1GlasGrada - 704 - petak 14. 9. 2018.

2 GlasGrada - 704 - petak 14.9. 2018.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

Tekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!

O TOME SE (NE)GOVORI

Koncesija bez obveza!?Koncesija bez obveza!?Koncesija bez obveza!?Koncesija bez obveza!?Koncesija bez obveza!?Zbog raznovrsnog otpada istočno„predvorje“ grada Dubrovnika, tj. prviPosat ispod mosta na Pločama nalikje džungli i/ili nekom izbjegličkomprihvatilištu, o kojemu nitko ne vodiračunaIz „fotelja“ ne vidi se kako grad Dubrovnikstvarno izgleda! Postoji poslovica koja kaže:„Očisti najprije pred svojim vratima!“ Štoznači, najprije izvršavaj svoje obveze idužnosti, pa tek onda kritiziraj druge (uobiča-jeni način ponašanja hrvatskih političara).Nisu rijetki primjeri da postoje neodgovornefizičke a (po mojem mišljenju) češće pravneosobe koje ne žele da vide da je pred nji-hovim vratima, odnosno na javnoj površinikoju su dobili u koncesiju doslovno punoraznovrsnog otpada. (Koncesija: dozvola zaobavljanje neke radnje koja je uvjetovanaposebnim odobrenjem i obvezama)Evo konkretnog primjera. Županijska lučkauprava Dubrovnik dala je u koncesiju „LuciDubrovnik d.d.“ oba Posata. Podrazumije-va se da konkretna pravna osoba moraispunjavati i odgovarajuće obveze navedeneu ugovoru. S obzirom na sadašnji vizualniizgled oba Posata, po svemu sudeći „LukaDubrovnik d.d.“ nema nikakve obveze ili ihsvjesno ignorira, odnosno nitko ju ne kon-trolira je li izvršava svoje zakonske obveze.Zbog raznovrsnog otpada istočno „predvor-je“ grada Dubrovnika, tj. prvi Posat ispod

mosta na Pločamanalik je džungli i/ilinekom izbjegličkomprihvatilištu, o koje-mu nitko ne vodiračuna.Doista je neshvatlji-vo da se pojedinejavne površine kojesu „na oku“ građa-na i turista, veomaim se rijetko pos-većuje pažnja okočišćenja, bilo da jeriječ o uklanjanjuuobičajenog razno-vrsnog otpada i/ili jeriječ o samoniklom(„divljem“) bilju kojenema nikakvu es-tetsku ili hortikultur-nu vrijednost.Prostor na kojeg želim skrenuti pozornostodgovornih, to je kako sam već naveo, prviPosat ispod mosta na Pločama, koji inačekoriste vlasnici manjih plovila tijekom zim-skih mjeseci za „zimovanje“ svojih plovila.Kontejner koji se tu nalazio nekoliko mjese-ci bio je skoro pun, a tek je nedavno uk-lonjen.Međutim, ostalo je dovoljno suhih granapalmi (priložena fotografija!) da se konte-jner napuni ali to nije učinjeno. U svakomslučaju, preostaje još puno razgranatogsamoniklog biljnog viška koje treba po-

drezati i/ili potpuno ukloni-ti, kako bi se navedeniprostor očistio od svakogotpada i uredno izgledao.Tu se nalaze oštećeni i os-tavljeni kajaci! (Zar je svi-ma nevažno da je to kon-taktna zona sa Gradom!?)Potrebno je prostor očistitiod svakovrsnog smećakao i od naplavina kojemorski valovi donesu i iz-bace na obalu.„Luka Dubrovnik d.d.“ kojaima koncesiju i u čijoj jenadležnosti navedeni pros-tor trebala bi barem dvaputa godišnje temeljitoočistiti oba Posata, s tim daje prvi Posat (trenutačno)prioritetan i potrebna je

znatno veća „radna akcija“ na čišćenju is-tog. Žurno je potrebno angažirati komunal-no poduzeće „Čistoću“ da se nagomilaniotpad odnose, naravno na trošak „Luke Du-brovnik d.d.“ koja ima koncesiju na navede-nom javnom prostoru. (Sadašnje stanjesam fotografirao, jer je poznato da je „fo-tografija kao tisuću riječi„) Mogli bi pokatkad gradski i županijskipročelnici, a naročito gradski vijećnici po-gledati s mosta navedeni lokalitet da seuvjere o sadašnjem izgledu Posata. Prijesvake turističke sezone smatram obvezat-nim da „gradska turistička inspekcija“ sdva-tri građanina pojedinih gradskih kot-ara, jer oni najbolje znaju „stanje“ na ter-enu, obiđu „udarne“ gradske lokalitete, daturiste ne dočekaju primjeri nagomilanograznovrsnog otpada na području grada Du-brovnika kao što je sada u oba Posata.Valobran „Kaše“ je u očajnom stanju. Pi-tanje je vremena kad će se „profundati“neki njegov dio, poput rive u gradskomportu prije 20-tak godina. Osim toga veo-ma važnog problema u svezi sanacije građ-evinskog djela Paskoja Miličevića (oko1440.-1516.), na površini „Kaša“ u pukoti-nama između kamenih blokova ima traveda se može napasati manje stado ovaca,što je veoma ružan (i uočljiv) kontrast ka-menom gradu. Komentar o nebrizi za po-morsku građevinsku baštinu prepuštamčitateljima „GG“. Moje je mišljenje da valo-bran „Kaše“ treba dati na skrb DPDS.

Damir Račić

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

Lokva, vozni red...Lokva, vozni red...Lokva, vozni red...Lokva, vozni red...Lokva, vozni red...Okoliš vrtića „Radost“ ja bih nazvao žalost. Osim štoje, na samom ulazu u Vrtić, lokva vode je pogodnaza uzgoj komaraca, a problem je i za sve one koji tuparkiraju. Ako ništa, trebalo bi nasuti lokvu i izbjećikomarce i moguće zaraze. Pogotovo što su djeca tu.Na autobusnoj čekaonici na Pilama, kod Turističkezajednice, nema voznog reda Libertasa. Zar je toproblem postaviti tablu s voznim redom na čeka-onicu? Zdravko Trojanović Trojo

3GlasGrada - 704 - petak 14. 9. 2018.

OTOČNI SABOR

NE ukidanju Agencije za obalniNE ukidanju Agencije za obalniNE ukidanju Agencije za obalniNE ukidanju Agencije za obalniNE ukidanju Agencije za obalnilinijski pomorski prometlinijski pomorski prometlinijski pomorski prometlinijski pomorski prometlinijski pomorski prometOtočni Sabor - udruga za razvitak hrvatskih otoka pišeovo javno pismo povodom donošenja Zaključka o sman-jenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društa-va, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ov-lastima na 110. sjednici Vlade Republike Hrvatske i pr-ijedloga Nacrta izmjena i dopuna Zakona o porezu nadohodak. Otočni sabor smatra da je u Republici Hrvatskojdosta nepotrebnih raznoraznih agencija i da u cjelini nem-amo ništa protiv gašenja nepotrebnih agencija, ali smatra-mo da jedna agencija mora ostati samostalna jer otoč-anima život znači. Agencija za obalni linijski pomorskipromet se ne smije ugasiti i mora ostati samostalna kaoi do sada. Zašto? Agencija za obalni linijski pomorskipromet u svom radu dnevno rješava otočnu pomorskupovezanost i komunicira s otočnim JLS oko potrebnihdnevnih izmjena plovidbenih redova za potrebe otoča-na. Bojimo se da ukoliko zaista dođe do ukidanja Agen-cije, neće biti moguće intervenirati u plovidbeni red na

dnevnoj razini. Pretpostavljamo dabi se ukidanjem Agencije za obalnilinijski pomorski promet njezine ov-lasti prebacile na Ministarstvo po-morstva te smatramo da bi u tomslučaju došlo do sukoba interesaoko dodjele koncesija na obalnimlinijama za državnog brodaraJadroliniju.Otočni sabor također smatra da upredloženom Nacrtu Izmjena idopuna Zakona o porezu nadohodak dolazi do udara na jednuod glavnih gospodarskih djelatnos-ti na otocima, a to je turizam. Stu-panjem na snagu ovog Zakonadolazi do mogućeg drastičnogpovećanja paušalnog poreza nadohodak za privatne iznajmljivače.U prijedlogu se tako navodi da su“jedinice lokalne samoupravedužne donijeti odluke kojima će

propisati visinu paušalnog porezapo krevetu odnosno po smještajnojjedinici u kampu, a koja ne možebiti manja od 150 kuna niti veća od1.500 kuna”. U navedenom Nacr-tu prijedloga Zakona nije navede-no da jedinice lokalne samoupravemoraju poštivati Zakon o otocima iotočnost – skup geografskih,društvenih, povijesnih, gospodar-skih i ekoloških posebnosti proizaš-lih iz potpune okruženosti morem.Otočni sabor poziva Vladu Repub-like Hrvatske na preispitivanje gorenavedenih problema i potiče ju dauzme u obzir stanje na našim oto-cima i da ne dozvoli da stupanjemna snagu gore navedenog Zaključ-ka Vlade RH i Nacrta prijedloga Za-kona dođe do dodatnog pogoršan-ja stanja na otocima.

Vijeće Otočnog sabora

GRADSKI VIJEĆNIK MARO KRISTIĆ

Javna isprika Ivi CarevićJavna isprika Ivi CarevićJavna isprika Ivi CarevićJavna isprika Ivi CarevićJavna isprika Ivi CarevićPekovićPekovićPekovićPekovićPekovićOvim putem želim uputiti javnu ispriku gospođiIvi Carević Peković koja me u svojem medijskomobraćanju prozvala za omalovažavanje njezinograda i djelovanja u Zavodu za obnovu Dubrovni-ka. Iako se iz moje izjave moglo nedvosmislenoutvrditi da cijenim i poštujem njezin rad, stoji čin-jenica kako sam isključivo mojom omaškomodređene njene zasluge pripisao novoj kandi-datkinji za ravnateljicu. Naime, tijekom raspraveo predloženim kandidatima na sjednici Odboraza izbor i imenovanja kolega Pezo je iznosećisvoje mišljenje kazao kako je nova kandidatkin-ja bila od velike pomoći Povjerenstvu za javnepovršine u svezi Plana korištenja javnih površi-na. Omaškom sam u svojoj izjavi za medije na-veo kako je kandidatkinja dala veliki doprinos uizradi Plana upravljanja povijesnom jezgrom, ašto očito ne stoji. Istina je i da nisam bio na ve-likoj većini radionica koje je Zavod organiziraona temu izrade Plana upravljanja povijesnomjezgrom, jer sam se za to vrijeme u Hrvatskomsaboru prema uputama svojih kolega koji supuno stručniji od mene u ovom području višeputa zalagao da Plan po njegovoj izradi post-ane dio zakonodavnog okvira čime bi se osig-urala obaveza njegovog provođenja , a ne dakao većina drugih strateških dokumenta završinegdje u ladicama gradske uprave , a time i cijelitrud svih dionika koji su sudjelovali u izradi.Gospođi Carević Peković želim puno uspjeha udaljnjem radu i da s jednakim angažmanomnastavi svoj rad u Zavodu. Istovremeno, pokušajdovođenja imena gospođe Skurić u kontekstpolitičke trgovine zbog njenog sudjelovanja najednoj od nezavisnih lista koje su imale potporuMosta na prethodnim izborima je u najmanjuruku bezobrazan i nekorektan čin prema kandi-datkinji jer ne postoji netko tko bi mogao pov-jerovati da bi ministrica kulture mogla podržatinekoga koga bi predložio Most.

Gradski vijećnik Maro Kristić

EKO OMBLIĆI

Stop bacanjuStop bacanjuStop bacanjuStop bacanjuStop bacanjuplastikeplastikeplastikeplastikeplastikeStop bacanju plastike unaša mora i oceane -poručili su Eko Omblićiprošlu subotu s otokaLopuda, te iz mora nalopudskoj rivi kod plažeIgalo izronili plastičneboce, najlon vrećice, stak-lene boce, čaše, naočale idijelove zidarskog alata.Sljedeću subotu, 15.9.,Eko Omblići će u sklopuakcije Zelena čistka čistitiod plastike i ostalogsmeća desnu obalu Om-ble, ponajviše oko plažana predjelu od Prijevora namoru do Termoterapije.Voljeli bi da se što višegrađana, vrtići, škole...,uključe u ovu hvalevrijed-nu svjetsku eko akciju.

ZELENI FORUM, ZELENI TELEFON

Inspekcijske službe, gdje ste?Inspekcijske službe, gdje ste?Inspekcijske službe, gdje ste?Inspekcijske službe, gdje ste?Inspekcijske službe, gdje ste?Tko je naredio ovaj ekocid - sječu brojnih čempresa i borova - oko crkve SvetogDuha, poviše Suđurđa na Šipanu (masakr započeo prošli tjedan) - pitaju nas ogorče-ni Šipanci. Ovo vidjeti je za plakati! Ima li odgovornih, i tko je ovo dozvolio? Inspe-kcijske službe, gdje ste?

Problem odlagališta na ŠipanuProblem odlagališta na ŠipanuProblem odlagališta na ŠipanuProblem odlagališta na ŠipanuProblem odlagališta na ŠipanuZašto se više ne riješi problem odlagališta smeća u Šipanskoj Luci - s ogorčenjemnam se obraćaju Šipanci posljednjih mjesec dana putem naših zelenih kontakata.Žale se kako je Čistoća započela prije 5 mjeseci gradnju novog odlagališta komunal-nog smeća i raznog otpada ali su odmah iza stali s radovima i tako sve ostaviliMještani Šipanske Luke su nam se prilikom naše Eko patrole prošli ponedjeljak požalilikako im je neugodno kada im dođu turisti i gosti i odmah pred hotelom ih dočeka ovoruglo. S obzirom da je tu glavni ulaz u Šipansku Luku, odnosno recepcija mjesta,mještani predlažu da se spremnici za komunalni otpad i reciklažu ukopaju.

Jadranka Šimunović

4 GlasGrada - 704 - petak 14.9. 2018.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAHNS LIBERALNI DEMOKRATI – PODRUŽNICA DUBROVNIK

Naša djeca nisu ni lijeva ni desna, već našaNaša djeca nisu ni lijeva ni desna, već našaNaša djeca nisu ni lijeva ni desna, već našaNaša djeca nisu ni lijeva ni desna, već našaNaša djeca nisu ni lijeva ni desna, već naša„Kurikularna reforma veliki je iskorak za obrazovanje naše djece.Ovo je eksperimentalna godina, u kojoj se još uvijek učimo. Svaiskustva koja će pokazati ovaj eksperimentalni program bit ćekorisna dogodine kada bi sve škole u Hrvatskoj trebale raditi ponovom programu“ - rekla je Marina Vučković Matić „Naša djeca nisu ni lijevo ni desno, većsu naša! Mi moramo raditi na dobrobi-ti naše budućnosti i zato idemo napr-ijed“ – izjavila je nova gradska vijećni-ca iz redova HNS-a Marina VučkovićMatić na konferenciji za medije povo-dom njenog ulaska u gradsko vijećeGrada Dubrovnika te početka eksperi-mentalne provedbe kurikularne re-forme.„Kurikularna reforma veliki je iskorak zaobrazovanje naše djece. Ovo je eks-perimentalna godina, u kojoj se jošuvijek učimo. Sva iskustva koja ćepokazati ovaj eksperimentalni programbit će korisna dogodine kada bi sveškole u Hrvatskoj trebale raditi po no-

vom programu“ – rekla je VučkovićMatić te podsjetila na događaje koji suprethodili početku eksperimentalneprimjene.„1. lipnja prošle godine građani su navelikom prosvjednom skupu izrazilinezadovoljstvo obrazovnim sustavom.Tada su posebno bili uočljivi transpar-enti: „Vratite obrazovanje struci“ i „Našadjeca nisu ni lijeva ni desna – negonaša“. HNS je prepoznao tu potrebu dase naprave promjene u obrazovanju iodlučio je preuzeti odgovornost za obra-zovanje“ – rekla je, dodavši kako je HNSdao svoje povjerenje nestranačkoj min-istrici Blaženki Divjak koja je obrazovan-je odlučila vratila struci.

Podsjetila je i na činjenicu kako su s prostora Du-brovačko-neretvanske županije u program „Školaza život“ uključene tri škole – Osnovna škola IvanaGundulića i OŠ Blato te Srednja škola Vela Luka.„Ovo je veliki zaokret u samom obrazovanju, to jeveliki i važan početak za obrazovanje naših prvašića,petašića, sedmaša i srednjoškolaca. Torbe su lakše,eksperimentalni program se lagano uvodi, djecauče po novim načinima podučavanja, nove susmjernice u obrazovanju, manje je činjenica kojese trebaju učiti napamet“ – rekla je Vučković Matić.Naglasila je kako se veliki broj učitelja i stručnogosoblja škole dodatno educirao i svoju energiju,vrijeme i znanje stavio na raspolaganje novih gen-eracijama. Osvrnula se i na nove udžbenike za kojeje rekla, kao roditelj učenika petog razreda koji jeobuhvaćen kurikularnom reformom i kao prosvjet-ni djelatnik, da su „drugačije, lakše te više fokusir-ane na funkcionalno učenje“.Komentirala je i svoje buduće djelovanje u grad-skom vijeću Dubrovnika.„Bit ću na raspolaganju svim našim sugrađanima,bez obzira na njihove preferencije. Neću razlikovatilijeve ni desne, svima sam na raspolaganju“ – zak-ljučno je izjavila. HNS podružnica Dubrovnik

PRIOPĆENJE - HOTELI MAESTRAL d.d.

Istraga u tijekuIstraga u tijekuIstraga u tijekuIstraga u tijekuIstraga u tijekuPovodom natpisa u medijima, HoteliMaestral d.d. daju sljedeće priopćen-je:Hoteli Maestral d.d. cijenjena su du-brovačka hotelska kuća s tradicijomdužom od 80 godina i visokim refer-encama kod svih svojih poslovnih part-nera. Ugled Društva je stvaran desetl-jećima profesionalnim radom i pre-danošću njenih djelatnika. Činjenicaje da su unutarnjom kontrolom uočenenepravilnosti u radu recepcije hotelaVis te da su odmah po saznanju pokre-nute sve interne i zakonom predviđene

HNS LIBERALNI DEMOKRATI - PODRUŽNICA DUBROVNIK

Koliki to mora biti utjecaj GraboviceKoliki to mora biti utjecaj GraboviceKoliki to mora biti utjecaj GraboviceKoliki to mora biti utjecaj GraboviceKoliki to mora biti utjecaj Grabovicena Omblu da gradonačelnik reagira?na Omblu da gradonačelnik reagira?na Omblu da gradonačelnik reagira?na Omblu da gradonačelnik reagira?na Omblu da gradonačelnik reagira?Gradska uprava svjesna je povezanosti Grabovice i Omblei potencijalne ugroze, ali svjesno tu opasnost umanjuje ičeka da taj problem riješi netko u ZagrebuKoliko velik treba biti utjecaj Grabovice na Omblu, a time i na zdrav-lje naših sugrađana, da bi gradonačelnik i gradska uprava napokonprestali odlagati otpad na lokaciji za koju svi znamo da je u trećojzoni sanitarne zaštite izvorišta Ombla? Ponavljam – zatvaranje Grabo-vice je prvi i najveći korak u rješavanju zaštite izvora Omble!Zapanjuje me lakoća s kojom je gradonačelnik Franković jučer nagradskom vijeću rekao da veza Grabovice i Omble nije ništa novo tepokušao biti duhovit s navodom “para da je otkrila Ameriku”, mislećipritom na moju nedavnu konferenciju za medije, i dodao da Grabo-vica u niti jednom trenutku nije imala značajan utjecaj na onečišćen-je izvorišta na Ombli, čime je ujedno priznao da taj utjecaj postoji!Ovako neprimjerena i žalosna izjava svakako ne priliči funkciji kojuobnaša.Ipak, možda najvažnija informacija koju su naši sugrađani moglisaznati jučer došla je od strane dogradonačelnice Tokić koja je rek-la da će Grabovica ići u sanaciju tek kad se u Zagrebu riješi prelazotpada preko granice, što će se očekuje u idućih godinu dana!

Dakle, rezime ovog slučaja bio bi – gradska uprava svjesna jepovezanosti Grabovice i Omble i potencijalne ugroze, ali svjes-no tu opasnost umanjuje i čeka da taj problem riješi netko uZagrebu!Gurajući poput noja glave u pijesak dok opasnost ne prođe,ujedno propuštaju vidjeti kako se rješenje ovog problema većsada može pronaći u našem susjedstvu. Tako Općina Orebićsvoj otpad odvozi preko Trpnja morskim putem do Ploča, asam Grad Dubrovnik našao je način da odvojeno prikupljeniotpad stigne do većih centara na daljnju oporabu.Stoga gradonačelnika još jednom pozivam da prestane obman-jivati javnost! Svrha politike je služenje općem dobru, rad zaboljitak zajednice i briga za bolji život svih sugrađana, a nezataškavanje i bojanje problema šarenim penilom u nadi da ćesami nestati.Gradonačelniče Franković, u Vas više nemamo povjerenje. Iimamo dobrog razloga za to. Digli ste ruke za zatvaranje Grabo-vice i prestanak odlaganja otpada tamo, pa ste odmah nakonizbora promijenili odluku, zbog čega se i dan danas odlaže naGrabovici. Zato Vam ni ja, ali ni naši sugrađani, više ne vjerujemo.Oni koji u svojim priopćenjima tvrde da niste odgovorni, nisu upravu. Odgovorni ste upravo jer ste donijeli odluku kojom steomogućili da se i dalje odlaže na Grabovici.

Nataša Gabričević,potpredsjednica podružnice Dubrovnik

procedure. Sve dok započetiprocesi ne budu okončani, nemožemo izlaziti u javnost o de-taljima istrage koja je u tijeku nitio eventualno uključenim oso-bama. Želimo još jednom nagla-siti kako se radi o izdvojenomslučaju koji predstavlja presedanu preko 80 godina poslovanjanaše hotelske kuće i ni na kojinačin ne utječe kako na redovnoposlovanje Društva tako ni na ug-led naših vrijednih djelatnika jerje njihova profesionalnost, znan-je i iskustvo upravo ono što čininajveće bogatstvo Hotela Mae-stral. Hoteli Maestral d.d.

5GlasGrada - 704 - petak 14. 9. 2018.

Prometna nesreća na Korčuli,Prometna nesreća na Korčuli,Prometna nesreća na Korčuli,Prometna nesreća na Korčuli,Prometna nesreća na Korčuli,četiri osobe ozlijeđenečetiri osobe ozlijeđenečetiri osobe ozlijeđenečetiri osobe ozlijeđenečetiri osobe ozlijeđeneU večernjim satima u ponedjeljak, 11. rujna na područ-ju Korčule došlo je do prometne nesreće u kojoj sučetiri osobe lakše ozlijeđene. Do prometne nesreće jedošlo kada je 32-godišnjak (policijski službenik izvanslužbe), upravljajući motociklom dubrovačkih regis-tracijskih oznaka krećući se iz pravca Lumbarde upravcu Korčule, vozeći pod utjecajem alkohola,započeo pretjecati osobno vozilo i motocikl koji je utom trenutku skretao u lijevo te je došlo do udara dvajumotocikala i njihovog pada na tlo. U nekontroliranomkretanju jednog od motocikala došlo je do udara u ruku

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Krivotvorenje isprava iKrivotvorenje isprava iKrivotvorenje isprava iKrivotvorenje isprava iKrivotvorenje isprava iovjeravanje neistinitog sadržajaovjeravanje neistinitog sadržajaovjeravanje neistinitog sadržajaovjeravanje neistinitog sadržajaovjeravanje neistinitog sadržajaProvedenim kriminalističkim istraživanjem policijskihslužbenika Policijske postaje Metković 60-godišnji državljaninBiH osumnjičen je za dva kaznena djela i to krivotvorenjeisprava i ovjeravanje neistinitog sadržaja.Sumnjiči se da je, kao odgovorna osoba trgovačkog društvačije je sjedište u Metkoviću, prilikom podnošenja zahtjeva zaboravak i rad stranaca u okviru godišnje kvote po odluci VladeRH, priložio 16 krivotvorenih zahtjeva uz što je priložio krivot-vorene certifikate o osposobljenosti, te je kao poslodavacpotvrdio stručnu osposobljenost osoba za zanimanja iz krivot-vorina. Osumnjičeni 60-godišnjak je, uz kaznene prijave, pre-dan pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave.

Zlouporaba povjerenja uZlouporaba povjerenja uZlouporaba povjerenja uZlouporaba povjerenja uZlouporaba povjerenja ugospodarskom poslovanju...gospodarskom poslovanju...gospodarskom poslovanju...gospodarskom poslovanju...gospodarskom poslovanju...Provedenim kriminalističkim istraživanjem policijskihslužbenika Policijske postaje Dubrovnik 50-godišnjak se sum-njiči za kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskomposlovanju i povredu vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga.Sumnjiči se da je, kao direktor i odgovorna osoba trgovačkogdruštva čije je sjedište u Dubrovniku, u dva navrata s računatrgovačkog društva podigao ukupan iznos od 300 tisuća kuna,koji novac je zadržao za sebe, znajući da se navedena sred-stva trebaju upotrijebiti za redovno poslovanje trgovačkogdruštva i namirenje prispjelih obveza.

Također je utvrđeno da osumnjičeninije vodio nikakve poslovne knjigedruštva koje je zakonski obvezan vodi-ti. Policija protiv osumnjičenog 50-go-dišnjaka podnosi kaznene prijavenadležnom državnom odvjetništvu.

Zlouporaba drogaZlouporaba drogaZlouporaba drogaZlouporaba drogaZlouporaba drogaPolicijski službenici Službe kriminal-ističke policije proveli su kriminalistič-ko istraživanje kojim je utvrđena sum-nja da su tri muške osobe počinilekaznena djela iz oblasti zlouporabedroga. Naime, u kasnim večernjimsatima u srijedu, 5. rujna, na područ-ju Dubrovnika, zatečen je 27-godišn-jak prilikom prodaje marihuanemlađoj muškoj osobi. Tom je prilikomkod njega pronađeno preko 100 gra-ma marihuane. Kriminalističkimistraživanjem je utvrđeno da je osum-njičeni 27-godišnjak drogu nabavljaoi držao radi dalje prodaje te da je manjidio namjeravao prodati spomenutommuškarcu. Zbog sumnje da je počin-io kazneno djelo neovlaštene proiz-vodnje i promet drogama, 27-godiš-njak je kazneno prijavljen nadležnomdržavnom odvjetništvu.Nadalje, temeljem naloga Prekrša-

jnog suda u Dubrovniku 6.rujna,tijekom popodnevnih sati, pretraženje stan na području Dubrovnika kojegkoriste dvojica muškaraca u dobi od20 i 23 godine. Pretragom jepronađeno više pakiranja marihuaneukupne količine preko 570 grama,dva pakiranja s ukupno 50,5 gramaamfetamina, manja količina tabletaMDM-a i dvije precizne digitalne vage.Kriminalističkim istraživanjem jeutvrđena sumnja da su osumnjičenidrogu posjedovali radi dalje prodajekonzumentima s područja Dubrovni-ka te su kazneno prijavljeni za ka-zneno djelo neovlaštene proizvodnjei promet drogama. Kriminalističkimistraživanjem je također utvrđeno daje 23-godišnjak u više navrata davaodrogu na uživanje jednoj maloljetnojosobi te je protiv njega podnesena ikaznena prijava za kazneno djelo omo-gućavanje trošenja droga. Osumnjiče-ni 23-godišnjak je, uz kaznene prijave,predan pritvorskom nadzorniku ovePolicijske uprave, dok je protiv 20-go-dišnjaka podnesena kaznena prijavau redovnoj zakonskoj proceduri.

PS za odnose s javnošćuAndrijana Biskup

Tjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometU proteklom tjednu na području Policijske upravedubrovačko-neretvanske zabilježeno je 24 promet-ne nesreće, od kojih 12 s ozlijeđenim osobama ukojima su 2 osobe zadobile teže, a 10 lakše ozlijede.S materijalnom štetom zabilježeno je 12 prometnihnesreća. Provodeći mjere kontrole prometa policijs-ki službenici su protiv počinitelja prometnih prekrša-ja poduzeli 773 represivne mjere od kojih izdvaja-mo 327 mjera poduzetih zbog prekoračenja brzine,93 mjere zbog nekorištenja sigurnosnog pojasa,44 prekršaja nepropisnog zaustavljanja i parkiran-ja, 72 prekršaja zbog nepropisnog pretjecanja, 28mjera zbog nepropisnomg skretanja i 15 mjera

poduzetih prema vozačima koji su vozilom upravljali pod utjecajem alkohola.Izdvajamo dvije prometne nesreće koje su se dogodile tijekom 10.rujna.Prva prometna nesreća se dogodila u 8,45 sati, 10. rujna u blizini mjesta Trpanj, naPelješcu. Do prometne nesreće je došlo kada je 75-godišnji državljanin Njemačkeupravljajući biciklom, uslijed velike brzine izgubio nadzor nad biciklom te u kočenjuprešao na južni kolnički dio ceste i naletio na vozilo koje se kretalo iz suprotnogsmjera. Vozač bicikla od posljedica zadobivenih ozljeda preminuo je prilikom trans-porta do bolnice.Druga prometna nesreća dogodila se 10.rujna oko 7,35 sati, u mjestu Čibača kadaje 29-godišnji vozač osobnog vozila, krećući se neprimjerenom brzinom iz smjeraDubrovnika, prednjim dijelom vozila naletio na 12-godišnje dijete koje je u tomtrenutku neoprezno pretrčavalo kolnik navedene ulice. Uslijed udarca dijete je zadobi-lo lakše tjelesne ozlijede. Protiv vozača slijedi podnošenje obaveznog prekršajnognaloga temeljem Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Glasnogovornica Davorka Bečić

pješaka koji se kretao kolnikom navedene ceste.Lakše tjelesne ozlijede zadobili su 32-godišnjak, vozačica i suvozačica drugogmotocikla i pješak. Protiv policijskog službenika slijedi stegovni postupak ioptužni prijedlog nadležnom prekršajnom sudu.

Udario u službeno policijsko voziloUdario u službeno policijsko voziloUdario u službeno policijsko voziloUdario u službeno policijsko voziloUdario u službeno policijsko voziloU noći s ponedjeljka,11. rujna, na utorak 12. rujna, nešto iza ponoći, nadržavnoj cesti D-8 u mjestu Vrbica, tijekom postupanja policijskih službenikaove Policijske uprave prema troje hrvatskih državljana koji su se nalazili uosobnom vozilu dubrovačkih registracijskih oznaka, a zbog sumnje u počin-jenje kaznenog djela, vozač osobnog vozila je, poduzevši nedopuštenu rad-nju u prometu, udario u službeno policijsko vozilo na kojem je nastala manjamaterijalna šteta. Navedeni trojac je uhićen i doveden u prostorije policije teje u tijeku kriminalističko istraživanje po završetku kojeg ćemo o navedenomdogađaju dati pismeno priopćenje. PU Dubrovačko-neretvanska

tele5marketing@gmail.comT: 020 358 980 F: 020 311 992

6 GlasGrada - 704 - petak 14.9. 2018.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAKUNDURARIJE ILI…?

Što se događa u dubrovačkom SDP-u?Što se događa u dubrovačkom SDP-u?Što se događa u dubrovačkom SDP-u?Što se događa u dubrovačkom SDP-u?Što se događa u dubrovačkom SDP-u?Dubrovački SDP ima novo vodstvo u osobi mladog JadranaBarača, no neke struje unutar stranke ne žele mu niti pružitišansu opstruirajući svaki njegov potez kad god su to u prilici.Šuška se kako bivši gradonačelnik Andro Vlahušić želipreuzeti konceNeki se novi valovi valjaju u SDP-ui to brine svakog kome je stalo dodobrobiti socijaldemokracije unašem gradu. Jer zar ne bi upravosocijaldemokracija trebala biti posl-jednje uporište, ne ideologije, negočistog zdravorazumskog pristupai društveno odgovornog ponašan-ja i zastupati stavove građana kojiispravno razmišljaju, ali se neusude javno izreći svoja mišljenjau ovoj kaljuži hadezeovske politike,koja se samo izvana svojski trudibiti uglađena, a u stvarnosti se radio istoj onom modelu djelovanja kojije uništio Hrvatsku i pretvorio nasu robove.Zato svatko od članova i simpatiz-era treba ozbiljno razmisliti o priča-ma koje su se počele „valjati“ izakantuna. Da, previše mi je godinada vjerujem kundurarijama, ali isto

toliko, dovoljno sam star da znamda u svakoj od njih ima barem zrnoistine. Dubrovački SDP ima novovodstvo u osobi mladog JadranaBarača, no neke struje unutarstranke ne žele mu niti pružiti šansuopstruirajući svaki njegov potez kadgod su to u prilici. Momak se moraopošteno izboriti da bi uopće ušao uGradsko vijeće, a njegove hrabre,ali pomalo nesigurne istupe naprvim sjednicama već je zamijeniopuno artikuliraniji i uvjerljiviji nastup.S druge strane bivši dubrovački gra-donačelnik kaže da putuje, piše kn-jige i bavi se humanitarnim radom.Možda to sve i radi, ali usput planirai svoj povratak na političku scenu. Inema gdje drugo. Bivše kolege izHNS-a ga ne žele, imaju sad novemlađe snage i počinju stvaratifrešku politiku, onu lišenu garaža i

Šipana i Ratova zvijezda ili koječega što je Vlahušić vezivaouz sebe. Srđevci ga ne žele, a za Raguževu Dustricu jemalo prestar. Nema zato gdje pa se za spas okrenuo SDP-u, svojim dugogodišnjim partnerima, onoj stranci koja gaje 2009. i dovela do pozicije gradonačelnika. A unutar SDP-a još ima ljudi, njegovih nekadašnjih suradnika, koji na poli-tičkoj sceni ne vide nikoga tko bi za tri godine mogao srušitiHDZ s vlasti. Vlast HDZ-u, ruku na srce, ne pripada i dobilisu je podmetanjima, a ne viteškom borbom. Stoga su uSDP-u voljni vodstvo prepustiti čovjeku koji je tri puta po-bijedio HDZ, a kako sam često voli kazati.Da Vlahušić planira preuzeti konce u SDP-u šuška se većneko vrijeme, a to uz pomoć iznutra namjerava napravitinajprije približivši svoju osobu u Gradskom vijeću, doktoricuČale Mratović, redovima SDP-a pa pomalo, a kako on toveć zna, od osobe koja stvari promatra sa strane postationaj koji raspodjeljuje uloge i u rukama drži uzde.Dobrih je stvari taj čovjek napravio u osam godina, neke ikoje mu je teško opravdat, poneke i neoprostive. Ali, sve tou konačnici nije ni važno. SDP ima svoga „konja za utrku“,stranka treba mlade ljude, motivirane, hrabre i bez repova.Oni će povući za sobom, samo im trebamo dati šansu ibezrezervnu podršku,a ne kalkulirati kao što smo kalkuliralite 2009. godine.Za SDP bi bilo porazno opet stati iza Vlahušića, jer njegovimotivi su osobne prirode. On samo želi osvetu za „lexVlahušić“. I ako je i jest zaslužio ne treba je dobiti prekoleđa stranke kojoj duguje puno više nego što je ikad biospreman priznati.

I.R. (Podaci poznati Uredništvu)

PELJEŠAC

Izgorjela jahtaIzgorjela jahtaIzgorjela jahtaIzgorjela jahtaIzgorjela jahtaSlužbenici Nacionalne središnjiceza usklađivanje traganja i spaša-vanja na moru (MRCC Rijeka) iz-vijestili su Ministarstvo mora,prometa i infrastrukture o koor-diniranoj spasilačkoj akciji koja jepokrenuta 7. rujna u 08.22 h kadaje posredstvom Obalne radio post-aje ORP Dubrovnikradio, zapriml-jen poziv pogibelji zapovjednikamotorne jahte ‘Kanga’, duljine 40metara, zastave Republike Malte,na kojoj je u trenutku dojave o nes-reći boravilo 9 putnika i 4 članaposade, a koji su svi neozlijeđeniuspješno evakuirani sa jahte brod-skim tenderom te su otplovili izpodručja pogibelji na sigurnu udal-jenost, odnosno, dalje prema obaligdje je organiziran prihvat odstrane nadležnih službi.MRCC Rijeka koordinirala je svepotrebne aktivnosti u suradnji sanadležnom Lučkom kapetanijomDubrovnik, čiji službenici su odmah

isplovili prema poziciji pomor-ske nesreće, između otočićakod Malog Vratnika, na jugo-istočnoj strani poluotoka Pel-ješca, odakle je poziv pogi-belji uputio zapovjednik jahte,a koji je ujedno izvijestio kakoje u brodskim spremnicimapreostalo oko 40 tona pogon-skoga goriva, tip ‘diesel’, sto-ga su na poziciju pomorskenesreće službenici MRCCRijeka angažirali pripadnikeJavne vatrogasne postrojbeDubrovačko primorje, koji supo dolasku na poziciju nes-reće poduzeli protupožarnemjere te osiguravaju morskupovršinu u slučaju onečišćen-ja, uslijed eventualnog istje-canja pogonskoga gorica.Tijekom gašenja došlo je do dviju eksplozije na jahti, pri čemu su lakše ozlijeđena trojica vatro-gasaca,Osim gašenja požara, interventne službe uspjele su spriječiti potonuće motorne jahte, a uzrociove pomorske nesreće utvrdit će se u okviru očevida pod vodstvom Lučke kapetanije Dubrovnik.Inače, cijelo je nadgrađe plovila izgorjelo. Nadležne službe koordinirano su nadzirale područjepomorske nesreće u cilju gašenja požara i suzbijanja eventualnog onečišćenja mora i morskogokoliša. Izvor: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

7GlasGrada - 704 - petak 14. 9. 2018.

GRADONAČELNIK GRADA DUBROVNIKA NASVEČANOJ SJEDNICI OPĆINE RAVNO:

„Dobri dani su pred nama“„Dobri dani su pred nama“„Dobri dani su pred nama“„Dobri dani su pred nama“„Dobri dani su pred nama“Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Frankovićprisustvovao je u petak, 7.rujna, svečanoj sjedniciOpćinskog vijeća Općine Ravno koja je upriličenapovodom Dana općine i blagdana Male Gospe,

zaštitnice tamošnje župe i općine.Tijekom svog pozdravnog obraćanja gradonačelnik Franković čestitao je Danopćine i blagdan Male Gospe načelniku Andriji Šimunoviću, svim njegovim surad-nicima, vijećnicima i žiteljima općine smještene na krajnjem jugoistoku Bosne iHercegovine, koja se značajnim dijelom proteže i duž dubrovačkog zaleđa.- „Osim što nas veže granica veže nas i hrvatsko jedinstvo“, poručio je gra-donačelnik Franković kazavši kako su brojni projekti koje je Grad Dubrovnik fi-nancijski pomogao u posljednjih godinu dana, poput dječjeg igrališta na Ivanici ilipomoći pri opremanju doma umirovljenika, jasan pokazatelj unapređenja surad-

nje i intenziviranja međusobnih odnosa između Gra-da i Općine, ali su i tek početak.- „Grad Dubrovnik je zainteresiran za stvaranje ko-munalnih preduvjeta, kvalitetne vodoopskrbe i ka-nalizacije, za stanovnike Ivanice koji u značajnomdijelu rade u Dubrovniku. Preduvjeti su to za daljnjenaseljavanje ovog područja, ali i za zaštitu izvorištaOmble“, rekao je.Poručio je i kako je potrebno osigurati brz prelazakdržavne granice za lokalno stanovništvo. -„Za to jepotrebna suradnja ne samo nas na lokalnim razina-ma, nego i aktivna suradnja naših vlada“, ocijenio jeuz poruku: „Vjerujem da su dobri dani pred nama“.

URED GRADONAČELNIKA DUBROVNIKA

Prijam za veleposlanicu TajvanaPrijam za veleposlanicu TajvanaPrijam za veleposlanicu TajvanaPrijam za veleposlanicu TajvanaPrijam za veleposlanicu TajvanaVeleposlanica Tajvana, sa sjedištem uBeču u Austriji, Vanessa Yea-Ping Shihsusrela se 10.rujna s dubrovačkim gra-donačelnikom Matom Frankovićem i eu-roparlamentarkom Dubravkom Šuicomu svom prvom službenom posjetu Du-brovniku.Želimo promovirati turizam i kulturnusuradnju te gospodarsku razmjenu, ka-zala je veleposlanica, ističući kako čakpolovica građana Tajvana putuje naodmor u inozemstvo, te kako njihov brojkao turista u Hrvatskoj raste i trenutačnoih je oko 100.000 na godišnjoj razini.Bilo je riječi i o mogućim ulaganjima uHrvatsku, što je dubrovački gra-donačelnik pozdravio, naglašavajućikako su ulagači dobro došli, ali da bismo svakako voljeli vidjeti više ulagan-ja u sektore izvan turizma, poput IT teh-nologija. Veleposlanica Yea-Ping Shih

u tom je smislu kazala kao mogu po-moći s primjenom smart city rješenja,što je trenutačno vrlo aktualno o svimrazvijenijim gradovima svijeta.U sklopu ovog obilaska veleposlanicaTajvana posjetila je nekoliko gradova nahrvatskoj obali.

9. RUJNA 2018.

Gradonačelnik čestitaoGradonačelnik čestitaoGradonačelnik čestitaoGradonačelnik čestitaoGradonačelnik čestitao5779. Roš Hašanu5779. Roš Hašanu5779. Roš Hašanu5779. Roš Hašanu5779. Roš HašanuGradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković,povodom židovske Nove godine, Roš Hašane, up-utio je čestitku predsjednici Židovske općine u Du-brovniku Sabrini Horović i svim Dubrovkinjama iDubrovčanima židovske vjeroispovijesti. Tekst čes-titke prenosimo u cijelosti.Poštovana gospođo Horović,U povodu židovske Nove godine, 5779. RošHašane, upućujem čestitke Vama i svim sugrađ-anima židovske vjeroispovijesti u svoje osobno iime Grada Dubrovnika. Svaka nova godina nosinovi početak, trenutak je to u kojem svi želimo neštobolje, a ono što je dobro da tako i ostane.A upravo takav je odnos Grada Dubrovnika i nje-gove židovske zajednice, koja već stoljećima baš-tini poštivajući i uvažavajući suživot, na što smoizrazito ponosni.Neka ova tradicijska obljetnica Božjeg stvaranja svi-jeta u vaše domove donese izobilje sreće, bla-gostanja i zajedništva.Lešana tova tikatevu - Budite upisani u dobru god-inu!

Gradonačelnik Mato FrankovićU MOKOŠICI, NA KATAFIGU I NA BATALI

Započeli radovi na održavanjuZapočeli radovi na održavanjuZapočeli radovi na održavanjuZapočeli radovi na održavanjuZapočeli radovi na održavanjusportskih i dječjih igralištasportskih i dječjih igralištasportskih i dječjih igralištasportskih i dječjih igralištasportskih i dječjih igralištaU sklopu aktivnosti na održavanju dječjih i sportskih igrališta koje pro-vodi Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu ob-novljeno je sportsko igralište „Naš dom“ u Novoj Mokošici, a uređenoje i igralište na Kantafigu kao i dječje igralište na Batali.Sportsko igralište u naselju „Naš dom“ prošlo je pravu preobrazbu.Provedeni su radovi zamjene i bojanja ogradne konstrukcije te pletivamreže uz ojačanje konstrukcije iza golova. Obojani su rukometni golovii košarkaške konstrukcije te je izvršena zamjena mrežica na golovimai obručima. Postavljene su dvije nove košarkaške ploče, betonski zi-dovi su prebojani, a igralište je ocrtano.Na sportskom terenu na Kantafigu izvršena je zamjena i bojanjeogradne konstrukcije i pletiva mreže te ocrtavanje terena. Također suojačane konstrukcije iza samih golova, dok su na dječjem igralištu naBatali izvršeni potrebni popravci na spravama. U tijeku su opsežnijiradovi na održavanju sportskog igrališta u Mokošici (Na moru), a suklad-no planu rada Odjela slijede popravci i obnove sportskih terena uČokolinu, na Montovjerni, na Ilijinoj glavici, u Mokošici (Između dola-ca) te dječjih igrališta u Mokošici, Zatonu, u Pilama i u Uvali Lapad.

8 GlasGrada - 704 - petak 14.9. 2018.

ZELENA I PLAVA ČISTKA DUBROVNIK 2018.! WORLD CLEANUP DAY

Jedan dan. Jedan planet. Jedan ciljJedan dan. Jedan planet. Jedan ciljJedan dan. Jedan planet. Jedan ciljJedan dan. Jedan planet. Jedan ciljJedan dan. Jedan planet. Jedan ciljRonilački klub Dubrovnik organiziraju akciju uklanjanja otpa-da podmorja Lokruma 15. rujna. Polazak s brodom iz staregradske luke je u 8:00 sati. Zbog organizacijskih razloga, nanavedenoj lokaciji je potrebna prijava dolaska do 13. rujna nae-mail: kristina@lokrum.hr.· Udruga DART u suradnji s lokalnim stanovnicima otoka Šip-ana: 15. rujna na lokaciji Šipansko polje. Polazak brodomJadrolinije iz luke Gruž je u 10:00 sati.· Eko centar Zeleno Sunce: 15. rujna s početkom u 9:00 sati,uklanjanje otpada i uređenje okoliša na području Rijeke du-brovačke. Okupljanje ispred Ljetnikovca Lazarević.· Ljubitelji hrvatskih tradicija i prirodnih ljepota: 15. rujna s počet-kom u 9:00 sati na lokaciji Posat.· Green Sea Safari u suradnji s Biskupijskom klasičnom gim-nazijom Ruđer Bošković: 15. rujna organizira čišćenje plažeTri brata, u špilji Nuncijata te u uvali pored plaže Šunj na otokuLopudu.· Hrvatsko planinarsko društvo Dubrovnik: 22. rujna, uklan-janje plastičnog otpada na otoku Lopudu. Polazak brodomJadrolinije iz luke Gruž je u 10:00 sati.· U suradnji s udrugom DEŠA, provest će se edukacija oodrživom gospodarenju otpadom.· Grad Dubrovnik je u sklopu ove akcije organizirao i uklanjan-je građevnog otpada s pojedinih lokacija.Pozivamo Vas da nam se pridružite u ovoj volonterskoj, eko-loškoj, ali i uvijek zabavnoj akciji! Hrana, piće i oprema osigu-rani su od strane organizatora. U slučaju nepovoljnih vremen-skih uvjeta, ista se odgađa te će se javnost pravovremenoobavijestiti o novom datumu održavanja.Kontakt osoba: Martina Barkiđija, 098 9068 901, e-mail:mbarkidija@ dubrovnik.hrDodatne informacije u vezi održavanja Zelene Čistke u Hr-vatskoj i svijetu možete pronaći na: www.zmergo.hr,www.zelena-cistka.org i www.worldcleanupday.org.Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštituokoliša Grada Dubrovnika ovim putem zahvaljuje svim sudi-onicima, Čistoći Dubrovnik te Josipu Miloševiću koji je, u svrhuprijevoza volontera, ustupio besplatno korištenje broda.Postanite dio najveće svjetske građanske okolišne inicijative!

Grad Dubrovnik sedmu godinuzaredom organizira najveću na-cionalnu ekološku kampanju -Zelena i Plava Čistka 2018.. Ovegodine, Hrvatska se pridružilavolonterima 150 zemalja s kojimaće, u sklopu Svjetskog danačišćenja (World CleanUp Day) iMeđunarodnog dana zaštiteozonskog sloja, ukloniti otpad izokoliša, te educirati javnost ovažnosti istog.Upravni odjel za urbanizam, pros-torno planiranje i zaštitu okolišaorganizira Zelenu i Plavu Čistku usuradnji s Javnom ustanovomRezervat Lokrum i njihovim part-nerima, Udrugom za prirodu, oko-liš i održivi razvoj Sunce, Eko Cen-trom Zeleno Sunce, udrugomDART, Hrvatskim planinarskimdruštvom Dubrovnik, udrugomGreen Sea Safari Dubrovnik,udrugom Ljubitelji hrvatskihtradicija i prirodnih ljepota, Re-gionalnim centrom za izgradnjuzajednice i razvoj civilnog društ-va DEŠA, Čistoćom Dubrovnik tetvrtkom Cian. U akciju su uključe-ni i djelatnici Prirodoslovnogmuzeja Dubrovnik i Javneustanove za upravljanje zaštićen-im dijelovima prirode Dubrovač-ko-neretvanske županije te ostalibrojni vanjski suradnici, partneri ilokalni stanovnici. Društvo distro-

fičara, invalida cerebralne i dječjeparalize i ostalih tjelesnih invalidaDubrovačko-neretvanske žup-anije za ovu akciju darovalo jevrećice za prikupljanje otpada.Program održavanja akcije:· Javna ustanova Rezervat Lokrumu suradnji sa Udrugom Sunce,Ronilačkim klubom Dubrovnik teInstitutom za oceanografiju i rib-arstvo iz Splita organizira stručnoznanstveni i edukativni program.Također, udruga Sunce u okviruprojekta Istraži, educiraj, upravljaj- za očuvano podmorja Lokruma i

6. RUJNA - ZAKUPNIKU OTKAZ JAVNE POVRŠINE ZAPRODAJU SUVENIRA NA „ŠTAND-BARCI“

Na javnu površinu postavioNa javnu površinu postavioNa javnu površinu postavioNa javnu površinu postavioNa javnu površinu postaviofrižider koji nije određenfrižider koji nije određenfrižider koji nije određenfrižider koji nije određenfrižider koji nije određenUgovoromUgovoromUgovoromUgovoromUgovoromGradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković na sedamdana otkazao je Ugovor o zakupu javne površine zakupnikuP.B., jer se zakupnik javnom površinom koristio suprotnoodredbama Ugovora, odnosno jer je na javnu površinu post-avio napravu koja nije određena Ugovorom. Naime, Ugovoromo zakupu javne površine zakupniku je odobreno korištenječetiri metra kvadratna javne površine u ulici Pred Dvorom (nakrižanju s Gundulićevom poljanom), a koji je 10. travnja 2018.godine sklopljen radi postavljanja stilizirane štand-barke zaprodaju suvenira i uređaja za izradu fotografija/razglednica.Dana 20. kolovoza djelatnici Upravnog odjela za komunalnedjelatnosti i mjesnu samoupravu, Odsjeka za komunalno re-darstvo utvrdili su zapažanjem na terenu te za to izdali obvez-ni prekršajni nalog, a gdje je navedeno da je zakupnik koristiojavnu površinu na način da je na istu postavio frižider za prodajupića, čime je počinjen prekršaj iz čanka 36. i 45. Odluke ozakupu javnih površina, kao i članka 12. zaključenog ugovo-ra. Zakupnik je obvezan prestati se koristiti javnom površin-om i ukloniti štand barku i svu ostalu opremu, frižider i ostaleuređaje s javne površine odmah po primitku ovog otkaza,bilo putem pošte, odnosno po osobnoj dostavi. Zakupnikmože zatražiti ponovno zaključenje ugovora nakon otklan-janja okolnosti koje su dovele do otkaza ugovora, ali ne prijeprotoka roka od 7 dana.

VATROGASNA ZAJEDNICA GRADA DUBROVNIKA

Donacija aparata za gašenjeDonacija aparata za gašenjeDonacija aparata za gašenjeDonacija aparata za gašenjeDonacija aparata za gašenje

Vatrogasna zajednica grada Dubrovnika u sklopu preventivnih mjeraZaštite od požara 11.rujna je započela provoditi akciju “Vatrogasni aparatprijatelj Vašeg doma”.Cilj akcije je doniranje aparata za početno gašen-je požara. U prvoj fazi akcije obuhvaćena su domaćinstva sa područjastare gradske jezgre, a u narednom periodu i ostala područja grada ukojima je otežan pristup vatrogasnih vozila i tehnike pri vatrogasnimintervencijama. Prilikom preuzimanja aparata građani su se imali prilikueducirati o praktičnoj primjeni istog. Dubrovniknet team

9GlasGrada - 704 - petak 14. 9. 2018.

GRADSKO VIJEĆE16. SJEDNICA PREDSTAVNIČKOG TIJELA:

Ništa od Garaže, Kazalište i ZavodNišta od Garaže, Kazalište i ZavodNišta od Garaže, Kazalište i ZavodNišta od Garaže, Kazalište i ZavodNišta od Garaže, Kazalište i Zavodza obnovu dobili nove čelne ljudeza obnovu dobili nove čelne ljudeza obnovu dobili nove čelne ljudeza obnovu dobili nove čelne ljudeza obnovu dobili nove čelne ljude16. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika održana je uponedjeljak, 10.rujna, čime je i praktično završen period znankao ‘ljetna stanka’. Naravno i ovaj put formalno pravni dio sjed-nice započeo je vijećničkim pitanjima.Doznali smo ovom prilikom tako, od zamjenice gradonačelnika,kako će uskoro biti raspisan javni arhitektonski natječaj za ure-đenje parka Gradac, a da će Sanitat parking popločati i ureditikockama, dok se gradonačelnik osvrnuo na problem azila zaživotinje:“Imali smo problem s lokacijom i ljudima koji nisu željeli azil ususjedstvu, ali nisu znali što azil stvarno znači. U velikoj većinigradova azil je u neposrednoj blizini urbanih sredina, djeca gaobilaze. To je plemenito mjesto, grad ga treba. Osobno kao svojneuspjeh doživljavam što to još nije ispunjeno obećanje.Radim po zakonu, ne želimo uložiti kao neki drugi na Žarkovicu700 000 kuna u spomenik gluposti”, kazao je Franković, koji je,tijekom ove sjednice odgovarao na najviše pitanja.SLUČAJ TREBINJE“Kontakt s službenim institucijama Grada Trebinja i predstavnici-ma njihove vlasti mi nećemo imati službenih odnosa dok se onislužbeno ne ispričaju. Mi smo hrvatski i europski grad i s takvimgradovima želimo surađivati. Trebinju nije ni na kraj pameti ispri-ka, a nadam se da im neće pasti na pamet nešto drugo”, stav jeprvog čovjeka grada koji je odgovor na pitanje vijećnika IvaLučića, koji je htio da gradonačelnik prokomentira odlazak i izja-vu ravnatelja Umjetničke galerije u Trebinje.PROMET I TAXISvi smo svjedoci nereda koji nam je donijela liberalizacija auto-

taksi tržišta. Što Grad čini u smislu okretanja smisla prema kvalitet-noj komunalnoj autotaksi usluzi”, pitanje je koje je na pameti ViduBogdanoviću.“Efekt liberalizacije je negativno utjecao ekonomski na Grad, pov-ećao je broj prometnih nesreća, a Libertas je preveo 100 000 putni-ka manje i više od pola milijuna kuna manje uprihodio. Građanimacijene prijevoza nisu pale. Ništa nam to nije dobroga donijelo. Razgo-varao sam s premijerom i podastro mu sve ove podatke. Zamolio jeda pošaljem sve te prijedloge, kako bi uveli neke promjene u liber-alizaciju. To po meni nije rješenje, moramo zajednički promisliti ismanjiti pritisak na taxi stajališta, jer sad oni vode međusobne borbena stajalištima, a to može završiti svakako. 1200 taksija u Gradu, 1400 u Zagrebu, sve vam je jasno”, kazao je Franković, koji je,vrijedinapomenuti, io jedan od rijetkih protivnika ovog zakona unutar sa-mog HDZ-a.IMENOVANJA RAZRJEŠENJANakon višemjesečne trakavice i poništavanja natječaja, dubrovač-ko glumište ima novu čelnu osobu. Naime odlukom Gradskog vijeća,Paolo Tišljarić postao je Ravnatelj Kazališta Marina Držića, dok jeIvu Carević Peković na mjestu ravnateljice Zavoda za obnovu Du-brovnika zamijeniti Konavoka Mihaela Skurić.REBALANSČetvrti rebalans proračuna Grada za 2018. godinu donio je pov-ećanje prihodovne strane za iznos 9,1 milijuna kuna. Naime, riječ jeo povećanju prihoda koji su došli iz Europskih fondova, kao i pov-ećanja prihoda od poreza. S druge rashodovne strane, ovaj rezultatostvaren je smanjenjem rashoda za pojedine projekte koji se nećemoći realizirati u ovoj godini dok će se povećati sredstva za drugeprojekte koji se mogu realizirati u ovoj godini.JAVNA GARAŽAGradsko vijeće, iako nije usuglasilo formalan zaključak, prilikomrasprave jasno je dalo do znanja kako Grad kao pravna osoba ne bitrebao kupovati Garažu na Ilijinoj glavici, čime je sjednica i završe-na. Nikša Grljević

10 GlasGrada - 704 - petak 14.9. 2018.

NABAVA PROTUPOŽARNEBRODICE NAMIJENJENE IOSTALIM INTERVENCIJAMA NAMORU I PRIOBALNOM PODRUČJU

Potpisan UgovorPotpisan UgovorPotpisan UgovorPotpisan UgovorPotpisan UgovorUgovor o nabavi protupožarnebrodice namijenjene i ostalim inter-vencijama na moru i priobalnompodručju potpisali su 11.rujnažupan Nikola Dobroslavić i vlasniktvrtke Damor d.o.o. Davoro Matić.Potpisivanju su nazočili i predsjed-nik Vatrogasne zajednice Du-brovačko-neretvanske županijeStjepan Simović te načelnik OpćineMljet Đivo Market i predsjednik JVPMljet Mario Dabelić, budući da ćebrodica biti stacionirana na Mljetu.Izrada protupožarne brodice, zakoju je predviđen iznos oko 950tisuća kuna, a rok isporuke je 150dana, je omogućena u sklopu pro-jekta AdriaMORE, a spomenuta tvrt-ka odabrana nakon završenog pos-tupka javne nabave. Projekt Adri-aMORE se u 85-postotnom iznosusufinancira sredstvima Europskogfonda za regionalni razvoj putemprograma prekogranične suradnjeINTERREG HR-ITA, a projektne vr-ijednosti koje provodi Dubrovačko-neretvanska županija kao jedan odpartnera vrijedne su oko milijun i350 tisuća kuna, dok je ukupna vr-ijednost projekta oko 8 milijuna i625 tisuća kuna. Projekt je nasta-vak dobre suradnje Dubrovačko-

neretvanske s talijanskom Regijom Abruzzo, au njegovoj provedbi sudjeluju i Državni hidom-eteorološki zavod te Institut za proučavanjeatmosfere i klimatskih promjena iz Bologne.Korištenje sredstava iz Europskih fondova uovakvom tipu zaštite Dubrovačko-neretvanskežupanije dosada je uspješno provedeno nakopnu, a sada i na morskom dijelu našeg teri-torija.“Izrada ove brodice je dio projekta AdriaMORE,kojim Dubrovačko-neretvanska županijapomaže boljoj opremi za protupožarnu zašti-tu, a to je nastavak projekata koje je Županija ido sada provodila, kao što su HOLISTIC iREADINESS, kroz koje su povučena velikasredstva iz Europskih fondova u našu župani-ju, a zbog namjene protupožarne preventive izaštite. Na taj način su nabavljeni brojni uređa-ji za rano otkrivanje požara, kao što su kamerekoje pokrivaju veliki dio naše županije, meteo-rološki radar, bespilotne letjelice, oprema zavatrogasne postrojbe, ali i opremu zapronalaženje stradalih u potresu kao i za san-aciju zgrada koje bi eventualno stradale u takvojkatastrofi. Sve ovo financiraju Europski fondovi

sa 85 posto, a ostatak osigurava Dubrovačko-neretvanska županija” rekao je župan Dobro-slavić te dodao kako mu je iznimno drago štose potpisivanjem ovog Ugovora pridonosi po-jačanju zaštite morskog dijela županije.Načelnik općine Mljet Đivo Market zahvalio jesvima uključenima u realizaciju ovog projekta,a posebno Dubrovačko-neretvanskoj županijite istaknuo kako brodica ide na pravo mjesto,obzirom da je otok Mljet najveća otočka općinau Hrvatskoj i ima sto kilometara obale. Takođ-er, istaknuo je kako brodica neće djelovati samona području otoka Mljeta već i u drugim dijelov-ima županije, ali i van nje ukoliko za to budepotrebe.Vlasnik tvrtke zadužene za izradu brodice Da-vor Matić također je zahvalio županu Dobro-slaviću, načelniku općine Mljet Marketu kao iVatrogasnoj zajednici te naglasio kako će svojdio posla obaviti korektno te kako će brod oprav-dati sva očekivanja, ali i pohvalio ovakvu inter-venciju Dubrovačko-neretvanske županije teistaknuo kako bi se ovakvi projekti trebali pro-voditi i duž Jadrana i kako se nada da je ovosamo početak.

ODRŽAN SASTANAK O NASTAVKU REALIZACIJE

Projekt višenamjenskog kongresnog centra u DubrovnikuProjekt višenamjenskog kongresnog centra u DubrovnikuProjekt višenamjenskog kongresnog centra u DubrovnikuProjekt višenamjenskog kongresnog centra u DubrovnikuProjekt višenamjenskog kongresnog centra u DubrovnikuU Palači Ranjina u srijedu, 12.rujna, održan je radni sastanak natemu realizacije izgradnje višenamjenskog kongresnog centra uDubrovniku, pri čemu je svjetski poznata tvrtka GL Events Venuesiz Lyona iznijela svoju ponudu za vođenje Kongresnog centra,ukoliko bi se projekt realizirao.Uz domaćina sastanka, župana Nikolu Dobroslavića, u radu sas-tanka su sudjelovali gradonačelnik Dubrovnika Mato Frankovićsa zamjenicom Jelkom Tepšić, direktor Turističke zajednice Du-brovačko-neretvanske županije Vladimir Bakić, regionalni direk-

tor tvrtke Valamar Tomislav Dumančić, direktor tvrtke Horwath HTLConsulting Siniša Topalović, pravni savjetnik Oleg Uskoković i v.d.pročelnika županijskog UO za gospodarstvo i more Ivo Klaić. Uime tvrtke GL Events, koja je Županiji uputila inicijativu za suradn-ju na ovom turistički vrijednom projektu, na sastanku su sudjelov-ali generalni direktor tvrtke Jean-Eudes Rabut i direktor poslovnograzvoja Clément Guerci.Radi se o projektu vrijednom oko 70 milijuna EUR, koji županijanosi u svojim strategijama i planovima i za koji su izrađene dvije

predstudije izvodljivosti, a župan ga jepredstavio i predsjedniku Vlade gosp.Plenkoviću na sastanku u Županiji. ŽupanDobroslavić i gradonačelnik Frankovićnaglasili su važnost Centra za turizamnaše destinacije i cjelogodišnje poslovanjeu turizmu, dok su predstavnici GL Event-sa predstavili svoju tvrtku, kongresne cen-tre koje vode po cijelom svijetu te načinna koji operativno vode centre.Zaključeno je da će GL Events dostavitišto detaljniju ponudu za vođenje Centra,a Županija i Grad će zajedno s VladomRH i ministarstvima turizma i regionalnograzvoja tražiti najbolji način financiranjaprojekta. Prema Vladi RH, kako je najavl-jeno na susretu s Predsjednikom Vlade,ići će se s prijedlogom da se projekt uvrstiu Operativni program tj otvori se mo-gućnost financiranja fondovima EU.

11GlasGrada - 704 - petak 14. 9. 2018.

12 GlasGrada - 704 - petak 14.9. 2018.

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

ZA POTREBE SMJEŠTAJA LIJEČNIKA

Županija Općoj bolnici DubrovnikŽupanija Općoj bolnici DubrovnikŽupanija Općoj bolnici DubrovnikŽupanija Općoj bolnici DubrovnikŽupanija Općoj bolnici Dubrovnikustupila stan na Pločamaustupila stan na Pločamaustupila stan na Pločamaustupila stan na Pločamaustupila stan na PločamaSporazum o ustupanju na korištenje stana na Pločama u vlas-ništvu Dubrovačko-neretvanske županije Općoj bolnici Du-brovnik za smještaj liječnika potpisali su 6.rujna u Palači Ranji-na župan Nikola Dobroslavić i ravnatelj Opće bolnice MarioBekić. ”Današnjim potpisivanjem ugovora o ustupanju stanakoji je u vlasništvu Dubrovačko-neretvanske županije Općojbolnici Dubrovnik učinili smo jošjedan korak u pomaganju bolni-ci u rješavanju problema smješta-ja gostujućih i drugih liječnika.Smatramo da Županija i GradDubrovnik moramo učiniti sveono što je u našoj moći da osig-uramo bolnici sve uvjete damogu i dalje pružati odličnuzdravstvenu uslugu. Mi ćemo unašem raspisivanju natječaja zastipendiranje učenika i studena-ta također uzeti u obzir manjakliječničkog, a i sestrinskog osobl-ja te ćemo na taj način pokušat

ŽUPAN PRIMIO PRIMARIJUSA DR. ANTUNA CARA

Kandidiranje Županije u regijeKandidiranje Županije u regijeKandidiranje Županije u regijeKandidiranje Županije u regijeKandidiranje Županije u regijeSvjetske zdravstvene organizacijeSvjetske zdravstvene organizacijeSvjetske zdravstvene organizacijeSvjetske zdravstvene organizacijeSvjetske zdravstvene organizacijeŽupan Nikola Dobroslavić sa zamjenicom Žaklinom Marević iv.d. pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Jele-nom Dadić primio je prim. dr. Antuna Cara koji je na redovitomsastanku mreže zdravih regija Svjetske zdravstvene organiza-cije pod nazivom „Building a healthier future for all“ u šved-skom gradu Manstrandsu, kandidirao Dubrovačko-neretvan-sku županiju u regije Svjetske zdravstvene organizacije. Prim.dr.Antun Car je u suradnji sa ZZJZ Dubrovačko neretvanske žup-anije, nadležnim Upravnim odjelom Dubrovačko-neretvanskežupanije, Domom zdravlja Dubrovnik, te Institutom za more ipriobalje Sveučilišta u Dubrovniku pripremio prezentaciju i po-datke vezane za javno zdravstvo te stanje i partnerstvo s drugimorganizacijama s kojima je potrebno zajedničko djelovanje, kakou zdravstvu tako i u zaštiti okoliša.

Župan Dobroslavić ovom je prigodom čestitao dr. Caru i na odliko-vanju Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske za zdravstve-ni doprinos u Domovinskom ratu koje mu je povodom Dana državnostidodijelila predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović kao jednom od58 istaknutih hrvatskih branitelja.

privući što više mladih ljudi da se okrenu medicinskoj struci”, rekaoje župan Dobroslavić.”Uza sve to Županija s OB Dubrovnik sudjeluje u projektima Objed-injenog hitnog bolničkog prijema, Tu su Dnevne bolnice Dubrovnik iMetković, ulaganja u opremu, operacijske dvorane pri hitnombolničkom prijemu itd. To su sve mjere kojima pomažemo bolnici dase drži na onoj kvaliteti na kojoj je i sada, a mi smo veoma zadovoljnikvalitetom bolnice. Naravno, želimo ne samo da ostane tako negoda bude iz dana u dan sve bolja”, rekao je župan Dobroslavić.Ravnatelj OB Dubrovnik Mario bekić zahvalio se na ustupanju stanakao i svim ostalim vidovima pomoći koje je Županija poduzela.

”U ime Opće bolnice Dubrovnik zah-valjujem se gospodinu županu NikoliDobroslaviću i Dubrovačko-neretvan-skoj županiji što je prepoznala realnepotrebe Opće bolnice Dubrovnik i krozjedan oblik suradnje, kroz ovaj stan kojinam je na raspolaganju do daljnjegaćemo svakako napravit jedan iskoraku rješavanju problema smještaja liječni-ka u Dubrovačko-neretvanskoj županijii Općoj bolnici Dubrovnik”, rekao jeravnatelj Bekić. Potpisivanju Spora-zuma nazočile su i zamjenica županaŽaklina Marević i v.d. pročelnice U.O.za društvene djelatnosti Jelena Dadić.

OSNOVANO POVJERENSTVO ZA MANDARINE

Svima je u interesu što bolji plasman na tržišteSvima je u interesu što bolji plasman na tržišteSvima je u interesu što bolji plasman na tržišteSvima je u interesu što bolji plasman na tržišteSvima je u interesu što bolji plasman na tržišteSvrha Povjerenstva je osigurati koordinaciju svih dionika u procesimaupravljanja mandarinama s ciljem što boljeg plasmana proizvoda iosiguranja kvalitete proizvoda

Marević, ravnateljicom Regionalne agencijeDUNEA Melanijom Milić i v.d. pročelnika UO zagospodarstvo i more Ivom Klaićem održao je23. kolovoza u Opuzenu sastanak na temu plas-mana uroda mandarina na tržište s uzgajivači-ma mandarina, predstavnicima otkupnih cent-ara, državnom tajnicom u Ministarstvu poljo-privrede Marijom Vučković, načelnicima i gra-donačelnicima s područja doline Neretve tepredstavnicima drugih relevantnih institucija,kada je zaključeno kako je potrebno formiratiradnu skupinu za pitanje mandarina. Proiz-vođači su tom prilikom istaknuli kako je manda-rina „jedina isplativa kultura koja ne može, poputprimjerice lubenice, biti ugrožena raznimuvoznim proizvodima iz Tunisa, Italije itd.“ te kakose ove godine očekuje urod do 50 tisuća tonamandarina od čega je 80 posto namijenjeno iz-vozu. Svrha Povjerenstva stoga će biti osiguratikoordinaciju svih dionika u procesima upravljan-ja mandarinama s ciljem što boljeg plasmanaproizvoda i osiguranja kvalitete proizvoda.

Župan Nikola Dobroslavić imenovao jePovjerenstvo za mandarine kako bi seprepreke u proizvodnji, plasmanu i pro-mociji mandarina što brže i kvalitetnije ot-klonile. Povjerenstvo čine tri predstavnikaproizvođača (Alenko Šešelj, Niko Kapovići Ozren Sršen), dva predstavnika otkupnihcentara (Dragan Crnomarković i KatarinaTaslak), predstavnik jedinica lokalnesamouprave (Robert Doko), predstavnikHrvatskog centra za poljoprivredu, hranu iselo (Luka Popović), predsjednica Povjer-enstva i zamjenica župana Žaklina Mare-vić i ravnateljica Regionalne agencije DU-NEA Melanija Milić.Na prvom radnom sastanku istaknuto je

nekoliko važnih tema na kojima će Povjer-enstvo raditi, između ostalog poticanjepojednostavljenja procedure ishođenjaradnih dozvola za strane državljane, dobi-vanja zaštićene oznake izvornosti, kao izadovoljavanja uvjeta za europsku oznakuizvornosti, unapređenja proizvodnje, izlas-ka na nova tržišta itd.. Također, Povjeren-stvo će obavještavati proizvođače o aktu-alnim mjerama Ministarstva poljoprivrede:Sudjelovanje u Školskoj shemi – besplatniobroci mlijeka i mliječnih proizvoda te voćai povrća hrvatskim školarcima te Poziv zaprijavu izlagača na Sajam zimnice i au-tohtonih proizvoda. Podsjetimo, županDobroslavić, sa zamjenicom Žaklinom

13GlasGrada - 704 - petak 14. 9. 2018.

POVODOM ŽIDOVSKE NOVE GODINE ROŠHAŠANE

Župan uputioŽupan uputioŽupan uputioŽupan uputioŽupan uputiočestitkučestitkučestitkučestitkučestitkuŽupan Nikola Dobroslavić uputio ječestitku predsjednici Židovske općineDubrovnik Sabrini Horović povodomblagdana Roš Hašane 5779. -židovske Nove godine.Tekst Županove čestitke prenosimo ucijelosti:“Poštovana gđo. Horović,U ime Dubrovačko-neretvanske žup-anije i u svoje osobno Vama i svim vjer-nicima židovske vjeroispovijesti česti-tam Roš Hašanu, 5779. židovsku Novugodinu.Neka Vam ova godina bude uspješni-ja nego sve prije, i da tako bude iz go-dine u godinu. Godina pred Vama nekaVam donese veselje i ljubav te uz Božjiblagoslov i u vjeri blagostanje i mir.Nadam se da ćete ovaj blagdanprovesti u sreći sa svojim najmilijima.S poštovanjem,

župan Nikola Dobroslavić”

ŽUPAN DOBROSLAVIĆ SUDJELOVAO U PROSLAVI DANA OPĆINE RAVNO

Potpora ostvarenju pune jednakopravnosti HrvataPotpora ostvarenju pune jednakopravnosti HrvataPotpora ostvarenju pune jednakopravnosti HrvataPotpora ostvarenju pune jednakopravnosti HrvataPotpora ostvarenju pune jednakopravnosti Hrvatakao konstitutivnog naroda u BiHkao konstitutivnog naroda u BiHkao konstitutivnog naroda u BiHkao konstitutivnog naroda u BiHkao konstitutivnog naroda u BiH

DUBROVNIK

Proslava Roš HašaneProslava Roš HašaneProslava Roš HašaneProslava Roš HašaneProslava Roš HašaneIzaslanstvo Dubrovačko neretvanskežupanije: župan Nikola Dobroslavić,zamjenica župana Žaklina Marević, pred-sjednica Županijske skupštine Vilma Ko-sović i v. d. pročelnice za društvenedjelatnosti Jelena Dadić, nazočilo je pro-slavi blagdana Roš Hašane, 5779.židovske Nove godine.Predsjednica Židovske općine Du-brovnik Sabrina Horović u svom jepozdravnom govoru zahvalila svima nadolasku, posebice istaknuvši kako jeraduje da su se i ove godine, već tradi-cionalno, na proslavi ove svetkovine ok-upili predstavnici vlasti i svih vjerskihzajednica. Čestitajući blagdan RošHašane, župan Nikola Dobroslavić rekao

je kako doista svake godine svelikim zadovoljstvom dolazi naovu proslavu. “Drago mi je dasmo se i ove godine okupili uovako velikom broju, i pripadni-ci javnog života i vjerskih zajed-nica. Drago mi je da se sus-rećemo i kod vas i, naravno, naproslavama kod drugih vjerskihzajednica te na taj način čuva-mo i njegujemo uspješansuživot i dobre odnose i unašem gradu i u našoj županiji”,kazao je župan te pritom svimpripadnicima Židovske općineDubrovnik zahvalio na doprino-su vjerskom i kulturnom životuDubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije. U svojim obraćanjima čestitke za RošHašanu uputili su i zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić, dubrovački biskupmons. Mate Uzinić, protojerej stavrofor o. Vladan Perišić i dubrovački imam Salkan ef. Herić.

ODRŽANA SJEDNICA OTOČNOG VIJEĆA LASTOVA

Lastovo uključiti u program SMILOLastovo uključiti u program SMILOLastovo uključiti u program SMILOLastovo uključiti u program SMILOLastovo uključiti u program SMILOSjednica novoformiranog Otočnog vijeća Lastova održana je uLastovu u svrhu provedbe brendiranja tog otoka kao malogodrživog otoka te uvrštenja istog na svjetsku listu SMILO (SmallIsLand Organisation) otoka, a u organizaciji Lokalne akcijskegrupe „LAG 5“ i Parka prirode Lastovo.Na sjednici su sudjelovali predstavnik Dubrovačko-neretvanskežupanije Miho Baće, v.d. pročelnika Upravnog odjela za komu-nalne poslove i zaštitu okoliša i Gorana Margaretić, viša stručnasuradnica za regionalni razvoj i fondove EU Regionalne agen-cije DUNEA kao članovi Otočnog vijeća imenovani od stranežupana Nikole Dobroslavića u kolovozu 2018.Ostali članovi Otočnog vijeća su predstavnici Općine Lastovo,Parka prirode Lastovo, Turističke zajednice Općine Lastovo teOPG-ova i udruga s Otoka. Na sastanku je za predsjednicu Vijeća

imenovana Annette Mufić Trojković, a za tajnicu Margaret Hropić.Inicijativu da se Lastovo uključi u program SMILO kojim se u konačni-ci može ostvariti jedan od razvojnih ciljeva Općine Lastovo – da onopostane prepoznatljiva eko turistička destinacija, tj. da razvije tur-izam velike vrijednosti baziran na poljoprivredi pokrenuo je „LAG5“.Otočno vijeće Lastova osnovalo se s ciljem praćenja provedbe Pro-grama SMILO za otok Lastovo te doprinos razradi i implementacijiprojektnih prijedloga oko kojih postoji konsenzus svih dionika naotoku te traženju mogućnosti za njihovo financiranje putem međun-arodnih fondova i poziva.Cilj međunarodnog programa SMILO je podupiranje otoka manjihod 150 km˛ koji žele razviti mjere za bolje upravljanje energijom,otpadom, krajobrazom i kulturnom baštinom, vodom i kanalizaci-jom te bioraznolikosti i ekosustavima. Razvojna faza programa (2017-2021) namijenjena je pružanju potpore 18 malih otoka smještenih uZapadnoj Africi, Indijskom oceanu, Tihom oceanu i Mediteranu.

Na Svečanoj sjednici Općinskog vijećaopćine Ravno, održanoj 7. rujna, povodomDana općine i blagdana Male Gospe zaštit-nice općine, sudjelovao je i župan Nikola Do-broslavić. Ovom prigodom župan je čestitaonačelniku Šimunoviću na uspješnom vođen-ju općine i pohvalio suradnju Ravnog s gra-dovima i općinama iz naše županije.

U svjetlu tamošnje predizborne kampanježupan je iskazao hrvatsku bezrezervnu pot-poru ostvarenju pune jednakopravnosti Hr-vata kao konstitutivnog naroda u BiH.”To dakako podrazumijeva i pravo Hrvata dabiraju svoje predstavnike u izvršnu i zakono-davnu vlast, a ne da im ih biraju drugi”, rekaoje župan Dobroslavić

14 GlasGrada - 704 - petak 14.9. 2018.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA

Laureati Općine Konavle - posmrtno don VladoLaureati Općine Konavle - posmrtno don VladoLaureati Općine Konavle - posmrtno don VladoLaureati Općine Konavle - posmrtno don VladoLaureati Općine Konavle - posmrtno don VladoPuce, dr. Nera Vrkaš i Biciklistički klub KonavlePuce, dr. Nera Vrkaš i Biciklistički klub KonavlePuce, dr. Nera Vrkaš i Biciklistički klub KonavlePuce, dr. Nera Vrkaš i Biciklistički klub KonavlePuce, dr. Nera Vrkaš i Biciklistički klub KonavleNa prijedlog Odbora za mjesnu samoupravu Zahvalnica Općine Konavleza izniman doprinos u očuvanju konavoske tradicije i doprinosu ugledaKonavala dodijelit će se ”Konavoskim materama”, odnosno ženama kojeu svakodnevnom životu nose konavosku nošnju

Na 8. sjednici Općinskog vijeća OpćineKonavle među ostalim usvojena je Odlu-ka o dodjeli javnih priznanja OpćineKonavle.Nagrada Općine Konavle za životno dje-lo dodjeljuje se posmrtno Don Vladu Puci,za izniman doprinos u duhovnoj i mater-ijalnoj obnovi Konavala nakon Domovin-skog rata, Nagrada Općine Konavle dod-jeljuje se dr. Neri Vrkaš, za izuzetan i oso-bito vrijedan doprinos iz područja zdravst-va i socijalne skrbi te Biciklističkom klubuKonavle, za izuzetan i vrijedan doprinosiz područja sporta.Na prijedlog Odbora za mjesnu samou-pravu Zahvalnica Općine Konavle za izn-iman doprinos u očuvanju konavosketradicije i doprinosu ugleda Konavaladodjeljuje se ”Konavoskimmaterama”, odnosnoženama koje u svakod-nevnom životu nose kona-vosku nošnju. Riječ je oMariji Bekić (Radovčići),Kati Zadre (Močići), KatiBačan (Grušići), LuciMazavac (Popovići), MariLobro (Radovčići), Luci Đu-ratović (Vitaljina), Kati Ra-šica, (Đurinići), Stani Ra-donić (Vitaljina), JaniSpremić (Vitaljina), MarijiBožović (Višnjići), Ani Vidak(Gruda), Radi Golubić (Lju-ta), Mari Čupić (Vodo-vađa), Luci Pušić (Dunave),Kati Braičević (Cavtat), KatiĐurković (Cavtat), Luci

Matijašević (Popovići), Seli Šturica (KunaKonavoska), Pavi Ljubenko (Đurinići), MariPržić (Vitaljina).Prihvaćen je i rebalans proračuna u sklopukojeg će se osigurati sredstva putem pov-oljne HBOR-ove kreditne linije za instaliran-je LED javne rasvjete koja će se uštedompotrošnje energije sama isplatiti, a na sjed-nici su prihvaćene i prve izmjene i dopunePrograma demografskih mjera i socijalnozdravstvenih potreba, Strategija izjednača-vanja mogućnosti za osobe s invaliditetomna području Općine Konavle od 2018. do2020 godine., Prijedlog Odluke o davanjusuglasnosti za provedbu ulaganja na po-dručju Općine Konavle - Izgradnja vatrogas-nog doma u Grudi, Prijedlog Odluke o da-vanju suglasnosti za provedbu ulaganja na

području Općine Konavle - dogradnja - re-konstrukcija i opremanje dječjeg vrtića u Gru-di, Prijedlog Odluke o davanju suglasnostiza provedbu ulaganja na području OpćineKonavle - Izgradnja sustava odvodnje otpad-nih voda u Cavtatu (ul. S. S .Kranjčevića), Pr-ijedlog Odluke o davanju suglasnosti zaprovedbu ulaganja na području OpćineKonavle - izgradnja kanalizacijskog sustavaMolunta i druge.Sve točke dnevnog reda su usvojene.Vijećnička pitanjaVlaho Mujo (HSS) pitao je što se događa saOsnovnom školom Cavtat te kada će se gra-diti nova škola kao i što se planira s poslovnimprostorima u novoj zgradi Općine.Načelnik Lasić je odgovorio kako svatko sno-si dio odgovornosti za (ne)izgradnju Osnovneškole Cavtat, ali ponajmanje Općina Konavle.”Ako je potrebno ja ću preuzeti svu odgovor-nost i poduzeti sve da se ta škola napravi ida konačno krene njezina izgradnja. Napor-ima Općine Konavle i Dubrovačko-neretvan-ske županije postigli smo to da je cavtatskaškola uvrštena u četiri prioritetne škole za fi-nanciranje sukladno Zakonu o obrazovanju.Kašnjenje izgradnje škole nema nikakve vezesa izmještanjem ili izradom projekata već jeprvenstveni razlog financijska situacija, a nad-am se da je to sada riješeno. Mi smo stajališ-ta da škola i vrtić moraju biti rađeni na novojlokaciji (Rajkov dol), jer ako škola bude rađe-na na novoj lokaciji pitanje je koliko bi godi-na djeca iz škole i vrtića u Cavtatu morala ićipo drugim školama i vrtićima u Konavlima.Možda je bolje pričekati godinu dana dok sene riješe svi preduvjeti, nego graditi školu naneprimjerenoj lokaciji. Rješenje imovinsko-pravnih odnosa očekujemo u vrlo skoro vr-ijeme”, rekao je načelnik Lasić.”Što se tiče nove zgrade Općine, moram na-pomenuti i kako je potpuno neprimjerenausporedba ove zgrade i škole, jer kao što svidobro znate nismo je gradili od gusta negoiz potrebe. Već ranije smo naglasili kakoposlovni prostori neće ići u prodaju negoćemo raspisati transparentne javne natječa-je za najam kako bi mogli i određivati što ćebiti u njima”, rekao je načelnik Lasić.Ljubica Brailo (SDP) pitala je zašto u rebal-

ansu nije uređenje groblja sv. Rokana što je načelnik odgovorio kako jeuređenje počelo te kako su se micaliborovi sukladno naputcima Konzer-vatora po njezinom zahtjevu kaopredsjednice mjesnog odbora.”To nas je koštalo skoro 30 tisućakuna što je dobar dio troškovnika zauređenje groblja”, rekao je načelnikte dodao kako Općina ima namjeruotkupiti dio zemljišta oko groblja kakobi se uredio park, a dio zemljišta ćedobiti od države.Vijećnicu je zanimalo i zašto se do-pušta barkarijolima brzo ulaženje ucavtatsku Luku na što je načelnikodgovorio kako će tražiti očitovanjeod nadležne Lučke kapetanije.Srđan Meštrović (KLGB Luko

15GlasGrada - 704 - petak 14. 9. 2018.

ZA MAGDU KNEGO I NJEZINU KĆER GOGU

Konavoski taksisti uplatili više od 20 tisuća kuna pomoćiKonavoski taksisti uplatili više od 20 tisuća kuna pomoćiKonavoski taksisti uplatili više od 20 tisuća kuna pomoćiKonavoski taksisti uplatili više od 20 tisuća kuna pomoćiKonavoski taksisti uplatili više od 20 tisuća kuna pomoćiKonavoski taksisti pridružili su se akciji pomoći Magdi Knego, Korčulanki s župskom adresomkoja je nakon gubitka supruga u ožujku ove godine, postala samohrani roditelj djeteta s poseb-nim potrebama kojem je dijagnosticirana cerebralna paraliza. Konavoski taksisti uplatili su naime pomoći ovoj obitelji više od 20 tisuća kuna. Načelnik Lasić pozdravio je ovu gestu te istakn-uo kako su članovi konavoskog autotaksi udruženja još jednom pokazali kako su u prvom reduveliki ljudi.

NAČELNIK LASIĆ RAZGOVARAO S NORVEŠKOM VELEPOSLANICOM

O korištenju posebnih norveških fondovaO korištenju posebnih norveških fondovaO korištenju posebnih norveških fondovaO korištenju posebnih norveških fondovaO korištenju posebnih norveških fondova

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić i zamjeniknačelnika Ivo Radonić 11.rujna su u prostorija-ma Općine Konavle ugostili veleposlanicu Kral-jevine Norveške Nj. E. Astrid Versto, u čijoj jepratnji bio počasni konzul Kraljevine Norveškeu Dubrovniku Tonći Peović.Tema razgovora bila je mogućnost suradnje tefondovi koje Norveška ima za zemlje EU.Kako je pojasnila veleposlanica, radi se o sred-stvima koja su rezultat sporazuma o Finan-cijskim mehanizmima Europskog gospodar-skog prostora (EGP) i Financijskim mehanizmi-ma Kraljevine Norveške za razdoblje 2014. -2021. Sporazume su Norveška, Island i Lihten-štajn potpisali s EU 2016. godine, a potpore su

podijeljene u dva sustava – jedan koji financira-ju Island, Lihtenštajn i Norveška (EGP meha-nizmi) i drugi koji financira samo Norveška (Nor-veški mehanizmi). Tijekom navedenog razdoblja15 zemalja Središnje i Južne Europe te Baltikaimaju na raspolaganju 2,8 milijardi eura (1,5 mil-ijardi kroz EGP i 1,3 milijardi kroz Norveškemehanizme). Hrvatskoj je na raspolaganju uku-pno 103,4 mil. eura, od čega 56,8 mil. eura izEGP financijskih mehanizama i 46,6 mil. eura izNorveških financijskih mehanizama. Osnovni ciljzbog kojeg je uspostavljen ovaj financijski me-hanizam je smanjivanje društvene i ekonomskenejednakosti te jačanje bilateralnih odnosa sazemljama u koja se sredstva ulažu.

AGROTURIZAM KONAVLE

Trganje ovogaTrganje ovogaTrganje ovogaTrganje ovogaTrganje ovogapetkapetkapetkapetkapetkaAgroturizam Konavle i ove godine, pošesti put zaredom, organizira tradi-cionalnu agroturističku manifestaci-ju „Trganje“- kojom se simboličnoobilježava berba grožđa u Konavli-ma. Trganje će se organizirati upetak, 14. rujna 2018., kod samo-stana Sv. Vlaha u Pridvorju s počet-kom u 14:00 sati, a s ciljem promov-iranja Konavala kao vinogradarskogi vinskog kraja, te očuvanja našetradicije i kulturne baštine.Oživljavamo stare običaje, samo tr-ganje grožđa uključuje sve tradicijskeelemente, radimo na način kako suto radile generacije prije nas. Kona-voke i Konavljani obučeni u radnenošnje prezentiraju način rada satradicijskim alatom, tu su neizostavnei tradicionalne konavoske košice ukoje se grožđe trgalo, a onda i sepe-ti koji su nešto većega kapaciteta, unjima se iz vinograda grožđe nosilou vinicu na preradu na tradicionalninačin. Iz sepeta se grožđe prebaciva-lo u takozvane žetke, a onda bi Kona-voke ulazile u njih i nogama gnječilegrožđe. Tradicijska baština i autohto-ni poljoprivredni proizvodi neizostav-ni su dio ponude u ruralnom turizmu.Konavoski vinari koji su se posljedn-jih nekoliko godina okrenuli malimgospodarstvima i autohtonim sorta-ma u tome prednjače. Cilj nam je toobjediniti i prikazati Konavle kao vin-sku regiju koja ima za ponuditi vrhun-ski turistički proizvod.U sklopu ove manifestacije konavoskivinari i vinogradari još jedan put nasimboličan način prikazuju zajedništ-vo jer donošenjem najboljeg bijeloggrožđa uz ono ubranog u fratarskomvinogradu u neposrednoj blizini sa-mostana Sv. Vlaha u Pridvorju, zajed-nički rade konavosko misno vino.Ovogodišnji program odvijat će seprema sljedećoj satnici:14:00 - 14:30; okupljanje i dobro-došlica14:30 - 15:30; trganje/berba samo-stanskog vinograda15:30 - 16:00; prikupljanje grožđakonavoskih vinara16:00 - 17:00; prerada na tradicijski isuvremen način.17:00 - 18:30; užina/zakuska idruženje uz živu glazbuOvim putem pozivamo Vas i Vašegoste da nam se pridružite, sudjelu-jete u procesu trganja i proizvodnjevina te provedete ugodan dan uKonavlima. Sudjelovanje u manifest-aciji „Trganje“ besplatno je za svesudionike.

Agroturizam Konavle,organizator manifestacije

Šubašić) rekao je kako je nezadovoljan stan-jem odnosno upravljanjem lukom u Cavtatupitavši zašto se tamo često nalazi jako punosmeća. Načelnik je istaknuo kako su kontrolemora tamo redovite te kako nijednom ovegodine nije zabilježeno zagađenje, a kako sekontrole rade i češće nego je to zakon prop-isao. Istaknuo je i kako je od nadležne Žup-anijske lučke uprave Općina u nekoliko navratatražila preuzimanje upravljanja lukom no to jošuvijek nije realizirano.Mislav Burđelez (KLGB Luka Korda) rekao jeza govornicom kako ”cavtatski ugostitelji ima-ju pad prihoda od 20 do 50 posto” te je pitaonačelnika Lasića hoće li razmisliti o promjeninaplate korištenja javnih površina tijekom cijelegodine.Načelnik Lasić odgovorio mu je kako ne znaodakle mu podaci o padu prihoda kada Opći-na barata podacima o povećanju od 4 – 5posto.”Sukladno tome mi razmišljamo o povećanju

naknade za javne površine, ne smanjenju zasljedeću godinu”, odgovorio je načelnik Lasićnakon čega je vijećnik Burđelez demonstra-tivno napustio sjednicu Općinskog vijeća.Na sjednici je među ostalim donosena odlukao izmještanju sjedišta Muzeja i galerija Konav-ala iz Cavtata na Grudu protiv čega se pobuni-la Ljubica Brailo te istaknula kako se više moraulagati u Cavtat.Načelnik Lasić je na te prigovore odgovoriokako su Konavle veće i šire od samog Cavtatate kako je svaki dio Konavala jednako vrijedan.”U Cavtatu je sjedište Općine, na Grudi će bitisjedište Muzeja i galerija Konavala, a u Čilipi-ma sjedište Komunalnog društva. U Cavtat suse u posljednjih godinu i pol dana uložila znača-jna sredstva, a onaj tko želi može jasno vidjetišto je napravljeno, što se radi, a najavili smo išto ćemo još napraviti. No ja moram to reći,meni je jednako važno uložiti sredstva u seloŠilješci, dovesti vodu u Bane, popraviti podz-ide u Dunavama”, rekao je načelnik Lasić.

16 GlasGrada - 704 - petak 14.9. 2018.

GOSTOVANJE INSTITUTA ZA ZAŠTITU SPOMENIKAKULTURE I MUZEJA U BITOLI

“Manaki - etnologija i vizualna“Manaki - etnologija i vizualna“Manaki - etnologija i vizualna“Manaki - etnologija i vizualna“Manaki - etnologija i vizualnaantropologija” u žitnici “Rupe”antropologija” u žitnici “Rupe”antropologija” u žitnici “Rupe”antropologija” u žitnici “Rupe”antropologija” u žitnici “Rupe”Predavanje i izložba “Manaki - etnologija i vizualnaantropologija” Nade Genevska Bračić iz Instituta za zaš-titu spomenika kulture i Muzeja u Bitoli održala se 12.rujna 2018. u žitnici “Rupe”.Stvaralaštvo braće Manaki je od velikog značaja za kul-turno nasljeđe. Njihova djelatnost se prožima na višesfera društvenog i kulturnog života Makedonije a nji-hove fotografije, filmski zapisi kao i filmski prikazi dio sunasljeđa Balkana.Fotografsku djelatnost započeo je stariji brat, JanakiManaki 1898. godine u Janini (u današnjoj sjevernojGrčkoj) gdje sa osnovama fotografije upoznaje i uvodii mlađeg brata Miltona. Najznačajniji dio njihovogstvaralaštva nastaje dolaskom u Bitolu gdje otvaraju stu-dio za umjetničku fotografiju na glavnoj ulici - “Siroksokak”.U 1905. Janaki u Londonu kupuje kameru “Bioskop300” čime započinje i njihova snimateljska djelatnost itime postaju prvi snimatelji na Balkanu. Etnološki jeznačajan broj materijala (fotografija) slikanih u njihovomrodnom mjestu - Avdala, ali i u drugim mjestima gdjesu živjeli Vlasi. U Makedoniji su napravili veliki broj fo-tografija kao i snimaka po selima bitoljskog područja stemama iz svakodnevnog života, svadbi, portreta kojidanas predstavljaju osnove za daljnja istraživanja.Sa prvim snimljenim filmom “baba Despina” kako na“rodenu” obrađuje vunu, započinje i vizualnaantropologija u Makedoniji. Iz tog opsega za etnologijusu značajni i filmovi “Domaći posao”, Vodice” i dr.

Na temelju članka 6. Zakona okulturnim vijećima (Narodne novine,broj 48/04. i 44/09.) i članka 4.Odluke o osnivanju kulturnih vijećaGrada Dubrovnika (Službeni glasnikGrada Dubrovnika, broj 2/18.), Odborza izbor i imenovanja Gradskog vijećaGrada Dubrovnika upućuje javni

POZIVPOZIVPOZIVPOZIVPOZIVza predlaganje članaKulturnog vijeća GradaDubrovnika za dramsku iplesnu umjetnost te izved-benu umjetnostPozivaju se javne gradske ustanoveu kulturi, udruge iz područja kulturei umjetnosti, samostalni umjetnici tepojedinci i druge pravne osobe spodručja kulture i umjetnosti dapodnesu pisani i obrazloženi prijed-log kandidata za člana Kulturnogvijeća- za dramsku i plesnu umjetnost teizvedbene umjetnosti

Za člana Vijeća može biti kandidi-ran kulturni djelatnik i umjetnik tedrugi stručnjak koji svojim dosadaš-njim dostignućima i poznavanjemproblema vezanih za utvrđenje iprovedbu kulturne politike možepridonijeti ostvarenju cilja zbogkojeg je Vijeće osnovano.

Prijedlozi za predlaganje kandida-ta za Kulturo vijeće Grada Dubrovni-ka treba sadržavati životopis iobrazloženje prijedloga prema sl-jedećim točkama:- osnovni podaci (ime, prezime,adresu),- akademski stupanj/stupanj obra-zovanja,- glavno područje stručnog djelo-vanja i/ili istraživanja,- zaposlenje,- stručno usavršavanje,- članstvo u društvima i udrugama,- članstvo u međunarodnim društvi-ma i udrugama,- sudjelovanje u programima,najvažnije publikacije. i projektima.

Na temelju pristiglih prijedloga, aprema članku 5. Odluke o osnivan-ju Kulturnih vijeća Grada Dubrovni-ka, Gradsko vijeće Grada Dubrovni-ka imenuje predsjednika i članoveVijeća na vrijeme od četiri godine.Prijedlozi za predlaganje kandida-ta za Kulturno vijeće Grada Du-brovnika za dramsku i plesnu um-jetnost te izvedbene umjetnosti,podnose se u roku od 15 dana oddana objave na web stranici GradaDubrovnika: grad@dubrovnik.hrGrad Dubrovnik, Služba Gradskogvijeća, Pred Dvorom 1, 20000 Du-brovnik, s naznakom: „Imenovanječlanova kulturnih vijeća“.

Fotografsko nasljeđe braće Manakidanas se čuva u povijesnom arhivuMakedonije (područni odjel Bitolj) gdjese nalaze pohranjene i njihova kamera300 kao i druga fotografska oprema.Snimljeni materijali se od 1978. god-ine čuvaju u kinoteci Makedonije, a unjihovu čast, u Bitolju se svake godineodržava i međunarodni festival filmskekamere “braća Manaki” posvećen ki-nematografima.

Dobro došli u knjižnicu,Dobro došli u knjižnicu,Dobro došli u knjižnicu,Dobro došli u knjižnicu,Dobro došli u knjižnicu,znanja riznicuznanja riznicuznanja riznicuznanja riznicuznanja riznicuDubrovačke knjižnice organiziraju edukativniprogram za prvašiće „Dobro došli u knjižnicu,znanja riznicu!“ u četvrtak, 13. rujna s počet-kom u 18 sati. Program obuhvaća druženje sdubrovačkim piscima i njihovim djelima, aodvijat će se na tri lokacije. U Ogranku Moko-šica svoje pripovjedačko umijeće pokazat ćeMato Jerinić, u Ogranku Lapad Renata Zlatk-ović dok će u Narodnoj knjižnici Grad gostovati Marija Đanović. Cilj programa je upoznavanjeučenika s knjižnicom, poticanje čitanja i usmenog izražavanja kao i popularizacija knjige. Mladeknjigoljupce očekuje prigodni dar.

U DUBROVAČKIM KNJIŽNICAMA

Dani kulturne baštineDani kulturne baštineDani kulturne baštineDani kulturne baštineDani kulturne baštineNa poticaj Grada Dubrovnika u rujnu seodržavaju Dani kulturne baštine budućida je 2018. Proglašena Europskom go-dinom kulturne baštine.Cilj je potaknuti ljude na istraživanjebogate i raznovrsne kulturne baštineEurope, slaviti, razumijevati i štititi njez-inu jedinstvenu vrijednost te promišljatio mjestu koje kulturna baština zauzimau životu svakog pojedinca. Svojim pro-gramima i Dubrovačkeknjižnice doprinijet ćepodizanju svijest jav-nosti o važnosti iznačaju kulturne baš-tine u europskom, re-gionalnom i nacional-nom kontekstu.

Program Dubrovačkih knjižnica:12. 9. u 10:00 - Čitaonica Narodne knjižnice GradRadionica izrade lijerice pod vodstvom gospara NikaTrojića. Sudjelovali učenici OŠ Marina Getaldića.14. 9. u 17:00 - Ogranak MokošicaRadionica izrade starih novčića od glinamola.21. 9. u 17:00 - Ogranak MokošicaRadionica izrade nakita od žice.22. 9. u 9:30 - okupljanje u prizemlju Narodne knjižniceGradRestauratorske priče : „Zidno slikarstvo - sakralni i stam-beni prostori u Dubrovniku“ / stručno vodstvo Ane

Požar Piplice - obilazak Biskupske palače, Fran-jevačkog samostana Male braće te palača Ker-ša i Bizzaro.27. 9. u 17:30 - Ogranak LapadPredstavljanje slikovnice Mata i Fany Bilić „Pričao Stonu“ uz radionicu izrade kućica od gipsanihkocki. Sudjeluju učenici OŠ Lapad, a svi zainter-esirani su dobrodošli.

17GlasGrada - 704 - petak 14. 9. 2018.

18 GlasGrada - 704 - petak 14.9. 2018.

21.00 / PREDATOR: EVOLUCIJA - akcijski film.

Kino Slavica

20.30 / VJERNOST - kriminalistička dramaRežija: Michael R. Roskam / Ul: Adele Excar-chopoulos, Matthias Schoenaerts - Internation-al Film Festival of India 2017.; Nagrade Mag-ritte (Belgija, 2018.)

Dvorana Visia

17.00 / TAJNI ŽIVOT MAČAKA 3D - animiranifilm. 20.00 / SLATKA MALA TAJNA - kriminalistič-ki, misterija, triler

16. RUJAN

Kino Jadran

21.00 / PREDATOR: EVOLUCIJA - akcijski film.Kino Slavica

20.30 h / VJERNOST - kriminalistička drama

Dvorana Visia

17.00 / TAJNI ŽIVOT MAČAKA 3D - animiranifilm20.00 / SLATKA MALA TAJNA - kriminalistički,misterija, triler

17.RUJAN

Kino Jadran

21.00 h / PREDATOR : EVOLUCIJA - akcijskifilm

PROGRAM KINEMATOGRAFA DUBROVNIK OD 14. DO 20.9.

14. RUJANKino Jadran

21.00 / PREDATOR: EVOLUCIJA - akcijski film.Režija: Shane Black / Ul: Boyd Holbrook,Yvonne Strahovski, Olivia Munn

Kino Slavica

20.30 h / FOKSTROT - drama, ratni. Režija :Samuel Maoz / Ul: Lior Ashkenazi, Sarah Adler,Yonaton Shiray

Dvorana Visia

17.30 / TAJNI ŽIVOT MAČAKA 3D - animiranifilm. Režija : Gary Wang / Gl: Goran Malus,Ana Ćapalija, Zoran Pribičević, Ivana Rushai-dat20.00 / SLATKA MALA TAJNA - kriminalistički,misterija, triler Režija : Paul Feig / Ul: BlakeLively, Linda Cardellini, Anna Kendrick

15. RUJANKino Jadran

Kino Slavica

20.30 h / LAPONSKA KRV - drama. Režija :Amanda Kernell / Ul: Lene Cecilia Sparrok, MiaErika Sparrok / Venecijanski filmski festivalnagrada FEDEORA; nagrada Europa Cine-mas Label ; Thessaloniki International FilmFestival 2016 - nagrada za promicanje ljud-skih prava ; Göteborg Film Festival 2017 Tor-onto International Film Festival 2016 ; Sun-dance Film Festival 2017 ; Berlinale 2017

Dvorana Visia

17.00 / TAJNI ŽIVOT MAČAKA 3D - animiranifilm20.00 / SLATKA MALA TAJNA - kriminalistički,misterija, triler

18. RUJANKino Jadran

21.00 / PREDATOR : EVOLUCIJA - akcijski film

Kino Slavica

20.30 / LAPONSKA KRV - drama

Dvorana Visia

17.00 / TAJNI ŽIVOT MAČAKA 3D - animiranifilm20.00 / SLATKA MALA TAJNA - kriminalistički,misterija, triler

19. RUJANKino Slavica

21.00 / FUNNE: DJEVOJKE KOJE SANJAJUMORE - dokumentarni film. Režija : Katia Ber-nardi

UMJETNIČKA GALERIJA DUBROVNIK

Besplatne edukativne radionice za djecuBesplatne edukativne radionice za djecuBesplatne edukativne radionice za djecuBesplatne edukativne radionice za djecuBesplatne edukativne radionice za djecuonice: 10.30 sati.23.9. „Akvaristika za početnike“, voditelji radionice: Suza-na Stanković, biologinja i muzejska pedagoginja, i doc.dr. sc. Kruno Bonačić, profesor na Sveučilištu u Dubrovni-ku, otok Lopud, početak radionice: 10.30 sati.Predviđeno vrijeme trajanja radionice je 1h i 30 minuta, abroj polaznika je ograničen na 15 djece po radionici.Informacije i upisi na: info@momad.hr i 020 638 234.Svim roditeljima čija djeca sudjeluju na radionicama, osig-uran je besplatan ulazak na izložbu na Lopudu i u Umjet-ničkoj galeriji Dubrovnik.Polazak broda za Lopud je u 9.30, a okupljanje sudionikaradionice je u 9 sati ispred broda Postira. Svim polaznici-ma radionice je osiguran besplatan prijevoz brodom. Pov-ratak s Lopuda predviđen je brodom u 17.55.

U sklopu izložbe „Oceani. Pogled nasvijet kroz dijalektiku plime i oseke“,Umjetnička galerija Dubrovnik i fon-dacija TBA-21 organiziraju besplat-ne edukativne radionice za djecukojima se kod djece želi osvijestitivažnost očuvanja morskog eko sus-tava, te stoga poziva roditelje da up-išu svoju djecu od 4. do 8. razredaosnovne škole na radionice. Radion-ice će se održavati u Umjetničkojgaleriji Dubrovnik i na otoku Lopudu

u novoobnovljenom franjevačkomsamostanu Gospe od Špilice u tri ter-mina po sljedećem rasporedu:15.9. „Od plastičnog otpada domeduze“, voditeljica radionice: Suza-na Stanković, biologinja i muzejskapedagoginja, Umjetnička galerija Du-brovnik, početak radionice: 10 sati.16.9. „Morska obala i pojas plime ioseke“, voditeljica radionice: SuzanaStanković, biologinja i muzejska ped-agoginja, otok Lopud, početak radi-

KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA

„Artan Lili“ ovoga petka„Artan Lili“ ovoga petka„Artan Lili“ ovoga petka„Artan Lili“ ovoga petka„Artan Lili“ ovoga petkaBand “Artan Lili” stižu 14.9. u 21 h prvi put u Dubrovnik na velikuscenu KMD-a.Jedan od najboljih regionalnih bandova koji se pojavio na sceniu posljednjih nekoliko godina nastao je 2013. Noise - pop grupučine Bojan Slačala, Romana Slačala, Marko Ajković i Ivan Skop-ulovič. Postali su poznati po učestalom izdavanju svojih nadasvezanimljivih singl - video spotova. Do danas su osvojili prva mjes-ta svih relevantnih top lista u regiji, a izdali su 2 albuma: “ArtanLili” i “New deal”.“Baš se radujemo ovom koncertu. Bit će to idealna prilika zadruženje sa novom publikom u prekrasnom ambijentu KazalištaMarina Držića, a i da se ne zezamo - najbolje je prvi put!” - u šalikažu članovi benda o gostovanju u Dubrovniku!Koncert zajednički organiziraju Park Orsula, udruga AmbientCroatia i Kazalište Marina Držića. Ulaznice po cijeni od 50kn moguse rezervirati na email: kmd.dubrovnik@gmail.com

19GlasGrada - 704 - petak 14. 9. 2018.

18 DANA RANIJE

Zračna luka Dubrovnik ove godine dočekalaje svoga dvomilijuntog putnika, i to 18 danaranije. 11. rujna 2018. u 12 sati i 30 minutastigao je Christian Niemeyer letom Eurow-ingsa iz Dusseldorfa. Christian Niemeyerstigao je u društvu svoje žene, a dočekalisu ih domaćini Zračne luke Dubrovnik uzpredstavnike turističkih zajednica.- Iznenađen sam. Ovo nam nije prvi put daposjećujemo vašu zemlju, ali je prvi put dasmo u Dubrovniku. Nadam se da ćemomoja žena i ja predivno provesti ovih 12dana u Dubrovniku.Dobili smo puno lijepih poklona, odvauchera za kupnju avionske karte, be-splatnog boravka u hotelu, izleta za dvijeosobe, večera... - kazao je dvomilijunti put-nik Christian Niemeyer, koji je stigao s le-tom Eurowingsa iz Dusseldorfa.- Prošle godine je prvi put ostvaren dvomilijunti put-nik u povijesti Zračne luke, a ove godine je to 18 danaprije što je izvanredno - izjavio je direktor Zračne lukeDubrovnik Frano Luetić, koji je nadodao kako je štose tiče porasta dolazaka Zračna luka u plusu već 10posto.Ove godine i preko zime ostaje osam direktnih letovakoji će povezivati Dubrovnik s europskim gradovima.

Stigao dvomilijunti putniku Zračnu luku Dubrovnik

Gradovi s kojima će Dubrovnik imati direktnu konekci-ju su: Prag, Varšava, Madrid, Istanbul, Frankfurt, Rim,Barcelona kao i domaće linije za Zagreb i Rijeku.Podsjetimo kako je u mjesecu svibnju Croatia Air-lines u Zračnoj luci Dubrovnik ostvarila je ukupanpromet putnika u odlasku, dolasku i tranzitu u iznosuod 49 912 što je povećanje od 9,4% u odnosu na istorazdoblje prošle godine. U lipnju je broj putnika bio49 586 što je na razini prošle godine, dok je u kolovo-zu zabiježen porast od nešto više od 9 posto.Zračna luka Dubrovnik je također oborila sve rekordeu svojoj povijesti i povećanje broja putnika svihkompanija koji su prošli zračnom lukom u odnosuna prošlu godinu iznosi 11% u prvih 6 mjeseci 2018.godine. - Što se tiče radova koji će se odvijati ove zime napisti, tada će letjeti samo manji zrakoplovi. Već počet-kom prosinca očekuje se završetak prve faze rado-va, do polovice ožujka sljedeće godine produžit ćese pista do 2100 metara, a u tome razdoblju nećebiti smetnji za slijetanje zrakoplova - zaključio je direk-tor ZL Dubrovnik Frano Luetić.Romana Vlašić, direktorica Turističke zajednice Gra-da Dubrovnika nadodaje kako ćemo ove godine imatipo prvi puta osam direktnih letova s važnim europ-skim destinacijama, što je izrazito bitno za produženjesezone. Za sve ove rezultate potrebna je logistika idobra suradnja svih subjekata u destinaciji - zaključi-la je Vlašić.

Izvor: Zračna luka Dubrovnik, Libertas Televizija; foto: Libertas Televizija, ZLD

20 GlasGrada - 704 - petak 14.9. 2018.

„RAZVOJ ZRAČNE LUKE DUBROVNIK“ U ZIMSKOJ SEZONI 2018./2019.

Zračna luka Dubrovnik u dolaznomzimskom razdoblju nastavlja real-izaciju Projekta „Razvoj Zračneluke Dubrovnik“ sufinanciran sred-stvima Europske Unije, putem Op-erativnog programa Konkurentnosti kohezija. Najosjetljiviji dio Projek-ta je rekonstrukcija uzletno - slet-ne staze (USS-e), koja se premadinamičkom planu izvođenja rado-va nastavlja početkom studenoga2018. Navedena rekonstrukcijazapočela je prošle godine i dovrše-na u duljini od 1200m.Projekt Razvoj ZLD u razdobljuzimske sezone (28. listopada 2018.- 30. ožujka 2019.) odvijati će se utri faze:• Faza 1 (početak studenog - sre-dina studenog): u ovom razdobljuzapočeti će radovi rekonstrukcijena USS-a zbog čega će na snazibiti ograničena USS-a čija će dulji-na tada iznositi 1425m za slijetan-je i 1575m za uzlijetanje;• Faza 2 (kasni studeni - početakprosinca): u ovom razdoblju nas-taviti će se sa radovima na USS-i,dok će ograničenja biti neštodrugačija u odnosu na Fazu 1. Dul-jina USS-e za slijetanje iznositi će1425m dok će za uzlijetanje bitiraspoloživo 1515m;• Faza 3 (prosinac 2018. - ožujak2019.): u ovom razdoblju će se iz-

Približava se početak radova irealizacija značajnog projekta

Realno je za očekivati da neće sviprijevoznici u Fazama 1 i 2 uspijetiosigurati odvijanje operacija zbognemogućnosti prilagodbe flote op-erativnim ograničenjima za vrijemeovih faza.

S našim nacionalnim prijevozni-kom Croatia Airlines osigurali smoprometovanje za i iz Zagreba nanačin da će u uporabi biti manjizrakoplovi kako bi svakom putnikubilo omogućeno doputovati i otpu-tovati iz i za Dubrovnik.Razdoblje studeni i prosinac jeodabrano za radove na USS-i zbognajmanjeg broja letova tijekom go-dine u tom razdoblju.Sve naše cijenjene korisnike uslugamolimo za strpljenje i razumijevan-je obzirom da se radi o golemomprojektu koji bi trebao zadovoljitipotrebe svih naših korisnika zabudućih dvadesetak godina.

Izvor: Zračna luka Dubrovnik

voditi radovi na USS-i ali ograničen-ja USS-e će biti znatno manja uodnosu na Faze 1 i 2. Raspoloživeduljine za slijetanje i uzlijetanjeiznositi će 2100m.U navedenim fazama realizacijeProjekta osigurati će seILS LOC ONLY proce-dura slijetanja zrakoplo-va iz smjera RWY12 iprocedure slijetanja zra-koplova RWY12 iRWY30 na temeljusatelitsko - navigacijsketehnologije (GNSS).Na temelju navedenog,kritično ograničenje zaoperacije zrakoplova je duljinaraspoložive USS-e. Iz tog razlogau Fazama 1 i 2 očekuju se oper-acije zrakoplova kojima slijetanje ipolijetanje nije ograničeno navede-nom duljinom staze.Svi naši korisnici usluga su s ovomodlukom već ranije službenimputem obaviješteni, te su isti prila-godili svoje redove letenja u skladus ograničenjima. Zračna luka Du-brovnik odobrila je red letenja zazimsku sezonu 2018./2019. svimzračnim prijevoznicima koji su istipodnijeli. Uz odobrenje zahtjevadostavljeni su definirani uvjeti zaoperacije zrakoplova premanavedenim fazama Projekta.

37GlasGrada - 704 - petak 14. 9. 2018.

Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: glasgrada@gmail.com, s naznakom ’za dbv info’.

PETAK, 14.9.05:50 - 06:4511:40 - 12:4514:45 - 15:4022:50 - 23:45

SUBOTA, 15.9.05:50 - 06:4514:15 - 15:2014:20 - 15:1514:55 - 15:5022:05 - 23:00

NEDJELJA, 16.9.07:25 - 08:3010:35 - 11:4014:45 - 15:4022:05 - 23:00

PONEDJELJAK, 17.9.11:40 - 12:4514:00 - 14:5514:45 - 15:4022:05 - 23:00

UTORAK, 18.9.10:35 - 11:4012:05 - 13:1014:00 - 14:5514:45 - 15:4022:05 - 23:00

SRIJEDA, 19.9.07:25 - 08:3014:00 - 14:5514:00 - 14:5514:45 - 15:4022:05 - 23:00

ČETVRTAK, 20.9.10:35 - 11:4012:00 - 13:0514:45 - 15:4014:45 - 15:4022:05 - 23:00

PETAK, 14.9.06:15 - 07:1012:35 - 13:4013:20 - 14:2516:20 - 17:15

SUBOTA, 15.9.06:15 - 07:1006:50 - 07:4507:25 - 08:2020:00 - 21:0521:05 - 22:1021:20 - 22:15

NEDJELJA, 16.9.06:15 - 07:1013:15 - 14:2021:15 - 22:20

PONEDJELJAK, 17.9.06:15 - 07:1012:35 - 13:4013:20 - 14:2516:20 - 17:1520:30 - 21:35

UTORAK, 18.9.06:15 - 07:1012:15 - 13:2016:20 - 17:1520:30 - 21:3522:30 - 23:25

SRIJEDA, 19.9.06:15 - 07:1012:55 - 13:5013:15 - 14:2016:15 - 17:2020:30 - 21:35

ČETVRTAK, 20.9.06:15 - 07:1013:45 - 14:4016:20 - 17:1521:15 - 22:2022:20 - 23:15

Informacije o ostalim polascimai odlascima možete dobiti na

telefon 773 377, 773 100ili na: www.airport-dubrovnik.hr

ZAGREB

DUBROVNIK

DUBROVNIK

ZAGREB

RED LETENJA CROATIA AIRLINES

Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: glasgrada@gmail.com, s naznakom ’za dbv info’.

NOVE LINIJE

Nova linija kreće od 30. listopadapa do 30. ožujka. Linija će biti uprometu tri puta tjedno, i toutorkom, četvrtkom i subotom. Jošnije sigurno potvrđeno tko će bitioperator zrakoplova, a javili su seTravel Service Airlines i Czech Air-lines.Otvaranje nove zrakoplovne linijeza ljeto 2019. - Izravni letovi izSAD-a će ići tri puta tjedno u Du-brovnikRepublika Hrvatska će prekoZračne luke Dubrovnik nakon dug-ih 28 godina ponovno biti izravnopovezana sa SjedinjenimAmeričkim Državama, a zahvalju-jući dugotrajnim pregovorimaizmeđu Zračne luke Dubrovnik iAmerican Airlines-a.Dubrovnik i SAD će biti povezaniod 7. lipnja 2019. do 27. rujna2019., tri puta na tjedan sameričkim gradom Philadelphiom,a prometovati će najveći svjetskizrakoplovni prijevoznik „AmericanAirlines”.Zrakoplovna kompanija AmericanAirlines je članica svjetskog zrako-plovnog udruženja ,,Oneworld” itrenutačno posjeduje 955 zrako-plova i zapošljava 122.000 zapos-lenika. Dnevno obavi 6.700 letovaprema 350 odredišta. Za Du-brovnik će letjeti tipom zrakoplova

Dubrovnik i Prag jošpovezaniji od listopada

Boeing 767-300 s kapacitetom 28visoko luksuznih sjedala u poslovn-om razredu i 181 sjedalo u ekon-omskom razredu, a tijekom cjelok-upnog leta putnicima će biti dos-tupna Wi-Fi usluga.Philadelphia, koja se nalazi usaveznoj državi Pennsylvaniji jenajveće čvorište American Airlines-a na istočnoj obali i najvažnija trans-ferna zračna luka za cijele Sjedin-jenje Američke Države. U imeAmerican Airlines-a potpredsjednikkompanije za planiranje letovagosp. Vasu Raja izjavio je sljedeće:“Philadelphia je najveće čvorišteAmerican Airlinesa na sjeveroistokuSAD-a i nudi povezivanje s ostat-kom SAD-a, Kanade i Karibima.Najznačajnije destinacije su LosAngeles, Miami, Toronto, New Or-leans i Bahami.”Obzirom na sve veći broj dolazakaturista iz SAD-a na Dubrovačkopodručje, ovo smatramo golemimiskorakom za Dubrovnik i cijelu Re-publiku Hrvatsku.Napominjemo kako je krenulaprodaja karata na internet straniciAmerican Airlines.Iz Dubrovnika prema Philadelphijiletjet će se ponedjeljkom, srijedomi subotom, a iz Philadelphije zaDubrovnik nedjeljom, utorkom ipetkom.

Izvor: Zračna luka dubrovnik

38 GlasGrada - 704 - petak 14.9. 2018.

39GlasGrada - 704 - petak 14. 9. 2018.

PRESICA U VODOVODU

Što zagađuje Omblu?Što zagađuje Omblu?Što zagađuje Omblu?Što zagađuje Omblu?Što zagađuje Omblu?Sve ukazuje kako je zagađenjedošlo iz susjedne Bosne i Herce-govine i to ili zbog prelijevanjaseptičkih jama ili zbog klaonice ilifarme koja se nalazi negdje ublizini sliva OmbleVodovod Dubrovnik i Zavod za javno zdravstvoDubrovačko-neretvanske županije održali su uutorak, 11.rujna, konferenciju za medije na temuonečišćenja vode na izvoru Omble, kao i dezinfor-macija koje su se širile društvenim mrežama ouzroku zagađenja.Još jednom su ponovili kako u vodovodnoj mrežini u jednom trenutku nije bilo opasnih bakterija.Povišena količina amonijaka, koju su primijetili jerje voda “vukla” više klora u preradi, razlog je zbogkojeg je odmah upućena obavijest kako voda nijeza piće.Naknadnim analizama utvrđena je povišena količi-na amonijaka, što se do sada nije dogodilo. Sveukazuje kako je zagađenje došlo iz susjedneBosne i Hercegovine i to ili zbog prelijevanja sep-tičkih jama ili zbog klaonice ili farme koja se nalazinegdje u blizini sliva Omble.- Sve vrijeme dok voda nije bila za piće vodoop-skrbni sustav Grad Dubrovnika uspješno je obran-jen, ni u jednom trenutku nije bilo opasnih bakter-ija u vodovodnoj mreži. Vodovod i Zavod za javnozdravstvo obavili su sjajan posao i mislim da smouspjeli izaći na kraj s problemom. Ono što mežalosti to je činjenica da je određeni broj pojedina-ca u Gradu pišući po raznim profilima, u principurekla- kazala, širilo neprovjerene informacije, činećitime jako veliku štetu i stvarajući time paniku uGradu.Vodovod Dubrovnik je čekao rezultate analiza i zatose nismo oglašavali posljednjih nekoliko dana. Biobih najsretniji da te analize mogu biti gotoveodmah, ali to je procedura koja traje i ne možemodopustiti sebi da građani Grada Dubrovnika buduugroženi, stoga i čim primjetimo da nešto nije uo-bičajeno šaljemo preporuku da voda nije za piće,a nakon analiza utvrđujemo uzrok.Ono što ste mogli čuti posljednjih dana je i pove-zanost zagađenja izvora od strane Grabovice. Pr-ije nego što se pola nas ovdje nije ni rodilo kada jeGeološki fakultet u Zagrebu napravio studiju kojaje pokazala povezanost Grabovice i Omble to nijeništa novo. Ono što mi sumnjamo jest da jeonečišćenje došlo s druge strane preko granice.Danas su ovdje na sastanku bili svi relevantni čim-benici kojih se tiče ova problematika od Hrvatskihvoda, načelnika Općine Ravno Andrije Šimunovića,Zavoda za javno zdravstvo… Ono što bih istakn-uo je sporna bušotina na teritoriju Općine Ravno.Dogovorili smo s njima da se ta bušotina zabrtvi,ali ona definitivno nije uzrok ovog zagađenja, alitrebalo je ranije zatvoriti, kao i ostale tri bušotine.Ombla je svima nama ovdje prioritet, nitko to nesmije dovoditi u pitanje. Ja sam i kao gradskivijećnik bio podigao ruku protiv izgradnje HEOmbla, a tada sam radio u HEP-u. Toliko o čuvan-ju fotelje - izjavio je uvodno Lukša Matušić pred-sjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik.- Ono što mogu kazati o ovom zagađenju jest daje Vodovod odmah, čim je primijetio povećanu po-trošnju klora, poslao preporuku da se voda ne pije.Klor se naime, vezuje za bakterije, prije svega zaorganska onečišćenja, kao što je primjerice amoni-jak i pojačano se troši. Uvijek treba biti ostatnogaklora koji je bitan da bi zapravo u slučaju kad krozmrežu prolazi voda u slučaju dolaska bakterija njih

uništio reakcijom. Kad su oni vidjeli da se klor ubrzanotroši, dodali su još klora i pozvali nas. Odmah smo uzeli uzorke za analizu. Vidjeli smo da je došlo do pov-ećane koncentracije amonijaka, koji inače ne utječena zdravlje ljudi.Odmah smo obavijestili javnost da voda nije za piće iz predostrožnosti, iako je voda bila ispravna u tomtrenutku, ali mi ne možemo znati što će se događatislijedećih dana, stoga savjesno odmah javnostobavještavamo da voda nije za piće. Nakon toga smodnevno uzimali više uzoraka na raznim dijelovimamreže i analizirali.Voda koja je uzeta iz mreže, sa rubineta u toj vodi svihtih dana jedino je bila povišena količina amonijaka.Jedino 30. kolovoza je amonijak bio u granicama, Es-cherihija coli niti u jednom trenutku nije došla uvodovodnu mrežu.Velika analiza koja je rađena u Zagrebu, a koje su re-zultati stigli svi osim onih na enteroviruse pokazala jekako je voda ispravna. U vodi s Omble nema ni alu-minija ni željeza ni teških metala ni pesticida ni ikakvihtoksičnih spojeva u koncentraciji u kojoj bi mogliugroziti zdravlje.Ne znamo uzrok, ali možemo reći da se radi o vodiorganskog podrijetla, vjerojatno ili fekalnoj vodi iz sep-tičkih jama ili o vodi iz nekih klaonica ili s nekakve farme,koje proizvode životinjski otpad zajedno s fekalijama.Na to upućuju ovi nalazi analiza koje smo dobili. Izvorzagađenja ne znamo, ali na današnjem sastanku danesu smjernice da se na međudržavnoj razini radi dadobijemo katalog onečićaća u ovom dijelu BiH odnos-no sliva omble, kako bi na licu mjesta mogli vidjeti kakvisu uvjeti tamo. Ne optužujemo nikoga i ne možemosa sigurnošću to tvrditi, ali sve na to ukazuje. Stogasmo krenuli u tom smjeru - kazao je na konferenciji zanovinare ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Du-brovačko-neretvanske županije dr. Mato Lakić.- Mi sumnjamo, ali ne možemo, kao neki stručnjaci rećda je 100 posto tako, jer Ombla izvire u Komolcu, asliv se proteže kroz dvije države, tri ako uključimo Re-publiku Srpsku.Na ivanici je velik porast broja stanovni-ka, mi ne možemo reći da su uzrok njihove septičkejame, ali ni da nisu. Zato ćemo raditi analize u nared-nim danima da utvrdimo je li razlog ovome Ivanica iliovo drugo o čemu je govorio dr. Lakić. Po Trebinju iokolici otvara se veliki broj restorana, a netko tu stokunegdje hrani i...To je vjerojatno tu negdje u blizini i iznekog od takvih objekata onečišćenje dolazi - nagla-sio je Matušić.Na pitanje novinara kolika je dozvoljena granica amoni-jaka i koliko je izmjereno u dubrovačkoj vodi odgovor-io je dr. Lakić kazavši kako u nekim državama amoni-jak ni nema određenu granicu te se uopće ne testira.Preporučena količina amonijaka u vodi za piće u Hr-vatskoj je 0.5 mg/l MDK, a najviše što je izmjereno unašoj vodi bilo je 0.90 mg/l u sirovoj, neprerađenoj vodi,a u prerađenoj vodi od 0. 63 do 0.72 mg/l .Prvog dana sve je prijavljeno inspekcijama, ali kakozagađenje prelazi granicu to se treba rješavati nameđudržavnoj razini, a to je zadatak Hrvatskih voda,jer Vodovod ne može razgovarati direktno s Repub-likom Srpskom, odgovorio je na novinarski upit Ma-tušić.Na pitanje o bušotinama poviše izvora Omble odgo-vorio je Zoran Ćosić, član Uprave Vodovoda.-Postoji više bušotina. To su bušotine koje je radio HEPzbog istraživanja za HE Ombla i bušotine koje je radilaOpćina Ravno, kojima je namjera bila vodoistražni ra-dovi. HEP je radio bušotine koje su mjerile razinupodzemne vode, to su bušotine manjeg profila, doksu ove četiri koje je radila Općina Ravno velikog profi-la. Bušotina iz 2013/2014. na području Golubovogkamena uzrokovala je tada povećanu zamućenost naizvorištu Ombla. Tad je isto upućeno međudržavnompovjerenstvu zahtjev da se utvrdi o čem se radi. Onisu to utvrdili, a Općina Ravno nije imala nikakvu doku-

mentaciju ni dozvolu za te radove, koje su tad obust-avili. Danas na sastanku je dogovoreno da će se svečetiri bušotine zaštititi da se u njih ništa neće moćiubaciti, ali da će se ostaviti Vodovodu mogućnost mon-itoringa, pregleda tih bušotina, iako su s druge stranegranice. To je naš veliki problem, mi ne možemo kon-trolirati ništa što se nalazi izvan naše granice. Danas jedogovoreno da uputimo prijedlog preko Hrvatskihvoda kako bi se onda na cijelomm slivu Omble us-postavio sustav monitoringa/nadzora, gdje bi se ondamogli kontrolirati zagađivači i kontrolirati put vode nacijelom području. To je jedn put kojim ćemo ići. Drugizaključak sa sastanka je da će se pokrene inicijativada se na području Ivanice riješi sustav fekalne odvod-nje koji sad ne postoji, koji može biti potencijalni za-gđivač. To su sve aktivnosti ispred nas, koje ćemopripremat s Gradom, Općinom Ravno i Hrvatskimvodama.Selma Čustović doktorica znanosti točnije kemije, aujedno i voditeljica Odjela za upravljanje sigurnošćuvode u Vodovodu Dubrovnik istaknula je kako je po-jave povećanog amonijaka bilo i prije, ali nikad u ovojkoličini.- Ovaj put zamućenost nije bila vidljiva, bila je znatnoniža od granica dozvoljenih vrijednosti, ipak povišenaod uobičajenog stanja. Čim smo primijetili da gubimoklor u mreži, što može biti vrlo opasno, obavijestili smojavnost da voda nije za piće. Treba napomenuti da odtrenutka kad mi sirovu vodu preradimo ona treba naj-manje sat vremena da dođe do vodoopskrbne mreže.Dakle prije nego što postoji šansa da netko tu vodupopije, mi smo šaljemo obavijest. To je bio nalaz sirovevode od 29. i vodovodne vode od 30. kolovoza, istaknu-la je Čustović.Dodala je kako je u trenutku kad je zagađenje prim-ijećeno uzorak sirove vode iz predostrožnosti poslanna veliku analizu, monitoring C u Zagreb i dio analizeje stigao, a čeka se analiza na enterovirus, a svi ostaliparametri su uredni.Istaknula je kako dubrovački Vodovod svaki dan ana-lizira vodu i stalno se prati, više od svih drugih vodovo-da u Hrvatskoj.Odakle dolazi voda iz cisterni?Vatrogasne cisterne JVP Dubrovačkih vatrogasaca,Vodovod Dubrovnik održava i dezinficira redovito.“U svakom momentu imamo na raspolaganju četiri dopet dezinficiranih cisterni. Ako je zamućenje na Ombliidemo na druge izvore. Na našem području je devetpitkih izvora. Imamo Župu, Duboku Ljutu, Slano, Ston,Palata. Naš tim ide na izvore, analizira i onda se punicisterna. Ona je sto posto sigurna”, kazala je Čustović.Kad će bit gotov pročistač?Zoran Ćosić kazao je kako očekuje kako će sredin-om 11. mjeseca biti tehnički pregled uređaja.- Da bi uređaj došao na tehnički pregled on mora biti umokrom režimu rada. Što znači da mora proizvoditi čis-tu sanitarnu vodu, proći sve ateste i kontrole. Ta vodaće se dok to bude trajalo ispuštati u potok Slavljan krozcjevovod. Kad se zadovolje svi parametri i tehničke pret-postavke onda pročistač ide na tehnički pregled, na-kon toga voda može ići u sustav, zaključio je.Zašto Grabovica ne može biti uzrok ovog onečišćenja?- Na ovom je danas sastanku bio hidrogeolog i dr. Lakićtu može nešto reći o sastavu te vode koja se nalazi naGrabovici. Rezultati analiza te vode s Grabovice i vodes izvora ne ukazuju na povezanost, kazao je Ćosić.Mato Lakić objasnio je kako se uz razne kiše i zamućen-ja nikad prije nije povisila količina amonijaka. To je prvo.- Sadržaj te vode ne odgovara onme što mi znamo daima i što se analizira u bunarima na Grabovici.Zagađenje je došlo nakon dva, tri dana nakon kiša, aznamo da od Grabovice do Omble ima jedan dan. Sviti parametri upućuju na nešto drugo i na drugi smjer skojeg dolazi zagađenje. Što je to, nadamo se da ćemouskoro doznati, zaključio je Lakić.

K. Fiorović, dubrovniknet team

mali OGLASINEKRETNINE

(ponuda/potražnja)

Za detaljnije informacije oglasa u okviru nazovite Libertas Inženjeringna 091 612 8097, 020 356 020 ili www. libertasinzenjering.hr

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market ing.comdubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šipčine,Lapad, Mokošica, Župa, 020 550 888, 0913210 244, 091 1170 577 www.dubrovnik-marketing.com, www.dubrovnikrealestate.info

NOVO - PREKRASNI STAMBENI OB-JEKAT U RIJECI DUBROVAČKOJ - TRA-JE predbilježba prodaje stanova u Prijevo-ru s pogledom na Rijeku Dubrovačku i ACImarinu,veličine stanova 62m2,78m2,cijeneod 2.100 do 2.500eura/m2. Depozit samo10.000 kn. Kontakti za termine sastanka:Agencija DMP,0913210244, 0911170577

Novogradnja Lapad Solitudo apartman uizgradnji 1 kat, 54 m2, parking u cijeni, usel-jenje 01.2019. Agencija DMP 0913210244,0911170577

Mokošica, 3-sobni renovirani stan uprizemlju zgrade, 83m2, ograđeni vrtcca100m2, Agencija DMP 0913210244,0911170577

PONUDA MJESECA Izuzetno povoljnoLozica kuća sa zemljištem 900m2 s pri-vatnom plažom,470.000eura AgencijaDMP 0913210244, 0911170577

ATRAKTIVNO Mlini lijepa vila sa 4 stana igaražom, pogled na more, okućnica,snižena cijena 430.000eura,Agencija DMP0913210244, 0911170577

Ploče poviše kapelice kuća sa zemljištem870m2, mogućnost izgradnje još 2 ob-jekta Agencija DMP 0913210244,0911170577

Rožat luksuzna novogradnja,A++, standvoetažni 88m2, vrt 97m2 , 2 parkinga ugaraži, lift, 259.000eura, nema poreza napromet,Agencija DMP 0913210244,0911170577

Župa Čelopeci građevno zemljište1200m2 , 95.000eura

Šipan Luka građevno zemljište 640m2 ,po-voljno 78.500 eura

POVOLJNO Zaton uz cestu građevnozemljište za turističke namjene 3.300m2po 170eura/1m2

NOVO PRILIKA ZA ULAGANJE Kuća uDolima 270m2 okućnica 700m2,168.000eura

NOVO BRSEČINE građevno zemljište

TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite se na-jboljima u Gradu

DVOSOBNI STAN, UL. IVA VOJNOVIĆA/ 45m2 stambenog prostora na 4. katuodržavane starije zgrade, zapadno or-ijentiran / 140.000 eura

MODERAN I NAMJEŠTEN DVOSOBNISTAN, SPREMAN ZA USELJENJE, SOL-ITUDO / 67,51 m2 prozračnog i svijetlogstambenog prostora potpuno opreml-jenog. Mogućnost kupnje parkirnogmjesta u podzemnoj garaži (15.000 eurana cijenu) / 245.000 eura

OBITELJSKI STAN / Moderan i uređeni2.5 sobni stan s parkingom na GornjemKonalu, 75m2, visoko prizemlje novijestambene zgrade / 229.000 eura

KAMENA KUĆA ZA RENOVACIJU NABATALI / U našoj ekskluzivnoj ponudikamena kuća za renovaciju u mirnomdijelu Batale, dvije etaže sa ukupno162m2 stambene površine i manjomterasom. Idealno za turističko iznajmlji-vanje / 499.000 eura

ČETVEROSOBNI STAN U KAMENOJKUĆI U GRUŽU/ U našoj ekskluzivnojponudi stan na drugom katu kamenekuće u Gružu s pogledom na more,107m2 stambenog prostora. Blizinakolodvora, trgovina i tržnice, idealan zaturističko iznajmljivanje / 330.000 eura

KUĆA NA AUTOBUSNOM KOLODVO-RU / U našoj ekskluzivnoj ponudi kućanasuprot autobusnog kolodvora idealnaza turističko iznajmljivanje, 115m2 stam-benog prostora i terasa / 350.000 eura

KAMENA KUĆA ZA RENOVACIJU USTONU / 74m2 stambenog prostora i43m2 vrta, s pogledom na more /135.000 eura

DVOSOBNI STAN ZA RENOVACIJU UGRUŽU / stambene površine 58,69m2,u urednoj i održavanoj stambenoj zgra-di, nadomak ulice Andrije Hebranga /145.000 eura

EKSKLUZIVNA STAMBENA ZGRADA USRCU DUBROVNIKA, IVA VOJNOVIĆA

/ Predstavljamo novu stambeno-poslovnu zgradu u neposrednoj bliziniulice Iva Vojnovića, u Lapadu. Urediteživotni prostor po vlastitim željama. Ra-dovi započeti u ožujku 2018., rok završet-ka objekta ljeto 2019., 50,23m2 / 190.000eura

MODERAN JEDNOSOBAN STAN USOLITUDU / 53m2, kompletno namješt-en, u novijoj stambenoj zgradi, sa mo-gućnošću kupnje parkirnog mjesta upodzemnoj garaži (15.000 eura nacijenu) / 179.000 eura

MANJA KAMENA KUĆA S BAZENOM IGLORIJETOM / 89m2 kuće, 300m2okućnice, u suštini dva manja apartma-na s bazenom, mirno i tiho naselje u bliz-ini Cavtata / 235.000 eura

PRODAJETE NEKRETNINU / Prepus-tite profesionalcima da rade za Vas

TRAŽIMO MANJI STAN NA PODRUČJUMOKOŠICE / do 50m2, za konkretnogkupca

POTRAŽUJEMO MANJE KUĆE USTAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTATA/ poželjan pogled na more, terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVE UN-UTAR GRADSKIH ZIDINA / Uređene iliza adaptaciju

POTRAŽUJEMO STAN S VRTOM / Zasigurnog kupca tražimo stan od 60m2,terasa ili vrt, prizemlje ili visoko prizeml-je, sunčano, uređeno

TRAŽIMO MANJI STAN NA PODRUČJUGRUŽA / 50m2, niži katovi ili blizinaglavne ceste

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMANA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Ure-đene ili za adaptaciju, poželjan vrt ili tera-sa

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEM-LJIŠTE PRVI RED DO MORA / 1000m2,maksimalna udaljenost od aerodromasat vremena vožnje, poželjan pogled naotvoreno more

POTRAŽUJEMO KUĆU U DUBROVNI-KU I BLIŽOJ OKOLICI PRVI RED UZMORE / za poznatog kupca

Iznajmljuje se garaža treći ne-boder-Gruž, 700 kuna. 098945 5787.

U Župi dubrovačkoj, Čelope-ci, servisna zona, prodajem1500m2 negrađevinskogzemljišta. 098 601 939.

Iznajmljujem stan i apartmanna Grudi. 791 204 ili 098 9595949.

Tražim garsonijeru ili manjistan, područje Lapad, blizinabolnice. 098 958 1993.

Prodaje se zemljište u K.O.Đurinići, dubovi i livadice, iz-van plana prostornog ure-đenja, oko pet tisuća m2, trikm zračne linije do mora uMoluntu, uz asfaltiranu ces-tu, sve komunalije pristupne.020 796 632.

VOZILARenault Thalia DCI, havari-ran, u voznom stanju. 099315 1002.

Prodajem kombi T4, 97.g.,reg. do kraja 11./’18.g. 098674 772.

poviše magistrale 840m2, voda, struja,asfaltni put lijepi pogled 115.000 eura

TRSTENO građevno zemljište 855m2,pogled na more, pristup autom, sniženacijena 82.000 eura

NOVO ORAŠAC - samostojna održavanakuća,120m2, velika taraca,okućnica450m2, parking, pogled na more,270.000eura

NOVO CAVTAT - 2-sobni stan u prizemljustambene zgrade, 70m2, uvala Tiha, tera-sa, parking, pogled, mogućnost dogovo-ra cijene,Agencija DMP 0913210244, 0911170577

Čilipi u centru kod crkve više kuća 580m2okućnica 800m2 samo 420.000eura

POVOLJNO HITNO SNIŽENA CIJENAOrašac kuća za obnovu sa zemljištem,pogled na more, mogućnost dogradnje 2kata još, samo105.000eura

Prodajemo više stanova u novogradnji uLapadu sve informacije u ureduagencije.Agencija DMP 0913210244,0911170577

Iznajmljuje se nova garaža 20m2 na Gori-ci, struja voda,moguć dugoročni najam,Agencija DMP 0913210244, 0911170577

Merkante centar prodaje se poslovni pros-tor 40m2, Agencija DMP 091 3210 244,091 1170 577

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA666999 (upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta ujednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDVuključen). Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 016686 383, www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJMALIH OGLASA.Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedećepodatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorneosobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište,odnosno boravište.Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijskepodatke kako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon namzabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće bitiobjavljeni, neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristitiu druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

ULICAMA MOGA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA: T: 020 358

980, T/F: 020 311 992, E: tele5marketing@gmail.com

Prodaje se Renault scenic,1.9 dci 120 ks. Oprema di-namique. 2004.g. 230000km. Reg do 7./’18. Prvi vlas-nik. 099 3937 544.

Prodaje se Renault Scenic,2009.g., 108000 km, odličnoočuvan, redovit servis. 55000kn. 098 96 60 420 ili 098 511744.

POSAOPopravci na odjeći, 25 kuna!413 795.

Viši stručni savjetnik za pol-joprivredu DNŽ uređuje vr-tove - đardine. Dajem stručnesavjete (rezidba agruma,maslina, ukrasnog bilja, ze-lene ograde, poslovi hortikul-ture, gnojidbe, zaštite, sadn-je i drugo prema potrebi. Dipl.inž. agronomije. 098 9581993.

Vršimo tapeciranje unutrašn-josti krova automobila. 098957 6052

Izrađujemo i montiramožaluzine, trakaste zavjese,rolo i duo rolo zavjese, rolokomarnike, panel zavjese.Zatvaramo balkone roletama.Vršimo ugradnju i servis ro-leta. 091 1472 794, 020 201131 ili na mail: gkrizmanic@gmail. com

Elektr ičar sa vel ikimiskustvom nudi svoje uslugeza “sitne” popravke u vašojkući ili stanu. 091 506 1526

Izvodimo grube radove(nošenje šuta, štemanje i ure-đivamje vrtova). 095 5875709.

Radim bravari ju. kovaneograde, tende, rukohvate,popravke brava, kapije,bojenje ograda, lijepljenjeljepenke kose, trave, grmlja.091 269 8477.

Košnja trave, uređenje đard-ina i voćnjaka. 091 937 4727.

RAZNOPoklanjam dvoipomjesečnecrne i crnobijele mačiće. 098900 7542

Prodajem brodski frižider 12-24 volti, cijena 1800kn. 098564 825

Prodaje se nova, neraspa-kirana, vibrirajuća masažnafotelja s osloncem za noge,daljinskim upravljačem i ga-rancijom. Cijena po dogovo-ru. 091 9265 325.

Vrlo povoljno prodajemokupe kanalice nove, neupo-trebljene, manja količina. 098495 428

POMOĆ I NJEGAMladi bračni par traži osobukojoj je potrebna doživotnaskrb/uzdržavanje u zamjenuza nekretninu u Dubrovniku iliokolici. Obavezna ovjeraUgovora u uredu po Vašemizboru. 099 408 5676.

42 GlasGrada - 704 - petak 14.9. 2018.

Izvatke odabrao:Đivo Bašić

BRODOGRADNJA, ORWELL, GOEBBELS, KULIĆ, I J. P. MORGAN

Prije se radi slika, a tek onda okvirPrije se radi slika, a tek onda okvirPrije se radi slika, a tek onda okvirPrije se radi slika, a tek onda okvirPrije se radi slika, a tek onda okvirTo što će Hrvatska ostati bez svojih brodogradilišta nijeništa u odnosu na to što još čeka ovaj narod kojeg ćepolitička vlast žrtvovati u političke svrhe i ‘cilj svih ciljeva’,a to je uključenje u Europsku uniju. U tu umjetnuasocijaciju, s ovakvom politikom i ponašanjem državnevlasti, ući ćemo kao objekt, a ne kao subjekt civilizacije– rekao je Slavko Kulić još 2011.godine„Bogataše u EU kod

nas najviše zanima Slavonska ravnica,izvori pitke vode i naša obala zajedno sotocima. Industrija ih ne zanima, to ima-ju kod sebe u Koreji, Kini, Vijetnamu,Turskoj i Indiji. Njih naša industrija kojaim konkurira smeta. Nju treba uništiti.Pogledajte samo kakav pritisak rade nanašu vladu u vezi brodogradilišta. Našabrodogradilišta im smetaju jer konkur-iraju Korejskima, koja su u njihovomvlasništvu. To opravdavaju slobodnimtržištem i zaštitom tržišnog natjecanja.Kad smo već kod slobodnog tržišta, dakažem i to da je njihova teorija da svešto nije profitabilno, dakle što ne možena tržištu opstati, treba propasti.Ali to pravilo važi samo za neke, iakotvrde da smo svi jednaki (sve svinje sujednake, samo su neke jednakije, Or-well), pa pitam se zašto onda sada uovoj krizi nisu pustili da propadnu svebanke u EU i SAD-u, jer su po toj logicitrebale propasti, zašto su automobilskojindustriji dali financijsku injekciju, zaštoje samo Amerika, da spasi svoje gos-podarstvo, žrtvovala preko tisuću pets-to milijardi USD? Zar mi dotacijama ne

spašavamo svoje gospodarstvo? Zarnije bolje da im pomognemo sa dva trimilijuna USD, nego da ti radnici završena burzi, gdje će koštati proračundesetak puta više? Dakle mi sve slijepovjerujemo tim bjelosvjetskim lažovima.Možda ćete reći da sam pregrub uiznošenju svojih ocjena. Ne nisam pre-grub, ja sam očajan, mogu ovo pismoposlati i u novine, ali one ga neće objav-iti. Goebbels, Hitlerov šef propagandeje za ove današnje managere propagan-de bio dječji vrtić.“http://www.4dportal.com/hr/tajna-drust-va-i-sekte/668-istina-o-kojoj-se-u-hr-vatskoj-uti

Slavko Kulić je rekao još 2011. godine:“Bez brodogradnje gospodarstvo Hr-vatske će nestati jer je većina naše na-cionalne ekonomije vezana je uz ovu in-dustriju. Onaj tko bude vlasnik preosta-log u gospodarstvu, taj će ubuduće odre-đivati i formu života na ovim prostorima,od Ustava, zakona i svega ostalog. Onikoji pokušavaju napraviti okvir morajuznati da se prije radi slika, a tek ondaokvir. To što će Hrvatska ostati bez svojih

brodogradilišta nije ništa u odnosu na to što joščeka ovaj narod kojeg će politička vlast žrtvovati upolitičke svrhe i ‘cilj svih ciljeva’, a to je uključenje uEuropsku uniju. U tu umjetnu asocijaciju, s ovakvompolitikom i ponašanjem državne vlasti, ući ćemokao objekt, a ne kao subjekt civilizacije.Smatra da su hrvatska brodogradilišta gradila sk-upe brodove jer su brodogradnju vodili inženjeri, ane ekonomisti. Vlast optužuje da pitanje brodograd-nje pokušava riješiti s naslova političkog restruktur-iranja, odnosno privatizacije, a to, kaže, vodi do nji-hove likvidacije.“Zaključno, nije problem u brodogradnji nego upolitici”, kaže Kulić.Slavko Kulić rješenje vidi u drugačijoj koncepcijirazvitka zemlje i jadranskoj orijentaciji u kojoj bi bro-dogradilišta, ili barem jedan dio njih, mogla opstatigradeći brodove za domaće brodare. Zaključujeda ne bi nedostajalo narudžbi iz inozemstva jer sesvjetska flota zastarjela.“http://www.skriveno.com/index.php/2011/01/slav-ko-kulic-eu-je-samo-jos-jedan-oblik-pljacke/“U ožujku 1915. poslovi J.P. Morgana kao što sučelik, brodogradnja, barut te supsidijarne organiza-cije, okupili su 12 najvažnijih ljudi iz novinskog svi-jeta i zaposlili ih da odaberu najutjecajnije novine uSAD-u, dovoljan broj da kontrolira politiku većinednevnih novina, pritom otkrivši da je potrebno dakupe kontrolu nad 25 najvećih novina, što je sas-vim dovoljno da kontroliraju sve politike dnevnogtiska, i dogovor je postignut. Politika novina je kupl-jena, isplata ide mjesečno, urednik je podmićenda za svaki broj propisno odabere informacije opitanjima spremnosti, vojske, financijskih pravila idrugih stvari nacionalnog i inozemnog interesa vi-talnih za vlasnike novina.”https://solonovpolis.wordpress.com/2014/01/23/rothschildi-kazari-illuminati-ivan-abramovic/

DUBROVNIK U POZNO LJETO

Bow vs Plectum i Maja GrgićBow vs Plectum i Maja GrgićBow vs Plectum i Maja GrgićBow vs Plectum i Maja GrgićBow vs Plectum i Maja Grgićoduševili publiku u Kneževu dvoruoduševili publiku u Kneževu dvoruoduševili publiku u Kneževu dvoruoduševili publiku u Kneževu dvoruoduševili publiku u Kneževu dvoruZanimljivi duo Bow vs Plectrum (gudalo protiv trzalice) i našanagrađivana pjevačica Maja Grgić nastupili su 6.rujna navečeru atriju Kneževa dvora, u sklopu 6. Međunarodnog glazbenogfestivala Dubrovnik uz pozno ljeto. Na programu su se našle

autorske skladbe dua Bow vs Plectrum, odnosno Filipa Novosela iTihomira Hojsaka, autorske pjesme Maje Grgić, ali i tradicionalnepjesme u jedinstvenoj etno jazz obradi ovih sjajnih glazbenika. Takoje brojna publika Kneževa dvora imala je priliku čuti i dubrovačku„Poletjele bijele vile“, tradicionalnu makedonsku „Eleno, kerko Ele-no“, zatim „Balkanika“ i „Dalmatian Sunrise“ nagrađivanog Bow vsPlectruma i brojne druge.Bow vs Plectrum (gudalo protiv trzalice) nastao s idejom o spajanju

dva žičana instrumenta različite tradicije sviranja. Kontrabas,sviran gudalom, i hrvatski tradicionalni instrument, tambura,svirana nekonvencionalnom pravokutnom trzalicom čine je-dinstvenu i svježu kombinaciju na cjelokupnoj glazbenoj sce-ni. Glazba koju ovaj duo Bow vs Plectrum izvodi kombiniramnoge glazbene stilove, ali je ipak svoje temelje našla u etnoglazbi šire balkanske i panonske regije te suvremenog jaz-za. U originalnim kompozicijama koje skladaju i Hojsak i No-vosel isprepliću se razni folklorni motivi i nepravilni ritmovikarakteristični za glazbu odakle dolaze, harmonijski jezik su-vremenog jazza i virtuozne improvizacije u kojima pokazujupuni potencijal svojih instrumenata. Maja Grgić bavi seglazbom od najranijeg djetinjstva. Godine 2008. osvaja struk-ovnu nagradu “Status” kao najbolji mladi vokalni instrumen-talist, a 2009. osvaja nagradu “Porin” za najbolju jazz sklad-bu za album “Crno Bijelo - Joe and Maja Kolektiff” na kojemse pojavljuje kao autor glazbe, stihova te vokalistica. Njennosač zvuka je također nominiran za najbolji jazz album go-dine. Osim na svojim projektima, Maja je sudjelovala namnogim drugim nosačima zvuka kao vokalistica i tekstopisac.Nastupa u Norveškoj, Kini, Karibima, Engleskoj, Njemačkojs brojnim glazbenicima, big bandovima te simfonijskimorkestrima.

Renata Roman

43GlasGrada - 704 - petak 14. 9. 2018.

ZAPOČELA LJETNA ŠKOLA

Trendovi u međunarodnom poreznom sustavuTrendovi u međunarodnom poreznom sustavuTrendovi u međunarodnom poreznom sustavuTrendovi u međunarodnom poreznom sustavuTrendovi u međunarodnom poreznom sustavuLjetna škola Trendovi u međunarodnomporeznom sustavu (Trends in internationaltaxation) započela je 10.rujna u KampusuSveučilišta, u organizaciji Sveučilišta uDubrovniku i Pravnog fakulteta Sveučilištau Zagrebu, uz potporu Hrvatske komoreporeznih savjetnika.Petodnevna Ljetna škola organizirana jes ciljem proširivanja znanja i stjecanja ko-mpetencija za snalaženje u dinamičnomgospodarskom i poreznopravnomokruženju. Program obuhvaća dinamič-na predavanja i poslijepodnevne interak-

tivne radionice koje će održati vodeći zn-anstvenici, porezni savjetnici i vrhunskimenadžeri. Sudionici će se upoznati s na-jnovijim trendovima u međunarodnomoporezivanju, s praktičnom primjenompropisa i učincima fiskalne politike nameđunarodno poslovanje, nacionalnimzakonodavstvom, investicijama i ponašan-jem poreznih obveznika.Porezni sustav predstavlja važan segmentfinancijske stabilnosti zemlje, ali i praved-nosti u društvu, zbog toga je važan ele-ment usklađivanja pravnih sustava država

Piše: AndreaBatinić Ivanković,

povjesničarkaumjetnosti

IZLOŽBA U GRADU PRIJATELJU

„Grad u boji“ Fehima Vukotića predstavljen u Sarajevu„Grad u boji“ Fehima Vukotića predstavljen u Sarajevu„Grad u boji“ Fehima Vukotića predstavljen u Sarajevu„Grad u boji“ Fehima Vukotića predstavljen u Sarajevu„Grad u boji“ Fehima Vukotića predstavljen u SarajevuOvom izložbom dubrovački umjetnik „stao“ je uz bok trojici slikara hrvatske i bosanske umjetnosti,priznatih ne samo na našim područjima već i u svijetuIzložba pod nazivom „Grad u boji“ du-brovačkog umjetnika Fehima Feše Vukotićaprošli je tjedan, 6. rujna svečano otvorenau Gradskoj vijećnici u Sarajevu. Gradskavijećnica prvotno je sagrađena davne 1896.godine, a nakon što je stradala u Domovin-skom ratu biva potpuno uništena. Obnovaje započela 1996. godine. Kompletna re-konstrukcija sarajevske Vijećnice rađena jepo originalnoj dokumentaciji. Rekonstruira-na Vijećnica svečano jeotvorena 2014. godine tese koristi za promocijudogađaja iz kulture i um-jetnosti postavši kul-turnim simbolom Saraje-va. O kulturnoj „veličini“Vijećnice svjedočeizložbe velikana likovneumjetnosti. Naime, već2007. godine živućibosansko-hercegovačkislikar Safet Zec u Vijećni-ci je izložio svoj veliki cik-lus slika „Suze“, nakončega je 2008. godinesvečano otvorena izložbaslika iz ratnih ciklusa hr-vatskog akademskogslikara Ede Murtića. Proš-le 2017. godine uprekrasnom ambijentusarajevske Vijećnice up-riličena je prva posthum-na retrospektivna izložbaradova bosansko-herce-govačkog akademskogumjetnika Mersada Ber-bera.Uz trojicu velikana lik-ovne umjetnosti na području Hrvatske iBosne i Hercegovine, dubrovački umjetnikFehim Feša Vukotić imao je čast izlagatiupravo u tom veličanstvenom prostoru gdjeje ni manje ni više prezentirao svoj rodniGrad koji je oduvijek bio i ostao njegovomvječnom inspiracijom za likovna djela. Pr-votni ciklus „Boje moga Grada“ predstavl-jene su krajem prošle godine u dubrovačkoj

Luži da bi se nastavak ciklusa na temu Du-brovnika i dubrovačkih tema ove godinepredstavio u Sarajevu – gradu „prijatelju“Dubrovnika. Umjetnik je izložio ukupnoosam slika velikih formata koje su likovno iestetski „srasle“ s ambijentom Vijećnice.Djela dubrovačkog umjetnika nastalatijekom nekoliko posljednjih mjeseci, spojsu jakih kolorističkih vertikala čija je dinami-ka njihov glavni oblikovni element. Organič-

ki nizovi vertikala živih boja koji se presije-caju na različitim visinama naglašeni su top-lo – hladnim prijelazima iz boje u boju, pote-za u potez, čime se na neki način stječedojam da slika dovršava samu sebe. U ra-zličitim visinama Vukotić prekida bojani kon-tinuitet i tako nastaje svojevrsni puls slikekoji je naglašeniji što su polja crnih trakagušća, istovremeno stvarajući oblik „okvi-

ra“ slike. Preciznodefinirani rubovi akrili-ka postaju poligon zavlastitu igru boje, jed-nog od temeljnih gradi-vnih elemenataVukotićevog slikarstva.Fehimovo slikarstvozahtijeva uživljavanjena visokoj perceptivnoj

razini – na razini iden-tifikacije s djelom.Njegove kompozicijepostaju nerazmrsivičvorovi, prepleti i kolor-ističke petlje Grada kojije ujedno osnovni mo-tiv i stimulans njegovogumjetničkog stvaralašt-va. Sve što Dubrovnikima, počevši od Straduna, gradskih zidi-na i starih kamenih kućica s „persijana-ma“, Minčete, Zvonika pa sve do grad-skog porta u kojem usidrene miruju kolor-istički razigrane barčice neodvojivi su dioumjetnikova života, vidno transponirani udrugi oblik gotovo nadrealističke stvarnos-ti Grada koji ostaje njegovom vječnom in-spiracijom.Ovom izložbom dubrovački umjetnik„stao“ je uz bok trojici slikara hrvatske ibosanske umjetnosti, priznatih ne samona našim područjima već i u svijetu. Fe-him Vukotić i dalje „raste“ u svom likovn-om stvaralaštvu, a opus slika predstavl-jen u Sarajevu nastavit će se i u njego-vom Gradu kojemu je i posvećena samaizložba. Izložbi su nazočili brojni umjetni-ci, kulturnjaci i ljubitelji umjetnosti, ali iličnosti iz javnog, kulturnog i političkog

života poput samog predsjednika države,ministra unutrašnjih poslova, gradonačelni-ka Sarajeva, pročelnika i brojni drugi.Izložba ostaje otvorena do 26. rujna 2018.godine, pa ukoliko i Dubrovčane naneseput ka Sarajevu, svakako predlažem i pos-jet izložbi „Grad u boji“ prije nastanka no-vog ciklusa kojeg će umjetnik iduće god-ine izložiti u Dubrovniku.

članica Europske unije. Izuzetni napori OECD-a i Europske unije za povećanje jednakostikroz borbu protiv utaje poreza i dvostrukogoporezivanja poduzetnika i pojedinaca u glo-balnom gospodarstvu rezultirali su velikimbrojem mjera, instrumenata i propisa tijekomposljednjih nekoliko godina. Dodatnasloženost u borbi s utajom poreza uzrokova-na je brzim gospodarskim promjenama, digi-talizacijom i globalizacijom. Suvremeni poreznisustavi suvremenih zemalja suočavaju se s iza-zovom provođenja jednakosti i pravičnostioporezivanjem inventivnih i promjenjivih nači-na poslovanja, budući da su međunarodniporezni instrumenti usklađeni prije stotinu go-dina. Sandra Buratović Maštrapa

44 GlasGrada - 704 - petak 14.9. 2018.

FELJTON BROJ 244

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik- tur is t in fo.com

Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1

„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvojdubrovačkog turizma (1898. - 2018.)“ (6)dubrovačkog turizma (1898. - 2018.)“ (6)dubrovačkog turizma (1898. - 2018.)“ (6)dubrovačkog turizma (1898. - 2018.)“ (6)dubrovačkog turizma (1898. - 2018.)“ (6)

U park Gradacrado su dolazili igrađani i turisti. Zasvog desetod-nevnog boravka uDubrovniku, urujnu 1898, pjes-nik Ivan Trnski posvetio je tom parku i jedan svojsonet koji glasi:

NA GRADCUNOVOM DUBROVAČKOM PERIVOJU

Milota trud je uzpinjat se goreUživat razkoš mirisa i hlada,

U zelen zurit nasađenja mlada,S visine motrit zidine i dvore.

Divota zriet je puklo u šir moreOdmarajuć se tuj od dnevnog rada,

Te gledajuć sunce, gdje no tonut padaGdje mjesečina morem sja do zore.

Tuj šetat, sidjet eto ti milineA hvalit valja svemu začetnika,

Ljepote množca liepe domovine!

I zdravlju eto svete zadušbine,Pa čast vam to je vrlih naprednikaI prava dika slavnog Dubrovnika!

Prva godišnja skupština Društva za promicanjeinteresa Dubrovnika održana je 27. III 1899. u»Hotelu Imperial«. Na toj skupštini podneseni suizvještaji o dotadašnjem radu te o prihodima irashodima, a bilo je izabrano i upraviteljstvo, ukojem su se ponovno našli skoro svi članovi dot-adašnjeg upraviteljstva Društva.Društvo se zauzimalo i oko izgradnje i postavl-janja česme na odgovarajućem javnom prosto-ru - u duhu oporuke Nika Amerlinga, kojem jebila želja, da se njegovim sredstvima i u njego-vo ime podigne takva česma u Dubrovniku. NikoAmerling bio je veoma bogat čovjek (obogaćenradom izvan Dubrovnika - u Aleksandriji). Umroje 1892. - u 70. godini svoga života. Njegov otacInje bio je gostioničar u Dubrovniku. Ostvarivanjeoporuke Nika Amerlinga vršilo se postepeno.Njegova česma - prema želji u njegovoj oporuci- trebala je biti na Poljani, ali se na Poljani nijemogla podići, jer je tu 1893. bio podignut

spomenik pjesniku Ivanu Gunduliću. Mali pros-tor te Poljane (nazvane- poslije podizanja Gundulićeva spomenika nanjoj - Gundulićeva poljana) nije iz estetskih ra-zloga dopuštao da se tu još podigne i Amerlin-gova česma. Stoga je Društvo za promicanjeinteresa Dubrovnika postiglo 1900. godine dogo-vor s braćom Amerling ‘’da se česma pok. NikaAmerlinga, koja je imala biti na Poljani, prenesena Brsalje, uz uvjet, da se na Poljani postavi jed-na mala česma sa natpisom koji tumači tajpremještaj’’.Društvo je 1904. uredilo i park na Pilama - ispodgradskih zidina - koji je otada krasio taj ‘’ubavipredio’’ i bio prikladan ‘’za prošetati se i nauživatimorskog zraka, tim više što je veoma blizu gra-da’’. Radovi na proširenju i uređenju tog parkavršeni su i 1905. godine. Tokom 1906. godinerad Društva se nije vidnije osjećao. U lipnju 1907.održana je godišnja skupština, na kojoj je izabra-no upraviteljstvo. Zapredsjednika Upravitel-jstva (a time i Društva ucjelini) bio je ponovnoizabran Matej Šarić, zatajnika Ivo De Giulli, a zablagajnika RajmondNegrini. Cijeneći radnanastojanja Društva, du-brovačko mu je Općin-sko vijeće u listopadu1907. dodijelilo pomoću iznosu od 500 kruna.Radna nastojanja Društ-va dala bi veće rezultateda je ono imalo više no-vaca. Ali i to što je Društ-vo dotad uradilo s neve-likim novčanim sredstvi-ma i s mnogo volje biloje za svaku pohvalu.Lokalni je list, hvalećiradna postignućaDruštva, isticao, uz os-talo, naročito ova tri nje-gova radna ostvarenja:‘’park Gradac, put pre-ko Gorice Sv. Vlaha,balustra na Brsaljama’’.U težnji da dođe do po-trebnog novca, Društvoje na sv. Vlaha 3.II.1908. g. priredilo u“Bondinu teatru velikimaškarani bal“. Balomje rukovodio odbormladića, koji su nasto-

jali da bal bude što posjećeniji.Radi što bolje posjete, odbor jenajavio i dodjele nagrada ‘’trojicinajljepših maškara’’.

45GlasGrada - 704 - petak 14. 9. 2018.

LUKA DUBROVNIK

Milijunta putnicaMilijunta putnicaMilijunta putnicaMilijunta putnicaMilijunta putnicaDva dana ranije nego prošlegodine, luka Dubrovnik-Gruždočekala je 11. rujna svog mili-juntog putnika u 2018. godini.Gospođica Michaela iz Nje-mačke doputovala je brodom„Mein Schiff 2“ te su je poizlasku s broda „oteli“ ŽupskiGospari Gusari, zaželjevši jojdobrodošlicu u grad „gdje sučak i gusari gospoda“. Nakonpregovora, Lučka uprava Du-brovnik otkupila je zarobljenu„princezu“ od župskih gusara tesu joj od strane lučkih vlastiuručeni prigodni darovi. Vidnoiznenađena Michaela nije krilasvoje oduševljenje, te iako jojovo nije prvi posjet Dubrovniku,istaknula je da je svakako najl-jepši do sada. Dočeku sepridružila i posada broda „MeinSchiff 2“, kao i sam kapetan bro-da gosp. Helge Wrage, ne kri-jući oduševljenje na priređenomdočeku, šaljivoj otmici putnice icjelokupnom ugođaju u luci.

Do kraja godine u usporedbi sprošlom godinom, ukupanpromet je planiran na raziniprošle godine a kada govorimoo prometu brodova na kružnimputovanjima, do 11.rujna je ugrušku luku uplovilo 532. 663putnika na 312 brodova, a dokraja godine se očekuje još 128uplovljavanja s oko 200.000putnika, što bi u konačnici dalobroj od 440 uplovljavanja i oko740.000 putnika. Iz navedenogje vidljiv pad ticanja od oko 3%a broj putnika s kružnih puto-vanja je u rastu za 5%.U 2018. godini na prvom uplo-vljavanju u luku Dubrovnik –Gruž dočekano je 6 brodovana kružnim putovanjima, odkojih su 4 novogradnje, koji suna svojim prvim putovanjimaodabrali upravo Dubrovnik kaoluku ticanja.U prosincu se očekuje još dola-zak m/s Nieuw Statendama.Župski Gospari Gusari su dan-ašnjim nastupom obilježili svojjubilarni 150 nastup, kao dio pri-godnog protokola Lučke uprave

za doček milijuntog putnika. Grupa je nastala 2006. godine poideji Vida-Braca Grbića i Vlaha Miloslavića, jednih od osnivača iŽupskoga karnevala u čijem sastavu grupa djeluje sa umjetničkimvoditeljem Bracom Grbićem. Grupa Župski Gospari Gusari danasbroji 18 članova.

VELEPOSLANICA TAJVANA POSJETILA TZ GRADA DUBROVNIKA

O budućoj suradnji na zajedničkoj turističkojO budućoj suradnji na zajedničkoj turističkojO budućoj suradnji na zajedničkoj turističkojO budućoj suradnji na zajedničkoj turističkojO budućoj suradnji na zajedničkoj turističkojpromociji Dubrovnikapromociji Dubrovnikapromociji Dubrovnikapromociji Dubrovnikapromociji DubrovnikaTijekom svog prvog službenog posjeta Hrvatskoj i Dubrovniku, Veleposlanica Tajvana, sa sje-dištem u Beču, Vanessa Yea-Ping Shih u pratnji zamjenika Kuang-wei Hsiao, posjetila je iTurističku zajednicu grada Dubrovnika gdje ju je primila direktorica Romana Vlašić. Održan jeradni sastanak na kojem je bilo riječi o budućoj suradnji na zajedničkoj turističkoj promocijiDubrovnika u Tajvanu. Naime, prošle godine zabilježen je veliki porast dolazaka turista iz Tajva-na. U 2017. godini u Dubrovniku je boravilo 15 283 tajvanskih turista, što je porast od 26 % uodnosu na 2016. godinu. Prošle godine s istog tržišta ostvareno je 23 752 noćenja, što je 20 %više nego 2016. godine. Veleposlanica Tajvana je u organizaciji Turističke zajednice gradaDubrovnika imala priliku uživati u ljepotama Dubrovnika i upoznati se s bogatim kulturnim ipovijesnim naslijeđem Grada tijekom razgleda u pratnji stručne vodičke. Sandra Milovčević

SVEUČILIŠTE LIBERTAS

Nova akademskaNova akademskaNova akademskaNova akademskaNova akademskagodinagodinagodinagodinagodina

Na Sveučilištu Libertas ovog jeponedjeljka, 10. rujna započelanova akademska godina.Šezdesetak redovnih i izvanred-nih studenata prve godine Turis-tičkog i hotelskog menadžmenta

pozdravili su u ime Sveučilišta Nada Raič, dekanica za studente iprof. Milan Perić, voditelj studija. Libertas međunarodno sveučil-ište najstarije je privatno sveučilište u Hrvatskoj. Razvilo se iz Vi-soke poslovne škole Libertas u Zagrebu i DIU Libertas međunar-odnog sveučilišta u Zagrebu i Dubrovniku kao dvaju visokih učilištakoja su tijekom 2016. godine prerasla u sadašnju sveučilišnu in-stituciju. Libertas međunarodno sveučilište danas se sastoji odčetiri fakulteta i Poslovne škole.

Milan Perić: pozivam sve mlade ljudeda se priključe ovom najstarijem pri-vatnom sveučilištu u Hrvatskoj.

TURISTIČKA ZAJEDNICA DNŽ

Nastup na sajmu Il Salone delNastup na sajmu Il Salone delNastup na sajmu Il Salone delNastup na sajmu Il Salone delNastup na sajmu Il Salone delCamper u ParmiCamper u ParmiCamper u ParmiCamper u ParmiCamper u ParmiOd 8. d 16. rujna održava se ka-mping sajam u Parmi „Il Salonedel Camper“ na kojem nastupai Turistička zajednica Dubrovač-ko-neretvanske županije zajed-no s ostalim turističkim zajedni-cama županija s područja Dal-macije i udrugom Top kampingHrvatska. Sajam Il Salone delCamper održava se uizložbenom prostoru Fiere diParma, a okuplja brojne profe-sionalce iz turizma, te je međunajposjećenijim kamping saj-movima u Europi. Naizložbenom prostoru od oko80.000 m2 izlaže preko 300 izl-agača, a očekuje se da će sa-jam posjetiti više od 130.000posjetitelja.

46 GlasGrada - 704 - petak 14.9. 2018.

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA - ISHRANAPUČANSTVA U DUBROVNIKU TIJEKOM I. SVJETSKOG RATA (4)

Priredio:Damir Račić

Srijedom i petkom zabranjenoSrijedom i petkom zabranjenoSrijedom i petkom zabranjenoSrijedom i petkom zabranjenoSrijedom i petkom zabranjenoprodavanje mesaprodavanje mesaprodavanje mesaprodavanje mesaprodavanje mesaKotarsko Poglavarstvo javlja da se uslijed odluke c. k.Vojničkog zapovjedništva u Mostaru stavlja pod zapor(zabranu prodaje) sva zaliha ovčije i kozije vune koja senalazi kod trgovaca i pojedinih osoba (osobito kod seljaka)

„P.C.H.“ od 11.9.1915.god; broj 542.„Lihvarenje sa cijenama“; „Tržni cijenik“(Naravno, isključio povećanje cijenanekim artiklima – nap. D.R.); „Sabiranjevune i kaučuka“. Sakupljanje raznovrs-nog materijala neprestano se proširuje zapotrebe vojske i vojne industrije. Nikak-vo čudo, približava se druga ratna zima.– kom. D.R.„P.C.H.“ od 18.9.1915. god; broj 543.„Riba i meso“. Mala ponuda ribe, a u me-sarnicama samo bravlje meso.; „Novimaksimalni cijenik“; „Prekomjerna sk-upoća vina“. Cijena od 30 do 40 novčićaza litru poskočila je na 70 do 80 novčića.Cijeni se, da će tome biti doskočeno.Čujemo, da će i na vino biti odregjenmaksimalni cijenik. To je pravo! Tako je iu ostalim mjstima! (...); „Sa javnog trga“.„Poljana“ je od nekoliko dana priličnodobro opskrbljena povrćem, voćem i os-talim. Bilo bi pak mnogo bolje, da nijenastala nekoja zabrana izvoza s Osojni-ka i susjednih sela, jer sve što nose naprodaju u grad, osobito perad, jaja, sir,krumpir i t.d. odmah dotičnici (vjerojatnose radi o službenim osobama – nap. D.R.)povraćaju ih natrag. (...).„P.C.H.“ od 25.9.1915. god; broj 544.„Nedovoljnost kruha“; „Skupoća krum-pira“; „Cijenik za voće, limune, slanesargjele i t. d.“; „Divljač po okolici ipredgragju“. Kako se ne smije dapuškom lovi, tako se je divljači ne samomnogo uzmnožilo, nego se i slobodnokreće i po najbližem našem predgragju.Osobito se dosta opaža kunica (vrst li-sice), kojih je mnogo pojavljeno po La-padu, sv. Jakovu, Dubrovačkoj rijeci i dr.Na Nuncijati su ovih dana vidjeli i zeca.Na dosta su mjesta kunice počinile štete,poklavši kokoši. Kako li pak lovcima srcečezne...., a puške su u čvrstoj pohrani!!;„Cijenik za crevlje“.„P.C.H.“ od 2.10.1915. god; broj 545.„Upute za kuhanje variva“; „Naputak oprometu žitom i mlivom na temelju prop-isa šta sada vrijede“. Navedeni su raznipropisi koji se odnose na poljoprivredni-ke i mlinare.„P.C.H.“ od 9.16.1915. god; broj 547.„Skupljanje vune, lana, pamuka i kauču-ka“;„P.C.H.“ od 23.10.1915. god; broj 548.„Tužbe i želje gragjanstva“. Sa više namse strana tuže iz grada, da se u nekimmesarnicama na privagu k mesu stavljaza priložak komade glave, noga,džigerice pak i pluće. To ne samo da nijedozvoljeno, nego je i strogo kažnjivo. Ta

po tome su počeli i pluću i nevaljale kostiprodavati po 3 i 4 krune kilo! (...) Opetnije nigdje u dućanima naći na prodajikrumpira, siromahu glavne i jedine hrane.(...); „Poskupljenje bravljeg mesa“.„P.C.H.“ od 30.10.1915. god; broj 549.„Cijenik i odredba na prodaju mesa“ Tosu: meso govegje I. i II. vrsta, bijelagovegja džigerica, crna govegja džigerica(jetra), slezena govegja i bubrezi, jezikgovegji, srce govegje, tripe govegjeoparene, tripe govegje samo oprane, lojgovegji, bijela i crna bravlja džigerica,slezena bravlja i bubrezi, srce bravlje, lojbravlji, crna džigerica sa srcem, bijelomdžigericom i slezenom od brava. Zapriložak, koji ne smije nadmašiti 10% ko-likoče (količine) mesa, ne smije se datibijela džigerica (pluća), tripe, loj i crijeva.(...)„P.C.H.“ od 13.11.1915. god; broj 551.„Srijedom i petkom zabranjeno proda-vanje mesa“ sirovo ili priregjeno (pečeno,kuhano, posoljeno). Mesom u smislu ovenaredbe ima se smatrati govedina, telet-ina, svinjetina i piletina izuzevši kobasicei unutarnje organe zaklanih životinja (pl-juća, jetra, bubrege, salo, mozak i t. d.).„P.C.H.“ od 20.11.1915. god; broj 552.„Iskaznice za kruh i brašno“; „Prijava to-varnih životinja“. Pozivlju se vlasnici kon-ja, tovara i mazaka (mazgi) da do 26.ovoga mjeseca prijave rečene svoje živo-tinje kod ovog općinskog ureda.; „(Os-novan) odbor za dijeljenje kruha siromasi-ma“ iz Amerlingove zaklade za 1915-16.„P.C.H.“ od 2.12.1915. god; broj 554.„Novi maksimalni cijenik“ za kruh, dvo-pek, zob, šečer obični, šečer u kockama,so, tjestenina na veliko i malo, petrolje,ulje prema vrsti (litar), žigice (kutija), ugl-jen od drva na malo i veliko, sir (Emen-thal) ili suhi ovčji.Podsjećam, svaki novo objavljeni cijenikzavršava uobičajnim tekstom da se vlas-nici dućana moraju pridržavati maksimal-no navedene cijene ili će biti kažnjeni ida cijenik bude izložen na vidljivom mjes-tu u dućanu – nap. D.R.„P.C.H.“ od 24.12.1915. god; broj 557.„Nagragjivanje mlatioca žita“. Primamood mjesnog ć. k. kotarskog Poglavarst-va: Polag(?) odnosnog otpisa ć. k. Mini-starstva unutrašnjih posala opstoji običajda posjednici većih poljodjelskih dobaradadu omlatiti njihovo žito po trećima (os-obama), koje oni ne nagragjuju novcem,nego postotnim dijelom omlaćenog žita.Nije isključeno, da mlatioci (žita) dobiva-ju na taj način u naslov nagrade kolikoća(količinu) žita, koje nadmašuje njihovu

vlastitu potrebu i dnevnu kvotu, odregjenuprema općem uregjenju potroška. Da sestane na put takovom postupku, nepripustl-jivom prama neophodno potrebitoj prištedn-ji zaliha žita, upozoruju se poljodjelci, da bipočinili kažnjivi čin ako bi davali u naslovnagrade za mlaćenje žita preko potrošnekoličine od 400 gr. na dan odregjene mini-starstvenom naredbom (od) 28. juna 1915.1. d. z. Broj 182.„P.C.H.“ od 31.12.1915. god; broj 558.„Zabranjena prodaja dotično(g) izvoza ovčijei kozije vune“. Kotarsko Poglavarstvo javljada se uslijed odluke c. k. Vojničkog zapovjed-ništva u Mostaru stavlja pod zapor (zabranuprodaje) sva zaliha ovčije i kozije vune kojase nalazi kod trgovaca i pojedinih osoba (os-obito kod seljaka). Bit će povjerenstvenopreuzeta u dane i mjesta koje će se brzojav-no naknadno obznaniti. Prama navedenomnalogu obznanjuje se pučanstvo da će sevuna prama njezinom vrsti plaćati od 3 K do4,75 po kilu.Strogo je zabranjeno izvesti ma bilo kojukoličinu vune preko granice dubrovačkog ko-tara. Naredeći (naređuje) se nadalje svimposjednicima vune, da svoju količinu vuneodmah sprave u vreće i drže pripravno da naprvu naredbu donesu u mjesto koje će bitinaknadno odregjeno.Na kraju druge ratne godine I. svjetskog rataevo jedne rekapitulacije života civilnogstanovništva u Dubrovniku.Iz citiranih novinskih naslova te povremenihkraćih i dužih dijelova novinskih izvješća uzkonkretni naslov, mogu se izvući tri osnovnazaključka. Prvi: nestašica živežnih namirnicapostaje sve izraženija. Drugi: Kotarsko Pogla-varstvo prinuđeno je na česta objavljivanjaliste u lokalnoj tiskovini s popisom maksimi-ranih cijena za 20-ak namirnica (i dvije vrstegoriva), kako bi se koliko-toliko obuzdalo rat-no profiterstvo i zaštitilo siromašnostanovništvo od „nabijanja cijena“ od stranetrgovaca. Međutim, ratno profiterstvo ipak je„cvjetalo“ jer su čak i „poznate“ osobe otku-pljivale od piljarica sve do čega su mogli doći,kako bi prodavali po višestruko većoj cijeni.I treće: sabiranje (prikupljanje) sekundarnihsirovina poprima sve veći zamah, raznih vrs-ta kovina i slitina postaje domoljubna obve-za i dužnost za potrebe ratne industrije. Udoslovno, svakom broju „P.C.H.“ objavljujese popis imena osoba i ustanova koji darujunovčane priloge i/ili dragocjenosti za „Crve-ni“, „Srebrni“ i „Zeleni“ križ. Koncerti i kazal-išne priredbe također su jedan način priku-pljanja novčane pomoći od prodatih ulazni-ca. „Obrambeni štit“ i „Željezni domobranac“u koje se zabijaju čavlići različite vrijednostitakođer imaju humanitarnu namjenu. Postojei druge vrste prikupljanja pomoći za konkret-ne namjene, bilo u novcu, hrani i drugim po-trepštinama, npr. za ranjene vojnike 37. do-mobranske regimente (pukovnije); prigodomBožića 1915. godine; za osljepljene vojnike,zbog teških ratnih ozljeda... itd.Uoči sam, kroz neke objavljene tekstove dase već provlači želja za mirom. Međutim, neprije, nego što se ostvare zacrtani ciljevi obi-ju zaraćenih strana. Unovačeni „mali ljudi“još će dugo ginuti i krvariti za tuđe interese

47GlasGrada - 704 - petak 14. 9. 2018.

na trima glavnim bojišnicama: zapadna,istočna i balkanska, odnosno kasnije sol-unska u Europi. Treba napomenuti da seje ratovalo i u kolonijama u Africi.Pogledajmo, što se događalo u 1916. go-dini u našem gradu u svezi obskrbeživežnim namirnicama za civilno pučanst-vo i druge zanimljivosti. (Rijetki su brojeviu kojima ništa nije objavljeno u lokalnojtiskovinu u svezi hrane. – nap. D.R.)„P.C.H.“ od 8.1.1916. god; broj 559.„Osnovan Odbor za bugarski „Crveni križ“pod pokroviteljstvom presv. g. biskupa Dr.Josipa Marčelića.; „Naredba gledepriskrbljivanja mlijeka“ U svim gostioničar-sko-krčmarskim obrtima, uključiv kafane islastičarnice dozvoljeno je priskrbljivanjemlijeka te upotrebljavanje istog u svrhupriprave drugih pića te priskrbljivanje ovihzadnjih samo od 4 sata u jutro do 10 satiprije podne. (...) Kao mlijeko ima se razum-jeti i mlijeko pripravljeno iz osušenog iliogušćenog mlijeka.; „Proizvaganje iprodaja kruha i peciva“. Proizvagjanje kru-ha dozvoljeno je samo u obliku prostihručica od 1 kg i to od 6 sati u večer do 6sati u jutro dojdućeg dana. Kruh se možeprodavati samo u potpuno rashlagjenomstanju.„P.C.H.“ od 22.1.1916. god; broj 561.„Mjesni aprovizacijoni odbor za cjelokup-ni dubrovački kotar“. Obavijest u svezi ak-tivnosti Odbora oko nabavke zbog nesta-šice brašna, mesa, riže..., a „skorih danau aprovizacijonom skladištu u Gružu bitiće na prodaju slanog bakaljara dobrevrste“. (Čak i tijekom rata, pored„domaće“ ribe uvozio se je bakalar, aline navodi se prodajna cijena. – op. D.R.)„P.C.H.“ od 29.1.1916. god; broj 562.„Meso“. „Dovezeno je 18 volova iz Bosnežive vage 6.538 kg. Kad su ovi voloviprispjeli u Gruž, konstatirano je u njimažive vage 5.660 kg. Dakle otpalo je u pu-tovanju 878 kg! Da kako su bili napojeni(hranjeni)!“„P.C.H.“ od 5.2.1916. god; broj 563.„Iz mjesnog aprovizacijonog odbora“ na-bavka krumpira. Odbor je odlučio datisamljeti kukuruza za pulentu, što će sekod mjesnih trgovaca prodavati uz kruš-nu kartu. (...)„P.C.H.“ od 19.2.1916. god; broj 565.„Cijena kruha poskupila“; „Nabava soči-va i šečerne sirovine“.„P.C.H.“ od 4.3.1916. god; broj 567.„Cijena ulju. Opet štetonosni zakupljivaocina poslu“.„P.C.H.“ od 11.3.1916. god; broj 568.„Kruh i griz za kuhanje“. Od nastojnogponedjeljka počet će se pripravljati kruhpšenicom i kukuruznim brašnom. Imalobi se mješati 75% kukuruza i 25%pšenice.(...); „Petrolje. Kako sada moguda prodavaju jeftinije!!“; „Skupoća pos-tola (cipela)“.„P.C.H.“ od 18.3.1916. god; broj 569.„Popis zaliha sirove i pržene kafe“; „Posk-upljenje kafe“; „Nove iskaznice za kruh“;„Odredba glede prodaje šečera“; Jedanprirodni kuriozitet: „Neobično velik pro-lazak (prelet) ždralova“. Bilo ih je više hil-

jada. Došli su pravcem sa sjevera, pakput juga. Na daleko je odlijegalo(odjekivalo) skvrčanje. Svako je uzdizaoglavu da motri to kod nas kao (neko) ču-dovište. (...). Bilo je „crnih“ tumačenja odstrane žena ovom događaju – nap. D.R.„P.C.H.“ od 25.3.1916. god; broj 570.„Kruh“, žalba građana da nije dobropečen; „Nema mesa? Od nazad više danakao da je sasvim nestalo govedine. Jan-jetine ima po 6 kruna kilo!“; (Prva) proda-ja konjskog mesa pred mesarnicom na„Ribarnici“ po 2 K za kg.“;„P.C.H.“ od 1.4.1916. god; broj 571.„Neće šečer poskupiti“; „Zecovi i lisice“.Pišu nam iz okolice da je toliko zecova(zečeva), kunica i lisica da ne mogu odnjih baštinu obraniti. (...)„P.C.H.“ od 15.4.1916. god; broj 573.„Kruh“. Od jučer se je počeo pravitipšenični kruh, a prestalo se je sa teškimkukuruznim kruhom.„P.C.H.“ od 22.4.1916. god; broj 574.„Cijenik mesa“ za janjetinu i teletinu zacijelu općinu Dubrovnik po kilogramu:stražnja strana K 5,20; prednja strana4,80.„P.C.H.“ od 29.4.1916. god; broj 575.Jedan kuriozitet. Uvodi se „novo računan-je vremena“. Za jedan sat naprijed. (Do-ista neobična odluka tijekom rata – op.D.R.); „Nove iskaznice za kruh i šečer“.P.C.H.“ od 6.5.1916. god; broj 576.„Svim pekarima i prodavaonicama kruhau gradu i Gružu“. Jučer je općinsko re-darstvo zaplijenilo kod nekih seljakinja (iz)okolice oko 150 kg kruha, što su ga istenosile izvan ovoga grada dijelom za vlas-titu uporabu, a dijelom za preprodavan-je. (...) Naregjuje se pak da svaka pekar-na, počevši od danas, mora svoj kruhobilježiti vidljivim znakom na način da seposve lako može prepoznati u kojoj jepeći kruh pečen, i da još danas potpisa-nom priopći tu oznaku. (...).„P.C.H.“ od 13.5.1916. god; broj 577.„Odredba glede prodaje ribe“. Općinajavlja: Pošto je sa strane općine biloraspoloženo (određeno) da od cijele ko-likoče (količine) ribe koja dolazi u Gruž,tri četvrtine budu donesene u grad, asamo jedna četvrtina (da) ostane u Gružu.Upozoruje se gragjanstvo da je riba kojase prodaje u Gružu, odregjena u prvomredu za potrebe Gružana i Lapagjana, pada s toga, do bude kupaca iz Gruža i La-pada, neće biti nikomu iz grada dozvol-jeno da kupuje ribu u Gružu. Općinskomredarstvu bilo je naregjeno da strogo pazi,da ova odredba bude točno opslužena(izvršena).P.C.H.“ od 20.5.1916. god; broj 578.Savjet uredništva. „Važno za vinogradare,kao i za stabla i povrće“. Da se obraniloza od peronospore, kao i stabla i bilokoje povrće i nasade od razne gamadi,najbolji se uspjeh postiže sa ekstraktomod duhana od kog se upotrebljava 1,5 do2 kg na 100 litara vode. (...) dokazalo seje, da se s ovim ekstraktom postiže boljiuspjeh nego li sa modrom galicom, a uzto zapada mnogo jeftinije.

„P.C.H.“ od 27.5.1916. god; broj 579.„Još o polijevanju vinograda“ (...) Na te-melju izvida stručnjaci su došli do zakl-jučja da se ekstrakt od duhana ne možepreporučiti kao sigurno sredstvo za pobi-janje peronospore, već ga se može pre-poručiti kao izvrsno sredstvo za pobijan-je insekata. (...).; „Povišene cijene žigica-ma.„P.C.H.“ od 3.6.1916. god; broj 580.„Predaja olova i kositra“. Predmeti koji sesastoje od tih kovina imaju se u opseguministarstvenih naredaba predati ć. k. ko-misiji za primanje kovina i smjesa (sliti-na).„P.C.H.“ od 10.6.1916. god; broj 581.„Brašno za pravljenje tjestenine“. Najavabolje opskrbe tjesteninom („pastom“);„Dubrovačka okružna opskrbna poslovni-ca“ traži od građanstva da donesu „štoviše vreća“; „Kupnja (od strane vojne up-rave) otpadaka od haljina, sukna i t. d.“.„P.C.H.“ od 24.6.1916. god; broj 583.„Privremeno obustavljen tržni maksimalnicijenik za grad i Gruž“. (...) Prodavaocise napokon najozbiljnije opominju, da iako je privremeno obustavljeno odregji-vanje maksimalnih cijena, ipakneopravdano pretjerivanje istih ostaje pokaznenom zakonu zabranjeno i općina ćenajstrožije nadzirati te svakog prekršitel-ja odmah prijaviti sudu za kazneni postu-pak.„P.C.H.“ od 1.7.1916. god; broj 584.(Održavanje tradicije: – op. D.R.) „Svetk-ovina Prenosa Ruke sv. Vlaha“; „Za šted-nju“ ć. k. kotarsko Poglavarstvo izdalo jeove sedmice sljedeći proglas na pučan-stvo dubrovačkog kotara“ (sljede raznisavjeti: od štednje na živežnim namirni-cama do važnosti iskorištavanja zemljiš-ta sadnjom bilo kojeg sočiva – nap. D.R.).„P.C.H.“ od 15.7.1916. god; broj 586.„Kupovanje kafe uz iskaznice“; „Brašnoumjesto kruha“. Na temelju iskaznica zakruh umjesto kruha (omogućuje segrađanstvu) kupovanje kukuruznog ipšeničnog brašna. Ko to želi, treba da dosutra to prijavi općini.„P.C.H.“ od 22.7.1916. god; broj 587.„Iskaznice za kruh, šečer, rižu i kafu“;„Pomanjkanje duhana“; „Cijenik brijačkihradnja“.„P.C.H.“ od 29.7.1916. god; broj 588.„Cijenik emajliranog posugja od ljevan-og željeza i t. d.“, „Pomanjkanje vode načesmama“.„P.C.H.“ od 5.8.1916. god; broj 589.(Isplaćena građanima novčana naknadaza) „predaju kovina“; „Predaja vune“;„Pomanjkanje vode“ radi štednje dato ob-jašnjenje građanima.„P.C.H.“ od 12.8.1916. god; broj 590.„Objava aprovizacijonog odbora“. Zbognestašice pšeničnog brašna ono se izda-je samo bolesnicima uz liječničkusvjedožbu. Stalne česte nestašice krum-pira dogovoreno da „svake će sedmiceOdboru stizati iz Ugarske po tri vagona,a prodavat će se uz što (je) moguće nižucijenu.“

Nastavlja se

48 GlasGrada - 704 - petak 14.9. 2018.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT

U KK DUBROVNIK OPTIMISTIČNI UOČI NASTUPA U PRVOJ LIGI

S tri nova igrača, jači nego laniS tri nova igrača, jači nego laniS tri nova igrača, jači nego laniS tri nova igrača, jači nego laniS tri nova igrača, jači nego lani

Košarkaški klub Dubrovnik pred-stavio je u ponedjeljak, 10. ruj-na, u hotelu Valamar Lacroma naBabinom kuku momčad i ciljeveza novu sezonu. O tome štomogu dubrovački košarkaši uvećem rangu natjecanju, u Prvojligi, govorili su predsjednik klu-ba Božo Koprivica, šef strukeDarko Kunce, trener prve mo-mčadi Željko Vreće te dva po-jačanja, povratnici Nikola Došeni Petar Dubelj. Još je u pamćen-ju odlična prošla sezona, uvjerl-jivi nastupi i naslov prvaka A-2lige jug i četiri pobjede u četiriutakmice na kvalifikacijskomturniru prvaka A-2 liga u Labinu.- Ostvarili smo ciljane transfere,doveli smo igrače koje smo htjeli.Imamo bolju ekipu nego lani.Naši novi članovi su Nikola Doš-en, Petar Dubelj i Ivica Španjić.Želimo stabilno krenuti u sezonui ako se ukaže i mala prilika zaveći rang sigurno ćemo je pro-bati iskoristiti. Liga je vrlo zahtjev-na, putujemo diljem Hrvatskoj,sigurno će biti teže nego lani, ali

naši su igrači na to navikli i tonam ne bi trebao biti problem –naglasio je šef struke DarkoKunce koji spominje i realnumogućnost za još jedno po-jačanje do početka sezone.- Pokriveni smo po svim pozici-jama, posebno na mjestima gdjesmo lani imali problem. Moždaćemo imati nedostatak visokihigrača, ali se ne mora pokazatibitnim nakon što smo doveli Iva-na Španjića. Naši mladi igrači sugodinu dana stariji i iskusniji.Spoj kvalitete i mladosti za dobarrezultat - dodao je Kunce.U dubrovačkom klubu su poseb-no ponosni što će u novoj sezo-ni u prvoj momčadi imati čak šestbivših ili sadašnjih reprezentati-vaca Hrvatske u mlađim uzrasti-ma. Uz nešto starije Došena,Dubelja i Španjića, aktualnireprezentativci Hrvatske subraća Filip i Jakov Vujičić te An-tonio Petrović.- Mlađi uzrasti su uvijek bili naševeliko bogatstvo. Navikli su nasna odlične rezultate i nastupe u

završnicama prvenstva Hr-vatske. U posljednje tri ili četirigodine mlađi kadeti i kadeti os-vajaju treća, četvrta i peta mjes-ta u državi. Imamo problem ter-mina, ali to nekako uspijemodogovoriti sa školama. Koliko sedobro radi, dokaz je što će u pr-vom sastavu biti šest sedamnaših kadeta i juniora. Uostalom,osim Španjića iz KK Mislav teRežića koji je možemo reći naš,svi ostali su iz Dubrovnika ili suveć igrali za naš klub – ističepredsjednik Koprivica kojemunajveće probleme zadaje finan-cijska situacija.- Klub nije nikome dužan, a s tomćemo politikom i nastaviti. GradDubrovnik pokriva dvije trećinenaših rashoda, a mi ostatak.Razgovarali smo s četiri - petpotencijalnih sponzora i svi supozitivno reagirali. Do kraja ruj-na očekujemo to riješiti da bu-demo mirni do 2019. godine.Dogodine zbog prelaska u viširang, očekujemo dodatni diosredstava iz proračuna Du-brovačkog saveza športova,čime bismo pokrili dio ove se-zone te, ovisno o rezultatu,pripremili iduću sezonu. Siguransam da ćemo se ove godineuspješno financijski konsolidira-ti kako bismo u idućoj nastaviliraditi bez većih problema.Petar Dubelj se u matični klubvraća iz KK Student Mostar, Ni-kola Došen iz KK Ribola Kaštelagdje je u Premijer ligi bio prvi str-

ijelac kluba s 13.5 koševa posusretu, a centar Ivan Španjićigrao je za KK Mislav iz Pod-strane.- Moja očekivanja su, ovako naprvu, možda i veća od ostalih.Volio bih opet zaigrati u Premijerligi. Koliko stvarno možemo i tkoje kvalitetan u ovom rangu, vidjetćemo vrlo brzo, već nakon nekoli-ko uvodnih kola – jasan je Došen,a Dubelj dodaje kako mu je dra-go što se vratio u Gospino polje.-Napredovao sam dok me nijebilo u Dubrovniku, posebnoprošle sezone kada sam dobiopravu minutažu. Radujem senovoj sezoni jer vjerujem u ovumomčad.Momčad je napustio JosipBoban (KK Alkar Sinj) i iskusniJosip Glavinić koji je pomogaou završnici prošle sezone. Vrloje izgledan i odlazak centraStjepana Tešije.-Bez obzira na odlaske, bit ćemodobri i konkurentni za ovaj rang.Bit ćemo više na okupu i imatibolje treninge. Za nijansu smokvalitetniji nego lani. Vjerujem damožemo u gornji dom, a ako seukaže prilika za nešto više, mićemo je uzeti. Cilj je igrati atrak-tivno i tako još više vratiti publikuu dvoranu - riječi su trenera Žel-jka Vreće.Nova sezona počinje u subotu6. listopada kada u Gospino pol-je dolazi KK Sonik Puntamika izZadra, a utakmica počinje u 16sati.

BADMINTON

Barbara Janičić druga, LeaBarbara Janičić druga, LeaBarbara Janičić druga, LeaBarbara Janičić druga, LeaBarbara Janičić druga, LeaBurazor trećaBurazor trećaBurazor trećaBurazor trećaBurazor trećaU Zagrebu se prošle nedjelje održao turnir u badmintonuZagreb Youth, a igrali su natjecatelji u konkurenciji U9,U11, U13, U15, U 17. Nastupilo je više od 200 natjecatel-ja iz 17 zemalja Europe. BK Dubrovnik nastupio je sa 11natjecatelja od kojih je najuspješnija bila najmlađa natje-

cateljka Lea Burazor (U 9 godina)koja je osvojila brončanu medal-ju. Još su nastupili U 11 Erika Kon-juh, U 13 Lana Korać, Lučia Gal-jer, Davor Maki-vić, Patrik Konjuh,Patrik Karamatić, Niko Šumić, Pe-tra Šilje, U 15 Marko Janičić, NikaMasle. Na turniru do U 17 samo jedan ali vrijedan natje-catelj - Barbara Janičić koja je izgubila u finalu. Bar-bara je dakle osvojila srebrnu medalju u singlu. Ovimrezultatom Barbara je izbila na 10 mjesto singla Eu-ropskog rankinga do 17 godina (mlađi juniori), odnos-no zauzima sa posljednjim ulaskom u četvrtfinale uparovima 3 mjesto u ženskim parovima u Europskomrankingu (mlađi juniori). Barbara Janičić je do krajagodine u konkurenciji mlađih juniora u igri za najvišepostolje na Europskom rankingu. Slijedeća postajaza Barbaru je Slovačka.

MNK SQUARE - U NOVU SEZONU S VELIKIMAMBICIJAMA

Predstavljeni Željko Raguž,Predstavljeni Željko Raguž,Predstavljeni Željko Raguž,Predstavljeni Željko Raguž,Predstavljeni Željko Raguž,Maro Đuraš i Leonardo dosMaro Đuraš i Leonardo dosMaro Đuraš i Leonardo dosMaro Đuraš i Leonardo dosMaro Đuraš i Leonardo dosSantos - PeleSantos - PeleSantos - PeleSantos - PeleSantos - PeleKonferencijaza medije Mal-onogometnogkluba Squareodržana je 7.rujna u HoteluLibertas Rixos.Tom prigo-dom predstav-ljeni su novipredsjednik kluba, Željko Raguž te prinove: povratnik MaroĐuraš, koji se vratio iz Split Tommya, te Leonardo dosSantos - Pele, 29-godišnji Brazilac koji je u prošloj sezoniigrao za Jimbee Cartagenu FS - sudionika LNFS (1. Špan-jolska liga). Rođen je 21. prosinca 1988. godine, a do sadaje igrao za nekoliko brazilskih prvoligaških klubova (Petrop-lis, Ibirama, Botafogo, Joinville, Floripa, Joacaba, Marreco,Guarapava). U Squareu ističu da će se ovu sezonu boritiza naslov prvaka u 1.HMNL.

49GlasGrada - 704 - petak 14. 9. 2018.

AK DUBROVNIK

Dobri rezultatiDobri rezultatiDobri rezultatiDobri rezultatiDobri rezultatiZahvaljujući odličnim rezultatimapostignutim u kvalifikacijama Ersteplave Lige u Makarskoj, dubrovačkaatletika imala je svoje predstavnikeu finaluNakon ljetne pauze, atletičarke i atletičariAtletskog kluba Dubrovnik vratili su se re-dovitim treninzima, ali i natjecanjima, azadnje dane kolovoza i početak rujnaobilježila su dva natjecanja.Atletičarke i atletičari Atletskog kluba Du-brovnik nastupili su na kvalifikacijama kupaza kadete i kadetkinje koje se održalo 31.kolovoza u Splitu te u finalu Erste plavelige koje se održalo 4. rujna u Zagrebu usklopu Hanžekovićeva memorijala.Boje Atletskog kluba Dubrovnik na kvali-fikacijama kupa za kadete i kadetkinje u

Splitu branile su Martina Rakiđija Velagiću utrci na 100 i 300 metara, Josipa Habjanu utrci na 100 metara, Martina Batina u utrcina 600 metara i Lea Madeško u bacanjukoplja. Odličnim bacanjem od 33,40 me-tra, Madeško se plasirala u finale natjecan-ja te u ukupnom poretku zauzela petomjesto.Izvan konkurencije, na održanom natje-canju u bacanju kugle nastupila je AnđelaGabriela Curić i Ana Plećaš u utrci na 100metara. Zahvaljujući odličnim rezultatimapostignutim u kvalifikacijama Erste plaveLige u Makarskoj, dubrovačka atletika ima-la je svoje predstavnike u finalu. Tradicio-nalno, ovo natjecanje u Zagreb je dovelo400 najboljih osnovnoškolaca iz cijele Hr-vatske, a njihov nastup bio je uvod u 68.Hanžekovićev memorijal.

Ovogodišnje izdanje finala Ersteplave lige obilježilo je iznimno loševrijeme praćeno velikom kišom, alini to nije omelo buduće nade atle-tike da uživaju u natjecanju i dajusve od sebe da postignu što boljerezultate.Dubrovačku atletiku, ali i svoje mat-ične škole predstavljali su:Ivan Ruben Urošević (OŠ IvanaGundulića, 7. razred) u utrci na 600metara i skoku u dalj;Mia Radinković OŠ Lapad, 7. razred)u utrci na 600 metara;Lovro Puljizević (OŠ Lapad, 6.razred) u utrci na 60 metara i skokuu dalj;Nika Tomšić (OŠ Župa dubrovačka,6. razred) u utrci na 600 metara kojuje istrčala za 1:57,02 i u ukupnomporetku zauzela treće mjesto i doma

donijela brončanu medalju;Tereza Ćorić (OŠ Župa dubrovač-ka, 5. razred) u skoku u daljAnamarija Marčinko (OŠ Župa du-brovačka, 5. razred) u bacanju vor-texa.Iduće natjecanje koje očekuje mladedubrovačke atletičarke i atletičare jemeđunarodni miting u Čitluku nakojemu Atletski klub Dubrovnik tradi-cionalno sudjeluje već dugi niz go-dina. Atletski klub Dubrovnik nastav-lja s redovitim treninzima i priprema-ma za natjecanja svih uzrasta teovim putem obavještavamo i sveroditelje koji žele svoju djecu upisatiu klub da se mogu javiti putem mai-la: du@has.hr ili akdubrovnik@hotmail.com.

III.HRVATSKA NOGOMETNA LIGA

Pobjede Neretve i Neretvanca, remi GOŠK-aPobjede Neretve i Neretvanca, remi GOŠK-aPobjede Neretve i Neretvanca, remi GOŠK-aPobjede Neretve i Neretvanca, remi GOŠK-aPobjede Neretve i Neretvanca, remi GOŠK-aNogometaši GOŠK Dubrovnika 1919. odigrali su prošle subote u gostima s Imo-tskim 0:0, dok je u županijskom ogledu Neretva u Metkoviću pobijedila blatskogZmaja 3:0 (Eduard Raguž 2, Frane Jerković). U nedjeljnom derbiju doline NeretveNeretvanac je u Opuzenu pobijedio Jadrana LP 1:0 (Ilija Mašić). Ostali rezultati: Split- Primorac B 1:1, Junak - Croatia 4:1, Zagora - Kamen 3:0. Primorac S - Hrvace 3:1,Urania - Uskok 2:1. Poredak: 1. Junak 9 bodova, 2. Neretvanac 9, 3. Primorac S 6, 4.Urania 6, 5. Zagora 6, 6. Neretva 4, 7. Split 4, 8. GOŠK Dubrovnik 1919 4, 9. Primo-rac B 4, 10. Kamen 4, 11. Jadran LP 3, 12. Uskok 3, 13. Hrvace 3, 14. Imotski 2, 15.Croatia 1, 16. Zmaj 0. U 4. kolu, u subotu, 15.9., s po četkom u 16.30, igraju: GOŠKDubrovnik 1919 - Junak, Jadran LP - Neretva, Primorac B - Uskok, Kamen - Urania,Hrvace - Zagora i Split - Imotski. Nedjelja, 16.9., s početkom u 16.30, igraju: Zmaj -Primorac S, Croatia - Neretvanac.

BOĆANJE / III. HBL - DUBROVNIK-NERETVA

Ploče i Slaven na vrhuPloče i Slaven na vrhuPloče i Slaven na vrhuPloče i Slaven na vrhuPloče i Slaven na vrhuNakon 2. odigrana kola na vrhu tablice su Ploče iSlaven koji su ostvarili po dvije pobjede. Slavenje u ovom kolu bio bolji od Postranja, a Ploče odOmladinca s istim rezultatima od 14:8. Pobjedena domaćim terenima ostvarili su Komolac Omb-la, Gornja Vrućica i Rijeka tako da je ovo kolo bilokolo domaćina. Rezultati 2. kola: Slaven - Pos-tranje 14:8; Ploče - Omladinac 14:8; KomolacOmbla - Slivno 12:10; Gornja Vrućica - Donji Brgat12:10; Rijeka - Hvidra Gromača 15:7. Poredak: 1.Ploče 6 bodova, 2. Slaven 6, 3. Rijeka 3, 4. Ko-molac Ombla 3, 5. Gornja Vrućica 3, 6. Donji Brgat3, 7. Postranje 3, 8. Hvidra Gromača 3, 9. Om-ladinac 0, 10. Slivno 0 bodova.3. kolo igra se 16.9. u 16 sati: Hvidra Gromača -Slaven; Donji Brgat - Rijeka; Slivno - Gornja Vrući-ca; Omladinac - Komolac Ombla; Postranje -Ploče (15.9.).

ŽUPANIJSKA LIGA - DUBROVNIK

Torcida Osojnik slavila naTorcida Osojnik slavila naTorcida Osojnik slavila naTorcida Osojnik slavila naTorcida Osojnik slavila naBrgatu, Bosanka u MokošiciBrgatu, Bosanka u MokošiciBrgatu, Bosanka u MokošiciBrgatu, Bosanka u MokošiciBrgatu, Bosanka u MokošiciBoćari Torcide Osojnik ostvarili su pobjedu nagostovanju kod Brgata, dok je Bosanka bila uvjer-ljiva također na gostovanju i to u Mokošici. Orašacje slavio kao domaćin protiv Montovjerne. Rezul-tati 2. kola: Brgat - Torcida Osojnik 6:10; Orašac- Montovjerna 10:6; Petka - Strijelac odgođeno;Mokošica - Bosanka 4:12. Poredak: 1. Bosanka 6bodova, 2. Orašac 6, 3. Torcida Osojnik 4, 4. Mo-košica 3, 5. Montovjerna 1, 6. Strijelac(-1) 0, 7.Brgat 0, 8. Petka(-1) 0 bodova.3. kolo igra se 16.9.: Bosanka - Brgat (15,00); Str-ijelac - Mokošica (16,00); Montovjerna - Petka(10,00); Torcida Osojnik - Orašac(16,00).

ŽUPANIJSKA LIGA - PELJEŠAC

Ponikve slavile u PutnikovićuPonikve slavile u PutnikovićuPonikve slavile u PutnikovićuPonikve slavile u PutnikovićuPonikve slavile u PutnikovićuBoćari Ponikava otvorili su sezonu u ovoj ligi pob-jedom na gostovanju u Putnikoviću. Bistrina i DubaStonska ostvarile su pobjede na svojim terenima.1. kolo igra se 9.9. u 15 sati: Rezultati 1. kola: Bis-trina - Sveta Ana 14:2; Putniković - Ponikve 7:9;Duba Stonska - Brijesta 10:6; Faraon - slobodan.Poredak: 1. Bistrina 3 boda, 2. Duba Stonska 3,3. Ponikve 3, 4. Putniković 0, 5. Brijesta 0, 6. Sve-ta Ana 0, 7. Faraon 0 bodova.2. kolo igra se 16.9. u 15 sati: Faraon - Brijesta;Ponikve - Duba Stonska; Sveta Ana - Putniković;Bistrina - slobodna.

ŽUPANIJSKA LIGA - KONAVLE

U Pridvorju bezU Pridvorju bezU Pridvorju bezU Pridvorju bezU Pridvorju bezpobjednikapobjednikapobjednikapobjednikapobjednikaNajbliži susjedi Pridvorje i Zrinski otvorili su se-zonu neodlučnim rezultatom u Pridvorju. Ljuta jeupisala tri boda kao domaćin protiv Uskoplja.mRezultati 1. kola: Ljuta - Uskoplje 10:6; Pridvor-je - Zrinski 8:8; Sokol - slobodan. Poredak: 1. Lju-ta 3 boda, 2. Pridvorje 1, 3. Zrinski 1, 4. Uskoplje0, 5. Sokol 0 bodova.2. kolo igra se 16.9. u 15 sati: Sokol - Zrinski; Usko-plje - Pridvorje; Ljuta - slobodna.

Luko Hendić

50 GlasGrada - 704 - petak 14.9. 2018.

CARITAS

Pet godina Posudionice medicinskih pomagalaPet godina Posudionice medicinskih pomagalaPet godina Posudionice medicinskih pomagalaPet godina Posudionice medicinskih pomagalaPet godina Posudionice medicinskih pomagala

U GODINI 250. OBLJETNICE ŽUPE SVETOG SPASA U MOKOŠICI

Koncertom uoči Male Gospe započeo niz događanjaKoncertom uoči Male Gospe započeo niz događanjaKoncertom uoči Male Gospe započeo niz događanjaKoncertom uoči Male Gospe započeo niz događanjaKoncertom uoči Male Gospe započeo niz događanjaU petak, 7. rujna u župi Svetog Spasa uMokošici održana je Večer marijanskihpjesama povodom blagdana RođenjaBlažene Djevice Marije i predstojeće ju-bilarne 250. obljetnice utemeljenja ovežupe. Župnik don Ivica Pervan je napočetku pozdravio sve prisutne i istakn-uo kako je ova večer u čast Mariji,Nebeskoj Majci. U programu su sudjelov-ali Mješoviti zbor župne crkve SvetogSpasa s pjesmama Zdrava Kraljice iVečernji zvon, Zbor mladih župne crkveSvetog Spasa s pjesmama Jedina i Zaš-titi me, Klapa „Amfora“ s pjesmama Zdra-

PELJEŠAC I KONAVLE

Proslava Male GospeProslava Male GospeProslava Male GospeProslava Male GospeProslava Male GospeBlagdan Male Gospe kojim se Crkva spominjerođenja Isusove majke Marije svečano se 8. ruj-na slavio diljem Dubrovačke biskupije. Donosi-mo nekoliko priloga koje smo dobili iz župa icrkava.

Proslava u SreseruProslava u SreseruProslava u SreseruProslava u SreseruProslava u Sreseru

I ovogodišnja Mala Gospa u Sreseru, župa Jan-jina, proslavljena je svečano, okupivši oko 250vjernika što domaćih, a što iz drugih župa saPelješca. Misu je predvodio don Mato Puljić,mjesni župnik uz sudjelovanje dvojice braće

Povodom pete obljetnice početka djelo-vanja Caritasovog projekta “Posudionicamedicinskih pomagala”, dubrovački bisk-up mons. Mate Uzinić, obišao je u četvr-tak 6. rujna obitelji dviju korisnica LjubiceOberan i Danice Lučić iz Župe dubrovačke.U pratnji biskupa bili su ravnateljica bisk-upijskog Caritasa Sanja Šanje i župnikžupe sv. Marije Magdalene iz Mandaljenedon Vilim Petrović.Biskup Uzinić osvjedočio se o strpljivosti ikršćanskoj radosti kojom zrače obje ko-risnice iako su bolešću vezane uz bolesnič-ki krevet i invalidska kolica.Za trajno sjećanje na ovaj posjet biskup jedarovao knjigu pape Franje “Bog je mlad”,krunicu i svijeću iz Lourdesa.Obje obitelji koriste medicinska pomaga-la iz ponude Posudionice od samog počet-ka njenog djelovanja. Obitelji svjedočekako su im medicinska pomagala od ve-

like pomoći u osiguranju što kvalitetnijeg idostojanstvenijeg života njihovim starijim ibolesnim članovima.“Posudionica medicinskih pomagala”jedan je od značajnijih projekata CaritasaDubrovačke biskupije koji za cilj ima po-moći obiteljima koji se trude svojimbolesnicima ili starijim osobama olakšatipatnje i teškoće s kojima se nose.Tijekom pet godina izdano je preko 1000reversa, tj, u tom periodu preko tisućuobitelji bili su – a mnoge još i jesu - korisni-ci projekta. Posudionica u ponudi ima pre-ko 150 bolesničkih kreveta na električnipogon, preko 100 antidekubitusnih mad-raca, oko 50 invalidskih kolica i kolica zanuždu. U ponudi se nalaze i ostala poma-gala kao stolica za kupanje, povišenja zawc, aparati za kisik i sl. Osim navedenihpomagala mnoge obitelji koriste i donacijs-ki program pelena za odrasle i podmetača

za madrace. Caritas zahvaljuje svim dosadaš-njim donatorima koji su svojim novčanimdoprinosima pomogli u povećanju kapacite-ta posudionice. Zahvalu upućuju i obiteljimakoje su nakon smrti svog bolesnog članadonirali medicinska pomagala ili su na pogre-bima svojih pokojnika prikupljali novčanasredstva za nabavku medicinskih pomaga-la. Marija Đurović

bogoslova Iva i Pera Markića, te župnim zborom iz župne crkve sv. Vlaha. Misnomslavlju je prethodila krunica, a na kraju ljubljenje relikvija. Svećenik se poslužio u propovijedi sv. Bernardom iz Clairvauxa koji je Mariju us-poredio sa „Akvaduktom” Božjih milosti „ te ono malo što želiš darovati Bogu, onneće odbiti, ako mu daruješ po najljupkim i najmilijim Marijinim rukama.”

Župa sv. Vlaha Janjina, foto: Boris Poluta

Mala Gospa u DunavamaMala Gospa u DunavamaMala Gospa u DunavamaMala Gospa u DunavamaMala Gospa u DunavamaU selu Dunave uKonavlima svake go-dine svečano se pro-slavi blagdan rođen-ja Marijina, a od rano-jutarnjih sati svakosat vremena zvonopoziva vjernike namisu. Osim sudjelo-vanja na misi vjernipuk kiti i grobovesvojih najmilijih. Uprepunoj kapelici igroblju svečano mis-no slavlje započelo jeprocesijom uz čitan-je Gospinih litanija, apredvodio ga je donStipo Miloš, upraviteljžupe sv. Nikole Du-bravka na čijem se području nalazi ova kapela. Niko Kralj, foto: Mato i Niko Kralj

vo morska zvizdo, Večernja i OMarijo Majko, te klapa „Skondra-dura“ s pjesmama Gospi odŠkrpjela i Ave Marija. Tijekomvečeri vlastite stihove posvećeneMariji čitala je pjesnikinja MarijaMorović iz knjiga „Što bi Majkoda te nemam“ i „Rascvijetali vr-ijesak“. Na kraju večeri suzborovi i klape zajednički ot-pjevali pjesmu Rajska Djevo tetako završili prigodni program.Župnik Pervan zahvalio je svimana sudjelovanju te zamolioBlaženu Djevicu Mariju da sveprati kao zagovornica prati nanjihovom putu. Kristina Ćibarić

51GlasGrada - 704 - petak 14. 9. 2018.

Piše:Marija Đanović

PRIČE

Vlah s GackaVlah s GackaVlah s GackaVlah s GackaVlah s GackaOdzdala s Prijekoga nje-ka godišnica viče na Vla-ha što je došo u Gradprodavat kozletinu i siren-je. „Bog te ubio, ablažena Gospa smela,vrati mi višak munite štosam ti dala. Gospođa mineće dat ni hljeba da uvrelu ckvaru udrobim.“Graćcke godišnice boje se gospođa ukojih služe jer gospe hi mlate cokulama uglave da zapamte kako ne smiju udarat ulasti. Godulja obrne pogled od Vlahaobučenog u sukno s bječvama od ovčjevune, stvori joj se jad i dreselje. „Zemlja sežalosti đe ti dođeš. Trava zelena usahne,ptičice zamuknu, ne poje mile pjesance.Vile u dubravi ne vode tance uz slatke pje-sance. Proklet bio zli starče!“Nješto s nebesa zagrmi. Nebeske strilezasvijetle i obasjaju Podmirje. Pripade seVlah, osjeti gorku nemilos. U njemu duhanestane. „Ovacizijeh čudesa ne vidih nitičuh! O čeljadi počtena spasite Vlaha. Jaomeni, nješto me umori. Ktio sam samopouživat kad prodam meso i sirenje. Menepočtenog starca pozna sva dubrava. Je liovako gdi na svijetu? Prid domaću skojijem riječima imam doć, kojijem obra-zom pogledat je? Ah, ruino moja! Moj ludiživote i sljepilo, ne znam što ću.“Starcu Vlahu se približe mladci Miho i Jak-ov pa kad poslušaju njegove besjede sitise nasmijeju. „Naši stari govore ko za živo-ta odveć plače, ozdravit ne more. Odavlepođi starče tja. Dvigni se, u zao čas si došou Grad“

MONIKA LESKOVAR, MARTINA FILJAK I MARIJA PAVLOVIĆ

Tri dame i majstorice svog instrumenta zajednoTri dame i majstorice svog instrumenta zajednoTri dame i majstorice svog instrumenta zajednoTri dame i majstorice svog instrumenta zajednoTri dame i majstorice svog instrumenta zajednou Dvoruu Dvoruu Dvoruu Dvoruu Dvoru

ČETIRI GODIŠNJA DOBA

Sinkovsky i DSO gudači i ovaj put oduševiliSinkovsky i DSO gudači i ovaj put oduševiliSinkovsky i DSO gudači i ovaj put oduševiliSinkovsky i DSO gudači i ovaj put oduševiliSinkovsky i DSO gudači i ovaj put oduševilipubliku Kneževa dvorapubliku Kneževa dvorapubliku Kneževa dvorapubliku Kneževa dvorapubliku Kneževa dvora

U sklopu 6. Međunarodnog glazbenog festivala Dubrovnik u pozno ljeto, 11.rujna navečersu u atriju Kneževa dvora nastupili Gudački sastav Dubrovačkog simfonijskog orkestra iruski virzuoz Dmitry Sinkovsky. Izvedena su Četiri godišnja doba, barokno remek-djelotalijanskog skladatelja Antonija Vivaldija, a glazbenu večer naracijom je pratio Mark Tho-mas. Dubrovačka publika uvijek se iznova veseli Sinkovskom, što je potvrdila i ovu večerpoprativši koncert u velikom broju, a Sinkovsky je kao i uvijek, opravdao sva njihovaočekivanja! Karizmatični i atipični glazbenik, Dmitry Sinkovsky izražava svoju umjetnostkroz rijetku kombinaciju triju različitih aspekata: kao violinist, kao dirigent i kao kontraten-or. Dubrovačka publika ga je imala priliku vidjeti kao violinista i umjetničkog voditeljaansambla. Još kao student u Moskvi, Sinkovsky je vođen znatiželjom odabrao ranu glaz-bu. Osvojio je brojne nagrade na glavnim natjecanjima, od Premio Bonporti u Italiji doBach natjecanja u Leipzigu, Musica Antiqua natjecanja u Brugesu (prva nagrada, nagra-da publike i nagrada kritičara) i druge. Kritičari i publika podjednako hvale njegovu sposob-nost “sviranja iz srca”, dok s lakoćom interpretira nevjerojatno zahtjevnu glazbu. Premdapuno vremena posvećuje baroknom repertoaru i naglašava ga u svojoj karijeri, Dmitryodržava svoj profil i kao klasični violinist koji izvodi veliki raspon glazbe napisan za ovajinstrument i ruši granice između baroknog i modernog svijeta. Renata Roman

Marija Pavlović, Monika Leskovar i Martina Filjak jedne su od na-jboljih hrvatskih glazbenica koje pripremaju koncert dubrovačkojpublici u četvrtak, 13. rujna. Koncert će se održati u atriju Kneževadvora s početkom u 21 sat, kao dio nastavka festivala Stradun Clas-sic. Ove tri dame ujedno su i među najtraženijim hrvatskim glazbe-nicama u inozemstvu, a za dubrovački koncert priređuju Beethoven-ov Trio u B duru „Gassenhauer trio“ i Brahmsov Trio u a molu.Marija Pavlović diplomirala je klarinet na zagrebačkoj Muzičkoj ak-ademiji, u klasi Milka Pravdića, te se usavršavala na salzburškomMozarteumu u klasi Aloisa Brandhofera, gdje je zaslužila priznanjeWürdigenpreiz Austrijskog ministarstva za znanost i kulturu u Beču.Dobitnica je brojnih nagrada i pobjednica niza međunarodnih natje-canja. Kao solistica, surađivala je s uglednim hrvatskim i inozem-nim orkestrima i komornim ansamblima. Ove godine postaje s Du-brovačkim simfonijskim orkestrom osniva novi festival Stradun Clas-sic.Violončelistica Monika Leskovar 1995. postala je najmlađa pobjed-nica Međunarodnog natjecanja Čajkovski u Japanu. Iza nje je bogataglazbena karijera, a 2017. je postala docentica na zagrebačkojMuzičkoj akademiji. Ostvarila je uspješne suradnje s brojnim istak-

nutim glazbenicima(Valerij Gergijev, ItamarGolan, Tabe Zimmer-mann, Nikolai Znaider,Thomas Hengelbrock,Boris Berezovski,Krzysztof Penderecki,Sofia Gubaidulina, JurijBašmet, Julian Rachlin,Stefan Milenković, Mischa Maisky...) te s komornim ansamblima iorkestrima u Hrvatskoj i inozemstvu.„Umjetnica galvanizirajuće snage“ s „magnetskom scenskom prisut-nošću“ neki su od opisa kojima svjetska kritika hvali jednu od najus-pješnijih hrvatskih pijanistica, Martinu Filjak. Iako je osvojila niz nagra-da na međunarodnim pijanističkim natjecanjima, pozornost svjetskejavnosti posebno je privukla 2009. kad je osvojila zlatnu medalju iniz posebnih priznanja na međunarodnom natjecanju u Clevelandute ubrzo prvi put u berlinskom Konzerthausu, bečkom Musikvere-inu te dvorani Zankel u Carnegie Hallu.

Renata Roman

52 GlasGrada - 704 - petak 14.9. 2018.

Priredio: Nikša Violić

ŽUPSKA BAŠTINA

Ladanjska kućaLadanjska kućaLadanjska kućaLadanjska kućaLadanjska kućaBožidarevića u OkladimaBožidarevića u OkladimaBožidarevića u OkladimaBožidarevića u OkladimaBožidarevića u OkladimaIzmeđu Mandaljene i Petrače je naselje Okladikoje se u pisanim dokumentima spominje1279.g. U Okladima je ladanjsko gospodarskakuća Maroice Božidarevića (1733.- 1803.). On jebio župski knez 1775.g. Unutar zgrade nalaziose stranj, a uokolo je prostrani vrt s dvoje ulaznih

vrata. Jedna su na zapadnoj, a druga na južnoj strani. Zemljištesmješteno od puta koji vodi iz Mandaljene do ceste koja vodi odMljekare prema Srebrenom, bilo je u to vrijeme vlasništvoBožidarevića. Ladanjsko zdanje je ratne 1806.g. bilo opljačkano ispaljeno. Ratna šteta bila je procijenjena na 11 257 dukata.Božidarevići su u 19.st. ovo ladanje sa njegovim posjedima pro-dali braći Cumeljan. Ladanjska kuća je danas nastanjena. Premanarodnoj predaji, u neposrednoj blizini ovog ladanjskog sklopa,navodno je pronađeno zakopano blago.

ZA SAJAM AUTOHTONIHPROIZVODA U ZAGREBU

Otvorene prijaveOtvorene prijaveOtvorene prijaveOtvorene prijaveOtvorene prijaveČetvrti Sajam zimnice i au-tohtonih proizvoda održat će seod 5. do 7. listopada na Trgubana Josipa Jelačića u Zagrebu.Prihvatljivi izlagači odnosnoproizvodi bit će isključivo proiz-vodi tradicionalne zimnice kao ihrvatski autohtoni proizvodi.Svoje proizvode imaju prilikupredstaviti i proizvođači iz Du-brovačko-neretvanske županijekoji se bave proizvodnjom man-darina s oznakama izvornosti/zemljopisnog podrijetla kao i onikoji proizvode džemove i/ili pek-meze od mandarina. Osim toga,proizvodima zimnice smatraju seprerađevine od voća (pekmezi,

džemovi, sušeno i kandiranovoće, voćni sirupi i sl.), prerađe-vine od povrća (ukiseljeno pov-rće, ajvari, pinđuri, sušeno pov-rće, namazi i sl.), orašasti plodovi(lješnjaci, bademi, orasi i sl.) tebučino ulje.Autohtonim proizvodima podra-zumijevaju se oni proizvodi čiji sunazivi zaštićeni ili su u postupkuzaštite kao zaštićene oznake iz-vornosti, zaštićene oznake zem-ljopisnog podrijetla ili zajamčenotradicionalni specijaliteti. Ako seradi o autohtonom proizvodu čijinaziv je zaštićen (ZOI / ZOZP),potrebno je priložiti Potvrdu osukladnosti proizvoda sa speci-fikacijom proizvoda, izdanu odstrane ovlaštenog kontrolnogtijela. Rješenje će biti potrebnopriložiti prijavi u aplikaciji.

GEO GRUPA d.o.o.Vukovarska 22

U sklopu izrade geodetskog projekta za građevinustambene namjene na k.č. 998/13, k.o. Uskoplje, nazahtjev stranke gosp. Željka Boroja, gđe. NikolineLisice i gđe. Marije Boroje, pozivaju se vlasnici iposjednici susjednih katastarskih čestica nautvrđivanje granica koje će se održati 24. rujna 2018.godine u 9:00 na predmetnim katastarskimčesticama. Predočenje geodetskog elaborata biti ćedana 26. rujna 2018. u 10:00 sati u prostorijamaureda. Kontakt broj: 098 1885 368.

KLAPA ISKON SVOJIM HITOVIMA ODUŠEVILA SVE OKUPLJENENA TRGU OD FONTANE

Prljavo kazalište za kraj FestivalaPrljavo kazalište za kraj FestivalaPrljavo kazalište za kraj FestivalaPrljavo kazalište za kraj FestivalaPrljavo kazalište za kraj FestivalaLjubitelji klapske pjesme u petak, 7. rujna, su na prepunom Trguod fontane na Babinom kuku uživali u besplatnom koncertu klapeIskon koji se održao u sklopu Ljeta u Valamaru. Ljeto u Valamaruovoga petka, 14. rujna, u kampu Solitudo donosi koncert Prljavogkazališta kojim će zatvoriti ovogodišnje izdanje Festivala i u kojemmogu uživati svi ljubitelji odlične rock svirke.

PLESNO REKREACIJSKI STUDIO DUBROVNIK

Upis novih članovaUpis novih članovaUpis novih članovaUpis novih članovaUpis novih članovaPlesno rekreacijski studio Dubrovnikupisuje nove članove u sve svojeplesne programe: Zumba kids, Zum-ba teens i Le petit ballet Dubrovnik,namijenjene djeci i mladima od 5 do18 godina. Upisi su krenuli, stogapožurite i predbilježite se. Upisi zaškolsku 2018./2019. godinu vršit ćese na četiri različite lokacije na koji-ma Plesno rekreacijski Studio Du-brovnik održava svoje plesne pro-grame: OŠ Župa dubrovačka (dvora-na stare škole), OŠ Mokošica (maladvorana škole) te u gradu na dvijelokacije: Gimnazija Dubrovnik (dvora-na škole) i Lazareti (4. lađa). Poziva-mo sve zainteresirane, buduće plesače i plesačice, da se pridruženašem uspješnom timu, jer nas očekuje nova, još uzbudljivija ple-sna sezona, koja nam donosi pregršt plesnih koreografija, zabavnihtreninga, veselih druženja, novih poznanstva, plesnih predstava,putovanja, natjecanja i mnogobrojnih nastupa. Postani i ti člannašeg uspješnog plesnog tima, dio jedne velike rasplesane obitelji.Informacije o plesnim programima, predbilježbama i upisimamožete dobiti na broj: 092 131 4867. Vaš Plesno rekreacijski Stu-dio Dubrovnik

RAPSODIJA U PLAVOM U RASPRODANOM DVORU

Ovacije za čarobnu Martinu Filjak,Ovacije za čarobnu Martinu Filjak,Ovacije za čarobnu Martinu Filjak,Ovacije za čarobnu Martinu Filjak,Ovacije za čarobnu Martinu Filjak,dirigenta Leeja i DSOdirigenta Leeja i DSOdirigenta Leeja i DSOdirigenta Leeja i DSOdirigenta Leeja i DSOJedna od najtraženijih hrvatskihglazbenica u inozemstvu, MartinaFiljak, 8.rujna navečer je nastupilas Dubrovačkim simfonijskimorkestrom pod ravnanjemjužnokorejskog dirigenta TaeJungLeeja. Knežev dvor i ovu je večerbio rasprodan do posljednjegmjesta, a mnogobrojna publikaimala je priliku pijanisticu posluš-ati u omiljenom djelu GeorgeaGershwina, Rapsodiji u plavom.Živopisna i privlačna scenskaprisutnost’, ‘snalažljivost tehnike iprirodnost muzikalnosti’, ‘Pijanis-tica vrijedna pozornosti’, neki suod opisa pijanistice Martine Filjaku The New York Timesu, a svojtalent pokazala i na večerašnjemkoncertu i uvjerila dubrovačkupubliku zašto slovi za jednu od na-jdarovitijih hrvatskih glazbenicanove generacije te zašto se piše onjoj kao ‘umjetnici galvanizirajućesnage’ s ‘magnetskom scenskomprisutnosti’. Publika je također ima-la priliku čuti djela Fauréa (‘Palleaset Melisande’, suita) i Bizeta (‘Car-men’, suita br. 1), a dirigentTaeJung Lee, koji ima reputacijuinspirativnog, talentiranog mladog glazbenika također je dobiodugi pljesak i ovacije od strane publike. Renata Roman

53GlasGrada - 704 - petak 14. 9. 2018.

- doc.dr.sc. Mladen Miškulin, specijalist ortopedijei traumatologije - petak, 14. rujna.- prim.dr.sc.Siniša Car, dr.med, specijalist internemedicine, kardiolog - petak i subota, 21. i 22. rujna.- dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine,subspecijalist za štitnjaču - srijeda i četvrtak, 26. i 27. rujna.- dr.sc. Vjekoslav Radeljić, dr.med., specijalist internemedicine, kardiolog - petak i subota, 28. i 29. rujna.- dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije- četvrtak, 4. listopada.- dr. Yair Galili, vaskularni kirurg i prof. dr. Dalibor Krpan,internist, endokrinolog i nefrolog - subota, 6. listopada.

Ambulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiPrimaju se narudžbe za ambulante:- prim. mr. sc. Žarko Vrbica, dr. med. - specijalist interne medicine, subspecijalist pulmolog- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- dr. Igor Hozić, specijalist opće i vaskularne kirurgije- prim. dr. sci. Darko Perović, dr. med. - specijalist kirurgije, subspecijalist za kralježnicu- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalist hematolog- prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije, subspecijalist dječje ortopedije

Nova suradnja i usluga u Poliklinici Marin MedPREGLEDAJTE SRCE KOD NAJBOLJIH U STRUCI

Poliklinika Marin Med započela je suradnju sapoznatim zagrebačkim Centrom za aritmije.Riječ je o poznatom zagrebačkom odjelu za kardi-ologiju koji je svojim dijagnostičkim terapijskimmetodama jedan od visoko specijaliziranih u Hr-vatskoj te je i Referentni centar za aritmije i elektro-fiziologiju srca Ministarstva zdravlja od 2008. god-ine.

Pratite nas nanašoj Facebook i

Instagram stranici!POLIKLINIKAMARIN MED

Liječnici Centra za aritmije vodeći su stručnjaci upodručju kardiologije i aritmologije te imaju velikoiskustvo i stručnost u dijagnosticiranju i liječenjuporemećaja srčanog ritma.Pregledajte srce kod najboljih u struci! Za pregledkod liječnika specijalista dr. Siniše Cara i dr. sc.Vjekoslava Radeljića svoj termin već možeterezervirati u Poliklinici Marin Med.

54 GlasGrada - 704 - petak 14.9. 2018.

Piše:Antun Švago

ODRŻANA SKUPŠTINA ZAJEDNICE UDRUGA ABADNŽ

Vanja Franić iz PločaVanja Franić iz PločaVanja Franić iz PločaVanja Franić iz PločaVanja Franić iz Pločaizabrana za predsjednicuizabrana za predsjednicuizabrana za predsjednicuizabrana za predsjednicuizabrana za predsjednicuKrajem kolovoza održana je Godišnja skupštinaZajednice udruga ABA Dubrovačko neretvanskežupanije.U prisutnosti skupštinara iz Smokvice, Blata, VeleLuke, Ploča i Dubrovnika to je bio prvi sastanakposlije nenadoknadivog gubitka koji je Zajednicuzadesio koncem siječnja ove godine kada je poslije teške bolestipreminuo predsjednik Branko Grošeta, jedan od najistaknutijihdubrovačkih antifašista. Prisjećajući se s tugom preranog odlas-ka svog preminulog predsjednika, skupštinari su mu i ovom pri-godom odali počast i zahvalnost. Podnesen je izvještaj o raduZajednice i Nadzornog odbora koji su prihvaćeni kao i plan nep-osrednih aktivnosti, prije svega na analizi stanja I donošenje pro-grama na daljnjoj afirmaciji antifašizma na području djelovanjaZajednice. U tom smislu valja obnoviti razgovore s Dubrovačko-neretvanskom županijom o sufinanciranju djelovanja Zajednice,koje je izostalo nekoliko godina. Skupštinari su za predsjednicuZajednice udruga ABA u Dubrovački-neretvanskoj županiji izabraliVanju Franić iz Ploča koja ima temeljni zadatak sa suradnicimaostvarivanje potrebnih uvjeta za pokretanje aktivnosti Zajednice.

MATO MALI I PERO NJIOV

Čejade prije nije znaloza boje

Dobro je govorijo pokonji dum Mato: - Dok ugađaš i potvrđivaš svakomu, vajaš svakomu,kadarke fermaš, ne vajaš nikomuU ona bremena kadarke se išlo u Bari i Trst, ne samo da bi guzicaviđela puta, vengo i da bi se nešto čega nema u naske donijelodoma, bijo je, priča Jane, i jedan iz našega śušedstva u Trstu. Robukoju je nosijo na sebi nije vrnuo. Obuko se i obuo da ga nijesu moglini doma pozna: široke rebe, košuja u koju su mogla dvojica stanu,crevje za dva prsta više…Nakupovo se i onije ćenjije ura za na ruku, računajući da će i dobrotrsi. Kadarke je carinik otvorijo jedan kuferčić, i vidijo što je vidijo, onće našemu domaćinu:- Druže, a što je ovo?- ‘rana za kokoši! - on će ko iz topa cariniku.-Hrana za kokoši?!- E! Ja im kupijo, pa ako će jes neka jedu.Danaske za nešto boje kupi ne treba niđe daleko poj. A ni za onodrugo. Sve nam je turnuto pod nos. I što vaja, i što ne vaja. Samosolada. Radi nji se i oko nji se i sve osve vrti. Tako je bilo juče, nijeboje ni danaske, a tako će bi i śutra.U naske, dodava Sele, ima još onije koji mislu da nije u soldima sve.Ko da je život pjesma. Ako se negda živjelo da nam život bude pjes-ma, danaske nam se pjeva da nam pjesma bude život.Ovijem današnjijem mudracima što sve osve znaju od onemu što jejuče bilo, što sve osve razumiju i što je i kako je i zašto je nešto bilo,fali samo ona trezvena što ju je pokonja Januka vazdarke govorila:- Bilo je kako je bilo. Čejade prije nije znalo za boje.Danaske ovi naši veliki jezičari, oću rije što imaju veliku jezičinu, ometute i za ono u što si juče bijo sigur, a danaske više ne moreš bi sigur niu se, a nekmoli u nešto drugo.To je ko i ono kadarke su one dvije majgure, što su upisale velikeškole, razgovarale u Varošu, pa jedna drugu pita:- Reče li se čela ili pčela? - pita jedna.- Pčela - odgovara druga.- Ma, juče me nešto peklo po sre pčela. Zato me, mora bi, i danaskeboli glava.I težaci bi prije, a ne samo oni drugi, kaže Jane, znali rije:- Ima u Boga dana.

UDRUGA ANTIFAŠISTA DUBROVNIK

Mato Jerinić novi predsjednikMato Jerinić novi predsjednikMato Jerinić novi predsjednikMato Jerinić novi predsjednikMato Jerinić novi predsjednikDelegacija Udruge antifašista Dubrovnik prisustvovala jeobilježavanju 76. obljetnice formiranja Ratne mornarice NOVJ, nasvečanosti u Podgori, kolijevci naše mornarice, kojom dalmatins-ki partizani, ribari i pomorci svojim leutima i trabakulama nisu dalimira okupatorima naše obale i otoka, do ostvarenja slobode. Naproslavi obljetnice partizanske mornarice dubrovački antifašisti supoložili vijenac na spomenik Galebova krila.To je izvješteno na sjednici Predsjedništva Udruge antifašista Du-brovnik, održanoj 11. rujna, prvoj nakon Godišnje skupštine du-brovačkih antifašista, održanoj koncem kolovoza ove godini. Pred-sjedništvo je za novog predsjednika Udruge izabralo Mata Jerin-ića, dosadašnjeg potpredsjednika Udruge i znanog dubrovačkogknjiževnika, novinara i nadasve antifašiste. Jerinić je na dužnostipredsjednika zamijenio ranijeg predsjednika dr. Boška Skaramu-cu koji je narušenog zdravlja i kome su, uz zahvalnost na dosa-dašnjem radu na promicanju antifašizma, upućene želje za uspje-šan oporavak.Predsjedništvo je raspravljalo i o budućim aktivnostima i kako un-aprijediti aktivnosti članstva i doprinijeti daljnjem promicanju anti-fašizma. Dogovorene su aktivnosti na izradi programa za idućugodinu i za pripremu zaključaka Godišnje skupštine, koji će bitiraspravljeni i usvojeni na idućoj sjednici Predsjedništva.

I danaske ima u Boga dana, ma nematežaka. A oni drugi ne znaju što bi sa sobom.Negda te je, ukjučiva se Mato, od nekoga moglo iznenadi nešto snaopaka, dok će te danaske od nekoga više iznenadi nešto dobro.Najgore što se u naske dogodilo nije ono što svaki dan moremo čuna televiziji ili pročita u novinam, ili obazna na neki drugi način.Najgore je što je u naske i zdravi razum neđe propo. Mato kaže:- Nije propo, vengo je sašo u guzicu.I u naske se iz dana u dan more pročita svakakve propagande,raznije reklama, a najviše je onije koje kažu da se nešto prodavabrez cukara, brez ovije ili onije dodataka... sve da ne rečem za čijezdravje... Ko da i prije nije bilo kruva brez pogače, vina brez grožđa...Vazdarke su neđe bile, a neđe ne bile, granice. Pitali su tako jednomPokonjega Joza, đe je granica dobra i zla, a on im je odgovorijo:- Tamo đe je živa ona: „Svoga posla Mali Benguriću“, tu ti je i grani-ca.Stari su govorili da se čejade u naske najviše treba boja onega kojise ne boji Boga, a u naske su, od devedeset i prve, nogi za se umislilida imaju, Bože mi prosti, Njegovu misiju. I ko je zasijo, i ko nije zasijo.Ko da sepamet ima kad zajebava s budalaštinama.Govorijo je pokonji dum Mato Bogišić, što bi mu, laka mu zemja,samo za pisanu ostavštinu trebalo da najviše nagrade, da je čejadeko i sve drugo u prirodi: i lijek i otrov. I da ničega ne vaja, ni previše nipremalo.Zato je, kaže Pero, u naske narod protiv onije koji ga ne želu vrnu nase, koji gledaju naprijed, a kliče se i skače za onijem koji ga vrću baštamo okle ga je Oni Gore izbavijo.Stara je naša odvazda bila: Čuvaj kad imaš, da imaš kad nemaš.A mi niti čuvasmo niti sačuvasmo što je trebalo čuva ko oči u glavi.Da nešto nije u redu s nama, kaže Jane, uviđela je kadarke našemučejadetu prije dobrojitra moraš rije i nešto prije. Eto đe smo došlikadarke u naske s nama ni dobrojitro više nije za dobro jutro.Dobro je govorijo pokonji dum Mato:- Dok ugađaš i potvrđivaš svakomu, vajaš svakomu, kadarke fer-maš, ne vajaš nikomu.

55GlasGrada - 704 - petak 14. 9. 2018.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Grafička i tehnička priprema:Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992,tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.T e k s t o v i z a o b j a v u p r i m a j u s e d o s r i j e d e , n a j k a s n i j e d o 1 0 s a t i !

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

UČIMO HRVATSKI

Posuditi ili zaimati?Posuditi ili zaimati?Posuditi ili zaimati?Posuditi ili zaimati?Posuditi ili zaimati?Među ljudima je oduvijek pos-tojala potreba međusobnogpomaganja na način da su jed-ni od drugih tražili ili jedni drugi-ma davali na korištenje raznamaterijalna dobra. Pri tome jenastala potreba imenovanjasvakog od tih postupaka čimese definiralo međusobni odnosi sve što je iz njega proizlazilo.Tijekom vremena su se iskri-stalizirali pojmovi posudba izaimanje. Premda im seznačenje grana, temeljnoznačenje je 1.uzeti od nekogašto nam treba s njegovim odo-brenjem, s tim da mu to na nekinačin vratimo i 2. dati komu štomu treba, ali da nam on to naneki način vrati. Kriterij razlik-ovnosti bio je: vraća li se istastvar ili jednaka vrijednost,odnosno količina. Naša prav-na tradicija nije to razlikovalasve do sredine 19.stoljeća odkada je razlika prihvaćena iodržala se do danas. Sasvimpojednostavljeno, bitno je znatije li predmet transakcije neštošto će u istom obliku, uz mo-guću korist (kamata) bitivraćeno u dogovorenom rokuili nešto što će biti vraćeno kaonešto istoga oblika, izgleda,

kvalitete i sl. ali ne konkretnoono što je bilo predmetom po-sudbe. Dakle, hoćemo li što ukoga pitati, ovisi o nama.Hoćemo li to dobiti, ovisi o nje-mu, a hoće li to biti zajam ili po-sudba, to ne ovisi ni o nama nio njemu, nego o naravi stvari,ili o načinu vraćanja tj. vraća lise ista stvar ili ne. Ako je pred-met posla knjiga, šešir, alatka,pa i novac očito je da će to istobiti vraćeno i taj postupak nazi-vamo posudba, ali ako je riječo šećeru, kavi, brašnu i sl.(uglavnom prehrambenimproizvodima), očito je da nećebiti moguće vratiti konkretne,iste stvari nego druge, ali u is-toj količini i vrijednosti, pa je zato uvriježen izraz zaimati. Akodakle susjeda zatraži od sus-jede mlinac za kavu i 4 kockešećera, znači da je mlinac po-sudila (uzela na posudbu) jerće vratiti taj isti mlinac, a šećerje zaimala, jer će ga potrošiti, avratiti će neki drugi šećer, ali uistoj količini i vrijednosti.Konačno, zaključimo da posu-diti i zaimati nije jedno te isto,iako jest srodno s međusobnopovezanim postupcima. Izvor :Prof.dr.Mile Mamić s Filozof-skog fakulteta u Zadru u knjiziJezični savjeti iz1996.godine.

K.T.

UDRUGA DVA SKALINA - U spomen na susjedu Anticu Tihole,550 kn prilažu stanari zgrade iz Dalmatinske ulice. U znak sjećan-ja na pok. gospara Pava i gospođu Luciju Rilović, 200 kn prilažuKlara i Nataša. U spomen na Koviljku Petrović, umjesto vijenca200 kn prilaže Srećko Kulaš s obitelji. Maja Sršen donacija 100 kn.Umjesto cvijeća za pok. Damiru Poljanić, 200 kn prilaže obiteljMirjane Vojvodić. U spomen na dragu prijateljicu Damiru Poljanić,umjesto cvijeća, Vesna Polanda Lasica i obitelj prilažu 400 kn. Uspomen na dragu prijateljicu Damiru Poljanić, umjesto cvijeća 300kn prilažu Gordana, Ana i Jure Bačić. Umjesto vijenca za pok.Miha Ćorka, 500 kn prilažu djelatnici praonice rublja Babin kuk. Uspomen na majku naše prijateljice, pok. gđu. Mariju Kesovija, 200kn prilažu A. i G. Jokić. U spomen na dragog Mila Obrvana, umjestocvijeća,300 kn prilažu Sonja i Ivana. Zlatko Kovač Ramiz donacija50 kn. Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200 kn. Djeca i roditeljizahvaljuju na donacijama.IBAN: HR792407000-1100305036 Tekstza objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr. Tel: 312 315od 9-14 sati. Mob: 095 368 9227

UDRUZI ZA DOWN SINDROM DNŽ darovano je: Cvijeta Knego100 Kn. U spomen na pok. Mata Marića umjesto vijenca prilaže300 Kn Dubravka Krajina. Roditelji, djeca i mladi naše Udrugeiskreno zahvaljuju svim darovateljima. Mole se darovatelji koji svojepriloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR982340009-1110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate namob: 091 4753 581 ili putem maila downdnz@gmail.

Dana 2. rujna 2018.g. preminuo je u 79. godini životanaš mnogo voljeni suprug, otac, djed, punac, svekar

BožidarVukanović

Sahranu pokojnika obavili smo 4.9.2018.godine na groblju Boninovo u Dubrovni-ku. Zahvaljujemo se svima koji su sud-jelovali u ispraćaju, kao i onima koji sutelefonom i brzojavima izrazili žalovanjepovodom odlaska našeg pokojnika navječni počinak.Duboko ožalošćeni: supruga Bosiljka,kćerke Slavica i Dragica, sin Đorđo, sestre: Janja, Sava iBosiljka, braća Mirko i Milorad, zet Goran Miletić, nevjestaElena, unučad: Anđela, Sara, Anastasija, Kostadin, Aleksan-dra i Sofija, te ostala mnogobrojna rodbina, svojta i kumovi.

VLAHO PIZZELLIANICA BETE, 1927.ANTO BOBANOVIĆ ĆOLIĆ, 1929.KRISTINA ROMOVIĆ, 1929.MARIJA KESOVIJA, 1932.DRAGOMIR SOKOL, 1933.JERKO CRNČEVIĆ, 1933.

FRANJO VNUČEC, 1947.FRANKO PETKOVIĆ, 1947.ANA JERKOVIĆ, 1954.VOJIN STANIĆ, 1954.ANE TOLJA, 1954.MAURO PUŠIĆ, 1999.

56 GlasGrada - 704 - petak 14.9. 2018.

misao

tjedna

SamuelJohnson

Čovjek se može procijeniti po tome kako postupas onim tko mu nikako ne može pomoći

13. - 16. 9. 2018.

Proslava Uzvišenjasvetog Križa u GružuProslavom Uz-višenja sv. Križažupa SvetogKriža u Dubrovni-ku završava pro-slavu 50. obljet-nice utemeljenjažupe, koju jeobilježila nizomdogađanja krozproteklu godinu.U nedjelju, 16. ruj-na bit će proslavasvetkovine Uz-višenja sv. Križa izatvaranje jubile-ja, a središnjemisno slavlje sprocesijom pred-vodit će mons.Tomo Vukšić, vojni biskup u BiH. Misa počinje u 18sati.Za svetkovinu titulara župe vjernici će se pripremititrodnevnom duhovnom pripravom od 13. do 15.ruj-na. Misa će se slaviti svake večeri u 19 sati, a pred-vodit će ih trojica nekadašnjih upravitelja župe: fr.Marinko Zadro, fr. Mario Marinov i fr. Drago Kolim-batović.Dugog dana trodnevnice u petak, 14. rujna u župiće u 20 sati biti otvorena izložba „Svjetlo Križa“, asvoje slike izložit će troje akademskih slikara: IrisLobaš Kukavičić, Ivan Perak i Jasmina Runje. U pro-gramu otvorenja sudjelovat će Mješoviti pjevačkizbor župe Svetog Križa.

DANI KULTURNE BAŠTINE

Održane radionice izrade lijerice

Program Dana kulturne baštine u Dubrovačkimknjižnicama započeo je radionicama izrade lijerice usrijedu, 12. rujna u Narodnoj knjižnici Grad. Radion-ice, na kojima su sudjelovali učenici OŠ MarinaGetaldića, vodio je Niko Trojić, a zvuk lijerice dočaraoim je Niko Rudinović. Učenici su dobili priliku čuti višeo povijesti lijerice i načinu njezine izrade, a možda sebaš među njima krije neki novi lijeričar. Trojić, inačeaktivni član KUD-a Sveti Juraj, Osojnik izradom lijeri-ca oživljava kulturnu baštinu dubrovačkog kraja.

MAŽORETKINJE GRADA DUBROVNIKA

Audicijaove subote

Zadovoljstvo nam je najaviti pokretanje prvegeneracije Mažoretkinja Grada Dubrovni-ka. Poziv za audiciju otvoren je za sve zain-teresirane djevojčice i djevojke od 7 do 18godina. Audicija će se održati u subotu, 15.rujna u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, aprovjeravati će se motorika, smisao za ri-tam, entuzijazam koji se očekuje odbudućih mažoretkinja kao i psiho-fizičkepredispozicije za bavljenje mažoret plesom.Sve informacije možete dobiti na 098 9854916. Postanite i vi Mažoretkinje Grada Du-brovnika i s ponosom predstavljajte našGrad!

Mažoretkinje Grada Dubrovnika