GRAD OMIŠ - omis.hr · 1.1. Operativne snage Grada Omiša 93 1.2. Ostale operativne snage na području Grada Omiša 95 1.3. Udruge od značaja za zaštitu i spašavanje 99 1.4. Hrvatska

ALFA ATEST d.o.o.

[email protected]

www.alfa-atest.hr

21000 SPLIT, POLJIČKA CESTA 32 tel.: 021 / 270 506, fax.: 021 / 270 507

■ ZAŠTITA NA RADU ■ INSPEKCIJA DIZALA ■ ISPITIVANJA ■ ZAŠTITA OKOLIŠA ■ ZAŠTITA OD POŽARA ■

Srpanj, 2012. godine

PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I

KULTURNIH DOBARA I OKOLIŠA OD KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA

GRAD OMIŠ

Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša – Grad Omiš

ALFA ATEST d.o.o. 1

Sadržaj: I DOKUMENTACIJA 3 1. Rješenje Državne uprave za zaštitu i spašavanje 3 2. Tim za izradu Procjene 5 3. Izvod iz sudskog registra 6 II UVOD 10 III. VRSTE, INTENZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA

PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ 12

1. Prirodne opasnosti i prijetnje 12 1.1. Poplave 12 1.2. Potres 22 1.3. Ostali prirodni uzroci 42 1.3.1. Suša 42 1.3.2. Toplinski val 42 1.3.3. Olujno i orkansko nevrijeme i jak vjetar 43 1.3.4. Tuča 46 1.3.5. Snježne oborine 47 1.3.6. Poledica 49 1.3.7. Plimni val i uspori 50 1.3.8. Klizišta 52 2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće 54 2.1. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećom u

gospodarskim objektima 54 2.2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećom u

prometu 62 2.2.1. Cestovni promet 62 2.2.2. Zračni promet 64 2.2.3. Pomorski promet 65 2.3 Od proloma hidroakumulacijskih brana 67 3. Epidemiološke i sanitarne opasnosti 72 4. Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge

radnje s opasnim tvarima iz Priloga Seveso II Direktive EU koje predstavljaju stvarnu ili potencijalnu opasnost koja može izazvati iznenadni događaj s negativnim posljedicama po okoliš 78

IV. POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU 79 1. Posljedice u prijenosu i distribuciji električne energije 83 2. Posljedice u opskrbi vodom 84 3. Posljedice u prehrani (proizvodnja, skladištenje i distribucija) 86 4. Posljedice po objekte javnog zdravstva 87 5. Posljedice u segmentu energetike (prirodni plin, nafta) 88 6 Posljedice po objekte pošte i telekomunikacija 88 7 Posljedice u prometu 89 7.1. Cestovni promet 89 7.2. Pomorski promet 90 7.3. Štetne posljedice 91 8. Posljedice po financijske usluge 91 9. Posljedice u sferi znanosti, spomenika i drugih nacionalnih vrijednosti 92 V. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE 93 1. Postojeći kapaciteti i snage na području Grada Omiša 93


ALFA ATEST d.o.o. 2

Prilog broj 1: Pregled poplavnih područja rijeke Cetine na dionici Radmanove mlinice - Omiš i na području Blata na Cetini

Prilog broj 2: Kritična infrastruktura: Vodoopskrba, vodozaštita, pregled bujica i situacija vodnog vala u slučaju iznenadnog rušenja brane Peruča

Prilog broj 3: Kritična infrastruktura: Promet – cestovni i pomorski Prilog broj 4: Kritična infrastruktura: Energetski sustav Prilog broj 5: Kritična infrastruktura: Pošta i telekomunikacije Prilog broj 6: Pregled pretežito nestabilnih područja i klizišta i prirodna dobra Prilog broj 7: Kulturna dobra

VIII. PRILOZI PROCJENE UGROŽENOSTI A POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA GRADA OMIŠA B IZVADAK ZA URBANISTE

ZAHTJEVI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA

1.1. Operativne snage Grada Omiša 93 1.2. Ostale operativne snage na području Grada Omiša 95 1.3. Udruge od značaja za zaštitu i spašavanje 99 1.4. Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) - Stanica Split 99 1.5. Civilna zaštita 100 2. Fizičke i pravne osobe i sveukupno raspoloživi materijalni resursi 100 3. Potrebne snage za zaštitu i spašavanje 101 3.1. Snage civilne zaštite 101 3.2. Potrebne snage za zaštitu i spašavanje prema vrstama ugroza 104 3.2.1 U slučaju poplave (bujice, plimni val i uspor) 104 3.2.2. U slučaju potresa 104 3.2.3. U slučaju ostalih prirodnih uzroka

(suša, olujno i orkansko nevrijeme i jak vjetar, tuča, snježne oborine i poledice) 105

3.2.4. U slučaju tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća u gospodarskim objektima i u prometu 106

3.2.5. U slučaju proloma hidroakumulacijske brane 106 3.2.6. U slučaju epidemiološke i sanitarne opasnosti 107 VI. ZAKLJUČNE OCJENE 108 1. U slučaju poplave (bujice, plimni val i uspor) 108 2. U slučaju potresa 108 3. U slučaju ostalih prirodnih uzroka 110 3.1. Suša 110 3.2. Olujnog i orkanskog nevremena i jakog vjetra i tuče 111 3.3. Snježne oborine i poledica 111 4. U slučaju tehničko-tehnoloških nesreća izazvanih s opasnim tvarima u

stacionarnim objektima u gospodarstvu 112 5. U slučaju tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća u prometu

(cestovnom, željezničkom, zračnom ili pomorskom) 112 6. U slučaju proloma hidroakumulacijske brane 113 7. U slučaju epidemiološke i sanitarne opasnosti 114 8. Prijedlog smjernice budućeg razvoja 115 VII. ZEMLJOVIDI 117


ALFA ATEST d.o.o. 3

I. DOKUMENTACIJA

1. Rješenje Državne uprave za zaštitu i spašavanje


ALFA ATEST d.o.o. 4


ALFA ATEST d.o.o. 5

2. Tim za izradu Procjene

ALFA ATEST d.o.o. 21 000 Split, Poljička cesta 32, [email protected] tel.: 021 / 270 506, fax.: 021 / 270 507, www.alfa-atest.hr

OVLAŠTENJA – LICENCE : RH MINGORP: Klasa UP/I-115-01/11-04/07 RH DUZS: Klasa UP/I-034-01/11-01/08 RH DUZS: Klasa: UP/I-053-02/11-01/02

■ ZAŠTITA NA RADU ■ INSPEKCIJA DIZALA ■ ISPITIVANJA ■ ZAŠTITA OKOLIŠA ■ ZAŠTITA OD POŽARA ■

Temeljem Zakona o zaštiti i spašavanju (N.N. br. 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10) te Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (N.N. br. 38/09) donosim

O D L U K U

o imenovanju stručnog tima za izradu Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara za područje Grada Omiša. ZA VODITELJA: Rade Pehar, dipl. ing. sig. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ZA ČLANOVE STRUČNOG TIMA: Denis Radić-Lima, dipl. ing. stroj. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Željka Ravlić, dipl. kem. ing. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Ana Barišić, dipl. ing. biol. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Mario Pehar, dipl. ing. sig. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Split, travanj 2012. god. Direktor: M. P.

Rade Pehar, dipl. ing.

http://www.alfa-atest.hr/


ALFA ATEST d.o.o. 6

3. Izvod iz sudskog registra


ALFA ATEST d.o.o. 7


ALFA ATEST d.o.o. 8


ALFA ATEST d.o.o. 9


ALFA ATEST d.o.o. 10

II. UVOD Katastrofe 1. i velike nesreće2 , bez obzira da li su prirodne, tehničko-tehnološke, da li im je uzrok ratno djelovanje ili se radi o bilo kojem izvanrednom događaju koji zbog nekontroliranog razvoja može ugroziti živote ljudi, materijalna i kulturna dobra te okoliš, ne biraju niti mjesto, niti vrijeme kad će se dogoditi. Zakonom o zaštiti i spašavanju (N.N. br. 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10) uređuje se:

sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama;

način upravljanja, rukovođenja i koordiniranja u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama;

prava, obveze, osposobljavanje i usavršavanje sudionika zaštite i spašavanja;

ustroj i zadaće tijela za rukovođenje i koordiniranje u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama;

način uzbunjivanja i obavješćivanja;

provođenje mobilizacije za potrebe zaštite i spašavanja. Državna uprava za zaštitu i spašavanje je nositelj izrade Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih, kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Republiku Hrvatsku i Plana zaštite i spašavanja Republike Hrvatske, a jedinice lokalne samouprave su nositelji izrade procjene ugroženosti i planova zaštite i spašavanja za područje svoje nadležnosti. Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih, kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Grad Omiš (u daljem tekstu Procjena ugroženosti) predstavlja osnovni i polazni dokument za izradu Plana zaštite i spašavanja Grada Omiša. Sadržaj Procjene ugroženosti propisan je Pravilnikom o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 38/08). Procjena ugroženosti u svojoj sveobuhvatnosti mora pokazati sa kojim se sve vrstama nesreća može suočit jedinica lokalne samouprave za koju se procjena radi. Procjenom ugroženosti treba definirati da li potencijalne nesreće imaju uzrok svog nastanka u prirodnim pojavama, kojima čovjek uglavnom ne može upravljati ni kontrolirati (prirodni uzrok nastanka i snaga djelovanja) ili tehničko-tehnološkim nesrećama koje je direktno ili posredno prouzročio čovjek, te navesti intenzitet, količinu i obim uzroka i posljedica pojedinih nesreća.

1 »katastrofa« je svaki prirodni ili tehničko-tehnološki događaj koji, na području Republike Hrvatske, opsegom ili intenzitetom ili

neočekivanošću ugrozi zdravlje ili ljudske živote ili imovinu veće vrijednosti ili okoliš, a čiji nastanak nije moguće spriječiti ili

posljedice otkloniti redovitim djelovanjem nadležnih tijela državne uprave i postojećih operativnih snaga zaštite i spašavanja s

područja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na kojem je događaj nastao, neovisno o tome je li proglašena

elementarna nepogoda. Katastrofom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se i posljedice nastale ratnim razaranjem i terorizmom, 2 »velika nesreća« je iznenadni događaj koji svojim mogućim razvojem može poprimiti značajke katastrofe jer, zbog intenziteta i

razvoja, tijela i službe koje su na području njezina nastanka bave zaštitom i spašavanjem kao redovitom djelatnošću, ne mogu

spriječiti širenje ili pravodobno otkloniti posljedice.



Potencijalne opasnosti i prijetnje koje mogu izazvati nastanak katastrofe i velike nesreće razvrstavaju se, ovisno o uzrocima nastanka, na:

1. prirodne, 2. tehničko-tehnološke, 3. ratna djelovanja i terorizam 4. proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s

opasnim tvarima iz Priloga Seveso II Direktive EU koje predstavljaju stvarnu ili potencijalnu opasnost koja može izazvati iznenadni događaj s negativnim posljedicama po okoliš.

Sve su to odrednice koje valja imati u vidu - prirodne, tehničko-tehnološke i druge prijetnje koje egzistiraju na određenom području, te stupanj vjerojatnosti da do određenih pojava može doći, vjerojatni intenzitet tih pojava, mogući stupanj iznenađenja, odnosno brzina kojom se pojedina pojava pojavljuje i razvija, stupanj ugroženosti ljudi i materijalnih dobara, stupanj ukupne društvene organiziranosti i pripremljenosti za prevenciju, zaštitu i spašavanje, a posebno pojedinih nositelja aktivnosti i zadaća u području zaštite i spašavanja. Procjenom ugroženosti biti će detaljno obrađena sljedeća poglavlja:

1. vrste, intenzitet i učinci te moguće posljedice djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš,

2. posljedice po kritičnu infrastrukturu, 3. snage za zaštitu i spašavanje, 4. zaključne ocjene, 5. zemljovidi 6. položaj i karakteristike područja

Sukladno Pravilniku o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 38/08) uz Procjenu ugroženosti izraditi će se i poseban izvadak s nazivom „Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja“ kojim će se utvrditi i propisati preventivne mjere čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i antropogenih katastrofa i velikih nesreća po kritičnu infrastrukturu, te povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša. Ovaj izvadak je osnova za izradu elaborata koji će biti sastavni dio dokumenata prostornog uređenja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.



III. VRSTE, INTENZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ

1 Prirodne opasnosti i prijetnje

1.1. Poplave Poplave nastaju kada sa sliva u prirodni vodotok dotiče više vode no što može proteći njezinim glavnim koritom. Tada se u neizgrađenim zaštitnim sustavima voda izlijeva iz vodotoka u zaobalje (inundaciju ili nizinu uz rijeku). Glavno korito i zaobalje su dijelovi prirodnog sustava za odvođenje voda iz sliva. Nema svako izlijevanje iz vodotoka značenje elementarne nepogode. Teško je postaviti granicu ili klasificirati poplave. Poplava nije značajna dok nisu ugroženi ljudski životi i materijalna dobra. Drugim riječima u nenapučenim, neizgrađenim i neobrađivanim riječnim dolinama štete od poplava su u pravilu zanemarive, a u napučenim i izgrađenim riječnim dolinama velike. U ovom posljednjem slučaju, izlijevanje velikih voda u riječnim dolinama, te plavljenje naselja, industrijskih zona, poljoprivrednog zemljišta, komunikacija itd., osnovni je vid destruktivnog djelovanja voda, te govorimo o dimenziji nesreće čiji ishod može biti katastrofalan, vrlo ozbiljan ili ozbiljan.

Hidrološki pokazatelji RIJEKA CETINA (VII. ZEMLJOVIDI; Prilog broj 1. i Prilog broj 2. ) Područjem Grada Omiša teče rijeka Cetina. Tok Cetine je paralelan pružanju struktura Dinarida. Duljina vodotoka od izvora u podnožju Dinare do ušća u Omišu je 100,5 km. Zbog veličine sliva i hidrogeoloških odnosa, sliv Cetine može se podijeliti na tri hidrografske cjeline. Razlikujemo sliv gornjeg toka Cetine, srednji tok i sliv donjeg toka Cetine. Područje Grada Omiša zahvaća dio srednjeg toka Cetine koji predstavlja tok od Trilja pa do Zadvarja. U tom dijelu Cetina protječe širokim mezozojskim karbonatnim područjem koje je intenzivno okršeno i dobro propusno. Zbog tog Cetina ovdje ima uglavnom tzv. „viseći“ tok osobito u sušnom periodu, kad vode rijeke hrane podzemlje i nizvodne izvore (Jadro, Žrnovnicu na jugozapadu i Studenac na jugu). Dio srednjeg toka Cetine ujedno je slivno područje izvorišta Studenci (izvori Jurjevići i Gojsalići), koji izviru na lijevoj obali donjeg toka Cetine kod Kostanja. Sliv Studenci zahvaća površinu od oko 350 m2 i pruža se oko 20 km u zaleđe izvora. Opadanju vodotoka nizvodno od brane Prančevići doprinosi i izgrđeni tunel Prančević-Zakučac instaliranog protoka od 220 m3/s, koji dio voda iz akumulacije Prančević poprečnim putem odvodi u sliv donjeg toka Cetine. Sliv donjeg toka Cetine predstavlja usko područje u zaleđu Omiške Dinare, zahvaća površinu od oko 50 km2. U dužini od 5,5 km uzvodno od ušća Cetina je ravničarska rijeka. Vode u slivu teku uglavnom površinski iz mnogobrojnih malih izvora i iz sliva velikog izvorišta Studenci koje se prazni na desnoj obali donjeg toka Cetine. Neposredno prije ušća Cetine u more dotiču vode iz tunela Prančević-Zakučac za HE Zakučac.

(Izvor: Preliminarna procjena poplavnih rizika na slivovima Cetine, Jadra i Žrnovnice – Knjiga I, Institut za elektroprivredu i energetiku d.d., 2009. god.).

Rijeka Cetina spada u vode I. reda - druge veće vode i kanali – vodotoci (u vodotoke se svrstavaju sve vode čije je slivno područje veće od 200 km² ili dužina veća od 20 km) Odluka o Popisu voda 1. reda (NN 079/2010).



Slika 1. Prikaz slivnog područja rijeke Cetine

Izvor: Preliminarna procjena poplavnih rizika na slivovima Cetine, Jadra i Žrnovnice, Knjiga I Hidrološka obrada velikih voda; Institut za elektroprivredu i energetiku d.d. 2009.god.

BUJICE GRADA OMIŠA (VII. ZEMLJOVIDI; Prilog broj 2.)

Obalno bujično područje (recipijent Jadransko more) vidi tablicu 1. od broja 1 do 65 Na ovom području proteže se 65 bujica od Duće potoka do Vrulja jaruga sa zajedničkim recipijentom, Jadranskim morem. Zagorsko bujično područje (recipijent rijeka Cetina) vidi tablicu 1. od broja 66 Na ovom području nalaze se bujice od Lisičine zaključno s bujicom Kraljevac u Zadvarju. Tablica 1. Bujice Grada Omiša

Red. br.

Naziv bujice Duljina

(km) Opis stanja

Obalno bujično područje (recipijent Jadransko more)

1. Duće potok 0,65 Od mora do Jadranske magistrale je zemljano - šljunkovito korito vel. 0,7/1,5 m. Uzvodno magistrale je suhozid kineta vel. 1,0/0,8-1,2 m; uzvodno je korito također u suhozidu.

2. Vrilo potok 0,65 Od uljeva u rijeku Cetinu do km oko 0+270 izvedena je AB kineta.

3. Borak kanal 0,16 Kanal uz cestu, proteže se urbanim područjem.

4. Mlija potok 0,90 Od mora do km cca 0+155 izvršena je regulacija; otvorena AB kineta, te zatvorena kineta (ACC Ø 60 cm).

5. Brzet - preljev 0,40 Od mora do kuća je zatvorena kineta vel. 0,60/1,50 m. Uzvodno uz privatne parcele je otvorena kineta vel. 0,60/1,0-2,0 m.



Red. br.


(km) Opis stanja

6. Kovačića potok 0,35 Od mora do Jadranske magistrale izvedena je AB kineta; dalje uzvodno stiješnjeno između privatnih objekata proteže se prirodno korito.

7. Vodozahvat izvor 0,50 Od mora do Jadranske magistrale izvedena je kameno-betonska kineta; dalje uzvodno proteže se prirodno korito.

8. Garma bujica 1,60 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

9. Slavinj potok 0,50 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

10. Ravnice (tvornica cementa)

0,30 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito.

11. Nemire potok 0,50 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

12. Mala luka potok I 0,40 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

13. Mala luka potok II 0,32 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

14. Svinišće - Balić 0,50 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

15. Svinišće II 0,52 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

16. Velika luka 0,30 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

17. Rape potok I 0,62 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

18. Rape potok II 0,60 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

19. Stanići bujica I 0,85 Tok bujice proteže se uglavnom između zidova privatnih objekata, betoniranog dna.

20. Stanići jaruga II 0,30 Tok bujice proteže se uglavnom između zidova privatnih objekata, betoniranog dna.

21. Crveni brig I 0,45 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

22. Crveni brig II 0,35 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

23. Zavode bujica I 0,50 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

24. Zavade jaruga II 0,45 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

25. Ćelina bujica 0,55 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

26. Zavode Stanići 0,20 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

27. Ruskamen potok I 0,50 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

28. Ruskamen jaruga II 0,20 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

29. Kuzmanić Ante potok

0,80 Od mora do Jadranske magistrale izvedena je kamena kineta; dalje uzvodno proteže se prirodno korito.

30. Stari Ruskamen potok

0,50 Od mora do Jadranske magistrale izvedena je betonska kineta; dalje uzvodno proteže se prirodno korito.

31. Gostiona potok 0,15 Bujični tok je dijelom betonska kineta (kod hotela), dijelom prirodno korito.

32. Hotel - podhodnik bujica

0,50 Od mora do Jadranske magistrale izvedena je zatvorena betonska kineta; dalje uzvodno proteže se prirodno korito.

33. Obriž bujica I 0,50 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

34. Obriž bujica II 0,40 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

35. Obriž kuća potok III 0,42 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

36. Sita 3 0,13 Bujični tok je dijelom betonska kineta (kod hotela), dijelom prirodno korito.

37. Sita 2 0,15 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

38. Obriž - Sita 0,12 Od mora do Jadranske magistrale izvedena je suhozid kineta; dalje uzvodno proteže se prirodno korito.

39. Sita 1 bujica 0,70 Od km 0+025 do km 0+85 izvršena je regulacija; otvorena AB kineta, te zatvorena kineta (ACC Ø 80 cm); dalje se proteže prirodno korito.

40. Lučica potok 0,45 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

41. Kukovi potok 0,65 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

42. Vojskovo - kod Mije 0,30 Od km 0+0oo do km 0+207 izvršena je regulacija izvedbom kameno-betonske kinete; dalje se proteže prirodno korito.

43. Ivašnjak - kamp 0,42 Od mora do nožice pokosa je kratka kineta; dale se proteže prirodno korito.

44. Tunel Rtine - Njivine

0,30 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

45. Tunel Ivašnjak - skalinada

0,40 Od mora do J. magistrale je prirodno korito; dalje se proteže asfaltni put kao dno bujice, u vrhu gabionski desni zid, pregrada i prag.

46. Ivašnjak - Gandalj 0,25 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

47. Rašine II bujica 0,55 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

48. Rašine bujica 0,95 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.



Red. br.


(km) Opis stanja

49. Vrića Žala potok 0,50 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

50. Glavica potok Mimice

0,55 Od mora do Jadranske magistrale je betonska kineta vel. 1,5/2,0 m; dalje uzvodno se proteže prirodno, zemljano korito.

51. Mimički potok - groblje

0,30 Od mora do J. magistrale je prirodno korito; dalje se proteže ab kineta duljine cca 40 m, te uzvodno prirodno korito.

52. Hrapine potok 0,50 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

53. Mimice bujica 0,80 Od mora do Jadranske magistrale je betonska strmotok kineta vel. 1,5/2,0 m; dalje uzvodno se proteže prirodno, zemljano korito.

54. Dubočaj bujica 1,10 Od mora do Jadranske magistrale je betonska kineta vel. 1,0/0,5 m; dalje uzvodno se proteže prirodno, zemljano korito.

55. Marušić bujica 0,95 Od km 0+248,50 do km 0+323,0 je izvedena ab kineta vel. 1,0/1,0 m. Ostalo je prirodno korito.

56. Niz Točilo kineta 1,00 Od mora uzvodno izvedena je betonska kineta sa stepenicama; dalje se proteže prirodno korito.

57. Niz Glavica bujica 0,80 Od mora do Jadranske magistrale je betonska kineta vel. 1,1/1,0 m; dalje uzvodno se proteže prirodno, zemljano korito.

58. Badanj potok 0,70 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

59. Niz Dolac - Pisak 0,70 Od km 0+000 do km 0+126 izvršena je regulacija; zatvorena kineta (ACC Ø 100 cm), te otvorena kineta; dalje se proteže prirodno korito.

60. Gumance potok 0,35 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

61. Staretine Klisure 0,80 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

62. Vrulja 3 0,70 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.



65. Vrulja jaruga 0,50 Cijeli tok je prirodno, zemljano korito koje se proteže strmim padinama fliša.

Zagorsko bujično područje (recipijent rijeka Cetina)

66. Lisičina potok s pritocima

7,00 Od uljeva u rijeku Cetinu do km cca 0+297 izvedena je AB kineta; dalje se proteže prirodno zemljano korito s pritocima.

67. Vinina 0,32 Od uljeva u bujicu Lisičinu do ceste Tugare-Gata je prirodno korito; dalje uzvodno izvedena je AB kineta duljine cca 230 m.

68. Furnaža 1,50 Od uljeva u rijeku Cetinu do propusta u km 0+075 je prirodno korito; dalje uzvodno do km 0+725 je izvedena AB kineta, dok se dalje uzvodno proteže prirodno zemljano korito.

69. Međusliv - Gomilica

Od uljeva u rijeku Cetinu do km cca 0+485 izvedena je AB kineta; dalje se proteže prirodno zemljano korito.

70. Smovo 10,60 Dionica od uljeva u rijeku Cetinu uzvodno uz HE Zakučac je regulirana, kao i dionica uzvodno uz cestu za Gata (kamena kineta duljine cca 100 m);dalje uzvodno se proteže prirodno korito.

71. Gata s pritocima 4,50 Od uljeva u bujicu Smovo do km cca 0+055 izvedena je kamena kineta; dalje uzvodno proteže se prirodno korito glavnog toka s pritocima najčešće ograđeno suhozidovima.

72. Donja Ostrvica 0,50 Kroz Park Pokornik izvedena je kamena kineta duljine cca 215 m; ostalo je prirodno korito.

73. Drinjak 3,20 Cijeli tok od uljeva u rijeku Cetinu do vrha iznad ceste za Gata je prirodno korito.

74. Prosika - Slime 2,50 Cijeli tok bujice je prirodno korito.

75. Kraljevac s pritocima

10,50 U najdonjem dijelu uz HE Kraljevac bujica je regulirana betonskim koritom i sprovedena o odvodni kanal same elektrane duljine 435 m; ostalo je prirodno korito.

Izvor: Hrste Ivo, inž. građ.; Bujice Grada Omiša; Hrvatske vode, VGI "Cetina", Sinj, 2012. god.



Hidrometeorološki uvjeti

U ovoj Procjeni se navode podaci zabilježeni s klimatološke postaje Split – Marjan. Prema karti izohijeta Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ), u promatranom periodu 1961–1990. g. područje Grada Omiša pripada području srednje godišnje količine oborina od 1000 – 1750 mm.

Tablica 2. Sezonska i godišnja količina oborina

Split Marjan

ZIMA PROLJEĆE LJETO JESEN GODINA

Sezonska i godišnja količina oborine (mm)

247,9 181,4 122,6 256,4 808,3

Izvor: M., Gajić-Čapka, Meteorološka podloga za potrebe Procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara SDŽ, DHMZ, Zagreb 2006. god.

Iz tablice 2. je vidljivo da je najveća količina oborina u jesen, zatim zimi, dok se dolaskom proljeća a posebno ljeti znatno smanjuje.

Zaštitna infrastruktura Područje Grada Omiša spada u Sektro I- F Južni jadran slivno područje „Cetina“ sa objektima zaštitne infrastrukture na kojima se provode mjere obrane od poplave (tablica 3.). Tablica 3. Branjeno područje 28: Mali sliv Cetina

DIONICA OBRANE

VODOTOK OBALA

NAZIV DIONICE STACIONAŽA

DUŽINA UKUPNA DUŽINA

OBJEKTI NA KOJIMA SE PROVODE

MJERE OBRANE OD POPLAVA

DUŽINA

PODRUČJE UGROŽENO POPLAVOM

GRAD OPĆINA

MJERODAVNI VODOMJE. I ELE. ZA PROGLAŠAVANJE I ZA

PRESTANAK MJERA OBRANE OD POPLAVE

V - VODOMJER (APS.K.0) P - PRIPREMNO STANJE R - REDOVNA OBRANA I - IZVANREDNA OBRANA IS- IZVANREDNO STANJE M - NAJVIŠI ZABILJ. VODOSAJ

F.28.

1.

r. Cetina;: More – Trilj; km 0+000-50+000; (50,00 km) Akumulacija Đale Akumulacija Prančevići

-

Omiš, Šestanovac, Zadvarje, Trilj

V - Trilj žicara (291,18) P: +290 R: +360 I: +380 IS: +390 M: +397

Izvor: Glavni provedbeni plan obrane od poplava, Privitak 1.; Hrvatske vode, srpanj 2011.

Obalno bujično područje (recipijent Jadransko more) Bujice na području od Duće potoka do Vrulja jaruga sa zajedničkim recipijentom, Jadranskim morem. Većina navedenih bujica proteže se između privatnih objekata i privatnih parcela sa brojnim uzurpacijama prostora javno vodno dobro (izvedeni su brojni ogradni zidovi, pa čak i sami stambeni i drugi objekti u koritima bujica). Većina parcela koje se prije bili vrtovi, voćnjaci i vinogradi u zapuštenom je stanju i ograđeno suhozidovima koji su u trošnom stanju. Redovito, svake godine, na ovim bujicama vrši se gospodarsko i tehničko održavanje od strane VGI Cetina Sinj, a na bujicama koje mogu predstavljati ili predstavljaju problem u smislu poplave izvode se radovi regulacije izvedbom armiranobetonskih ili kamenih kineta, ovisno o raspoloživim financijskim sredstvima. Problemi plavljenja proizlaze uglavnom iz spomenutih uzurpacija prostora javno vodno dobro (korita bujica). (Izvor: Hrste Ivo, inž. građ.; Bujice Grada Omiša; Hrvatske vode, VGI "Cetina", Sinj, 2012. god.).



Zagorsko bujično područje (recipijent rijeka Cetina) Na ovom području nalaze se bujice od Lisičine zaključno s bujicom Kraljevac u Zadvarju. Veći broj navedenih bujica predstavljaju veće bujične tokove kojima se posljednjih godina u smislu redovitoga gospodarskog i tehničkog održavanja pridaje značajna pozornost, pogotovo bujicama Lisičina potok s pritocima i Drinjak. U posljednjih desetak godina nekoliko bujica svojim poplavljivanjima pričinile su određene poteškoće koje su sanirane: na bujici Međusliv – Gomilica izvedena je armiranobetonsku kinetu s propustom ispod ceste za HE Zakučac, a na bujicama Furnaža i Lisičina potok također su izvedene armiranobetonske kinete. Osim ovih radova VGI Cetina vrši i redovite radove održavanja, pogotovo bujice Lisičina potok s pritocima kroz Nakličko polje, bujice Drinjak u Čišli, bujice Smovo na dionici od Gata prema Dubravi, dok su se na bujici Gata i njenim pritocima izvršile značajne sanacije porušenih suhozidova i oštećenog korita. Na ovom području uzurpacije prostora javno vodno dobro su manje izražene, ali značajan problem predstavljaju nesavjesni pojedinci koji nezakonitim odlaganjem raznoga materijala u korito bujica potenciraju moguće poplavljivanje. Poplave uglavnom događale zbog navedenih radnji ili urušavanja dotrajalih suhozidova u korito bujica. Poplave koje su se dogodile nisu obuhvatile značajne površine. (Izvor: Hrste Ivo, inž. građ.; Bujice Grada Omiša; Hrvatske vode, VGI "Cetina", Sinj, 2012. god.)

Procjena veličina ugroženog područja (VII. ZEMLJOVIDI; Prilog broj 1.)

Za vrijeme obilnih oborina bujice Lisičine, Furnaža, Međusliv – Gomilica, Smovo, Gata, i Drinjak mogu ugroziti prometnice D 70, Ž 6142 i LC 67115 ako bi u njihova korita u blizini presijecanja navedenih prometnica bio nezakonito odložen materijal. Najugroženija je prometnica LC 67115 Gata-Dubrava na dionici 4+000-5+000 gdje može doći do plavljenja uzrokovanih bujicom Sumovo. Na bujicama na obalnom području su uglavnom izvedene kinete od mora do D 8 Jadranske magistrale tako da redovnim održavanjem ne ugrožavaju niti prometnicu D 8 niti objekte u blizini.

Na potencijalno plavljenom području rijeke Cetine (slika 2. i 3.), poplavama su u najvećoj mjeri ugrožene površine za stambenu i proizvodnu gospodarsku manjenu. Kroz potencijalno poplavno područje prolaze prometnice: D8, D 70 i Ž 6166 i elektroenergetski proizvodni pogoni i elektroenergetski vodovi (prijenosna i distribucijska mreža), vodoopskrbni cjevovodi i svjetlovodi. Na potencijalno plavljenom području rijeke Cetine nema građevina ili objekata iz kojih u slučaju poplava može doći do akcidentnih zagađenja, premda je potrebno naglasiti da se na poplavnom području nalazi benzinska postaja. Plavljena područja nalaze se na dionici Radmanove mlinice – Omiš i na području naselja Blata na Cetini.

U tablici 4. prikazane su pojave plavljenja koje mogu nastati na slivnim područjima potencijalno ugroženih površina i to od dubine plavljenja, površine plavljenja i izloženosti stanovništva i razina ugroženosti po život i to prikazano kroz vjerojatnost pojave:

vrlo mala (velika količina voda), vjerojatnosti za poplave povratnog perioda jednom u tisuću godina;

mala vjerojatnost (velika količina voda), vjerojatnosti za poplave povratnog perioda jednom u sto godina i

velika vjerojatnost (mala količina vode), vjerojatnosti za poplave povratnog perioda jednom u pedeset godina.

Temeljem čega se u tablici može iščitati za svaku vjerojatnost poplave, ugroženost za dotično slivno područje.



Tablica 4. Naselja i poplavama potencijalno ugrožene površine na području od Blata na Cetini do ušća Cetine u Omišu

Grad Naselje Vjerojatnost poplava

Vrlo mala Mala Velika

Plavljena površina (km2)

Omiš Borak 0,42

ukupno 1,77

0,38

ukupno 1,25

0,35

ukupno 0,92

Zakučac 0,44 0,27 0,25

Ostrvica 0,12 0,10 0,08

Omiš 0,36 0,21 0,05

Podašpilje 0,26 0,22 0,16

Svinišće 0,09 0,02 0,00

Zvečanje 0,08 0,04 0,02

Izvor: Preliminarna procjena poplavnih rizika na slivovima Cetine, Jadra i Žrnovnice, Knjiga I Hidrološka obrada velikih voda; Institut za elektroprivredu i energetiku d.d. 2009. god.

Slika 2. Granice plavljenih površina na dionici Radmanove mlinice - Omiš Izvor: Preliminarna procjena poplavnih rizika na slivovima Cetine, Jadra i Žrnovnice, Knjiga I Hidrološka obrada velikih voda; Institut za elektroprivredu i energetiku d.d. 2009.god.

Na gornjoj slici je vidljivo da poplave velike vjerojatnosti na području naselja Omiš ugrožavaju u manjoj mjeri područje uz samo korito rijeke Cetine do Omiškog mosta na D 8. Poplavljena je prometnica D 8 (oko 1 km) te prometnice D 70 (oko 1 km na području naselja Omiš i Zakućac) i Ž 6142 dionica 1+000-5+000 (oko 600 m na području naselja Omiš ostalo na područjima naselja Borak i Podašpilje) uz korito Cetine. Poplave velike vjerojatnosti ne ugrožavaju stambene jedinice, u manjoj mjeri ugrožen je ugostiteljski objekt Radmanove mlinice uz samu obalu Cetine. Poplave velike vjerojatnosti ukupno ugrožavaju 0,92 km2 površine kao što se vidi iz slike 2. i tablice 4.

Poplave male vjerojatnosti ugrožavaju oko 1 km prometnice D 8 i poviše navedena prometnice. Plave gusto naseljeno područje gradskog naselja Omiša: Priko, dio Sinaja, Punta, Stari grad sve do Omiške luke. Površina navedenog područja iznosi 0,21 km2 gdje se nalazi oko 600 stambenih jedinica. Poplave male vjerojatnosti ukupno ugrožavaju 1,25 km2 površine kao što se vidi iz slike 2. i tablice 4.



Poplave vrlo vjerojatnosti ugrožavaju oko 2 km prometnice D 8 i poviše navedena prometnice. Plave gusto naseljeno područje gradskog naselja Omiša: Priko područje sve do autokampa, Punta, Stari grad sve do Omiške luke. Površina navedenog područja iznosi 0,36 km2 gdje se nalazi oko 12500 stambenih jedinica. Poplave male vjerojatnosti ukupno ugrožavaju 1,77 km2 površine kao što se vidi iz slike 2. i tablice 4.

Slika 3. Granice plavljenih površina na području Blata na Cetini Izvor: Preliminarna procjena poplavnih rizika na slivovima Cetine, Jadra i Žrnovnice, Knjiga I Hidrološka obrada velikih voda; Institut za elektroprivredu i energetiku d.d. 2009.god.

Poplave svih vjerojatnosti na području Blata na Cetini ne ugrožavaju stambene jedinice jer se nalaze poviše nivoa plavljenja. Ugrožene su poljoprivredne površine te prometnica ŽC 6150 na dionici 14+000-14+200 s mostom Blato na Cetini kod poplava svih vjerojatnosti (vidi sliku 3.)

Maksimalne dubine plavljenja izvan korita kreću se do 3 m kod plavljenja vrlo male vjerojatnosti, dok su kod poplava velike vjerojatnosti dubine plavljenja najviše 1,5 m. Plavljene površine s pripadajućim dubinama plavljenja dane su u tablici 5. Brzine tečenja izvan korita su relativno male i ne povećavaju bitno ugroženost stanovništva.

Tablica 5. Dubine plavljenja potencijalno ugroženih područja na području od Blata na Cetini do ušća Cetine u Omišu

Dubina (m)

Vjerojatnost poplava

Vrlo mala Mala Velika

Plavljena površina (km2)

< 0,25 0,1 0,2 0,4

0,25 – 0,5 0,1 0,1 0,2

0,5 – 0,75 0,1 0,1 0,2

0,75 – 1 0,2 0,1 0,1

1 – 1,5 0,3 0,5 0,1

1,5 – 2 0,2 0,3 0,0

2 – 3 0,7 0,0 0,0

3 – 5 0,2 0,0 0,0

> 5 0,0 0,0 0,0




Procjena ugroženosti stanovništva

Na području navedenom u prethodnom poglavlju naselja Omiš ugroženi su stambeni objekti. Ugroženost stanovništva može ocijeniti kao srednja do niska. Procijenjeni broj stanovnika izloženih poplavi ovisno o vjerojatnosti poplave i ocjena opasnosti po život.

Tablica 6. Procjena izloženosti stanovništva i razina opasnosti po život na području od Blata na Cetini do ušća Cetine u Omišu

VJEROJATNOST POPLAVE BROJ IZLOŽENIH

STANOVNIKA

BROJ UGROŽENIH STAMBENIH

JEDINICA

Vrlo mala 2500 1250

Mala 1200 600

Velika 0 0


Procijenjene štete od poplava na urbaniziranom području temelje se na procjeni broja stambenih jedinica. U potencijalno ugroženom naselju Omiš, ugroženo je najviše 2500 stanovnika kod poplava vrlo male vjerojatnosti, do 1200 stanovnika kod poplave male vjerojatnosti. Procijenjeni broj ugroženih stambenih jedinica kreće se od 600 kod poplava male vjerojatnosti, do 1250 stambenih jedinica kod poplava vrlo male vjerojatnosti.

Statistički pokazatelji U posljednjih 10 godina elementarna nepogoda od poplava proglašena je tri puta. 1. Elementarna nepogoda nastupila u vidu poplava zbog visoke razine i brzine voda rijeke

Cetine od 09. do 16. travnja 2004. god. a koje su se zadržavale na poljoprivrednom zemljištu i do 10 dana ili trenutno odnosile humusni sloj. Štete od elementarne nepogode nastale su na području naselja uz uži tok Cetine i uz krška polja s nabujalim podzemnim vodama: Blato n/C, Kostanje, Podgrađe, Slime, Kučiće, Svinišće, Podašpilje, Zakučac, Ostrvica, Čisla, Donji Dolac i Seoca. Nepogodom je obuhvaćeno 7,82 ha poljoprivrednih površina i od toga je površini od 0,176 ha vodom odnesen humusni sloj. Stradale su pretežno povrtlarske poljoprivredne kulture krumpira, crvenog luka, ječma, pšenice i zobi, na humusnom sloju zemljišta, te na suhozidima i na električnim pumpama vode za domaćinstvo. Prijavu šteta podnijelo je ukupno 59 oštećenika. Štetu je pretrpio i obrt „Kaštil Slanica“ kao korisnik gradskog zemljišta u sklopu izletišta Radmanove mlinice, te Županijska uprava za ceste na dionici Omiš – Pavića most. Ukupna konačna šteta iznosi 98.921,40 kn. (Izvor: Izvješće o elementarnoj nepogodi - konačna procjena štete; Grad Omiš – Povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda; Klasa:920-11/04-01/01; Ur.broj: 2155/01-01-03-5 od 27.05.2004. god.).

2. Elementarna nepogoda nastupila u vidu jake kiše s izlijevanjem velikih količina oborinskih i podzemnih voda 6. svibnja 2007. god. Štete od elementarne nepogode nastale su na području naselja: Omiš, Borak, Zakučac, Tugare – Dočine, Tugare Podhume-Račnik, Naklice, Gata, Čisla, Ostrvica, Zvečanje, Podašpilje i Srijane. Poplavljeni su objekti za stanovanje s opremom, poslovni prostori uslužnih djelatnosti, sakralni objekti; odneseni plodni sloj zemljišta, poljoprivredni zidovi i oprema; ogoljeni nasadi raznog voća, masline i vinove loze; odnesene voćne presadnice, cvijeće i povrtlarske kulture; nanesene velike količine zemlje i kamena u građevinske objekte, okućnice i poljoprivredne površine; oštećene nerazvrstane ceste, lokalni i poljski putovi; te nanesene velike količine zemlje i kamena na državnu cestu D-8, županijske ceste Omiš – Borak, Omiš- Kučiće, Omiš-Gata, i Tugare-Blato n/C. Prijavu šteta podnijelo je ukupno 163 raznih oštećenika (fizičke osobe, stambene zgrade, pravne gospodarske osobe, vijeća MO). Ukupna konačna šteta iznosi 3.269.797,41 kn. (Izvor: Konačno izvješće o elementarnoj nepogodi; Grad Omiš – Povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda; Klasa:920-11/07-01/03; Ur.broj: 2155/01-01-07-5 od 26.06.2007. god.).



3. Elementarna nepogoda nastupila u vidu jake kiše s izlijevanjem velikih količina oborinskih i podzemnih voda 2. lipnja 2009. god. Štete od elementarne nepogode nastale su na području naselja: Omiš, Lokva Rogoznica, Staniči, Seoca, Čelina, Svinišće, Podgrađe, Borak, Kučiće i Gata. Zahvaćena je ukupna površina od oko 90 km2. Poplavljeni su objekti za stanovanje s opremom, poslovni prostori uslužnih djelatnosti, sakralni objekti; odneseni plodni sloj zemljišta, poljoprivredni zidovi i oprema; ogoljeni nasadi raznog voća, masline i vinove loze; odnesene voćne presadnice, cvijeće i povrtlarske kulture; nanesene velike količine zemlje i kamena u građevinske objekte, okućnice i poljoprivredne površine; oštećene nerazvrstane ceste, lokalni i poljski putovi; te nanesene velike količine zemlje i kamena na državnu cestu D-8, županijske ceste Omiš – Borak, Omiš- Kučiće, Omiš-Gata, i Omiš – Lokva Rogoznica. Prijavu šteta podnijelo je ukupno 27 oštećenika u svojstvu fizičkih osoba, a u svojstvu pravnih osoba štetu je prikazao Grad Omiš na svojoj komunalnoj infrastrukturi i javnim površinama. Šteta nastala nanosom šljunka i kamena na komunalnoj infrastrukturi u nadležnosti Grada Omiša iznosi 1.516.142,80 kn, a ukupna poznata šteta kod fizičkih osoba iznosi 345.872,16 kn. (Izvor: Konačno izvješće o elementarnoj nepogodi os poplave 02.lipnja 2009; Grad Omiš – Povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda; Klasa:920-11/09-01/02; Ur.broj: 2155/01-02-09-5 od 24.08.2009. god.).

Mjere zaštite

Operativne mjere kojima se smanjuju štete od razornih bujičnih voda su u stvari preventivne mjere - sustavno uređenje bujica, odnosno radovi u slivu s ciljem smanjenja erozijske sposobnosti takvih povremenih vodotoka (pošumljavanje, izgradnja stepenica za zadržavanje nanosa i dr.). U tom smislu najbitnije je prije razdoblja vlažnog vremena i prije pojave velikih pljuskova kontrolirati objekte u koritu bujica (prvenstveno propuste u koritu bujica) i izvršiti čišćenje od nečistoća (stabla, granje, otpad i dr.), kako bi se spriječilo izlijevanje vode iz korita, a time smanjila opasnost za izgrađene objekte na bujicama, ali i na objektima, koji se nalaze na okolnom terenu. Na bujičnim tokovima potrebno je provesti zaštitu od erozije i uređenje bujica koja obuhvaća biološke i hidrotehničke radove (čišćenje korita bujica, po potrebi obloga korita i dr.). Utjecaj vegetacijskog pokrivača, prvenstveno šuma, zatim travnjaka i mnogih višegodišnjih kultura je vrlo značajan za režim otjecanja i razvoj erozijskih procesa na bujičnom slivu. Stoga je potrebno voditi računa o održavanju vegetacijskog pokrivača u bujičnom slivu. Biološki radovi na zaštiti od štetnog djelovanja bujica odnose se na održavanje zelenila u slivnom području, krčenje raslinja i izgradnju terasa.

Izgradnjom i uređenjem područja u urbaniziranim područjima postojeći bujični kanali postaju glavni odvodni kolektori oborinskih voda s urbaniziranih područja te površinskih voda s ostalih dijelova slivnog područja.

Za potrebe tehničkog održavanja, uz korita i kanale bujičnih tokova određuje se inundacijski pojas minimalne širine od 5,0 m od ruba čestice javnog vodnog dobra i vodnog dobra, gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra. U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja bujica (zabranjeno odlagati zemlju, kamen, otpadne i druge tvari, te obavljati druge radnje kojima se može utjecati na promjenu vodotoka, vodostaja, količine ili kakvoće vode ili otežati održavanje vodnog sustava, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka). Ako je duž trase bujičnog toka planirana zelena površina (u građevinskom području naselja), bujični tok mora svojim rješenjem biti prilagođen okolišu.



1.2. Potres Potres3 je jedna od najneugodniji prirodnih pojava. Prvi geografski prikaz pojave potresa pokazao je da se oni ne događaju bilo gdje na Zemlji, već su najčešći i najjači u područjima mlađeg boranog gorja. Ista ta područja su mjesta najintenzivnijih geoloških procesa.

Do danas se raznim teorijama nastojalo prikazati uzroke nastanka potresa. Danas je najpoznatija i široko prihvaćena teorija tektonskih ploča. Prema toj teoriji Zemljina kora i gornji dio plašta nisu cjeloviti već razlomljeni i sastoje se od 15 ploča debljine 50-150 km koje se međusobno pomiču kao kruta tijela. Pomaci mogu biti razmicanje, tlačenje - sudaranje, kliženje i podvlačenje. Zbog pomaka dolazi na granicama ploča i u njihovoj blizini do velikih sila i naprezanja, a u trenutku kad se iscrpi nosivost materijala dolazi do naglih pomaka koji su uzrok potresima. Karta epicentara potresa dobro se poklapa s granicama tektonskih ploča. Ipak, ne mogu se svi potresi ovako objasniti. Tektonske ploče imaju unutar sebe pukotine i rasjede, razlomljene su na manje dijelove između kojih dolazi do unutarnjih naprezanja a potom i do potresa.

Za građevinarstvo nisu od značaja drugi uzroci potresa kao što su potresi vulkanskoga podrijetla, potresi prouzročeni krškim pojavama ili vodenim akumulacijama jer je oslobođena energija u tim slučajevima bitno manja.

Seizmičke karakteristike područja Seizmološka karta Republike Hrvatske prikazuje područja jednakih intenziteta4 potresa. U Republici Hrvatskoj je karta iz 1990. g. utemeljena na obradi podataka povijesnih potresa u razdoblju od oko 1600 godina, ocjeni njihova intenziteta i posljedica te razmatranju geoloških i tektonskih uvjeta koji vladaju na tom području. Karta prikazuje intenzitete za srednje uvjete tla. Na temelju podrobnijih istraživanja moguće su korekcije osnovnog stupnja seizmičnosti na više ili na niže. Karta je izrađena za potrese s 500 godišnjim povratnim razdobljem i mjerodavna je za proračun građevina visokogradnje. Za posebne građevine (visoke brane, nuklearne elektrane) moguće je upotrijebiti kartu izrađenu za 1000-godišnje povratno razdoblje, a za građevine ograničena trajanja ili za proračun opreme može se upotrijebiti karta izrađena za povratno razdoblje od 50 godina. U ovom trenutku u Republici Hrvatskoj su na snazi tehnički propisi i norme, pa s time i seizmološke karte rizika preuzete Zakonom o preuzimanju zakona o standardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao republički zakon N.N. 53/91.

3Potres (hrv. još i trus, trešnja; engl. earthquake) je prirodna pojava prouzročena iznenadnim oslobađanjem energije u Zemljinoj kori

i dijelu gornjega plašta koja se očituje kao potresanje tla. 4Intenzitet potresa je kvalitativna ili kvantitativna mjera žestine potresnog gibanja tla na nekom mjestu.

Intenzitet potresa utvrđuje se prema različitim opisnim ljestvicama (skalama) potresa. U Republici Hrvatskoj je danas u uporabi ljestvica od 12 stupnjeva MSK-64 (prema autorima: Mercalli-Sponheuer-Karnik, 1964). Svaki stupanj ljestvice opisuje potres na

temelju opažanja posljedica na građevinama i opažaja ljudi. Stoga intenzitet koji će se pripisati kojem potresu ovisi o gustoći naseljenosti, sastavu građevnog fonda i donekle subjektivnoj procjeni. U novije je vrijeme (1993) objavljena 12-stupanjska Europska makroseizmička ljestvica (EMS) koja je zapravo prilagođena i modernizirana ljestvica MSK-78.



Slika 4. Seizmološka karta Hrvatske; Izvor: Prof.dr.sc. D., Morić, Potresno inženjerstvo, Katedra za betonske konstrukcije, Zavod za materijale i konstrukcije, Građevinski fakultet – Osijek, 2009. Iz slike 4. lako je uočiti da je gotovo cijela Republika Hrvatska, pa tako i Splitsko-dalmatinska županija, obuhvaćena potresnim područjima intenziteta VI, VII, VIII i IX stupnja prema MSK ljestvici uz 63% vjerojatnost pojave. U tablici 7. je dat opis intenziteta potresa koji se javljaju u Gradu Omišu - Ljestvica MSK - 78 (s dopunama i izmjenama iz 1980. god.) Posljedice potresa po seizmičkim zonama Vremenske varijacije seizmičke aktivnosti pokazuju da se razdoblja pojačane i smanjene seizmičke aktivnosti izmjenjuju, istina bez neke pravilnosti, ali s trajanjem oko 10 do 20 godina:

Zona IX stupnja MSK ljestvice zahvaća područje pl. Biokovo, lokalitete Makarska -Imotski- Sinj u ukupnoj površini od oko 4000 km2.

Zona VIII stupnja MSK ljestvice zahvaća brojne lokalitete srednjodalmatinskih otoka: Vis, Hvar, Brač, Šolta, splitsku aglomeraciju, područje Sinja.

Zona VII stupnja MSK ljestvice zahvaća ostala područja županije.



Tablica 7. Ljestvica MSK - 78 (s dopunama i izmjenama iz 1980.) - Opis intenziteta potresa koji se javljaju u Gradu Omišu

IX0

OGRANIČENO RAZORAN POTRES

(Opća oštećenja objekata)

a opća panika

velike štete na namještaju u zgradama

b najveći broj zgrada tipa C trpi oštećenja 3.stupnja

na zgradama tipa B oštećenja 4. stupnja

poneke zgrade tipa B trpe oštećenja 5.stupnja

na mnogim zgradama tipa A oštećenja 5. stupanj

stupovi i spomenici se ruše

velike štete na rezervoarima

podzemni cjevovod se djelomično lome

u izvjesnim slučajevima dolazi do savijanja željezničkih tračnica i oštećenja na cestama

c na ravnim zemljištima podzemna vod izbija na površinu i razlila se, sa vodom ili bez nje izbija mulj i pijesak

na zemljištu se pojavljuju pukotine širine do 10 cm, a na strminama i riječnim obalama i više od toga

u tlu se u velikom broju pojavljuje i male pukotine

blokovi stijena se ruše

aktiviraju se mnoga klizišta

stvaraju se veliki valovi na vodi

presušeni bunari se obnavljaju

presušuju aktivni bunari vode

Izvor: Stojanović, R.; Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u vanrednim situacijama; Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1984.

U predmetnoj ljestvici radi lakšeg razumijevanja ukomponirane su još 4 veličine, i to: 1. koja određuje kategoriju građevina obzirom na način izgradnje i vrstu upotrijebljenog materija, bez neophodnih antiseizmičkih mjera (A., B. i C.), 2. koja određuje količinske karakteristike (u %), 3. koja određuje klasifikaciju oštećenja od 1-5 stupnja (od lagana oštećenja - do potpuna rušenja) i 4. koja određuje grupna obilježja (ljude i okoliš, građevine i prirodne pojave). Tablica 8. Klasifikacija objekata korištenih u ljestvici

Tipovi građevina

Opis građevina

Tip - A Zgrade od neobrađenog kamena, seoske građevine, kuće od nepečene opeke, kuće od nabijene gline

Tip - B Zgrade od opeke, građevine od krupnih blokova, građevine s drvenom konstrukcijom, građevine iz tesanog prirodnog kamena

Tip - C Zgrade s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupno-panelne zgrade, dobro građene drvene zgrade

Izvor: Stojanović, R.; Zaštita i spasavanje ljudi i materijalnih dobara u vanrednim situacijama; Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1984.



Tablica 9. Klasifikacija oštećenja objekata

Stupanj oštećenja Opis oštećenja

0˚ Nema vidnih oštećenja - objekt je doživio potres bez vidljivih posljedica

1˚ Lagana oštećenja -sitne pukotine u žbuci -otpadanje manjih komada žbuke - oštećenje dimnjaka

2˚ Umjerena oštećenja

-male pukotine u zidovima -otpadanje većih komada žbuke -klizanje krovnog crijepa -pukotine i otpadanje dijelova dimnjaka

3˚ Teška oštećenja -široke i duboke pukotine u zidu -rušenje dimnjaka - rušenje dijelova krovova

4˚ Razorna oštećenja

-otvori u zidovima -rušenje dijela zgrada i krovova -razaranje veza među pojedinim dijelovima zgrade -rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune

5˚ Potpuno rušenje -potpuno rušenje pojedinih građevina

Izvor: Stojanović, R.; Zaštita i spasavanje ljudi i materijalnih dobara u vanrednim situacijama; Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1984.

Količinske karakteristike (postotni odnos oštećenih objekata prema postojećem broju objekata):

Pojedine – moguća su oštećenja: oko 5%, Mnoge – mnogo zgrada: oko 50%, Većina – najveći broj zgrada: oko 75%,

Seizmološki rizik po život ljudi i materijalna dobra

Područje Grada Omiša obuhvaća površinu od 266,2 km2 (26.620 ha) i nalazi se u zoni potresa intenziteta VIIº (povratni period 50), u zoni potresa intenziteta VIIIº (povratni period od 100 i 200 godina) i za povratni period od 500 god. nalazi se u zoni VIII° i IX° MSK ljestvice, što je prikazano na slikama 6, 7, 8, i 9. Potrebno je osigurati zaštitu od potresa IXº MSK ljestvice, što je potres koji može izazvati oštećenja i rušenje objekata i ljudske gubitke.

Tablica 10. Potresi intenziteta IXº MSK ljestvice

Datum Epicentar

02. VII. 1898. Sinjsko polje

29. XII. 1942.. Imotsko polje

11. I. 1962. Biokovo

05. IX. 1996. Ston

Izvor: www.duzs.hr/potresi, 2006.

Moguće ljudske žrtve rezultat su prije svega očekivanih razaranja stambenih, te objekata gdje boravi puno ljudi. Osim toga, među stanovništvom bi došlo do uznemirenosti i panike, te su mogući dodatni ljudski gubici.

Pregled objekata u kojima stalno boravi veći broj osoba dat je u tablici 11.

http://www.duzs.hr/potresi



Tablica 11. Pregled građevina u kojima boravi veći broj osoba u Gradu Omišu

NAZIV OBJEKTA LOKACIJA KAPACITET

Dječji vrtići

Potočić Četvrt k. Zvonimira 5, Omiš 60

Pčelica Joke Kneževića 12, Omiš 120

Galeb (i jaslice) Put Mostine, Omiš 200

Visibaba Cetinska cesta 4, Omiš 30

Radost Vangrad 3, Omiš 30

Smilje Gata 30

Trešnjica Tugare 30

Kamenčić Kostanje 30

Vrbica Blato na Cetini 30

Osnovne škole

OŠ J. Pupačić Trg kralja Tomislava 1, Omiš 1200

Područni odjel Kučiće Kučiće 53

Područni odjel Slime Slime 10

OŠ 1. listopada ´42.- Cišla Cišla 300

OŠ Gornja Poljica Srijane Nečaj 43; 21205 Donji Dolac

80

Srednja škola

SŠ Jure Kaštelan Trg kralja Tomislava 2, Omiš 850

Ostali objekti

Dom zdravlja SDŽ Omiš Put Mlije 2, Omiš 60

Prodajni centar Ribnjak - Studenac

Četvrt Ribnjak 17 200

Robna kuća Chromos agro Fošal 3, Omiš 50

Župna crkva Sv. Petra Četvrt ribnjak 3, Omiš 500

Školska sportska dvorana Omiš 500

Apartmani i hoteli

Turističko naselje - apartmani Marasović uvala d.o.o.

Mala luka bb, Omiš 300

Hotel Ruskamen Lokva Rogoznica 450

Hotel Brzet Brzet 13, Omiš 180

Hotel Plaža Trg Kralja Tomislava 13, Omiš 250

Hotel Germania Stanići 50

Hotel villa Dvor Mosorska cesta 13 50

Autokampovi

Autokamp Ribnjak Omiš 2000

Autokamp Lisičina Omiš 70

Autokamp Radman Omiš 20

Autokamp Artina, Lokva Rogoznica 20

Autokamp Danijel Lokva Rogoznica 70

Autokamp Linda Lokva Rogoznica 20

Autokamp Sirena Lokva Rogoznica 100

Kao posljedica razaranja objekata moguća je i pojava požara, te za gašenje vjerojatno neće se moći koristiti mjesna vodovodna mreža, jer se i na istoj očekuju oštećenja, pa će se morati koristiti voda iz čatrnja i bunara.

U uvjetima očekivanih oštećenja na prometnicama kao i s pretpostavkom da se djelovanje potresa ne može ograničiti samo na područje Grada Omiša, već da može zahvatiti i susjedne općine/gradove i županije, potrebno je predvidjeti određene poteškoće u djelovanju ograničenih raspoloživih zdravstvenih službi, a posebice u provedbi trijaže ozlijeđenih te prevoženju teže ozlijeđenih osoba.



Učestalost i intenzitet potresa u zadnjih 100 godina U sljedećoj tablici je dana učestalost i intenzitet potresa u okolici i na području Grada Omiša od 1879. do 2003. godine. Tablica 12. Učestalost i intenzitet potresa (°MSK ljestvice) za razdoblje od 1879. do 2003.

godine

grad/mjesto φ (o N) λ (o E) Intenzitet potresa (°MSK)

V VI VII VIII Ričice 44.335 15.748 9 0 0 0

Vrlika 43.909 16.402 25 2 2 0

Split 43.516 16.451 16 5 2 0

Vrlika 43.909 16.402 25 2 2 0

Sinj 43.702 16.643 24 10 1 2

Trilj 43.617 16.732 21 6 5 2

Prgomet 43.606 16.235 19 2 1 0

Kamensko 43.617 16.958 17 13 3 1

Aržano 43.579 17.007 23 6 4 0

Zagvozd 43.397 17.061 24 7 3 1

Makarska 43.295 17.026 24 5 5 0

Igrane 43.196 17.144 28 3 4 1

Imotski 43.448 17.221 30 8 2 1

Vrgorac 43.205 17.373 36 9 2 0

Izvor: Kuk V., Seizmološki podaci, Seizmološka služba Republike Hrvatske, Državni geofizički zavod, PMF Zagreb, 2008.

Na području Grada Omiša razdoblju od 1897. do 2003. godine zabilježeni su potresi slijedećih intenziteta: 16 potresa intenziteta V° MSK ljestvice, 7 potres VI° MSK ljestvice i 1 potresa VII° MSK. U okolici Grada Omiša u navedenom periodu, zabilježeni potresi različitih intenziteta koji su se osjetili na području Grada, ali nisu imali značajnijih zabilježenih posljedica. Najviše se potresa osjetilo na području grada Trilja, najviše V° (21 puta), VI° (6 puta) i VII° (5 puta) a zabilježeni potresi VIII° MSK ljestvice su u gradovima Sinju (2 puta) i Trilju (2 puta) te općini Zagvozd (1 put).

Na sljedećim slikama (Slika 5. i 6.) prikazani su epicentri različitih magnituda5 potresa zabilježeni u razdoblju od 1879 – 2003. g. iz kojih se može vidjeti da su na području Grada većinom zabilježeni potresi manjih magnituda (3 ≤ M ≤ 5) što svjedoči o seizmičkoj aktivnosti ovog područja.

5 Magnituda potresa je kvantitativna mjera jakosti potresa izražena oslobođenom energijom, neovisno o mjestu

opažanja. Moderni seizmološki instrumenti zapisuju gibanje tla kao funkciju vremena u digitalnom obliku. Podaci se od mjernog instrumenta, seizmometra, prenose telefonskim putem ili satelitskim vezama izravno do središnjeg računala, pa se epicentar potresa, dubina žarišta i magnituda mogu dobiti kratko vrijeme nakon prestanka potresa. Iako zapisivanje potresa seizmografima potječe iz devedesetih godina 19. stoljeća, tek je tridesetih godina 20.

stoljeća američki seizmolog Charles Richter uveo koncept magnitude potresa.



Slika 5. Karta epicentara potresa (1879.-2003. god.) magnitude između 4 i 5; Izvor: Kuk. V., Seizmološki podaci, Seizmološka služba Republike Hrvatske, Državni geofizički zavod, PMF Zagreb, 2008 god.

Slika 6. Karta epicentara potresa (1879.-2003. god.) magnitude između 3 i 4; Izvor: Kuk. V., Seizmološki podaci, Seizmološka služba Republike Hrvatske, Državni geofizički zavod, PMF Zagreb, 2008 god.



Seizmološke karte povratnog perioda Povratni period potresa je prosječno vrijeme između dva događaja zadane (ili veće) magnitude. Ako je npr. povratni period potresa određene magnitude za razdoblje 50 godina, očekuje se da će se potres u 500-godišnjem razdoblju 10 puta ponoviti. Razmak između pojedinih potresa, naravno, nije jednoličan. Na slijedećim slikama prikazane su seizmološke karte (unutar prikazanog područja je i Grada Omiša) za povratni period od 50, 100, 200 i 500 godina:

Slika 7. Seizmološka karta za povratni period od 50 godina; Izvor: Kuk V., Seizmološki podaci, Seizmološka služba Republike Hrvatske, Državni geofizički zavod, PMF Zagreb, 2008. god.

Obzirom na potresni rizik povratnog perioda od 50 godina Grad Omiš se nalazi na području intenziteta potresa VIIº po MSK ljestvici.



Slika 8. Seizmološka karta za povratni period od 100 godina;

Izvor: Kuk V., Seizmološki podaci, Seizmološka služba Republike Hrvatske, Državni geofizički zavod, PMF Zagreb, 2008. god.

Obzirom na potresni rizik povratnog perioda od 100 godina Grad Omiš se nalazi na području intenziteta potresa VIIIº po MSK ljestvici.




Obzirom na potresni rizik povratnog perioda od 200 godina Grad Omiš se nalazi na području intenziteta potresa VIIIº po MSK ljestvici.




Područje Grada Omiša nalazi se u području intenziteta potresa VIII° i IXº (povratni period 500 godina) MSK ljestvice. Ugroženost pojedinih područja obzirom na gustoću stanovanja i građenje objekata

Za potrebe procjene ugroženosti pojedinih područja obzirom na gustoću stanovanja i građenje objekata korišteni su podaci prvih rezultata Popisa 2011. god. U Gradu Omišu u zadnjih 10 godina se smanjio broj stanovnika.

Na području Grada Omiša ima 31 naselje (vidi tablicu 13.) prema prvim rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. god. ukupan broj stanovnika je 14.872, a ukupan broj stanova za stalno stanovanje na području Grada je 7.807. Naselja su disperzirana prostorom Grada. Najveća koncentracija stanovništva nalazi se u gradskom naselju Omiš (stanovnika 6.387 i broj stambenih jedinica 3.509) i okolnim naseljima (Borak, Čelina i Stanići). Broj stanovnika po stambenoj jedinici za naselje Omiš je 1.90 stan./stanu. Od ostalih 30 naselja jedino Gata (557 stanovnika), Kostanje (602), Kučiće (596), Stanići (531), Tugare (891) imaju više od 500 stanovnika.

Najviše je malih naselja do 300 stanovnika (67 %) u kojima živi više od četvrtine stanovništva. Osim naselja Omiš ostala naselja su ruralnog tipa.



Tablica 13. Ukupno popisanih osoba i stambene jedinice na području Grada Omiša

Ukupno popisane

osobe

Ukupan broj stanovnika

Kućanstva Stambene jedinice

ukupno privatna

kućanstva ukupno

stanovi za stalno

stanovanje

Omiš 15.279 14.872 5.009 5.004 10.640 7.807

1. Blato na Cetini 466 466 138 138 294 233

2. Borak 163 155 45 45 70 56

3. Čelina 226 219 77 77 347 177

4. Čisla 307 305 84 84 136 97

5. Donji Dolac 364 362 123 122 246 246

6. Dubrava 304 298 91 91 118 100

7. Gata 571 557 174 174 243 209

8. Gornji Dolac 119 119 37 37 95 95

9. Kostanje 615 602 177 177 300 257

10. Kučiće 611 596 179 179 288 197

11. Lokva Rogoznica 424 402 143 143 716 462

12. Marušići 155 142 69 69 388 156

13. Mimice 222 216 100 100 566 173

14. Naklice 242 237 70 70 96 78

15. Nova Sela 229 219 92 92 191 115

16. Omiš 6.530 6.387 2.177 2.173 3.509 3.181

17. Ostrvica 197 197 54 54 98 85

18. Pisak 240 184 112 112 682 160

19. Podašpilje 20 20 11 11 48 35

20. Podgrađe 283 277 82 82 164 91

21. Putišići 47 47 16 16 32 32

22. Seoca 145 145 37 37 71 71

23. Slime 269 265 88 88 195 122

24. Smolonje 78 78 28 28 54 49

25. Srijane 275 275 105 105 236 235

26. Stanići 566 531 188 188 531 227

27. Svinišće 94 94 39 39 111 100

28. Trnbusi 163 161 60 60 147 145

29. Tugare 902 891 250 250 406 384

30. Zakučac 153 148 47 47 87 67

31. Zvečanje 201 195 66 66 120 120

Naknadno popisani 98 82 50 50 55 52

Izvor: Popisane osobe, kućanstva i stambene jedinice po naseljima, prvi rezultati Popisa 2011.; www.dzs.hr

Stari dio gradskog naselja Omiš je očuvao arhitektonska obilježja srednjevjekovnog mediteranskog ribarskog naselja sa zbijenim kamenim kućama među kojima se provlače uske ulice. U ovom dijelu naselja Omiš veći dio objekata visine do P+2 je stare kamene gradnje s velikim brojem prozora zaštićenih drvenim škurama. Međukatne konstrukcije su drvene građe. Objekti su pretežno stambene namjene, dok su u prizemnim prostorijama smješteni poslovni prostori pretežno ugostiteljske i trgovačke namjene. Objekti su međusobno spojeni drvenim krovnim konstrukcijama. Velika gustoća izgrađenosti pretpostavlja malo prohodnih evakuacijskih putova te se u tom dijelu gradskog naselja Omiš očekuje najveća zakrčenost ulica. Većina objekata je građena prije 1964. god. što je i djelom uzrok lošeg građevinskog stanja nekih objekata.

Ostali dijelovi naselja Omiš (Priko) su manje gustoće izgrađenosti i novije izgradnje. Većina objekata je visine do P+2, a postoje i zgrade visine P+10.



Poznavajući vrijeme izgradnje pojedine skupine zgrada može se dobiti grubi zaključak o njihovoj seizmičkoj otpornosti. Tako su zidane zgrade od 1920. imale stropne konstrukcije isključivo od drvenih greda. Armiranobetonski stropovi postupno su primjenjivi u razdoblju od 1920. do 1940. god. Od godine 1945. do 1964. prevladavaju armiranobetonski monolitni stropovi polumontažnih tipova ili izvedeni na licu mjesta.

Nakon 1964. god. zidane zgrade se sustavno grade s horizontalnim i vertikalnim serklažima. Obiteljske kuće u prosjeku ne prelaze dva kata. Stambene više katnice se intenzivno grade do šest katova uključujući i prizemlje.

Zgrade s armirano betonskim nosivim sustavom počinju se graditi nakon 1960 - god. Te zgrade su izgrađene prema odredbama seizmičkih propisa iz 1964. i 1981. god. U slučaju potresa (IXo po MSK) dolazi do oštećenja i rušenja starih stambenih jedinica, pogotovo imajući u vidu da u naseljima općine postoje takve skupine objekata građenih u dalmatinskom stilu. Skupine se sastoje od starijih kamenih kuća ponekad višekatnih koje nemaju armirano-betonske konstrukcije. Prostor novije izgradnje predstavlja zonu manje ugroženosti. Način gradnje objekata za stanovanje i gustoća naseljenosti diktira povredljivost nekog naselja. Grad Omiš ima kuće građene od kamena i vapnenog veziva. Stanovi građeni nakon 1964. godine u načelu su otporni na potrese intenziteta do VII stupnja MSK ljestvice. Očekivane posljedice potresa za građevine

Procjena obujma i stupnja ugroženosti od potresa obuhvaća razorne potrese. Polazi se od pretpostavke da ljudi stradavaju uslijed rušenja objekata, oštećenja opreme, instalacije i uređaja. Zbog navedenog je nužno pronaći vezu između intenziteta potresa i mehaničke rastresitosti objekata. Prvo treba utvrditi mogući stupanj oštećenja raznih kategorija objekata pri različitim stupnjevima intenziteta potresa. Obzirom na mehaničku otpornost, obujma i stupnja oštećenja, zbrinjavanje i asanacije objekata utvrđuje se stupanj oštećenja.

Na području Grada Omiša podaci o broju objekata i postotak tipova stanova A, B i C dani su u tablici 14.

Tablica 14. Postotak zastupljenosti tipova stanova

Grad Omiš Ukupan

broj stanova

% zastupljenosti tipova građevina (stambeni i drugi objekti)

Objekti Tipa "A"

Objekti Tipa "B"

Objekti Tipa "C"

nepoznata god gradnje

UKUPNO 7.807 12 21 64 3

1. Omiš (gradsko naselje Omiš) 3.181 13 17 68 2 2. Obalno područje: Zakučac, Borak, Stanići, Čelina, Lokva Rogoznica, Mimice, Marušići i Pisak

1478 7 16 72 5

3. Srednja Poljica Gata, Dubrava, Naklice, Tugare, Čisla, Ostrvica, Zvečanje i Smolonje

1099 12 26 58 4

4. Sjeverna strana Omiške Dinare i područje Kosatanja

Podašpilje, Svinišće, Kučiće, Slime, Podgrađe, Kostanje i Seoca

873 20 29 47 3

5. Gornja Poljica i Nova Sela Blato na Cetini, Nova Sela, Trnbusi, Gornji Dolac, Putišići, Srijane i Donji Dolac

1101 18 25 53 3

Izvor: www.dzs.hr i Popis stanovništva 2011. god.

http://www.dzs.hr/



Za praktične potrebe na temelju svega iznijetog data je tablica koja prikazuje relativan prirast stupnja oštećenja objekata raznih kategorija (A, B, C ranije navedene u tablici 8.) pri raznim intenzitetima potresa. U ovom slučaju uzet je raspored stupnja oštećenja prema normalnom (Gausovom) zakonu raspodjele. Podaci i struktura tablice je takva da se može na bazi nje odmah procjenjivati ugroženost od potresa i posljedice od njegovog destruktivnog djelovanja (razaranja, požara i sl.). U promatranom području, odredi se planski intenzitet potresa, zatim utvrdi postotna zastupljenost pojedinih tipova zgrada (tablica 14.) i za razne stupnjeve oštećenja dobiva (množenjem sa veličinama iz tablice 15.) dobije se kvantitativni prikaz opsega oštećenja, odnosno razaranja (tablica 16.).

Tablica 15.Stupanj oštećenja objekata raznih kategorija pri intenzitetu potresa IX° MSK ljestvice Tip

zgrade 0 1 2 3 4 5

A - - - - - -

B - - - - - -

C - - - - - -

A - - - - 25 75 4,75

B - - - 5 45 50 4,45

C - - 3 42 50 5 3,57

A - - - 5 45 50 4,55

B - - 3 42 50 5 3,57

C - 3 42 50 5 - 2,57

A - - 3 42 50 5 3,57

B - 3 42 50 5 - 2,57

C 3 42 50 5 - - 1,57

A - 3 42 50 5 - 2,57

B 3 42 50 5 - - 1,57

C 50 50 - - - - 0,5

A 45 50 5 - - - 0,6

B 95 5 - - - -

C - - - - - -VI

VIII

VII

Ip

d - Stupanj oštećenja u %

d

XI

X

IX

Tip

zgrade 0 1 2 3 4 5

A - - - - - -

B - - - - - -

C - - - - - -

A - - - - 25 75 4,75

B - - - 5 45 50 4,45

C - - 3 42 50 5 3,57

A - - - 5 45 50 4,55

B - - 3 42 50 5 3,57

C - 3 42 50 5 - 2,57

A - - 3 42 50 5 3,57

B - 3 42 50 5 - 2,57

C 3 42 50 5 - - 1,57

A - 3 42 50 5 - 2,57

B 3 42 50 5 - - 1,57

C 50 50 - - - - 0,5

A 45 50 5 - - - 0,6

B 95 5 - - - -

C - - - - - -VI

VIII

VII

Ip

d - Stupanj oštećenja u %

d

XI

X

IX Izvor: Stojanović, R., 1984.; Zaštita i spasavanje ljudi i materijalnih dobara u vanrednim situacijama; Vojnoizdavački zavod, Beograd

Tablica 16. Ukupan broj oštećenih objekata raznih kategorija pri intenzitetu potresa IX

o MSK ljestvice

Gradsko naselje Omiš:

Ip

Tip Broj oštećenih objekata prema stupnjevima oštećenja

stana 0 1 2 3 4 5

IX

A 0 0 - 21 186 207

B 0 0 16 227 270 27

C 0 65 908 1082 108 -

Obalno Područje: Zakučac, Borak, Stanići, Čelina, Lokva Rogoznica, Mimice, Marušići i Pisak

Ip


stana 0 1 2 3 4 5

IX

A 0 0 - 5 47 52

B 0 0 7 99 118 12

C 0 32 447 532 53 -

Srednja Poljica: Gata, Dubrava, Naklice, Tugare, Čisla, Ostrvica, Zvečanje i Smolonje

Ip


stana 0 1 2 3 4 5

IX

A 0 0 - 7 59 66

B 0 0 9 120 143 14

C 0 19 268 319 32 -

Sjeverna strana Omiške Dinare i područje Kostanje: Podašpilje, Svinišće, Kučiće, Slime, Podgrađe, Kostanje i Seoca

Ip


stana 0 1 2 3 4 5

IX

A 0 0 - 8 75 84

B 0 0 7 102 121 12

C 0 12 165 197 20 -



Gornja Poljica i Nova Sela: Blato na Cetini, Nova Sela, Trnbusi, Gornji Dolac, Putišići, Srijane i Donji Dolac

Ip


stana 0 1 2 3 4 5

IX

A 0 0 - 10 89 99

B 0 0 8 116 138 14

C 0 18 245 292 29 -

Za pretpostaviti je da u slučaju snažnijeg potresa (od IXo po MSK ljestvici) dolazi do rušenja stambenog fonda, pogotovo imajući u vidu da u pojedinim područjima općine postoje stariji objekti građeni u dalmatinskom stilu kao što su starije kamene kuće posebice višekatne koje nemaju armirano-betonske konstrukcije.

Procjene oštećenja stanova kod intenziteta potresa IX° po MSK ljestvici Obzirom na područja naselja Grada Omiša procjenjuje se stupanj oštećenja određenih konstruktivnih sustava.

GRADSKO NASELJE OMIŠ: 65 stanova će biti neznatno oštećeno, 924 stana umjereno oštećeno, 1330 stana će biti jako oštećeno, 564 totalno oštećeno i 234 stana će biti srušena. Ukupno 2128 stanova će biti oštećeno tako da u njima više nije moguće stanovanje. OBALNO PODRUČJE: (Zakučac, Borak, Stanići, Čelina, Lokva Rogoznica, Mimice, Marušići i Pisak): 32 stana će biti neznatno oštećeno, 454 stana umjereno oštećeno, 636 stana će biti jako oštećeno, 218 totalno oštećeno i 64 stana će biti srušena. Ukupno 918 stanova će biti oštećeno tako da u njima više nije moguće stanovanje. SREDNJA POLJICA: (Gata, Dubrava, Naklice, Tugare, Čisla, Ostrvica, Zvečanje i Smolonje): 19 stanova će biti neznatno oštećeno, 277 stana umjereno oštećeno, 446 stana će biti jako oštećeno, 234 totalno oštećeno i 80 stanova će biti srušeni. Ukupno 760 stanova će biti oštećeno tako da u njima više nije moguće stanovanje. SJEVERNA STRANA OMIŠKE DINARE I PODRUČJE KOSTANJE: (Podašpilje, Svinišće, Kučiće, Slime, Podgrađe, Kostanje i Seoca): 12 stanova će biti neznatno oštećeno, 172 stana umjereno oštećeno, 307 stana će biti jako oštećeno, 216 totalno oštećeno i 96 stana će biti srušena. Ukupno 619 stanova će biti oštećeno tako da u njima više nije moguće stanovanje. GORNJA POLJICA I NOVA SELA: (Blato na Cetini, Nova Sela, Trnbusi, Gornji Dolac, Putišići, Srijane i Donji Dolac): 18 stanova će biti neznatno oštećeno, 253 stana umjereno oštećeno, 418 stanova će biti jako oštećeno, 256 totalno oštećeno i 113 stanova će biti srušena. Ukupno 787 stanova će biti oštećeno tako da u njima više nije moguće stanovanje.



Posljedice koje potres može izazvati po stanovništvo U žrtve potresa ubrajamo ranjene i poginule osobe. Broj ranjenih izračunava se prema formuli (1), a broj poginulih prema formuli (2) (Izvor: D. Aničić – Civilna zaštita 1 (1992.) 2, 135 – 143.) gdje je:

n

i

m

i

DijCijBiABR1 1

(1)

n

i

m

j

EijCijBiABP1 1

(2)

BR - broj ranjenih osoba BP - broj poginulih osoba A - ukupan broj osoba koje žive na nekom području B i C B – postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broju stambenih zgrada C - postotak oštećenja zgrada određenog konstruktivnog sustava prema stupnjevima oštećenja za određeni intenzitet potresa u odnosu prema ukupnom broju zgrada tog sustava D - postotak ranjenih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu E - postotak poginulih za j – to oštećenje u i – tom konstruktivkom sustavu i – konstruktivni sustavi (I,II,III) j – stupanj oštećenja (1,2,3,4,5,6) n = 3 m = 4

Broj stradalih ovisan je o vrsti objekata u kojoj se ljudi borave ili se nalaze. Moguće ljudske žrtve rezultat su prije svega očekivanih razaranja u središnjim starijim dijelovima naselja gdje dominiraju zgrade sagrađene prije 1920. god.

Prognoza broja žrtava Proračunom prema formulama (1) i (2) dolazi se do podatka da bi u potresu IX° na području Grada Omiša procijenjeni broj ranjenih i poginulih stanovnika po područjima Grada Omiša naveden je u tablici 17.

Kao posljedica učinka potresa moguća je i pojava zaraznih bolesti te psihičke posljedice koje se javljaju kod rodbine poginulih osoba, povrijeđenih i zatrpanih osoba, te spasilaca.

Tablica 17. Izračun broja ranjenih i poginulih osoba pri intenzitetu potresa IX°MSK ljestvice

broj stanovnika broj ranjenih broj poginulih

% BROJČANO % BROJČANO

GRADSKO NASELJE OMIŠ: 6.387 2,77 177 0,44 28

Obalno područje: (Zakučac, Borak, Stanići, Čelina, Lokva Rogoznica, Mimice, Marušići i Pisak): 1997

2,61 53 0,45 9

Srednja Poljica: (Gata, Dubrava, Naklice, Tugare, Čisla, Ostrvica, Zvečanje i Smolonje): 2672

2,75 74 0,38 11

Sjeverna strana Omiške Dinare i područje Kostanje: (Podašpilje, Svinišće, Kučiće, Slime, Podgrađe, Kostanje i Seoca): 1999

2,46 50 0,39 8

Gornja Poljica i Nova Sela: (Blato na Cetini, Nova Sela, Trnbusi, Gornji Dolac, Putišići, Srijane i Donji Dolac): 1649

2,55 42 0,40 7



Posljedice koje potres može izazvati na infrastrukturi Potres je nepogoda sa jednim od najvećih očekivanih razaranja. Utjecaj ovog razaranja na otvoreni prostor je manje izražen, izuzev mogućih razornih posljedica na elemente infrastrukture (elektrodistribucija, vodoopskrba, promet, pošta i telekomunikacije). Moguća je pojava požara, kao posljedica razaranja objekata, za čije gašenje se vrlo vjerojatno neće moći koristiti mjesna vodovodna mreža, jer se i na istoj očekuju oštećenja tako da će se za gašenje morati koristiti drugi alternativni izvori napajanja vodom kao što je more i rijeka Cetina.

Grad Omiš se opskrbljiva vodom iz Cetine preko vodne komore HE Zakučac. Mogući su problemi s opskrbom vodom za piće zbog puknuća vodoopskrbne mreže na području Grada Omiša uzrokuje prekid opskrbe vodom regionalnog sustava vodovoda Omiš/Brač/Hvar/Vis/Šolta. Oštećuju se objekti vodoopskrbe u sklopu Vodoopskrbnog sustava „Zagrad“ (PK Priko, VS Stomarica, VS Borak, VS Milja, VS Gaj, PK Čišla, VS Sučica), Vodoopskrbnog sustava „Studenci“ (CS Studenci, VS Oštro, VS Kučiće, VS Svinišće, CS Svinišće), Vodoopskrbnog sustava „Zadvarje - Šestanovac“ (VS Blato n/C, MM Podgrađe, MM Slime) (VII ZEMLJOVIDI, Prilog broj 2.)

Posljedice potresa intenzitet IX° MSK ljestvice u prometu su oštećenja i odroni na cestovnim prometnicama: Jadranskoj magistrali D 8 (19,9 km), D 70 Omiš-Gata-Blato n/C (22,0 km), županijskima i lokalnim cestama navedenim u tablici 42. Urušavanje i/ili djelomično urušavanje mostova: Omiš na D8, Ravnički most, most Čikotina lađa, Pavića most i most Blato na Cetini što će uzrokovati prekid prometa na tim cestovnim pravcima. (VII ZEMLJOVIDI, Prilog broj 3.) Mogući su problemi u proizvodnji i opskrbi električnom energijom zbog oštećenja objekata elektroproizvodnje i elektroopskrbe. (HE Zakučac i Kraljevac, TS 110/35 kV Zakučac i Kraljevac, Zakučac i Dugi Rat te 35/10 kV Prančevići, Lisičina i Ravnice, distribucijski dalekovodi 10(20) kV na drvenim/betonskim/rešetkasto-čeličnim nosačima 110 TS 10(20)/0,4 kV). (VII ZEMLJOVIDI, Prilog broj 4.)

U slučaju potresa intenziteta IX° MSK ljestvice dolazi do oštećenja i objekata pošte (poštanski uredi u Omišu, Donjem Dolcu, Kučićima, Tugarima, Gatima, Blatu na Cetini, Lokvi Rogoznici i Mimicama) i telekomunikacija (mjesna centrala se nalazi u poštanskom centru u Omišu Fošal 1, područne centrale nalaze se Omiš-Ribnjak, Stanići – Čelina, Lokva Rogoznica 2, Lokva Rogoznica 1, Marušići, Pisak, Slime, Kostanje, Kučiće, Blato n/C, Trnbusi, Nova Sela, Srijane, Donji Dolac, Dubrava, Tugare, Gata i Ostrvica). (VII ZEMLJOVIDI, Prilog broj 5.) Također pri potresu intenziteta IX° MSK ljestvice dolazi do oštećenja i rušenja objekata od posebnog kulturnog značaja (Omiš urbana cjelina te vidi Poglavlje A, Procjene opasnosti u poglavlju 3. Materijalna i kulturna dobra i okoliš). (VII ZEMLJOVIDI, Prilog broj 7.) Dolazi do oštećenja i na objektima od važnosti za funkcioniranje Grada (zgrada Grada Omiša), vrtića (Potočić, Pčelica, Galeb i jaslice, Visibaba, Radost, Smilje, Trešnjica, Kamenčić, Vrbica) srednje škole Jure Kaštelan i osnovnih škola s područnim odjelima (OŠ J. Pupačić, PŠ Kučiće, PŠ Slime, OŠ 1. listopada ´42.- Cišla, OŠ Gornja Poljica).



Tablica 18 Učinci i posljedice djelovanja potresa IX°MSK u Gradu Omišu na infrastrukturu

VII. ZEMLJOVIDI VRSTA

INFRASTRUKTURE UČINAK POSLJEDICA

Prilog br. 2.

Distribucija vode

oštećenje:

- regionalnog sustava vodovoda Omiš/Brač/Hvar/Vis/Šolta. - Vodoopskrbnog sustava „Zagrad“ (PK Priko, VS Stomarica,

VS Borak, VS Milja, VS Gaj, PK Čišla, VS Sučica),

- Vodoopskrbnog sustava „Studenci“ (CS Studenci, VS Oštro, VS Kučiće, VS Svinišće, CS Svinišće),

- Vodoopskrbnog sustava „Zadvarje - Šestanovac“ (VS Blato n/C, MM Podgrađe, MM Slime)

Prekid opskrbe vodom:

1. Otežani rad zdravstvenih ordinacija, i DZ SDŽ Omiš te HMP Omiš

2. Prekid opskrbe hranom (pekare, kuhinje...)

3. Javljanje zaraznih bolesti 4. Prekid rada u proizvodnji 5. Otežano gašenje požara

Prilog br. 3. Promet

- oštećenja i odroni na: Jadranskoj magistrali D 8 (19,9 km), D 70 Omiš-Gata-Blato n/C (22,0 km), županijskima i lokalnim cestama navedenim u tablici 42.

- urušavanje i/ili djelomično urušavanje mostova: Omiš na D8, Ravnički most, most Čikotina lađa, Pavića most i most Blato na Cetini

Prekid prometa:

1. Prekid opskrbe hranom 2. Otežani rad HMP-Omiš i ostalih službi

za zaštite i spašavanje 3. Prekid rada u proizvodnji 4. Otežani odvoz otpada 5. Javljanje zaraznih bolesti

Prilog br. 4.

Elektroproizvodnja i elektroopskrba

električne energije

oštećenje:

elektroproizvodnje HE Zakučac i Kraljevac,

elektroopskrbe. TS 110/35 kV Zakučac i Kraljevac, Zakučac i Dugi Rat te 35/10 kV Prančevići, Lisičina i Ravnice, distribucijski dalekovodi 10(20) kV na drvenim/betonskim/rešetkasto-čeličnim nosačima 110 TS 10(20)/0,4 kV).

Nestanak električne struje: 1. Prestanak rada telekomunikacije 2. Prekidanje telefonskih veza 3. Prekidanje i otežani rad zdravstvenih

ordinacija i ambulanta, te HMP 4. Prekid opskrbe vodom 5. Prekid rada u proizvodnji 6. Onemogućene novčane transakcije

Prilog br. 5 Telekomunikacije

- oštećenja i objekata poštanskih ureda u Omišu, Donjem Dolcu, Kučićima, Tugarima, Gatima, Blatu na Cetini, Lokvi Rogoznici i Mimicama) i

- mjesnih centrala u poštanskom centru u Omišu Fošal 1,

- područnih centrala: Omiš-Ribnjak, Stanići – Čelina, Lokva Rogoznica 2, Lokva Rogoznica 1, Marušići, Pisak, Slime, Kostanje, Kučiće, Blato n/C, Trnbusi, Nova Sela, Srijane, Donji Dolac, Dubrava, Tugare, Gata i Ostrvica)

Prekid telefonskih veza mobilne i fiksne telefonije:

1. Onemogućeno ili otežano komuniciranje između spašavatelja

2. Onemogućeno ili otežano komuniciranje između ljudi u Gradu izvan njega

3. Onemogućen pristup Internetu



VII. ZEMLJOVIDI VRSTA

INFRASTRUKTURE UČINAK POSLJEDICA

Prilog br. 7 Zdravstvo, znanost, spomenici i druge

vrijednosti

oštećenje i rušenje:

- rušenje i jako oštećenje centra gradskog naselja Omiš

- rušenja i jako oštećenje kulturnih dobara poluurbanih i ruralnih cjeline u pojedinim naseljima navedenih u Poglavlju A ove Procjene opasnosti u poglavlju 3. Materijalna i kulturna dobra i okoliš

- oštećenje dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola

1. Stradavanje zaposlenika i korisnika 2. Prekid rada škola, vrtića, crkava, 3. Otežani rad DZ SDŽ Omiš zbog

velikog broja ozlijeđenih osoba s područja Grada i okolnih gradova i općina

Ostalo 1. Javljanje zaraznih bolesti

Mjere zaštite od potresa Učinkovita zaštita od štetnih djelovanja potresa usmjerena je prije svega prema preventivnim segmentima, kao jedinom pouzdanom načinu zaštite, a ostvaruje se putem tehničko-građevinskih mjera:

1. Seizmološka istraživanja: Uz razvijanje metoda zaštite u graditeljstvu, neophodno je sustavno i detaljno proučavanje potresa da se osiguraju kvalitetne podloge za preventivno djelovanje. Obveza uključivanja seizmoloških parametara u projektiranje mora se propisivati pravnim normama. Potrebno je bez odgode pristupiti izradi »Karte potresne opasnosti za Republiku Hrvatsku «, koja je nužna za određivanje nacionalno odredivih parametara za primjenu cijelog niza konstrukcijskih eurokodova (Eurokod 1990-1999), čija će primjena osigurati buduću gradnju primjereno seizmički otpornih građevina.

2. Urbanističko planiranje: Jedan od primarnih preventivnih segmenata zaštite od štetnih djelovanja potresa mora biti sadržan kod izrade prostorno planske dokumentacije. U dokumentima prostornog uređenja mjere zaštite moraju se ostvarivati temeljem propisanih zajedničkih prostornih normativa i standarda koje vode općem smanjenju povredljivosti urbanih struktura te moraju biti sadržani u koncepcijama i rješenjima. Kao potvrda primjene prostornih normativa i standarda u prostornim planovima, te su mjere najočitije, pored ostalih u kartogramima zarušavanja te osiguranju neizgrađenih površina za sklanjanje od rušenja i evakuaciju stanovništva, u sklopu urbanističkih i detaljnih planova uređenja, jer za to postoje svi potrebni parametri na tim razinama planiranja (definiran oblik, razmještaj i položaj građevina i prometnica, maksimalne propozicije etažnosti građevina i max. građevne pravce), iz kojih je razvidna potvrda o mogućnostima djelovanja snaga zaštite i spašavanja.



3. Proračuni konstrukcija i nadzor nad izgradnjom: Građevinske konstrukcije moraju biti tako dimenzionirane da mogu odoljeti ekstremnim opterećenjima nastalim od potresnog gibanja tla, osobito horizontalnog. Sukladno tome, potrebno je pridržavati se pozitivnih tehničkih normi i propisa koji reguliraju bitne zahtjeve za građevine, tako da predvidiva djelovanja potresa tijekom gradnje i uporabe ne prouzroče:

rušenje građevine ili njezinog dijela,

deformacije nedopuštenog stupnja,

oštećenja građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije,

nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala. Potrebno je izvršiti učinkovite mjere kontrole rada svih odgovornih osoba u gradnji (projektanata, voditelja gradilišta i radova, nadzornih inženjera i revidenata) putem kontrole projekata prilikom izdavanja akata na temelju kojih se smije graditi, nadzirati građenje provedbom stručnog nadzora, te inspekcijskih nadzora, kako bi se osiguralo da se propisane mjere, vezane za seizmičku otpornost građevina, doista provedu. Da bi se spriječile teže posljedice potresa potrebno je planirati i projektirati rekonstrukciju/obnovu građevina, tako da se predvidi ugradnja pojačanih konstruktivnih rješenja u povijesne kamene građevine ili u nove građevine građene prije 1964.godine. Objekti građeni nakon 1964.godine u načelu su otporne na potres jačine VII stupnja MSK ljestvice.

4. Seizmička mikrozoniranja: Važna su zbog toga što se time dobiva skup podataka kojima proučavamo i analiziramo utjecaj lokalnog tla (geološke, geofizikalne i geomehaničke značajke) na užoj lokaciji (građevine, industrijska postrojenja, gradske četvrti) kako bi odredili granice pojedinih užih područja s obzirom na očekivane učinke budućih potresa. Sukladno navedenom, potrebno je urediti program i provedbu mikrozoniranja da se:

utvrdi seizmička otpornost građevina za koje ista nije poznata (građevine građene prije stupanja na snagu propisa koji uređuju potresna djelovanja, odnosno građevine koje nisu izgrađene u skladu s tim propisima),

unaprijedi seizmička otpornost građevina za koje se utvrdi da im je stvarna seizmička otpornost manja od neke granične otpornosti.

5. Zemljovidi: U svrhu priprema i provedbe mjera zaštite od potresa, koristiti šumarske geološke karte, fitocenološke karte i pedološke karte iz šumskogospodarstvenih planova. 6. Edukacija: Obavljati sustavnu edukacija stanovništva, uključujući djecu već od predškolske dobi, podučavajući ih o svim aspektima potresa.



1.3. Ostali prirodni uzroci 1.3.1. Suša

Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborine može uzrokovati ozbiljne štete u poljodjelstvu, vodoprivredi te u drugim gospodarskim djelatnostima. Suše predstavljaju veliki problem za poljoprivrednu proizvodnju, a naročito su izražene u periodu vegetacije biljaka ili u fazi formiranja i narastanja plodova. Nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju može, s određenim faznim pomakom, uzrokovati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode. U ovoj Procjeni ugroženosti od suše analizirani su dani bez oborine definirani kao dani u kojima nema oborine ili padne manje od 0,1 mm oborine. Korišteni su podaci s klimatološke postaje Split-Marjan.

Kritični mjeseci ugroza suše

Na ovom području prosječno godišnje ima 261 dan bez oborine. U prosjeku najviše takvih dana javlja se u srpnju i kolovozu (26 dana mjesečno), dok ih je najmanje u studenom i veljači (19 dana). U analiziranom 20-godišnjem razdoblju 1981–2000. najveći broj dana bez oborine najčešće je bio u kolovozu (35% slučajeva) i srpnju (28% slučajeva). Najmanji broj dana bez oborine najčešće je bio u veljači (23% slučajeva) te u studenom i prosincu (18% slučajeva). Najmanje bezoborinskih dana zabilježeno u jednom mjesecu iznosi 10 dana (ožujak 1985., veljača 1986. i prosinac 1995. godine ).

Specifikacija najugroženijih područja

Suša velike štete prouzroči na poljoprivrednim nasadima i vinogradima što pridonosi umanjenom prinosu voća i povrća, a dugoročno gledano sušenju tla i sušenju nasada vinove loze i voćaka (masline, smokve) te drugih višegodišnjih nasada. Od posljedica duže suše, pogotovo povezane s povišenim temperaturama zraka i tla, mogu se očekivati i pojačane zdravstvene tegobe dijela stanovnika grada, naročito stanovnika starije dobi.

Elementarne nepogode zbog suše u posljednjih 10 godina

Na području Grada Omiša zadnjih 10 godina nije proglašena elementarna nepogoda od suše.

Mjere zaštite od suše

U mjere zaštite od suše primjenjuju se uglavnom tri metode; selekcijsko-generička, geografsko zoniranje i agrotehničke mjere. Cilj agrotehničkih mjera jest povećati opskrbu biljaka vlagom. Najuspješnija i najpouzdanija metoda u borbi protiv suše je navodnjavanje. Tom se mjerom poboljšava vodni režim zemljišta. Učinak navodnjavanja u značajnoj mjeri ovisi o pravilnom određivanju rokova i normi navodnjavanja u odnosu na potrebe određene kulture za vodom. Također ispravna obrada zemljišta ima za cilj zadržati vlagu i spriječiti njezin suvišni gubitak iz tla.

1.3.2. Toplinski val

Toplinski valovi predstavljaju temperaturne ekstreme koji se pojavljuju na nekom području u određenom vremenu. Na ovom području karakteristike toplinskih valova su temperature više od 35°C. Tijekom srpnja i kolovoza moguće su pojave toplinskih valova na području Grada Omiša. U tablici 19. dat je pregled apsolutnih maksimalnih temperatura izmjerenih na meteorološkoj postaji Split-Marjan za razdoblje 1999-2008. g. Na području Grada u navedenom razdoblju temperature preko 35°C su većinom zabilježene u lipnju, srpnju i kolovozu. Najtoplije godine su bile 2000., 2003. i 2007. god.



Tablica 19. Pregled apsolutnih maksimalnih temperatura na mjernoj postaji Split za razdoblje 1999-2008. god.

SPLIT_KASTEL_ST_AERODROM PREGLED APSOLUTNIH MAKSIMALNIH TEMP.

god JAN FEB MAR APR MAJ JUN JUL AUG SEP OK T NOV DEC maks

1999 17.0 15.6 20.2 22.8 29.0 32.4 32.9 36.8 30.6 26.0 22.8 17.5 36.8

2000 15.0 15.7 18.7 28.4 28.5 33.3 35.9 38.8 28.9 28.3 21.5 18.2 38.8

2001 16.7 18.5 22.0 26.7 28.9 31.2 35.0 36.8 28.5 27.2 21.2 15.2 36.8

2002 16.2 20.0 20.6 23.8 26.9 35.3 37.2 33.6 29.3 23.7 22.2 16.9 37.2

2003 16.8 14.7 20.3 23.3 30.8 37.5 35.6 38.6 28.2 26.6 23.2 19.3 38.6

2004 17.4 17.7 22.2 22.5 26.4 31.1 37.1 33.2 33.0 25.8 27.2 19.3 37.1

2005 16.1 15.4 20.9 24.4 32.0 33.6 38.3 35.6 31.8 23.8 21.1 16.3 38.3

2006 15.4 19.6 18.9 23.4 29.1 36.4 35.0 36.4 32.1 26.2 19.8 17.7 36.4

2007 18.3 17.7 21.0 25.4 31.5 34.6 38.4 38.0 29.9 27.8 21.3 15.5 38.4

2008 17.8 18.1 21.3 22.9 31.4 34.6 33.8 36.5 34.8 26.5 24.0 17.8 36.5

maks 18.3 20.0 22.2 28.4 32.0 37.5 38.4 38.8 34.8 28.3 27.2 19.3 38.8

god 2007 2002 2004 2000 2005 2003 2007 2000 2008 2000 2004 2003 2000

dan 20.01. 02.02. 18.03. 22.04. 29.05. 14.06. 21.07. 21.08. 07.09. 14.10. 03.11. 03.12. 21.08.

Izvor: Pregled apsolutnih maksimalnih temperatura za klimatološku postaju Split 1999 – 2008.;god. Hidrometeorološki bilten (1/1999-12/2008); Državni hidrometeorološki zavod Zagreb, 1999-2008.god.


Temperature veće od 35oC s velikim postotkom vlažnosti zraka mogu kod stanovnika izazvati zdravstvene smetnje, a kod osjetljivih ljudi i teže zdravstvene posljedica pa čak i smrt. Učinak visoke temperature bez značajnije izraženosti vlage u zraku (ispod 50 %) osim kod ljudi izazivaju i „šokove“ kod biljaka što uzrokuje smanjenje prinosa i lošu kvalitetu plodova.

1.3.3. Olujno i orkansko nevrijeme i jak vjetar

Nevrijeme je kompleksna vremenska pojava koja se manifestira jakim oborinama (često u obliku pljuskova), olujnim ili orkanskim vjetrom, jakim električnim izbijanjima, a nerijetko i tučom. Za nevrijeme je karakteristično njegova prostorna i vremenska ograničenost i veliki intenzitet. U načelu zahvata mala područja i kratko traje.

Olujni vjetar je onaj koji, prema Beaufortovoj ljestvici za ocjenu jačine vjetra ima 8 - bofora. Prema opisu ima učinak: njiše velika stabla, lomi velike grane, Takvom vjetru odgovaraju brzine vjetra od 17,2 do 20,7 m/s, odnosno od 62 do 74 km/h.

Pod orkanskim vjetrom smatramo onaj koji prema Beaufortovoj ljestvici ima oznaku 12. Prema opisu učinka: ima uništavajuće djelovanje i pustoši cijeli kraj. Takvom vjetru odgovara brzina vjetra od 32,7 do 36,9 m/s odnosno od 118 do 133 km/h.

Tablica 20. Beaufortova ljestvica

Beauforti (Bf) Naziv Razred brzine

(m/s)

6 jak vjetar 10.8-13.8

7 vrlo jak vjetar 13.9-17.1

8 olujan vjetar 17.2-20.7

9 oluja 20.8-24.4

10 jaka oluja 24.5-28.4

11 orkanski vjetar 28.5-32.6

12 orkan 32.7-36.9




Opažanja vjetra za klimatološku postaju Split - Marjan u razdoblju 1981-2000. g. sistematizirana je i grafički prikazana u obliku ruže vjetra.

N

NE

E

SE

S

SW

W

NW

0.7 %

10%

30%

20%

SPLIT Marjan

godina

slab vjetar ( 1-3 Bf )

umjeren vjetar ( 4-5 Bf )

jak vjetar ( >5 Bf )

tišina

Slika 11. Godišnja ruža vjetra, Split-Marjan, 1981–2000. god; Izvor: M., Gajić-Čapka, Meteorološka podloga za potrebe Procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara SDŽ, DHMZ, Zagreb 2006. god.

Prevladavajući vjetar na Split-Marjanu je iz NNE smjera poznat kao bura (25.6% slučajeva), zatim jugo iz ESE smjera u 14.0% slučajeva, te SSW vjetar u 12.2% slučajeva.

Ni za vrijeme jakog i olujnog juga ni za vrijeme jake i olujne bure ne preporuča se izlazak na more. Bura i jugo su češći i jači u hladnom dijelu godine iako i ljetna bura svojom jačinom može stvoriti probleme u cestovnom i morskom prometu.

Razdioba jačine vjetra neovisno o smjeru vjetra pokazuje najčešći vjetar 1–3 Bf (71.7%). Umjeren vjetar (4-5 Bf) je u 21.5%, a jači od 6 Bf u 6.1%. Tišina je vrlo rijetka pojava na Split-Marjanu (0.7% ).

Jak vjetar ( 6 Bf) češće je jugo (3.4%) nego bura (2.8%), a vrlo rijetko se javlja i jak NW vjetar (0.03%). Jaka oluja (10 Bf) bila je za vrijeme bure.

Prema 20-godišnjem razdoblju jak vjetar na postaji Split-Marjan zabilježen je prosječno u 97 dana u godini, a olujni vjetar u 19 dana. Najveći broj dana s jakim i olujnim vjetrom zabilježen je 1996. i iznosio je 193 dana i 93 dana redom.

U 20-godišnjem razdoblju na Split-Marjanu svi su godišnji maksimalni udari vjetra bili veći od 35 m/s i iz NNE smjera (smjera bure) osim jednom iz smjera ESE (smjera juga). Apsolutni godišnji maksimalni udar vjetra iznosio je 48.5 m/s iz NNE smjera i zabilježen je 29. siječnja 1994. god.

Tablica 21. Broj dana s jakim i olujnim vjetrom, te maksimalnim udarima vjetra na klimatološkoj postaji Split-Marjan od 1981-2000. godine

BROJ DANA S JAKIM VJETROM

SRED 10.0 9.5 11.3 9.6 6.4 4.3 4.3 3.3 6.4 8.7 11.8 11.3 96.6

STD 5.5 4.0 4.6 4.6 4.1 2.8 4.6 2.9 3.6 4.1 4.5 5.3 31.4

MIN 1 3 3 3 0 2 1 0 1 1 6 4 69

MAKS 21 19 20 21 14 13 20 12 16 19 20 21 193

BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM

SRED 2.0 2.3 3.0 1.8 1.4 0.7 0.6 0.5 0.5 1.5 2.2 3.0 19.2

STD 2.6 3.0 3.0 3.5 2.4 1.6 1.8 0.9 1.0 2.0 3.9 3.1 21.7

MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 3

MAKS 9 10 13 15 9 7 8 4 4 7 14 11 93

MAKSIMALNI UDARI VJETRA (m/s)

MAKS 48.5 45.4 45.1 36.9 41.0 31.8 30.5 35.8 33.5 36.0 43.2 43.9 48.5

NNE NNE NNE ESE NNE ESE SE NW NE E NNE NNE NNE




Tablica 22. Očekivani maksimalni udari vjetra (Vudar, m/s) te pripadne vjerojatnosti za povratne periode od T godina dobiveni Jenkinsonovom razdiobom ekstrema iz podataka mjerenja brzine vjetra, Split Marjan 1981–2000. god.

T

(godine)

P

(%)

Vudar

(ms-1

)

SPLIT-MARJAN

10 90 45.4

20 95 46.8

50 98 48.4

100 99 49.4


Vjetar doseže orkansku jačinu samo u kratkim i prilično nepravilnim intervalima. Olujni i orkanski vjetar opaža se u sljedećim vremenskim situacijama:

za vrijeme lokalnog nevremena, povezanog s kumulonimbusima;

prilikom vrlo izraženih prodora hladnog zraka, najčešće sa sjeverozapada, kad zahvaća šire područje;

prilikom puhanja određenih lokalnih vjetrova, kao što su bura i jugo, gdje uz velike horizontalne gradijente tlaka prisutan kanalni učinak usmjeravanja i ubrzavanja zračnog strujanja u odgovarajućim topografskim oblicima terena (Kliška vrata) ili dolazi do jačanja vjetra prilikom spuštanja pri prijelazu zraka preko gorja - pretvaranje potencijalne energije u kinetičku;

Specifikacija najugroženijih područja Poljoprivredni usjevi na području grada najviše su ugroženi od jakih i olujnih vjetrova, naročito ako su praćeni i olujnim nevremenom s tučom. Od posljedica jakih i olujnih vjetrova mogu se očekivati i slabiji prinosi voća i povrća u toj godini, a dugoročno gledano zbog rušenja i lomljenja stabala voćaka, nasada vinove loze, maslina i drugih višegodišnjih nasada može doći do velikih šteta.

U području elektroprivrede i telekomunikacija uslijed oluja ili olujnih vjetrova kidaju se električni i telefonski vodovi te ruše njihovi nosači. Treba predvidjeti podzemne energetske vodiče i telekomunikacijsku mrežu.

U opskrbi vodom olujni i orkanski vjetar može indirektno utjecati na poremećaj opskrbe jer bi pri prekidu opskrbe električnom energijom na duže vrijeme bio onemogućen rad crpnih stanica. Predvidjeti agregate ili drugo alternativno napajanje energijom za rad crpki za vodu.

Učestalost oluja u zadnjih 10 godina i proglašenje elementarnih nepogoda

Elementarne nepogode od olujnog nevremena u zadnjih deset godina proglašena je: 14.11.2004. g. Nepogodom je obuhvaćeno na strani fizičkih osoba približno 11 ha poljoprivrednih površina na kojima je oštećeno/uništeno ukupno 3.764 stabala voća i masline, dodatno šume bora 201,64 m3 i šume hrasta 818,5 m3, stambeni i gospodarski objekti, osobna vozila i čamci, razna oprema, a kod pravnih osoba (obrt „Prijevoz Čagalj“, „Duplex“ d.o.o., Galeb d.d., OŠ „Josip Pupačić“, SŠ „J. Kaštelan“ i župa Sv. Mihovila Omiš) objekti i oprema te komunalna infrastruktura i spomenici kulture. Prijavu šteta podnijelo je ukupno 189 oštećenika u svojstvu fizičkih osoba. Ukupna šteta kod fizičkih osoba iznosi 884.233,20 kn, a kod pravnih osoba 1.063.619,00 kn ili ukupna procijenjena šteta u iznosu od 1.947.852,20 kn. (Izvor: Izvješće o elementarnoj nepogodi - konačna procjena štete; Grad Omiš – Povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda; Klasa:920-11/04-01/02; Ur.broj: 2155/01-01-03-4).

Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja

Građevine se moraju projektirati i izvoditi sukladno tehničkim pravilnicima kojima su definirana opterećenja na konstrukciju građevine sukladno području u kojem se grade (podaci o udarima vjetra). Mjera zaštite u prometu je zabrana odvijanja istog. Pri gradnji prometnica predvidjeti izgradnju zaštitnih zidova na dijelovima prometnica gdje su izmjereni jači udari bure ili juga koji mogu ugroziti promet. U području elektroprivrede i telekomunikacija uslijed oluja ili olujnih vjetrova kidaju se električni i telefonski vodovi te ruše njihovi nosači. Treba predvidjeti



podzemne energetske vodiče i telekomunikacijsku mrežu. U opskrbi vodom olujni i orkanski vjetar može indirektno utjecati na poremećaj opskrbe jer bi pri prekidu opskrbe električnom energijom na duže vrijeme bio onemogućen rad crpnih stanica. Predvidjeti agregate ili drugo alternativno napajanje energijom za rad crpki za vodu.

U poljoprivredi i šumarstvu, uzrokuju prijelom stabljika, stresanje ploda, lom grana i cijelih stabala voćaka i različitog šumskog drveća. Izgradnjom vjetrozaštitnih šumskih pojaseva štete na poljoprivrednim kulturama se mogu umanjiti.

U dokumentima prostornog uređenja Grad Omiš će ugraditi mjere zaštite od olujnih ili orkanskih vjetrova i jakih nevremena sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN, br. 29/83, 36/85 i 42/86) te Pravilniku o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN, br. 47/06), te drugim pozitivnim propisima.

1.3.4. Tuča

Tuča je oborina oblika ledenih kuglica ili komada leda različitog oblika, promjera između 5 i 50 mm, a katkad i većeg. Sugradica je isto kruta oborina sastavljena od neprozirnih zrna smrznute vode, okruglog oblika, veličine između 2 i 5 mm, a pada s kišnim pljuskom. Također na meteorološkim stanicama bilježi se uz tuču i sugradicu pojava ledenih zrna u hladnom dijelu godine. Ledena zrna su smrznute kišne kapljice ili snježne pahuljice promjera oko 5 mm, koja padaju pri temperaturi oko ili ispod 00 C. Tuča, sugradica i ledena zrna zajedničkim imenom zovu se kruta oborina. Svojim intenzitetom nanose velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini kao i u poljoprivredi. Na području Splitsko-dalmatinske županije (tako ni na području Grada Omiša) ne provodi se obrana od tuče.

Statistički pokazatelji Na meteorološkoj postaji Split-Marjan srednji godišnji broj dana s krutom oborinom iznosi 2,6 dana. U prosjeku najviše takvih dana javlja se u travnju 0,6 dana dok se srednji broj dana u ostalim mjesecima kreće između 0,1 i 0,4 dana.

U lipnju i srpnju nije zabilježen ni jedan dan s krutom oborinom. Pojava tuče naročito je izražena u periodu od svibnja do kolovoza. U tom periodu se događa intenzivna poljoprivredna proizvodnja, rast biljaka i sazrijevanja plodova.

Tablica 23. Pregled broja dana s tučom na klimatološkoj postaji Split-Marjan za razdoblje 1981-2000. god.

BROJ DANA S TUČOM

SRED 0.2 0.4 0.3 0.3 0.1 0.0 0.0 0.1 0.3 0.3 0.4 0.2 2.6 STD 0.4 0.8 0.4 0.8 0.3 0.0 0.0 0.2 0.4 0.7 0.7 0.4 1.5

MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

MAKS 1 2 1 2 1 0 0 1 1 2 3 1 4



Prema navedenim statističkim podacima Grad Omiš spada u područja sa relativno niskom opasnosti od tuče (srednji broj dana s tučom u promatranom razdoblju je 2,6), pa nije potrebna organizacija posebne zaštite. Ipak, važno je napomenuti da i jedna tuča u godini može prouzročiti velike štete na poljoprivrednim kulturama i objektima.

Može doći do oštećenja ili potpunog uništenja jednogodišnjih stabljika, te težeg oštećenja trajnih nasada. Kao posljedica tuče dolazi do smanjene proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, te dugotrajnih posljedica na stabljikama trajnih nasada. Na području Grada u takvim nevremenima najviše stradaju poljoprivredni nasadi (povrće, voćke, vinova loza). Ukoliko su komadi leda većeg promjera može doći i do oštećenja stambenih i gospodarskih objekata (krovovi, prozori), te oštećenja automobila. Tuča može nanijeti štetu na plastenicima i staklenicima u kojima se uzgajaju poljoprivredne kulture, kao i na prozorima gospodarskih objekata, škola, vrtića i automobila.



Elementarne nepogode nastale zbog tuče

Elementarne nepogode od tučom u zadnjih deset godina proglašena je dva puta: 1. 13. 05. 2002. g. elementarna nepogoda je nastupila u vidu olujnih padavina s tučom.

Štete su nastale na području naselja Trnbusi. Nepogodom je obuhvaćeno 15 ha obradivih poljoprivrednih površina, a ukupno nepogodom pogođena površina je 30 ha. Prijavu šteta podnijelo je ukupno 47 oštećenika u svojstvu fizičkih osoba. Ukupna šteta na poljoprivrednim kulturama po konačnoj procjeni iznosi 470.554,40 kn (Izvor: Izvješće o elementarnoj nepogodi - konačna procjena štete; Grad Omiš – Povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda; Klasa:920-11/02-01/01; Ur.broj: 2155/01-01-01-5).

2. 21. 03. 2007. g. elementarna nepogoda je nastupila u vidu od jake kiše s tučom i ledom. Štete su nastale na području naselja: Gata, Čisla, Čeline-Staniči, Podašpilje i Svinišće. Stradali su nasadi breskve i drugog voća u cvatu, vinove loze u pupanju, masline, voćne presadnice, cvijeće, povrtlarske kulture, građevinski objekti za stanovanje; objekti s opremom javne rasvjete, hortikultura javnih prometnih površina te prometnica Gata – Blato na Cetini. Nepogodom je obuhvaćeno poljoprivredno zemljište ukupne površine oko 20,75 ha sa ukupno 5.105 stabala dugogodišnjih nasada i 17.800 trsova vinove loze. Prijavu šteta podnijelo je ukupno 54 oštećenika u svojstvu fizičkih osoba. Šteta nastala na obrtnim sredstvima u poljoprivredi iznosi 225.160 kn i na ostalim obrtnim sredstvima 15.000,00 kn. Šteta na dugogodišnjim nasadima procijenjena je na iznos od 160.200,00 kn, a na opremi u građevinama fizičkih osoba 2.720,00 kn. Ukupna poznata imovinska šteta po konačnoj procjeni iznosi 400.360,00 kn (Izvor: Konačno izvješće o elementarnoj nepogodi; Grad Omiš – Povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda; Klasa:920-11/07-01/02; Ur.broj: 2155/01-01-07-5).

Mjerama zaštite u dokumentima prostornog uređenja treba voditi brigu o mogućnosti da područje Grada Omiša može biti izloženo tuči, te u vezi s tim stvarati preduvjete prilikom planiranja i gradnje kojima bi se smanjile mogućnosti nastanka većih oštećenja na objektima.

1.3.5. Snježne oborine

Snijeg može predstavljati ozbiljnu poteškoću za normalno odvijanje svakodnevnih aktivnosti kao što je npr. cestovni promet, ili može predstavljati opterećenje na građevinskoj infrastrukturi, naročito u brdskim dijelovima Grada Omiša.

Statistički pokazatelji

Na obalnom dijelu snijeg se javlja u 60% zima. Iako se snijeg može očekivati tijekom 5 mjeseci, od studenog do ožujka, pada rijetko i kratkotrajno, jer se često snježne pahulje padajući kroz topli zrak pretvaraju u kišne kapi ili ispare i na tlu se snijeg zadržava vrlo rijetko. Prema podacima s meteorološke postaje Split-Marjan u analiziranih 20 godina snijeg je padao u 1 do 6 dana u pojedinoj zimi. Najdulje je padao u siječnju 1985. kada je pojava snijega zabilježena u 4 dana, ali snježni pokrivač se zadržao na tlu samo jedan dan s najvećom visinom od 1 cm.

Tablica 24. Godišnji hod odabranih meteoroloških parametara Split-Marjan, 1981 2000. god. MJESECI 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 ZIMA

BROJ DANA S PADANJEM SNIJEGA

SRED 0.0 0.0 0.0 0.0 0.1 0.3 0.5 0.5 0.2 0.0 0.0 0.0 1.4

STD 0.0 0.0 0.0 0.0 0.2 0.6 1.0 0.9 0.4 0.0 0.0 0.0 1.5

MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

MAKS 0 0 0 0 1 2 4 3 1 0 0 0 6

MAKSIMALNA VISINA NOVOGA SNIJEGA (cm)

MAKS 0 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 1

MAKSIMALNA VISINA SNJEŽNOG POKRIVAČA (cm)

MAKS 0 0 0 0 0 0 2 1 0 0 0 0 2

MAKS-T50

21




Prema procjeni ekstremnih vrijednosti za priobalno područje srednjeg Jadrana, jednom u 50 godina može se očekivati snježni pokrivač od 21 cm, pa i to treba uzeti u obzir pri procjeni rizika od snježnog pokrivača u priobalnom području Grada.


Ugrožena područja su svakako prometnice na kojima može doći do otežanog prometovanja ili čak do prekida prometa, posebno u dijelovima općine koji se nalaze na višim nadmorskim visinama. Posebno ugrožene prometnice su: području naselja Blato na Cetini i Nova Sela (Ž 6150 Ugljane D60 – Blato na Cetini D62; Ž 6151 Ž6150 – Nova Sela – Ž6260), naselja Donji Dolac, Srijane, Putišići i G. Dolac (Ž 6147 D62 – Liska – Dolac Donji; Ž 6152 Ž6260 – Srijane; Ž 6163 Srinjine Ž 6142 – Sitno – Dubrava) kao i sve lokalne prometnice na području zamosorja.

Ugrožene su prometnice zbog velike frekvencije prometa i velikog broja krivina: D 70 Omiš (D8) – Naklice – Gata – čvor Blato n/C (A1), Ž 6163 Srinjine Ž 6142 – Sitno – Dubrava, Ž 6165 Gata (D70) – Zakučac (D70), Ž 6166 Omiš D8 – Kučiće – Slime - D39 i Ž 6169 D70 – Kostanje – Podgrađe – Ž6166.

Mogući su problemi na brdskim cestama i sa „zapusima“ gdje uslijed iznenadnog nanosa snijega može doći do prekida ili otežanog odvijanja cestovnog prometa i prohodnosti do udaljenih dijelova naselja na uzvisinama, što za posljedicu ima otežano pružanja zdravstvene skrbi. U periodu pojave većeg snijega mogu nastupiti i štete u gospodarstvu, elektroprivredi, poljoprivredi, graditeljstvu i sl.).

Elementarne nepogode nastale zbog snježnih oborina u zadnjih 10 godina Na području Grada Omiša u zadnjih 10 godine nije proglašena elementarna nepogoda nastala zbog snježnih oborina.

U veljači ove godine bilo dosta snježnih padalina te je bilo intervencija izvlačenja zametenih vozila. Ceste su bile neprohodne bez obzira na čišćenje, koje zbog jake bure nije bilo efikasno (snježni zapusi). Župan SDŽ je 4. veljače 2012. god. donio Odluku o proglašenju izravne opasnosti od nastanka elementarne nepogode uzrokovane olujnim nevremenom popraćenog padalinama – snijegom i ledom na području lokalnih jedinica samouprava SDŽ; Klasa: 020-01/12-02/; Urbroj: 2181/1-02-12-01

Grad Omiš je angažirao na svoj trošak mehanizaciju pravnih osoba, u čišćenju nerazvrstanih cesta i javnih površina. Uspostavljeno je 24-satno dežurstvo pri Stožeru zaštite i spašavanja Grada Omiša, u zgradi Grada, odakle se koordiniralo čišćenje nerazvrstanih cesta i javnih površina sa angažiranom mehanizacijom na terenu. Čišćenje terena je bilo raspoređeno po mjesnim odborima. Također, na području Grada mehanizacija nadcestarija Omiš čistile su državne, županijske i lokalne ceste. Općenito na području Grada za vrijeme ekstremno snježne nepogode angažirana je sva raspoloživa mehanizacija samo je kratko u nekoliko navrata bilo situacija kada su zbog jakih udara bure zapusi na razvrstanim i nerazvrstanim prometnicama stvarali poteškoće u prometovanju. Nakon prestanka snježnih padalina promptno je organizirano na trošak Grad uklanjanje snijega sa javnih površina. Snježne oborine na području Grada trajale su od 03.02. – 13.02.2012. godine.

Mjere zaštite od snježnih oborina Za promet je značajno da temeljem odgovarajućih vremenskih prognoza i izvješćivanja za tu pojavu nadležne službe koje u svojoj redovnoj djelatnosti vode računa o sigurnosti i prohodnosti prometne infrastrukture zbog poduzimanja potrebnih aktivnosti i zadaća provedu najveći stupanj pripravnosti i djelovanja operativnih snaga i materijalnih resursa. Preventivne mjere kod planiranja i gradnje objekata - odnose se prije svega na zaštitu građevina i objekata njihovim pravilnim projektiranjem (krovne konstrukcije),



1.3.6. Poledica Pojava zaleđenih kolnika može biti uzrokovana meteorološkim pojavama ledene kiše, poledice i površinskog leda (zaleđeno i klizavo tlo). To su izvanredne meteorološke pojave koje u hladno doba godine ugrožavaju promet i ljudsko zdravlje.

Statistički pokazatelji

Na meteorološkoj postaji Split-Marjan godišnje ima prosječno 5 povoljnih dana za poledicu, najviše je zabilježeno 10, 1981. i 1996., a minimalno 1 dan 1990. i 1997. godine.

Godišnji hod broja dana s povoljnim uvjetima za poledicu pokazuje da samo u prosincu, siječnju i veljači sa srednjim brojem do 2 dana postoji mali rizik od poledice. Najveće varijacije uočavaju se u veljači u kojoj je zabilježen i maksimalni broj od 6 dana 1986. godine. U ostalim mjesecima poledice nema.

Tablica 25. Godišnji hod odabranih meteoroloških parametara. Split-Marjan, 1981 2000. god.

BROJ DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1mm i tmin2m 3.0°C)

SRED 1.2 1.9 0.4 0.1 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.4 1.0 4.9

STD 1.6 2.0 0.7 0.3 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.8 1.7 2.7

MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1

MAKS 4 6 2 1 0 0 0 0 0 0 2 5 10

Izvor: M., Gajić-Čapka, Meteorološka podloga za potrebe Procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara SDŽ, DHMZ, Zagreb 2006.


Važno je napomenuti da poledica može prouzročiti velike štete na poljoprivrednim usjevima i objektima infrastrukture. Na objektima infrastrukture, posebice elektromreže može doći do prekida opskrbe električnom energijom zbog smrzavanja i pucanja kabela na dalekovodima i oštećenja istih.

Ugrožena područja su svakako prometnice na kojima može doći do otežanog prometovanja ili čak do prekida prometa, posebno u dijelovima općine koji se nalaze na višim nadmorskim visinama. Posebno ugrožene prometnice su: području naselja Blato na Cetini i Nova Sela (Ž 6150 Ugljane D60 – Blato na Cetini D62; Ž 6151 Ž6150 – Nova Sela – Ž6260), naselja Donji Dolac, Srijane, Putišići i G. Dolac (Ž 6147 D62 – Liska – Dolac Donji; Ž 6152 Ž6260 – Srijane; Ž 6163 Srinjine Ž 6142 – Sitno – Dubrava) kao i sve lokalne prometnice na području zamosorja.

Ugrožene su prometnice zbog velike frekvencije prometa i velikog broja krivina: D 70 Omiš (D8) – Naklice – Gata – čvor Blato n/C (A1), Ž 6163 Srinjine Ž 6142 – Sitno – Dubrava, Ž 6165 Gata (D70) – Zakučac (D70), Ž 6166 Omiš D8 – Kučiće – Slime - D39 i Ž 6169 D70 – Kostanje – Podgrađe – Ž6166.

Elementarne nepogode nastale zbog poledice u zadnjih 10 godina

U zadnjih 10 godina proglašena je elementarna nepogoda nastala zbog niskih temperatura s mrazom. 6. travnja 2004. god. Nepogoda je nastupila u noćnim satima na području naselja Tugare, Naklice, Gata, Čisla; Ostrvica, Smolonje, Zvečanje, Seoca, Kostanje, Podgrađe, Blato n/C i Kučiće. Nepogodom je obuhvaćeno oko 14 ha obradivih površina na kojima su nastale teže štetne posljedice, a ukupna nepogodom pogođena površina poljoprivrednog zemljišta je 5.428 ha. Prijavu štete je podnijelo 57 oštećenika u svojstvu fizičkih osoba, a ukupna šteta na poljoprivrednim kulturama po konačnoj procjeni iznosi 323.801,34 kn.

Mjere zaštite od poledice

Najveće štete poledica uzrokuje u prometu, ali i drugim granama gospodarstva (elektroprivredi, šumarstvu, poljoprivredi). Preventivne mjere zaštite od poledice uključuju prognoze za tu pojavu, te temeljem istih i izvješćivanja za tu pojavu nadležne službe koje u svojoj redovnoj djelatnosti vode računa o sigurnosti i prohodnosti prometne infrastrukture zbog poduzimanja potrebnih aktivnosti i zadaća provedu najveći stupanj pripravnosti i djelovanja operativnih snaga i materijalnih resursa.



1.3.7. Plimni val i uspori

Plimni val predstavlja val koji se formira u fenomenu plime, a nastaje kao razlika između razine vode oseke i vodene mase koja joj se suprotstavlja strujanjem u suprotnom smjeru, pa je stoga plimni val najčešći u uskim, dugim zaljevima gdje veća količina vodene mase utječe kroz pritoke. Često se javljaju kao posljedica jakog nevremena. Plimni valovi ne samo da povisuju razinu plime nego isto tako mogu produžiti vrijeme plimne poplavljenosti određenog područja zahvaćenog plimnim valom te pri tome stvoriti efekt iznenadnog porasta razine vode koji nije uobičajen.

Uspori u Jadranu se javljaju pod utjecajem tlaka zraka i vjetra, naročito juga koje potiskuje vodene mase prema zatvorenom kraju bazena te tako podiže razinu mora.

Nastajanje olujnih uspora, koji izazivaju plavljenje pojedinih obalnih područja, rezultat je dugotrajnog (višednevnog) puhanja juga duž većeg dijela Jadrana. Rezidualna visina razine mora (uklonjene su plimne oscilacije) u studenom 1996. godine mjerena na mareografskim postajama u Rovinju, Splitu i Dubrovniku. Uočava se porast razine mora uzrokovan djelovanjem tlaka zraka i vjetra.

Za područje Grada Omiša porast razine mora uzrokovan jugom iznosi od 4 – 8 cm, a rezidualna visina mora 1996. godine za područje u dijelu Splita, iznosio je od -50 do 25 cm.

Slika 12a. Rezidualna visina razine mora u studenom1996. godine

Slika 12b. Modelirani porast razine mora pod utjecajem juga

Izvor: Zore-Armanda, M., 1963. Les masses d'eau de la mer Adriatique. Acta Adriatica, 10, Buljan, M., Zore-Armanda, M., 1976. Oceanographic properties of the Adriatic Sea. Oceanography and Marine Biology - Annual Review, 14.


Učinak ovakvih pojava manifestira se kao povećanje morske razine, izlazak mora na obalu. Na području Grada Omiša moguće su štete vezane za porast razine mora uzrokovane velikom količinom oborina i podzemnih voda te visoke razine rijeke Cetine kad dolazi do plavljenja područja u gradskom naselju Omiš.

Plimni val i uspor ugrožava: (vidi sliku 13.):

Područje Autokampa Ribnjak, područje Prika gdje se nalazi prodajni centar Studenac, nogometni stadion, benzinska postaja itd., Lisičina (tvornica Galeb) s brojnim obiteljskim kućama i stambenim zgradama, područje centra Omiša - Stari Grad i Punta, te područje Milja, Brzet – Garma, Nemira – Ravnice. Ukupno je ugroženo oko 4000 stanovnika i oko 1400 stambenih jedinica.

http://skola.gfz.hr/d1_1.htm

http://skola.gfz.hr/m1.htm

http://skola.gfz.hr/m1.htm

http://skola.gfz.hr/d1_2.htm



Područja ostali priobalnih naselja: Mala Luka – Stanići, Čelina, Lokva Rogoznica, Mimice, Marušići i Pisak. Ukupno je ugroženo oko 400 stanovnika i oko 650 stambenih jedinica.

Zbog ušća rijeke Cetine postoji mogućnost da plimni val prođe i kanjon rijeke Cetine te na području Zakučca poplavi područje Vurnaža čija je namjena pretežito industrijska i zanatska gdje je smješten i Omial (aluminijske folije). Ukupno je ugroženo oko 150 stanovnika i oko 80 stambenih jedinica.

Posebno su ugrožene tri morske luke županijskog značaja: luka Omiš, pristan s ukupnom dužinom pristanišne obale od 234 m, luka Mimice, pristanište (lukobran) dužine 48 m i luka Pisak, lukobran dužine 55 m gdje u slučaju plimnog vala dolazi do potopa i oštećenja većine brodica.

Slika 13. Zona ugroze od plimnog vala na području i u blizini gradskog naselja Omiš

Mjerama zaštite u urbanističkim planovima i građenju potrebno je predvidjeti mogućnost nastanka ovakve vrste nepogode, te planirati mjere zaštite plovnih objekata (eventualnom izgradnjom marina sa zaštitnim lukobranima) i objekata uz obalu mogućim podizanjem zaštitnih zidova čime bi se bar djelomično smanjile štete u slučaju pojave ovakve nepogode.

Dokumentima prostornog planiranja potrebito je predvidjeti mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća, te zahvate u prostoru u vezi sa zaštitom od prirodnih i drugih nesreća, sukladno članku 74. i 76. Zakona o prostornom planiranju i gradnji (NN 76/07) i Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86), te drugim pozitivnim propisima.



1.3.8. Klizišta Klizanje terena, odroni i utonuće zemljišta (urušavanje) najčešći su oblici elementarne nepogode koja nastaje pokretanjem zemljanih masa. Štete prouzročene ovom pojavom najčešća se na prometnicama u brdsko-planinskim predjelima. Ova pojava je vrlo česta na kosim i jako strmim terenima, a nastaje i na terenima s blagim kosinama. Specifikacija najugroženijih područja Na području Grada Omiša postoji velika opasnost od odrona kamenja i klizišta. Čitavo priobalno područje od Dubaca pa do granice sa susjednom Općinom Dugi Rat kako je označeno je u VII. ZEMLJOVIDI; Prilog broj 6. kao pretežito nestabilna područja i klizište. Klizišta su najizrazitiji razarajući padinski procesi koje obilježava kretanje tla ili stjenovitog materijala niz padinu po kliznoj plohi pod utjecajem gravitacije. Gotovo cijeli sjeverni dio područja Grada područje je pojačane erozije, a ima i nekoliko odrona, odnosno klizišta. Klizišta na županijskim i državnim cestama nalaze se na lokacijama:

D 70 Omiš- Gata (predjel tzv. Brnistra)

D 70 Gata- Blato n/C (predjel tzv. Zvečanjska staza)

D 8 (predjel Omiš- Dupci)

Ž 6166 Omiš- Kučiće (predjel tzv Brižine)

Navedena klizišta ugrožavaju stanovništvo, a moguće su štete na prometnicama i imovini. Ista mogu dovesti u pitanje ljudske živote i funkcioniranje JLP(R)S, pa je potrebno sustavno pristupiti pronalaženju rješenja za smanjenje ili uklanjanje rizika na području ugroženom odronima. Poznata klizišta su predio „Mlija“ u Omišu. Iznad mora i starog dijela grada nalazi se visoka i strma stijena na visini od 200 m (ukupne duljine od 900 do 1200 m) koja prijeti starim dijelovima grada (vidi sliku 14.) U zadnjih 10 godina „Omiška stina“ je ozbiljnije zaprijetila u veljači (kamena gromada teška gotovo 300 kg odlomila se s Male Dinare podno tvrđave Mirabela i pala na četiri obiteljske kuće, oštetivši pritom krovove na dijelu Smokvica) i u travnju 2006. godine. Kao što je već napomenuto, u tom dijelu Grada se nalazi i dječji vrtić, te odmah ispod stijena crkva Sv. Mihovila. Dosad je nabrojano 140 fragmenata stijene teških i do 200 kg koji su se povremeno kotrljali prema Gradu u tom dijelu vrlo gusto naseljenom. Osim materijalnih šteta većih problema nije bilo. To ne umanjuje opasnosti koje stijena predstavlja za stanovnike Omiša. Najveća opasnost od kotrljajućih gromada prijeti s lokaliteta kao što su Smokvica, Točilo, Peovo, Sv. Mihovil i Baučići. Na dijelu Grada Smokvica - Točilo ima 23 do 40 stijena i to se može svrstati u vrlo opasno područje, posebno u lijevu zvanom Točila. Ne predjelu Peovo je 30 do 37 komada stijena, a na Sv. Mihovilu od 10 do 15, pa se i ti lokaliteti ocjenjuju veoma rizičnima. Na dijelu grada zvanom Baučići ima između 35 do 45 manjih i većih fragmenata i to je područje svrstano u najopasnija. Procjena je da je gromadama ugroženo najmanje dvije tisuće ljudi, koliko ih živi u opasnoj zoni. Slične stijene, iako ne tako neposredno, prijete i na desnoj obali Cetine. Zbog povremenih odronjavanja gromada teških i više od 200 kg, planinari su sami, penjući se po opasnoj vrleti čeličnim sajlama povezali oko 800 t stijenske mase, kako bi spriječili odrone. Dosad je obavljena samo jedna relativno stručna provjera stanja stabilnosti stijenske mase na lokalitetima iznad Omiša. To je 1999. učinila grupa slobodnih penjača, a u izradi je studija stanja i sanacije stijena.



Donedavni događaji vezani za opasnosti od padanja stijena dogodili su se 20. 01. 2012. godine kad je ogromna kamena gromada teška 1,5 tonu pala je oko 22 sata u Omišu na kuću na adresi Put Vrila, zaustavivši se u dnevnom boravku, no na sreću nitko nije ozlijeđen.

Nešto kasnije, u samom susjedstvu, još se jedna kamena gromada teška tonu odlomila i oštetila metalnu ogradu kuće, dok je treća stijena, teška pola tone, pala na metalnu ogradu u vlasništvu Vodovoda Omiš.

15. 04. 2012. god. na lokalitetu Ravnički most, u krugu betonare Viadukta, u nedjelju oko 11 sati s usjeka se odlomila kamena gromada od 20 tona, pala je na parkiranu prikolicu i potpuno je uništila. Stradalih nije bilo.

Slika 14. Područja odrona kamenja i klizišta

Mjerama zaštite u dokumentima prostornog uređenja Izbjegavati gradnju objekata na području koje bi eventualno bilo ugroženo klizištem – odronima pod utjecajem potresa, te postupati sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86) te Pravilniku o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06), te drugim pozitivnim propisima.



2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće

2.1. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećom u gospodarskim objektima

Tehničko-tehnološka nesreća može nastati zbog istjecanja opasne tvari i/ili eksplozije u pogonu/postrojenju s opasnom tvari, što može rezultirati požarom, disperzijom toksičnog plina ili oblaka, ovisno o smjeru vjetra, na okolno područje, te zagađenjima tla, zraka i vode. Ovisno o vrsti, količini i maksimalnoj koncentraciji opasnih tvari te udaljenosti gospodarskih objekata od naseljenih područja, odnosno pogona/postrojenja koji obavljaju djelatnost vezanu uz opasne tvari, moguć je nastanak tehničko-tehnoloških nesreća s mogućnošću prerastanja u veliku nesreću i katastrofu, čija posljedica može biti ugrožavanje života i zdravlja ljudi, okoliša, okolnog gospodarstva i mreža, sustava i objekata kritične infrastrukture. Ovisno o vrsti, količini i maksimalnoj koncentraciji opasne tvari te udaljenosti gospodarskih objekata od naseljenih područja, odnosno pogona-postrojenja koji obavljaju djelatnost vezanu uz opasne tvari moguć je nastanak tehničko-tehnoloških nesreća s mogućnošću prerastanja u veliku nesreću i katastrofu, čija posljedica može biti ugrožavanje života i zdravlja ljudi, okoliša i okolnog sustava i objekata kritične infrastrukture. Opisane količine opasnih tvari iz kojih proizlazi stvarna potencijalna opasnost koja iskazuje indeks (D), težina nesreće kao i granične količine opasnih tvari za potrebe plana i to kako se prikazuje u tablici 26.

Tablica 26. Indeks opasnosti i težina nesreće

Indeks opasnosti (D)

D=5 D=4 D=3 D=2 D=1

Težina nesreće katastrofalna vrlo ozbiljna ozbiljna značajna beznačajna

Količina opasne tvari iskazane u postotcima prema D=5

> 100 % od D=5

> 10 % od D=5 > 1 % od D=5 > 0,1 % od

D=5 < 0,1 % od D=5

Izvor: Granične količine opasnih tvari za potrebe Plana intervencije u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99 i 12/01)

Broj, vrsta i smještaj subjekata koji proizvode, prevoze ili skladište opasne tvari Za potrebe funkcioniranja pojedinih tehnoloških procesa u postojećim pravnim subjektima na području Grada Omiša uskladištene su količine opasnih tekućina i plinova prikazane u tablici 27.

Tablica 27. Popis opasnih tvari s podacima o opasnosti, načinu skladištenja i eventualnim izvan lokacijskim posljedicama na području Grada Omiš

Red. br.

Gospodarski subjekt

Opasna tvar Količina

opasne tvari

Indeks opasnosti i opasno svojstvo

Način skladištenja Izvanlokacijske

posljedice (DA/NE)

1. HEP d.d. Pogon HE Zakučac

turbinsko ulje 2*7,4 t D=3

opasnost po okoliš

u uređajima za automatsku

regulaciju (postoji drenažni bunar)

NE

trafo ulje 4*8,6 t D=3

opasnost po okoliš

u transformatoru (postoji uljna jama)

NE


opasnost po okoliš


NE

trafo ulje 3*13 t D=3

opasnost po okoliš


NE


opasnost po okoliš


NE



Red. br.

Gospodarski subjekt

Opasna tvar Količina

opasne tvari

Indeks opasnosti i opasno svojstvo

Način skladištenja Izvanlokacijske

posljedice (DA/NE)

trafo ulje 13,6 t D=3

opasnost po okoliš

mrežni transformator

(postoji uljna jama) NE


opasnost po okoliš

mrežni transformator

(postoji uljna jama) NE

turbinsko ulje 8,8 t D=3

opasnost po okoliš

spremnik, skladište

NE

rabljeno turbinsko ulje

8,8 t D=3

opasnost po okoliš

spremnik, skladište

NE

2. INA d.d. Benzinska postaja Omiš

bezolovni motorni benzin

(BMB-95) 37,5 t

D=2 zapaljivost,

eksplozivnost podzemni spremnik NE*

motorni benzin (MB-98)

37,5 t D=2

zapaljivost, eksplozivnost

podzemni spremnik NE*

bezolovni motorni benzin

(BMB-98) 19,5 t

D=2 zapaljivost,

eksplozivnost podzemni spremnik NE*

dizel gorivo 21 t D=2

opasnost za okoliš, zapaljivost


eurodizel 25,5 t D=2

opasnost za okoliš, zapaljivost


boce UNP 110 x 10 kg D = 3


boce NE*

UNP 3 t D = 3


nadzemni DA

Galeb d.d. Dalmatinska trikotaža Omiš, Punta 6, Omiš

3. Lokacija Punta ekstra lako lož

ulje 9 t

D=2 opasnost po

okoliš, zapaljivost

nadzemni spremnik s tankvanom

NE

4. Lokaciji Lisičina ekstra lako lož

ulje 25 t

D=2 opasnost po

okoliš, zapaljivost

nadzemni spremnik s tankvanom

NE

5.

Vodovod d.o.o. Omiš Pogon za obradu vode Zagrad

klor 3 * 1t D=4

otrovnost

3 čelična kontejnera po

1.000kg

DA

(sela Zakučac, Naklice,

prometnica Omiš-Gata)

6. Prerada Cetina, U luci 1, Omiš

lako lož ulje 13 t D=2

opasnost po okoliš, zapaljivost

poluukopani NE

7. Omial, Vurnaža bb, Omiš

UNP 2 x 12 m3

D = 3 zapaljivost,

eksplozivnost

nadzemni spremnici

NE

8. Autokamp Ribnjak, Omiš

propan-butan 1,1 m3

D = 3 zapaljivost,

eksplozivnost nadzemni spremnik NE

9. Hotel Ruskamen, Lokva Rogoznica

propan-butan 3 m

3

0,5 m3

D = 3 zapaljivost,

eksplozivnost

nadzemni spremnici

NE

*Osim u slučaju incidenta prilikom punjenja spremnika Izvor: Plan intervencija u zaštiti okoliša SDŽ, APO d.o.o., Zagreb, 2005. god.; Izvješće o analizi Operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša pravnih/fizičkih osoba s područja Splitsko-dalmatinske županije, APO d.o.o., Zagreb, 2008. god.; Procjena ugroženosti od požara (revizija/08) – Grad Omiš; Protection d.o.o. Umag, 2008. god



Tablica 28. Procjena rizika za pravne/fizičke osobe s područja Grada Omiša koji skladište opasne tvari s izvanlokacijskim posljedicama

Gospodarski

subjekt

Opasna tvar i količina

TNO METODA IAEA METODA Apsolutni doseg

R(C), R(Cw)/m

C Cw R(m) C P Matrica rizika

1. HEP d.d. Pogon HE Zakučac

turbin. ulje (7,4 t)

- - - - - - - -

trafo ulje (20,5 t)

- - - - - - - -

2. INA d.d. Benzinska postaja Omiš

motorni benzin (MB-98) (37,5 t)

65, 110

- - 42 - 1*10-6 -

310 m (TNT model – punjenje spremnika)

bezolov. motorni benzin (BMB-95)

(37,5 t)

65, 110

- - 42 - 1*10-6 -


bezolov. motorni benzin (BMB-98) (37,5 t i 19,5 t)

65, 110

- - 42 - 1*10-6 -


eurodizel gorivo (25,5 t)

30, 100

- - 18 - 1*10-7 -

192 m (Pool fire – punjenje spremnika)

dizel gorivo (21 t)

30, 100

- - 18 - 1*10-7 -

192 m (Pool fire – punjenje spremnika)

UNP (3 t) - - - - - - - 145m (TNT-model)

5.

Vodovod d.o.o. Omiš Pogon za obradu vode Zagrad

klor (1t)

225, 1.600

9 150 100 8 3*10-7 C III

1.400m (RMP)

Izvor: Plan intervencija u zaštiti okoliša SDŽ, APO d.o.o., Zagreb, 2005. god.; Izvješće o analizi Operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša pravnih/fizičkih osoba s područja Splitsko-dalmatinske županije, APO d.o.o., Zagreb, 2008.g.

LEGENDA: (-) - označava da metoda nije primjenjiva za tu vrstu i/ili tu količinu opasne tvari; R(C) - procijenjena udaljenost od mjesta iznenadnog događaja do točke u kojoj se očekuju smrtni slučajevi; R(Cw) - procijenjena udaljenost od mjesta iznenadnog događaja do točke u kojoj se očekuju ranjeni; Matrica rizika -označava položaj u matrici rizika obzirom na vjerojatnost nastanka i posljedice iznenadnog događaja (kategorija rizika) definirane Slikom 12. ALOHA- Areal Location of Hazardous Atmospheres, programski paket; RMP - RMP*Comp, programski paket; OPIZO - Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša;

U tablici 28., za pravne i fizičke osobe za koje je temeljem podataka iz Operativnih planova to bilo moguće, izračunata je vjerojatnost nastanka iznenadnog događaja i broj smrtnih slučajeva temeljem IAEA Metode. Temeljem tih podataka, moguće je utvrditi kategoriju rizika lokacije. Unaprijed definirane kategorije rizika prikazane su na slici 15. (Plan intervencija u zaštiti okoliša SDŽ, APO d.o.o., Zagreb, 2005.)



Vje

roja

tn

os

t

A B C D E

1*10-4

A5 B5 C5 D5 E5

5

1*10-5

A4 B4 C4 D4 E4

4

1*10-6

A3 B3 C3 D3 E3

3

1*10-7

A2 B2 C2 D2 E2 2

1*10-8

A1 B1 C1 D1 E1

1

0 1 5 10 15 20 Broj smrtnih slučajeva

Slika 15. Matrica rizika – prikaz vjerojatnosti nastanka naprema posljedicama iznenadnog događaja Izvor: Plan intervencija u zaštiti okoliša SDŽ, APO d.o.o., Zagreb, 2005. god.

Djelatnosti s većem vjerojatnošću nastanka iznenadnog događaja nalaze se u gornjem dijelu matrice, a djelatnosti s većim posljedicama – brojem smrtnih slučajeva na desnoj strani matrice.

Informacije o rizičnim subjektima

Provedenom analizom rizika izdvojene su slijedeće lokacije pravnih/fizičkih osoba s područja Grada Omiša koje se smatraju rizičnima za javnost (stanovništvo koje se u slučaju iznenadnog događaja može zateći u zoni ugroženosti):

BENZINSKA POSTAJA NA PODRUČJU GRADA OMIŠA

Na području Grada nalazi se 1 benzinska postaja: INA d. d. BP Benzinska postaja Omiš. Smještena je na vrlo frekventnoj prometnici D 8 Jadranska magistrala (Vukovarska ulica) u predjelu Priko u naselju Omiš. Najbliže spremnicima goriva sjeverozapadno od benzinske postaje nalaze se obiteljske kuće udaljene od 35 do 60 m, dok spremniku UNP je najbliža stambena zgrada jugoistočno od BP udaljena 27 m, te južno Prodajni centar Ribnjak – Studenac udaljen 35 m s prostorom za parking. Sjeverozapadno se nalazi stambena zgrada udaljena oko 80 m, s poslovnim prostorima i ugostiteljskim objektima u prizemlju.

Ugroženi objekti i broj ugroženih osoba dan je u tablici 29, a zone ugroze su prikazane na slici 16. Tablica 29. Ugroženo područje i broj ugroženih osoba u slučaju nesreće nastale na području

pod odgovornošću benzinske postaje

Benzinska postaja INA d.d.

Omiš

Opasna tvar Ugroženo područje,

broj objekata Broj ugroženih

osoba

motorni benzin

D8, oko 10 obiteljskih kuća, 2 stambene zgrade i PC Ribnjak – Studenac s parkingom

5-20

UNP

D8, oko 15 obiteljskih kuća, 3 stambene zgrade, PC Ribnjak – Studenac s parkingom i Gradski stadion A. Marušić

10-30

SCENARIJ NAJGOREG MOGUĆEG SLUČAJA - ISTJECANJE BENZINA (Izvor: Plan intervencija u zaštiti okoliša SDŽ, APO d.o.o., Zagreb, 2005. god.)

Najgori mogući slučaj, za benzinske postaje, predstavlja istjecanje benzina iz podzemnog spremnika i/ili autocisterne na površinu, zapaljenje i/ili eksploziju. Takva pretpostavka je nemoguća u slučaju podzemnih spremnika, ali je moguća u slučaju izlijevanja benzina iz autocisterne prilikom punjenja podzemnog spremnika.



Pretpostavka je da će prilikom pretakanja benzina iz autocisterne (kapaciteta 30 m3) u spremnik, doći do istjecanja goriva zbog odspajanja istakačkog crijeva. Prosječni protok benzina prilikom istakanja autocisterne u spremnike benzinske postaje iznosi 450 l/min, što znači da u roku od 10 minuta može isteći oko 3.375 kg benzina. Period od 10 minuta je dovoljan da radnik benzinske postaje i/ili vozač zaustave daljnje istjecanje. Navedena količina benzina bi stvorila «lokvu», površine od oko 450 m2, odnosno radijusa od oko 12 m. U slučaju prisutnosti izvora zapaljenja, može doći do eksplozije oblaka para, koji može izazvati eksploziju spremnika autocisterne s preostalom količinom benzina (oko 19 m3). Naime, uslijed izloženosti spremnika autocisterne visokim temperaturama, može doći do naglog povećanja tlaka te na kraju puknuća odnosno raspada spremnika autocisterne. U tom trenutku nastaje eksplozija i požar benzina u vrlo kratkom vremenskom razmaku. Posljedica te pojave je vatrena kugla u obliku gljive, koja se naglo digne u vis i kratko traje.

Apsolutni doseg utjecaja potencijalne nesreće nastale na području pod odgovornošću BP je 310 m za nesreće nastale pri punjenu benzinskih spremnika i 192 m za nesreće nastale pri punjenju dizelskih spremnika. Smrtno stradale možemo očekivati u radijusu od 65 m, a teže ozlijeđene u radijusu od 110 m od izvora akcidenta. U oba slučaja utjecaj prelazi područje pod odgovornošću razmatrane pravne osobe te zahvaća okolne objekte. U najgorem mogućem slučaju realno je očekivati žrtve, pa čak i smrtno stradale među zaposlenicima benzinske postaje. Žrtve među korisnicima usluga navedene benzinske postaje se ne očekuju s obzirom da do nesreće može doći samo tijekom punjenja spremnika, a tada se postaja zatvara i ne pruža usluge. Možemo očekivati stradale i među okolnim stanovništvom te štete na objektima koji se nalaze u blizini postaje. Procijenjeni broj ugroženih osoba je između 5-20. (vidi tablicu 29. i sliku 16.).

Slika 16. Mikrolokacija sa zonom ugroženosti u slučaju iznenadnog događaja na INA d.d.. BP Omiš



SCENARIJ NAJGOREG MOGUĆEG SLUČAJA ISTJECANJA UNP-a (Izvor: Plan intervencija u zaštiti okoliša SDŽ, APO d.o.o., Zagreb, 2005. god.) Scenarij pretpostavlja maksimalno moguće istjecanje UNP iz spremnika pri čemu se formira oblak zapaljivih para koji u konačnici eksplodira. Pretpostavlja se da u eksploziji sudjeluje 10% količine zapaljivih para koje ispare u 10 minuta.

Zona ugroženosti je područje od točke ispuštanja opasne tvari do granice opasnosti, tj. granice u kojoj pretlak izazvan eksplozijom oblaka pare iznosi 7kN/m2. Smatra se da u ovoj točki postoji opasnost od oštećenja dijelova građevina ili pucanja prozorskih stakala što bi moglo dovesti do težeg ozljeđivanja ljudi.

Svako istjecanje ukapljenog naftnog plina ili veće zagrijavanje spremnika predstavlja opasnost od eksplozije. Ukapljeni naftni plin je teži od zraka. Mješavina zraka i 1,5% vol. plina eksplodira u kontaktu s vrućim predmetom, iskrom ili otvorenim plamenom. Potencijalni izvor opasnosti je poremećaj u tehnološkom procesu pretakanja plina u spremnike i punjenje za distribuciju.

U zoni ugroženosti od eksplozije prirodnog plina (145 m) nalazi se Jadranska magistrala D8, oko 15 obiteljskih kuća, 3 stambene zgrade od kojih je najbliža udaljena 27 m od spremnika UNP-a, PC Ribnjak – Studenac s parkingom, Gradski stadion A. Marušić. Procijenjeni broj ugroženih osoba je 10-30. (vidi tablicu 29. i sliku 16.).

VODOVOD d.o.o. OMIŠ, POGON ZA OBRADU VODE ZAGRAD (Izvor: Plan intervencija u zaštiti okoliša SDŽ, APO d.o.o., Zagreb, 2005. god.,)

Pogon za obradu vode Zagrad smješten je na obronku brda Gradac na nadmorskoj visini od 242 m u blizini državne ceste D 70 Omiš - Naklice - Gata, a iznad kanjona rijeke Cetine. Jugoistočno od pogona za obradu vode nalazi se selo Zakučac s oko 150 stanovnika, HE Zakučac. Južno od Pogona nalazi se tvornica Omial, betonara AGZ i kameno-klesarska radnja Forma, kanjon i ušće Cetine gdje je smješteno gradsko naselje Omiš s 6.387 stanovnika. Sjeverozapadno od Pogona se nalazi selo Naklice s oko 240 stanovnika. Za potrebe dezinfekcije vode, Vodovod d.o.o. Omiš koristi klor koji se nalazi u čeličnim kontejnerima po 1.000 kg. Kontejneri su smješteni u istoj prostoriji koja se ujedno i mjesto korištenja klora. Koristi se jedan kontejner klora, dok su druga dva u pričuvi. Pri dnu prostorije postavljen je indikator klora u zraku, koji reagira na istjecanje klora tako da aktivira sustav za neutralizaciju klora. Kontejneri se redovito ispituju i imaju potrebne ateste o ispravnosti. Sustav za neutralizaciju klora temelji se na kemijskoj apsorpciji klora u natrijevoj lužini, kojeg ima dovoljno za neutralizaciju 1.000 kg klora. Sustav za neutralizaciju može se uključiti i ručno u slučaju da zakaže automatika.

U idućoj tablici je dana koncentracija klora u zraku i mogući utjecaji na ljudsko zdravlje. Tablica 30. Koncentracije klora u zraku i učinci na ljudsko zdravlje

C (ppm) vrijeme izlaganja učinci

0,3 odmah donji prag osjeta njuhom

0,5 8 h bez učinaka (MDK)

1,0 15 min bez učinaka (KDK)

15 odmah iritacija očiju, nosa i dišnih putova

30 kratko izlaganje kašalj, pečenje svih sluznica

40-60 30-60 min edem pluća

100 15-30 min edem pluća

1000 trenutno smrt

Izvor: Siguran rad s kemikalijama, F. Plavšić, A. Wolf-Čoporda, Z. Lovrić, D. Čepelak; Zagreb, 2006. god.



Najgori mogući slučaj kod razaranja spremnika klora od 1.000 kg Izvor: Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša pogona za obradu vode „Zagrad“, Hrvatski zavod za toksikologiju; 2001. god. Najgori mogući slučaj predstavlja razaranje stjenke spremnika od 1000 kg klora i naglo istjecanje klora u okolinu. Do pucanja stjenke može doći do zbog povećanja temperature posude, uslijed čega dolazi do povećanja tlaka u posudi što rezultira pucanjem stjenke spremnika klora. Teroristički napad na cijelo skladište i razaranje svih spremnika istovremeno (ukupno 3 spremnika od 1000 kg) ne bi bitno promijenio sliku u odnosu na ovaj prikaz, pa simulacija predstavlja stvarno najgori mogući slučaj nesreće. Kod tako malo vjerojatnog slučaja uopće nije važno bi li neutralizator obavljao svoju funkciju ili ne, jer naprosto ne bi bio u kratkom vremenu u stanju obaviti učinkovitu neutralizaciju. Za procjenu posljedica od izvanrednog događaja u slučaju istjecanja 1000 kg klora koristi se kompjutorski program RMP* comp. iz kojeg se dobije najveća udaljenost (radijus) od Pogona za obradu vode na kojoj je koncentracija klora u zraku 0,0087 mg/l. Koncentracije klora u zraku se odnose na ispuštanje 1000 kg klora u trajanju od 10 min (vidi sliku 17.).

Slika 17. Prikaz zona koncentracija klora kod oslobađanja iz spremnika od 1000 kg

Izvor: Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša pogona za obradu vode „Zagrad“, Hrvatski zavod za toksikologiju; 2001. god. Kod ovako teškog slučaja oblak klora s koncentracijama višim od 1.000 ppm dosegao bi udaljenost veću od oko 225 m i prekrio Pogon za obradu vode i državnu cestu D 70 Omiš-Gata i HE Zakučac. Za radnike Pogona za obradu ovaj događaj bi bio poguban kao i za sve osobe koje bi se zatekle na otvorenom i na D 70 u vozilima. Procijenjeni broj ugroženih osoba je oko 70.



Oblak s koncentracijama višim od 100 ppm dosegnuo bi udaljenost od oko 900 m ovisno o smjeru puhanja vjetra. Svi zatečeni na otvorenom imali bi veliku šansu za razvijanje edema pluća, bez obzira da li su u automobilima ili na otvorenom. Ugrožene su osobe u Zakučcu u poslovnoj zoni Vurnaža gdje se nalazi: tvornica Omial, betonara AGZ i kameno-klesarska radnja Forma, te stanovnici naselja Zakučac. Procijenjeni broj ugroženih osoba je oko 300. U slučaju puhanja južnog vjetra oblak s koncentracijama od oko 100 ppm ugroženo je i stambeno područje naselja Naklice i oko 50 osoba u južnom dijelu naselja. U objektima na udaljenosti od 500 m koncentracije klora bi iznosile više od 30 ppm. Koncentracije iznad 10 ppm bi prošle kanjon rijeke Cetine i prekrile čitavo područje naselja Omiš, zapadni dio Priko, na istočno Stari grad, Puntu i Milju i sve do Brzeta. Na području naselja Omiš ugroženo je oko 6 000 osoba.

Krajnja točka na kojoj bi se osjetio klor nakon 10 min iznosila bi 3500 m. Sam bi incident zbog sporog isparavanja klora trajao više od 40 min. Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja Obveza svih pravnih subjekata koji koriste opasne tvari u svom radu je provedba preventivnih mjera za sprječavanje nesreće, ograničavanje pristupa u dijelove postrojenja s opasnim tvarima samo ovlaštenom osoblju te odgovorno ponašanje u području zaštite okolini u vidu upoznavanja lokalnog stanovništva s mogućim opasnostima, poduzetim mjerama za sprječavanje nesreća te metodama samozaštite, do dolaska snaga zaštite i spašavanja, u slučaju nesreće.

Uobičajene mjere prevencije su:

održavanje instalacija i postrojenja;

održavanje građevina i građevinskih dijelova;

provođenje aktivnih mjera sigurnosti: npr. osiguravanje pumpi za prepumpavanje opasnih tvari iz oštećenog spremnika u ispravni, ugrađivanje blok ventila kako bi se izolirali dijelovi postrojenja, instaliranje hidrantskih ventila i ostale opreme za gašenje požara, opremanje spremnika protupožarnim instalacijama za hlađenje i gašenje požara, ugradnja detektora otrovnih plinova, ugradnja neutralizatora, ugradnja sustava za apsorpciju itd.;

provođenje pasivnih mjera sigurnosti: izgradnja tankvana u kojima su smješteni spremnici s opasnim tvarima, ojačavanje cjevovoda/spremnika itd.;

ispitivanje nepropusnosti spremnika i tankvana.

U cilju pripravnosti na iznenadne događaje potrebno je u pravnim osobama:

uspostaviti proceduru za periodičko testiranje pripravnosti, obučenosti i opremljenosti osoba koje postupaju s opasnim tvarima;

provesti nadzor nad obukom i stvarnom provođenju vježbi U dokumentima prostornog uređenja treba zabraniti gradnju objekata u kojima je moguće okupljanje većeg broja ljudi (škole, vrtići, sportski objekti, crkve, starački domovi, stambene građevine i sl.) u blizini objekata u kojima se skladište, koriste i/ili proizvode opasne tvari.



2.2. Tehničko-tehnološke katastrofe ili velike nesreće izazvane nesrećom u prometu

Europski sporazum o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih tvari (ADR), Zakon o prijevozu opasnih tvari (N.N. br. 79/07), te drugi podzakonski akti propisuju uvjete za prijevoz u pojedinim granama prometa, obveze osoba koje sudjeluju u prijevozu, uvjete za ambalažu i vozila, uvjete za provođenje osposobljavanja osoba koje sudjeluju u prijevozu, nadležnost državnih tijela i sl. sa svrhom provedbe sigurnog prijevoza opasnih tvari bez ugrožavanja sigurnosti i zdravlja ljudi i okoliša.

2.2.1. Cestovni promet

Odlukom o utvrđivanju parkirališnih mjesta i ograničenjima za prijevoz opasnih tvari javnim cestama (NN 15/10) motorna vozila kojima se prevoze opasne tvari smiju se kretati slijedećim javnom cestom na području Grada:

A 1 Zagreb (čvorište Lučko, A3) – Karlovac – Bosiljevo – Split – Šestanovac – čvorište Ravča (D62)

D 8 GP Karasovići (R. Crna Gora) – Ploče (D8) – D62- A1 čvorište Ravča

Ostalim cestama na području Grada nije dozvoljen prijevoz opasnih tvari, osim u slučajevima opskrbe gospodarskih subjekata, benzinskih postaja i stanovništva s područja grada i za potrebe susjednih gradova i općina. Frekvencija prometa je velika i postoji opasnost od prometnih nesreća zbog čega može doći do eksplozija, požara, istjecanja opasnih tvari, kontaminacije tla, rijeke Cetine, zraka i ugrožavanja zdravlja i života ljudi. Za okolno stanovništvo opasna bi bila prometna nesreća kod kojih dolazi do stvaranja ili istjecanja otrovnih plinova koji se šire zrakom.

(VIII. ZEMLJOVIDI, Prilog broj 4.)

Moguće posljedice uslijed tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećama u cestovnom prometu

Spoznaja da se 2/3 svih akcidenata s opasnim tvarima događa pri transportu istih dodatno treba motivirati jedinice lokalne zajednice da se mogućnosti događanja akcidenata svedu na minimum. Veća opasnost nastala bi u slučaju istjecanja nekih opasnih tvari kada postoji mogućnost ugroženosti stanovništva i može se kretati oko 5%.

Nesreća se može dogoditi prevrtanjem jedne cisterne i istjecanjem goriva. Pretpostavka je da će prilikom prevrtanja iz autocisterne (kapaciteta 30 m3) i istjecanja benzina ili dizela iz spremnika, doći do nastanka lokve, površine od oko 450 m2, odnosno radijusa od oko 12 m. U slučaju prisutnosti izvora zapaljenja, može doći do eksplozije oblaka para, koji može izazvati eksploziju spremnika autocisterne s preostalom količinom benzina. naime, uslijed izloženosti spremnika autocisterne visokim temperaturama, može doći do naglog povećanja tlaka te na kraju puknuća odnosno raspada spremnika autocisterne.

U tom trenutku nastaje eksplozija i požar benzina u vrlo kratkom vremenskom razmaku. Posljedica te pojave je vatrena kugla u obliku gljive, koja se naglo digne u vis i kratko traje. Posljedice eksplozije autocisterne mogu se očekivati na udaljenosti i do 310 m (motorni benzini).

Vjerojatnost pojave iznenadnog događaja prilikom transporta opasnih tvari računa se prema slijedećim izrazima (IAEA metoda - Priručnik za razvrstavanje i utvrđivanje prioriteta među rizicima izazvanim velikim nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama, Odsjek za procjenu sigurnosti – Safety Assessment Section, International Atomic Energy Agency (IAEA), Wien, Austria, 1993.):



N = N*p,t + nsu + npδ +nn (1)

N = |log P| (2) Gdje je: N - broj vjerojatnosti; N*p,t - prosječni broj vjerojatnosti za promet tvari; nsu - korekcijski parametar broja vjerojatnosti za sigurnosne uvjete prometnoga sustava; npδ - korekcijski parametar broja vjerojatnosti za gustoću prometa, odnosno godišnji broj vozila koji prevozi opasnu tvar; nn - korekcijski parametar broja vjerojatnosti za smjer vjetra prema naseljenom području; P - vrijednost učestalosti.

Za slučaj transporta benzina državnom cestom D8 – Jadranska magistrala kroz gradsko naselje Omiš može se izračunati: Izraz (1): N= 8,5 + (-1) + (-3,5) + 0 = 4

Pretpostavke: a) nsu – cesta kojom se prevozi benzin može se klasificirati kao nesigurna (cesta s

raskrižjima, gustim prometom i oštrim zavojem) b) npδ - godišnji broj vozila je veći od 2.000 a manji od 5.000, odnosno više od 7 i manje od

19 cisterni dnevno

Izraz (2): P= 1 * 10-4

odnosno: postoji vjerojatnost da će nesreća u transportu benzina dogoditi jednom u 10.000 dostave/transporta benzina, odnosno jednom u 5 godina pod uvjetom od 2.000 godišnjih dostava benzina.

Iz provedenih izračuna je vidljivo da je vjerojatnost nastanka iznenadnog događaja u cestovnom prometu znatno veća na prometnicama nižeg ranga. Temeljem navedenog, od prijevoznika opasnih tvari treba zahtijevati korištenje sigurnih i adekvatno označenih prometnica, kao što su autoceste, a u granicama njihovih mogućnosti obzirom na nužnost korištenja prilaznih prometnica.

Mjesta posebne ugroženosti su na području gradskog naselja Omiš kroz koje prolaz državna cesta D 8 i to (vidi sliku 18):

kompletna dionica Jadranske magistrale od skretanja za Nemiru pa do granice sa naseljem Duće,

raskršće s radilištem Omiške obilaznice

zavoji na D 8 u luci Omiš

na D 8 raskrižje s ulicom Punta

na D 8 raskrižje s Ž 6166

na D 8 raskrižje s D 70



Slika 18. Mjesta posebne ugroženosti u cestovnom prometu

Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja

U svoje dokumente prostornog uređenja Grad će ugraditi mjere zaštite od Tehničko-tehnološke katastrofe ili velike nesreće izazvane nesrećom u prometu sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86), te Pravilniku o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06), te drugim pozitivnim propisima.

Spriječiti daljnji razvoj naselja uz prometnice, a postojeća naselja uz prometnice rekonstruirati. U prostornim planovima treba također uključiti izgradnju kvalitetne i odgovarajuće cestovne mreže, te organizirati prijevoz opasnih tvari dionicama koje ne prolaze kroz naselja.

Prilikom izrade dokumenata prostornog uređenja Grada Omiša u iste ucrtati cestovne pravce kojima se vrši prijevoz opasnih tvari, te po mogućnosti prijevoz takvih tvari planirati van naseljenih mjesta, te planirati mjere zaštite stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša.

Glavne mjere prevencije nastanka cestovnih nesreća su: izgradnja kvalitetne i odgovarajuće cestovne mreže, edukacija i osvješćivanje sudionika u prometu, poboljšanje voznog parka itd.

2.2.2. Zračnom

Zračni promet ostvaruje se preko zračne luke Split, koja se nalazi na području Grada Kaštela udaljena od gradskog naselja Omiš oko 45 km.



2.2.3. Pomorski promet Pomorski promet odnosno organiziranih redovnih linija nema. Postoje tri morske luke otvorene za javni promet – županijskog značaja:

luka Omiš, pristan s ukupnom dužinom pristanišne obale od 234 m i 1336 m2 površine kopnenog dijela te 8.848 m2 površine akvatorjija

luka Mimice, pristanište (lukobran) dužine 48 m i širine 4,5 m sa parapetnim zidom ukupne površine sa ukupnom dužinom pristaništa 245 m, površine akvatorija 3.600 m2

luka Pisak, lukobran dužine 55 m i širine 5 m sa parapetnim zidom i zaštitnim kamenim nasipom sa vanjske strane, ukupna dužina obale iznosi 55 m a površina kopnenog dijela 500 m2 i akvatorija 5.812 m2

U Omišu se nalazi malo brodogradilište ¨Loger¨ neposredno uz Jadransku magistralu.

Pomorske nesreće

Pomorske nesreće nastaju prilikom odvijanja pomorskog prometa na plovnim putovima i prilazima lukama, te prilikom manipulacije tereta na području luka. Najčešće pomorske nesreće brodova su: sudar, nasukane, udar u podrtinu, požar ili eksplozija, greška strojnog kompleksa ili navigacijske opreme, strukturalna mana, nesreća uzrokovana nepovoljnim meteorološkim uvjetima, naplavljenje, sabotaža, ukrcajno-iskrcajne operacije i bunkeriranje (uzimanje pogonskog goriva). Posljedice pomorskih nesreća brodova uzrokuju ranjavanje i gubitak ljudskih života. Osim toga većina incidenata osim ugrožavanja i gubitaka ljudskih života i neposredne materijalne štete, nose sa sobom i vrlo veliki rizik ekoloških nesreća manjih ili većih razmjera. Ekološke nesreće uglavnom bi se odnosile na onečišćenje područja (većeg ili manjeg ovisno o vrsti incidenta i pravodobnoj i odgovarajućoj intervenciji nadležnih službi) izlijevanjem pogonskog goriva i maziva, te zauljenih otpadnih voda unesrećenog broda ili brodova.

Procjena pomorskih nesreća pri plovidbi uzdužnim i prilaznim plovidbenim putovima

S obzirom na veliku čestinu pomorskog prometa, povećana opasnost pomorskih nesreća je na prilaznom plovidbenom putovima i to u području Splitskih i Šoltanskih vrata, i na prilazu sidrištu ispred Gradske luke Split. Incidenti s ekološkim štetama prouzrokovanim izlijevanjem pogonskog goriva i maziva, te zauljenih voda na ovim područjima uglavnom bi bili prouzrokovani, sudarom, potonućem ili nasukivanjem broda ili brodova. O pravovremenom izvješćivanju o nastalom incidentu, adekvatnoj intervenciju posade broda i nadležnih službi, a prema Planu intervencija u slučaju iznenadnog onečišćenja mora, ovisio bi i opseg onečišćenja i šteta po okoliš.

Procjena pomorskih nesreća pri plovidbi prilaznim kanalima te ekološki rizici

S obzirom na ograničeni prostor za plovidbu i manevriranje, složenost navigacijskog područja, veliki broj raznih sudionika u pomorskom prometu, relativno česti nepovoljni vremenski uvjeti zahtijevaju od svih odgovornih subjekata u odvijanju pomorskog prometa potpuno poštivanje propisa, uputa i mjera sigurnosti pri plovidbi prilaznim kanalima i manevriranju prilikom pristajanja i isplovljavanja. Do incidentne situacije s ekološkim rizikom može doći tijekom plovidbe prilaznim kanalima uključujući i manevar pristajanja .

Tijekom plovidbe i manevriranja potencijalni uzroci incidentnih situacija su:

čestina pomorskog prometa i nepoštivanje propisa o izbjegavanju sudara na moru,

nepravilan rad ili nedostatak objekata sigurnosti plovidbe,

nepovoljni vremenski uvjeti,

nedostaci brodskih uređaja i opreme i nepravilno rukovanje,

nedostaci uređaja i opreme na operativnoj obali i nepravilno rukovanje.



Zbog gore navedenih uzroka može doći do sljedećih incidenata:

sudara brodova

potonuća broda,

požara na brodu,

nasukivanja (namjernog radi smanjenja posljedica sudara ili izbjegavanja potonuća, ili zbog greške u navigaciji),

oštećenja objekata sigurnosti plovidbe i brodske konstrukcije.

Procjena pomorskih nesreća na vezu u lukama

Tijekom boravka broda na vezu u luci potencijalni uzroci incidentnih situacija su:

nedostaci na brodskim uređajima i opremi i nepravilno rukovanje,

nedostaci na uređajima i opremi na operativnoj obali i nepravilno rukovanje. Zbog gore navedenih uzroka može doći do sljedećih incidenata:

izlijevanje goriva/maziva u more

požar na brodu

U slučaju onečišćenja postupa se u skladu s Planom intervencija u slučajevima iznenadnog zagađenja mora, ovisno o veličini zagađenja aktiviraju se različiti stupnjevi plana te se shodno tome i postupa. Često intervencija može uključivati sudjelovanje posade broda i ostalih raspoloživih radnika, svih raspoloživih plovila, postavljanje plutajućih brana uz pomoć privezivaća, korištenje disperzanata i ostalih alata za sprječavanje onečišćenja.

Dužnost službujućeg na terminalu je obavijestiti o nezgodi nadležnu Lučku kapetaniju.

U slučaju požara na brodu ukoliko je požar nemoguće ugasiti ili lokalizirati predvidjeti mogućnost da se naredi brodu napuštanje pristana. Posada na brodu, a predviđen je minimalni broj kvalificiranog osoblja, poduzet će što brži manevar odlaska.

Dakle u pravilu svi tipovi ugroze ne mogu bitno poremetiti odvijanje pomorskog prometa osim u slučajevima navedenim u ovom poglavlju.



2.3 Od proloma hidroakumulacijskih brana Pored prirodnih, moguće su i umjetne (akcidentne) poplave, tj. proboj, rušenje ili prelijevanja zaštitnih vodnih građevina, prije svega uslijed razornog ili katastrofalnog potresa ili terorističkog čina, u ograničenom opsegu kao havarije na građevini, prekoračenja sigurnosti izgrađenog hidrotehničkog sustava pojavom izuzetno (katastrofalnih) velikih oborina, aktiviranja klizišta i slično; vodni val na svom putu prouzročio bi veliki broj poginulih i ozlijeđenih osoba te pod naplavinama zatrpanih ljudi; dio stanovništva ostao bi bez osnovnih uvjeta za život zbog uništenih stambenih i gospodarskih objekata, uništene komunalne infrastrukture, onemogućene redovne opskrbe, zdravstvene zaštite i slično, na području jedne ili više županija. Za sve akumulacije s visokim branama izrađena je dokumentacija o posljedicama mogućih rušenja njihovih brana, obilježene su zone mogućih plavljenja i uspostavljeni su sustavi za uzbunjivanje stanovništva koje je potrebno održavati. Na rijeci Cetini izgrađene su visoke brane Peruča, Đale, Prančevići i Kraljevac. Kod određivanja posljedica njihovog rušenja ili prelijevanja tretirane su kao brane u nizu, što je u skladu s člankom 2. Uputstva o izradi dokumentacije za određivanje posljedica iznenadnog rušenja ili prelijevanja visokih brana, te će stoga ugroženo biti područje opisano za slivno područje rijeke Cetine u cjelini, a ne za svaku branu i njeno područje utjecaja zasebno. Karakteristike svih hidrotehničkih sustava na rijeci Cetini opisane su u Prilogu A, Procjene u točki 4.3.1. Hidrotehnički sustavi. U istoj su točki opisani svi objekti na rijeci iako se neki od njih ne nalaze na području Grada. Simulacije rušenja ili prelijevanja visokih brana na Cetini provedene su prvi put osamdesetih godina kada je izgrađen fizikalni model koji je obuhvatio čitav tok Cetine. Kasniji matematički model nestacionarnog tečenja razvijen je u dvije faze, a njime je modelirano stanje na slivu na kojem je u odnosu na stanje opisano fizikalnim modelom došlo do promjena. U okviru sanacije oštećenja brane Peruča uzrokovanih razaranjima za vrijeme Domovinskog rata provedena je i njena rekonstrukcija nadvišenjem krune brane za 1.5 m čime je volumen akumulacije povećan za oko 24 mil. m3. Matematički model je razvijen korištenjem hidrodinamičkog modula (HD) programskog paketa MIKE 11. U tablici 31. dan je pregled ispitanih varijanti rušenja ili prelijevanja visokih brana na Cetini provedenih u okviru ispitivanja na matematičkom modelu Cetine kroz dvije faze. Prva faza:

- totalno 6, 12 i 24-satno rušenje brane Peruča (prelijevanje brane Đale i Prančević) u ekstremnim i normalnim hidrološkim uvjetima

Druga faza: - rušenje i prelijevanje brana Đale, Prančević i Kraljevac izazvano vodnim valom od 24 -

stalnog totalnog rušenja brane Peruča u ekstremnim i normalnim hidrološkim uvjetima - trenutno i lokalno rušenje brane Đale bez prethodnog rušenja brane Peruča, prelijevanje

brana Prančević i Kraljevac u ekstremnim hidrološkim uvjetima - trenutno i totalno rušenje brane Prančević bez prethodnog rušenja brane Peruča,

prelijevanje brane Kraljevac u ekstremnim hidrološkim uvjetima.



Tablica 31. Pregled varijanti rušenja visokih brana na Cetini na matematičkom modulu

MODELIRANA DIONICA

HIDROLOŠKI UVJETI VARIJANTA

POČETNI UVJET

UZVODNI RUBNI UVJET

stacionaran dotok u akumulacije (m

3/s)

kote u akumulacijama (m n.m.)

Pe

ruča

Đale

Pra

nčević

i

Kra

ljevac

Pe

ruča

Đale

Pra

nčević

i

Kra

ljevac

I fa

za h.s. Vinalić-

brana Prančević

Ekstremni: 1. kote max. uspora u

akum. 2. stac. dotok 10000- god.

povratnog perioda

BRANA PERUČA: trenutno i totalno rušenje

ĐALE PRANČEVIĆI: prelijevanje

65

8

12

20

12

20

*

36

2.0

29

2.0

27

3.0

* Stacionaran dotok 1220 m

3/s

Normalni: 1. kote norm. uspora u

akum. 2. instalirani protok

hidroelektrane

BRANA PERUČA: trenutno i totalno rušenje

ĐALE, PRANČEVIĆI: prelijevanje

12

0

22

0

22

0

*

36

1.5

28

9.

0

27

3.0

* Stacionaran dotok 220 m

3/s

II f

aza

Brana Đale- ušće Cetine

u more

Ekstremni: 1. kote max. uspora u

akum. 2. dotok 10000- god.

povratnog perioda

BRANE ĐALE, PRANČEVIĆI, KRALJEVAC: trenutno i totalno

rušenje

*

12

20

12

20

12

20

*

29

2

27

3.5

*

Rezultat totalnog i trenutnog rušenja brane Peruča u

ekstremnim hidrološkim

uvjetima iz I. faze ispitivanja

BRANE ĐALE, PRANČEVIĆ, KRALJEVAC: prelijevanje

*

12

20

12

20

12

20

*

29

2

27

3.5

*

BRANA ĐALE: trenutno i totalno rušenje

PRANČEVIĆI, KRALJEVAC: prelijevanje

*

12

20

12

20

12

20

*

29

2

27

3.5

*



MODELIRANA DIONICA

HIDROLOŠKI UVJETI VARIJANTA

POČETNI UVJET

UZVODNI RUBNI UVJET

stacionaran dotok u akumulacije (m

3/s)

kote u akumulacijama (m n.m.)

Pe

ruča

Đale

Pra

nčević

i

Kra

ljevac

Pe

ruča

Đale

Pra

nčević

i

Kra

ljevac

Normalni: 1. kote norm. uspora u

akum. 2. instalirani protok

hidroelektrane

BRANE ĐALE, PRANČEVIĆI, KRALJEVAC: trenutno i totalno

rušenje

*

22

0

22

0

22

0

*

28

9

27

3

16

6.2

Rezultat totalnog i trenutnog rušenja brane Peruča u

normalnim hidrološkim

uvjetima iz I. faze ispitivanja

BRANE ĐALE, PRANČEVIĆ, KRALJEVAC: prelijevanje

*

22

0

22

0

22

0

*

28

9

27

3

16

6.2

* - brana koja nije uključena u modeliranu dionicu Napomena: prikazane varijante su provedene za uvjete na toku koje nalaže Uputstvo o izradi dokumentacije za određivanje posljedica uslijed iznenadnog rušenja ili prelijevanja visokih brana. Izvor: Ugrožena područja od umjetnih poplava uslijed mogućih rušenja ili prelijevanja visokih brana u hrvatskoj, Institut za elektroprivredu i energetiku d.d., Zagreb, svibanj 2005. godine



Opis potencijalno ugroženog područja

Slika 19. Hidrotehnički sustav Cetine s poplavnom linijom nakon rušenja brane Peruča Izvor: Propagacije vodnog vala izazvanog iznenadnim rušenjem brane Peruča, Institut za elektroprivredu i energetiku d.d., Zagreb, 1982. god.

(VII. ZEMLJOVIDI, Prilog br. 2.)

Maksimalno moguće plavljenje na dionici od brane Peruča do ušća rijeke Cetine u more uzrokuje vodni val nastao trenutnim i totalnim rušenjem brane Peruča s ekstremnim hidrološkim uvjetima koji propagira nizvodno i na svom putu ruši brane Đale, Prančevići, Kraljevac. Brana Đale se ruši 4 sata i 51 minutu nakon rušenja Peruče. Dalje propagira kroz akumulaciju Prančević i u trenutku kritičnog prelijevanja (oko 5 minuta nakon rušenja brane Đale) ruši i branu Prančević. Vodni val s novim izraženim čelom i vršnim protokom od oko 20 000 m3/s propagira nizvodno i plavi most kod Čikotine Lađe u visini od gotovo 10 m iznad nivelete mosta. Plave se naselja Cetinići, Podvornice i Milanšići, zatim most preko Cetine u Blatu na Cetini i dio ceste uz lijevu obalu Cetine od Bertulovića do mosta, odnosno uz desnu obalu Cetine od mosta do Milanšića. Najveća visina plavljenja iznosi oko 31 m i postiže se oko 14 sati nakon rušenja brane Peruča. Čelo vala dolazi na području Gubavice 1 sat i 52 minute nakon rušenja brane Peruča i plavi objekte HE Kraljevac (strojarnicu, odvodni kanal, upravnu zgradu i rasklopno postrojenje). Maksimalno plavljenje dosegnuto je otprilike 14 sati i 30 minuta nakon rušenja brane Peruča, a maksimalna razina na lokaciji strojarnice HE Kraljevac iznosi 70,7 mnm. Vodni val plavi i cestu uz lijevu obalu Cetine na potezu od HE Kraljevac do Pavića mosta i dalje do Perišića, zatim Pavića most (maksimalna kota plavljenja je 57,88 mnm, što je 2,5 m iznad nivelete mosta) i niže dijelove naselja Penšići i Čadala. Na nizvodnom dijelu toka vodni val plavi Radmanove mlinice do kote 16,63 mnm i cestu koja se lijevom obalom pruža do mosta preko pritoka Dovni do Omiša. Vodni val stiže na područje HE Zakučac za 3 sata i 5 minuta, a maksimalno plavljenje dosegnuto je 15 sati i 9 minuta nakon rušenja brane Peruča. Plavi se područje rasklopnog postrojenja na kotama između 8 i 9 mnm i turbinski dio strojarnice. Nakon Zakučca vodni val propagira prema Omišu gdje stiže 3 sata i 12 minuta nakon rušenja brane Peruča. Vodni val plavi most na cesti Omiš- Split i niže dijelove grada Omiša na lijevoj i desnoj obali. Maksimalna kota plavljenja na lokaciji mosta je 4,87 mnm



što je 2,11 m iznad nivelete mosta. Najveći vodostaj na ušću javlja se 15 sati i 11 minuta nakon rušenja brane Peruča. Za potencijalno ugroženo područje nizvodno od akumulacije Peruča temeljem elaborata „Određivanje posljedica uslijed iznenadnog rušenja ili prelijevanja brane Peruča i Prančević“ (Elektroprojekt, 1982.) i „Određivanje posljedica uslijed iznenadnog rušenja ili prelijevanja brane Đale“ (Građevinski institut, OOUP FGZ Split- Zavod za hidrotehniku, Split, 1985.) izveden je sustav uzbunjivanja, koji se može koristiti u poplavnim situacijama, čime se doprinosi povećanoj sigurnosti stanovništva na ovom području. Procjenjuje se da u slučaju rušenja brane Peruča na području Grada ne bi bilo ljudskih žrtava jer ima gotovo 5 sati vremena za provedbu evakuacije prije nailaska čela vodenog vala, odnosno pravovremenim uzbunjivanjem stanovništva spasili bi se ljudski životi. Štete bi se očitovale na materijalnim dobrima, kućama, građevinama, infrastrukturi i okolišu. Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja Treba napomenuti da se nikakvim mjerama i zahtjevima zaštite i spašavanja i dokumentima prostornog uređenja ne mogu spriječiti katastrofalne posljedice nakon rušenja brane. Rušilačka snaga vode je takva, da bi se svi izgrađeni mostovi i brane u koritu rijeke Cetine, na potezu od Peruče do mora srušili već u prvom naletu vode (nailaskom čela vodnog vala), dok bi štete bile znatno blaže na poplavljenim rubnim područjima, koje se plave u trenutku refleksije- poplava koja nastaje u trenutku kada rušilački val dođe u profil ograničene propusne moći.



3. Epidemiološke i sanitarne opasnosti Procjena epidemiološke i sanitarne opasnosti Zadaća i djelokrug rada epidemiologije je praćenje, proučavanje, sprečavanje i suzbijanje bolesti u ljudi, odnosno drugim riječima bavljenje pitanjima učestalosti i rasprostranjenosti bolesti, prirodnim zakonitostima njihovog nastanka (etiologija), održavanja ili iščezavanja iz ljudske populacije, a sve s ciljem planskog utjecanja da se učestalost bolesti smanji ili da se čak posve iskorijene mjerama sprečavanja (ili prevencije) prije pojave neke bolesti, i suzbijanja (tj. izravne intervencije ako se već neka bolesti javila) kao bi oboljelih bilo što manje.

Služba za epidemiologiju među ustalim obavlja i slijedeće poslove: vrši obradu epidemije s ciljem sprječavanja daljnjeg širenja bolesti, sačinjava plan i program cijepljenja na razini županije, nabavlja i distribuira cjepiva, vrši atestiranje vodovoda i drugih vodovodnih objekata, vrši preglede školske djece i mladeži prema epidemiološkim indikacijama, te poduzima preventivne mjere, organizira zdravstvenu edukaciju.

Na temelju prijava zaraznih bolesti koje kontinuirano prikuplja i prati Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, može se dati procjena o kretanju zaraznih bolesti na području Grada Omiša u razdoblju od 2002. do 2012. god. prijavljeno je 2109 slučajeva zaraznih bolesti (vidi tablicu 32).

Tablica 32. Kretanje zaraznih bolesti na području Grada Omiša od 2002. - 2012. godine

DIJAGNOZA 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. UKUPNO

Angina str. 32 25 62 19 26 38 29 28 32 70 361

Chlamidiasis 1 1

Enterocolitis 27 11 20 22 78 53 56 23 22 34 346

Erysipelas 5 1 4 1 4 2 7 2 1 2 29

Helminthiasis 5 1 8 4 18

Hepatitis A 1 1 2

Hepatitis B 1 1 2

Hepatitis C 3 2 1 3 1 10

Herpes zoster 13 3 2 7 6 9 11 12 3 4 70

Influenza 2 1 11 19 12 19 6 70

Kala azar 1 1

Kliconoša HCV 2 1 1 4

Kliconoša HBV 1 1 3 1 6

Leishmaniasis 1 1

Lyme borreliosis 2 2

Menigitis epid. 1 1

Menigitis purulenta

2 1 1 4

Menigitis vir. 3 3 1 1 8

Mononucleosis 7 2 2 8 12 8 10 7 14 9 79

Parotitis epid. 1 1 2

Pertusis 2 2

Pneumonia 15 2 13 10 21 31 21 47 33 30 223

Q groznica 1 1

Salmonelosis 11 5 9 14 8 3 2 2 2 56

Scabies 4 1 5 2 2 1 4 2 21

Scarlatina 4 4 7 2 7 11 7 12 12 8 74

Toxinfectio alim. 1 3 3 1 2 1 1 12

Toxoplasmosis 1 1 1 3

Trichinellosis 1 1 2

Tuberculosis 6 4 1 1 3 4 2 3 2 3 29

Varicella 239 11 21 12 113 42 94 33 15 79 659

OSTALO 3 1 1 2 2 1 10

UKUPNO 383 71 155 126 295 235 260 193 140 251 2109

Izvor: Nonković dr.med.; Kretanje zaraznih bolesti na području Grada Omiša tijekom razdoblja od 2002. do 2011. godine; Služba za epidemiologiju, NZJZ SDŽ, 2012.

Kako je vidljivo iz gornje tablice najčešće prijavljivane zarazne bolesti u traženom periodu su: varicella, streptokokne bolesti, influenza, enterocolitis, pneumonia, scarlatina, salmonelloses.



Kapljične zarazne bolesti Tablica 33. Kapljične zarazne bolesti na području Grada Omiša od 2002.-2011. godine

Bolest Broj prijavljenih u razdoblju od 2002. do 2011.

Udio u kapljičnim zaraznim bolestima (%)

Varicella, herpes zoster 659 43

Angina streptococcica, scarlatina 435 28

Pneumonia, bronchopneumonia 223 14

Mononucleosis infectiosa 79 5

Erysipelas 29 2

Tuberculosis activa 29 2

Meningitis purulenta 4 0

Menigitis epidemica et sepsis 1 0

Menigitis virosa 8 1

Parotitis epidemica 2 0

Pertusis 2 0

Influenza 70 5

Ukupno 1541 100


U tablici 33. su prikazane kapljične zarazne bolesti. Vodene kozice i herpes zoster prikazujemo zajedno zbog iste etiologije, tj. to su dva klinička entiteta uzrokovana istim uzročnikom varicella-zoster virusom. To su nam ujedno i najčešće bolesti od svih prijavljenih bolesti u traženom periodu na području Grada Omiša. Stvaran broj oboljelih od vodenih kozica je zasigurno znatno veći. Riječ je najčešće o blagoj dječjoj zaraznoj bolesti protiv koje se ne provodi masovno cijepljenje. Herpes zoster se javlja uglavnom u starijoj populaciji, neovisno o spolu.

Streptokokna angina i šarlah su u promatranom razdoblju na drugom mjestu svih prijavljenih zaraznih bolesti kao i svih prijavljenih kapljičnih zaraznih bolesti. Streptokokna angina se najčešće pojavljuje u mlađim dobnim skupinama bez većih razlika u spolu. Bolest pokazuje sezonski karakter te je obolijevanje najčešće zimi i u rano proljeće. Zamijećeno je tijekom 2011. godine nešto veće prijavljivanje obiju bolesti u odnosu na ostale godine.

Od 1993. godine pneumonia se prijavljuje bez obzira na etiologiju, odnosno na temelju kliničke slike. Ukupno su prijavljene 223 oboljele osobe iako je stvarni broj i veći. Pneumonia se nalazi na trećem mjestu prijavljenih kapljičnih zaraznih bolesti u traženom periodu. Broj prijava crvenog vjetra (erizipel) tijekom promatranih deset godina je 29, najčešće u starijim dobnim skupinama, bez veće razlike u spolu.

Nakon ratnog zastoja učestalost tuberkuloze pokazuje povoljan nastavak trenda pada uz očekivane manje godišnje oscilacije. Tuberkuloza je češća u starijim dobnim skupinama sa nešto većim brojem oboljelih u muškoj populaciji.

Na području Grada Omiša tijekom promatranog razdoblja zabilježen je samo 1 sporadičan slučaja obolijevanja od meningokokne sepse i meningokoknog meningitisa. Zahvaljujući promptnom djelovanju epidemiološke službe i na vrijeme provedenoj kemoprofilaksi osoba pod rizikom nije bilo sekundarnih slučajeva obolijevanja. Infekciozna mononukleoza je virusna kontaktna zaraza za koju nema prevencije cijepljenjem a kroz godine postaje postupno sve češća. Razlozi za ovaj porast nisu posve jasni. U promatranom razdoblju porast učestalosti dijelom je sigurno posljedica stalnog poboljšavanja općih sanitarno-higijenskih prilika na području Grada Omiša, pa se ova učestala zaraza postupno premješta iz predškolske dobi kada može ostati neprepoznata i seli u adolescentnu dob kada je klinička slika izražena.

Tijekom deset godina prijavljeno je 70 slučajeva gripe što nije ni približno stvarnom broju oboljelih, jer za neke godine nema ni jedne prijave, što bi nam govorilo o izuzetno lošem prijavljivanju te bolesti od strane liječnika obiteljske medicine. Ostale zarazne kapljične bolesti koje suzbijamo obveznim cijepljenjem prijavljuju se u manjem broju (epidemični parotitis-2 prijave oboljenja) ili se uopće ne prijavljuju (ospice, rubeola) zbog velike procijepljenosti djece u našoj Županiji.



Crijevne zarazne bolesti Tablica 34. Crijevne zarazne bolesti na području Grada Omiša od 2002.-2011. godine


Udio u crijevnim zaraznim bolestima (%)

Enterocolitis 346 80

Toxiinfectio alim. 12 3

Salmonelloses 56 13

Hepatitis virosa A 2 0

Helminthiasis 18 4

Ukupno 434 100


U tablici 34. su prikazane crijevne zarazne bolesti. Od 2002. do 2011. godine prijavljena su na području Grada Omiša 434 slučaja crijevnih zaraznih bolesti ili (21%), od ukupnog broja prijava. Pobol od crijevnih zaraznih bolesti je u stalnom padu. Poboljšani uvjeti opće sanitacije (dispozicija otpadnih voda i tvari, poboljšana vodoopskrba), higijena prehrane kao i drugi uvjeti stanovanja, zasigurno su utjecali na smanjeni pobol ove grupe bolesti. Navedenim mjerama kao i mjerama zdravstvenog odgoja osobito osoba koje rade s hranom ali i ukupnog pučanstva, kontinuiranim higijensko-epidemiološkim nadzorom, te pojačanom osobnom higijenom mogli bi smo značajnije utjecati na daljnje smanjenje učestalosti crijevnih zaraznih bolesti.

Akutni enterokolitis jedna je od najčešćih bolesti iz grupe crijevnih zaraznih bolesti (80%), a tijekom desetogodišnjeg razdoblja na trećem je mjestu učestalosti prijavljivanja zaraznih bolesti, bez veće razlike u obolijevanju po dobi i spolu.

Iako su zoonoze, zbog puta prijenosa kao i karakteristične kliničke slike, salmoneloze opisujemo u grupi crijevnih zaraznih bolesti. U promatranom desetogodišnjem razdoblju nalaze se na drugom mjestu među ukupno prijavljenim crijevnim zaraznim bolestima. Učestalost salmoneloza razmjerno je visoka, no to nije bolest niskog higijenskog i životnog standarda kao što su dizenterija, trbušni tifus ili hepatits A. Vezana je uz dobar životni standard koji odlikuje masovna proizvodnja hrane i javna prehrana. Povećana učestalost salmoneloza može se lako razumjeti kada se zna da se radi o antropozoonozi čestoj u gotovo svih životinja uključujući one koje služe za ljudsku prehranu, a također i u ljudi. Salmoneloze se javljaju u svim dobnim skupinama te nema bitnije razlike u obolijevanju po spolu.

Ukupan broj oboljelih od hepatitisa A u promatranom razdoblju na području Grada Omiša je iznimno nizak. To je bolest prljavih ruku i niskog standarda. Njihovo posve rijetko javljanje upućuje na povoljnu epidemiološku situaciju na području Grada Omiša i dobar životni standard stanovnika. Zabilježena su samo dva slučaja, što dokazuje da je nadzor nad bolestima niskog higijenskog standarda uspješan.

Krvlju i spolno prenosive bolesti

Tablica 35. Krvlju i spolno prenosive bolesti na području Grada Omiša od 2002.-2011. godine


Udio u krvlju i spolno prenosivim bolestima (%)

Hepatitis B (nositelji i oboljeli) 8 36

Hepatitis C (nositelji i oboljeli) 14 64

HIV (nositelji) 0 0

Syphilis 0 0

Ukupno 22 100


U tablici 35. su prikazane krvlju i spolno prenosive bolesti. U promatranom razdoblju prijavljeno je 22 oboljelih među kojima prevladavaju kliconoše i oboljeli od hepatitisa C, od kojih je određeni broj ovisnika o opijatima.



Virusni hepatitis B se prijavljuje od 1982. godine, a nosilaštvo HbsAg (6 slučajeva) od 1987. Nastavlja se daljnji pad broja oboljelih zbog sustavnog cijepljenja. Uglavnom se prenosi spolnim putem. Nije prijavljen ni jedan slučaj nositeljstva HIV virusa kao ni sifilisa, što bi govorilo o povoljnoj epidemiološkoj situaciji. Parazitarne bolesti U promatranom razdoblju bile su 21 prijave skabiesa (svraba) što nas upućuje da je nužno raditi na zdravstvenoj edukaciji stanovništva u smislu poboljšanja higijenskog standarda. Radi se o sporadičnim slučajevima obolijevanja. Zaključak

Na temelju prijava zaraznih bolesti u promatranom razdoblju epidemiološka situacija na području Grada Omiša može se ocijeniti razmjerno povoljnom. Bolesti niskog higijenskog standarda (hepatitis A, bacilarna dizenterija, trbušni tifus) posve su potisnute, a bolesti protiv kojih se cijepi su svedene na pojedinačne slučajeve, a neke su u potpunosti iskorijenjene (difterija, polimijelitis). Iz takve povoljne situacije izdvaja se TBC sa pobolom koji valja i dalje aktivno snižavati. Klasične spolne bolesti (gonoreja, sifilis) izuzetno su rijetke i pod nadzorom.

Uz ove povoljne činjenice ne treba zanemariti da ponegdje postoje nezadovoljavajuće sanitarno higijenske prilike, osobito u pogledu odlaganja otpadnih tvari, ili opskrbe pitkom vodom što predstavlja rizične čimbenike. U mogućim katastrofičnim situacijama ukoliko dođe do onemogućenosti pravilne dispozicije otpadnih voda i komunalnog otpada, nedostupnosti zdravstveno ispravne vode i hrane, moguć je porast slučajeva pojedinih bolesti, u prvom redu crijevnih zaraznih bolesti. Iako u 2011. godini u cijeloj Hrvatskoj nije bilo ni jedne hidrične epidemije, u mogućim katastrofičnim situacijama, na žalost to bi se sigurno promijenilo. U takvim uvjetima, zbog nemogućnosti provođenja uobičajenih higijenskih mjera, povećao bi se i broj drugih bolesti vezanih uz niski higijenski standard kao što su tuberkuloza, ušljivost i svrab.

Kao posljedica intenzivnog međunarodnog prometa ljudi i roba (turizam), novi komarac Aedes albopictus, postao je stalni stanovnik naših toplih krajeva, zadajući dodatne poslove i aktivnosti u provedbi sustavne dezinsekcije. Zbog spomenutih nepovoljnih čimbenika, a i zbog općenite mogućnosti pojave i širenja novih bolesti u svijetu pod utjecajem klimatskih promjena i dr. situacija se mora smatrati i „potencijalno nesigurnom“, a to znači ovisnom o daljnjem neprekidnom protuepidemijskom i preventivnom radu.

U slučaju bioterorizma velik broj uzročnika zaraznih bolesti mogao bi se iskoristiti kao pogodan biološki agens koji bi mogao uzrokovati velike epidemije i pobol stanovništva.

Procjena epizootijske opasnosti bolesti životinja Veterinarska služba zadužena je za pregled živih životinja, proizvoda životinjskog podrijetla i hrane za životinje životinjskog podrijetla, stelja i sijena, kao i drugih predmeta kojima se može prenijeti zarazna ili nametnička bolest, ili ugroziti zdravlje ljudi i životinja. Kod bolesti životinja najpogubnije su epizootijske bolesti koje pogađaju domaće životinje. Na području Grada Omiša djeluje Veterinarska stanica Omiš Zarazne bolesti koje su se pojavile na području Grada Omiša zadnjih 10 godina u pojedinačnim slučajevima su prikazane u tablici 36.



Tablica 36. Evidencije o pojavi zaraznih bolesti životinja Veterinarske stanice Omiš od 2000-2009. godine

Vrsta Broj

godina Bolest

Isp

osta

va

Vrs

ta

živ

oti

nje

žari

šta

ob

oljelo

živ

oti

nja

2000.

Bjesnoća Omiš lisica 1 1

Nozemoza Omiš pčela 5 -

Varooza Omiš pčela 3 -

2001.

Bjesnoća Omiš pas 2 2



2002.


Lišmanioza Omiš pas 4 4

Nozemoza Omiš pčela 4

Varooza Omiš pčela 1

2003.



Salmoneloza peradi Omiš perad 1 -



2004.






2005.






2006.




Am.gnjiloča gnijezda Omiš pčela 1 -

2007. Bjesnoća Omiš lisica 2 2

Nozemoza Omiš pčela 1 1

2008. Bjesnoća Omiš lisica 1

2009. - Omiš - - -

Izvor: Izvješće o pojavi zaraznih bolesti životinja u Republici Hrvatskoj od 2000 - 2009. god., Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Uprava za veterinarstvo, 2010. god.

Kako je vidljivo iz gornje tablice na području nadležnosti Veterinarske stanice Omiš u zadnjih 10 godina je zabilježen manji broj pojedinačnih slučajeva zaraznih bolesti životinja.

U slučaju pojave epidemija koja bi imala za posljedicu ugibanja većeg broja životinja potrebno je riješiti pitanje organiziranog ukopavanja uginulih životinja uz provođenje mjera daljeg sprječavanja širenja epidemije (spaljivanje lešina i slično).

Veterinarske ambulante dužne su, ukoliko se pojavi sumnja na zaraznu ili nametničku bolest, a po nalogu državnog inspektora:

utvrditi postoji il sumnja na zaraznu ili nametničku bolest

odmah provesti odgovarajuće mjere za sprječavanje širenja zarazne ili nametničke bolesti koje je posjednik zaražene životinje obavezan provoditi

u slučaju sumnje na zaraznu bolest, uzeti odgovarajući dijagnostički materijal i dostaviti ga na pretragu u Hrvatski veterinarski institut.



U slučaju pojave osobito zarazne bolesti, sukladno Zakonu o veterinarstvu (NN 41/07, 155/08) i podzakonskim aktima, koji reguliraju propise za zdravlje životinja, formira se Nacionalni krizni stožer, u čiji rad su uključene sve mjerodavne institucije i ustanove, koje su nužne za provođenje iskorjenjivanja i sprečavanja daljnjeg širenja bolesti. Mjere zaštite se mogu narediti i u slučaju neposredne opasnosti od zarazne ili nametničke bolesti. U slučaju posebnih okolnosti, elementarnih nepogoda ili epizootija većih razmjera, ministar može narediti druge mjere i postupke koji nisu propisani Zakonom o veterinarstvu NN 41/07., radi suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti. Uprava za veterinarstvo izrađuje krizne planove koji detaljno opisuju organizaciju i način provedbe mjera za suzbijanje pojedinih bolesti životinja i nadzire njihovu provedbu. Lokalni stožeri za suzbijanje bolesti na razini županije opremljeni su i organizirani većinom u Veterinarskim uredima i/ili njihovim ispostavama čime je osigurana brza i učinkovita provedba kriznih mjera na lokalnoj razini.

Biljno zdravstvo

U strukturi korištenog poljoprivrednog zemljišta najviše su zastupljene oranice i vrtovi, zatim voćnjaci te vinogradi. Razvoj poljoprivrede kao gospodarske djelatnosti na području Grada Omiša temelji se na obiteljskom gospodarstvu, misleći pri tom na proizvodnju hrane, proizvodnju cvijeća, zatvorene rasadnike i slično. Korišteno poljoprivredno zemljište:

• oranice i vrtovi 155,27 ha • povrtnjaci 27,84 ha • livade 155,27 ha • pašnjaci 19,13 ha • voćnjaci 32,35 ha • vinogradi 66,47 ha • rasadnici 0,12 ha UKUPNO: 446,45 ha Izvor: Popis poljoprivrede 2003. god. www.dzs.hr Pojava biljnih bolesti, fitopatogenih bakterija, mikroplazmi ili biljnih nametnika životinjskog porijekla može u velikoj mjeri nanijeti štete i smanjiti prinose.

Agronomske službe vode nadzor nad korištenjem zaštitnih sredstava u poljoprivredi, pesticida, mineralnih gnojiva i drugih sredstava u poljoprivredi čija bi prekomjerna upotreba mogla dovesti do zagađenosti poljoprivrednih površina, ali i vodotoka.

Na području Grada Omiša djeluje ispostava Hrvatske poljoprivredno savjetodavne službe s agronomom.

U slučaju katastrofe ili velika nesreća na području Grada Omiša, a poglavito u slučaju potresa ili ratnih djelovanja, može doći do pojave raznih vrsta bolesti ljudi i životinja te pojave epidemija, uglavnom uzrokovanih neodgovarajućim sanitarnim uvjetima. Također može doći do širenja bolesti bilja, te uništenja ili degradacije kopnene flore i faune.

Mjerama zaštite u dokumentima prostornog uređenja potrebno je eventualna odlagališta otpada planirati na većoj udaljenosti od naseljenih mjesta kao i od podzemnih vodotoka na području Grada Omiša, te na mjestima gdje bi na najmanji mogući način onečišćavala okoliš. Eventualne gradnje životinjskih farmi također planirati na povećanoj udaljenosti od naseljenih mjesta i vodotoka, a sukladno pozitivnim propisima koji reguliraju ovu problematiku.



4. Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima iz Priloga Seveso II Direktive EU koje predstavljaju stvarnu ili potencijalnu opasnost koja može izazvati iznenadni događaj s negativnim posljedicama po okoliš

Sukladno Uredbi o sprečavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari („Narodne novine“ 114/08), utvrđena je obveza izvještavanja gospodarskih subjekata o činjenici proizvodnje, skladištenja, prerade, rukovanja, prijevoza, skupljanja opasnih tvari. Agencija za zaštitu okoliša Republike Hrvatske formirala je registar rizičnih i potencijalno rizičnih postrojenja. U registru se ne nalazi niti jedno rizično postrojenje s područja Grada.



IV. POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU

Zaštita kritične infrastrukture (VII ZEMLJOVIDI, Prilozi br. 2, 3, 4 i 5), odnosno sustava presudnih za funkcioniranje i život grada, čijim se oštećivanjem ili uništenjem mogu izazvati privremeni ili dugotrajniji poremećaji i krize, od posebnog je interesa i važnosti za lokalnu zajednicu.

Među različitim kritičnim infrastrukturama izražena je međusobna povezanost i ovisnost, te se problemi u jednom segmentu ili infrastrukturnom sustavu ili mreži vrlo lako izravno ili neizravno prenose u druge mreže i sustave te mogu dovesti do prekida djelatnosti ili problema u njima te izazvati još veće štete i gubitke.

Cilj provođenja mjera zaštite je smanjiti osjetljivost, odnosno ranjivost kritične infrastrukture na procijenjene ugroze izvanrednih događaja s negativnim posljedicama, kao i nesreće koje mogu imati katastrofalne posljedice po zajednicu. Sukladno dosada utvrđenim i analiziranim ugrozama i učincima istih možemo podatke sistematizirati u sljedeću tablicu 37. U tablici 37. su dane moguće vrste katastrofa i velikih nesreća, učinci po materijalna i kulturna dobra i okoliš na području Grada Omiša i posljedice u normalnom funkcioniranju zajednice.



Tablica 37. Vrste, učinci i posljedice katastrofa i velikih nesreća

Vrsta nesreće Učinak Posljedica

Poplava, (od rijeke, bujica, plimni val i uspora)

rijeka Cetina:

ugroženo je najviše 2500 stanovnika do 1200 stanovnika broj ugroženih stambenih jedinica kreće se od 1250 do 600 stambenih jedinica;

ugrožene su prometnice: D8, D 70 i Ž 6166 Bujice: Lisičine, Furnaža, Međusliv – Gomilica, Sumovo, Gata, i Drunjak mogu ugroziti prometnice D 70, Ž 6142 i LC 67115

Plimni val:

Autokampa Ribnjak, područje Prika gdje se nalazi prodajni centar Studenac, nogometni stadion, benzinska postaja itd., Lisičina (tvornica Galeb) s brojnim obiteljskim kućama i stambenim zgradama, područje centra Omiša - Stari Grad, te područje Milja, Brzet – Garma, Nemira – Ravnice. (oko 4000 stanovnika i oko 1400 stambenih jedinica).

ostala priobalna naselja: Stanići, Čelina, Lokva Rogoznica, Mimice, Marušići i Pisak (oko 400 stanovnika i oko 650 stambenih jedinica)

Zakučac područje Vurnaža pretežito industrijska i zanatska namjena gdje je smješten i Omial (oko 150 stanovnika i oko 80 stambenih jedinica)

Štete na poljoprivrednim površinama, erozija tla

Smanjen prinos poljoprivrednih kultura,

Oštećenje i zatrpavanje prometnica

Potres

intenziteta IX° MSK ljestvice

Procjenjuje se stupanj oštećenja određenih konstruktivnih sustava.

GRADSKO NASELJE OMIŠ: 65 stanova će biti neznatno oštećeno, 924 stana umjereno oštećeno, 1330 stana će biti jako oštećeno, 564 totalno oštećeno i 234 stana će biti srušena. Ukupno 2128 stanova će biti oštećeno tako da u njima više nije moguće stanovanje.

OBALNO PODRUČJE: (Zakučac, Borak, Stanići, Čelina, Lokva Rogoznica, Mimice, Marušići i Pisak): 32 stana će biti neznatno oštećeno, 454 stana umjereno oštećeno, 636 stana će biti jako oštećeno, 218 totalno oštećeno i 64 stana će biti srušena. Ukupno 918 stanova će biti oštećeno tako da u njima više nije moguće stanovanje.

SREDNJA POLJICA: (Gata, Dubrava, Naklice, Tugare, Čisla, Ostrvica, Zvečanje i Smolonje): 19 stanova će biti neznatno oštećeno, 277 stana umjereno oštećeno, 446 stana će biti jako oštećeno, 234 totalno oštećeno i 80 stanova će biti srušeni. Ukupno 760 stanova će biti oštećeno tako da u njima više nije moguće stanovanje.

SJEVERNA STRANA OMIŠKE DINARE I PODRUČJE KOSATANJA: (Podašpilje, Svinišće, Kučiće, Slime, Podgrađe, Kostanje i Seoca): 12 stanova će biti neznatno oštećeno, 172 stana umjereno oštećeno, 307

63 poginula i 396 ozlijeđenih osoba,

Osiguranje privremenog smještaja za stradale

Prekid opskrbe el. strujom

Prekid opskrbe vodom, zamućenje i promjena izdašnosti izvorišta

Prekid odvijanja cestovnog prometa

Zatrpane i oštećene ceste

Otežan pristup spašavateljima

Pogoršanje higijenskih i sanitarnih uvjeta

Prekid proizvodnje u pogonima




stana će biti jako oštećeno, 216 totalno oštećeno i 96 stana će biti srušena. Ukupno 619 stanova će biti oštećeno tako da u njima više nije moguće stanovanje.

GORNJA POLJICA I NOVA SELA: (Blato na Cetini, Nova Sela, Trnbusi, Gornji Dolac, Putišići, Srijane i Donji Dolac): 18 stanova će biti neznatno oštećeno, 253 stana umjereno oštećeno, 418 stanova će biti jako oštećeno, 256 totalno oštećeno i 113 stanova će biti srušena. Ukupno 787 stanova će biti oštećeno tako da u njima više nije moguće stanovanje. Oštećenje na objektima elektroproizvodnje i elektroopskrbe:

elektroproizvodnje HE Zakučac i Kraljevac,

elektroopskrbe. TS 110/35 kV Zakučac i Kraljevac, Zakučac i Dugi Rat te 35/10 kV Prančevići, Lisičina i Ravnice, distribucijski dalekovodi 10(20) kV na drvenim/betonskim/rešetkasto-čeličnim nosačima 110 TS 10(20)/0,4 kV).

Oštećenje na objektima vodoopskrbe:

- regionalnog sustava vodovoda Omiš/Brač/Hvar/Vis/Šolta. - Vodoopskrbnog sustava „Zagrad“ (PK Priko, VS Stomarica, VS Borak,

VS Milja, VS Gaj, PK Čišla, VS Sučica),

- Vodoopskrbnog sustava „Studenci“ (CS Studenci, VS Oštro, VS Kučiće, VS Svinišće, CS Svinišće),

- Vodoopskrbnog sustava „Zadvarje - Šestanovac“ (VS Blato n/C, MM Podgrađe, MM Slime)

Oštećenje na prometnicama:

- oštećenja i odroni na: Jadranskoj magistrali D 8 (19,9 km), D 70 Omiš-Gata-Blato n/C (22,0 km), županijskima i lokalnim cestama

- urušavanje i/ili djelomično urušavanje mostova: Omiš na D8, Ravnički most, most Čikotina lađa, Pavića most i most Blato na Cetini

Ostali prirodni uzroci

(suša, olujno i orkansko nevrijeme,

tuča, snježne oborine, poledica)

suša, olujno i orkansko nevrijeme i tuča

Štete na usjevima, voćnjacima, vinogradima i drugih višegodišnjih nasada

oštećenje ili potpuno uništenje jednogodišnjih stabljika, te težeg oštećenja trajnih nasada

kidanje žica dalekovoda (prijenosne mreže naponskih razina 220 i 110 kV, te distributivne mreže 110, 35, 10 i 0,4 kV)

Rušenje stupova i pucanje TK žica

Slabiji prinosi voća i povrća u toj godini, a dugoročno gledano zbog rušenja i lomljenja stabala voćaka, nasada vinove loze, maslina i drugih višegodišnjih nasada može doći do velikih šteta.

Prekid opskrbe strujom

Prekid telefonskih i drugih TK veza

Dugotrajne štete na voćkama i lozi,




snježne oborine i poledica ugrožene prometnice: na području naselja Blato na Cetini i Nova Sela (Ž 6150 Ugljane D60 – Blato na Cetini D62; Ž 6151 Ž6150 – Nova Sela – Ž6260), naselja Donji Dolac, Srijane, Putišići i G. Dolac (Ž 6147 D62 – Liska – Dolac Donji; Ž 6152 Ž6260 – Srijane; Ž 6163 Srijane Ž 6142 – Sitno – Dubrava) kao i sve lokalne prometnice na području zamosorja.

zbog velike frekvencije prometa i velikog broja krivina: D 70 Omiš (D8) – Naklice – Gata – čvor Blato n/C (A1), Ž 6163 Srijane Ž 6142 – Sitno – Dubrava, Ž 6165 Gata (D70) – Zakučac (D70), Ž 6166 Omiš D8 – Kučiće – Slime - D39 i Ž 6169 D70 – Kostanje – Podgrađe – Ž6166

smanjen prinos u poljoprivredi

Prestanak rada crpki za vodu, nestanak vode

Otežano komuniciranje, informiranje

Otežana koordinacija među spašavateljima

Tehničko-tehnološke

katastrofe i velike nesreće izazvane u

prometu

prevrtanje cisterne s benzinom na državnoj cesti D8

pomorske nesreće prilikom odvijanja pomorskog prometa na plovnim putovima i prilazima lukama, te prilikom manipulacije tereta na području luka.

Ugroženost stanovnika okolnih zgrada

Prekid prometa

Onečišćenje tla

Opasnost od nastanka požara

Ugrožene poljoprivredne kulture uz cestu

Uništena flora i fauna uz cestu

Troškovi čišćenja

Opasnost po zdravlje stanovnika

Materijalna šteta

Uništene poljoprivredne kulture

Tehničko-tehnološke

katastrofe i velike nesreće izazvane

akcidentom u gospodarskim

objektima

Benzinska postaja na području Grada

Vodovod i kanalizacija d.o.o. Omiš, Uređaj za pročišćavanje pitke vode

Opasnost po život ili zdravlje zaposlenika i stanovništva u neposrednoj blizini:

BP INA d.d. Omiš – benzin: 5-20 osoba; UNP: 140-30 osoba

Uređaj za pročišćavanje pitke vode: kod prvih udaha ugroženo je oko 70 osoba 350 osoba na otvorenom s razvijenim edemom pluća,

Opasnost od trovanja zaposlenika, gostiju ili stanovnika u susjedstvu

Materijalna šteta na objektu

Onečišćenje zraka, tla, vodotoka i mora



1. Posljedice u proizvodnji i distribuciji električne energije

Na području Grada se nalazi HE Zakučac. Snaga HE je 486 MW. Osim područja Zamosorja koje se preko TS35/10 kV Prančevići opskrbljuje električnom energijom sa sinjskog područja područje Grada Omiša opskrbljuje se električnom energijom iz proizvodnih kapaciteta na rijeci Cetini. Električnu energiju dobavlja i distribuira HEP Pogon Omiš preko trafostanica 110/35 kV (Kraljevac, Zakučac i Dugi Rat) te 35/10 kV (Lisičin, Ravnice). Područjem Grada prolazi veliki broj koridora dalekovoda visokog napona na rešetkasto-čeličnim i betonskim nosačima.

Na području Grada se nalazi HE Zakučac. Snaga HE je 486 MW. Tablica 38 Karakteristike izgrađenih hidroelektrana na Cetini

R.B. Naziv HE Početak

rada Instalirana

snaga (MW)

Instalirani protok (m

2/s)

Prosječna proizvodnja

energije (Gwh/god.)

Korisni volumen

akumulacije (10

6 m

3)

1. Kraljevac 1912. 59,7 70 33 0,1

2. Peruča 1960. 45 120 123 578

3. Zakučac 1961. 486 220 1300 6,8

4. Orlovac 1974. 237 70 497 831

5. Đale 1989. 40,8 220 158 3,7

UKUPNO 850,5 700 2 111 1 419,6

Izvor podataka: PPUG Omiš

Distribucija električne energije do potrošača vrši se preko 10(20) kV dalekovoda na drvenim/betonskim/rešetkasto-čeličnim nosačima. Niskonaponska mreža razvedena je u svim naseljima. Transformatorske stanice su čvrsti zidani objekti (tipski ili interpolirani u druge objekte), montažni i na stupovima. Na teritoriju Grada postoji 110 TS 10(20)/0,4 kV čije su lokacije prikazane u VII. ZEMLJOVIDI; Prilog broj 4.

Tablica 39. Pregled prijenosnih trafostanica i dalekovoda

Dalekovodi

dalekovod napon ukupna dužina trase vodiči

Mostar- Konjsko 400 kV 68,6 km Al/Č 2 x 490/65 mm2

Mostar- HE Zakučac 220 kV 49,5 km Al/Č 360/57 mm2

HE Zakučac- Bilice 220 kV 75,0 km Al/Č 360/57 mm2

HE Zakučac- Konjsko 220 kV 24,8 km Al/Č 360/57 mm2

HE Zakučac- Meterize 2 x 110 kV 20,0 km Al/Č 240/40 mm2

Kraljevac- Imotski 110 kV 29,7 km BTA/Stalum 154/19 mm2

Kraljevac- Makarska 110 kV 17,7 km Al/Č 240/40 mm2

Kraljevac- Buško Blato 110 kV 36,3 km Al/Č 240/40 mm2

Zakučac- Kraljevac 2 x 110 kV 14,9 km Al/Č 240/40 mm2

Trafostanice 110/35 kV

Zakučac

Trafostanice 35/10 kV

Prančevići Lisičine Ravnice

Izvor podataka: PPUG Omiš

Štetne posljedice od poplava (od rijeke, bujica, plimni val i uspora) i proloma hidroakumulacijske brane

Na području plavljenja rijeke Cetine male i vrlo male vjerojatnosti nalaze se:TS 110/20(10) kV „Omiš“ TS 35/10 kV „Lisičine“ te 12 TS 10(20)/0,4 kV. Procjenjuje se da štete na elektroenergetskom sustavu uslijed poplava ili proloma HE brane bile značajne.



Štetne posljedice od potresa

U slučaju razornog potres intenziteta IX° MSK ljestvice objekti elektrodistribucije (transformatorske stanice, dalekovodi navedeni poviše u ovom poglavlju u tablicama 38. i 39.) se oštećuju. Zbog oštećenja istih dolazi do prekida isporuke električne energije ili bi se odvijala otežano, što bi uzrokovalo prekid normalnog funkcioniranja zajednice (u kućanstvima, u odgojno obrazovnim ustanovama, u proizvodnim pogonima – zastoj ili prekid proizvodnje i sl.). U slučaju većih oštećenja i rušenja dalekovoda prijenosne elektroenergetske mreže moguć je dugotrajan prekid u opskrbi električnom energijom.

Štetne posljedice od ostalih prirodnih uzroka

Suše ne mogu značajnije djelovati u funkcioniranju opskrbe električnom energijom na području Grada.

Tijekom godine realno je očekivati olujne do orkanske udare vjetra koji mogu izazvati pucanja električnih vodova i rušenja njihovih nosači time prekide u napajanju električnom energijom. Zbog oštećenja istih kratko vrijeme ne bi bilo isporuke električne energije ili bi se odvijala otežano što bi uzrokovalo manje prekide funkcioniranja zajednice.

U zimskom periodu godine pojave snježnih oborina i poledice su rijetke. Tuča može prouzrokovati poteškoće u opskrbi električnom energijom zbog oštećenja i pucanja elektrovodova i nemogućnosti pristupa u otklanjanju kvarova. Zbog oštećenja istih kratko vrijeme ne bi bilo isporuke električne energije ili bi se odvijala otežano što bi uzrokovalo manje prekide funkcioniranja zajednice.

Štetne posljedice od tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća izazvane nesrećom u gospodarskim objektima i prometu

Opasnost predviđa nastanak havarija na trafostanicama višeg srednjeg naponskog nivoa, a istu možemo očekivati i na nisko naponskom nivou za određen broj trafostanica koje se nalaze u sklopu stambenih i poslovnih objekata.

Obzirom na dobru ekipiranost i tehničku opremljenost operatora elektro-distribucijskog sustava na području Grada može se računati na relativno brzo otklanjanje svih kvarova.

2. Posljedice u opskrbi vodom

(VII. ZEMLJOVIDI; Prilog broj 2.) Obalni teritorij Grada opskrbljuje se vodom preko cjevovoda iz regionalnog sustava vodovoda Omiš/Brač/Hvar/Vis/Šolta, preko vodne komore HE Zakučac (rijeka Cetina) (400 l/s). Cjevovod regionalnog sustava promjera Φ 600 mm u Priku se razdvaja na ogranke za Omiš zapad (Φ200-250 mm) i Omiš istok (Φ 200-360 mm). Postoji još tri sustava vodovoda kojima se opskrbljuju pojedini dijelovi Grada: Vodoopskrbni sustav naselja uz srednji tok Cetine vezan na vodoopskrbni sustav Sinja (Φ 150-200 mm). Lokalni vodoopskrbni sustav naselja uz donji tok Cetine (Seoca, Kostanje, Kučiće, Svinišće i Posašpilje) koji koristi izvor Studenac ima kapacitet 15 l/s, a promjer cjevovoda je Φ 150 mm. Vodovod Makarska preko Zadvarja (Φ 200-150 mm) opskrbljuje naselja Podgrađe i Slime, a ima kapacitet 400 l/s. Grad Omiš nema u potpunosti riješenu vodoopskrbu. Dio naselja Blato na Cetini i naselja Trnbusi, Srijane, Donji i Gornji Dolac nisu vezana na vodovodnu mrežu. Naselje Dubrave se snabdijeva vodom putem vodoopskrbnog sustava Vodovoda Split. Potrošnja vode značajno varira pa je omjer zima:ljeto čak i 1:10. Vodosprema javnog vodovodnog sustava nema.



Tablica 40. Popis i lokacija pojedinih objekata Vodovoda Omiš d.o.o. na području Grada Omiša

GRAD OPĆINA NASELJE OBJEKT

VODOVODA KAPACITET

VODOOPSKRBNI SUSTAV „ZAGRAD“ 3 x 210 l/s

OMIŠ OMIŠ-PRIKO PK PRIKO 100 m

3

VS STOMARICA 1000 m3

OMIŠ

BORAK

VS BORAK VS MILJA

2000 m3

400 m3

LOKVA

MARUŠIĆI

MIMICE

OMIŠ

PISAK

OMIŠ

ČIŠLA

VS GAJ PK ČIŠLA

400 m3

100 m3

GATA

ZVEČANJE

OSTRVICA

OMIŠ TUGARE VS SUČICA 500 m3

VODOOPSKRBNI SUSTAV „STUDENCI“ 36 l/s

OMIŠ

CS STUDENCI 36 l/s

KOSTANJE VS OŠTRO 500 m3

SEOCA

KUČIĆE VS KUČIĆE 500 m3

SVINIŠĆE VS SVINIŠĆE 100 m3

CS SVINIŠĆE 5 l/s

VODOOPSKRBNI SUSTAV „ZADVARJE - ŠESTANOVAC“ 80 l/s

OMIŠ BLATO N/C VS BLATO n/C 500 m3

OMIŠ PODGRAĐE MM PODGRAĐE

OMIŠ SLIME MM SLIME

VODOOPSKRBNI SUSTAV „RUDA“ 9 l/s

OMIŠ

VS SMOLJANOVIĆI 250 m3

Izvor: Procjena ugroženosti objekata kritične infrastrukture Vodovod Omiš d.o.o.; Alfa atest d.o.o., rujan 2010. godine


Opasnost od poplava i bujičnih voda je minimalna. U slučaju velikih količina oborina kroz duže vremensko razdoblje može doći do zamućenja izvorišta i time bi bila onemogućena normalna opskrba vodom što bi imalo za posljedicu poremećaj u normalnom funkcioniranju zajednice. U slučaju proloma hidroakumulacijske brane dolazi do potapanja komora na HE Kraljevac i HE Zakučac i time do prekida opskrbe vodom vodoopskrbnih sustava „Zagrad“ i „Zadvarje – Šestanovac“


U slučaju štetnog potres razornog oštećenja intenziteta IX° MSK ljestvice dolazi do pucanja i oštećenja cjevovoda i vodosprema (navedene su u tablici 40.) što uzrokuje dugotrajan prekid opskrbom vodom i prekid normalnog funkcioniranja zajednice. Ključni objekti vodoopskrba su navedeni poviše na početku ovog poglavlja.




Posljedice od dugotrajne suše su vidljive u smanjenju razine rijeke Cetine, smanjenjem kapaciteta, pritisak vode u sustavu pada, gornji dijelovi naselja (više nadmorske visine) prvi ostaju bez vode što je i učestala pojava u ljetnim mjesecima kada se i povećava i broj stanovnika zbog posjetitelja u turističkoj sezoni.

Kao problem u vodoopskrbnom sustavu pokazao bi se i nestanak električne energije uslijed rušenja stupova dalekovoda ili pucanja žica zbog olujnog vjetra, posebno na duže vrijeme jer o njoj ovisi rad crpki za vodu što bi imalo za posljedicu normalno funkcioniranje zajednice. Značajnijih opasnosti od ostalih prirodnih uzroka nema.


Na području Grada Omiša nalaze se gospodarski objekti koji skladište i manipuliraju s opasnim tvarima. U slučaju nesreće na Uređaju za pročišćavanje pitke vode gdje se nalazi 1 t klora za dezinfekciju vode može doći do poteškoća ili prekida opskrbe vodom Gradova Omiša, općine Dugi Rat te općina i gradova na području otoka Braća, što dovodi u opasnost veliki broj ljudi. Prometnice kojim se prevoze opasne tvari ne prolaze kroz područja lociranih vodoopskrbnih objekata na području Grada, ali prolaze kroz područje vodozaštitnog pojasa za vodocrpilišta.

Lokacije vodoopskrbnih objekata (izvorište, crpne stanice, vodospreme) ne nalaze se u zoni ugroženost benzinskih crpki te ostalih subjekata na predmetnom području u kojima postoji opasnost od izbijanja tehničko – tehnološke nesreće, pa kao takva ne predstavlja opasnost za opskrbu stanovništva vodom.

Štetne posljedice od epidemiološke i sanitarne opasnosti

Štetne posljedice od epidemiološke i sanitarne opasnosti manifestirale bi se u problemu opskrbe vodom jedino u slučaju fizičkog zagađenja vodospremnika nositeljem zaraze, čime bi veći broj stanovništva Grada bio ugrožen i pojavom epidemije šireg razmjera doveo u pitanje funkcioniranje sustava i svih društvenih struktura.

3. Posljedice u prehrani (proizvodnja, skladištenje i distribucija)

Od značajnih proizvođača hrane ističu se: „Prerada - Cetina d.o.o - tvornica tjestenine u Omišu „Purex d.o.o.“ Omiš - proizvodnja pripremljene stočne hrane Najznačajniji trgovački lanac koji se bavi skladištenjem i distribucijom je Studenac d.o.o. Na području Grada nalaze se više manjih trgovina mješovite robe, pekara i mesnica: Poljoprivredna proizvodnja na području Grada uglavnom se temelji na uzgoj i proizvodnju za vlastite potrebe, te neznatnu proizvodnju za prodaju. Na području Grada nalazi se:

poljoprivredna ljekarna: Poljocommerce d.o.o. Omiš i

poljoprivredne zadruge: Dim Commerce, Omiš i Mimice poljoprivredna zadruga.


Poljoprivredne površine kao i objekti u kojima se obavlja skladištenje i distribucija prehrambenih proizvoda nalaze se u blizini plavljenja rijeke Cetine, bujica i plavljenja u slučaju proloma brane.


Opasnost po proizvodnju hrane na području Grada proizlazi iz suša, tuča te olujnog i orkanskog vjetra koje mogu dovesti do značajnih šteta na poljoprivrednim površinama i objektima. Direktna opasnost po opskrbu hranom od suša, tuča te olujnog i orkanskog vjetra ne postoji. Kao manji problem u dostavi hrane može se opet dogoditi zatvaranje ili otežano odvijanje cestovnog prometa zbog poledice i snježnih nanosa na prometnicama s područja Grada.




Zatvaranjem državnih cesta A 1 ili D 8, zbog prometne nesreće ili nekog drugog akcidenta pri prijevozu opasnih tvari, ne bi dovelo do prekida opskrbe hranom na duže vrijeme.

Štetne posljedice od epidemiološke i sanitarne opasnosti

Štetne posljedice od epidemiološke i sanitarne opasnosti manifestirale bi se u problemu opskrbe hranom u slučaju infekcije stoke i peradi nositeljem zaraze, a također i poljoprivrednih kultura, čime bi veći broj stanovništva Grada Omiša bio ugrožen i doveo u pitanje normalno funkcioniranje grada. Može doći i do kontaminacije gotovih proizvoda (mikrobiološki neispravni proizvodi za ljude i životinje), čime bi također bio ugrožen veći broj ljudi i stoke. U slučaju epidemiološkog zagađenja vode iz vodoopskrbnog sustava, ili opskrba higijenski neispravnom vodom uzrokovale bi posljedice u proizvodnji prehrambenih proizvoda pogotovo u proizvodnji kruha i drugih pekarskih proizvoda.

4. Posljedice po objekte javnog zdravstva

Na području Grada Omiša djeluju sljedeće zdravstvene ustanove:

Tablica 41. Zdravstvene službe na području Grada

Zdravstvena ustanova

Specijalističko područje Broj liječnika/ stomatologa/ farmaceuta

Broj med. sest./tehničara

i dr.

Dom zdravlja SDŽ ispostava Omiš

Ordinacije opće medicine -zakup Doma zdravlja SDŽ lokacije:

Omiš, Put Mlija 2 5 5

Punta b.b. 2 2

Srijane 1 1

UKUPNO: 8 8

Stomatološke ordinacije - zakup Doma zdravlja SDŽ lokacije:


Srijane 1 1

UKUPNO: 6 6

Ortopedija Omiš, Put Mlija 2

1 1

RTG dijagnostika i ultrazvuk Omiš, Put Mlija 2

1 1

Medicinsko-biokemijski laboratorij Omiš, Put Mlija 2

1 4

Patronaža lokacija UKUPNO:

- 3

Omiš - 2

Zakučac, Tugare, Gata - 1

Ginekološka ordinacija

MIŠIĆ ŽARKO dr.med. spec. ginekolog Omiš, Punta b.b.

1 1

Psihijatrija BORIS ČIZMIĆ spec psihijatar Omiš, Trg kneza Miroslava b.b

1 1

Oftalmologija MIMICA JADRAN dr.med.spec oftalmolog Omiš, V. Nazora 7

1 1

Služba održavanja

kućni majstor – kotlovničar Omiš, Put Mlija 2

- 1




Opasnost od poplava, bujičnih voda proloma brane je minimalna jer se objekti za provođenje zdravstvene djelatnosti ne nalaze u zoni plavljenja Cetine i bujičnih voda. Stoga objekti zdravstva nisu ugroženi i liječnički timovi mogu izvršavati svoje redovite zadaće i pružati svoje usluge stanovništvu.


U slučaju potresa intenziteta IX° MSK ljestvice može doći do otežanog i usporenog pružanja zdravstvene zaštite jer dolazi do oštećenja ili rušenja objekata zdravstvene zaštite, oštećenja prometnica, te blokiranja prometnica kao posljedica rušenja stambenih i gospodarskih objekata.


Olujna i orkanska nevremena i jaki vjetrovi mogu u jednom malom vremenskom intervalu otežati ili onemogućiti medicinsku skrb na pojedinim dijelovima Grada i to u slučaju blokade cesta uslijed rušenja stabala ili nanošenjem raznog materijala na prometnice.

Snježne oborine i poledica su rijetke ali mogu ugroziti kretanje vozila jedinica hitne medicinske pomoći i time otežano pružanje liječničke pomoći.

Tuča ne bi trebala predstavljati problem u javno zdravstvenom pružanju pomoći, već može trenutno onemogućiti normalno odvijanje prometa i otežano pružanje liječničke skrbi.


Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće u gospodarskim objektima i prometu uzrokuju zastoj prometa određenim dionicama ceste što može usporiti pružanje usluga javnog zdravstva.

Zdravstveni objekti na području Grada nisu ugroženi od posljedica tehničko-tehnološkim nesrećama i katastrofama izazvanima u gospodarskim objektima i prometu. Uslijed nesreće u gospodarskim objektima i prometu (cestovni, pomorski zračni) može doći do opterećenosti zdravstvenih kapaciteta zbog većeg broja povrijeđenih osoba, ovisno o razmjerima nesreće.

5. Posljedice u segmentu energetike (prirodni plin, nafta)

Područjem Grada Omiša ne prolaze plinovodi, niti naftovodi (proizvodnja i distribucija električne energije obrađena je pod točkom 2.1.) te nisu predmet razmatranja ove Procjene ugroženosti.

6. Posljedice po objekte pošte i telekomunikacija

Poštanski uredi na području Grada nalaze se na lokacijama: VII. ZEMLJOVIDI; Prilog broj 5.

21309 OMIŠ, Glagoljaška 8 21310 OMIŠ, Fošal 1 21205 DONJI DOLAC, Donji Dolac bb 21208 KUČIĆE, Kučiče bb 21252 TUGARE, Put Račnika bb 21253 GATA, Gata bb 21254 BLATO NA CETINI, Blato na Cetini bb 21317 LOKVA ROGOZNICA, Ivašnjak bb 21318 MIMICE, Kralja Tomislava 49

HPT – telefonski sustav

Mjesna centrala se nalazi u poštanskom centru u Omišu Fošal 1.

Područne centrale nalaze se Omiš-Ribnjak, Stanići – Čelina, Lokva Rogoznica 2, Lokva Rogoznica 1, Marušići, Pisak, Slime, Kostanje, Kučiće, Blato n/C, Trnbusi, Nova Sela, Srijane, Donji Dolac, Dubrava, Tugare, Gata i Ostrvica..



Radio veza

Radio stanice su u vlasništvu MUP- a, a koriste ih i vatrogasne službe.


U slučaju poplave male i vrlo male vjerojatnosti te proloma hidroakumulacijske brane dolazi do plavljenja i poštanskih ureda na području naselja Omiš u Glagoljaškoj ulici i na Fošalu te mjesne i područne centrale. Štetne posljedice od potresa U slučaju potresa većeg intenziteta može doći do oštećenja na objektima u kojima se nalaze telekomunikacijski uređaji, te oštećenja na objektu u kojem je smješten poštanski ured, što za posljedicu može otežati ili onemogućiti funkcioniranje istih (navedeni poviše i u tablici 42.). Za slučaj velike nesreće ili katastrofe pored svega gore navedenog za sigurnu uspostavu međusobnih veza, posebice između intervencijskih postrojbi i službi koje bi tada tek morale biti u neprekidnoj i neovisnoj te kompatibilnoj komunikaciji valja razvijati, pored ovih, i kvalitetnu UKV vezu poput one koju koriste vatrogasci i policija.

Štetne posljedice od ostalih prirodnih uzroka U slučaju olujnog i orkanskog nevremena i jakog vjetra kidaju se nadzemni vodovi i ruše njihovi nosači.

7. Posljedice u prometu

(VII ZEMLJOVIDI, Prilog broj 4.) 7.1. Cestovni promet

Pozicija Grada tranzitno je značajna radi prolaska autoceste A1 i državnih cesta koje povezuju Split sa krajnjim jugom Hrvatske. Grad karakteriziraju uzdužne komunikacije i loša poprečna povezanost. VII. ZEMLJOVIDI; Prilog broj 3. Osnovnu cestovnu prometnu mrežu Grada Omiša čine A1 autocesta i D8 Jadranska magistrala.

Tablica 42. Kategorija i dužina cesta

Državne ceste

A1 Zagreb (čvorište Lučko, A3) – Karlovac –Bosiljevo – Split – Ploče – Opuzen – granica Republike Bosne i Hercegovine) te granica Republike Bosne i Hercegovine – Dubrovnik

21,0 km

D 8 G.P. Pasjak (gr. R. Slovenije) – Šapjane – Rijeka – Zadar – Split – G.P. Klek (gr. BiH) – G.P. Zaton Doli (gr. BiH) – Dubrovnik – G.P. Karasovići (gr. Crne Gore)

19,9 km

D 70 Omiš (D8) – Naklice – Gata – čvor Blato n/C (A1) 22,0 km

ukupna dužina 93,3 km

Županijske ceste

Ž 6142 Strožanac (D8) – Žrnovnica – Tugare – Naklice (D70) 16,8 km

Ž 6147 D62 – Liska – Dolac Donji 3,8 km

Ž 6150 Ugljane D60 – Blato na Cetini D62 9,2 km

Ž 6151 Ž6150 – Nova Sela – Ž6260 2,9 km

Ž 6152 Ž6260 – Srijane 1,7 km

Ž 6163 Srinjine Ž 6142 – Sitno – Dubrava 1,6 km

Ž 6165 Gata (D70) – Zakučac (D70) 1,8 km

Ž 6166 Omiš D8 – Kučiće – Slime - D39 15,0 km

Ž 6167 D8 – Lokva – Mimice – Marušići D8 11,3 km

Ž 6168 Lokva Ž 6167 – D8 1,9 km

Ž 6169 D70 – Kostanje – Podgrađe – Ž6166 8,1 km




Lokalne ceste

L 67085 Dolac Donji (Rošca D62 – Titinci – L 67086) 4,9 km

L 67086 Dolac Donji Ž 6147 – Putišići – Dolac Gornji – Trnbusi D62 12,9 km

L 67087 Dolac Donji (Dešiševići – L67086) 2,7 km

L 67088 Putišići – L 67086 2,5 km

L 67094 Ž 6150 – Blato Brdo – Blato na Cetini Ž 6150 3,9 km

L 67095 Dolac Gornji (D62 – Rudine – L 67086) 2,4 km

L 67114 Dubrava Ž 6163 – Čotići 1,4 km

L 67115 Ž 6163 – Gata Ž 6142 7,2 km

L 67116 Tugare (Račnik – ž 6142) 2,9 km

L 67117 Tugare (crkva Male Gospe – Tugare – Osić) 1,3 km

L 67118 Naklice (Ž 6142 – Naklice) 1,2 km

L 67121 Čisla Ž 6142 – Ostrvica – Ž 6142 3,6 km

L 67122 Omiš D8 – Borak 3,4 km

L 67123 Ž6166 – Svinišće – Ž 6166 6,6 km

L 67124 D8 – Brzet – Nemira D8 2,7 km

L 67125 Ž 6167 – Čelina D8 0,7 km

L 67128 Smolonje (Ž 6142 – Smolonje) 0,7 km

L 67129 Kostanje (Ž 6142 – Kostanje Ž6169) 2,8 km

L 67131 Podgrađe (Jerčići – Podgrađe Ž 6170) 1,3 km

L 67132 Lokva – Ž 6167 1,6 km

L 67134 Ž 6166 Slime – Dubci D 39 2,9 km

L 67135 Mimice – D 8 0,6 km

L 67136 Pisak (D8 – Pisak) 0,3 km


Izvor: Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN 044/2012) i Odluka o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 017/2010)

Mostovi na području Grada Omiša su: most Omiš na D8, Ravnički most, most Čikotina lađa, Pavića most i most Blato na Cetini.

7.2. Pomorski promet Pomorski promet odnosno organiziranih redovnih linija nema. Postoje tri morske luke otvorene za javni promet – županijskog značaja:

luka Omiš, pristan s ukupnom dužinom pristanišne obale od 234 m i 1336 m2 površine kopnenog dijela te 8.848 m2 površine akvatorjija

luka Mimice, pristanište (lukobran) dužine 48 m i širine 4,5 m sa parapetnim zidom ukupne površine sa ukupnom dužinom pristaništa 245 m, površine akvatorija 3.600 m2

luka Pisak, lukobran dužine 55 m i širine 5 m sa parapetnim zidom i zaštitnim kamenim nasipom sa vanjske strane, ukupna dužina obale iznosi 55 m a površina kopnenog dijela 500 m2 i akvatorija 5.812 m2

Pomorske nesreće nastaju prilikom odvijanja pomorskog prometa na plovnim putovima i prilazima lukama, te prilikom manipulacije teretom na području luka. Najčešće pomorske nesreće brodova su: sudar, nasukavanje, udar u podrtinu, požar ili eksplozija, greška strojnog kompleksa ili navigacijske opreme, strukturalna mana, nesreća uzrokovana nepovoljnim meteorološkim uvjetima, sabotaža, ukrcajno-iskrcajne operacije i bunkeriranje (uzimanje pogonskog goriva).

Posljedice pomorskih nesreća brodova uzrokuju ranjavanje i gubitak ljudskih života. Osim toga većina incidenata osim ugrožavanja i gubitaka ljudskih života i neposredne materijalne štete, nose sa sobom i vrlo veliki rizik ekoloških nesreća manjih ili većih razmjera. Ekološke nesreće uglavnom bi se odnosile na onečišćenje područja (većeg ili manjeg ovisno o vrsti incidenta i pravodobnoj i odgovarajućoj intervenciji nadležnih službi) izlijevanjem pogonskog goriva i maziva, te zauljenih otpadnih voda unesrećenog broda ili brodova.



S obzirom na gore iznijeto može se zaključiti da je obala Grada Omiša cijelom svojom dužinom potencijalno izložena onečišćenju u slučaju havarije brodova.

O pravovremenom izvještavanju o nastalom incidentu, adekvatnoj intervenciju posade broda i nadležnih službi, a prema Planu intervencija u slučaju iznenadnog onečišćenja mora, ovisio bi i opseg onečišćenja i šteta po okoliš.

7.3. Štetne posljedice


Prometnice na području Grada Omiša su ugrožene od poplave izazvane izlijevanjem iz korita rijeke Cetine bujica i proloma HA brane. Za vrijeme obilnih oborina bujice Lisičine, Furnaža, Međusliv – Gomilica, Sumovo, Gata, i Drunjak mogu ugroziti prometnice D 70, Ž 6142 i LC 67115. Kod plavljenja rijeke Cetine ugrožene prometnice D8, D 70 i Ž 6166. Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda mogu biti uzrok prekida u prometu. Prekidi u prometu nisu dužeg trajanja te nemaju posljedica po život stanovništva. U slučaju proloma HE brana došlo bi do potapljanja i rušenja većine mostova na rijeci Cetini i time bi se prekinula cestovna komunikacija na duže vrijeme.

Štetne posljedice od potresa Na glavnim prometnicama kroz Grad Omiš Jadranska magistrala D8, D 62 i D 70 pogotovo na sljedećim dionicama: D 70 Omiš - Gata (predjel tzv. Brnistra), Gata - Blato n/C (predjel tzv. Zvečanjska staza) i D8 (predjel Pisak - Dupci) te na županijskoj cesti Ž 6166 Omiš - Kučiće (predjel tzv Brižine) mogući su značajni odroni i zatrpavanje dijela prometnica. Lokalne ceste i ulice mogu biti zatrpane uslijed rušenja stambenih objekata što će predstavljati problem pri pristupu spašavatelja (vidi tablicu: 42.).

Od ostalih prirodnih uzroka

Štetne posljedice od ostalih prirodnih uzroka ne predstavljaju opasnost po prometnice. Snježne oborine i poledice mogu ugroziti, otežati čak i prekinuti promet vozila po cestama na području Grada što može uzrokovati poremećaj normalnog funkcioniranja zajednice na kraće vrijeme. Olujni vjetrovi mogu srušiti drveće uz cestu, ali ne u većem obimu. Olujni vjetrovi mogu uzrokovati prekid pomorskog i zračnog prometa što može uzrokovati poremećaj normalnog funkcioniranja zajednice na kraće vrijeme.

Tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća izazvane nesrećom u gospodarskim objektima i prometu

Tehničko tehnološke nesreće u navedenim objektima mogu dovesti do prekida u prometovanju ovim područjem. Kako se u ljetnim mjesecima se značajno pojača promet državnim cestama D 8, D 62 i D 70 te na županijskoj cesti Ž 6166 Omiš - Kučiće i ostalima. Ovakva situacija otežala bi intervencije žurnih i intervencijskih službi zaštite i spašavanja ako bi tada došlo do velike nesreće ili katastrofe.

8. Posljedice po financijske usluge

Na području Grada Omiša djeluju ispostave sljedećih banaka: - Splitska banka Societe Generale Group, Vukovarska cesta 8, Priko, Omiš

Fošal 12, Omiš

- Zagrebačka banka d.d., Omiš, Četvrt Vrilo 2

- Privredna banka Zagreb d.d. Fošal 1, Omiš

- OTP banke d.d. Četvrt kralja Zvonimira 6-7, Omiš

Poteškoće u ovom sustavu su usko vezane s poteškoćama u energetskom i komunikacijskom sektoru. U slučaju oštećenja u ova dva sektora u bankama se može očekivat prestanak rada uslijed nestanka električne energije, rušenja telekomunikacijskog sustava (prestanak rada telefona i/ili interneta). Oštećenja na bankama te poteškoće u radu istih uzrokovane bilo kojom od opasnosti obrađenih u Procjeni neće imati značajan utjecaj po živote ljudi na ovom području.

http://www.splitskabanka.hr/Gra%C4%91ani/Krediti/Namjenski-krediti/Crediflex-auto-krediti/Prodajna-mreza/sortBy/Published/currentpage/7



9. Posljedice u sferi znanosti, spomenika i drugih nacionalnih vrijednosti

Spomenici i druge nacionalne vrijednosti su navedene u Prilogu A Procjene ugroženosti u poglavlju 3. Materijalna i kulturna dobra(VII ZEMLJOVIDI, Prilog broj 7.)

U idućoj tablici dan je pregled osnovnih škola, područnih osnovnih škola, instituta, muzeja te zavoda i komora na području Grada.

Tablica 43 Značajna kulturna baština na području Grada Omiša

Kulturna baština lokacija Vrste objekta

Omiš Omiš Urbana cjelina

Priko, Crkva Sv. Petra Omiš Sakralna građevina

Crkva Sv. Eufemije Omiš Brzet Sakralna građevina

Ilirsko sjemenište Omiš Civilna građevina

Tvrđava Starigrad Omiš Fortifikacija

Zakučac Zakučac Ruralna cjelina

Crkva Sv. Luke i groblje, Dubrava Sakralna građevina

Crkva Sv. Ciprijane i arheološko nalazište uz crkvu

Gata Sakralna građevina i arheološko nalazište

Crkva Sv. Jure Gata Sakralna građevina

Crkva Sv. Kate Tugare Sakralna građevina

Crkva Sv. Frane Tugare Sakralna građevina

Sakralna građevina Crkva Gospe od porođenja

Tugare Sakralna građevina

Tugare Tugare pretpovijesna gradina

Crkva Sv. Vida Lokva Rogoznica Sakralna građevina

Crkva Sv. Kuzme i Damjana Lokva Rogoznica Sakralna građevina

Slime Arheološko nalazište uz groblje

Smoljevac Podgrđe Arheološko nalazište

Izvor: Prostorni plan uređenja Grada Omiša; Urbos d.o.o. Split, 2007. god.

Štetne posljedice od poplava (od rijeke, bujica, plimni val i uspora) i proloma hidroakumulacijske brane Poplavama rijeke Cetine i od proloma brane ugroženo je područje Starog grad u Omišu koje je zaštićena urbana cjelina, te sakralne građevine: crkva Sv. Petra, Sv. Duha, Sv. Mihovila, Gospe Od Karmela; kapela Sv. Luke Priko; civilna građevina: Ilirsko sjemenište.

Štetne posljedice od potresa U slučaju potresa intenziteta od IX° MSK ljestvice realno je očekivati oštećenja i rušenje spomenika i ostalih kulturnim dobrima. Posebna opasnost prijeti prilikom razaranja i oštećenja sakralnih objekata za vrijeme služenja vjerskih obreda. U tom slučaju je realno očekivati, osim oštećenja na sakralnim objektima i žrtve među vjernicima.


Štetne posljedice mogu uzrokovati udari bure ili juga, koji mogu dosegnuti olujne i orkanske udare. Od udara olujnog i orkanskog nevremena, tuče i snježnih oborina su ugrožena ponajviše krovišta i otvori stambenih i sakralnih objekata.

Štetne posljedice od tehničko tehnoloških nesreća i katastrofa izazvane u gospodarskim objektima i prometu Posljedice od tehničko tehnoloških nesreća i katastrofa izazvane u gospodarskim objektima i prometu ne bi se osjetile na kulturnoj i spomeničkoj baštini.



V. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE 1. Postojeći kapaciteti i snage na području Grada Omiša 1.1. Operativne snage Grada Omiša

Stožer zaštite i spašavanja Grada Omiša: Gradsko vijeće Grada Omiša je dana 6. kolovoza 2009. god. osnovalo i imenovalo Stožer zaštite i spašavanja Grada Omiša u sastavu od devet (9) članova.

Stožer zaštite i spašavanja Grada Omiša je stručno, operativno i koordinativno tijelo koje pruža stručnu pomoć i priprema akcije zaštite i spašavanja kojima rukovodi zamjenik gradonačelnika.

Redovne službe i pravne osobe koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti

Vatrogasne snage

Na području Grada Omiša djeluje tri dobrovoljna vatrogasna društva (vidi tablicu 46.):

Dobrovoljno vatrogasno društvo Omiš (DVD Omiš) Nalazi se na adresi Vangrad 17. u Omišu. DVD Omiš ima 80 vatrogasca i imaju 24 - satno dežurstvo.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Gata (DVD Gata) Nalazi se na adresi Gata bb. u Gata, DVD Gata broji 50 vatrogasca.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Kučiće (DVD Kučiće) Nalazi se na adresi Kučiće bb u Kučićama, DVD Kučiće broji 50 vatrogasca.

Tablica 44. Vatrogasne postrojbe i njihova opremljenost na području Grada Omiš

Vatrogasno društvo

Broj vatrogasaca*

Operativni/mladež 6-12 god./mladež 12-18 god./

izvršni/pričuvni Vozila

DVD Omiš 85 38/20/10/10/7

3 navalna vozila (2,4 i 6 m3) 1 autocisterna (7 m3) 1 kombi vozilo 1 hidraulična zglobna platforma 21 m 1 šumsko vozilo 1 zapovjedno vozilo

DVD Gata 58 30/10/8/8/2 1 autocisterna (5 m3) 1 navalno vozilo 2 šumska vozila

DVD Kučiće 55 27/10/9/8/1 1 autocisterna (8 m3) 1 navalno vozilo 2 šumska vozila

*Izvor: Vatrogasna zajednica Grada Omiša, zapovjednik Ivan Kuvačić, srpanj 2012. god.

Vatrogasne službe u Gradu su najoperativnije redovne službe što znači da bi za slučaj velike nesreće ili katastrofe upravo oni bili i najspremniji odgovoriti svim postavljenim zadaćama u akcijama zaštite i spašavanja.



Komunalne službe GRAD OMIŠ Vlastiti pogon: zaposleno 12 radnika na poslovima naplate parkinga, a 3 osobe će biti primljene do ljeta na poslovima održavanja javne rasvjete. Od vozila se očekuje skora nabava jedne hidraulične platforme za održavanje javne rasvjete. Peovica d.o.o. Omiš obavlja komunalnu djelatnost održavanja čistoće i odvoz komunalnog otpada na području Grada. Broj radnika i mehanizacije (vozila) koji se u slučaju nesreće mogu dati na raspolaganje prikazan je u tablici 44. Tablica 45. Komunalno poduzeće (broj zaposlenih i vozila)

Peovica d.o.o. Omiš

broj radnika mehanizacija (vozila) kom.

10 opremljeni osobnim alatom (kante, lopate, krampovi i

kolica)

kamion rolo kiper 1

Službe za kritičnu infrastrukturu Pravne osobe koje se zaštitom i spašavanje bave u okviru redovne djelatnosti održavajući i otklanjajući kvarove na objektima kritične infrastrukture na području Grada Omiš. Vodovod d.o.o. Omiš Zaposlenici Vodovoda d.o.o. Omiš interveniraju na području Vodoopskrbnih sustava „Zagrad“, „Studenci“ i "Šestanovac-Zadvarje“ i u roku od najviše 30 min izlaze na teren i pristupaju sanaciji svih kvarova i puknuća na vodovodu i kanalizaciji s vlastitom opremom navedenom u tablici 45. Tablica 46. Komunalno poduzeće (broj zaposlenih i vozila)

Vodovod.d.o.o. Omiš

broj radnika mehanizacija (vozila) kom.

62

Cisterna za crpljenje fekalija 6 m

3 za otpadnu vodu

1

Cisterna za prob. kanal (canal jet) 4 m

3

1

Kamion sa dizalicom 2,5 t 1

Kamion sandučar 2,0 t 1

Terensko vozilo 1

Teretno vozilo 1,5 t 5

Osobno vozilo 5

Mini-bager 1,8 t 1

Viljuškar ručni 0,5 t 1

Agregat 18 kW 1



HEP ODS d.o.o. Elektrodalmacija Split – Pogon Omiš Obzirom da je HEP – ODS d.o.o. ED Split, Pogon Omiš od posebnog značenja za RH, radnici su već raspoređeni na određene poslove i radne zadatke u slučaju izvanrednih okolnosti. Tablica 47. Elektrodalmacija Split Pogon – Omiš broj zaposlenih i opremljenost

Elektrodalmacija Split – Pogon Omiš

broj radnika mehanizacija (vozila i ostalo) kom.

28 elektromontera

autodizalica (IVECO) 2

vozilo sa specijalnim uređajem (platforma za dizanje osoba – IVECO)

2

teretno vozilo (IVECO) 3

osobno vozilo 6

terensko vozilo 1

agregati: 1,5 kW 4,5 kW

2 1

Županijske ceste Split d.o.o. nadcestarija Omiš

Tablica 48. Županijske ceste Split d.o.o. nadcestarija Omiš broj zaposlenih i vozila

Županijske ceste Split d.o.o. nadcestarija Omiš povremeno mjesto pripravnosti: Omiš deponija materijala: Omiš- Ravnice

broj radnika mehanizacija (vozila i ostalo) kom.

zadužene odgovorne osobe: nadcestar i poslovođa 5 vozača i 7 pomoćnih radnika 2 ophodara

IVECO 10 t 2

TAM 16 t 2

rovokopač 1

osobno vozilo 1

1.2. Ostale operativne snage na području Grada Omiša

Ostale operativne snage na području Grada koje se zaštitom i spašavanje bave u okviru redovne djelatnosti:

Zdravstvene službe

Zavod za hitnu medicinsku pomoć SDŽ - ispostava Omiš (ZHMP SDŽ) U tablici 52. dan je broj liječnika i ostalog medicinskog osoblja UHMP u ispostavi Omiš.

Tablica 49. Hitna medicinska pomoć za područje Grada Omiša

Zavod hitne medicinske pomoći SDŽ - Ispostava hitne medicine Omiš

Broj liječnika Broj med.

sestri / tehničara

Vozači

Broj vozila Hitne

medicinske pomoći

5 5 5 5

I sezonski - 1 1 -

Dom zdravlja SDŽ - Omiš

Broj liječnika i med. tehničara u općoj medicini i u specijalističkim područjima na području Grada dan je u idućoj tablici.



Tablica 50. Zdravstvene službe na području Grada

Zdravstvena ustanova

Specijalističko područje Broj liječnika/ stomatologa/ farmaceuta

Broj med. sest./tehničara

i dr.

Dom zdravlja SDŽ ispostava Omiš

Ordinacije opće medicine -zakup Doma zdravlja SDŽ lokacije:


Punta b.b. 2 2

Srijane 1 1

UKUPNO: 8 8

Stomatološke ordinacije - zakup Doma zdravlja SDŽ lokacije:


Srijane 1 1

UKUPNO: 6 6

Ortopedija Omiš, Put Mlija 2

1 1

RTG dijagnostika i ultrazvuk Omiš, Put Mlija 2

1 1

Medicinsko-biokemijski laboratorij Omiš, Put Mlija 2

1 4

Patronaža lokacija UKUPNO:

- 3

Omiš - 2

Zakučac, Tugare, Gata - 1

Ginekološka ordinacija

MIŠIĆ ŽARKO dr.med. spec. ginekolog Omiš, Punta b.b.

1 1

Psihijatrija BORIS ČIZMIĆ spec psihijatar Omiš, Trg kneza Miroslava b.b

1 1

Oftalmologija MIMICA JADRAN dr.med.spec oftalmolog Omiš, V. Nazora 7

1 1

Služba održavanja

kućni majstor – kotlovničar Omiš, Put Mlija 2

- 1

Ljekarne na području Grada Omiša

Tablica 51 Ljekarne na području Grada Omiš

Red. br. Ime ljekarne

1.. 2. Ljekarna Ro - -

3. Ljekarna Pivčević-Dobrota

Veterinarske službe Na području Grada Omiša djeluju 1 veterinarske ambulanta: Veterinarska stanica Omiš

Hrvatske vode

Pravne i fizičke osobe koje provode obranu od poplava na području Grada Omiša su:

Hrvatske vode - Vodnogospodarski odjel za vodno područje dalmatinskih slivova Split (VGO Split)

Vodnogospodarska ispostava za slivno područje “Cetina” – Sinj (VGI Cetina Sinj) Ukupni kapaciteti tvrtke Vodoprivreda Split d.d od kojih se jedan dio aktivira i djeluje u aktivnostima i zadaćama na obrani od poplava (bujica) na području Grada Omiša prikazan je u tablici 52.



Tablica 52. Raspoložive snage tvrtke Vodoprivreda Split d.d.

Naziv službe broj radnika mehanizacija (vozila i ostalo)

VGI Cetina Sinj 50

- 11 bagera - 1 buldožer - 4 kamiona - 7 vozila transportera nosivosti do 1t - 1 motorna pumpa protoka 4000 l/min. - 3 motorne pumpe protoka 1600 l/min. - 5 damper vozila nosivosti 1,5 t - 7 motornih pila za drvo - 14 motornih kosilica - 1 auto-miješalica (mikser za beton)

Stručno i rukovodeće tehničko osoblje: uključuje radni tim od 6 ljudi (VSS/VŠS/SSS). Oprema za potrebe provođenje obrane od poplava smještena je u skladištu u Trilju na lokaciji crpne stanice za odvodnju desnog zaobalja Sinjskog polja, gdje je pohranjen potrebni materijal i oprema za provođenje obrane od poplava na prostoru cijele Dalmacije. U izvanrednoj obrani od poplava temeljem procjene moguće je izvršiti mobilizaciju ljudi i opreme, prvenstveno na onom području na kojem se obavlja obrana od poplava. Odluku o potrebama broja ljudi i opreme donosi se na nivou kriznog stožera, ovisno o trenutačnoj situaciji i prognozama budućeg stanja.

Cian d.o.o.

Tablica 53. Oprema i sredstva koju posjeduje tvrtka Cian d.o.o. za hitne intervencije u slučaju iznenadnih onečišćenja

Oprema i sredstva Namjena, opremljenost i količina

1. BRODOVI

EKO – C I i Opremljeni sa vatrogasnim topom sa odgovarajućom protupožarnom pumpom, kao i sa prijenosnom potapajućom turbinskom pumpom za prepumpavanje zauljene vode iz tanka u tank, disperzantima, skimmer četkama, hidrauličnom košarom za prikupljanje plivajućeg otpada

EKO – C II

Brzi brod u službi eko brodova „CIAN“

RADNE BRODICE PASARA dužine 5 m sa motorom od 11 kW GLISER dužine 4,5 m sa vanbrodskim motorom od 15 kW GUMENJAK duljine 3,5 m sa vanbrodskim motorom od 9 kW RADNI ČAMAC duljine 3 m, motor 8 kW

Lako prijenosne sa dostavnim kamionima, za brze intervencije na moru i manjem akvatoriju, razvlačenje zaštitnih brana, prilaz nepristupačnim mjestima, opremljeni prskalicama, absorbens prahovima, krpama i branama.

2. OPREMA ZA SPRIJEČAVANJE ŠIRENJA ONEČIŠĆENJA

ZAŠTITNE BRANE

1500 m zračne brane visine 600 mm, 300 m zračne brane visine 1000 mm –oceanski tip Sa pokretnim uređajem za brzo napuhivanje i stavljanje u funkciju. Primjena u priobalju i otvorenom moru. Uz brane i adekvatna oprema za sidrenje brana

SKIMMER: KOMARA 12 K, 10-12m

3/h. Uređaj za

sakupljanje uljnih masa sa površine mora i voda

VAKUM PACK SISITEM SA PRIPADAJUĆOM OPREMOM (skimmer, vakum pumpa, prihvatni spremnik)-

čišćenje plaža i nepristupačnih terena

ABSORBENTI: različitih vrsta 1200 kg. Mogućnost primjene na vodama kao i na tlu.

ABSORBENT KRPE 1000 kom



Oprema i sredstva Namjena, opremljenost i količina

ABSORBENT BRANE Ф130 mm 500 m

DISPERZANTI treća generacija disperzanata, biorazgradivi, 2500 lit

3. PRIJEVOZNA SREDSTVA

KAMIONI: sandučari od 1,5 t dva (sa ADR licencom), dva kamiona sandučara (bez ADR-a)

AUTO CISTERNE od 6 i 15 m

3, opremljene sa vakuum

pumpama.

4. OPREMA ZA DJELOVANJE

PRENOSNI SPREMNICI 10 komada od 1 t, materijal izrade čelični lim ili plastika

STABILNI SPREMNICI – STACIONARNI

ukupnog volumena 800 m3

MOTORNE PRSKALICE služe za aplikaciju disperzanata, manje veličine lako prenosive, komada 10

VISIKOTLAČNE PUMPE za raspršivanje disperzanata i sredstava za sanaciju zagađenog tla ili vodenih površina, komada 3 (tri).

PUMPE CENTRIFUGALNA prijenosna, od 30 m3/h.

PUMPE VIJČASTE 12-20 m3/h, komada 2

PUMPE ZUPČASTE elektro pogon od 5 i 15 m3/h

PUMPE SAMOSISNE zračne od 3 m3/h

PUMPA URONJIVA kom 4, elektro pogon,10-125 m3/h

VISOKOTLAČNA PUMPA/miniwash/, Za ispiranje masnih površina sa tlakom od 200 bara i vodenim mlazom temperature do 140 0 C, kom 2.

MOBILNI AGREGATI Osiguranje energije za strojeve i uređaje, mobilni agregat 15 kW i 6 kW , 380/220 V

MOBILNI KOMPRESOR Osigurava potrebnu količinu zraka 500 lit/min, tlaka 8 bara

OPREMA ZA KOMUNIKACIJU brodice posjeduju VKF stanice, a sve ostale pokretne jedinice su u komunikaciji sa mobilnim stanicama

Tablica 54. Kadrovska struktura koju posjeduje tvrtka Cian d.o.o. za hitne intervencije u slučaju

iznenadnih onečišćenja

Rukovoditelji - dipl. ing. strojarstva 1

- dipl. ing. kem.teh 1

Djelatnik centra za prihvat, skladištenje predobradu i obradu zauljenih medija

- ing.kem.teh. 1

Zapovjednik,Voditelji eko brodice (po jedan stalno uposleni za svaku eko brodicu)-ukupno 4

-položeni stručni ispit, dozvola za upravljanje plovnim objektima

Mornar motorist (po brodu 2 stalno uposlena) ukupno 6

- položeni odgovarajući ispiti

Ostali djelatnici nužni za permanentno održavanje dežurstava kao i za uspješno djelovanje sa kopna.

Samostalni stručni radnik na zaštiti okoliša- voditelj tima, 4 stalno uposlena djelatnika

-Završen tečaj za rad u opasnim zonama, završen tečaj toksikologije, upravljanje vozilima pod ADR-om

Radnik na zaštiti okoliša, stalno uposlenih 8 -Završen tečaj toksikologije, -Završen tečaj za rad u opasnim zonama



1.3. Udruge građana od značaja za zaštitu i spašavanje

Gradsko društvo Crvenog Križa Omiš 1 djelatnik, 15 stalnih volontera, 50 aktivnih članova i 160 dobrovoljnih davatelja krvi, oprema: 1 nosilo i 5 torbica prve pomoći

Lovačka udruga "Jedinstvo" Omiš, Čelina – Zavode (124 aktivna člana, 24 počasna člana, koji nemaju obvezu rada u lovačkoj udruzi budući da su navršili 65 godina života ili su žene (1)).

Planinarsko društvo "Imber" Omiš, Cetinska cesta 38, 21310 Omiš (ukupno 141 član, 40 aktivnih članova od kojih je 10 članova raspoređeno u HGSS i 1 HMP – ispostava Omiš). U slučaju težih nesreća PD „Imber“ može dati na raspolaganje 7 svojih članova.

Planinarsko-ekološka udruga Gata, Gata bb, 21253 Gata (42 člana).

Vatrogasna zajednica Grada Omiša Č.Ž. Dražojevića 8, 21310 Omiš

Moto klub "Omiški Gusar" Mosorska cesta 11, 21310 Omiš (14 aktivnih članova)

Ta društva se mogu uključiti u sve akcije zaštite i spašavanja, posebno u aktivnostima

pomoći kod akcija traganja i spašavanja.

1.4. Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) - Stanica Split

HGSS - Stanica Split kao javna služba organizira i obavlja djelatnost zaštite i spašavanja ljudskih života u planinama i nepristupačnim područjima te u drugim izvanrednim okolnostima kada je potrebno primijeniti posebno stručno znanje, tehniku i opremu namijenjenu spašavanju. Grad Omiš ima ugovor s HGSS - Stanica Split o sufinanciranju djelatnosti HGSS u dijelu namijenjen jačanju sposobnosti sustava zaštite i spašavanja. Također, Grad Omiš sufinancira djelatnosti ostalih udruga građana od značaja za sustav zaštite i spašavanja na području nadležnosti u dijelu namijenjen jačanju sposobnosti sustava. U idućoj tablici je prikazan ukupni broj pripadnika HGSS Stanice Split. Ovisno o vrsti ugroze i situacije na terenu te angažiranosti ljudstva Stanice Split na drugim lokacijama, angažira se 1 -2 udarne grupe od 3 do 7 članova na području Grada Omiša za potrebe zaštite i spašavanja.

Tablica 55. Osposobljenost i posebne vještine timova HGSS stanice Split

Naziv službe

Broj timova Broj

članova Osposobljenost Mehanizacija i oprema

HGSS-Stanica Split

2 županijski i gradski

68 pripadnika Stanice

- klasično stijensko spašavanje

- speleospašavanje - spašavanje sa divljih voda - ronjenje preko 100 m - helikoptersko spašavanje

(stijena, nepristupačni tereni, površina mora,stambeni objekti, potražne akcije i sl.)

- potražne akcije (klasična pretraga terena, potražni psi)

- prva pomoć i ITLS

- dva terenska automobila

- jedno kombi vozilo - sitna tehnička oprema i

užeta - razna transportna

sredstva

Izvor: Analiza stanja i plan aktivnosti za učinkovitiji rad HGSS stanice Split, HGSS stanica Split, 2011.god.

http://www.udruge.hr/detail.php?ID=14714






1.5. Civilna zaštita

Zapovjedništvo civilne zaštite Grada Omiša

Za zapovijedanje i koordinaciju snaga i sredstava civilne zaštite na području Grada Omiša Gradsko vijeće je 16. srpnja 2009. godine osnovalo i imenovalo članove Zapovjedništva civilne zaštite Grada Omiša. Zapovjedništvo civilne zaštite (ukupno 21 član) sačinjavaju zapovjednik, načelnik, operativac, pomoćnici za mjere civilne zaštite te članovi od stručnih osoba za pojedina područja prirodnih, tehničko-tehnoloških i drugih nesreća.

Povjerenici civilne zaštite Grada Omiša

Potreban broj povjerenika civilne zaštite i zamjenika povjerenika za Grad Omiš prikazat će se u dijelu Procjene kod procjenjivanja potrebnih snaga zaštite i spašavanja na području Grada.

Postrojba civilne zaštite opće namjene Grada Omiša

Za zaštitu od požara i spašavanje građana i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda, a osobito šumskih požara, Grad Omiš je 1995. god. osnovao Postrojbu opće namjene civilne zaštite za zaštitu od požara, veličine 40 pripadnika. Angažirana je samo jednom 1997.g. na velikom požaru u Lokvi R. i nakon toga nije ništa rađeno na njenoj popuni, obuci i opremanju.

Shema ustrojstva, veličina i sastav Postrojbe civilne zaštite opće namjene Grada Omiša prikazat će se u dijelu Procjene kod procjenjivanja potrebnih snaga zaštite i spašavanja na području Grada.

2. Fizičke i pravne osobe i sveukupno raspoloživi materijalni resursi Potencijali fizičkih osoba Grad Omiš je gospodarski srednje razvijen, pa je sukladno tome ima mogućnost za popunu materijalno-tehničkim sredstvima dobra, osobito u smislu posjedovanja specijalnih radnih strojeva i agregata za proizvodnju el. energije. Kako se radi o prostoru u kojemu je poljoprivreda nije razvijena, stanovništvo raspolaže sa vozilima i radnim strojevima namijenjenim vlastitim potrebama. Tablica 56. Broj vlastitih poljoprivrednih strojeva i opreme, zapremnina bačava i cisterni na području Grada Omiša (2003. g.)

Skupine poljoprivrednih

kućanstava prema korištenome

poljoprivrednom zemljištu

Traktori, broj

Ko

mb

ajn

i, b

roj

Lin

ije

za

kru

mp

ir i š

eće

rnu

re

pu

-bro

j

Lin

ije

za

krm

no

bil

je, b

roj

Os

tali

str

oje

vi za

be

rbu

(k

uku

ruza

i

dr.

) -

bro

j

Tra

kto

rsk

e p

rik

olic

e-b

roj

Bač

ve

i c

iste

rne

(za

vin

o i

dr.

), h

l

jed

no

oso

vin

sk

i

dvoosovinski

uk

up

no

do

40

kW

(d

o 5

4 K

S)

41

- 6

0 k

W (

55

-82

KS

)

61

- 1

00

kW

(8

3-1

36

KS

)

viš

e o

d 1

00

kW

(v

iše o

d 1

36

KS

)

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Omiš 879 228 221 5 2 - - - 3 1 197 4.357

Izvor: Popis poljoprivrede 2003.g., DZS.



Potencijali pravnih osoba Pravne osobe od posebnog značaja za zaštitu i spašavanje ili čija je djelatnost komplementarna djelatnostima zaštite i spašavanja, u sustavu zaštite i spašavanja obvezne su sudjelovati sukladno planovima zaštite i spašavanja lokalne zajednice. Najprikladniji model ostvarivanja zaštite i spašavanja je neprofitno javno-privatno partnerstvo, koje treba razvijati na principima angažiranja svih raspoloživih javnih kapaciteta i jednakomjernog opterećivanja sveukupno raspoloživih resursa u zaštiti i spašavanju.

Tablica 57. Pravne osobe – veće tvrtke koje posjeduju građevinsku mehanizaciju na području Grada Omiša

NAZIV ADRESA VRSTA STROJA

BLOK KOP Seoca, Blato n/C

BAGER/KOMBINIRKA

VITA Gata 77. KAMION

AP DRAŽEN STRIŽIĆ Blato n/C UTOVARIVAČ KAMION + CISTERNA

DINČIĆ KOP Čišla bb., Gata BAGER

BOŽE Podgrađe, Kostanje BAGER KAMION

BAJAMIĆ Trnbusi, Blato n/C KAMION

SKALINADA Nova Sela, Blato n/C BAGER KAMION CISTERNA

MALI ZEKIN Dražojevića 9. Omiš BAGER KAMION

KRIŽANAC TRANSPORT

Dražojevića 13., Omiš KAMION DIZALICA

RODIĆ Nemira 9., Omiš KAMION

OĆAŠIĆ Gata 7. Gata KAMION

ŠOMI COMPANY Ivašnjak bb., Lokva R.

BAGER JGB 806 KAMION

PEOVICA d.o.o. Omiš KAMION+DIZALICA KAMION+KONTEJNER

SIČIĆ d.o.o. Ostrvica, Gata MINI BAGER

ZELE Kučiće BAGER

DAJAKOVIĆ Stanići, Omiš KAMION

OMING d.o.o. Vrisovci, Omiš KAMION

AGZ d.o.o. Dražojevića, Omiš KAMION

3. Potrebne snage za zaštitu i spašavanje

3.1. Snage civilne zaštite Na području Grada Omiša potrebno je organizirati snage civilne zaštite koje će u slučaju neposredne prijetnje, katastrofe i velike nesreće učinkovito djelovati u novonastalim situacijama.

Povjerenici civilne zaštite Sukladno iznijetom u Procjeni i sadašnjem stanju nedovoljnog broja imenovanih povjerenika civilne zaštite na području Grada Omiša potrebno je imenovati povjerenike i zamjenike povjerenika civilne zaštite po pojedinim mjesnim odborima kako slijedi:



Tablica 58. Potreban broj povjerenika civilne zaštite i njihovih zamjenika po mjesnim odborima

Mjesni odbor Naselje Ukupno

popisane osobe

Ukupan broj

stanovnika

Broj povjerenika

CZ

Broj zamjenika

povjerenika CZ

MO Blato na Cetini (7) Blato na Cetini 466 466 2 2

MO Borak (5) Borak 163 155 1 1

MO Čelina - Stanići (7)

Čelina 226 219 1 1

Stanići 566 531 2 2

MO Čisla (5) Čisla 307 305 1 1

MO Donji Dolac (5) MO Rošca (5)

Donji Dolac 364 362 2 2

MO Dubrava (5) Dubrava 304 298 1 1

MO Gata (7) Gata 571 557 2 2

MO Gornji Dolac (7) Gornji Dolac 119 119 1 1

MO Putišići (5) Putišići 47 47

MO Kostanje (5) Kostanje 615 602 2 2

MO Kučiće (7) Kučiće 611 596 2 2

MO Lokva Rogoznica (5) Lokva Rogoznica 424 402 1 1

MO Marušići (5) Marušići 155 142

2 2 MO Mimice (5) Mimice 222 216

MO Pisak (5) Pisak 240 184

MO Naklice (5) Naklice 242 237 1 1

MO Nova Sela (5) Nova Sela 229 219 1 1

MO Omiš Priko (7) MO Punta – Stari Grad (7) MO Milja Brzet (7) MO Nemira Ravnice (7)

Omiš 6.530 6.387 6 6

MO Ostrvica (5) Ostrvica 197 197 1 1

MO Podgrađe (5) Podgrađe 283 277 1 1

MO Seoca (5) Seoca 145 145 1 1

MO Slime (5) Slime 269 265 1 1

MO Srijane (5) Srijane 275 275 1 1

MO Svinišće (5) Svinišće 94 94 1 1

MO Podašpilje (5) Podašpilje 20 20

MO Trnbusi (5) Trnbusi 163 161 1 1

MO Tugare Dočine (5) MO Tugare Čatin Dolac (5) MO Tugare Podume-Račnik (5)

Tugare 902 891 3 3

MO Zakučac (5) Zakučac 153 148 1 1

MO Zvečanje (5) Zvečanje 201 195 1 1

MO Smolonje (5) Smolonje 78 78

Grad Omiš ukupno: 15.279 14.872 40 40

Na prethodno opisani način ustrojena i dobro educirana mreža povjerenika i zamjenika povjerenika civilne zaštite bila bi značajna potpora Zapovjedništvu civilne zaštite i Gradonačelniku u provedbi mjera i aktivnosti civilne zaštite u slučaju neposredne prijetnje, katastrofe i velike nesreće na području Grada.

Postrojba opće namjene civilne zaštite Sukladno potrebama koje proizlaze iz Procjene ugroženosti i broju stanovnika na području Grada predlaže se osnivanje i ustroj Postrojbe opće namjene civilne zaštite Grada Omiša od 33 pripadnika raspoređenih u 3 skupine. Skupine se sastoje od zapovjednika skupine i ekipa.



Postrojba opće namjene civilne zaštite ima zapovjednika, zamjenika zapovjednika i bolničara. Shematski prikaz ustroja Postrojbe civilne zaštite opće namjene Grada Omiša prikazan je na idućoj slici.

Slika 20. Postrojba opće namjene civilne zaštite koju je potrebno osnovati

Po osnivanju, ustroju i popuni Postrojbe civilne zaštite opće namjene Grada Omiša potrebno je istu opremiti, obučiti i osposobiti za izvršavanje zadaća (sukladno Pravilniku o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi civilne zaštite i postrojbi za uzbunjivanje N.N., br. 111/07).

Postrojba specijalističke namjene civilne zaštite – tim za spašavanje iz ruševina – lake kategorije

Grad Omiš nalazi se na seizmički aktivnom području (intenzitet potresa IX° MSK ljestvice). Potrebno je osnovati Postrojbu specijalističke namjene civilne zaštite – tim za spašavanje iz ruševina – lake kategorije za površinske pretrage i spašavanje iz ruševina odmah nakon nesreće.

Osobni ustroj Postrojbe specijalističke namjene civilne zaštite – tim za spašavanje iz ruševina – lake kategorije (20 pripadnika) i materijalni ustroj propisan je Pravilnikom o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi civilne zaštite i postrojbi za uzbunjivanje.

PON CZ GRADA OMIŠ

(ukupno 33 pripadnika)

zapovjednik, zamjenik zapovjednika i bolničar

1. skupina OMIŠ


zapovjednik 1 skupine

3. ekipe od

3 pripadnika

2. skupina GATA



3. skupina KUČIĆE



3. ekipe od

3 pripadnika

3. ekipe od

3 pripadnika



3.2. Potrebne snage za zaštitu i spašavanje prema vrstama ugroza 3.2.1. U slučaju poplave (bujice, plimni val i uspor)

Potrebne snage u slučaju poplave (bujice, plimni val i uspor) Napomena - Stožer zaštite i spašavanja Grada Omiša (9 članova) - DVD Omiš (80 vatrogasaca i 8 vozila) - DVD Gata (50 vatrogasaca i 4 vozila) - DVD Kučiće (50 vatrogasaca i 4 vozila) - Vlastiti komunalni pogon Omiš (12 radnika) - Peovica d.o.o. (10 radnika i 1 vozilo) - Vodovod d.o.o. Omiš (62 radnika, 17 vozila i 1 agregat) - ŽC Split - nadcestarija Omiš (16 radnika i 6 vozila) - Zapovjedništvo Civilne zaštite Grada Omiša (21 član) - HEP – Pogon Omiš (28 elektromontera, 14 vozila i 2 agregata) - Povjerenici i zamjenici povjerenika civilne zaštite (40 povjerenika i 40

zamjenika povjerenika) - Postrojba opće namjene civilne zaštite – (33 pripadnika) - Gradsko društvo Crvenog križa Omiš (1 djelatnik, 15 stalnih volontera, 50

aktivnih članova i 160 dobrovoljnih davatelja krvi,oprema: 1 nosilo i 5 torbica prve pomoći)

- MTS tvrtki na području Grada Omiša

Raspoložive snage zaštite i spašavanja sa područja Grada Omiša

- VGI Cetina Sinj (dio od ukupno 50 radnika i dio mehanizacije i opreme) - HGSS stanica Split

Snage zaštite i spašavanja sa područja susjednih JLS ili na nivou SDŽ

- JVP „Split“(116 vatrogasaca i 32 vozila) - NZJZ SDŽ

3.2.2. U slučaju potresa

Potrebne snage u slučaju potresa Napomena - Stožer zaštite i spašavanja Grada Omiša (9 članova) - Zapovjedništvo Civilne zaštite Grada Omiša (21 član) - Povjerenici i zamjenici povjerenika civilne zaštite (40 povjerenika i 40

zamjenika povjerenika) - DVD Omiš (80 vatrogasaca i 8 vozila) - DVD Gata (50 vatrogasaca i 4 vozila) - DVD Kučiće (50 vatrogasaca i 4 vozila) - Vlastiti komunalni pogon Omiš (12 radnika) - Peovica d.o.o. (10 radnika i 1 vozilo) - Vodovod d.o.o. Omiš (62 radnika, 17 vozila i 1 agregat) - HEP – Pogon Omiš (28 elektromontera, 14 vozila i 2 agregata) - ŽC Split - nadcestarija Omiš (16 radnika i 6 vozila) - Postrojba specijalističke namjene civilne zaštite - tim za spašavanje iz ruševina

(20 pripadnika) - Postrojba opće namjene civilne zaštite – (33 pripadnika) - Hitna medicinska pomoć ispostava Omiš - Dom zdravlja SDŽ – ispostava Omiš - Ljekarne na području Grada Omiša - Veterinarska stanica Omiš

- Gradsko društvo Crvenog križa Omiš (1 djelatnik, 15 stalnih volontera, 50 aktivnih članova i 160 dobrovoljnih davatelja krvi,oprema: 1 nosilo i 5 torbica prve pomoći)

- MTS tvrtki na području Grada Omiša - Društva i udruge s područja Grada Omiša


- Spec. postrojba civilne zaštite za spašavanje iz ruševina SDŽ– tim srednje kategorije

- JVP „Split“(116 vatrogasaca i 32 vozila)

- HGSS Stanica Split - Cian d.o.o. (25 radnika, 6 brodova, 3 vozila, oprema za sprječavanje širenja

onečišćenja, oprema za djelovanje)




3.2.3. U slučaju ostalih prirodnih uzroka (suša, olujno i orkansko nevrijeme i jak vjetar, tuča, snježne oborine i poledica)

Potrebne snage u slučaju suša, olujno i orkansko nevrijeme i jak vjetar, tuča, snježne oborine i poledica

Napomena

- Stožer zaštite i spašavanja Grada Omiša (9 članova) - Zapovjedništvo Civilne zaštite Grada Omiša (21 član) - Povjerenici i zamjenici povjerenika civilne zaštite (40 pov. i 40 zamjenika pov) - DVD Omiš (80 vatrogasaca i 8 vozila) - DVD Gata (50 vatrogasaca i 4 vozila) - DVD Kučiće (50 vatrogasaca i 4 vozila) - Vlastiti komunalni pogon Omiš (12 radnika) - Peovica d.o.o. (10 radnika i 1 vozilo) - Vodovod d.o.o. Omiš (62 radnika, 17 vozila i 1 agregat) - HEP – Pogon Omiš (28 elektromontera, 14 vozila i 2 agregata) - ŽC Split - nadcestarija Omiš (16 radnika i 6 vozila) - Postrojba specijalističke namjene civilne zaštite - tim za spašavanje iz ruševina





- Spec. postrojba civilne zaštite za spašavanje iz ruševina SDŽ– tim srednje kategorije


- HGSS Stanica Split - Cian d.o.o. (25 radnika, 6 brodova, 3 vozila, oprema za sprječavanje širenja

onečišćenja, oprema za djelovanje)




3.2.4. U slučaju tehničko-tehnoloških nesreća u gospodarskim objektima i prometu

Potrebne snage u slučaju tehničko-tehnoloških nesreća u gospodarskim objektima i prometu

Napomena

- Stožer zaštite i spašavanja Grada Omiša (9 članova) - DVD Omiš (80 vatrogasaca i 8 vozila) - DVD Gata (50 vatrogasaca i 4 vozila) - DVD Kučiće (50 vatrogasaca i 4 vozila) - Vlastiti komunalni pogon Omiš (12 radnika) - Peovica d.o.o. (10 radnika i 1 vozilo) - Vodovod d.o.o. Omiš (62 radnika, 17 vozila i 1 agregat) - HEP – Pogon Omiš (28 elektromontera, 14 vozila i 2 agregata) - ŽC Split - nadcestarija Omiš (16 radnika i 6 vozila) - Postrojba specijalističke namjene civilne zaštite - tim za spašavanje iz ruševina

(20 pripadnika) - Postrojba opće namjene civilne zaštite – (33 pripadnika) - Zapovjedništvo Civilne zaštite Grada Omiša (21 član) - Povjerenici i zamjenici povjerenika civilne zaštite ((40 pov. i 40 zamjenika pov) - Hitna medicinska pomoć ispostava Omiš - Dom zdravlja SDŽ – ispostava Omiš - Ljekarne na području Grada Omiša - Veterinarska stanica Omiš





- Cian d.o.o. (25 radnika, 6 brodova, 3 vozila, oprema za sprječavanje širenja onečišćenja, oprema za djelovanje)

Sklopiti sporazum o pomoći za slučaj katastrofa i velikih nesreća

3.2.5. U slučaju proloma hidroakumulacijske brane

Potrebne snage u slučaju proloma hidroakumulacijske brane Napomena - Stožer zaštite i spašavanja Grada Omiša (9 članova) - Zapovjedništvo Civilne zaštite Grada Omiša (21 član) - Povjerenici i zamjenici povjerenika civilne zaštite (40 pov. i 40 zamjenika pov) - DVD Omiš (80 vatrogasaca i 8 vozila) - DVD Gata (50 vatrogasaca i 4 vozila) - DVD Kučiće (50 vatrogasaca i 4 vozila) - Vlastiti komunalni pogon Omiš (12 radnika) - Peovica d.o.o. (10 radnika i 1 vozilo) - Vodovod d.o.o. Omiš (62 radnika, 17 vozila i 1 agregat) - HEP – Pogon Omiš (28 elektromontera, 14 vozila i 2 agregata) - ŽC Split - nadcestarija Omiš (16 radnika i 6 vozila) - Postrojba specijalističke namjene civilne zaštite - tim za spašavanje iz ruševina





- VGI Cetina Sinj (dio od ukupno 50 radnika i dio mehanizacije i opreme) - HGSS stanica Split - JVP „Split“(116 vatrogasaca i 32 vozila) - NZJZ SDŽ




3.2.6. U slučaju epidemiološke i sanitarne opasnosti

Potrebne snage u slučaju epidemiološke i sanitarne opasnosti Napomena - Stožer zaštite i spašavanja Grada Omiša (9 članova) - Zapovjedništvo Civilne zaštite Grada Omiša (21 član) - Povjerenici i zamjenici povjerenika civilne zaštite (40 pov. i 40 zamjenika pov) - DVD Omiš (80 vatrogasaca i 8 vozila) - DVD Gata (50 vatrogasaca i 4 vozila) - DVD Kučiće (50 vatrogasaca i 4 vozila) - Vlastiti komunalni pogon Omiš (12 radnika) - Peovica d.o.o. (10 radnika i 1 vozilo) - Vodovod d.o.o. Omiš (62 radnika, 17 vozila i 1 agregat) - HEP – Pogon Omiš (28 elektromontera, 14 vozila i 2 agregata) - ŽC Split - nadcestarija Omiš (16 radnika i 6 vozila) - Postrojba specijalističke namjene civilne zaštite - tim za spašavanje iz ruševina





- Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ, Split

Snage zaštite i spašavanja sa područja susjednih JLS i SDŽ.



VI. ZAKLJUČNE OCJENE 1. U slučaju poplave (bujice, plimni val i uspor) Na području Grada Omiša očekuje se ugroženost od poplava rijeke Cetine i bujičnih voda. U slučaju pada velike količine kiše u kratkom vremenu te nastanka velikih bujica najviše bi bile ugrožene prometnice i stambeni objekti koji se nalaze u području tokova ovih bujica. Za sve vodotoke (bujice, odvodne kanale i dr.) na području Grada Omiša, bitno je sustavno održavanje potoka i kanala, zabranom gradnje unutar inundacijskog pojasa bujica (javno vodno dobro), uređenjem i održavanjem zatvorenih kanala uz prometnice te njihovo korištenje kao dijela sustava odvodnje oborinskih voda. Tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, te osnovnih građevina melioracijske odvodnje, provodi se prema programu uređenja vodotoka i drugih voda. Procjena vlastitih mogućnosti Potrebne snage za zaštitu i spašavanje u slučaju poplave navedene su u poglavlju: V. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE 3.2.1. U slučaju poplave – (bujice, plimni val i uspor). Stožer zaštite i spašavanja Grada Omiša (9 članova), aktivira Hrvatske vode sa svojim licencirani izvođačem VGI Cetina Sinj koje je opremljeno ljudstvom i materijalnim resursima za obranu od poplave i sanaciju posljedica poplave. Potrebno je angažirati redovne snage: DVD Omiš (85 vatrogasaca i 8 vozila), te ako se ukaže potreba i DVD Gata (58 vatrogasaca i 4 vozila), DVD Kučiće (55 vatrogasaca i 4 vozila) i Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije zbog kontrole ispravnosti vode za piće. Za uklanjanje posljedica poplave angažira se Peovica d.o.o. (10 radnika, 1 vozilo), Vlastiti pogon Grada Omiša (12 radnika) Vodovod d.o.o. Omiš (62 radnika, 17 vozila i ostale mehanizacije i 1 agregat) i Županijske ceste Split d.o.o. nadcestarija Omiš (16 radnika i 6 vozila i ostale mehanizacije) U slučaju potrebe raščišćavanja i uklanjanja posljedica koje je poplava prouzrokovala na stanovništvo, materijalna i kulturna dobra i okoliš angažiraju se Zapovjedništvo civilne zaštite (21 člana), Povjerenici i zamjenici povjerenika civilne zaštite (40 povjerenika i 40 zamjenika povjerenika), Postrojbe opće namjene civilne zaštite (33 pripadnika), te Gradsko društvo Crvenog križa Grada Omiša. Kako je već navedeno u Gradu Omišu su česte poplave uzrokovane izlijevanjem rijeke Jadro i bujicama, a moguća su plavljenja uzrokovana plimnim valom i usporom. Potrebne snage za zaštitu i spašavanje u slučaju poplave koje su na području Grada dostatne su za provođenje mjera zaštite, obrane i sanacije posljedica od poplave uzrokovane izlijevanjem rijeke, bujicama, plimnim valom ili usporom.

2. U slučaju potresa Grad Omiš pripada području gdje su mogući potresi intenziteta IXo MKS ljestvice. S obzirom na mogući intenzitet potresa vidljivo je da isti mogu dovesti do katastrofe ili velike nesreće sa ljudskim žrtvama, razaranjem i oštećenjem velikog broja objekata stanovanja i infrastrukture, te velikim materijalnim štetama.

Obzirom na vrijeme izgrađenosti naselja Grada Omiša procjenjuje se stupanj oštećenja određenih konstruktivnih sustava.



gradsko naselje Omiš: 65 stanova će biti neznatno oštećeno, 924 stana umjereno oštećeno, 1330 stana će biti jako oštećeno, 564 totalno oštećeno i 234 stana će biti srušena. Ukupno 2128 stanova će biti oštećeno tako da u njima više nije moguće stanovanje. Procijenjeni broj ranjenih osoba je 177, a poginulih 28. Obalno područje: (Zakučac, Borak, Stanići, Čelina, Lokva Rogoznica, Mimice, Marušići i Pisak): 32 stana će biti neznatno oštećeno, 454 stana umjereno oštećeno, 636 stana će biti jako oštećeno, 218 totalno oštećeno i 64 stana će biti srušena. Ukupno 918 stanova će biti oštećeno tako da u njima više nije moguće stanovanje. Procijenjeni broj ranjenih osoba je 53, a poginulih 9. Srednja Poljica: (Gata, Dubrava, Naklice, Tugare, Čisla, Ostrvica, Zvečanje i Smolonje): 19 stanova će biti neznatno oštećeno, 277 stana umjereno oštećeno, 446 stana će biti jako oštećeno, 234 totalno oštećeno i 80 stanova će biti srušeni. Ukupno 760 stanova će biti oštećeno tako da u njima više nije moguće stanovanje. Procijenjeni broj ranjenih osoba je 74, a poginulih 11. Sjeverna strana Omiške Dinare i područje Kosatanja: (Podašpilje, Svinišće, Kučiće, Slime, Podgrađe, Kostanje i Seoca): 12 stanova će biti neznatno oštećeno, 172 stana umjereno oštećeno, 307 stana će biti jako oštećeno, 216 totalno oštećeno i 96 stana će biti srušena. Ukupno 619 stanova će biti oštećeno tako da u njima više nije moguće stanovanje. Procijenjeni broj ranjenih osoba je 50, a poginulih 8. Gornja Poljica i Nova Sela: (Blato na Cetini, Nova Sela, Trnbusi, Gornji Dolac, Putišići, Srijane i Donji Dolac): 18 stanova će biti neznatno oštećeno, 253 stana umjereno oštećeno, 418 stanova će biti jako oštećeno, 256 totalno oštećeno i 113 stanova će biti srušena. Ukupno 787 stanova će biti oštećeno tako da u njima više nije moguće stanovanje. Procijenjeni broj ranjenih osoba je 42, a poginulih 7. Procjena vlastitih mogućnosti

Potrebne snage za zaštitu i spašavanje u slučaju potresa navedene su u poglavlju: V. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE 3.2.2. U slučaju potresa.

Stožer zaštite i spašavanja (9 članova) bit će angažiran sa stručnim službama Grada Omiša za organizaciju pružanja pomoći unesrećenima, procjenu štete i sanaciju.

Za zapovijedanje i koordinaciju snaga i sredstava civilne zaštite angažira se Zapovjedništvo civilne zaštite (21 člana).

Za provedbu evakuacije i organizaciju privremenog smještaja unesrećenih biti će angažirani Povjerenici i zamjenici povjerenika civilne zaštite (40 povjerenika i 40 zamjenika povjerenika).

Za pomoć u spašavanju iz ruševina bit će potrebno mobilizirati Postrojbu opće namjene civilne zaštite (33 pripadnika), Postrojbu specijalističke namjene civilne zaštite za spašavanje iz ruševina - tim lake kategorije. Obje navedene postrojbe potrebno je ustrojiti, osposobiti i opremiti za djelovanje i uklanjanje posljedica uzrokovanih potresom.

Potrebno je angažirati redovne snage: DVD Omiš (85 vatrogasaca i 8 vozila), i DVD Gata (58 vatrogasaca i 4 vozila), DVD Kučiće (55 vatrogasaca i 4 vozila) s ljudstvom i svom raspoloživom opremom i sredstvima bit će na raspolaganju Stožeru.

Za pružanje medicinske pomoći i prijevoz unesrećenih Grad Omiš raspolaže s malim brojem medicinskih timova i vozila Hitne medicinske obzirom na broj stanovnika i površinu Grada. Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ ima dostatne kapacitete za vršenje nadzora nad ispravnosti vode za piće te za prevenciju i sanaciju epidemioloških i veterinarskih epidemija.

Za zbrinjavanje evakuiranog stanovništva Grad treba sklopiti ugovor s gospodarskim subjektima koji su u mogućnosti zbrinuti (smještajno i/ili za pripremu hrane) stanovništvo kojima su stanovi oštećeni i nisu za stanovanje.



Također će biti potrebno angažirati Gradsko društvo Crvenog križa Omiš sa svim svojim raspoloživim članovima za pripremu izmještajnih centara, organizaciju logistike i tehničke pomoći kao i pružanja prve pomoći i psihosocijalne pomoći.

Prometnice u nadležnosti Hrvatskih cesta i Županijskih cesta Split d.o.o. će očistiti i popraviti nadcestarija Omiš vlastitim resursima. Vozila, strojevi i oprema kojima raspolažu prvenstveno služi u funkciji održavanja prometnica, te je raspoređena ravnomjerno po bazama - nadcestarijama. Za slučaj potrebe većeg broja osoblja i tehnike, od strane firme bi se angažirali kooperanti i druge građevinske tvrtke, koje raspolažu sa odgovarajućim kapacitetima.

Grad Omiš će po potrebi na raščišćavanju prometnica od nastalih ruševina angažirati kamione i radne strojeve pravnih osoba sa područja Grada. Grad treba sklopiti ugovor s pravnim subjektima, vlasnicima materijalno tehničkih sredstava (građevinska mehanizacija, kamioni i ostalo) o korištenju istih te utvrditi točan broj i vrstu sredstava koji će Gradu biti na raspolaganju u slučaju akcidenta. Ako na području Grada nema dovoljno pravnih osoba koje posjeduju materijalno tehnička sredstva Grad može zatražiti od Stožera zaštite i spašavanja Splitsko-dalmatinske županije angažiranje pravnih osoba iz susjednih gradova i općina

Sanaciju šteta na objektima elektroprijenosa i distribucije izvršiti će HEP-Elektrodalmacija - Pogon Omiš sa vlastitim resursima.

Oštećenja na objektima vodoopskrbe sanirat će Vodovod d.o.o. Omiš sa svojim snagama sukladno vlastitim planovima.

Eventualne kvarove nastale na objektima telekomunikacija popravit će Hrvatske telekomunikacije d.d. Regija 2 Jug sa sjedištem u Splitu vlastitim resursima i angažiranjem kooperanata.

Dakle, Grad Omiš nije se u mogućnosti sam suočiti sa zaštitom i spašavanjem neposredno nakon potresa, bilo to u angažiranju ljudstva ili materijalno-tehničkih resursa, bilo u eliminiranju posljedica nastalih potresom. Iz svega navedenog vidljivo je da bi u ovakvoj katastrofi ili velikoj nesreći Stožer zaštite i spašavanja Grada Omiša morao pored angažiranih vlastitih snaga i sredstva zatražiti putem Stožera zaštite i spašavanja SDŽ pomoć šire zajednice.

3. U slučaju ostalih prirodnih uzroka 3.1. Suša Na području Grada Omiša suša u ljetnim mjesecima neće uzrokovati nastanak velikih šteta, mogla bi se negativno izraziti na poljoprivrednim površinama. Uslijed dugotrajnih suša najveće štete nastale bi u vinogradarstvu, voćarstvu i povrtnim kulturama. Osim degradacije biljnog pokrova i smanjenog prinosa poljoprivrednih kultura znatno se povećava opasnost od nastanka požara otvorenog prostora.

Za ublažavanje suše potrebno je izvršiti uvid u broj i kapacitete izvora, bunara, gustirni i čatrnja, odrediti one koji svojim kapacitetima i položajem mogu služiti kao alternativni izvori vode od javnog interesa i iste staviti pod režim stalne sanitarne kontrole. Voda iz bunara mora biti pod stalnim režimom kontrole Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ. Procjena vlastitih mogućnosti

Potrebne snage za zaštitu i spašavanje u slučaju suše navedene su u poglavlju: V. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE 3.2.3. U slučaju ostalih prirodnih uzroka.

Stožer zaštite i spašavanja (9 članova) Grada Omiša dužan je obavijestiti stanovništvo o ograničenoj potrošnji vode ili prekidu opskrbe pitkom vodom. U slučaju prekida opskrbe pitkom vodom društvo Vodovod d.o.o. Omiš dužno je osigurati opskrbu stanovništva vodom prema vlastitim Operativnim planovima angažiranjem DVD Omiš (85 vatrogasaca i 8 vozila), i DVD Gata (58 vatrogasaca i 4 vozila), DVD Kučiće (55 vatrogasaca i 4 vozila).



Može se pojaviti potreba za angažmanom pričuvnih snaga, Zapovjedništvo civilne zaštite (21 članova), Povjerenika i zamjenika povjerenika civilne zaštite (40 povjerenika i 40 zamjenika povjerenika) i Postrojbe opće namjene civilne zaštite (33 pripadnika) te Gradskog društva Crvenog križa Omiša za obavljanje jednostavnijih zadaća.

3.2. Olujnog i orkanskog nevremena i jakog vjetra i tuče Procjena vlastitih mogućnosti

Potrebne snage za zaštitu i spašavanje u slučaju olujnog i orkanskog nevremena i jakog vjetra i tuče navedene su u poglavlju:

V. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE 3.2.3. U slučaju ostalih prirodnih uzroka.

U slučaju olujnog i orkanskog nevremena ili jakog vjetra i tuče nužno je da Stožer zaštite i spašavanja (9 članova) Grada Omiša preventivno upozna stanovništvo sa mogućim opasnostima koje donosi ovakva vrsta nepogode, predloži mjere i postupke koji bi doveli do smanjenja posljedica nevremena kako bi moglo preventivno poduzeti određene radnje koje bi kao rezultat imale smanjene štete od olujnog i orkanskog nevremena ili jakog vjetra i tuče (garažiranje i prekrivanje automobila, prekrivanje prozorskih okna, pa čak mrežno prekrivanje manjih poljoprivrednih površina i dr.). Po završetku nepogode izvrši uvid u nastale štete, traži proglašenje stanja elementarne nepogode i poduzme procedurom propisane radnje za nadoknadu nastale štete.

Za uklanjanje posljedica od olujnog i orkanskog nevremena ili jakog vjetra i tuče angažiraju se DVD Omiš (85 vatrogasaca i 8 vozila), i DVD Gata (58 vatrogasaca i 4 vozila), DVD Kučiće (55 vatrogasaca i 4 vozila) s ljudstvom i svom raspoloživom opremom i sredstvima te pravne osobe koje se u okviru svojih redovnih djelatnosti bave održavanjem i popravcima na infrastrukturnim objektima (HEP –pogon Omiš, Županijskih cesta Split d.o.o. nadcestarija Omiš, Peovica d.o.o., Vlastiti komunalni pogon Grada Omiša i sl).

U slučaju potrebe Grad će angažirat kamione i radne strojeve pravnih osoba sa područja Grada. Za građevinsku mehanizaciju i kamione gradonačelnik Grada treba sklopiti ugovor o eventualnom angažiranju sa postojećim obrtnicima koji su registrirani na području Grada i raspolažu s građevinskom mehanizacijom i kamionima.

Može se pojaviti potreba za angažmanom pričuvnih snaga: Zapovjedništvo civilne zaštite (21 članova), Povjerenika i zamjenika povjerenika civilne zaštite (40 povjerenika i 40 zamjenika povjerenika) i Postrojbe opće namjene civilne zaštite (33 pripadnika) za obavljanje jednostavnijih zadaća.

Grada Omiša je u mogućnosti vlastitim resursima i resursima ugovornih pravnih osoba sanirati posljedice olujnog i orkanskog nevremena ili jakog vjetra i tuče.

3.3. Snježne oborine i poledica Snježne oborine ili poledice na ovom području su uobičajene svake zime i uglavnom su manjeg intenziteta što ne znači da ne mogu poremetiti odvijanje cestovnog prometa.

Procjena vlastitih mogućnosti Potrebne snage za zaštitu i spašavanje u slučaju snježne oborine i poledica navedene su u poglavlju: V. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE 3.2.3. U slučaju ostalih prirodnih uzroka. U slučaju pojave ovakvih nepogoda potrebno je stanovništvo putem medija upozoriti na moguće opasnosti, te stupiti u kontakt s dežurnim službama Županijskih cesta Split d.o.o. nadcestarija Omiš, Peovica d.o.o., Vlastiti komunalni pogon Grada Omiša i sl. koje imaju svoj punkt sa adekvatnom mehanizacijom i sredstvima za saniranje posljedica ove vrste nepogoda.



4. U slučaju tehničko-tehnoloških nesreća izazvanih s opasnim tvarima u stacionarnim objektima u gospodarstvu

Najveća opasnost od tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća u gospodarskim objektima na području Grada Omiša prijeti od naftnih derivata i UNP iz benzinske postaje INA d.d. Omiš i od klora iz Pogona za obradu vode „Zagrad“ u Zakučcu (Vodovod d.o.o. Omiš) Apsolutni doseg utjecaja potencijalne nesreće nastale na području pod odgovornošću INA d.d. benzinskih postaja na području Grada je 310 m za nesreće nastale pri punjenu benzinskih spremnika i 192 m za nesreće nastale pri punjenju dizelskih spremnika i spremnika lož ulja, za klor iznosi 1400 m.

Procjena vlastitih mogućnosti

Potrebne snage za zaštitu i spašavanje u slučaju tehničko-tehnoloških nesreća u gospodarskim objektima navedene su u poglavlju: V. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE 3.2.4. U slučaju tehničko-tehnoloških nesreća u gospodarskim objektima.


U slučaju požara-eksplozije naftnih derivata i ostalih zapaljivih i štetnih tvari nužno je angažirati dobrovoljna vatrogasna društva s područja Grada Omiša i Javnu vatrogasnu postrojbu (JVP Split). Ovisno u kojem se gospodarskom objektu nesreća dogodila angažiraju se najbliža vatrogasna društva: DVD Omiš (85 vatrogasaca i 8 vozila), i DVD Gata (58 vatrogasaca i 4 vozila), DVD Kučiće (55 vatrogasaca i 4 vozila) sa svom raspoloživom opremom i sredstvima.

Za pružanje medicinske pomoći i prijevoz unesrećenih Grad Omiš raspolaže s malim brojem timova i vozila Hitne medicinske pomoći, pa će se angažirati i medicinski timovi sa susjednih područja. Unesrećeni će se zbrinuti u KBC Split koji je opremljen i pripremljen za ovu vrstu ugroze.

Ako je došlo do izlijevanja opasne tvari po terenu angažiraju se tvrtke ovlaštene za čišćenje, skupljanje i zbrinjavanje opasnih tvari.

Nužno je angažirati službe i postrojbe središnjih tijela državne uprave koje se zaštitom i spašavanjem bave kao redovitom djelatnosti, te organizirati radnje i postupke koje bi dovele do eliminiranja posljedica požara ili eksplozije uskladištenih naftnih derivata.

Može se pojaviti potreba za angažmanom pričuvnih snaga: Zapovjedništvo civilne zaštite (21 član), Povjerenika i zamjenika povjerenika civilne zaštite (40 povjerenika i 40 zamjenika povjerenika) i Postrojbe opće namjene civilne zaštite (33 pripadnika) za provedbu evakuacije stanovništva.

5. U slučaju tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća u prometu (cestovnom, željezničkom, zračnom ili pomorskom)

Opasnost od tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća u prometu na području Grada Omiša prijeti od prijevoza opasnih i štetnih tvari cestovnim prometnicama (D8 i A1) i od nesreće pomorskom prometu na području Grada. Ugroženost stanovništva od ovih opasnosti je velika i postoji mogućnost nastanka velikih šteta uslijed tehničko-tehnološke katastrofe u prometu. U slučaju prometnih nesreća istih može biti ugroženo stanovništvo ili drugi sudionici u prometu, a uslijed izlijevanja opasne tvari i njenog zapaljenja. Posljedice za okoliš bile bi zagađenje rijeke Cetine uz samu cestu i zagađenje mora u slučaju nesreće u pomorskom prometu.




Potrebne snage za zaštitu i spašavanje u slučaju tehničko-tehnoloških nesreća u prometu navedene su u poglavlju: V. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE 3.2.4. U slučaju tehničko-tehnoloških nesreća u prometu.


U slučaju požara - eksplozije naftnih derivata i ostalih zapaljivih i štetnih tvari uslijed nesreće u cestovnom prometu nužno je angažirati dobrovoljna vatrogasna društva s područja Grada i Javnu vatrogasnu postrojbu (JVP Split). Ovisno u kojem se gospodarskom objektu nesreća dogodila angažiraju se najbliža vatrogasna društva: DVD Omiš (85 vatrogasaca i 8 vozila), i DVD Gata (58 vatrogasaca i 4 vozila), DVD Kučiće (55 vatrogasaca i 4 vozila) sa svom raspoloživom opremom i sredstvima.

Za uklanjanje vozila koja su sudjelovala u nesreći u cestovnom prometu angažiraju se tvrtke koje imaju potrebnu mehanizaciju.

Za pružanje medicinske pomoći i prijevoz unesrećenih Grad Omiš raspolaže s malim brojem timova i vozila Hitne medicinske pomoći. Unesrećeni će se zbrinuti u KBC Split koji je opremljen i pripremljen za ovu vrstu ugroze.

Ako je došlo do izlijevanja opasne tvari po terenu angažiraju se tvrtke ovlaštene za čišćenje, skupljanje i zbrinjavanje opasnih tvari.

Nužno je angažirati službe i postrojbe središnjih tijela državne uprave koje se zaštitom i spašavanjem bave kao redovitom djelatnosti, te organizirati radnje i postupke koje bi dovele do eliminiranja posljedica požara ili eksplozije naftnih derivata koji se nalaze u vozilu.

Može se pojaviti potreba za angažmanom pričuvnih snaga: Zapovjedništvo civilne zaštite (21 članova), Povjerenika i zamjenika povjerenika civilne zaštite (40 povjerenika i 40 zamjenika povjerenika) i Postrojbe opće namjene civilne zaštite (33 pripadnika) za provedbu evakuacije stanovništva.

6. U slučaju proloma hidroakumulacijske brane

Rušenje brane „Peruča“ prouzročilo bi na području Grada Omiša poplavljene i rušenje objekata infrastrukture, stambenih i poslovnih objekata. O broju ljudskih žrtava je i teoretski besmisleno govoriti, jer bi se pravovremenim uzbunjivanjem stanovništva, kada ostaje dovoljno vremena za evakuaciju isključivo ljudi, a ne i materijalnih dobara, isti trebao svesti na minimum (radi se o onom dijelu stanovništva koje se iz nepoznatih razloga kao npr. bolest, nepokretnost, gluhoća i dr., neće biti evakuirani).

Potrebno ljudstvo, oprema i materijali za obranu od poplava prouzrokovane prolomom hidroakumulacijske brane „Peruča“ angažiraju se Hrvatske vode sa svojim djelatnicima zaduženim za provođenje obrane od poplave i njihov ovlašteni izvođač „Cetina d.d. Sinj“ koje je opremljeno ljudstvom i materijalnim resursima za obranu od poplave.

Procjena vlastitih mogućnosti Potrebne snage za zaštitu i spašavanje u slučaju proloma hidroakumulacijske brane navedene su u V. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE 3.2.6. U slučaju proloma hidroakumulacijske brane. Stožer zaštite i spašavanja Grada Omiš, (9 članova) bit će angažiran sa stručnim službama Grada Omiša za organizaciju evakuacije, procjenu štete i sanaciju. Potrebno ljudstvo, oprema i materijali za obranu od poplava angažiraju se iz sastava poduzeća „Cetina“ d.d. Sinj koje je opremljeno ljudstvom i materijalnim resursima za obranu od poplave (70 djelatnika, ukupno 49 strojeva) i DVD Omiš (85 vatrogasaca i 8 vozila), i DVD Gata (58 vatrogasaca i 4 vozila), DVD Kučiće (55 vatrogasaca i 4 vozila) i sva raspoloživa mehanizacija.



Po dojavi o prolomu brane aktiviraju se Zapovjedništvo civilne zaštite (21 članova), Povjerenici i zamjenici povjerenika civilne zaštite (40 povjerenika i 40 zamjenika povjerenika), Postrojbe opće namjene civilne zaštite (33 pripadnika) za provedbu evakuacije i ostale poslove u ugroženim naseljima.

Za uklanjanje posljedica od proloma hidroakumulacijske brane angažira se Vodovod d.o.o. Omiš, HEP –pogon Omiš, Županijske ceste Split d.o.o. nadcestarija Omiš.

Grad Omiš nema dostatne snage za zaštitu i spašavanje u slučaju proloma hidroakumulacijske brane pa je potrebno angažirati snage iz SDŽ i RH.

7. U slučaju epidemiološke i sanitarne opasnosti

Na temelju prijava zaraznih bolesti u promatranom razdoblju epidemiološka situacija na području Grada Omiša može se ocijeniti razmjerno povoljnom. Bolesti niskog higijenskog standarda (hepatitis A, bacilarna dizenterija, trbušni tifus) posve su potisnute, a bolesti protiv kojih se cijepi su svedene na pojedinačne slučajeve, a neke su u potpunosti iskorijenjene (difterija, polimijelitis). Iz takve povoljne situacije izdvaja se TBC sa pobolom koji valja i dalje aktivno snižavati. Klasične spolne bolesti (gonoreja, sifilis) vrlo su rijetke i pod nadzorom.

U mogućim katastrofičnim situacijama ukoliko dođe do onemogućenosti pravilne dispozicije otpadnih voda i komunalnog otpada, nedostupnosti zdravstveno ispravne vode i hrane, moguć je porast slučajeva pojedinih bolesti, u prvom redu crijevnih zaraznih bolesti. U takvim uvjetima, zbog nemogućnosti provođenja uobičajenih higijenskih mjera, povećao bi se broj bolesti vezanih uz niski higijenski standard kao što su ušljivost i svrab.

U slučaju bioterorizma velik broj uzročnika zaraznih bolesti mogao bi se iskoristiti kao pogodan biološki agens koji bi mogao uzrokovati velike epidemije i pobol stanovništva.

Ne zaboravljajući niti jedan čimbenik u cijelom sustavu zaštite od zaraza, ističe se nužnost nastavka intenzivnog preventivnog i protuepidemijskog rada epidemioloških službi i ažuran sustav prijavljivanja i praćenja kretanja zaraznih bolesti, s ciljem da se postojeći povoljni trendovi u kretanju zaraznih bolesti, nastave, a poželjno i još više svakako i poboljšaju.

Nužno je provoditi preventivne mjere nadzora nad namirnicama, kontrolu i evidenciju prijavljivanja oboljelih (ljudi te flore i faune – domaćih i divljih životinja), bliska suradnja između veterinarske i medicinske službe, pregled životinja prije klanja, održavanja besprijekorne higijene ljudi koji rade sa namirnicama, uništavanje štakora, miševa itd.

Opće mjere prevencije koje se moraju provoditi su: izolacija i liječenje zaraženih osoba kao izvora i prijenosnika zaraze te izbjegavanje i uklanjanje drugih putova širenja s ciljem ograničavanja širenja bolesti, prevencija kontaminacije vode i hrane uzročnicima, te osiguravanje osnovnih higijenskih mjera i sigurno odlaganje otpada.

Na području Grada Omiša ne postoji realna opasnost od pojave epidemija različitih zaraznih bolesti. U posljednjih deset godina nije zabilježena pojava zaraznih bolesti životinja koja bi imala teže posljedice te razmjer epidemije.


Potrebne snage za zaštitu i spašavanje u slučaju epidemiološke i sanitarne opasnosti navedene su u poglavlju:

V. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE 3.2.5. U slučaju epidemiološke i sanitarne opasnosti.

U slučaju epidemija i sanitarnih opasnosti te pojave stočnih zaraznih bolesti i biljnih bolesti mjere zaštite i spašavanja provodit će Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ i Hitna medicinska pomoć ispostava Omiš, Dom zdravlja SDŽ – ispostava Omiš, KBC Split, Gradsko društvo Crvenog križa Omiš i Veterinarska stanica Omiš, Savjetodavna poljoprivredna služba Splitsko-dalmatinske županije, te nadležne inspekcijske službe. Grad Omiš nije se u mogućnosti sam suočiti sa epidemijama i sanitarnim opasnostima većih razmjera pa je potrebno angažirati snage s područja SDŽ i RH.



8. Prijedlog smjernice budućeg razvoja Analizirajući prethodno obrađena poglavlja ove Procjene ugroženosti može se zaključiti da postoji opasnost i ugroženost stanovništva i materijalnih i kulturnih dobara i okoliša za područje Grada Omiša od pojedinih prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća. Grad Omiš raspolaže sa redovnim snagama zaštite i spašavanja koje ne mogu učinkovito odgovoriti kod reagiranja na sve velike nesreća i katastrofe uz potporu dodatnih pričuvnih snaga zaštite i spašavanja (Povjerenici i zamjenici povjerenika civilne zaštite i Postrojbe civilne zaštite), te udruge građana čija djelatnost je vezana za sustav zaštite i spašavanja. Sve sudionike sustava zaštite i spašavanja potrebno je permanentno osposobljavati, opremati, obučavati, uvježbavati gradeći djelotvoran i učinkovit sustav zaštite i spašavanja na području nadležnosti.

Na osnovu prikaza postojećeg stanja, obrade podataka i prijedloga organizacijskih i tehničkih mjera, mogu se izvesti slijedeći temeljni zaključci: • Sadašnji sustav zaštite i spašavanja na području Grada Omiša ne zadovoljava u potpunosti

• Postojeće vatrogasne snage (DVD Omiš, DVD Gata i DVD Kučiće) dodatno opremiti propisanim materijalno tehničkim sredstvima i opremom te osposobiti članove istog, kako bi učinkovito djelovalo u reagiranju u slučaju nastanka požara i drugih velikih nesreća i katastrofa.

• Sukladno članku 21. Pravilnika o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja (NN 40/08 i 44/08) gradonačelnik treba na prijedlog DUZS Područni ured Split donijeti odluku o imenovanju povjerenika i njihovih zamjenika te ih obučiti za provedbu mjera zaštite i spašavanja u slučaju katastrofa i velikih nesreća. Odluku o imenovanju povjerenika i njihovih zamjenika gradonačelnik treba donijeti u roku 30 dana od usvajanja Procjene ugroženosti na Gradskom vijeću.

• Sukladno članku 3. Pravilnika o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi civilne zaštite i postrojbi za uzbunjivanje (NN 111/07), a na temelju Procjene ugroženosti Grad treba donijeti odluku o osnivanju Postrojbe opće namjene. Popunu i raspoređivanje obveznika Postrojbe civilne zaštite opće namjene, na temelju zahtjeva Grada izvršit će DUZS Područni ured Split u suradnji s nadležnom upravom za obranu (članak 9., stavak 3. gore navedenog Pravilnika). Materijalnu popunu postrojbe opće namjene treba osloniti na resurse Grada (članak 14. stavak 3. gore navedenog Pravilnika). Odluku o osnivanju Postrojbe opće namjene Gradsko vijeće treba donijeti u roku 30 dana od usvajanja Procjene ugroženosti na Gradskom vijeću.

• Sukladno članku 3. Pravilnika o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi civilne zaštite i postrojbi za uzbunjivanje (NN 111/07), a na temelju Procjene ugroženosti Grad treba donijeti odluku o osnivanju Specijalističkih postrojbi za zaštitu i spašavanje (Tim za spašavanje iz ruševina – lake kategorije) Popunu i raspoređivanje obveznika Specijalističkih postrojbi civilne zaštite, na temelju zahtjeva Grada izvršit će DUZS područni ured Split u suradnji s nadležnom upravom za obranu (članak 9., stavak 3. gore navedenog Pravilnika). Materijalnu popunu postrojbi treba osloniti na resurse Grada (članak 14. stavak 3. gore navedenog Pravilnika). Odluku o osnivanju Specijalističkih postrojbi Gradsko vijeće treba donijeti u roku 30 dana od usvajanja Procjene ugroženosti na Gradskom vijeću.

• Sukladno članku 29. Zakona o zaštiti i spašavanju (N.N. br. 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10), a na temelju Procjene ugroženosti gradonačelnik donosi Plan zaštite i spašavanja te Plan civilne zaštite. Navedenim planovima utvrdit će se organizacija i djelovanje sustava zaštite i spašavanja, preventivne mjere i postupci, zadaća i nadležnosti ljudskih snaga i potrebna materijalno-tehničkih sredstava te provođenje zaštite i spašavanja do otklanjanja posljedica katastrofa i velikih nesreća, sukladno člancima 15.- 30. Pravilnika o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja (NN 38/08). Oba navedena plana



gradonačelnik ima obvezu donijeti u roku 90 dana od usvajanja Procjene ugroženosti na Gradskom vijeću.

• Potrebno je sklopiti ugovor s gospodarskim subjektima koji su u mogućnosti zbrinuti (smještajno i/ili za pripremu hrane) stanovništvo u slučaju evakuacije.

• Potrebno je sklopiti ugovor s postojećim pravnim subjektima, vlasnicima materijalno – tehničkih sredstava (građevinska mehanizacija, kamioni i ostalo), o korištenju istih te utvrditi točan broj i vrstu sredstava koji će Gradu biti na raspolaganju u slučaju akcidenta. Ako na području Grada nema dovoljno pravnih osoba koje posjeduju materijalno tehnička sredstva Grad može zatražiti od Splitsko - dalmatinske županije angažiranje pravnih osoba iz susjednih gradova i općina na području SDŽ, sukladno članku 30. stavak 2. Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09) što valja utvrditi i Planom zaštite i spašavanja.

• Planski, organizacijski i operativno kontinuirano unapređivati sustav zaštite i spašavanja na svim razinama njegovog ustrojavanja (izrada godišnjih analiza i smjernica).

• Unapređivati preventivu u prostornom planiranju i građenju s ciljem umanjivanja rizika i opasnosti te posljedica katastrofa i velikih nesreća.

• Osiguravati robne zalihe za djelovanje operativnih snaga sustava zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama.

• Razvijati strategiju zaštite sustava, mreža i objekata koji čine kritičnu infrastrukturu u cilju osiguranja kontinuiteta njihova djelovanja i u uvjetima katastrofa.

• Razvijati i provoditi programe osposobljavanja operativnih snaga zaštite na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.



VII. ZEMLJOVIDI

Prilog broj 1: Pregled poplavnih područja rijeke Cetine na dionici Radmanove

mlinice - Omiš i na području Blata na Cetini

Prilog broj 2: Kritična infrastruktura: Vodoopskrba, vodozaštita, pregled bujica i situacija vodnog vala u slučaju iznenadnog rušenja brane Peruča

Prilog broj 3: Kritična infrastruktura: Promet – cestovni i pomorski

Prilog broj 4: Kritična infrastruktura: Energetski sustav

Prilog broj 5: Kritična infrastruktura: Pošta i telekomunikacije

Prilog broj 6: Pregled pretežito nestabilnih područja i klizišta i prirodna dobra

Prilog broj 7: Kulturna dobra

Republika Hrvatska Splitsko-dalmatinska županija Grad Omiš Gradsko vijeće KLASA: __________________ UR.BROJ: __________________ Omiš, ____ ____ 2012. god. Predsjednik Gradskog vijeća Grada Omiša

Documents

GRAD OMIŠ - omis.hr · 1.1. Operativne snage Grada Omiša 93 1.2. Ostale operativne snage na području Grada Omiša 95 1.3. Udruge od značaja za zaštitu i spašavanje 99 1.4. Hrvatska