GRAD NIN · 2020-01-22 · 4.3.4 Poduzetničke zone ... Strategije: kombinacija bogate kulturne i povijesne baštine Grada Nina te nastojanja da Grad izraste u manje gospodarsko i

GRAD NIN

Strategija razvoja

Grada Nina

2016. – 2020.

Nin, travanj 2016.

Sadržaj

1 PREDGOVOR GRADONAČELNIKA....................................................................................................52 UVOD..............................................................................................................................................63 METODOLOGIJA I SUDIONICI..........................................................................................................8

3.1 Korak 1: Izrada analize situacije..............................................................................................8

3.2 Korak 2: Definicija vizije, ciljeva i prioriteta strategije............................................................8

3.3 Korak 3: Definiranje modaliteta provedbe strategija..............................................................9

3.4 Korak 4: Izrada Akcijskog plana provedbe Strategije..............................................................9

4 ANALIZA DRUŠTVENO-GOSPODARSKE SITUACIJE NA PODRUČJU GRADA NINA...........................114.1 Zemljopisni položaj i prirodne karakteristike........................................................................11

4.1.1 Geografske značajke.....................................................................................................11

4.1.2 Naselja i naseljenost.....................................................................................................12

4.1.3 Klimatske značajke........................................................................................................12

4.2 Stanovništvo.........................................................................................................................13

4.3 Gospodarstvo.......................................................................................................................16

4.3.1 Osnovni pokazatelji.......................................................................................................16

4.3.2 Osnovni rezultati poslovanja.........................................................................................20

4.3.3 Vanjskotrgovinska razmjena.........................................................................................21

4.3.4 Poduzetničke zone........................................................................................................21

4.3.5 Poljoprivreda................................................................................................................23

4.3.6 Turizam.........................................................................................................................25

4.3.7 Tržište rada...................................................................................................................30

4.4 Infrastruktura.......................................................................................................................35

4.4.1 Prometna infrastruktura...............................................................................................36

4.4.2 Telekomunikacije..........................................................................................................37

4.4.3 Energetski sustav..........................................................................................................39

4.4.4 Opskrba vodom............................................................................................................40

4.4.5 Zbrinjavanje otpada......................................................................................................41

4.5 Odgoj, obrazovanje, kultura i šport......................................................................................42

4.5.1 Obrazovanje..................................................................................................................42

4.5.2 Predškolski odgoj..........................................................................................................43

4.5.3 Osnovno školstvo..........................................................................................................44

4.5.4 Srednjoškolsko obrazovanje.........................................................................................44

4.5.5 Visokoškolsko obrazovanje...........................................................................................45

4.5.6 Obrazovanje odraslih....................................................................................................45

4.5.7 Kultura..........................................................................................................................45

4.5.8 Šport.............................................................................................................................54

4.5.9 Organizacije civilnog društva........................................................................................54

4.6 Zdravstvo i socijalna skrb......................................................................................................56

4.6.1 Zdravstvo......................................................................................................................56

4.6.2 Socijalna skrb................................................................................................................58

4.7 Zaštita i spašavanje te civilna zaštita....................................................................................59

5 SWOT ANALIZA.............................................................................................................................606 VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI............................................................................................................667 PRIORITETI I MJERE.......................................................................................................................67

7.1 Prikaz međusobne povezanosti ciljeva, prioriteta i mjera....................................................67

7.2 Razrada prioriteta i mjera.....................................................................................................68

8 PROVEDBA STRATEGIJE: INSTITUCIONALNI I FINANCIJSKI OKVIR.................................................808.1 Organizacijska struktura za provedbu Strategije..................................................................80

8.2 Financijski okvir (izvori financiranja).....................................................................................82

8.3 Usklađenost strategije s nacionalnim i regionalnim politikama............................................93

9 PRAĆENJE I EVALUACIJA...............................................................................................................949.1 Praćenje i izvještavanje.........................................................................................................94

9.2 Evaluacija..............................................................................................................................95

10 PRILOZI.........................................................................................................................................9811 IZVORI...........................................................................................................................................99

Popis slika

Slika 1: Prikaz paralelnog razvoja strategije i identificiranja projekata...................................................9

Slika 2: Položaj Grada Nina u Zadarskoj županiji...................................................................................11

Slika 3. Infrastruktura Grada Nina......................................................Error: Reference source not found

Slika 4. Pokrivenost 3G mrežom (T-com)...........................................Error: Reference source not found

Slika 5. Pokrivenost Tele2 mrežom na području Grada Nina.............Error: Reference source not found

Slika 6. Pokrivenost Vip mrežom na području Grada Nina i Zadarske županije…………………………………...........................................................................................................Error: Reference source not found

Slika 7. Vizija, strateški ciljevi i prioriteti razvoja Grada Nina do 2020……………………………………….………67

Slika 8. Organizacijska shema Koordinacijskog tijela………………………………………..……………………………….82

Popis tablica

Tablica 1. Prikaz broja stanovnika 2001. i 2011. za Grad Nin i pojedina naselja u sastavu GradaNina………………………………………………………………………………………………………………………………………………….13

Tablica 2. Kontingenti stanovništva Grada Nina (2011. godina)…………………………………………………………14

Tablica 3. Prirodno kretanje stanovništva (2011. godina)....................................................................14

Tablica 4. Indeks starenja i prosječna starost u Zadarskoj županiji (2011. godina)...............................15

Tablica 5. Broj registriranih poslovnih subjekata u Zadarskoj županiji (stanje 30. lipnja 2015.)…………17

Tablica 6. Tvrtke na području Grada Nina prema djelatnosti, 2014. godina………………………………………19

Tablica 7. Rezultati gospodarstva Grada Nina u razdoblju od 2010.-2015…………………………………………21

Tablica 8. Poduzetničke zone prema površini i namjeni u Gradu Ninu.................................................22

Tablica 9: Prikaz površina korištenog poljoprivrednog zemljišta i vrsta uporabe na dan 31.12.2015.,Grad Nin……………………………………………………………………………………………………………………………………………23

Tablica 10. Stanje stoke na području Grada Nina………………………………………………………………………….…..25

Tablica 11. Dolasci i noćenja turista na području Grada Nina…………………………………………………………...27

Tablica 12. Ostvareni dolasci prema tipu smještaja na području Grada Nina…………………………………….27

Tablica 13. Struktura smještaja u Gradu Ninu (2015. godina)………………………………………………..………….29

Tablica 14. Pregled broja zaposlenih u pravnim osobama u Zadarskoj županiji na dan 31. ožujka2015………………………………………………………………………………………..……………………………………………………….30

Tablica 15. Zaposleni u pravnim osobama u Gradu Ninu prema NKD-u 2007 (2011. godina)………….…31

Tablica 1. Glavni izvori sredstava za život stanovnika Grada Nina (2011. godina)…..……………………….31

Tablica 17. Struktura nezaposlenih Grada Nina (na dan 28.02.2014.)..................................................32

Tablica 2. Struktura nezaposlenih prema obrazovanju za Grad Nin (2013., 2014. i 2015. godina)….33

Tablica 3. Registrirana nezaposlenost u Gradu Ninu prema rodovima zanimanja u 2014. i 2015.godini……………………………………………………………………………………………………………………………………………….33

Tablica 20. Stanovništvo Grada Nina starije od 15 godina prema najvišoj završenoj školi i spolu (2011.godina) ……………………………………………………………………………….……………………………………………………………43

Tablica 4. Stanovništvo Grada Nina prema informatičkoj pismenosti (2011. godina)………………………43

Tablica 5. Popis srednjih škola kojima gravitiraju učenici Grada Nina………………………………………………45

Tablica 6. Posteljni kapaciteti u Općoj bolnici Zadar na dan 01.03.2014………………………………………….57

Popis grafikona

Grafikon 1. Struktura ukupnih prihoda gospodarstva Zadarske županije u 2014. godini po područjimadjelatnosti…………………………………………………………………………………………………………………………………………17

Grafikon 2. Raspodjela obrta u Gradu Ninu sukladno registriranoj glavnoj djelatnosti (podaci na dan31.3.2016.)………………………………………………………………………………………………………………………….……………19

Grafikon 3. Prikaz poljoprivrednih gospodarstava i veličine zemljišta na području Grada Nina…………24

Grafikon 4. Ostvarena noćenja u Gradu Ninu prema zemljama podrijetla (2015. godina)………………...28

1 PREDGOVOR GRADONAČELNIKA

Staregija razvoja Grada Nina predstavlja strateški dokument od velikog značaja za razvoj, smjer i način djelovanja gospodarstva i društvenog razvoja našeg grada do 2020. godine.

U svom temeljnom obliku, pažljivo se vodila briga da bude usklađena sa strateškim okvirima županijskog, nacionalnog i razine Europske unije. Strategija razvoja Grada Nina izrasla je na temeljimadetaljne analize socijalnog i ekonomskog stanja na području Grada, kao i na utvrđivanju postojećih resursa, problema i potreba, odnosno naših prednosti i prilika, slabosti i prijetnji.

Dvije su se važne činjenice provlačile kao neizostavne odrednice razvoja tijekom cijele izrade Strategije: kombinacija bogate kulturne i povijesne baštine Grada Nina te nastojanja da Grad izraste umanje gospodarsko i turističko središte; te činjenica da Grad Nin, kao jedinica lokalne samouprave, predstavlja jedinstven spoj urbanog i ruralnog područja. Navedene karakteristike ovog područja ne mogu i ne smiju biti zanemarene te su stoga predstavljale svojevrsnu misao vodilju prilikom planiranja razvoja Grada i njegove budućnosti u kontekstu ulaska Hrvatske u Europsku uniju te pozicioniranja Grada Nina na mapi Europske unije.

Strategija sadrži i čitav niz konkretnih projekata, koji su u ovom trenutku identificirani i nalaze se u određenom stadiju pripreme te koji će se dalje nadograđivati i prilagođavati uvjetima i mogućnostima. Strategija je također podigla standarde i očekivanja od lokalne samouprave na jednu višu razinu. Naime, realizacija brojnih navedenih mjera i projekata svakako je izazov, no to je izazov kojemu moramo biti dorasli i na čijem ostvarenju moramo ustrajati, kako bismo zajedno odgovorili nazahtjevne uvjete koje je pred nas postavila globalizacija u ispunjenju naše temeljne zadaće – osiguranje svih preduvjeta za kvalitetan život građana Nina.

Gradonačelnik

Emil Ćurko

Strategija razvoja Grada Nina 2014. – 2020. 7

2 UVOD

Strategija razvoja Grada Nina predstavlja ključni strateški dokument kojim se definira smjer ukupnoggospodarskog i društvenog razvoja na administrativnom području Grada Nina u razdoblju od 2014. do2020.

Strategija je nastala je kroz snažan participativni proces donositelja odluka na lokalnoj razini (prijesvega, predstavnici Grada Nina), te predstavnika privatnog i civilnog sektora. Ovim su dokumentomobuhvaćeni svi oni procesi koji izravno doprinose razvoju Grada kroz nekoliko ključnih područja:poticanje razvoja turizma, poljoprivrede, poduzetništva, društveno-kulturnog razvoja i razvojdruštvene infrastrukture, kao i razvoja komunalne i okolišne infrastrukture.

Strategija predstavlja srednjoročni strateški dokument koji definira ciljeve i prioritete razvoja Gradaza razdoblje od 7 godina. Ovakvo planiranje predstavlja primjer dobre prakse s obzirom na činjenicuda se preklapa s glavnim programsko-planskim razdobljem na razini čitave Europske unije, kao i sglavnim strateškim dokumentima na razini Republike Hrvatske, prije svega s Operativnimprogramima za pojedina područja.

Sama izrada Strategije razvoja Grada Nina ima sljedeće ciljeve:

- odrediti dugoročnu viziju razvoja Grada

- kreirati razvojne prioritete koji vode k ostvarenju vizije

- definirati na koji način će se postizati ostvarenje prioriteta, uz koja sredstva, te uz čijuodgovornost

- definirati listu prioritetnih projekata čija će provedba osigurati provođenje zacrtanihmjera

- razviti i podržati organizacijsku/provedbenu strukturu

- optimizirati postojeće resurse.

Važno je naglasiti kako je Strategija u vlasništvu lokalnih dionika koji su je izradili i usvojili te kao takvapredstavlja konsenzus u utvrđivanju željenog smjera gospodarskog i društvenog razvoja. Njezinoprovođenje ili neprovođenje direktno će ovisiti o poduzetim naporima i zajedničkom zalaganjudionika javnog, privatnog i civilnog sektora.

Struktura dokumenta Strategije jasno je podijeljena u sljedeće 3 cjeline:

1) analiza postojećeg stanja koja je potrebna kao polazišna točka za daljnju razradu ciljeva,prioriteta i mjera

2) strateški dio koji uspostavlja vertikalnu intervencijsku logiku u smislu definiranja vizije razvojaGrada do 2020. te pripadajućih ciljeva, prioriteta i mjera

3) provedbena struktura koja transparentno i održivo navodi model provedbe Strategije, koji jetakođer razvijen u komunikaciji s lokalnim dionicima te uz uvažavanje materijalnih i ljudskihkapaciteta Grada.


Kako je riječ o strategiji lokalnog značaja, ona je u svom sadržaju nužno kompatibilna kako srazvojnom strategijom Zadarske županije, tako i sa širim strateškim okvirom i politikama na EU inacionalnoj razini, osiguravajući na taj način vertikalnu povezanost strateških dokumenata.


3 METODOLOGIJA I SUDIONICI

Iako za strateške dokumente lokalnog značaja ne postoje zadani pravilnici o njihovu sadržaju istrukturi, ova razvojna strategija izrađena je na način da poštuje odredbe Pravilnika o obveznomsadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (NN 53/10), a kojije propisalo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU (MRRFEU). Razlog za takvu odluku leži učinjenici da takav pristup bitno olakšava provedbu i praćenje provedbe Strategije, kao i njezinuusklađenost i komplementarnost sa strateškim dokumentima na svim razinama.

Osnovnu ulogu u definiranju strateškog dijela ovog dokumenta (definiranje prioriteta i mjera) imalaje radna skupina koju je okupio koordinator, gospodin Jozo Mustać, ispred Grada Nina. Radnaskupina sastojala se od 20-ak predstavnika javnog, civilnog i privatnog sektora. Podrška radnojskupina u smislu facilitiranja i moderiranja rasprava, utvrđivanja stanja i analize kapaciteta, bili sustručnjaci angažirani kao tehnička pomoć.

U nastavku je prikazan tijek procesa razvoja strategije.

3.1 Korak 1: Izrada analize situacije

Projektni tim identificirao je izvore podataka koje je bilo potrebno prikupiti za izradu kvalitetneanalize društveno-gospodarske situacije, a isti su prikupljeni, analizirani i prezentirani radnoj skupini.Analiza stanja služi kao podloga, odnosno polazište potrebno za kreiranje razvojnih prioriteta.

3.2 Korak 2: Definicija vizije, ciljeva i prioriteta strategije

Projektni tim organizirao je i moderirao radionicu za definiranje SWOT analize (analiza snaga,slabosti, prilika i prijetnji) te ciljeva/prioriteta Strategije. Razvoj SWOT analize i prioriteta/ciljevatemelji se na potrebama Grada Nina te slijedi prioritetne osi zacrtane operativnim programima zaregionalnu konkurentnost i koheziju te razvoj ljudskih potencijala.

Za svaki cilj, odnosno prioritet, identificirane su mjere Strategije koje su opet popraćene konkretnimrazvojnim projektima/aktivnostima. Svaku mjeru u praksi sačinjava jedan ili više razvojnih projekataili projektnih ideja.


Slika 1: Prikaz paralelnog razvoja strategije i identificiranja projekata

3.3 Korak 3: Definiranje modaliteta provedbe strategija

Modaliteti provedbe uključuju definiranje okvira za provedbu odnosno uloga i odgovornosti dionika uprovedbi i praćenju strategije te identificiranje izvora financiranja. Radna skupina je, uz pomoćprojektnog tima, utvrdila koje su institucije i organizacije nositelji prioriteta Strategije, odnosno,pojedinih mjera. Također je utvrđen način provedbe i praćenja Strategije te izvještavanje o napretkuprovedbe. Sustav praćenja temeljen je na objektivno provjerljivim pokazateljima u skladu s ciljevima iprioritetima ove Strategije.

Između koraka 3 i 4 provedene su konzultacije sa širom grupom dionika te su građani upoznati snacrtom strategije.

3.4 Korak 4: Izrada Akcijskog plana provedbe Strategije

Nakon procesa konzultacija, Projektni tim je izradio strukturu projektnog portfelja i zajedno sRadnom skupinom identificirao projekte i projektne ideje. Projekti koji su dio Akcijskog plana zaprovedbu strategije razrađeni su do razine projektnog sažetka. Definiran je Akcijski plan za provedbuStrategije. Stručnjaci su izradili multikriterijsku analizu zrelosti projekata koja omogućuje objektivnuocjenu projekata koji ulaze u Akcijski plan. Određeni su prioritetni projekti, definirani ciljevi Akcijskogplana te identificirani financijski izvori. Akcijski plan pokriva razdoblje od 2 godine i sadržava sljedećepodatke:

• ciljeve;

• predviđene aktivnosti;

• razdoblje provedbe plana i pojedinih aktivnosti;

• izvršitelje aktivnosti;

• međusobnu povezanost aktivnosti;


• prioritizaciju aktivnosti;

• troškove provedbe pojedinih aktivnosti;

• izvore financiranja aktivnosti;

• načine i indikatore praćenje ostvarivanja plana;

• kontrolu provedbe plana.

Posljednju fazu u razvoju strategije označio je sastanak Radne skupine na kojem je Strategijaslužbeno usvojena te je izrađen plan komuniciranja sa širom javnosti.


4 ANALIZA DRUŠTVENO-GOSPODARSKE SITUACIJE NA PODRUČJU GRADA NINA

4.1 Zemljopisni položaj i prirodne karakteristike

4.1.1 Geografske značajke

Područje Grada Nina smješteno je na SZ dijelu Zadarske županije i na SZ dijelu Ravnih kotara, a samGrad Nin udaljen je oko 15 km od Zadra.

Slika 2. Položaj Grada Nina u Zadarskoj županiji

Izvor: www.d zs .hr

Područje Grada Nina je najniži i najuravnjeniji dio Ravnih kotara. Apsolutne visine ne prelaze 100metara. Današnja reljefna struktura rezultat je složene geološke evolucije uvjetovane raznovrsnim idugotrajnim procesima endogenih i egzogenih sila, poglavito alpskom orogenezom. U plitkimmorskim i jezerskim zavalama koje su nastale između izdignutih planinskih masiva JI Europe i istočneobale Jadrana, istaložile su se naslage lapora, glina, glinenaca, pješčenjaka i vapnenaca koje supoznate pod nazivom fliš. Zbog snažnog tlaka bore su često nalegle jedna na drugu, uz rasjedanjaterena, što je mjestimično uzrokovalo znatnija gibanja pojedinih dijelova kopna. Izdizanjem kopna,more se povuklo iz srednjeg i sjevernog dijela Jadrana. Kasnije nastupaju klimatske promjene, koje supoznate po razdobljima zahlađenja, glacijala zatopljenja i interglacijala, a morska razina je spuštena.

U građi terena dominiraju sljedeće naslage:

pijesci koji su akumulirani na SI dijelu područja Grada Nina u Ravnim kotarima,


http://www.dzs.hr/

aluvij u donjem toku i ušću Miljašić jaruge,

foraminiferski vapnenci od Zatona i od Miljašić jaruge,

senonski dobro uslojeni vapnenac od Ninskih Stanova prema Bokanjačkom blatu.

More, pješčane plaže, sol, ljekovito blato, klima, fenomen lagune i klifova te plodna zemlja Ravnihkotara sa izvorima vode kao prirodnim preduvjetima razvoja u kombinaciji sa spomenicima,svjedocima slavne prošlosti ovoga kraja, čine skupinu jedinstvenih obilježja koja se mogu i morajuiskoristiti u valorizaciji i razvoju područja Grada Nina.

Maritimno obilježje – labirint uvala, kanala, prolaza i tjesnaca od Virskog mora do Velebitskog kanala,nije omogućilo pomorsku orijentaciju područja Grada Nina. Međutim, sam Nin je odigrao veliku uloguu hrvatskoj povijesti pa mu je iz toga razloga dodijeljen status Grada koji obuhvaća i naselja koja muadministrativno pripadaju.

4.1.2 Naselja i naseljenost

Nin se prostire u nekoliko formiranih zona: povijesni otok, vikend naselje Ždrijac, novi dio Nina,Bilotinjak i Ninske Vodice. Području Grada Nina administrativno pripadaju sljedeća naselja: Nin, Grbe,Ninski Stanovi, Poljica Brig, Zaton i Žerava. Teritorij Grada Nina u prirodno geografskom smisludiferencira se na:

naselja u unutrašnjosti: Grbe, Ninski Stanovi, Poljica Brig i Žerava,

naselja na obali: Zaton i Nin.

Središte Grada Nina položeno je na otočiću u laguni. Neposredno susjedstvo čine sljedeće općine:

na SZ: Vir na istoimenom otoku, Privlaka te Povljana na otoku Pagu,

na SI: općina Ražanac i općina Vrsi,

na JI: općina Poličnik,

na J: Grad Zadar.

Centar grada je otočić, promjera 500 m, povezan sa kopnom pomoću dva mosta, a nastao je napješčanom sprudu nekadašnjeg ušća rijeke Miljašić Jaruge u more. Zahvaljujući navedenimpreduvjetima, Nin predstavlja znatni gospodarski potencijal županije.

4.1.3 Klimatske značajke

Grad Nin pripada sredozemnoj klimi sa suhim i vrućim ljetima. Prosječne temperature Grada Ninaslične su prosječnim temperaturama u Gradu Zadru. Temperature ljeti prosječno iznose 25°C, zimi7°C, dok je ljetna srednja vrijednost temperature mora 23°C. Bitno obilježje klime je postojanjepravilnog ritma godišnjih doba u kojima nema neprekidno visokih ili neprekidno niskih temperatura,kao što ne postoje ni dugi periodi suše i kiša. Lokalna klima ima tri karakteristična obilježja:

stabilno i lijepo vrijeme ljeti i u ranu jesen,

burno, suho i hladno vrijeme u hladnijoj polovici godine.

Južno vrijeme u hladnijoj polovici godine ima dva tipa:


ciklonalno jugo – oblačno i vlažno sa jakim vjetrom i velikim valovima popraćeno obilnimkišama i čestim grmljavinama,

anticiklonalno jugo – vedro, toplo i manje vlažno vrijeme.

Opću cirkulaciju zraka obilježava znatna vjetrovitost. Dominira SZ preko SI do JI kvadranta. Veliki jeutjecaj bure, slično kao na susjednom Pagu i Viru, iako u manjoj mjeri. Bura je ostavila značajnetragove na biljni pokrov, litološku podlogu, poljoprivredne aktivnosti, orijentaciju objekata i naselja terazmještaj naselja i lučica. Prilikom raznih aktivnosti u prostoru utjecaj bure ne smije se nikakozanemariti, odnosno treba ih prilagoditi snažnim udarima vjetra i posolici.

Preporuke za strateško planiranje i odlučivanje:

Prilikom kreiranja strategije razvoja Grada Nina naglasak svakako staviti na odlične prirodnekarakteristike i bogata kulturna obilježja ovoga kraja, prikazati i obrazložiti njihov potencijal tedefinirati kako se isti, zajedno sa povoljnim klimatskim obilježjima, mogu iskoristiti u razvojugospodarstva i turizma Grada Nina te njegove okolice.

4.2 Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na području Grada Nina živi 2.744 stanovnika, a u samomNinu 1.132 stanovnika. Prema podacima za 2001. godinu, na području Grada Nina živjelo je 4603stanovnika, a u samom Gradu 1256 stanovnika. Imajući u vidu administrativni preustroj iz 2006.godine, otkada u administrativno područje Grada Nina više ne ulaze općine Vrsi i Poljica, kao irazličito proveden popis stanovništva 2001. u odnosu na 2011., s obzirom da 2001. naselja Grbe,Poljica brig i Žerava nisu bila izdvojena, već je stanovništvo ovih naselja popisano unutar naselja Nin(Grbe) i Poljica (Poljica brig i Žerava), direktna usporedba broja stanovnika za 2001. i 2011. nijemoguća.

Ukoliko se primijeni jednaka metoda popisivanja stanovništva kao i u 2001., tj. ukoliko sestanovništvo Grba pribroji stanovništvu Nina, za 2011. podaci pokazuju da je stanovništvo naselja Ninblago poraslo za 4,99%. Na području koje obuhvaća Grad Nin po pitanju ukupnog broja stanovnikadošlo je do značajnog smanjenja broja stanovnika i to za 40,39% (s 4603 stanovnika u 2001. godini na2744 stanovnika u 2011. godini), ali isključivo kao posljedica prije spomenutog izdvajanja dviju općinaiz sastava Grada Nina. Kako općina Vrsi prema popisu iz 2011. broji 2053 stanovnika, jasno je da je nadanašnjem području Grada Nina broj stanovništva ostao otprilike isti ili čak doživio blagi porast.

Tablica 1. Prikaz broja stanovnika 2001. i 2011. za Grad Nin i pojedina naselja u sastavu Grada Nina

2001. 2011.

svi M Ž svi M Ž

Nin 1256 625 631 1132 543 589

Grbe - - - 190 95 95

Ninskistanovi

358 174 184 358 176 182


Poljica 945 475 470 - - -

Poljica Brig - - - 276 137 139

Vrsi 1508 743 765 - - -

Zaton 536 269 267 580 291 289

Žerava - - - 208 112 96

UKUPNO 4603 2286 2317 2744 1354 1390

Izvor: www.d zs .hr, pristupljeno: 11. 4.2016.

U Gradu Ninu radno sposobno stanovništvo (15 – 64 godine) čini 66% od ukupnog broja stanovnika,što je neznatno više od županijskog prosjeka (65,67%), ali istovremeno niže od nacionalnog prosjeka(67,1%).Prosječna starost po stanovniku u Gradu Ninu iznosi 43,4 godine, što je više od županijskogprosjeka (41,9 godina) te više od nacionalnog prosjeka (41,7 godina).

Tablica 2. Kontingenti stanovništva Grada Nina (2011. godina)

Spol Ukupno

GodineŽene u fertilnoj dobi

Radno sposobno stanovništvo(15-64 godine)

Godine

Prosječnastarost

0-6 0-14 0-17 0-1915-49 godina

20-29 godina

60+ 65+ 75+

Ukupno 2.744 195 404 494 553 - - 1.811 778 529 245 43,4

M. 1.354 89 193 239 270 - - 932 367 229 90 42,8

Z. 1.390 106 211 255 283 554 164 879 411 300 155 44

Izvor: www.d zs .hr, pristupljeno: 05.04.2014.

Prirodno kretanje stanovništva Grada Nina ukazuje kako je u 2011. godini bilo ukupno 20živorođenih, dok je umrlih bilo 29, što označava negativni prirodni prirast, odnosno ukazuje na to daje 2011. godine bilo 9 rođenih manje nego umrlih. Vitalni indeks (tumači se kao broj živorođeni na100 umrlih) je iznosio 69,0 što znači da je na 69 živorođenih bilo 100 umrlih.

Tablica 3. Prirodno kretanje stanovništva (2011. godina)

Nin 2011.

Živorođeni 20

Mrtvorođeni -

Umrli 29

Umrla dojenčad - Ukupno -

- 0-6 dana -

Prirodni prirast -9


http://www.dzs.hr/

http://www.dzs.hr/

Brakovi - Sklopljeni 16

- Razvedeni -

Vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) 69,0

Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/07-01-01_01_2012.htm, pristupljeno: 05.04.2014.

Indeks starenja koji pokazuje koliki je udio osoba starijih od 60 godina u odnosu na osobe mlađe od20 godina iznosi 140,7 i viši je od prosjeka Zadarske županije (117,4). Koeficijent starosti pokazujeudio osoba starijih od 60 godina u ukupnom stanovništvu te iznosi 28,4 i nešto je veći u odnosu naZadarsku županiju (25,5).

U odnosu na 2001. godinu, oba su pokazatelja znatno povećana. Indeks starenja je bio 86 za Zadarskužupaniju i 91,3 za Grad Nin, što pokazuje povećanje od 31,4 jedinica za županiju i 49,9 jedinica zaGrad Nin,a koeficijent starosti je bio 21,6 za županiju te 22,7 za Grad Nin, što ukazuje na drastičnoopadanje udjela mlađeg stanovništva.

Tablica 4. Indeks starenja i prosječna starost u Zadarskoj županiji (2011. godina)

2001. 2011.

Indeks starenja

Koeficijent starosti

Prosječna starost

Indeks starenja

Koeficijent starosti

Prosječna starost

Zadarska županija 86 21,6 38,9 117,4 25,5 41,9

Grad Nin 91,3 22,7 39,8 140,7 28,4 43,4



Demografska kretanja kao bitna pretpostavka gospodarskog i prostornog razvitka trajno određujuopći društveni razvitak. Kao što je prethodno objašnjeno, područje Grada Nina ne bilježi pad brojastanovnika, već je riječ o novoj administrativnoj podjeli, no evidentan je rast prosječne starosti postanovniku, odnosno opadanje udjela mlađeg stanovništva, a bez kojegneće biti moguće ostvaritidugoročni rast gospodarskih aktivnosti kao ni održivi razvoj ovoga kraja.. Dakle, kod strateškogplaniranja potrebno je raspoložive financijske resurse staviti i u funkciju ostvarivanja pozitivnogprirodnog prirasta te zadržavanja mlađeg stanovništva, uz poticanje priljeva mlađeg stanovništva izokolnih krajeva, kako bi se ostvarila demografska slika koja će moći podržati gospodarski razvoj.


http://www.dzs.hr/

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/07-01-01_01_2012.htm

4.3 Gospodarstvo

Prema indeksu razvijenosti koji se koristi za rangiranje županija po razvijenosti unutar RepublikeHrvatske, Zadarska županija ima indeks razvijenosti 106,39% što ju svrstava u skupinu iznadprosječnorazvijenih županija (pripada u skupinu III., u rasponu od I. – IV). Grad Nin ima indeks razvijenosti109,29%, što ga svrstava u IV. skupinu prema indeksu razvijenosti, odnosno, među iznadprosječnorazvijene lokalne samouprave (između 100% i 125% prosjeka RH).

Najstarija gospodarska djelatnost u Gradu Ninu je proizvodnja soli, koju danas obavlja Solana Nin,gdje se sol dobiva na tradicionalan način utjecajem sunca i klimatskih prilika. Tu se nalazi tzv.industrija nježnog tipa: Cromaris – mrijestilište riblje mlađi brancina i podlanica, a za mrijest se uzimamorska voda iz lagune. Jednim dijelom je riješena egzistencija stanovništva zapošljavanjem u turizmu,prodajom noćenja, gastronomske ponude, suvenira i dr. Zaton Holiday Resort ima značajnu ipresudnu ulogu na razvoj turizma u ninskom kraju. Kako se ljekovito blato koristi dugi niz godina bezstacionara, velika nada se polaže u razvoj zdravstveno turističkog centra uz pomnu brigu ojedinstvenim natura staništima. Razvoj Nina je usmjeren na održivi razvoj turizma uz vode uz koje senalazi. Također se potiče razvoj poduzetništva kroz razvoj i izgradnju tri poduzetničke zone: PoljicaBrig, Mirila i Prvi brig, gdje se poduzetnicima daju, odnosno, tek će se dati, brojne mogućnosti.Područje Grada Nina vrlo je pogodno za razvoj turističke privrede, specifične mediteranskepoljoprivrede i gospodarstva vezanog uz morsku obalu što će biti osnovni nosioci razvoja ovog dijelaZadarske županije, no planirani i željeni razvoj ovog prostora može se očekivati jedino uz istovremenirazvoj prateće infrastrukture. Od nosioca gospodarskog razvoja i zapošljavanja, potrebno je istaknuti ifarmu krava Vigens d.o.o., jednu od najvećih poljoprivredno-prehrambenih tvrtki u županiji.

4.3.1 Osnovni pokazatelji

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, najznačajniji gospodarski sektor po ostvarenimprihodima i po broju zaposlenih u Zadarskoj županiji je trgovina s oko 24,3% u strukturi ukupnihprihoda i 20,2% u strukturi zaposlenih u gospodarstvu. Slijedi Prerađivačka industrija, a prisutne subrojne proizvodne branše. Najznačajnija je proizvodnja prehrambenih proizvoda (dominirajuprerađivači ribe) i proizvodnja pića, povezana s poljoprivredom je proizvodnja sira, a s rudarstvomproizvodnja soli. Proizvodnja proizvoda od metala i nemetala tradicionalno je prisutna više od polastoljeća. U Županiji posluju tvrtke i iz tekstilne i kemijske industrije, proizvodnje građevinskihelemenata, te brojnih manje zastupljenih proizvodnih djelatnosti. Prerađivačka industrija ukupnoostvaruje oko 21,6% ukupnih prihoda i zapošljava 17,8% od ukupnog broja zaposlenih u gospodarstvuZadarske županije.

Sektor djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (turizam), pokretač jegospodarskog života i najperspektivnija razvojna grana ovog područja. Na velika trgovačka društva izove branše vezani su obrti i domaćinstva koja se bave turizmom, građevinari koji grade, opremaju iodržavaju objekte, te brojni dobavljači. U Zadarskoj županiji u hotelima, privatnom smještaju,kampovima, turističkim naseljima i ostalim turističkim objektima ima preko 100.000 kreveta, 2014.godine ostvareno je 1,47 milijuna turističkih dolazaka, te 10,08 milijuna noćenja. Preko 80% stranih jeturista, dominiraju Nijemci, Slovenci, Česi i Austrijanci.


Oko 10,3% ukupnih prihoda i 7,9% zaposlenih vezano je uz sektor prijevoza i skladištenje, gdjedominira najveći hrvatski brodar Tankerska plovidba d.d. Zadar.

Ribarstvo i marikultura, manjim dijelom i poljoprivreda zaslužni su za oko 9,0% ukupnih prihoda i6,9% zaposlenih. U Zadarskoj županiji sjedište je većine hrvatskih uzgajivača tuna i najvećeguzgajivača bijele ribe, te najveća koncentracija ribarske flote u Hrvatskoj. Područje Ravnih kotarapogodno je i koristi se za uzgoj voća i povrća, uzgoj krava, a zadnjih desetak godina podignuti subrojni višegodišnji nasadi maslina, vinove loze i smokava uz istodobni razvoj proizvodnih kapacitetaza preradu ovih mediteranskih kultura.

Sektor građevinarstva najviše je pogođen krizom 2009. - 2014. i njegov udjel pao je na oko 7,2%ukupnih prihoda i 8,5% zaposlenih. Trgovačka društva iz ovog sektora vezana su uglavnom uzprojektiranje, građenje, održavanje i ostale popratne djelatnosti na području Zadarske županije.

Grafikon 1. Struktura ukupnih prihoda gospodarstva Zadarske županije u 2014. godini po područjimadjelatnosti

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Gospodarski profil županije

Na području Zadarske županije u lipnju 2015. godine prema podacima DZS-a registrirano je 10.188pravnih osoba od kojih je ukupno 5.859 bilo aktivno. Od ukupnog broja pravnih osoba, registrirano je5.399 trgovačkih društava, od čega 4.761 aktivno, 2.336 je registriranih poduzeća i zadruga, od čega127 aktivno te 2.453 registriranih ustanova, tijela, udruga, fondova i organizacija, od čega 971aktivno. Uz navedeno, u lipnju 2015. registrirano je i 4.827 obrta i slobodnih zanimanja. Od 5.399registriranih trgovačkih društava, njih 773 su bila jednostavna društva s ograničenom odgovornošću(772 aktivnih), društava s ograničenom odgovornošću je bilo 4.550 (3.932 aktivna) te je ostalih oblikabilo 76 (57 aktivnih).

Tablica 5. Broj registriranih poslovnih subjekata u Zadarskoj županiji (stanje 30. lipnja 2015.)

Registrirane Aktivne

Ukupno 10188 5859

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 351 206


Rudarstvo i vađenje 30 26

Prerađivačka industrija 729 512

Opskrba el. energijom, plinom, parom i klimatiz. 56 52

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom, sanacija okoliša

52 47

Građevinarstvo 913 682

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla 2738 1121

Prijevoz i skladištenje 289 183

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 845 670

Informacije i komunikacije 120 96

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 20 16

Poslovanje nekretninama 233 204

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 597 470

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 484 386

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 193 66

Obrazovanje 189 147

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 144 99

Umjetnost, zabava i rekreacija 899 354

Ostale uslužne djelatnosti 1306 522


Na području Grada Nina u 2014. bile su registrirane 42 tvrtke, koje su zapošljavale 153 zaposlenika.Sve tvrtke spadaju u mala poduzeća. Prema djelatnosti, najviše tvrtki registrirano je u djelatnostipružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, a slijedi građevinarstvo i administrativne ipomoćne uslužne djelatnosti.


http://www.dzs.hr/

Tablica 6. Tvrtke na području Grada Nina prema djelatnosti, 2014. godina

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, ŽK Zadar

Obrtništvo na području Grada Nina pripada u domenu Udruženja obrtnika Zadar. Prema podacimaUdruženja obrtnika Zadar, na dan 31.3.2016. na području Grada Nina bilo djeluju 93 aktivna obrta. U2013. bilo je 101 aktivnih obrta, u 2014. 91, a u 2015. aktivnih obrta je bilo 94.

Prema Izvješću o radu Udruženja za 2014. godinu, broj obrta u Udruženju kontinuirano opada od2006. naovamo, kao posljedica opće gospodarske krize, preopterećenosti poslovanja sve brojnijimfinancijskim izdacima, nelojalne konkurencije unutar sive ekonomije te komparativnih zakonskihprednosti drugih oblika poslovanja. Najveći pad broja obrta bilježi se u sekciji graditeljstva, a blagiporast bilježi samo sekcija intelektualnih usluga.

Grafikon 2. Raspodjela obrta u Gradu Ninu sukladno registriranoj glavnoj djelatnosti (podaci na dan31.3.2016.)

Izvor: prema podacima Udruženja obrtnika Zadar


4.3.2 Osnovni rezultati poslovanja

Poslovanje gospodarstva Zadarske županije u 2014. pokazuje pozitivne pomake u odnosu na 2013.:povećan je broj zaposlenika, rasli su ukupni prihodi, povećane su investicije u novu dugotrajnuimovinu. Prema podacima Fine1, u 2014. godini Zadarska županija je prema neto dobiti, odnosno,neto gubitku poduzetnika rangirana na 19. mjesto (od 20 županija i Grad Zagreb), s ukupnimprihodima od 11.354.749 kn, što je za 3,1% više nego u 2013., te neto gubitkom od gotovo -135 mil.kn. Poduzetnici koji su iskazali dobit, zajedno su imali ukupno 687,0 mil. kuna dobiti prijeoporezivanja ili 8,8% manje nego u prethodnoj godini, a poduzetnici koji su iskazali gubitak, zajednosu imali ukupno 752,7 mil. kuna gubitka prije oporezivanja ili 2,6% manje nego u 2013. godini. U2014. rasli su i prihodi od prodaje u inozemstvu i to za 5,5%. Po broju poduzetnika, županija je 8. uRH, a po broju zaposlenih 9.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u apsolutnim iznosima najveće povećanje ukupnihprihoda u 2014. zabilježeno je u području prerađivačke industrije i to za 310,1 mil. kuna ili 14,4% višenego prethodne godine. Smanjenje ukupnih prihoda najveće je bilo području poslovanjanekretninama i to za 75,5 mil. kuna ili 38,4% manje nego prethodne godine.

Vrijednost aktive gospodarstva Zadarske županije povećana je za 5,6% uz ravnomjerno povećanjesvih glavnih stavki aktive. Poboljšana je struktura pasive: kapital i rezerve povećani su za 17,2%,Kratkoročne obveze povećane su za 3,7%, a zabilježen je porast dugoročnih obveza za 1,6%. Više se jei investiralo: ulaganja su iznosila 1.187,5 mil. kuna ili 20,1% više nego u 2013. godini. Najviše seulagalo u području opskrbe električnom energijom – 397,1 mil. kuna, poljoprivredi, ribarstvu išumarstvu – 151,2 mil. kuna, te opskrbi vodom – 138,1 mil. kuna.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore2, u 2014. tvrtke na području Grada Nina (njih 42)zapošljavale su 153 zaposlenika. Ukupni prihod iznosio je 56.154.232 kn, a ukupni rashodi iznosili su76.910.359 kn. Najviše prihoda ostvareno je u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (gotovo45% od ukupnih prihoda). Tvrtke su ostvarile prihod od prodaje u inozemstvu u iznosu od 154.631 kn,a istovremeno je ostvaren uvoz u iznosu od 264.746 kn (ukupan iznos prihoda od prodaje ostvarilajedna tvrtka registrirana u djelatnosti rudarstva i vađenja). U dugotrajnu imovinu investirale su5.140.317 kn.

Promatrano nekoliko godina unazad, za tvrtke na području Grada Nina uočljivo je da je najboljagodina bila 2011. kada su ostvareni najveći ukupni prihodi (33 tvrtke ostvarile su gotovo 90 mil. knprihoda), najveći prihodi od prodaje u inozemstvo (nešto više od 1,9 mil. kn) te se najviše investiralo(preko 16,5 mil. kn). U 2012. bilježimo drastičan pad ukupnog prihoda (ispod 75% od ostvarenog u2011.) i ostvarenog izvoza (ispod 80% od ostvarenog u 2011.). Podaci se blago poboljšavaju u 2014.,ali su i dalje daleko ispod onih za 2011.

1 Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske u 2014. po gradovima/općinama, Zagreb, svibanj 2015. Podaci iz analize obuhvaćaju samo poduzetnike koji su do 31.3.2015. podnijeli godišnji financijski izvještaj za 2014. godinu.2 Podaci prema bazi Biznet, temeljeni na godišnjim financijskim izvještajima obveznika poreza na dobit sa sjedištem na području Grada Nina.


Tablica 7. Rezultati gospodarstva Grada Nina u razdoblju od 2010.-2015.

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Ukupni prihodi (HRK) 76 276 282 89 838 620 67 133 313 53 987 373 56 154 232

Ukupni rashodi 81 975 559 80 351 234 63 754 011 50 884 967 76 910 359

Prihodi od prodaje u inozemstvo

1 633 229 1 924 519 366 789 328 207 154 631

Investicije u novu dugotrajnu imovinu 5 395 127 16 559 273 14 649 616 10 956 351 5 140 317

Ukupan uvoz 1 373 252 3 238 247 552 156 327 293 264 746

Broj zaposlenih (na temelju sati rada)

198 177 154 128 153

4.3.3 Vanjskotrgovinska razmjena

Ukupan izvoz Republike Hrvatske u razdoblju od siječnja do prosinca 2014., prema podacima DZS-a,iznosio je 78,9 milijardi kuna. Istodobno je uvoz iznosio 130,4 milijarde kuna. Vanjskotrgovinski deficitiznosio je 51,5 milijardi kuna. U odnosu na 2013. uočljiv je porast izvoza za više od 10 mlrd kn, dok jeistodobno porastao i uzvoz za gotovo 11 mlrd kn.

Prema podacima HGK, Županijske komore Zadar, u Zadarskoj županiji u 2014. godini izvezeno je robeu vrijednosti od 1,39 mlrd kn, što je povećanje od 7,2 posto u usporedbi s 2013. godinom. Robni uvozu 2014. godini iznosio je 1,37 mlrd kn, ili 13,2 posto više u usporedbi s 2013. godinom.

Vanjskotrgovinsku razmjenu Zadarske županije karakteriziraju visoki udjel izvoza usluga u strukturiprihoda od prodaje u inozemstvu (vozarine Tankerske plovidbe d.d. i turističke usluge fakturiranestranim kupcima), te pozitivna bilanca robne razmjene u kriznom razdoblju od 2009. godine. Prihodna inozemnom tržištu trgovačkog društva Tankerska plovidba d.d. Zadar u nekim godinamapremašuje iznos cjelokupnog robnog izvoza Županije. Prerađivačka industrija ukupno ostvaruje oko70% robnog izvoza gospodarstva. Glavninu robnog izvoza Zadarske županije čine aluminijske folije iodljevci od aluminija. Ribarstvo i marikultura te manjim dijelom poljoprivreda zajedno ostvaruju oko25% robnog izvoza Županije.

Na području Grada Nina u 2014. samo jedna tvrtka ostvaruje izvoz u inozemstvo. Ukupna vrijednostizvoza iznosila je 154.631 kn, a istovremeno je ostvaren uvoz u iznosu od 264.746 kn.

4.3.4 Poduzetničke zone

Poduzetnička zona je dio gradskog/općinskog teritorija u kojemu se obavljaju određene gospodarskedjelatnosti uz poštivanje važećih gospodarskih propisa, kao i onih koje su vezani na očuvanje i zaštituokoliša. Za male i srednje poduzetnike i obrtnike dobro je da sve ili dio svojih aktivnosti lociraju upoduzetničku zonu iz razloga što su unutar zona predviđeni odgovarajući prostori za obavljanjedjelatnosti.

Glavni ciljevi osnivanja zone mogu se definirati na sljedeći način:

osiguravanje dugoročnih uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva i proizvodnogobrtništva kao jednog od najvažnijih i najstabilnijih nositelja razvoja gospodarstva,


dugoročno smanjivanje i ublažavanje nezaposlenosti i poticanja poduzetnika na otvaranjenovih radnih mjesta, osobito unutar proizvodnih djelatnosti,

stimuliranje rasta i razvoja poduzetnika, osobito u pogledu razvoja novih proizvoda, primjenenovih tehnologija i poticanja izvoza,

olakšavanje komunikacije i poticanje suradnje između poduzetnika i obrtnika koji će se naćiunutar zone, osobito poticanje na udruživanje na realizaciju konkretnih poduzetničkih irazvojnih projekata.

Poslovni rezultati i iskustva poduzetničkih zona u razvijenim europskim zemljama potvrđuju rezultateu smislu poticanja proizvodnje, izvoza, dolazak stranog kapitala i jeftinijeg prijevoza roba i tehnologiješto je svakako najvažnije za realno povećanje zaposlenosti, kako na razini cijele države tako i na razinijedinica lokalne samouprave.

U Gradu Ninu planirane su 3 poduzetničke zone koje su navedene u tablici, dok u Zadarskoj županiji,koja je podijeljena u 31 lokacijske jedinice, postoje 74 poduzetničke zone. Zone su različite po veličinitako da se planirana površina kreće u rasponu od manje od hektara do oko 400 hektara (najveća popovršini je u Gradu Zadru). U poduzetničkoj zoni Mirila postoji oslobađanje od poreza od komunalnenaknade ovisno o broju zaposlenih od jedne do više godine, poreza na dobit i dijela komunalnogdoprinosa, dok je za zonu Prvi Brig ove godine iz proračuna izdvojeno 850.000 kn za investiranje. Upoduzetničkoj zoni Mirila djeluju 3 poduzetnik (Trafostanica 110 kW, Kivs namještaj Nin i Becksd.o.o.) (Kivs d.o.o. – proizvodnja namještaja) U poduzetničkoj zoni Poljica Brig također djeluje 1poduzetnik.

Tablica 7. Poduzetničke zone prema površini i namjeni u Gradu Ninu

Naziv i lokacija zonePoduzetnička

zona Poljica brig, PoljicaBrig

Poduzetničkazona Mirila, Nin Prvi brig, Zaton

Površina u ha 3,1 4,42 12

Djelatnostiproizvodne

zanatskeproizvodne

zanatskeproizvodne

zanatske, uslužne

Do zone

Cesta da da da

Struja da da da

Voda da da da

Odvodnja ne ne ne

Telekom. da da da

U zoni

Cesta da ne ne

Struja da da da

Voda da da da

Odvodnja ne da ne

Telekom da da da

Izvor: www.zadra.hr, www.investinzadar-croatia.com, http://zone.mingorp.hr/ninPZM.htm, pristupljeno: 08.04.2014.


4.3.5 Poljoprivreda

Na području Ravnih kotara nalazi se cca 30% ukupnih poljoprivrednih površina Dalmacije. Napodručju Grada Nina mogućnosti poljoprivredne proizvodnje su značajne, osobito kada je riječ ovinogradarskoj, povrtlarskoj i voćarskoj proizvodnji.

Grad Nin ima dobar preduvjet za ekološku proizvodnju, a to je nezagađenost tla. Preduvjet je zaulazak na tržišta poljoprivrednih proizvoda upravo raznovrsnost ponude poljoprivrednih proizvodakoji se proizvode na području Grada. Nedostaci poljoprivredne proizvodnje su visok stupanjzapuštenosti (cca 95%), nedovoljno su rigorozne kontrole korištenja poticajnih sredstava kao inepostojanje poticaja za usmjeravanje uzgoja određenih kultura. Poseban problem je nepostojanjesustava navodnjavanja, odnosno samo ga pojedini poljoprivrednici imaju.

Najpogodnije lokacije za vinogradarstvo su Sv. Toma – Brižine i dio zatonskog polja (oko 30%) u Ninu.Međutim, potrebno je stvoriti gustu mrežu vjetrozaštitnih pojaseva, jer jaki vjetrovi i posolica mogu upojedinim godinama nanijeti velike štete. Proizvodnja povrća može se organizirati samo uz područjeMiljašić – Jaruge (Grbe Voše – Zgon) te na lokacijama Bokanjačko blato i Rašinovac, gdje su osiguranedovoljne količine vode za navodnjavanje. Na ostalim lokalitetima prednost imaju kulture koje netraže veće količine vode. U Bokanjačkom polju i Rašinovcu mogu se proizvesti velike količine povrća,posebno kupusa i mrkve, za industrijsku preradu ili sušenje.

Voćarska i maslinarska proizvodnja je slabo razvijena. Glavni ograničavajući čimbenik je bura sposolicom, koja u pojedinim godinama i na ostalim poljoprivrednim kulturama uzrokuje velike štete.U tom smislu potrebna je sadnje vjetrozaštitnih pojaseva koji bi štitili od snažnih udara vjetra. Usadašnjim uvjetima, maslinarska i voćarska proizvodnja se može razvijati samo na prikladnim,zaštićenim položajima i lokacijama.

Prema podacima iz ARKOD baze podataka prikazana je ukupna površina korištenog poljoprivrednogzemljišta i vrsta uporabe na području Grada Nina. Za svako naselje dan je pregled ukupne površine uha te broj parcela koji se koristi u određene namjene.

Tablica 9: Prikaz površina korištenog poljoprivrednog zemljišta i vrsta uporabe na dan 31.12.2015., Grad Nin

Naselje /

Vrstauporabe

Nin Ninskistanovi

Grbe Poljica brig Zaton Žerava Ukupnopremauporabi

površina u ha / broj parcela

Oranica 1.84 / 11 195.71 / 71 91.85 / 30 13.67 / 38 1.81 / 13 22.83 / 67 327.71 / 230

Staklenikna oranici

- - 0.01 / 2 0.47 / 7 - 0.01 / 1 0.49 / 10

Livada 0.32 / 2 66.10 / 24 4.81 / 7 22.91 / 33 - 9.68 / 22 103.82 / 88

Krškipašnjak

5.93 / 8 69.68 / 81 2.57 / 9 28.38 / 59 1.31 / 5 48.23 / 66 150.17 / 228

Vinograd 1.24 / 6 83.31 / 22 1.05 / 8 2.26 / 13 19.19 / 6 1.54 / 8 108.59 / 63

Maslinik 2.10 / 10 192.95 / 24 1.20 / 7 4.99 / 14 35.78 / 0.40 / 2 237.42 / 77


20

Voćnevrste

0.16 / 1 138.22 / 18 - 0.36 / 22 2.71 / 2 2.01 / 8 143.46 / 51

Miješanitrajninasadi

- 1.32 / 1 0.19 / 1 - - 0.10 / 1 1.61 / 3

Ostalozemljište

0.13 / 1 97.76 / 10 - - 48.89 / 2 - 146.78 / 13

Ukupnopremanaselju

11.73 / 39 844.96/ 251 101.68 /64

73.04 /166

109.70 /48

79.40 /175

1.220.51 /743

Izvor: http://www.apprrr.hr/statistika-2015-1743.aspx, pristupljeno 18.4.2016.

Iz gornje tablice vidljivo je kako su površinski najzastupljenije oranice i maslinici. Pod trajnimnasadima (vinogradi, maslinici, voćne vrste, miješani trajni nasadi) je ukupno 491,08 ha. Najvišekorištenog poljoprivrednog zemljišta je na području Ninskih stanova i Zatona.

Ukupno je na području Grada Nina registrirano 83 poljoprivrednih gospodarstava. Od tog broja, 55poljoprivrednih gospodarstava posjeduje zemljište manje od 3ha, 23 poljoprivredna gospodarstvaposjeduju zemljišta veća od 3ha ili više, a manja od 20 ha, dok samo 5 poljoprivrednih gospodarstavaposjeduje zemljište veće od 20 ha, a manje od 100ha.

Grafikon 3. Prikaz poljoprivrednih gospodarstava i veličine zemljišta na području Grada Nina

Izvor: Upisnik poljoprivrednika na dan 14.12.2015.

Ovi podaci ne odstupaju od prosjeka na nacionalnoj razini, s obzirom da prema podacima Agencije zaplaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, oko 60 posto OPG-ova koristi do tri hazemljišta, dok je samo 2,34 posto posjeda veće od 20 ha.

Na području grada Nina od stočarske proizvodnje najrazvijenije je ovčarstvo (najviše na područjuNinskih stanova i Grba) i govedarstvo (također najviše na području Ninskih stanova). Potrebno jeintenzivirati proizvodnju u kvalitativnom i kvantitativnom pogledu, a osobito u držanju i hranidbistoke, te stvaranju obiteljskih i ostalih prerađivačkih kapaciteta za stočarske proizvode.

Tablica 10. Stanje stoke na području Grada Nina

Broj grla Broj PG-a

Govedo 47 9


http://www.apprrr.hr/statistika-2015-1743.aspx

Konji 7 4

Koze 68 3

Magarci 110 3

Ovce 2133 47

Svinje 12 1

Ukupno 2377 67

Izvor: Upisnik poljoprivrednika na dan 14.12.2015.

Na području Ninskih stanova je i sjedište tvrtke Vigens d.o.o., jedne od najvećih poljoprivredno-prehrambenih tvrtki u Zadarskoj županiji, koja vodi farmu krava.Za snažniji razvoj poljodjelske proizvodnje neophodan je razvoj prometa poljodjelskih proizvoda. Utom smislu neophodni su prateći prihvatni i distributivni kapaciteti, kao i učinkovito organiziranjeproizvođača, kako za proizvodnju, tako i za plasman.

U Ninu je u 2015. godini otvoreno Cromarisovo mrjestilište ribe, jedno o najmodernijih i najvećiheuropskih mrjestilišta. S proizvodnjom od 6.000 tona spada među deset najvećih proizvođača orada ibrancina u Europi, a više od 70 posto svojih prihoda ostvaruje na tržištima EU. U sklopu oveinvesticije modernizirat će se pogon za predrast ribe u Maloj Lamjani te će se investirati u bazene zadohranjivanje riblje mlađi. Cijelo postrojenje je visoko automatizirano. U novom mrjestilištuizgrađena je i eksperimentalna stanica koja će omogućiti istraživanje novih uzgojnih vrsta.

Grad Nin član je LAG-a „Mareta“ koji pokriva područje općina Preko, Kali, Kukljica, Sali i Privlaka teGrada Nina i ruralnih naselja Grada Zadra (otoci Olib, Silba, Premuda, Ist, Molat, Iž i Rava te naseljaKožino i Petrčane). LAG je osnovan 2012., a u 2014. je akreditiran.

4.3.6 Turizam

Područje Grada Nina Nin je moderno turističko i kulturno odredište koje turisti posjećuju zbogizuzetno očuvane prirodne baštine i čistog okoliša, bogate kulturne baštine i zbog najmodernijegturističkog naselja s apartmanima i autokampom, Zaton Holiday Resorta, prilagođenog potrebamanajzahtjevnijeg gosta današnjice, koji u apartmanskom i kamp smještaju sam ostvaruje gotovo 70%od ukupnog broja noćenja turista na prostoru Grada Nina (podaci za 2015. godinu). Ujedno je ovonajnagrađivaniji hrvatski kamp i jedan od najboljih u Europi.

Na području Grada djeluju dvije turističke zajednice koje vode odvojene turističke promete – TZGrada Nina za mjesta Nin, Grbe, Ninski stanovi i Poljica brig te TZ mjesta Zaton.

U 2014. izrađena je Strategija dugoročnog turističkog razvoja Grada Nina koja prepoznaje 5 osnovnihturističkih proizvoda za područje Grada Nina koje je potrebno dalje razvijati:

1) sunce i more – osnovu čine vrlo atraktivne duge pješčane plaže, koje se često proglašavajunajljepšim plažama u Hrvatskoj (neke od njih su Kraljičina plaža, Ždrijac, Prodorica, ZatonHoliday Resort sa plavom zastavom i Bilotinjak. Kraljičina plaža, 3 km duga pješčana plaža uNinskoj laguni, s jednim od najljepših pogleda na Velebit, pogodna je za miran odmor


posebno za obitelji s malom djecom. Ninska laguna obiluje povoljnim vjetrovima idealnim zasurfanje.

2) kulturni turizam – osnova je cijela povijesna cjelina Nina, smještena na otoku, kao i starejezgre naselja u okruženju (Ninski Stanovi, Grbe, Klanice, Zaton, Žerava), pokretni spomenici(Riznica župne crkve, Muzej ninskih starina, krstionica kneza Višeslava, kip Bogorodice sDjetetom), arheološka nalazišta, spomenici, sakralne građevine a posebice Crkva sv. Nikole iCrkva sv. Križa

3) zdravstveni turizam – osnovu čini ljekovito blato kao najveće nalazište peloida u priobalnojHrvatskoj. Planirana je izgradnja modernog rekreacijsko-turističkog centra, a što bipridonijelo stvaranju prepoznatljivosti Nina i kao destinacije za zdravstveni turizam.

4) Rekreacija i sport – temelji se na djelomično formiranim pješačko-biciklističkim stazama,kitesurfing i windsurfing ponudi, jahanju po travnatom i mekanom terenu, kroz vodu ipješčane plaže.

5) Industrijski turizam - atrakcijsku osnovu čini Solana Nin koja proizvodi sol na tradicionalannačin koristeći energiju sunca i vjetra, sa suvenirnicom s elementima muzejske prezentacije.Također se organiziraju i edukativni obilasci solane. tu se nalazi i oaza velikog broja ptica sadvije zanimljive vrste gnjezdarica koje su rijetke i ugrožene te čija je brojnost u Hrvatskoj iEuropi u opadanju: endemična vlastelica i morski kulik. Potencijal za razvoj industrijskogturizma predstavlja i Agrokompleks 'Vigens' gdje bi se turisti mogli upoznati s ekoproizvodnjom. Potencijal predstavlja i Ciglana koja je trenutno izvan funkcije, no može seiskoristiti na različite načine u sklopu ponude industrijske baštine.

Uz navedeno, na području Grada Nina gastronomska ponuda je vrlo bogata jer na malom prostorukoji administrativno pokriva grad ima više od 30 ugostiteljskih objekata od kafića / gelateria, konoba,taverna, pizzerija i restorana, a pored dalmatinskih specijaliteta nudi se jedinstveni šokol. Rivijera Ninje odredište mnogih turista zbog svoje opredijeljenosti razvoju održivog turizma.

Nin je poznat i po manifestacijama: Projekt Nin najstariji hrvatski kraljevski grad, Predstava Hrvatskakruna, Ninska šokolijada, Biciklijada "Od Branimira do Branimira", Projekt putevima Petra ZoranićaNinjanina, a pokrenute su nove manifestacije Dani soli u kraljevskom Ninu, Festival sunca i svijetlostiu crkvi sv. Križa i dr. Kulturno i sportsko ljeto bogato je nastupima klapa, kazališnim predstavama,likovnim kolonijama, izložbama, kreativnim radionicama i sl. Uz to, svake godine se tradicionalnoobilježava Blagdan Gospe od Zečeva te je Nin tako postao značajno marijansko svetište u kojem sesvake godine u svibnju okuplja velik broj vjernika. Čudotvorno ukazanje Gospe od Zečeva obilježavase tri puta tijekom godine: 5. svibnja, prvog ponedjeljka prije Blagdana Uzašašća i 5. kolovoza.Također se uz ovu manifestaciju veže i tradicionalno hodočašće na Gospin otočić. Osim toga, 24. i 25.kolovoza slave se Dani zaštitnika grada Nina sv. Marcele i sv. Anselma gdje se okupljaju vjernici, alitakođer i veliki broj turista.

Potencijal Grada Nina je osim morskog turizma i agroturizam u kojem bi moglo djelovati 10-akaktivnih OPG-a zajedno s 5 poduzeća koja imaju trajne nasade i interes za razvoj agroturizma.Također je potencijal još i odlična lokacija Grada Nina koja je u blizini 5 nacionalnih parkova, što možepovećavati broj noćenja i posjeta, a odličnoj lokaciji je potpora i izvrsna prometna povezanost(cestovna povezanost i blizina zračne luke).


Dolasci i noćenja turista

Broj turista, kako domaćih tako i stranih, na području Grada Nina raste iz godine u godinu. U 2015. napodručju Grada Nina zabilježeno je ukupno 125.191 dolazaka turista, od čega 10.836 domaćih (ili8,7%) i 114.355 stranih turista. U odnosu na 2014. kada je zabilježeno 117.485 dolazaka, indeksturističkih dolazaka iznosi 107.

U 2015. ukupno je ostvareno 1.031.780 noćenja, čime je prvi put premašena brojka od milijunostvarenih noćenja turista. Domaći turisti ostvarili su 89.944 noćenja, a strani turisti 941.836 noćenja(91,28% ukupnog broja noćenja).

Promatrajući unazad nekoliko godina, podaci o prosječnom broju ostvarenih noćenja pokazuju daprosječan broj ostvarenih noćenja domaćih turista lagano raste iz godine u godinu, dok istovremenokod stranih turista lagano pada. Tako u 2015. domaći turisti ostvaruju nešto veći broj noćenja(prosječno 8,3 noćenja) od stranih turista (prosječno 8,23 noćenja), što je novina u odnosu naprethodne godine.

Tablica 11. Dolasci i noćenja turista na području Grada Nina

Godina 2013. 2014. 2015. Indeks 2014./2015.dolasci noćenja dolasci noćenja dolasci noćenja dolasci noćenja

Grad Nin 112881 952507 117485 982363 125191 1031780 107 105

Izvor: podaci Turističke zajednice Grada Nina

Tablica 12. Ostvareni dolasci prema tipu smještaja na području Grada Nina

2013. 2014. 2015.

Zaton Holiday Resort 76905 78556 83196Obiteljski kampovi 5110 5664 5853Privatni smještaj 24235 28694 31756Vikend kuće 6631 4571 4386Ukupno 112881 117485 125191

Izvor: podaci Turističke zajednice Grada Nina

Iz gornjih podataka vidljivo je da daleko najveći broj dolazaka ostvaruje Zaton Holiday Resort sasvojim smještajnim kapacitetima (apartmani i kamp). U 2015. godini ZHR ostvaruje 66,45% odukupnog broja turističkih dolazaka na području Grada Nina. Isto vrijedi i za ostvareni broj noćenja,gdje ZHR u 2015. ostvaruje 68,78% od ukupnih noćenja.

Gledano prema zemljama porijekla, područje Grada Nina u 2015. godini (vrijedi i za 2014. i 2013.)najviše posjećuju gosti iz Njemačke koji čine skoro trećinu gostiju. Slijede Austrijanci (9,5%), domaćigosti (8,66%), Poljaci (6,88%) te potom Nizozemci, Mađari, Slovaci i Česi. Prema broju ostvarenihnoćenja u 2015. prednjače Nijemci, slijede Austrijanci, domaći gosti, Nizozemci, Poljaci i Slovaci.


Grafikon 4. Ostvarena noćenja u Gradu Ninu prema zemljama podrijetla (2015. godina).

Izvor: prema podacima Turističke zajednice Grada Nina

Smještajni kapaciteti u Gradu Ninu

Prema službenim podacima (stanje na dan 31.12.2015.), koji se odnose na kategorizirane objekte,područje Grada Nina raspolaže s kapacitetom od 10.651 kreveta, odnosno s 8,16% smještajnihkapaciteta Zadarske županije (ukupno 130.577 - stanje 10.10. 2015.).

Od ukupnog broja raspoloživih smještajnih kapaciteta, točno polovica otpada na kampove, privatnismještaj čini nešto manje od trećine ukupnih kapaciteta (30,99%), te gotovo petinu (19%) činismještaj u aparthotelima i apartmanskim naseljima. Većina kamp-mjesta i apartmana koncentriranaje u Zaton Holiday Resort. U posljednjih nekoliko godina vidljiv je znatan porast kapaciteta uprivatnom smještaju.

Zaton Holiday Resort– ovaj kompleks, smješten u neposrednoj blizini Nina, raspolaže s više tipovasmještaja: apartmanski smještaj (253 moderno opremljena klimatizirana apartmana sa četirizvjezdice te 344 apartmana s tri zvjezdice, u kojem se nalazi gotovo 90% svih kamp-mjesta GradaNina), smještaj u kampu (na raspolaganju je 1100 parcela), mobilnim kućama (313 modernoopremljenih klimatiziranih mobilnih kuća) te „glamping“ šatorima (10 safari lodge šatora). ZatonHoliday Resort promovira se kao “idealno mjesto za opuštajući obiteljski odmor prepun zabave inezaboravnih doživljaja“. Gostima se nude brojni sportski-rekreativni (jahanje, ronjenje, tenis,odbojka, košarka, biciklizam…) i animacijski sadržaji. Na raspolaganju je i usluga polupansiona.Nedostatak Zaton Holiday Resorta je u tome što ne postoji adekvatna prometna komunikacija premagradu.

Ostala smještajna ponuda Grada Nina je prosječne kvalitete. Iz strukture smještajnih kapacitetavidljivo je da na ovome području nedostaje hotelskog smještaja.


Aparthoteli - na području Grada Nin su 3 mala aparthotela (Condura Croatica, Lekavski i Onk'l Ivan).Aparthoteli su na razini dvije i tri zvjezdice, a u ukupno 42 smještajne jedinice na raspolaganju je 91krevet.

Privatni smještaj – Nin s mjestima Grbe, Ninski stanovi, Zaton i Poljica brig nudi smještaj u privatnimapartmanima i kućama za odmor. Za privatni smještaj radna je skupina istaknula lošu kvalitetusmještaja i problem neprovođenja nadzora nad kategorizacijom. Privatni smještaj je najvećimdijelom na razini jedne, dvije ili tri zvjezdice - svega 12 smještajnih jedinica s ukupno 45 kreveta imakategoriju četiri zvjezdice. U privatnom smještaju u Gradu Ninu ima ukupno 3.856 kreveta te je joškreveta u tijeku registracije.

Kampovi – Po broju mjesta u kampovima Grad Nin je vodeći u županiji. Pored poznatog i velikogkampa Zaton u Ninu se nalaze i mali obiteljski kampovi: Dišpet I, Ninska laguna, Ninska laguna II,Venera, Nick, Peroš te Grbe.

Prosječno zadržavanje turista u smještajima na području Grada Nina je 9,7 dana u privatnomsmještaju u Ninskim stanovima, 9,0 u kampu Zaton Holiday Resorta, 7,7, dana u apartmanima ZHR iprivatnom smještaju u Ninu, 7,0 privatni smještaj u Zatonu, 6,0 privatni smještaj Grbe te 4,8 malikampovi Nin i Zaton.

Tablica 13. Struktura smještaja u Gradu Ninu (2015. godina)

Br. smještajnih jedinica Br. kreveta

Vrsta smještaja Broj % Broj %

TN Zaton 597 17.8 1.661 15.6

Aparthoteli 42 1.2 91 0.9

Camping Zaton (TN Zaton) 1500 44.6 4500 42.2

Mali kampovi Nin 130 3.9 390 3.6

Ostala kampirališta 51 1.5 153 1.4

Privatan smještaj Nin 601 17.9 2.353 22.1

Privatan smještaj Grbe 19 0.6 65 0.6

Privatan smještaj Ninski stanovi 5 0.1 16 0.1

Privatan smještaj Zaton 416 12.4 1.410 13.2

Privatan smještaj Poljica brig 1 0.03 12 0.1

UKUPNO 3.362 100 8.556 100

Izvor: TZ Grada Nina

U Gradu Ninu trenutno nema srednje škole za hotelijersko – turističkog tehničara ili turističko –hotelijerskog komercijalista kojima bi se zadovoljavale potrebe za odgovarajućim kapacitetima usektoru turizma. Trenutno u Gradu Ninu djeluje samo Osnovna škola''Petar Zoranić''.

Važno je naglasiti da je zadnjih desetak godina izuzetno puno napora uloženo i u brojneinfrastrukturne projekte kojima se podizala kvaliteta života i boravka u Ninu. Pri tome se misli nauređenje grada i okolice, na brojne manifestacije kao i na intenzivnu promociju ovog područja.


4.3.7 Tržište rada

Zaposlenost

Na kraju prosinca 2014. godine u Zadarskoj županiji bilo je 46.364 zaposlenih osoba. Ukupnazaposlenost u Zadarskoj županiji (osiguranici HZZO-a prema prebivalištu) u kriznim se godinamazadržala na puno boljoj razini od državnog prosjeka, zahvaljujući i osjetnom povećanju sezonskezaposlenosti.

Zadarska županija također bilježi porast broja zaposlenih u pravnim osobama u 2015. u odnosu na2014. za 2,5% (podaci na dan 31. ožujka 2015. u odnosu na 31. ožujka 2014.). Na dan 31. ožujka 2015.ukupno zaposlenih u pravnim osobama bilo je 34.660, od čega najviše u djelatnosti trgovine na velikoi na malo, popravak motornih vozila i motocikala.

Tablica 14. Pregled broja zaposlenih u pravnim osobama u Zadarskoj županiji na dan 31. ožujka 2015.

NKD 2007 Broj zaposlenih u pravnim osobama

UKUPNO 34660

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 1216

Rudarstvo i vađenje 263

Prerađivačka industrija 3039

Opskrba električnom energijom, plinom i parom 412

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom 1106

Građevinarstvo 1737

Trgovina na veliko i malo; trgovina motornim vozilima 5487

Prijevoz i skladištenje 1622

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 2031

Informacije i komunikacije 313

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 1062

Poslovanje nekretninama 185

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 1275

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 1893

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 4078

Obrazovanje 4496

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 3079

Umjetnost, zabava i rekreacija 916

Ostale uslužne djelatnosti 450

Na razini Grada Nina, u prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011., najviše zaposlenih registriranoje u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (37,56%), zatim u građevinarstvu,obrazovanju, trgovini na veliko i malo te administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima(6,83%) te javnoj upravi i obrani kao i obveznom socijalnom osiguranju (6,59%). Najmanji broj


zaposlenih prisutan je u djelatnostima: prijevoz i skladištenje, umjetnost, zabava i rekreacija, stručne,znanstvene i tehničke djelatnosti, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, financijske djelatnosti idjelatnosti osiguranja te ostale uslužne djelatnosti. Zaposlenih uopće nema u djelatnostima:prerađivačka industrija, opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom,informacije i komunikacije, poslovanje nekretninama te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalneskrbi.

Tablica 15. Zaposleni u pravnim osobama u Gradu Ninu prema NKD-u 2007 (2011. godina)

NKD 2007Broj zaposlenih prema popisu

stanovništva iz 2011.

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 9

Rudarstvo i vađenje 19

Prerađivačka industrija -

Opskrba električnom energijom, plinom i parom 16

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom -

Građevinarstvo 44

Trgovina na veliko i malo; trgovina motornim vozilima 40

Prijevoz i skladištenje 2

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 154

Informacije i komunikacije -

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 8

Poslovanje nekretninama -

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 9

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 28

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 27

Obrazovanje 41

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi -

Umjetnost, zabava i rekreacija 4

S obzirom na glavne izvore sredstava za život, 965 (35,17%) stanovnika Grada Nina ne ostvarujeprihode, prihode od stalnog rada ostvaruje 744 (27,13%) stanovnika, a slijede osobe korisnicimirovina – njih 778 (28,35%). Ovdje je potrebno napomenuti kako je broj onih koji primaju starosnumirovinu (463) veći od broja korisnika ostalih vrsta mirovina (315).

Tablica 8. Glavni izvori sredstava za život stanovnika Grada Nina (2011. godina).

Grad NinSpol

SveukupnoM Ž

Prihodi od stalnog rada 435 309 744

Prihodi od povremenog rada 65 40 105

Prihodi od poljoprivrede 22 5 27


Starosna mirovina 245 218 463

Ostale mirovine 147 168 315

Prihodi od imovine 19 10 29

Socijalne naknade 23 46 69

Ostali prihodi 18 15 33

Povremena potpora drugih 24 33 57

Bez prihoda 397 568 965

Nepoznato - 1 1

UKUPNO 1.354 1.390 2.744

Izvor: http://www.dzs.hr/ (pristupljeno 08.04.2014.).

Nezaposlenost

U 2015. godini Zadarska županija broji 8.893 nezaposlenih osoba, što je najmanji broj nezaposlenihosoba u zadnjih 10 godina. U 2013. bilo je 12.420 nezaposlenih, a u 2014. registrirano je 9.836nezaposlenih osoba.

Pad broja nezaposlenih vidljiv je i na razini Grada Nina. U 2015. godini u Gradu Ninu registrirane su152 nezaposlene osobe, od čega 84 žena (55,26%). U 2013. u Gradu je bilo 210 nezaposlenih, a u2014. registrirane su 163 nezaposlene osobe. U 2015. najveći udio u ukupnom broju nezaposlenih sobzirom na dob čine osobe između 25 i 29 godina starosti (28 osoba ili 18,42% od ukupnog brojanezaposlenih). S obzirom na stupanj obrazovanja, najviše nezaposlenih ima završenu srednju školu(92 osobe ili 60,52%).

Stopa nezaposlenosti na razini Grada Nina (kao i na razini Zadarske županije) pokazuje kontinuiranipad u odnosu na prethodne godine. U Gradu Ninu u 2014. iznosila je 19,2, dok je u 2015. pala na15,4.

Tablica 9. Struktura nezaposlenih Grada Nina prema dobi i spolu za 2013., 2014. i 2015. godinu

Dob 2013. 2014. 2015.

UkupnoUkupno 210 163 152

Žene 108 88 84

15-19 godinaUkupno 8 4 3

Žene 3 1 1


Žene 11 9 9


Žene 10 13 13


Žene 14 12 13

35-39 godina Ukupno 23 15 20


http://www.dzs.hr/%20

Žene 10 8 13


Žene 13 9 4


Žene 11 6 7


Žene 14 15 11


Žene 18 10 8


Žene 4 5 5

65 i više godinaUkupno 0 0 0

Žene 0 0 0

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

Tablica 10. Struktura nezaposlenih prema obrazovanju za Grad Nin (2013., 2014. i 2015. godina).

Razina obrazovanja 2013. 2014. 2015.

(0) Bez škole i nezavršena osnovna škola 5 5 1

(1) Završena osnovna škola 54 39 32

(2) Srednja škola 130 99 92

(3) Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola 7 7 11

(4) Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 14 13 16

Ukupno: 210 163 152


Iz gornjih tablica vidljiv je s jedne strane pad broja zaposlenih niže razine obrazovanja uz istovremenirast broja nezaposlenih osoba više razine obrazovanja. U kombinaciji s dobnim karakteristikamanezaposlenih, iz koje je vidljivo da je najveći porast broja nezaposlenih u dobnoj skupini između 25 i29 godina, može se zaključiti kako među nezaposlenima najviše raste broj mladih, obrazovanih ljudi.

Tablica 11. Registrirana nezaposlenost u Gradu Ninu prema rodovima zanimanja u 2014. i 2015. godini.

Zanimanje - rodGodina

2014. 2015.

(0) Vojna zanimanja 0 0

(1) Zakonodavci/zakonodavke, dužnosnici/dužnosnice i direktori/direktorice 0 0

(2) Znanstvenici/znanstvenice, inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinje 16 20


(3) Tehničari/tehničarke i stručni suradnici/stručne suradnice 13 21

(4) Administrativni službenici/administrativne službenice 18 18

(5) Uslužna i trgovačka zanimanja 37 31

(6) Poljoprivrednici/poljoprivrednice, šumari/šumarke, ribari/ribarke, lovci/lovkinje 9 3

(7) Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji

16 11

(8) Rukovatelji/rukovateljice postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači/industrijske proizvođačice i sastavljači/sastavljačice proizvoda

8 4

(9) Jednostavna zanimanja 43 42

Nepoznato 3 2

Ukupno 163 152


S obzirom na rod zanimanja, najviše nezaposlenih registrirano je u jednostavnim zanimanjima te u uslužnim i trgovačkim zanimanjima.


Ključna strateška odrednica razvoja Grada Nina te najveći potencijal za dugoročni održivi razvojovoga kraja nedvojbeno mora biti razvoj turizma, posebno razvoj ekoturizma, tematskog, kulturnog izdravstvenog turizma. Pri tome službe Grada Nina, ali svakako i Zadarske županije, moraju svojimkvalitetnim projektima osigurati za te namjene što veći priljev sredstava iz raznih fondova EU koji ćebiti alternativni izvor financiranja mnogih turističkih projekata. S obzirom na alarmantne gospodarskepodatke, prije svega uvoz, izvoz, broj gospodarskih subjekata, broj obrta, prihodi aktivnih poduzeća,broj zaposlenih itd., a koji su posebice od početka krize do danas poprimili iznimno nepovoljnetrendove, treba ozbiljno razmisliti o mogućnostima razvoja poljoprivredne proizvodnje kao i na kojinačin osigurati uvjete koji će privući izravne strane investicije. Svakako treba napraviti marketing planaktivnosti za turizam, posebno uz korištenje najmodernijih informacijsko – komunikacijskihtehnologija, a koji će osigurati bolje pozicioniranje Nina kao elitnog turističkog odredišta u RH i svijetute omogućiti bolju prepoznatljivost vrlo bogate i očuvane prirodne i kulturne baštine ovog kraja.Poseban naglasak svakako treba staviti na edukaciju mladih ljudi za turizam, odnosno hotelijersko –turističkog i animacijskog karaktera, kako bi se adekvatno zadovoljile potrebe na tržištu rada zatakvom radnom snagom.

Veliki potencijal predstavlja i razvoj poljodjelstva. U smislu potrebnih mjera za poticanje istog,potrebno hitno okrupnjavanje zemljišnih posjeda.

4.4 Infrastruktura


Slika 3. Infrastruktura Grada Nina.

Izvor: www.grad-nin.hr, pristupljeno: 15. 4.2014.

4.4.1 Prometna infrastruktura

Geoprometni položaj Zadarske županije ima veliko značenje u povezivanju sjevernog i južnog dijelaHrvatske i Jadranske regije. U Zadru se sijeku paneuropske transverzale Sjever – Jug i jadransko –jonska. Kroz županiju prolazi Jadranska turistička cesta i autocesta Zagreb – Split A1 (tzv. Dalmatina).


http://www.grad-nin.hr/

Okosnicu županijske cestovne mreže na kopnenom dijelu Zadarske županije čine prometnice kojepovezuju naselja: Zadar, Nin, Pag, Biograd na Moru, Benkovac, Obrovac i Gračac međusobno i sanajvećim naseljima susjednih županija. U cilju što boljeg povezivanja otoka Zadarske županije skopnenim zaleđem, na većini otoka izgrađena je cestovna mreža koja je ujedno i osnovni preduvjet zapovezivanje svih naselja svakog otoka u homogenu prostornu i gospodarsku cjelinu. Izgradnjomautoceste Zagreb – Split udaljenost od Zagreba smanjena je na 270 km.

Zbog rubnog položaja, područje Grada Nina je dislocirano od glavnih prometnih pravaca kao što jeJTC, zračna luka, pomorska, teretna i putnička luka te željeznički kolodvor koji su vezani na županijskosredište – Zadar.

Cestovni promet

Na području Zadarske županije izgrađena je autocesta A1 - Zagreb–Split–Dubrovnik kojom senastavljaju prometni tokovi Sjeverne i Srednje Europe iz smjerova Beča, Bratislave i Budimpešte.

Na području Grada Nina ima ukupno 12,7 km državnih cesta, 29 km županijskih cesta, 9km lokalnihcesta te 152,725 km nerazvrstanih cesta.

Cestovnu mrežu na području Grada Nina čine:

dio državne ceste D 306 na potezu Vir-Nin-Zadar (D 8).

nova brza četverotračna cesta (Nin-Zadar-Biograd Na Moru) koja zaobilazi obalno područje ikoja će na području Grada Nina preuzeti prometnu ulogu postojeće državne ceste D 306, a naširem području Zadarske županije dijelom će postati alternativa postojećoj državnoj cesti D 8(Rijeka-Zadar-Split),

javne županijske ceste i javne lokalne ceste koje treba redovito održavati, uređivati irekonstruirati u skladu s potrebama, a na način da se osiguraju bolji tehnički elementi ovihcesta,

novi koridor za županijsku cestu Ž 6004 kojim se obilazi naselja: Nin, Grbe i Vrsi. Na područjugrada Nina trasa ove ceste priključuje se na buduću brzu četverotračnu cestunovi koridor zacestu koji prolazi južnije od postojeće županijske ceste Ž 6011 tako da obilazi naselja: NinskiStanovi i Žerava,

novi koridor za cestu iz naselja Zaton s priključkom na novu brzu četverotračnu cestu,

novi koridor za cestu s južne strane naselja Zaton s priključkom na novu brzu četverotračnucestu, te nastavkom do agrokompleksa „Vigens“ i dalje do novoplanirane ceste koja prolazijužnije od postojeće županijske ceste Ž 6011 i tako obilazi naselja Ninske stanove i Žeravu.

novi koridor za cestu iz Bilotinjaka s priključkom na novu trasu državne ceste D 306,

nerazvrstana cestovna mreža,

gospodarski (protupožarni), rekreacijski i turistički putovi i staze, trase kojih je potrebnoredovito održavati i popravljati. Uz obalu je moguće uređivanje pješačkih šetnica.

Promet vozila na području Grada Nina i na širem okolnom pripadajućem području ovog dijelaZadarske županije najintenzivniji je na državnoj cesti D 306 na pravcu Zadar-Nin-Vir. Trasa ove cestedanas prolazi kroz sama naselja Zaton i Nin, što stvara velike probleme mjesnom stanovništvu.


Za prometno povezivanja cjelokupnog teritorija unutar područja Grada Nina najvažniju prometnuulogu imaju ove javne ceste:

županijska cesta Ž 6011 koja povezuje naselja: Nin, Ninske Stanove i Žeravu međusobno, sažupanijskom cestom Ž 6007 (Zadar-Ražanac), državnom cestom D 8 (Split-Zadar-Rijeka) idržavnom cestom D 407 (Zemunik-Karin),

županijska cesta Ž 6004 koja povezuje naselja: Nin i Vrsi međusobno i sa županijskom cestomŽ 6007 (Zadar-Ražanac),

Nerazvrstane ceste na području Grada Nina imaju neprimjerene poprečne profile koji se uglavnomsastoje samo od kolnika neodgovarajuće širine i bez nogostupa. Zbog nepovoljnih tehničkihelemenata nisu pogodne za kvalitetno i sigurno odvijanje prometa. Najčešći je uzrok tome uglavnompostojeća stambena izgradnja i neriješeni vlasnički odnosi na terenu.

Za javni promet na području Grada Nina koristi se autobusni promet, a u naseljima su dijelomizgrađena autobusna stajališta izvan kolnika prometnica.

Pomorski promet

Pomorski promet na području Grada Nina uglavnom se odnosi na promet manjih plovila za potrebelokalnog stanovništva. Postojeće luke na području Grada Nina predstavljaju lokalne luke višeznačnenamjene. Koriste se za prihvat nautičkih plovila i kao privezišta za brodice lokalnog stanovništva tetraže nužno poboljšanje uvjeta korištenja. Postoje dvije luke: Zaton i Nin koje su otvorene za javnipromet lokalnog značaja.

4.4.2 Telekomunikacije

Na području Zadarske županije u funkciji su tri komutacijska centra županijske razine. Dva se nalaze uZadru, dok se treći komutacijski centar županijske razine nalazi u Pagu. Na području Grada Nina ufunkciji su 3 lokalne komutacije: u Ninu, Poljica Brigu i Ninskim Stanovima. Te komutacije su različitimtransmisijskim pravcima povezane na nadređeni komutacijski centar županijske razine u Zadru.Postojeće lokalne komutacije će se po potrebi i proširiti.

Uz cestu Zadar-Nin, te dalje od Nina prema Privlaci, prolazi magistralni podzemni pravac kojim supoloženi magistralni svjetlovodni kabel “Jadranko“, lokalni koaksijalni kabel i simetrični kabel“Neptun“ koji se sada koristi isključivo za lokalne potrebe. Magistralni svjetlovodni kabel “Jadranko“je od najveće važnosti jer povezuje sve naše županije koje su na moru, a ujedno se brojnimograncima koristi i za lokalna povezivanja. Ovaj kabel je uveden i u Nin, gdje je napravljenakoncentracija prijenosa do Zadra. U Ninu je također izgrađena bazna radijska stanica. Poštanskuslužbu vrše Hrvatske pošte (HP) preko poštanskog ureda Nin (broj 23232). Pokrivenost internetskimmrežama u Gradu Ninu prikazana je slikama koje slijede.

Pokrivenost 4G mrežom:


Slika 4. Pokrivenost 4G mrežom (T-com)

Izvor: https://www.hrvatskitelekom.hr/karta-pokrivenosti, pristupljeno: 18.04.2016.

Slika 5. Pokrivenost Tele2 mrežom na području Grada Nina

Izvor: http://www.tele2.hr/podrska-korisnicima/tehnicka-podrska/pokrivenost/cc26/ , pristupljeno: 18.04.2016.


Slika 6. Pokrivenost Vip mrežom na području Grada Nina i Zadarske županije

Izvor: http://www.vipnet.hr/karta-pokrivenosti, pristupljeno: 18.04.2016.

Grad Nin ima dobru pokrivenost mobilnom internetom mreža: T-com, Tele2 i Vipnet, što je vidljivo izgornjih slika. Također na području Grada Nina postoje tri telefonske centrale pomoću kojih seadekvatno reguliraju telekomunikacije na području grada.

4.4.3 Energetski sustav

Elektroopskrba Grada Nina rješavana je u sklopu jedinstvenog elektroenergetskog sustava Zadarskežupanije. Opskrba električnom energijom vrši se preko TS 110/35/10(20) Kv Nin sa pripadajućimraspletom 110 i 35 kV dalekovoda.

TS 110/35-110/10(20) Kv Nin sadrži tri transformacije:

transformator 110/35 kV snage 40MVA,

transformator 110/310(20) kV snage 20MVA,

transformator 35/10(20) Kv snage 8 MVA.

Na TS NIN su priključeni slijedeći 110 kV dalekovodi:

DV 110 kV NIN-OBROVAC sa vodičima 240/40 A1/Č+95/55 A1MG/Č,

DV 110 kV NIN-ZADAR sa vodičima 240/40 A1/Č+95/55 A1 MG/Č,

DV 110 kV NIN-PAG sa vodičima 24040 A1/Č+95/55 A1MG/Č.

Na TS NIN su priključeni i slijedeći 35 kV dalekovodi:

DV 35 kV NIN.RS KOŽINO sa vodičima 95 A1/Č + 35 Č,

DV 35 kV NIN-PAG sa vodičima 120 A1/Č + 35 Č.

Postojeći elektroopskrbni objekti višenaponskog nivoa (20, 35 i 110 kV) zadovoljavaju potrebepodručja Grada Nina. Grad Nin je 2010. godine dobio Energetsku povelju zbog stjecanja kontrole nad


http://www.vipnet.hr/karta-pokrivenosti

potrošnjom energenata kao što su struja, loživo ulje, plin i dr. kao i nad potrošnjom vode, čime su sepostigle dodatne financijske uštede kao i zaštita okoliša. Energetska povelja je u potpunosti bilapotpisana od svih gradonačelnika i župana u Republici Hrvatskoj. U poduzetničkoj zoni Poljica Brigpotrebna je nova trafostanica od 110 kV jer su sadašnji kapaciteti nedovoljni za priključak zone namrežu (kapacitet postojeće mreže je iskorišten).

4.4.4 Opskrba vodom

Vodoopskrba

Na području Grada Nina postoji vodovodni sustav koji se temelji na dovodu vode iz lokalnih izvorišta irijeke Zrmanje. Vodovod d.o.o. Zadar upravlja složenim i zahtjevnim vodoopskrbnim sustavom kojipokriva i ovo područje. Područje Nin - Privlaka - Vrsi opskrbljuje se izravno iz vodospremnika Straža,Zadar 1 i Zadar 2. Pokrivenost vodoopskrbnom mrežom je viša od 80% (udaljena domaćinstva nisu upotpunosti pokrivena), dok je priključenost industrije gotovo 100%3.

Zadarska građevinska tvrtka Vodoinstalacija u blizini Nina na lokalitetu Prahulje izvela je radovekojima se pitka voda s rijeke Zrmanje iz zapadnog vodoopskrbnog pravca Petrčane-Zaton-Nin-Privlaka-Vir usmjerila na obližnju vodospremu Straža, u blizini Ninskih Stanova, a s koje se inače GradNin i njegovo stanovništvo opskrbljuje pitkom vodom.

Prosječna potrošnja vode na području Grada Nina, za stanovništvo projicira se na cca. 150l/osobi/dan, a za turiste 150 -300 l/osobi/dan, pri čemu se osjeća nestašica zbog porasta turističkihkapaciteta i velikih gubitaka u sustavu.

Kako bi se ostvario kvalitetan vodoopskrbni sustav, preko kojeg će se osigurati redovita isporukapotrebnih količina vode svim zonama u svim predviđenim i izvanrednim uvjetima pogona nacjelokupnom području Grada Nina i pripadajućem širem okolnom području, sukladno Izmjenama idopunama Prostornog plana uređenja Grada Nin iz veljače 2013., potrebni su sljedeći zahvati:

- otkloniti znatne gubitke u postojećoj distribucijskoj mreži što traži prethodnodetaljno snimanje postojećeg stanja i zatim rekonstrukciju najkritičnijih dionica,

- izgraditi magistralni cjevovod ø 500 mm (ø 400 mm) Petrčane-Nin-Privlaka-Vir iprateće vodne građevine: vodospremnik “Petrčane”, crpnu postaju "Vir" ivodospremnik “Vir”,

- izgraditi novi cjevovod duljine 2300 m na potezu vodospremnik "Straža" - Žerava -Poljaci do spoja na cjevovod Golubinka - Jezerce,

- izvršiti rekonstrukciju cjevovoda duljine 3400 m od vodospremnika "Straža" premaNinu,

- izgraditi nove vodospremnike kako bi zapremina raspoloživog rezervoarskog prostorapokrivala cca 30% ukupne maksimalne dnevne potrebe,

- izgraditi uređaje za kondicioniranje voda za sva izvorišta.

Odvodnja

3 Prema podacima Elaborata zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš na razvoj sustava javne odvodnje I pročišćavanja aglomeracije Nin – Privlaka – Vrsi, studeni 2015., IGH (pristup putem interneta: http://www.mzoip.hr/doc/elaborat_zastite_okolisa_58.pdf na dan 11.4.2016.)


http://www.mzoip.hr/doc/elaborat_zastite_okolisa_58.pdf

Na području Grada Nina izgrađenost kanalizacijske mreže je neznatna i ne postoji organiziranizajednički javni sustav odvodnje otpadnih voda. Odvodnja otpadnih voda rješavana je neplanski iprema trenutnim potrebama žitelja i gospodarstava pojedinih naselja, odnosno pojedinih dijelovanaselja. Morski recipijent je od davnina prijamnik svih vrsta otpadnih voda, što je slučaj i na područjuGrada Nina. Sve otpadne vode iz stambenih i ostalih građevina s ovog područja uglavnom se ispuštajuizravno u tlo ili u obalno more bez ikakvog prethodnog pročišćavanja. Otpadne vode najčešće sesakupljaju u septičkim jamama i to za svaku parcelu pojedinačno. Kako ove jame nisu izgrađene kaopotpuno vodonepropusne građevine, a niti su u pravilu dostatno dimenzionirane i održavane,pročišćavanje otpadnih voda je slabo, pa otpadne tvari iz istih u znatnoj mjeri zagađuju podzemlje iobalno more. To naročito dolazi do izražaja u tijeku ljeta kada se zbog turističke sezone količinaotpadnih voda višestruko povećava. Pojedine građevine i dijelovi naselja riješili su dispoziciju svojihotpadnih voda internim sustavima odvodnje, uglavnom sa centralnom septičkom jamom ilitaložnicom te eventualno sa kratkim podmorskim ispustom koji je položen u području obalnog morasa malim dubinama, čime su ostvarena samo lokalna privremena rješenja, a nisu zadovoljeni niminimalni uvjeti u svezi zakonskih zahtjeva za zaštitu morskog akvatorija.

Izuzetak je “Turističko naselje Zaton” koje ima vlastiti interni sustav odvodnje sa dugim podmorskimispustom. Međutim, zbog veličine ovog turističkog kompleksa i neadekvatne dužine podmorskogispusta koji je položen u plitkom moru, već duže vremena javlja se potreba za primjenom višegstupnja čišćenja otpadnih voda ovog turističkog naselja.

Za cjelokupno područje Grada Nina (izuzev Turističkog naselja Zaton koje planira izgradnju vlastitogsustava pročišćavanja otpadnih voda) planiran je sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Nin– Privlaka – Vrsi. Predviđa se formiranje jedinstvenog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih vodaza naselja Nin, Zaton, Vrsi i Privlaka, s jednim centralnim uređajem za pročišćavanje na lokaciji Grgur.Ispuštanje pročišćenih otpadnih voda provodilo bi se putem podmorskog ispusta u Virsko more,predviđen je drugi stupanj pročišćavanja. Predviđa se izgradnja tzv. nepotpunog razdjelnog sustavaodvodnje, te bi se u doglednoj budućnosti izgrađivala samo kanalizacija za sanitarne otpadne vode(kućanske otpadne vode, otpadne vode turističkih zona i sl.).4

4.4.5 Zbrinjavanje otpada

Grad Nin za zbrinjavanje komunalnog, glomaznog i građevinskog otpada koristi usluge komunalnogpoduzeća Čistoća d.o.o. iz Zadra. Na području grada Nina organizirano se prikuplja komunalni,glomazni i građevinski otpad. Prikupljanjem otpada obuhvaćeno je ukupno stanovništvo. Ne provodise odvojeno sakupljanje sekundarnih sirovina kao što su papir i karton, PET, staklo.

Komunalni i neopasni proizvodni otpad iz gospodarstva, ustanova i uslužnih djelatnosti s područjaGrada Nina prikuplja se i odvozi na odlagalište otpada Diklo koje je u vlasništvu Grada Zadra, a kojimupravlja komunalno poduzeće Čistoća d.o.o. Zadar. Odlagalište je smješteno u neposrednom zaleđuzadarskog naselja Diklo, uz županijsku cestu br. 306 Zadar – Kožino – Zaton – Nin. Na odlagalištu seprovode mjere sanitarne zaštite i prekrivanje otpada zemljom ili kamenjem, no s obzirom da nemamogućnosti daljnjeg širenja te je popunjeno, nakon otvaranja Županijskog centra za gospodarenje

4 Navodi preuzeti iz Elaborata zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš na razvoj sustava javne odvodnje I pročišćavanja aglomeracije Nin – Privlaka – Vrsi.


otpadom koji je predviđen na administrativnom području Grada Benkovca, odlagalište će bitizatvoreno.

Na području grada Nina registrirano je 8 divljih odlagališta: Ciglana Nin, Grbe - sjeverno od izvorištaBoljkovac, Grbe - istočno od izvorišta Boljkovac, Ninski Stanovi - Ušljevača, Ninski Stanovi - PredovanaRasti, Ninski Stanovi - Rakića pogon, Nin - Mirila, Žerava - Put Blata. Grad Nin planira sanirati svaodlagališta osim odlagališta Ninski Stanovi - Rakića pogon, koje će sanirati vlasnik zemljišta.

Prema planu gospodarenja otpadom Grada Nina do 2016. predlaže se izgradnja jednog reciklažnogdvorišta. Grad Nin predložio je lokaciju reciklažnog dvorišta na području Mirila. S obzirom na potrebegrada Nina, dovoljna je i izgradnja tzv. mini-reciklažnog dvorišta površine cca 250m2.


Grad Nin zajedno sa svojom okolicom ima razvijenu osnovnu infrastrukturu, no još treba ulagati urazvoj novih stambenih zona koje su bez vodoopskrbne mreže, u razvoj sustava pročišćavanja fekalnihvoda kojega također nema, povećati nisku učinkovitost vodoopskrbne mreže kroz naselja jer 90%vodovodne mreže su azbest-cementne cijevi te se događaju česta puknuća i ostvaruju gubitci preko75%, a plan sanacije vodovodne mreže ne postoji. Potencijalna sredstva EU fondova te namjenskasredstva državnoga proračuna trebalo bi uložiti u poboljšanje važnih cestovnih pravaca, posebice uturističke svrhe, kao i na postepenu izgradnju kanalizacijske mreže te javnog sustava odvodnjeotpadnih voda.

4.5 Odgoj, obrazovanje, kultura i šport

4.5.1 Obrazovanje

U obrazovnoj strukturi stanovništva na području Grada Nina najveći udio (52,69%) zauzimasrednjoškolsko obrazovanje koje je steklo 1.233 osobe. Završenu osnovnu školu ima 491 stanovnik(20,98%). Broj visokoobrazovanih osoba iznosi 251 (10,73%), 124 osobe ima završeni stručni studij, aosoba s doktoratom nema. U Ninu ima 18 nepismenih osoba od kojih su 94,44% žene. Postotaknepismenih osoba s obzirom na ukupno stanovništvo manji je nego u Republici Hrvatskoj (0,8%) tetakođer manji nego li u Zadarskoj županiji (1,5%).

Tablica 12. Stanovništvo Grada Nina starije od 15 godina prema najvišoj završenoj školi i spolu (2011. godina).

Grad NinSpol

UkupnoM Ž

Bez škole 4 36 40

1-3 razreda osnovne škole 6 33 39

4-7 razreda osnovne škole 104 182 286

Osnovna škola 227 264 491

Srednja škola 703 530 1.233

Visoko obrazovanje - - -

Ukupno 117 134 251

Stručni studij 68 56 124


Sveučilišni studij 49 78 127

Doktor znanosti - - -

Nepoznato - - -

UKUPNO 1.161 1.179 2.340Izvor: www.dzs.hr, pristupljeno: 12.04.2014.

Tablica 20. Stanovništvo Grada Nina prema nepismenosti i spolu (2011. godina).

Spol UkupnoSvega

Nepismeni Postotak u ukupnom

Ukupno 2.472 18 0,7

M 1.231 1 0,1

Ž 1.241 17 1,4

Izvor: www.dzs.hr, pristupljeno: 12.04.2014.

Tablica 13. Stanovništvo Grada Nina prema informatičkoj pismenosti (2011. godina).

Spol M Ž Ukupno

Ukupno 1.231 1.241 2.472

Obrada teksta

da 540 514 1.054

ne 689 725 1.414

nepoznato 2 2 4

Tablični izračuni

da 419 395 814

ne 808 840 1.648

nepoznato 4 6 10

Korištenje el. poštom

da 595 559 1.154

ne 634 680 1.314

nepoznato 2 2 4

Korištenjeinternetom

da 644 599 1.243

ne 585 640 1.225

nepoznato 2 2 4

Izvor: www.dzs.hr, pristupljeno: 12.04.2014.

4.5.2 Predškolski odgoj

U Ninu postoji samo jedan dječji vrtić "Morska vila" koji djeluje kao samostalna ustanova od 1996.godine, a do tada je bila u sklopu Osnovne škole “Petar Zoranić”. Vrtić ima dvije odgojne skupine sukupno oko 50 djece. Djelatnost vrtića jest odgoj, naobrazba i skrb o djeci, što se realizira kroz brojneaktivnosti i raznolikost programa vođenog od strane stručnih odgajatelja. Nedostatak vrtića je taj štonema adekvatan prostor dječjeg vrtića (na tri lokacije, poludnevni boravak te nema jasličku skupinu).


http://www.dzs.hr/

http://www.dzs.hr/

http://www.dzs.hr/

Plan potencijalne izgradnje novog vrtića predviđen je na Rupama.

4.5.3 Osnovno školstvo

U Ninu postoji Osnovna škola “Petar Zoranić” kojoj pripadaju četiri naselja u krugu od 15 kilometara(tri s područja Grada Nina, te Vrsi).

Području Grada Nina administrativno pripadaju:

Matična škola u Ninu od I. do VIII. razreda,

Područni odjel Zaton obuhvaća učenike od I. do IV. razreda,

Područni odjel Ninski Stanovi od I. do IV. razreda

s ukupno 12 razrednih odjeljenja i 151 učenikom u školskoj godini 2016./2017..

Naselja koja pripadaju OŠ „Petar Zoranić“ prometno su povezana s Ninom i Zadrom, a prijevozučenika je organiziran javnim prijevozom za učenike iz Grba, Ninskih Stanova i Zatona, pa su počecinastave prilagođeni tako da učenici putnici što manje vremena čekaju u dolasku i odlasku iz škole, neodstupajući od Pravilnika o pedagoškom standardu.

Od 01. 12. 2008. godine nastava se izvodi u novoj zgradi matične škole u Ninu. Prostor je primjeren izadovoljava potrebe škole te ima vanjska igrališta. Dostupna je i športska dvorana, koju je nužnosanirati, odnosno, renovirati u skladu s potrebama. Nastava se održava u samo jednoj smjeni jer imaosam klasičnih učionica koje su opremljene za nastavu i jednu specijaliziranu za informatiku. Umatičnoj školi u Ninu je i školska knjižnica koja zadovoljava osnovne potrebe škole, no potrebno jeproširiti knjižni fond.

Osim navedenog, pod OŠ Bartula Kašića Zadar pripada Područna škola Žerava (I.-IV. razred), koja senalazi na području Grada Nina.

4.5.4 Srednjoškolsko obrazovanje

U Gradu Ninu nema srednjih škola, pa učenici po završetku osmog razreda upisuju srednje škole udrugih mjestima u Zadarskoj županiji. Najviše je škola, što je razumljivo, koncentrirano u Zadru (17škola) te po jedna srednja škola u Biogradu, Pagu, Gračacu, Benkovcu i Obrovcu.

Tablica 14. Popis srednjih škola kojima gravitiraju učenici Grada Nina

Srednje škole

Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola

Gimnazija Franje Petrića Zadar

Gimnazija Jurja Barakovića

Gimnazija Vladimira Nazora

Glazbena škola Blagoje Bersa Zadar

Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola Zadar

Klasična gimnazija Ivana Pavla II Zadar


Medicinska škola Ante Kuzmanića

Obrtnička škola Gojka Matuline Zadar

Poljoprivredno, prehrambena i veterinarska škola S. Ožanića

Pomorska škola Zadar

Prirodoslovno – grafička škola

Srednja škola Bartula Kašića Pag

Srednja škola Biograd

Srednja škola Gračac

Srednja škola kneza Branimira Benkovac

Srednja škola Obrovac

Strukovna škola Vice Vlatkovića

Škola primijenjene umjetnosti i dizajna

Tehnička škola Zadar

Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti

Srednjoškolski đački dom

Izvor: Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Zadar

4.5.5 Visokoškolsko obrazovanje

U Gradu Ninu nema visokoškolskih institucija.

4.5.6 Obrazovanje odraslih

U Gradu Ninu nema programa obrazovanja odraslih osoba.

4.5.7 Kultura

Kao najveća specifičnost područja Grada Nina može se istaknuti činjenica da je ono (prvenstveno samGrad Nin) prepuno kulturno-povijesnih znamenitosti. Na malom prostoru otočića nalazilo se 12crkava i 3 samostana od čega su danas u cijelosti sačuvane 3 crkve: crkva Sv. Ambroza, crkva Sv.Anselma te crkva Sv. Križa. Crkva Sv. Križa odlikuje se jedinstvenim arhitektonskim stilom iz 9.stoljeća. Kamena svjedočanstva rimskog Nina ostaci su najvećeg rimskog hrama na Jadranu iz 1. st.,nalazište mozaika iz 2. st., ostaci rimske i kasnoantičke stambene arhitekture u kompleksu crkve Sv.Križa iz 1.- 6. st., Gornja i Donja gradska vrata, dva kamena mosta i ostaci gradskih bedema izvenecijanskog razdoblja. U Ninu se nalaze originalni ostaci starohrvatskog broda Condura Croatica iz11. st., a može se vidjeti i kopija dijela broda Serilie Liburnice iz 1. st. i kopija krstionice knezaVišeslava iz 9. st. U crkvenoj riznici Zlato i srebro Grada Nina čuvaju se: Judin srebrnjak, slika sprikazom ukazanja Gospe od Zečeva, prsten pape Pija II, relikvije ninskih nebeskih zaštitnika Sv.Anselma, Sv. Marcele i Sv. Ambroza iz 8.-14. st. te brojni zavjetni darovi.

Zbog navedenog, nužno je nastaviti s daljnjom obnovom, restauracijom i sanacijom gradskih bedema,rimskog mozaika, povijesne cjeline Nina te ostalih značajnih spomenika.


Nosioci kulturne djelatnosti na području Grada Nina danas su prije svega Muzej ninskih starina,turističke zajednice Grada Nina i mjesta Zaton te kulturno-umjetnička društva koja djeluju napodručju Grada.

KULTURNA BAŠTINA PODRUČJA GRADA NINA

1. Pokretna kulturna dobra (zbirke i predmeti)

Riznica župne crkve sv. Anselma "Zlato i srebro Grada Nina"

Izlaže predmete zlatarskog umijeća od 8. do 14. stoljeća. Jedna je od najvrjednijih na tlu Dalmacije.Sačuvani predmeti oslikavaju ninski srednji vijek, a neki od relikvijara spadaju među najvrjednije uHrvatskoj. Osobito vrijedni predmeti su ranosrednjovjekovni relikvijar (bursa) s lopaticom sv.Anselma iz 8. st. i škrinjica nepoznatog sveca. Nadalje su vrijedni relikvijar – ruka sv. Anselma spočetka 14. stoljeća s posvetnim natpisom kneza ninskog Jurja, dva relikvijara u obliku stopala sv.Anselma, koje je 1309. godine dao izraditi kancelar bana Pavla I Bribirskog i upravitelj ninske crkveRadovan Utišenić iz Skradina, jedan Judin srebrnjak, prsten Pape Pia II. iz 15. st., Gospina slikaukazanja, drvena škrinja sv. Marcele iz 13. st. i drugi vrijedni predmeti. Ovdje se također čuvajudrvorezbarski radovi te zavjetni darovi poklonjeni Gospi od Zečeva.

Muzej ninskih starina

U sedam prostorija izloženi su predmeti iz svih bitnih povijesnih razdoblja razvoja Nina, s time da jesvako od navedenih razdoblja podijeljeno u više tematskih cjelina, popraćeno brojnom arheološkomgrađom, tematskim i predmetnim legendama, rekonstrukcijama, maketama, fotografijama itlocrtima. Posebno se ističu vrijedni starohrvatski drveni brodovi iz 11. st. (Condura Croatica) i kopijakrstionica kneza Višeslava. U muzeju se također čuva portret glave cara Nerve iz 1. st. te kip božiceplodnosti i rodnosti liburnska Venera Anzotika s malim bogom plodnosti Prijapom. Nadalje, u Muzejuse nalazi i kopija krstionice kneza Višeslava, jedan od najvažnijih spomenika crkvenog namještaja. Tašesterostrana kamena posuda svjedoči o vremenu pokrštavanja Hrvata, a u nju su se prilikompokrštavanja uranjali vjernici. Original krstionice čuva se u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika uSplitu.

Starohrvatski brod Condura Croatica

Vrsta brodova pronađenih na ulazu u ninsku luku 1966. godine, a izvađeni 1974. godine da bi u Zadruzapočela njihova desalinizacija, konzervacija i restauracija. Plovili su krajem 11. i početkom 12.stoljeća, a pretpostavlja se da je upravo njih spominjao car Konstantin Porfirogenet u 10. stoljeću kadje govorio o starohrvatskoj ratnoj mornarici. To je i razlog da su brodovi nazvani Condura Croatica.Brodovi su izloženi u Muzeju ninskih starina nakon što su potpuno konzervirani. Replika broda senalazi u moru pored Donjeg gradskog mosta.

Kip Bogorodice s Djetetom

Kip Gospe od Zečeva nalazi se u kapeli Gospe od Zečeva, južno od prezbiterija crkve Sv. Anselma(Asela) u Ninu. Rad je nepoznate srednjoeuropske radionice s prijelaza 14. st. Elegantni i vitki likGospe u stojećem stavu na profiliranom postolju povijen je u karakterističnu S liniju koju prate inabori draperija. Mali Krist u desnoj ruci drži jabuku, a lijevom blagoslivlja. Osim znatne umjetničke iestetske vrijednosti kip ima i velik kulturno-povijesni i vjerski značaj jer je uz njega vezana pričaGospina ukazanja 1516. godine. Gotički kip Gospe od Zečeva svrstan je u skupinu tzv. lijepih Madona.


Slika Sv. Nikole, Sv. Luke i Sv. Jeronima

Ulje na platnu, s ukrasnim okvirom vis. 183 cm, šir. 121cm, izradio ju je venecijanski slikar GiovanniBattista Augusti Pitteri (oko 1691./1695. - iza 1759.). Lijevo na slici je sv. Luka ev. u plavoj haljini ispodkoje proviruje ovratnik bijele košulje, u rukama drži otvorenu knjigu i pero. Iza njega proviruje vol. Udesnom kutu okrenut leđima sv. Jeronim zaogrnut crvenom draperijom, perom zapisuje u knjigu. Krajnogu mu je naslikan lav. Iznad njih Sv. Nikola uzdignutom desnicom blagoslivlja mlađi muški lik,vjerojatno pastira, koji oslonjen o štap kleči pobožno zagledan u sveca, a uz njega su naslikani janje imagarac. Nalazi se u crkvi Sv. Anselma na kamenom oltaru, a trenutno je na restauraciji.

Slika Sv. Petra i Jeronima

Ulje na platnu, autora Palme Mlađega, na kamenom oltaru Trifuna Bokanića iz 17. st. s aplikacijomSvetohraništa iz 13. st.

2. Arheološka nalazišta

Cjelokupno područje povijesne jezgre Nina

Ostaci iz prapovijesti, antike i srednjeg vijeka.

Ostaci monumentalnog rimskog hrama (Nin)

Iz 2 polovice 1. stoljeća po. Kr. u središtu Nina, na nekadašnjem rimskom forumu, nalaze se ostacirimskog hrama sa svetištem na zapadnoj i trijemom na istočnoj strani. Maketa hrama može se vidjetiu Muzeju ninskih starina. Na podij hrama dolazilo se stubištem na pročelju, čiji se temelji još i danasnaziru. Položaj hrama je slijedio opću orijentaciju foruma i bio je posvećen oficijelnom kultu,božanskoj trijadi Jupiteru, Junoni i Minervi. Bio je dug cca 35 m i 21,5 m širok pa je tako jedan odnajvećih i najviših hramova na tlu istočne obale Jadrana.

Villa Urbana s mozaicima (Nin)

Rimski domus – tip bogate rimske kuće iz prve polovice 2.st. Nalazište je u središtu povijesne jezgrena položaju Banovac, u ulici knezova Šubića Bribirskih. U sklopu te građevine otkriven je čitav nizprostorija s ostacima podnih mozaika koji datiraju u 1. polovinu 2. stoljeća. Najznačajniji mozaik je ucentralnoj prostoriji objekta površine 8x7 metara, koji predstavlja jedan od najbolje sačuvanih inajkvalitetnije izvedenih dosad pronađenih mozaika na istočnoj obali Jadrana. Kompleks rimske vileurbane je arheološki istražen i konzerviran, a slijedi konzervacija vrijednih mozaičnih ploha teadekvatna prezentacija cjelokupnog lokaliteta.

Nekropole (Nin)

Materiza (starohrvatska nekropola), Ždrijac (liburnska i starohrvatska nekropola), Koludrovićka –Čvrljevića ograda (ostaci neolitskog naselja na rubu solana), Prahulje (prethistorijski tumul), Straža(prethistorijski tumul), Sv. Križ (starohrvatska nekropola)

Ostaci grobova

Iz ilirskog doba u okolici Zatona

Ostaci antičke luke staroga Nina Aenone (Zaton)


Kod rta Kremenjača gdje se u more pruža oko 200 metara dug lukobran rađen od nabacanogkamenja. Dubina mora duž lukobrana kreće se od 1,5 do 4 metra. Sustavnim arheološkimistraživanjima u kulturnim slojevima debljine i do 1 metar, otkriveni su ostaci tri liburnska broda(Serilie liburnice iz 1. st.) i znatna količina staklenih i keramičkih nalaza, te kamenih arhitektonskihelemenata. Najveći uspon luka je doživjela tijekom 1. i 2. stoljeća, dok u trećem stoljeću intenzitettrgovanja u ovoj luci opada. U Muzeju ninskih starina izložen je dio replike broda Serilie liburnice;brodske oplate su spajane užetom i šivane kožom.

Antička luka na Ždrijacu (Nin)

Paralelno s obalnom crti u moru se vidi podmorski zid od kamenih ploča koji je služio za zaštitu luke.Područje nije arheološki istraživano.

Gradina (Žerava)

Arheološki neistražen lokalitet; pripada bizantskom razdoblju i sistemu utvrda koje su branile zadarskikopneni dio gradskog teritorija. Nije nikad istraživano, a zanimljivo je za trekking staze. Vidljivi suostaci zidova od utvrde, a zračni snimak daje prikaz utvrde četvrtastog oblika.

Rimski put (Ninski Stanovi)

Ostaci akvadukta (Nin – Ninski Stanovi)

3. Kulturno - povijesna cjeline

Povijesna jezgra Nina

Smještena je na plitkom ravnom otoku ovalnog oblika dužine oko 500 m. Od 9 st. p. n. e. naseljeLiburna (Aenona), u 1. st. postaje dio rimskog carstva. Iz tog perioda sačuvan urbani raster, ostacihrama i raskošnih vila urbana (Banovac). Kršćanstvo prodire već u 4. st., u 9. st. sjedište prve hrvatskebiskupije, sjedište hrvatskih narodnih vladara. Tijekom srednjeg vijeka u sastavu ugarsko-hrvatskedržave, gradom vladaju hrvatski velikaši poput Šubića. Tada su, na ostacima rimskih fortifikacija,sagrađene ninske zidine koje u krivudavoj liniji prate opseg otočića, s gradskim vratima kod Donjeg(Knjeginjin most, B. Ilakovac, L. Jelić) i Gornjeg mosta. Mlečani, gospodari Nina od 1409., iz strateškihrazloga su 1646. godine razrušili grad.

Stara jezgra Klanice

Sklop kamenih kuća izgrađen u novom vijeku. Dvorovi u predjelu Klanica spomenici su pučkoggraditeljstva.

Stara jezgra Ninski Stanovi

Dvor Stulić, dvorovi u predjelu Šipina, spomenici pučkog graditeljstva.

Stara jezgra Grbe

Graditeljski sklop obitelji Manfrin.

Stara jezgra Zaton

Spomenici pučkog graditeljstva.


Stara jezgra Žerava

Spomenici pučkog graditeljstva.

4. Memorijalna područja i spomenici

Spomenik biskupa Grgura Ninskog

Djelo hrvatskog kipara svjetske slave Ivana Meštrovića - nalazi se u Ninu pokraj župne crkve sv.Anselma. Spomenike Grgura Ninskog Ivan Meštrović je također poklonio hrvatskim gradovimaVaraždinu i Splitu. Uz brončani kip slavnog biskupa Grgura, istinskog simbola ponosa u narodu,povezano je vjerovanje da će se onome tko mu dodirne palac ispuniti želje. Nije stoga čudno da jeoko spomenika Grgura Ninskoga uvijek, osobito ljeti, mnogo ljudi, a kod ninskih gostiju mnogoostvarenih želja.

Spomenik knezu Branimiru

U spomen na prvo priznanje hrvatske države, na ninskoj obali pored Donjeg gradskog mosta 2007.godine otkriven je četiri metra visok spomenik velikom hrvatskom vladaru - knezu Branimiru, vladarukoji je zaslužan za prvo priznanje hrvatske države. Dana 7. lipnja 879. godine Branimir je primio pismopape Ivana VIII. u kojem papa blagoslivlja njega kao hrvatskog vladara te sav hrvatski narod.

Spomen park Petru Zoraniću Ninjaninu

Uređen je 2008. god. prigodom obilježavanja 500. obljetnice njegova rođenja. Petar Zoranić Ninjaninje bio potomak stare plemićke obitelji iz Nina. Bio je ninski pisar, a napisao je prvi hrvatski romanPlanine.

5. Pojedinačne sakralne građevine

Župna crkva sv. Anselma (Asela)

Župna crkva, prva hrvatska katedrala, nastala na temeljima starokršćanske bazilike, današnji je oblikdobila krajem 18.st. Posebnu vrijednost ove crkve čini romanički zvonik iz 12./13. stoljeće, dvasvetačka lika, sv. Anselm i sv. Ambroz, ugrađena s vanjske strane uz sjeverna bočna vrata crkve (13.stoljeće). U crkvi se čuva i Gospin kip, a u dijelu pregrađene kapele je crkvena riznica.

Crkva sv. Nikole

Jedan od najprepoznatljivijih simbola Nina, romanička građevina sagrađena na prapovijesnom humkuna lokalitetu Prahulje u krunidbenom polju. Jedini je sačuvani primjerak romaničke arhitekture togtipa iz 12. stoljeće. Crkva je u srednjem vijeku, prema predaji, korištena za obrede krunidbe hrvatskihnarodnih vladara. Na crkvu sv. Nikole je na vrhu kasnije dograđena promatračnica (16./17. st.).

Crkva sv. Križa

Jedan je od simbola grada, izuzetno vrijedan primjer arhitekture ranog srednjeg vijeka (9. stoljeće). Zavrijeme hrvatskih vladara služila je kao dvorska kapela kneževa dvora koji se nalazio u neposrednojblizini. U potpunosti je restaurirana, a u njezinoj blizini se nalazi i Barokna kuća. U okolišu crkve sv.Križa nalaze se ostaci antičke i kasnoantičke stambene arhitekture od 1.-6. st., kao i ostacistarohrvatske nekropole koji djelomično otkrivaju antičko naselje. Crkva je svojevrsni kalendar jer se


pomoću igre sunčevih zraka unutar crkvice može odrediti točan datum solsticija i ekvinocija (odnosnopočetak godišnjih doba). Svojim položajem i ljepotom dominira prostorom u kojem se nalazi. Crkva jetakođer simbol zadarske regije jer se nalazi u grbu i zastavi županije.

Crkva sv. Ambroza

Jednostavna jednobrodna crkva romaničko-gotičkih osobina iz 13./14. stoljeća, nalazi se uneposrednoj blizini Gornjih gradskih vrata, na mjestu na kojem se nekad nalazio muški benediktinskisamostan sv. Ambroza, koji se spominje od godine 941., a od njega je danas sačuvan samo pečat nadokumentu iz 13. st., kao i vrijedan epigrafički spomenik – arhitravna greda s imenom knezaBranimira. Samostan i opatijska crkva stradali su početkom 16. st. od Turaka.

Kapela sv. Ivana Krstitelja iz 1363. godine

Apsida prijašnje gotičke crkve dominikanskog samostana pregrađena u grobišnu kapelu.

Ostale crkve u Ninu

Sv. Marije (ostaci građevine iz 6. stoljeća), sv. Duha (iz 1384. godine, ruševna gotička građevina), sv.Margarite, sv. Ivana Evanđelista, sv. Mihovila, sv. Antuna Opata, sv. Marka, Sv. Kristofora, Sv.Stjepana, Sv. Martina, Sv. Lazara.10

Crkva Gospe od Zečeva (Nadžupni ured Nin / Vrsi)

Gotička građevina, nastala na temeljima samostana i crkve koju su sagradili redovnici pustinjaci u 13.stoljeću. Teritorijalno se nalazi na području općine Vrsi, a njome upravlja Nadžupni ured Nin. Koristise za godišnja misna slavlja povezana s obilježavanjem Ukazanja Blažene Djevice Marije.

Župna crkva u Zatonu

Posvećena je rođenju Blažene Djevice Marije. Sagrađena je 1670. godine, produžena 1870., aproširena u obliku križa 1969. godine. Uz samu crkvu, 1928. podignut je trokatni kameni zvonik.

Ostaci crkve sv. Andrije (Zaton)

Izuzetno vrijedan objekt ranokršćanskog vremena (izgrađena u 6. st.) koji je s različitim preinakamaostao u funkciji kulta sve do 16. st. kada je porušen. Nastala je u vrijeme bizantskog carstva.

Ostaci crkve sv. Sergija i Baha (Ninski stanovi)

Ova crkvica je do sada gotovo nepoznata. Prema zapisima u 1603. godini u popisu crkava Prituli jeposjetio mjesto na kojem se nekoć dizala crkvica sv. Sergija i Baha, koja se nalazila u polju zvanomGvardiolla (današnja Stražica).

Ostaci crkve sv. Kuzme i Damjana (Ninski Stanovi)

Ostaci crkve sv. Grugura iz 11. stoljeća.

6. Pojedinačne profane zgrade

Barokna kuća

Iz prve polovice 17. stoljeća, jedan od rijetkih objekata koji je uspio preživjeti rušilački pohod Venecijei uništenje Nina 1646. godine. Predstavlja rijedak i vrijedan primjerak ruralne arhitekture togvremena, a posebnu vrijednost crpi iz ambijentalnog sklopa u kojem se nalazi, a to je kompleks Crkve


sv. Križa. U njoj se nalazi galerija Višeslav i multimedijalna dvorana te služi za održavanje manjihskupova i kao kulturni centar.

Donji ninski most iz 16.st (Nin)

Pretpostavka je da se na istom području gdje se danas nalazi mletački Donji most nalazio drveniliburnski most. Ispod tog mosta tekla je Miljašić jaruga koja je u 20. stoljeću asanacijom preusmjerenaistočno od stare jezgre Nina (1906. – 1909.). U Muzeju ninskih starina se čuva u kamenu uklesaninatpis da je Gaj Julije Etor Kurtik svojim novcem izgradio rimski kameni most na istom mjestu.

Gornji gradski most (Nin)

U 16. stoljeću je tim mostom premoštena močvara i novo riječno korito Miljašić jaruge.

Željezni "carski" most

Novo i široko korito Miljašić jaruge je presjekao prastari put iz Nina u smjeru Grba, a na tom sjecištuputa i korita rijeke je sagrađen željezni most (početkom 20. st.) kojeg mještani prozvaše "carskim".(Ilakovac). Uzvodno od željeznog mosta nalaze ostaci konstrukcije još jednog mosta, ali nemapouzdanih podataka o tome.

7. Obrambene građevine - fortifikacije

Ostaci srednjovjekovnih i venecijanskih zidina

Ispod slojeva današnjih zidina nalaze se ostaci ranijih zidina. Najimpresivnije i najočuvanije zidine su sistočne strane i kod Gornjih gradskih vrata. U blizini se nalaze ostaci rimskog ulaza u Nin. Današnjiostaci zidina datiraju 16. - 18. stoljeće, venecijansko razdoblje. S južne strane u blizini Donjih gradskihvrata nalaze se ostaci južnih rimskih ulaznih vrata iz 1.st. po. Kr. Nin je član Europske udrugeobzidanih gradova (EWT) od 1992. godine. Zidinama se poklanja velika pozornost, sustavno se iplanski istražuju, a ostaci obnavljaju i konzerviraju.

Donja gradska vrata

Iz 16. – 18.st., zvana Bardelinam nalaze se na južnom ulazu u starogradsku jezgru, a nastala supregradnjom jedne četvrtaste kule.

Kaštelina (Zaton)

Ostaci dvokatne kule s kraja 16. stoljeća. Ima prizemlje i dva kata. Građena je od grubo klesanogkamena. Podnožje kule ima škarpu. Na prvom katu je kamena ploča i grb s imenom posjednikaBartolazzia iz 1627. godine. Do tog vremena kula se nalazila u posjedu obitelji Crissava. Na svakomkatu, bliže uglovima, vide se po dvije puškarnice, a gornji završetak kule je obrušen. Po stilskimelementima građevina datira najdalje u drugu pol. 16. st. u nizu fortifikacija mletačkog razdoblja.

Ostaci kule Kandije Velike (17. st.)

Nalaze se na sjevernoj strani starogradske jezgre Nina.

8. Javne građevine i kompleksi

Ostaci ulaznih vrata najstarije tvornice duhana


Datira iz 18. st. iz Dalmacije, a izgradio ju je mletački plemić Jerolim Manfrin. Od ostataka tvorničkogpostrojenja razvilo se mjesto Grbe. Jedan od monumentalnih ulaza u ondašnju tvornicu duhanasvjedoči i danas, a mnogi turisti ga nazivaju Slavolukom.

Ostaci industrijskog postrojenja stare Ciglane Nin

Izgrađena je nakon II. Svjetskog rata, a prestala je s radom 1983. godine. Kad je riječ o ostacimagrađevine stare Ciglane planeri su predvidjeli da se radi atrakcije zadrže poneki njeni dijelovi,posebno dimnjak koji još uvijek tako reći u izvornom obliku prkosi zubu vremena.

Dvije zgrade odmarališta

Izgrađene su 1968. godine od strane Ciglane Zagreb i Ciglane Karlovac. Devastirane su tijekomDomovinskog rata i u procesu su pretvorbe.

Ostaci rimskog akvadukta

Prema izvorištu Boljkovac vidljivi su ostaci vodovoda iz rimskog doba.

Bunar Kneginja

Izgrađen je početkom 20. stoljeća, bio je važan za opskrbu vodom stanovnika Nina, danas jezapušten.

Stulićev bunar

Služi i danas za opskrbu pitkom vodom, danas je uređen.

Ostaci Mlinica

Uz Miljašić jarugu nalaze se ostaci nekoliko Mlinica.

Bunari u Zatonu

U mjestu Zaton postoje dva bunara.

MANIFESTACIJE GRADA NINA

1. Kulturne i zabavne

Festival sunca i svjetlosti u crkvi sv. Križa (21. lipnja)

Temelji se na valorizaciji astronomskog i arhitektonskog značaja crkve sv. Križa, predromaničkegrađevine križnoga tlocrta s kupolom koja ima osobite karakteristike. Naime, svaka strana crkve imaovalni otvor, a njezina je izgradnja i pozicija u odnosu na položaj sunca kroz čitavu godinu zavisna ozimskom i ljetnom suncostaju (solsticiju) i ravnodnevnici (ekvinociju) te je kreirana tako da služi kaosunčani sat i kalendar. Promovira astronomski i arhitektonski značaj crkve Sv. Križa koju neki znalciuspoređuju sa Stonhengeom.

Ninska šokolijada (treća nedjelja u srpnju)

Gastronomska manifestacija koja je sačuvala proizvod neobičnog imena (šokol) od zaborava. Riječ jeo proizvodnji autohtonog proizvoda koji se u Ninu proizvodi od davnina. Početkom siječnja stanovniciNina, uz poticaje Turističke zajednice, počinju pripremati šokole prema recepturama vlastitih obiteljia u srpnju na Feštiod Šokola žiri odabire pobjednike – najšokolare. Ovo jedinstveno natjecanjeokuplja velik broj majstora u izradi šokola, ali i mnogo drugih mještana i gostiju koji uživaju u


događanjima, mirisima i, dakako, okusima. Šokol je suhomesnati proizvod dobiven od mesa svinjskevratine. Priprema se slično kao pršut, tri do sedam dana ostavlja se u morskoj soli, zatim se stavlja ukuhano crno vino i na kraju se meso oblaže i stavljaju začini: papar, klinčići, muškatni oraščić. Takopripremljeno meso stavlja se u poseban ovitak i vezuje na poseban način sa špagom. Nakon togadolazi do posljednje faze obrade, šokol se stavlja nekoliko dana na dim, a nakon dimljenja na vjetar –buru. Nakon nekoliko mjeseci sušenja u prozračnoj prostoriji šokol je spreman za degustaciju.Zanimljivo je da je svaki šokol drugačiji što ovisi o tajnama obrade mesa, a bura koja puše u zimskimmjesecima je najpresudniji faktor za kvalitetu šokola. Cijena kilograma šokola je oko 400 kn pokilogramu, što ukazuje na to da je šokol skupocjena suhomesnata delikatesa.

Hrvatska kruna

Povijesna predstava koja se održavala nekoliko godina. Kroz predstavu se dočarava krunidba knezaBranimira. Cilj predstave je bio upoznati goste s bogatom kraljevskom poviješću Nina. Nin, a posebnookruženje predromanička crkve sv. Križa iz 9. stoljeća, predstavlja idealnu pozornicu za održavanjeove predstave.

Ninsko kulturno ljeto

Priredbe se održavaju na ljetnoj pozornici kod crkve Svetog Križa u Ninu, a nezaobilazni su sadržajikoncerti klapskog pjevanja, kazališne predstave i koncerti klasične glazbe.

2. Vjerske

Hodočašće na Gospin otok

Ukazanje Gospe od Zečeva s tradicijskim hodočašćem na obližnji otočić Zečevo vezano je uz priču spočetka 16. stoljeća. Turci su, u znak odmazde zbog pretrpljenog poraza u Ninu, na obližnjem otočićuzapalili crkvu i samostan, poubijali redovnike te odnijeli Gospin kip. Legenda kaže da su ga bacili umore, a Gospa je sama „doplivala“ u Nin te se 1516. godine ukazala udovici Jeleni, iskazala poruku zapuk te je ukazanje Gospin kip potvrdio suzama. Temeljem ovog događaja svake godine 5. svibnja i 5.kolovoza priređuju se jedinstvene procesije kopnom i morem na otočić Zečevo.

Dani zaštitnika grada Nina sv. Marcele i sv. Anselma (Asela) 25. i 26. kolovoz.

Prema narodnoj predaji sv. Anselmo i sv. Marcela došli su u rimski Nin naviještati Božju riječ zajednos đakonom sv. Ambrozom. Sv. Anselmo je bio jedan od sedamnaestorice Kristovih učenika. S njim je uNin došla i njegova sestra Sv. Marcela koja je bila domaćica u kući Lazara, Marte i Marije Isusovihprijatelja. Ispod glavnog oltara crkve sv. Anselma nalazi se škrinja s kostima sv. Marcele, a dijelovitijela sv. Anselma čuvaju se u relikvijarima crkve.

Blagdan Gospe od Zečeva

Svake se godine početkom svibnja u Ninu okuplja veliki broj hodočasnika obilježavajući takogodišnjicu ukazanja Gospe. Blagdan Gospe od Zečeva se slavi prvog ponedjeljka prije BlagdanaUzašašća. Poslije misnog slavlja započinje svečani ophod vjernika ulicama grada Nina koje sublagdanski uređene. Vjernici pritom nose kip čudotvorne Gospe od Zečeva te pjevaju himnu DobraMajko sa Zečeva, te druge pjesme posvećene Djevici Mariji i druge.


4.5.8 Šport

Od sportskih aktivnosti u Gradu Ninu mogu se izdvojiti natjecanja lovačkih pasa (veljača i studeni) uorganizaciji lovačkog društva Jarebica. Također, u Ninu se održava i Dječja olimpijada Nin.

Na području Grada Nina postoje sljedeće sportsko-rekreacijske građevine i tereni:

Sportsko igralište Dvorina

Fitnes centar „Demos“, Nin

Sportski centar Zaton Holiday Resort (kompleks otvorenih bazena, 12 zemljanih teniskihterena, 1 odbojkaško igralište, 2 igrališta za odbojku na pijesku, 1 košarkaško igralište, 3igrališta za mali nogomet / rukomet, 4 boćališta, 2 stola za stolni tenis na otvorenomprostoru,1 igralište za mini-golf)

Plaža Ždrijac - Centar ekstremnih sportova (jedrenje na dasci, škola jedrenja, kajak izleti,kitesurfing, prodaja sportske opreme).

Biciklističke staze - Splet biciklističkih staza grada Nina, Zatona, Privlake, Vrsi i Vira,uključujući Zadar podijeljene na pet kružnih staza, duljine od sat do tri sata. Izdana jetrojezična brošura s kartom svake staze, opisom i svim potrebnim informacijama.

Ranč Dar-Mar

Rekreativno jahanje za djecu na magarcima

4.5.9 Organizacije civilnog društva

Na području Grada Nina prema podacima Registra udruga u Republici Hrvatskoj (pristupljeno13.4.2016.) registrirane su 32 aktivne udruge. S obzirom na područje bavljenja, dominiraju sportskeudruge (ukupno 16) te udruge u području kulture.

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva od 2007. provodi program regionalnog razvoja i jačanjasposobnosti organizacija civilnoga društva i drugih pravnih osoba, pružanjem sustavne besplatnepodrške u području informiranja, savjetovanja i izobrazbe na lokalnim i regionalnim razinama. Napodručju Zadarske županije ovu podršku razvoju civilnog sektora provodi regionalni centar podrškeStep.

Sukladno zadnjim dostupnim istraživanjima razvijenosti civilnog sektora na području RepublikeHrvatske, kao i podacima iz Strategije razvoja ljudskih potencijala Zadarske županije 2014.-2020.,potrebno je dalje sustavno raditi na osnaživanju organizacija civilnog društva i jačanju njihovihkapaciteta za privlačenjem sredstava iz dostupnih izvora, što je temelj za njihovo snažnije uključivanjeu socio-ekonomski razvoj.

Popis aktivnih udruga u Gradu Ninu prema podacima Registra udruga u RH:

Sportske udruge:

Malonogometni klub "Aenona" Nin

Boćarski klub "Grgur Ninski"


Košarkaški klub "Grgur"

Malonogometni klub "Azine"

Malonogometni klub "Poljica brig"

Malonogometni klub "Zaton"

Malonogometni klub "Žerava"

Motonautički klub "Nautilus"

Udruga Ninske mažoretkinje

Lovačko društvo „Jarebica“ Nin

Lovačka udruga „Jarebica 1923“ Nin

Minigolf klub Zaton

Padobranski klub "Gavran"

Športsko ribolovno društvo "Pestoć" – Zaton

Galopski klub Nin

Udruge u kulturi:

Kulturno umjetničko društvo "Branimir" Nin unutar kojeg djeluje Tamburaški orkestar„Branimir“

Kulturno umjetničko društvo "Kuntrada"

Dalmatinska muška klapa "Condura Nin"

Matica Hrvatska Nin

Ostale udruge:

Udruga „Velebit“

Udruga žena "Aenona" Nin

Udruga za zdraviji pristup životu "Mare vitalis"

Ninska mladež

Dobrovoljno vatrogasno društvo „Pljusak“ Nin

Udruga iznajmljivača smještaja - Nin

Udruga građana vlasnika obiteljskih kuća i kuća za odmor Bilotinjak Bin

Udruga građana vlasnika obiteljskih kuća i kuća za odmor Ninske vodice Nin

Udruga građana vlasnika zemljišta i vikend kuća Lapti

Hrvatski klub vlasnika i ljubitelja njemačkih kratkodlakih ptičara Nin


Kinološko društvo Nin

Udruga za posmrtnu pripomoć "Zaton"

Udruga za posmrtnu pripomoć "Miljašić"


Grad Nin ima prilično nepovoljnu obrazovnu strukturu stanovništva te nema dovoljno stanovnika dabi se zadovoljile potrebe za otvaranjem srednjih škola, visokoškolskih ustanova kao niti ustanova zacjeloživotno obrazovanje, odnosno za obrazovanje odraslih. Uz predškolsko i osnovnoškolskoobrazovanje, koje uglavnom zadovoljava potrebe stanovnika Grada, mjere i obrazovne aktivnostilokalne uprave moraju ići u smjeru poticanja i stipendiranja upisivanja i završavanja onih srednjihškola i fakulteta uglavnom u Zadru koje će osigurati ostanak mladih i obrazovanih ljudi u Ninu tenjihovo zaposlenje i uspješan rad prije svega u turizmu i djelatnostima povezanim uz turizam. Potrebestanovnika za bavljenjem sportom mogu se smatrati zadovoljenim u smislu minimalnih standarda, noprostor za unaprjeđenje potrebno je stvoriti prvenstveno sanacijom sportske dvorane u Ninu.Potrebno je jačati kapacitete organizacija civilnog društva koje imaju potencijal za jače uključivanje usocio-ekonomski razvoj.

Spomenici kulture i aktivnosti bavljenja stanovnika kulturom i umjetnošću samo su još jedan dokaziznimnog potencijala Grada Nina za razvoj kulturnog turizma.

4.6 Zdravstvo i socijalna skrb

4.6.1 Zdravstvo

Stanovništvo je obuhvaćeno zdravstvenom zaštitom s različitim pravima, ovisno o vrsti i stupnjuzdravstvenog osiguranja, a s obzirom na postojeću kvalitetu i opseg usluga, ovaj sektor zadovoljavapotrebe stanovništva.

Grad Nin nema vlastitu bolnicu, nego pacijenti gravitiraju prema Općoj bolnici Zadar. Opća bolnicaZadar osnovana je 1887. godine kao Pokrajinska bolnica. Međutim, preteča bolnici datira iz davne559. godine kada je osnovan hospital za bolesne strance (ksenodohij) u kući gradskog priora Bazilija.To je ujedno i prvi hospital na području današnje Republike Hrvatske. O bolničkoj djelatnosti u Zadrupostoje podaci već iz XVI. stoljeća kada se spominje vojna bolnica (1515. godine). Danas je Općabolnica Zadar značajna regionalna ustanova koja broji 20 medicinskih odjela i 8 službi s ukupno 1227zaposlenih, od čega 941 zdravstvenih djelatnika i 286 nezdravstvenih djelatnika.

U 2014. godini broj postelja u Općoj bolnici Zadar iznosio je 513, od čega ih najviše ima u internojmedicini, općoj kirurgiji te ginekologiji dok ih najmanje ima na dermatologiji i venerologiji,infektologiji te oftalmologiji. Porast je u 2014. godini u odnosu na 2011. godinu iznosio 3,31%.

Prema Nacionalnom planu razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnicau Republici Hrvatskoj 2015.-2016. usvojenom 2015., Opća bolnica Zadar kategorizirana je kaoŽupanijska bolnica regionalnog značaja (II. kategorija). Ovim Planom predviđena je funkcionalnaintegracija Opće bolnice Zadar s Općom bolnicom Gospić.


Intenzivna suradnja s Medicinskim fakultetom u Osijeku rezultirala je potpisivanjem ugovora osuradnji u 2010. godini, čime je bolnica postala nastavna baza medicinskog fakulteta i sudjeluje unastavi studenata medicine.

Tablica 15. Posteljni kapaciteti u Općoj bolnici Zadar na dan 01.03.2014.

Opća bolnica Zadar Broj akutnih postelja Broj postelja/stolaca dnevne bolnice

Interna medicina 139 31

Infektologija 14 6

Klinička onkologija - -

Dermatologija i venerologija 10 -

Fizikalna medicina i rehabilitacija - -

Neurologija 27 3

Psihijatrija 25 15

Pedijatrija 28 6

Opća kirurgija 110 5

Dječja kirurgija - -

Neurokirurgija - -

Maksilofacijalna kirurgija - -

Urologija 20 2

Ortopedija 30 -

Otorinolaringologija 23 2

Oftalmologija 15 2

Ginekologija i opstetricija 72 5

Ukupno 513 77

Izvor: www.vlada.hr, pristupljeno: 14.04.2014.

Na samom području Grada Nina dostupna je zdravstvena zaštita na primarnoj razini u određenimdjelatnostima. Sukladno izmjenama i dopunama Mreže javne zdravstvene službe iz 2015. godine, uGradu Ninu djeluju:

tri tima u djelatnosti opće/obiteljske medicine na razini primarne zdravstvene djelatnosti(ordinacija opće medicine dr. Markoč, ordinacija opće medicine dr. Pekić – Jurišić, ordinacijaopće medicine dr. Georgiev).

jedan tim u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite (Zubna ordinacija dr. Šarić).

Također na području Grada Nina djeluje i Hitna pomoć – Nin te Ljekarna Kremić. Na dan 31.3.2016. uGradu Ninu bilo je 2.916 osoba osiguranih u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.


http://www.vlada.hr/

4.6.2 Socijalna skrb

U sustav socijalne skrbi uključene su sve socijalno ugrožene skupine kao i osobe u nepovoljnimosobnim ili obiteljskim okolnostima. U posebno ugroženu skupinu svrstavaju se i osobe sinvaliditetom. U Zadarskoj županiji (stanje na dan 30.01.2014.) živi 15.376 osoba s invaliditetom, odčega su 10.287 muškarci (67%) i 5.089 žene (33%), pri čemu osobe s invaliditetom čine 9% ukupnogstanovništva županije. Invaliditet je prisutan u svim dobnim skupinama pa je tako u 7%-tnom udjeluprisutan i u dječjoj dobi (0 – 19 godina). Ukoliko se razmotri koliki je udio osoba s invaliditetom uukupnom stanovništvu županije, prema navedenim dobnim skupinama, dolazimo do podatka da jeZadarska županija ispod prosjeka za ukupnu prevalenciju te prevalenciju za sve navedene dobneskupine.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, na području Grada Nina bilo je 513 osoba s teškoćama uobavljanju svakodnevnih aktivnosti, najviše u dobi od 55 do 64 godina5.

U Zadarskoj županiji 2013. godine ima 8.773 korisnika doplatka za djecu, a broj djece je 16.460.Prosječna mjesečna svota doplatka iznosi 345, 61 kn. što je niže od prosjeka Republike Hrvatske kojiiznosi 353,71 kn.

Grad Nin pruža socijalne usluge pomoći u kući starijim osobama na temelju Rješenja Centra zasocijalnu skrb Zadar, za korisnike čija primanja ne prelaze 1.500,00, odnosno 2.000,00 kuna, a koji susamci, te ugovornog odnosa između Grada Nina i korisnika socijalnih usluga. U prvom slučaju uslugeplaća Ministarstvo socijalne politike i mladih, a u drugom slučaju sami korisnici usluga. Grad Ninnema dom za starije i nemoćne osobe, nema ni dnevnog boravka za takve osobe, pa je pružanjesocijalnih usluga minimum koji donekle zadovoljava potrebe starijih i nemoćnih stanovnika.

U Gradu Ninu ne djeluje Crveni križ (akcije davanja krvi se provode u suradnji s Crvenim križem GradaZadra), te nema niti centra za socijalnu skrb ili obiteljskih centara.


Zdravstvena zaštita i socijalna skrb za stanovnike i goste (turiste) Grada Nina zadovoljava standardete je, s obzirom na blizinu Grada Zadra koji ima odličnu infrastrukturu i zdravstvenu njegu, dovoljnada zadovolji potrebe ljudi koji žive ili borave u gradu. Raspoloživa sredstva svakako treba nastavitiinvestirati u održavanje i daljnji razvoj kvalitete usluge hitne pomoći kao i brzine prijevoza dozdravstvenih ustanova Grada Zadra, posebno u turističkoj sezoni. Kako je već napomenuto u poglavljuo demografiji, demografska slika Grada Nina poklapa se s onom na nacionalnoj razini, što znači dastanovništvo rapidno stari, da je natalitet nizak te da će to u budućnosti provocirati probleme kao štosu nužno zbrinjavanje starijeg dijela stanovništva i nedostatak radne snage.

5 Uključuje osobe koje zbog neke dugotrajne bolesti, invalidnosti ili starosti imaju teškoća u obavljajusvakodnevnih aktivnosti kod kuće, u školi, na poslu itd., neovisno o potvrdi mjerodavnih državnih institucijakojom se potvrđuje teškoća (invaliditet, oštećenje, hendikep).


4.7 Zaštita i spašavanje te civilna zaštita

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u okviru svojih prava i obveza utvrđenihUstavom i zakonom, uređuju i planiraju, organiziraju, financiraju i provode zaštitu i spašavanje. GradNin je donio Plan zaštite i spašavanja radi utvrđivanja:

- organizacije aktiviranja i djelovanja sustava zaštite i spašavanja,

- zadaća i nadležnosti, ljudskih snaga i potrebnih materijalno-tehničkih sredstava te

- mjera i postupaka za provedbu zaštite i spašavanja u katastrofi i većoj nesreći.

Nadalje, Grad Nin donio je i Plan civilne zaštite koji definira aktiviranje i djelovanje Zapovjedništvacivilne zaštite Grada Nina (Zapovjedništvo CZ), Postrojbe opće namjene civilne zaštite (PON CZ) ipovjerenika i zamjenika povjerenika (povjerenici CZ) u provođenju pojedinih mjera zaštite ispašavanja kojima je potrebno osigurati privremeno premještanje, zbrinjavanje i sklanjanjestanovništva te organizaciju i provođenje evakuacije.

Snage civilne zaštite na području Grada Nina predstavljaju: Zapovjedništvo civilne zaštite(zapovjedništvo CZ) povjerenici civilne zaštite i zamjenici povjerenika civilne zaštite (povjerenici CZ) iPostrojba opće namjene civilne zaštite (PON CZ).

Krajem 2014. izrađena je Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih kulturnih dobara i okolišana području Grada Nina, koja je zaključila da stalne snage zaštite i spašavanja Grada Nina ne moguučinkovito odgovoriti i reagirati kod pojava većih nesreća ili katastrofa, već bi u takvim situacijamabilo potrebno uključivanje dodatnih operativnih snaga i snaga pravnih osoba s područja susjednihjedinica lokalne samouprave Zadarske županije. Za ublažavanje rizika ključno je unapređivatipreventivu u prostornom planiranju i građenju s ciljem umanjivanja rizika i opasnosti te posljedicakatastrofa i velikih nesreća.

Vatrogastvo

Ninsko dobrovoljno vatrogasno društvo „Pljusak“ najstarije je vatrogasno društvo na područjuZadarske županije, osnovano prije 20-ak godina. Okuplja 50-ak dragovoljnih vatrogasaca iz PoljicaBriga, Žerave, Poljica, Briševa, Ninskih Stanova, Ninskog Dračevca i ostalih okolnih mjesta. SukladnoZakonu o vatrogastvu, sredstva za financiranje redovne djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbiosiguravaju se u proračunu JLS-a.

Ranije spomenutom Procjenom ugroženosti stanovništva, materijalnih kulturnih dobara i okoliša napodručju Grada Nina predloženo je dodatno opremanje DVD-a „Pljusak“ propisanim materijalno-tehničkim sredstvima i opremom te osposobljavanje članova za učinkovito reagiranje u slučajunastanka požara i drugih velikih nesreća i katastrofa. Trenutno DVD nema vlastitih prostorija ispremišta za materijalno-tehnička sredstva zbog čega su cisterne i ostala skupa oprema izloženidjelovanju vremenskih neprilika. Grad Nin planira izgradnju Vatrogasnog doma u mjestu Poljica brig,za što je ishodio svu potrebnu dokumentaciju.


5 SWOT ANALIZA

TURIZAM

SNAGE SLABOSTI

Planski razvoj turizma (izrađena

Strategija razvoja turizma Grada Nina) Definirane turističke zone od županijskog

značaja Vrlo dobra prepoznatljivost kao izletnička

destinacija, jedina EDEN destinacija u

regiji Receptivna turistička agencija Nin

turizam d.o.o. Velik broj smještajnih kapaciteta,

diverzificiranost kapaciteta Turističko naselje Zaton Holiday Resort Solana kao samostalni turistički proizvod Izrazito bogata kulturna baština

(povijesni otok, podmorski arheološki

lokalitet) Atraktivne manifestacije Bogatstvo i raznolikost prirodnih

fenomena - ljekovito blato, pješčana

laguna i pješčane plaže, sol, špilja kanjon

Miljašić Jaruge Izvrsna kvaliteta mora Dobro razvijena mreža biciklističkih staza Prosječno zadržavanje turista 8 dana Geoprometni položaj (blizina 5

nacionalnih parkova) Odlična prometna povezanost (cestovna,

blizina zračne luke) Brojni idejni projekti za razvoj turizma

Sezonalnost Nepostojanje kvalitetnog hotelskog

smještaja Niža kvaliteta privatnog smještaja i

neprovođenje nadzora nad kvalitetom i

kategorizacijom smještaja Devastirani objekti i zapuštene

neuređene parcele narušavaju vizure Nedostatna prometna komunikacija

između Zaton Holiday Resort-a i stare

gradske jezgre Nedovoljna razvijena svijest vlasnika

objekata u povijesnoj jezgri Nina Nedovoljno uređene plaže i nedostatak

planske dokumentacije za uređenje plaža Ninski podmorski arheološki lokalitet

nedovoljno istražen Nedovoljna informiranost i educiranost

OPG-a o bavljenju turizmom Nedovoljan broj kvalitetnih vodiča na

području Nina Nedovoljno autentična ponuda (gastro

ponuda, ponuda suvenira) Nepoštivanje odredbi komunalnog reda u

gradu

PRILIKE PRIJETNJE

Potražnja za selektivnim oblicima turizma Prijenos najboljih praksi iz okruženja Potražnja za ekološki očuvanim

Snažna konkurencija u okruženju Smanjenje potrošnje (po glavi turista) /

ekonomska kriza Neadekvatna urbanizacija,


destinacijama Otvaranje prema novim tržištima

(sjeverna Europa, Beneluks, Engleska,

Francuska, azijsko tržište, Rusija) Posredna promocija turizma kroz

poduzetničke inicijative

apartmanizacija Nekontrolirano zagađenje okoliša

(neizgrađen sustav kanalizacije) Nedostatak kvalitetne / stručne radne

snage

POLJOPRIVREDA

SNAGE SLABOSTI

blizu 500 ha zasađeno trajnim nasadima Registrirano 83 PG-a Raznovrsnost ponude poljoprivrednih

proizvoda Veliko tržište za plasman poljoprivrednih

proizvoda Nezagađenost tla – preduvjeti za

ekološku proizvodnju

Cca 95% poljoprivrednih površina

zapušteno Nedovoljno rigorozne kontrole korištenja

poticajnih sredstva Nema sustava navodnjavanja (samo

pojedini poljoprivrednici) Ne postoji sustav poticaja koji bi

usmjeravao uzgoj određenih kultura Mali, usitnjeni posjedi koji poskupljuju

proizvodnju Nedostatak umrežavanja i povezivanja

poljoprivrednika Nedovoljna svijest mladih da se može

živjeti od poljoprivrede i nedovoljan

interes za bavljenje poljoprivredom

PRILIKE PRIJETNJE

Ekološka proizvodnja i potražnja za

ekološkim proizvodima Poljoprivredni poticaji (domaći i strani) Trend lokalne proizvodnje Poticaji za održavanje krajobraza Područje Rašinovca – mogućnost za

prirodnu akumulaciju

Dugotrajan proces rješavanja imovinskih

odnosa Siva ekonomija Nedostatak kvalitetne/stručne radne

snage

MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO

SNAGE SLABOSTI

Nekoliko jakih poduzeća koja su

predvodnice gospodarskog razvoja Postojeća poduzetnička zona (Poljica –

Nedostatna koordinacija između lokalne

samouprave i poduzetnika Ne postoji centralno mjesto koje vodi


Brig) U pripremi 2 nove poduzetničke zone

(Prvi Brig Zaton, Mirila Nin) Povoljni komunalni doprinos za

proizvodne djelatnosti

brigu o razvoju poduzetništva Nepotpuna opremljenost zona,

djelomično nepostojeća projektna

dokumentacija i neriješeni imovinsko-

pravni odnosi Nedostatak informacija i edukacije

povezano uz kulturu rada Nedostatak umrežavanja i povezivanja

poduzetnika Nedostatno povezivanje poduzetništva i

turizmaPRILIKE PRIJETNJE

Poticaji za poduzetnike Otvoreno europsko tržište Mogućnosti za cjeloživotno učenje,

mobilnost Zamah socijalnog poduzetništva MSP kao dodana vrijednost turizmu i

poljoprivredi Revitalizacija tradicionalnih obrta i ciljani

poticaji Posredna promocija turizma kroz

poduzetničke inicijative

Velika konkurencija (otvoreno tržište) Siva ekonomija, nelojalna konkurencija Odljev mozgova i mlade populacije Neefikasnost državnih institucija Česte promjene zakonodavnog okvira Nepovoljna poduzetnička klima

DRUŠTVENI RAZVOJ

SNAGE SLABOSTI

Postojanje OŠ, vrtića Povećanje udjela visokoobrazovanih Postojeća infrastruktura (muzeji, crkvena

riznica, sportska dvorana, dom kulture i

sadašnja zgrada gradske uprave, barokna

kuća) Prostor za budući vatrogasni dom 10ak aktivnih kulturnih i sportskih udruga

(DVD, udruga žena, udruga iznajmljivača,

lovačko društvo, udruga građana Ninske

Vodice) Pozivni natječaji za sufinanciranje rada

udruga s područja Zadarske županije sa

Nizak natalitet, sve manji broj djece Loše izvedena sportska dvorana Nedostajući prostorni kapaciteti za

kulturne sadržaje Neadekvatan prostor dječjeg vrtića i

nedostatak jaslica Nedostatak gradske knjižnice Nedovoljno snažni kapaciteti udruga za

jače uključivanje u socioekonomski razvoj Veliko oslanjanje civilnog sektora na

proračunska sredstva


članovima iz NinaPRILIKE PRIJETNJE

Dostupni vanjski poticaji za razvoj

obrazovanja (mobilnost..) Prepoznat značaj civilnog sektora –

poticaji za jačanje, brojni natječaji Sredstva fondova EU i drugih izvor za

poboljšanje društvene infrastrukture

Smanjenje izdvajanja za školstvo Potencijalno ograničavajući zakonski

okvir za djelovanje udruga građana

KOMUNALNA I OKOLIŠNA INFRASTRUKTURA

SNAGE SLABOSTI

Izrađena prostorno-planska

dokumentacija U realizaciji 2 projekta modernizacije

javne rasvjete (iskustvo u pripremi i

provedbi) Gradsko komunalno poduzeće Obilaznica Nina, sanirana županijska

cesta, postojeći koridori Dobro razvijena mreža biciklističkih staza

na području Grada (mjesta povezana

poljskim putevima) Građevinske dozvole za sustav odvodnje,

pripremljen projekt, usklađeno s

regulativom za priobalno područje 2 luke (Zaton i Nin) – otvorene za javni

promet lokalnog značaja Postojeći idejni projekt za luku Nin –

lukobran (Ninska lučica) Prostorno-programska studija za luku

Zaton (preduvjet urbanističkog plana) Povoljni uvjeti za OIE (solari, vjetar,

biomasa)

Nedostatna realizacija planskih

dokumenata Neusklađenost gradskog i županijskog

plana gospodarenja otpadom (gradski

izrađen prije) Plan gospodarenja otpadom grada ne

predviđa način zbrinjavanja građevinskog

otpada nesanirana divlja odlagališta otpada Nedovoljna razina kontrole odlaganja

otpada / komunalni redari nisu dovoljno

educirani Neučinkovita i skupa javna rasvjeta, u

novim izdvojenim naseljima (vikend

naselja) nema javne rasvjete Neizgrađena obilaznica Nina u dijelu

spoja prema Vrsima Nedostatna realizacija planirane

prometne mreže, osobito u urbanom

području, zbog financijskih ograničenja Blokirani koridori u prostoru trajnih

nasada Uz glavninu prometnica nema pješačko-

biciklističkih staza Neriješena ugibališta za javni prijevoz Niska energetska učinkovitost objekata u

javnom i privatnom vlasništvu


Niska učinkovitost vodoopskrbne mreže

kroz naselja zbog dotrajalosti, plan

sanacije vodovodne mreže ne postoji,

nove stambene zone bez vodoopskrbne

mreže Nedostatno usklađenje s vodoopskrbnim

planom Potrebna dodatna revizija projekta

odvodnje Za ostala naselja potreban projekt za

sustav odvodnje (postoji samo za ZHR) Nekontrolirane septičke jame, nema

sustava pročišćavanja fekalnih voda Lučka područja nisu definirana

prostornim planom Problem zamuljivanja i erozije u luci Nin Nema vezova za turističke linije Ne postoji pomorski promet kroz Nin Neodržavano, devastirano korito Jaruge Nepostojeća ICT infrastruktura Nije obrađen projekt plinofikacije Plaže nisu definirane kroz prostorni plan Problem opskrbe el.energijom (iskorišten

kapacitet postojeće trafostanice)

PRILIKE PRIJETNJE

Poticanje ulaganja u OIE i EE Sredstva EU fondova i drugih izvora za

daljnja ulaganja u poboljšanje komunalne

i okolišne infrastrukture

Striktna ograničenja za intervencije u

području pod zaštitom Nedostatni energetski potencijal za nove

sadržaje (poduzetničke i turističke) Potencijalna kašnjenja s investicijama

koje su preduvjet za daljnja ulaganja

(primjer kanalizacije) Privatno vlasništvo nad zemljištem i

dugotrajna rješavanja imovinsko-pravnih

odnosa potencijalno koče razvoj javne

infrastrukture


6 VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI

Slika 7. Vizija, strateški ciljevi i prioriteti razvoja Grada Nina do 2020.


7 PRIORITETI I MJERE

7.1 Prikaz međusobne povezanosti ciljeva, prioriteta i mjera

CILJ 1. Konkuretno gospodarstvo temljeno na turizmu, uz sinergiju s poljoprivredom i poduzetništvom

PRIORITET 1. Razvoj turizma temeljenog na cjelogodišnjoj ponudi

MJERE

1.1. Priprema i realizacija kapitalnih turističkih projekata

1.2. Jačanje turističke ponude temeljene na kulturnoj baštini i povijesti

1.3. Jačanje turističke ponude temeljene na prirodnim resursima

1.4. Daljnje jačanje i razvoj agroturizma

1.5. Jačanje promocije turističke destinacije te jačanje kapaciteta za bavljenje turizmom

PRIORITET 2. Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva

MJERE

2.1. Educiranje i informiranje poduzetnika, potencijalnih poduzetnika i zaposlenika potpornih institucija

2.2. Daljnji razvoj poduzetničke infrastrukture i privlačenje investitora

2.3. Poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja

PRIORITET 3. Razvoj poljoprivrede i prerade poljoprivrednih proizvoda

MJERE

3.1. Stavljanje poljoprivrednih zemljišta u funkciju

3.2. Poticanje obrazovanja i informiranja u poljoprivredi te jačanje interesa za bavljenje poljoprivredom

3.3. Jačanje proizvodne učinkovitosti poljoprivrednih proizvođača i subjekata u ribarstvu

3.4. Stvaranje uvjeta za plasman proizvoda

CILJ 2. Osiguravanje uvjeta za veću kvalitetu života u Gradu Ninu

PRIORITET 4. Izgradnja osnovne komunalne infrastrukture i zaštita okoliša

MJERE

4.1. Poboljšanje prometne infrastrukture

4.2. Izgradnja i/ili obnova komunalne infrastrukture

4.3. Jačanje energetske učinkovitosti i poticanje korištenja obnovljivih izvora energije

4.4. Gospodarenje otpadom

4.5. Uređenje obale i lučka infrastruktura

4.6. Uređenje okoliša

PRIORITET 5. Stvaranje kvalitetne obrazovne i društvene infrastrukture

MJERE

5.1. Izgradnja društvene infrastrukture

5.2. Osnaživanje sektora civilnog društva

5.3. Poboljšanje kvalitete osnovnoškolskog obrazovanja

5.4. Jačanje upravljanja razvojem


7.2 Razrada prioriteta i mjera

PRIORITET 1. Razvoj turizma temeljenog na cjelogodišnjoj ponudi

Mjera 1.1. Priprema i realizacija kapitalnih turističkih projekata

Aktivnosti/ projekti

1.1.1. Zdravstveno-turistički centar Ninsko blato s otvorenim i zatvorenim bazenima s toplom vodom, više vezanih centara za rehabilitaciju i medicinsku specijalističku pomoć

1.1.2. Zaton Holiday Resort - projekt izgradnje hotela i aquaparka te podizanje kompletnih smještajnih kapaciteta na razinu ****

1.1.3. Uređenje područja solane Nin (produljenje i uređenje staza za pješake, te izgradnja promatračnica za ptice, izgradnja lječilišno-kozmetičkog objekta)

1.1.4. Agro park (Agrokompleks Vigens)1.1.5. Uređenje zaštićene povijesne jezgre Nina – uređenje ulaza u gradsku jezgru,

opločenje Donjeg ninskog mosta i ulica, projekt uređenja fasada, nastavak obnove bedema

1.1.6. Adaptacija gradskih prostora u ugostiteljske sadržaje (smještaj, restorani itd.)1.1.7. Stavljanje u funkciju sportsko - turističke zone Šepurine1.1.8. Kitesurfing centar – izgradnja popratne infrastrukture1.1.9. Izgradnja vizitacijskog centra mikroregionalnog značaja1.1.10. Modernizacija i umrežavanje muzeja na području grada (MUZEJ SOLI, RIZNICA,

MUZEJ NINSKIH STARINA, muzej u novom ribogojilištu Cromarisa)1.1.11. Ruralni sajam / festival (Vigens)1.1.12. Izgradnja golf igrališta s pratećim sadržajima i hipodroma u Ninskim stanovima1.1.13. Izgradnja zaštitnog prezentacijskog paviljona iznad rimske ville urbane1.1.14. Stavljanje u funkciju turističke zone „Ciglana“

Nositelj mjere: Grad Nin – UO za gospodarstvo i financije

Potencijalni prijavitelji projekata:

Grad Nin Tankerska plovidba d.d.Turisthotel d.d.Solana Nin d.o.o.Vigens d.o.o.Cromaris d.d.TZ Grada Nina

Troškovi provedbe: xxx kn

Mogući izvori financiranja:

EFRR, Program ruralnog razvoja, proračun Grada, proračun Županije, državniproračun (Ministarstvo kulture, Ministarstvo turizma)


Mjera 1.2. Jačanje turističke ponude temeljene na kulturnoj baštini i povijesti


1.2.1. Agro-ekološka povijesno-edukativna turistička cesta radnog naziva „Via Magna“1.2.2. Razvoj projekta Perivoj kraljice Jelene1.2.3. Uređenje hodočasničkog puta (put Gospe od Zečeva)1.2.4. Put ninskog šokola1.2.5. Putevima Petra Zoranića Ninjanina1.2.6. Pješačke staze narodnih vladara u Ninu1.2.7. Uređenje postojećih tradicijskih objekata u svrhu turističke valorizacije (npr. stare

mlinice) i njegovanje ruralne ambijentalne arhitekture (stare jezgre naselja)1.2.8. Revitalizacija tradicijskih zanata i poticanje razvoja tradicijskih proizvoda (npr.

izgradnja tradicionalnog drvenog plovila plazulje, tradicijski suveniri)1.2.9. Istraživanje i stavljanje u funkciju trenutno neiskorištenih turističkih potencijala

(ostaci Crkve sv. Andrije na Bilotinjku, Stari kaštel u Zatonu, Podmorski arheološki lokalitet antičke luke Nina u Zatonu, Podmorski arheološki lokalitet na ulazu u Ninskulagunu, Medovića vrt)



Grad Nin TZ Grada NinaNin – turizamTZ mjesta Zaton Udruga građana Ninske Vodice



EFRR, Program ruralnog razvoja, proračun Grada, proračun Županije, državniproračun (Ministarstvo kulture, Ministarstvo turizma)

Mjera 1.3. Jačanje turističke ponude temeljene na prirodnim resursima


1.3.1. Eko park Ninska laguna1.3.2. Istraživanje i stavljanje u turističku funkciju špilje u Šepurinama1.3.3. Osmišljavanje i realizacija projekta vezanog uz valorizaciju i stavljanje u turističku

funkciju područja rijeke Jaruga i kanjona Miljašić Jaruge1.3.4. Jačanje lovnog i ribolovnog turizma1.3.5.



Grad Nin TZ Grada NinaNin – turizam


Udruga građana Ninske Vodice



EFRR, Program ruralnog razvoja, proračun Grada, proračun Županije, državniproračun (Ministarstvo turizma)

Mjera 1.4. Daljnje jačanje i razvoj agroturizma


1.4.1. Izgradnja i adaptacija objekata za ruralni turizam (npr. ruralni kampovi, ruralni hoteli)1.4.2. Ulaganja u malu infrastrukturu i druga ulaganja u poljoprivredne subjekte s ciljem

bavljenja turističkom djelatnošću1.4.3. Razvoj pratećih agroturističkih proizvoda i manifestacija i njihovo brendiranje1.4.4. Poticaji za razvoj i prodaju agroturističkih proizvoda i manifestacija1.4.5. Poticanje pripreme i provedbe projekata koji povezuju poljoprivredu i turizam (npr.

farma magaraca)1.4.6. Razvoj kapaciteta OPG-a za bavljenje agroturizmom kroz edukacije, savjetovanja i

stručnu podršku u pripremi i provedbi projekata



Grad Nin TZ Grada NinaNin – turizam Udruga građana Ninske VodiceLAG MaretaPoduzetnici u poljoprivredi



EFRR, Program ruralnog razvoja, Proračun Grada, proračun Županije, državniproračun (Ministarstvo turizma, Ministarstvo poljoprivrede)

Mjera 1.5. Jačanje promocije turističke destinacije te jačanje kapaciteta za bavljenje turizmom


1.5.1. Jačanje uloge destinacijskog menadžmenta1.5.2. Jačanje branda Nina kao poznate izletničke destinacije1.5.3. Ulaganje u turističku signalizaciju1.5.4. Edukacija kadrova u turizmu (vodiči, animatori; specifične edukacije za turističke

djelatnike)1.5.5. Osvješćivanje građana, osobito vlasnika objekata u povijesnoj jezgri Nina, o

vrijednosti povijesne jezgre i potrebi njezina očuvanja




Grad Nin TZ Grada NinaTZ mjesta Zaton



ESF, Program ruralnog razvoja, proračun Grada, proračun Županije, državniproračun (Ministarstvo turizma)

PRIORITET 2. Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva

Mjera 2.1. Educiranje i informiranje poduzetnika, potencijalnih poduzetnika i zaposlenika potpornih institucija


2.1.1. Ciljane edukacije za različite skupine dionika i potporne institucije2.1.2. Sustavno informiranje poduzetnika o dostupnim poticajima, otvorenim natječajima,

poticajima za zapošljavanje2.1.3. Okupljanje poduzetnika u turistički klaster iznajmljivača, trgovaca i proizvođača



Grad NinUdruga građana Ninske Vodice



EFRR, ESF, Program ruralnog razvoja, Proračun Grada, proračun županije,državni proračun (Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo kulture,Ministarstvo turizma)

Mjera 2.2. Daljnji razvoj poduzetničke infrastrukture i privlačenje investitora


2.2.1. Daljnji razvoj zone Poljica – Brig2.2.2. Izrada glavnog projekta, gradnja, infrastruktura, aktiviranje zone Prvi Brig – Zaton2.2.3. Izrada projektne dokumentacije i aktiviranje zone Mirila – Nin2.2.4. Izrada plana upravljanja zonama i strategije privlačenja ulagača2.2.5. Razvoj kapaciteta Grada za upravljanje zonama i privlačenje investitora



Grad Nin


Mogući izvori EFRR, Proračun Grada, proračun županije, državni proračun (Ministarstvo


financiranja: poduzetništva i obrta, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europskeunije)

Mjera 2.3. Poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja


2.3.1. Koordinacija potpornih institucija i oformljivanje i funkcioniranje tima za podršku poduzetnicima (i početnicima)

2.3.2. Osmišljavanje sustava financijskih poticaja i davanja olakšica za poduzetnike prema unaprijed definiranim kriterijima

2.3.3. Korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja



Grad Nin



ESF, Proračun Grada, proračun županije, državni proračun (Ministarstvopoduzetništva i obrta)

PRIORITET 3. Razvoj poljoprivrede i prerade poljoprivrednih proizvoda

Mjera 3.1. Stavljanje poljoprivrednih zemljišta u funkciju


3.1.1. Okrupnjavanje zemljišta3.1.2. Izrada plana proizvodnje određenih kultura3.1.3. Provedba agromeliorativnih mjera3.1.4. Uvođenje sustava navodnjavanja Bokanjačko blato – Rašinovac (kapilarni sustav)3.1.5. Navodnjavanje površina tehnološkom vodom iz biopročistača na području Ninskih

Vodica



Grad NinLAG Mareta



EFRR, Program ruralnog razvoja, proračun Grada, proračun Županije, državniproračun (Ministarstvo poljoprivrede)

Mjera 3.2. Poticanje obrazovanja i informiranja u poljoprivredi te jačanje interesa za bavljenje


poljoprivredom


3.2.1. Edukacija poljoprivrednih proizvođača o ekološkoj i integriranoj proizvodnji, izvorimafinanciranja i umrežavanju

3.2.2. Edukacija o poduzetništvu u poljoprivredi3.2.3. Informiranje stanovništva o mogućnostima rada u poljoprivredi3.2.4. Ciljana edukacija za potporne institucije u poljoprivredi (zadruge i slično), njihovo

umrežavanje i koordinacija3.2.5. Razvoj i provedba ciljane obuke za deficitarna zanimanja u poljoprivredi3.2.6. Poticaji za osnivanje OPG-a



Grad NinUdruga građana Ninske VodiceLAG Mareta



ESF, Program ruralnog razvoja, proračun Grada, proračun Županije, državniproračun (Ministarstvo poljoprivrede)

Mjera 3.3. Jačanje proizvodne učinkovitosti poljoprivrednih proizvođača i subjekata u ribarstvu


3.3.1. Stvaranje sustava poticaja za uzgoj određenih biljnih i životinjskih vrsta3.3.2. Poticanje ekološke i integrirane poljoprivredne proizvodnje3.3.3. Ulaganja u poljoprivrednu i ribarsku infrastrukturu, opremu i mehanizaciju za

proizvodnju i preradu3.3.4. Razvoj tradicijskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda3.3.5. Osiguravanje podrške poljoprivrednim subjektima u pripremi i provedbi projekata3.3.6. Poticanje korištenja OIE u poljoprivrednoj proizvodnji






EFRR, Program ruralnog razvoja, proračun Grada, proračun Županije, državniproračun (Ministarstvo poljoprivrede, FZOEU)

Mjera 3.4. Stvaranje uvjeta za plasman proizvoda



3.4.1. Jačanje prepoznatljivosti proizvoda kroz brendiranje proizvoda te nastupima na sajmovima i drugim manifestacijama

3.4.2. Uvođenje standarda kvalitete3.4.3. Poticanje i jačanje umrežavanja poljoprivrednika kroz različite oblike udruživanja3.4.4. Izgradnja ekološke tržnice i podružnica na području lokalne samouprave






EFRR, Program ruralnog razvoja, proračun Grada, proračun Županije, državniproračun (Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo turizma)

PRIORITET 4. Izgradnja osnovne komunalne infrastrukture i zaštita okoliša

Mjera 4.1. Poboljšanje prometne infrastrukture


4.1.1. Planiranje koridora4.1.2. Izgradnja biciklističke staza uz D306: spoj Zaton-Nin4.1.3. Izgradnja spojne ceste D306- Ž60114.1.4. Izgradnja prometnice do farme Vigens: spoj na D3064.1.5. Izgradnja ugibališta za autobusni prijevoz (postaje)4.1.6. Izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih nerazvrstanih cesta4.1.7. Obilaznica Nina (prema Vrsima)4.1.8. Izgradnja spojne ceste ciglana-Ždrijac-Ninske Vodice4.1.9. Izgradnja transportnog terminala4.1.10. Izgradnja autobusnog kolodvora

Nositelj mjere: Grad Nin – UO za komunalne poslove


Grad Nin



EFRR, Program ruralnog razvoja, proračun Grada, proračun Županije, državniproračun (Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije,Ministarstvo turizma, HBOR)

Mjera 4.2. Izgradnja i/ili obnova komunalne infrastrukture



4.2.1. Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Nin-Privlaka-Vrsi-Vir- I FAZA

4.2.2. Priprema projektne dokumentacije za II fazu Sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda - ostala naselja

4.2.3. Sanacija postojeće vodovodne mreže na području Grada –izmjena azbest-cementnih cijevi (izrada plana sanacije, obnova izvorišta, vodosprema)

4.2.4. Usklađenje sa vodoopskrbnim planom4.2.5. Rekonstrukcija vodoopskrbne mreže kroz naselja, izgradnja vodoopskrbne mreže u

novim naseljima4.2.6. Izgradnja ICT infrastrukture4.2.7. Izgradnja mrtvačnice na groblju u Žeravi4.2.8.



Grad NinKomunalije i odvodnja d.o.o.Vodovod Zadar



EFRR, Program ruralnog razvoja, proračun Grada, proračun Županije, državniproračun (Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije,Hrvatske vode, HBOR)

Mjera 4.3. Jačanje energetske učinkovitosti i poticanje korištenja obnovljivih izvora energije


4.3.1. Izrada energetske studije za područje Grada4.3.2. Izgradnja nove trafostanice4.3.3. Povećanje energetske učinkovitosti objekata u javnom i privatnom vlasništvu

(zasebno za staru jezgru)4.3.4. Modernizacija sustava javne rasvjete uvođenjem novih tehnologija (zasebno za Nin-

otok)4.3.5. Izgradnja solarne elektrane (Vigens)4.3.6. Izgradnja bioplinskog postrojenja (Vigens)4.3.7. Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora-solarni krovovi, solarna šetnica,

vjetro-park



Grad NinVigens d.o.o.




EFRR, Program ruralnog razvoja, proračun Grada, proračun Županije, državniproračun (FZOEU, HBOR, HEP)

Mjera 4.4. Gospodarenje otpadom


4.4.1. Sanacija divljih odlagališta4.4.2. Izgradnja reciklažnog dvorišta4.4.3. Uvođenje primarne reciklaže4.4.4. Izgradnja pogona za oporabu/deponije za građevinski otpad4.4.5. Edukacija redara u vezi kontrole odlaganja otpada4.4.6.



Grad NinUdruga građana Ninske VodiceKomunalije i odvodnja d.o.o.



EFRR, Program ruralnog razvoja, proračun Grada, proračun Županije, državniproračun (FZOEU, HBOR)

Mjera 4.5. Uređenje obale i lučka infrastruktura


4.5.1. Mjesna lučica u Ninu - izgradnja lukobrana za luku Nin, projekt zaštite ninske uvale, odmuljivanje porta

4.5.2. Izrada cjelovite planske dokumentacije za uređenje obalnog pojasa i plaža te uređenje obalnog pojasa i plaža

4.5.3. Mjesna lučica u Zatonu - Izrada dokumentacije za luku Zaton4.5.4. Uređenje obalnog pojasa u Zatonu prema prostorno-programskoj studiji

4.5.5. Izgradnja suhih marina



Grad NinNatura Jadera




EFRR, Program ruralnog razvoja, proračun Grada, proračun Županije, državniproračun (Ministarstvo turizma, FZOEU)

Mjera 4.6. Uređenje okoliša


4.6.1. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i sanacija devastiranih objekata i zapuštenih parcela koji narušavaju izgled Grada

4.6.2. Jači nadzor i uvođenje sankcija za nepoštivanje odredbi komunalnog reda4.6.3. Očuvanje krajobraznih i prirodnih vrijednosti4.6.4. Edukacije o zaštiti okoliša za stanovništvo



Grad NinKomunalije i odvodnja d.o.o.Natura JaderaUdruga građana Ninske Vodice



Program ruralnog razvoja, proračun Grada, proračun Županije, državniproračun (FZOEU)

PRIORITET 5. Stvaranje kvalitetne obrazovne i društvene infrastrukture

Mjera 5.1. Izgradnja društvene infrastrukture


5.1.1. Izgradnja novog vrtića na Rupama

5.1.2. Izgradnja društveno-kulturnog centra na Rupama5.1.3. Izgradnja centara za pružanje socijalnih usluga (dom za starije i nemoćne)5.1.4. Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje dječjih igrališta, rekreacijskih zona i kupališta5.1.5. Sanacija školske sportske dvorane u Ninu5.1.6. Rekonstrukcija škole u Ninskim stanovima

Nositelj mjere: Grad Nin –odjel za upravno-pravne i opće poslove


Gradska knjižnica ZadarGrad Nin



EFRR, Program ruralnog razvoja, proračun Grada, proračun Županije, državniproračun (Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, HBOR)


Mjera 5.2. Osnaživanje sektora civilnog društva


5.2.1. Edukacije o pokretanju udruga, upravljanju udrugama, upravljanju projektima, aktivnom građanstvu, međusektorskoj suradnji, socijalnom poduzetništvu i dr.

5.2.2. Jačanje suradnje i povezivanja postojećih organizacija civilnoga društva5.2.3. Jačanje volonterstva5.2.4. Informiranje o dostupnim izvorima sredstava za provedbu programa i projekata i

dostupnim prostorima za korištenje5.2.5. Pokretanje pilot projekata socijalnog poduzetništva5.2.6. Jačanje međusektorske suradnje



Grad NinUdruga građana Ninske Vodice



ESF, proračun Grada, proračun Županije, državni proračun (Ministarstvosocijalne politike i mladih, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Nacionalnazaklada za razvoj civilnog društva, Ured za udruge Vlade RH)

Mjera 5.3. Poboljšanje kvalitete osnovnoškolskog obrazovanja


5.3.1. Razvoj izvannastavnih aktivnosti uz povezivanje OŠ i organizacija civilnog društva te poduzetnika(posjeti agrokomplesku, solani)

5.3.2. Podizanje svijesti građana o važnosti ulaganja u cjeloživotno učenje5.3.3. Opremanje škola (wireless mreža za škole, nova računala, pametne ploče…)5.3.4. Jačanje kapaciteta djelatnika škola za pripremu i provedbu projekata



Grad NinOŠ NinUdruga građana Ninske Vodice



ESF, ERDF, proračun Grada, proračun Županije, državni proračun(Ministarstvo socijalne politike i mladih)

Mjera 5.4. Jačanje upravljanja razvojem



5.4.1. Projekt uvođenja e-uprave5.4.2. Stvaranje tima za pripremu i provedbu projekata – sustavne edukacije, studijska

putovanja, primjeri najbolje prakse



Grad NinZadarska županijaRRA Zadra



ESF, proračun Grada, proračun Županije, državni proračun (Ministarstvoregionalnoga razvoja i fondova Europske unije)


8 PROVEDBA STRATEGIJE: INSTITUCIONALNI I FINANCIJSKI OKVIR

Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske definiraju se nositelji regionalnog razvoja odsredišnje, odnosno, državne razine, prema regionalnoj razini, što u postojećem sustavu odgovararazini županija. Iako i za lokalnu razinu postoji čitav niz odredbi u smislu uloga i odgovornosti jedinicalokalne samouprave, kada govorimo o organizaciji i koordinaciji sustava za provedbu strateškihdokumenata, ne postoje zakonom definirani nositelji razvoja u smislu točno određenih institucija, štolokalnim sredinama ostavlja prostora da samostalno predlažu i upravljaju provedbom svojihstrateških dokumenata. S druge strane, suradnja između svih razina odlučivanja i upravljanja –državne, regionalne i lokalne, zagarantirana je samim zakonodavnim i institucionalnim okvirom, štolokalnim sredinama ostavlja mogućnost da u svoje razvojne planove uključuju i projekte i mjere kojinadilaze isključivo njihovu ingerenciju.

8.1 Organizacijska struktura za provedbu Strategije

PRIJEDLOG

Uz formalno prihvaćanje i usvajanje strateškog dokumenta, za uspješnu provedbu mjera, a time iprioriteta i ciljeva strategija, nužno je uspostaviti funkcionalnu i učinkovitu organizacijsku strukturu sjasnom podjelom odgovornosti u svim fazama provedbe Strategije. S obzirom da je riječ o maloj,lokalnoj sredini koja nema jasno diferencirane, snažne institucije u svim područjima razvoja, vrlovažnu ulogu u provedbi Strategije svakako će nositi Grad Nin kao jedinica lokalne samouprave.

Cjelokupno upravljanje Strategijom na razini donošenja odluka odgovornost je Grada Nina. Grad Ninna čelu s gradonačelnikom, odgovoran je za uspješnu provedbu Strategije prema objektivnoprovjerljivim pokazateljima navedenim u poglavlju 6. Strategije. Odgovornosti i uloge Grada Nina uprovedbi Strategije su sljedeće:

uspješna provedba prepoznatih prioriteta i mjera Strategije,

odgovornost za predviđeni utjecaj Strategije na lokalno stanovništvo, poduzetnike i ostalerelevantne dionike,

osiguravanje sredstava (materijalna i ljudski potencijal) za provedbu mjera Strategije,

ocjena učinkovitosti Strategije na godišnjoj razini,

donošenje odluke o promjeni, reviziji i unaprjeđenju Strategije u skladu s godišnjimizvještajem o provedbi Strategije,

izvještavanje prema Gradskom vijeću o provedbi Strategije,

organiziranje redovnih javnih konzultacija sa svim dionicima o provedbi strategije,

ocjena učinka strategije na polovini perioda predviđenog za provedbu, te na završetkuperioda provedbe Strategije.


Za operativnu provedbu, Grad oformljuje zasebno Koordinacijsko tijelo (KT) koje će biti ustrojenounutar same jedinice lokalne samouprave, a sastoji se od predstavnika nekoliko institucija. U KTodlukom gradonačelnika Grada Nina od d.d. mm. 2014. imenovani su sljedeći predstavnici:

1) Član za turizam –

2) Član za poduzetništvo –

3) Član za poljoprivredu –

4) Član za komunalnu i okolišnu infrastrukturu –

5) Član za obrazovanje i kulturu –

6) Član za organizacije civilnog društva –

NAVESTI IMENA I FUNKCIJE OSOBA, PREMA POTREBI DODATI ČLANOVE ZA ODREĐENA PODRUČJARAZVOJA

Voditeljem Koordinacijskog tijela, a samim time i koordinatorom provedbe Strategije, imenovan jexx.yy.

Koordinacijsko tijelo funkcionirat će kao partnerstvo koje se sastaje redovito, jednom u 2-3 mjeseca,na poziv voditelja Koordinacijskog tijela, a kako bi uspješno izvršilo sve zadatke koji su u njegovojnadležnosti. Novoustrojeno KT nosit će ukupnu odgovornost za operativnu provedbu Strategijerazvoja Grada Nina, zbog čega je ključno da je sastavljeno od dionika koji imaju dovoljnu kapaciteta iznanja da mogu kvalitetno upravljati provedbom Strategije.

Osnovni zadaci Koordinacijskog tijela su sljedeći:

operativna odgovornost za provedbu strategije,

praćenje i evaluacija (interna evaluacija i koordinacija vanjske evaluacije) provedbe strategije,

koordinacija dionika zaduženih za provedbu pojedinih mjera strategije (nositelji mjera ipotencijalni prijavitelji projekata),

izrada Akcijskog plana provedbe Strategije na godišnjoj razini,

izvještavanje prema Gradu o provedbi Strategije na godišnjoj razini,

koordinacija dionika prilikom provedbe pojedinih mjera Strategije,

pomoć pri sastavljanju stručnih timova za provođenje mjera, pripremi i provođenju mjera(nadzorna funkcija),

pružanje tehničke pomoći stručnim timovima u provedbi konkretnih mjera/projekata.

Slika 8. Organizacijska shema Koordinacijskog tijela

Voditelj koordinacijskog tijela pružat će podršku u formiranju odgovarajućih projektnih timova (radneskupine) odgovornih za provođenje planiranih aktivnosti za svaku pojedinu mjeru. Odabir i strukturaprojektnog tima (radne skupine) ovisit će o konkretnim aktivnostima/projektima koje je potrebnoprovesti. Projektni timovi koji će biti formirani mogu se sastojati od stručnjaka unutar JLS-a,


predstavnika gospodarskih subjekata, javnih institucija, organizacija civilnoga društva. Prema potrebi,timovi će uključivati i vanjske stručnjake.

Svaki stručni tim (radna skupina) imenovan od strane voditelja koordinacijskog tijela odgovoran je zapravodobnu provedbu preuzetih aktivnosti i izvještavanje voditelja o postignutom.

8.2 Financijski okvir (izvori financiranja)

Izrada financijskog okvira koji će dozvoljavati provedbu razvojnih projekata koji odgovaraju ciljevima iprioritetima Strategije, sukladno dinamici predviđenoj akcijskim planovima za pojedina razdoblja,jedna je od zadaća Grada Nina. Identifikacija aktivnosti i mjera koje će se provoditi u razdobljuprovedbe Strategije (2014.-2020.) pripremana je imajući u vidu financijske kapacitete Grada Nina tevanjske izvore koji su dostupni za financiranje projekata.

Financijski okvir za provedbu Strategije temeljit će se na sljedećim izvorima sredstava:

Lokalni izvori, odnosno, izvori jedinica lokalne samouprave (Grad Nin, ostale JLS) - uglavnomplaniraju sredstva za kapitalna ulaganja. Lokalni izvori također osiguravaju sredstva uproračunu za financiranje manjih inicijativa i projekata organizacija civilnog društva(prvenstveno udruga u kulturi i sportu).

Županijski proračun – projekti navedeni u Strategiji razvoja Grada Nina jednim su dijelom iprojekti od županijskog interesa. Za očekivati je da će se u pripremu i provedbu takvihprojekata kao partner ili suradnik uključivati i Zadarska županija, uz adekvatan financijskidoprinos ovim projektima.

Sredstva državnog proračuna / nacionalni donatori spuštaju se na lokalnu razinu krozdecentralizirana sredstva. S obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju, izvjesno je da će seova sredstva i dalje smanjivati. S druge strane, za određene tipove projekata kao i određenuvrstu prijavitelja postoje mogućnosti sufinanciranja projekata kroz različite nacionalnefondove ili zaklade.

EU fondovi i programi predstavljat će daleko najizdašniji izvor financiranja za razvojneprojekte. Ovaj oblik financiranja nije ograničen na određene tipove projekata te će zbog togapredstavljati najvažniji izvor financiranja razvojnih projekata.

Procijenjen potrebni proračun za provedbu pojedinih mjera definira se u godišnjim akcijskimplanovima.

Kratak pregled najznačajnijih programa iz kojih je moguće osigurati sredstva za razvojne projekteGrada Nina:

Naziv Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)

Opis Cilj ERDF-a, fonda namijenjenog zemljama članicama EU, je ojačati gospodarsku isocijalnu koheziju u Europskoj Uniji smanjivanjem nejednakosti između regija. Unačelu, kroz ERDF se može financirati:

o Pomoć (malim i srednjim) poduzećima u svrhu stvaranja održivih radnih


mjesta;

o Infrastruktura povezana s istraživanjem i razvojem, telekomunikacijama,okolišem, energijom i prometom;

o Financijski instrumenti poput fondova za lokalni razvoj kojima se potičeregionalni i lokalni razvoj te potiče suradnja između gradova i regija;

o Tehnička pomoć.

Uvjetisudjelovanja

Financiranje definirano:

Operativni program (OP) Konkurentnost i kohezija

Postotak sufinanciranja iz fonda:

iznad 75% za neprofitne projekte;

od 10% do 50% za profitne projekte (poduzeća i investicije s više od 25%dobiti).

Vrsteprojekatakoji se mogufinancirati

o Kapitalna ulaganja u poslovnu, turističku i kulturnu infrastrukturu;

o Poticanje poduzetništva;

o Poboljšanje gospodarskog potencijala

o Razvoj turizma temeljenog na prirodnim resursima i kulturnoj baštini

Naziv Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD/EFPRR)

Opis Ciljevi Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj su:

1. Poboljšanje konkurentnosti sektora poljoprivrede i šumarstva;

2. Poboljšanje okoliša i krajolika;

3. Kvaliteta života u ruralnim područjima i diversifikacija ruralnog gospodarstva;

4. LEADER pristup.

Uvjetisudjelovanja

U odnosu na pretpristupni fond IPARD, EAFRD donosi brojna poboljšanja za projekte upoljoprivredi, od kojih je najvažnije istaknuti više iznose potpora i mogućnostfinanciranja aktivnosti koje su započele od trenutka objave natječaja (uz uvjet daprojekt prođe na natječaju). U okviru Zajedničke poljoprivredne politike EU, svakazemlja članica izrađuje Program ruralnog razvoja u kojem se opredjeljuje za mjerekoje će provoditi u sektoru poljoprivrede i šumarstva. Republika Hrvatska odlučila seza provedbu sljedećih mjera:

1. Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja

2. Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvima ipomoć poljoprivrednim gospodarstvima


3. Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu

4. Ulaganja u materijalnu imovinu

5. Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala uslijed elementarnihnepogoda i uvođenje preventivnih aktivnosti

6. Razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poslovanja

7. Osnovne usluge i obnova sela u ruralnim područjima

8. Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje isplativosti šuma

9. Uspostavljanje skupina i organizacija proizvođača

10. Poljoprivreda, okoliš i klimatski uvjeti

11. Ekološka poljoprivredna proizvodnja

12. Očuvanje poljoprivrede na područjima s prirodnim i drugim specifičnimograničenjima u poljoprivredi

13. Suradnja

14. Upravljanje rizicima

15. Lokalne inicijative (LEADER i LAG-ovi)

16. Tehnička pomoć

U načelu, sredstva su namijenjena za LAG-ove, jedinice lokalne samouprave do 10.000stanovnika (u nekim mjerama ulaganja su moguća u naseljima do 5000 stanovnika) tefizičke i pravne osobe registrirane za određenu djelatnost u rangu mikro-poduzeća.Iznos sufinanciranja se kreće od 50% do 100%.


o Projekti ulaganja u malu infrastrukturu poput lokalnih cesta ilikanalizacije/ pročišćavanja otpadnih voda koje predlažu jedinice lokalnesamouprave;

o Ulaganja u društvenu i obrazovnu infrastrukturu

o Rekonstrukcija kulturnih/ prirodnih dobara u svrhu turizma, opremanjeeko-sela, druga mala turistička infrastruktura, projekti osposobljavanjastanovništva za pružanje usluga u turizmu.

o Privatna ulaganja pojedinačnih poduzetnika u opremanje ugostiteljskih ilismještajnih kapaciteta, u opremu potrebnu za tradicionalnu obrtničkuproizvodnju, u opremu za prerađivanje.

Naziv Europski socijalni fond (ESF)

Opis Svrha Europskog socijalnog fonda (ESF-a), namijenjenog EU članicama, je postićivisoku razinu zaposlenosti, ravnopravnost između muškaraca i žena, održivi razvoj teekonomsku i socijalnu koheziju. ESF se usredotočuje na:


1. prilagodbu radnika i poduzeća – cjeloživotno učenje, stvaranje i širenjeinovativnih organizacija rada;

2. olakšavanje pristupa zapošljavanju nezaposlenim osobama, tražiteljimazaposlenja, ženama, ostalim teško zapošljivim skupinama;

3. socijalnu integraciju osoba u nepovoljnom položaju i suzbijanje diskriminacijena radnom mjestu; te

4. osnaživanje ljudskog kapitala kroz reforme obrazovnog sustava i mrežeobrazovnih ustanova.

Uvjetisudjelovanja

Financiranje se temelji na OP Razvoj ljudskih potencijala.

Prihvatljivi prijavitelji projekta mogu biti jedinice lokalne samouprave, javne ustanove,poslodavci, obrazovne ustanove ili udruge. Iznos sufinanciranja može biti i preko 80%,ovisno o cilju konvergencije, odnosno razvijenosti regije.


o Osposobljavanje stanovništva (nezaposlenih osoba, žena) za bolji pristuptržištu rada;

o Projekti poticanja poduzetništva, uključujući samozapošljavanje;

o Kreiranje novih obrazovnih programa u skladu s potrebama lokalnogtržišta rada

o Poboljšanje sustava obrazovanja na svim razinama; razvoj novihprograma, opremanje učionica i praktikuma, edukacija nastavnika.

Naziv Hrvatska banka za obnovu i razvitak

Opis Različiti programi kreditiranja:

Izrada projektne dokumentacije Kreditiranje mikro – poduzetnika

Kreditiranje izvoza

Kreditiranje turističkog sektora

Kreditiranje poljoprivrede i malog gospodarstva na područjima posebne državne skrbi

Kreditiranje pripreme poljoprivredne proizvodnje

Kreditiranje gospodarstva

Kreditiranje nove proizvodnje

Kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva prema određenim ciljnim skupinama (npr. žene, mladi itd.)

Kreditiranje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti (npr. kreditiranje energetske obnove zgrada)

Kreditiranje komunalne infrastrukture

Kreditna linija za financiranje projekata vodoopskrbe i odvodnje


Kreditiranje pronalazaka

Kreditiranje financijskog restrukturiranja

Kreditiranje trajnih obrtnih sredstava za osnaženje poslovanja

Kreditiranje za poboljšanje likvidnosti

Kreditiranje proizvodnje

Naziv Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)

Opis Fond dodjeljuje sredstva pravnim i fizičkim osobama radi financiranja programa,projekata i drugih aktivnosti, utvrđenih sukladno odredbama Zakona o Fondu zazaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, putem:

beskamatnih zajmova, subvencija,

pomoći, i

donacija.

Sredstva se dodjeljuju na temelju provedenog javnog natječaja.

Sredstvima Fonda prvenstveno se financiraju programi, projekti i slične aktivnostiutvrđeni sukladno Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša i Nacionalnom planudjelovanja za okoliš, Strategiji energetskog razvitka i Programu provedbe strategijeenergetskog razvitka te nacionalnim energetskim programima.

Naziv Ministarstvo turizma – razni programi za potporu razvoju turizma (sredstvaMinistarstva turizma i fonda za turizam)

Opis Dodjela bespovratnih sredstava, između ostalog i jedinicama lokalne i područnesamouprave, u svrhu poboljšanja turističke ponude.

Uvjetisudjelovanja

Programom se pokriva najčešće do 50% - 80% troška investicije do određenogmaksimalnog iznosa


Primjeri projekata za koje su objavljivani natječaji:

poticanje slobodnog pristupa Internetu u turističkim destinacijama krozuspostavu novih pristupnih točaka, nadogradnju postojećih ili izrada ipostavljanje wi-fi interpretacija u prostoru kojima se obilježavaju pojedinepristupne točke

Izrada predstudije izvodljivosti, analize troškova i koristi i/ili projektnedokumentacije za izgradnju centara za posjetitelje

izrada projektne dokumentacije, priprema ostale natječajne dokumentacijekoja nedostaje investicijskom projektu javne turističke infrastrukture, aneophodna je za kandidiranje projekata za korištenje sredstava iz Strukturnihfondova Europske unije te same investicije: izgradnja, uređenje i obnova


javne infrastrukture

poticanja razvoja turizma na turistički nerazvijenim područjima: razvojsmještajne i dodatne turističke ponude, te unapređenje javne i poslovneturističke infrastrukture na turistički nerazvijenim područjima

dodjele bespovratnih sredstava manifestacijama u funkciji razvoja turizma -organizaciju kulturnih, gastronomskih, enoloških, zabavnih, sportskih i drugihmanifestacija kao glavnog motiva dolaska u turističku destinaciju te u ciljupovećanja ugostiteljskog i drugog turističkog prometa posebice u razdobljimaizvan glavne turističke sezone

Naziv Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU

Opis Razni programi potpore jedinicama lokalne samouprave (ponekad s ograničenjimaovisno o indeksu razvijenosti)

Uvjetisudjelovanja

Podnošenje projektne prijave

Sufinanciranje, tehnička pomoć, pokrivanje troškova edukacije


Primjer projekata koji se financiraju:

Sufinanciranje provedbe projekata financiranih iz fondova Europske unije

Identifikacija projektnih ideja na regionalnoj i lokalnoj razini - jačanjeinstitucionalnih kapaciteta za prepoznavanje projektnih ideja te stvaranjezaliha kvalitetnih projektnih ideja (kroz projektne radionice i individualan rads korisnicima)

Jačanje ljudskih potencijala na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini zaučinkovitu pripremu i korištenje fondova Europske unije

Održivost razvoja lokalne zajednice u smislu poboljšanja dostupnosti lokalneinfrastrukture, prvenstveno izgradnje obnove i rekonstrukcije objekatasocijalne, komunalne i gospodarske infrastrukture na lokalnoj razini

8.3 Usklađenost strategije s nacionalnim i regionalnim politikama

Strategija razvoja Grada Nina pripremana je uz vođenje brige o važećim strateškim dokumentima nanacionalnoj i regionalnoj razini, kako bi se uspostavila vertikalna povezanost između ciljeva, prioritetai mjera na različitim razinama strateškog planiranja.

Potrebno je napomenuti kako je u trenutku završavanja ove Strategije nova Razvojna strategijaZadarske županije za razdoblje do 2020. tek u izradi te nije moguće prikazati korelaciju s ovimstrateškim dokumentom.


Strategija razvoja Grada Nina u svojim prioritetima i mjerama pokazuje snažnu korelaciju s dostupnimstrateškim programima i politikama na nacionalnoj i regionalnoj razini. Riječ je o sljedećim strateškimdokumentima:

- OP Konkurentnost i kohezija

- OP Učinkoviti ljudski potencijali

- Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. (sektor turizma)

- Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. (sektor turizma i poljoprivrede)

- Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020.


9 PRAĆENJE I EVALUACIJA

9.1 Praćenje i izvještavanje

Praćenje razvojne strategije osnovni je alat za uspješno upravljanje provedbom. Putem praćenjaprikupljaju se i dokumentiraju definirani pokazatelji postignuća provedbe Strategije koji izravnoprikazuju napredak realizacije planiranih aktivnosti odnosno stupanj gotovosti pojedinih projekata.Na ovaj način stvara se važna baza podataka čijom se analizom može odrediti trenutni statusprovedbe u odnosu na planirane rezultate s obzirom na potrebne resurse, željene ishode i zadanerokove.

Kvalitetno uspostavljen sustav praćenja i evaluacije stvorit će preduvjete za:

učinkovitije upravljanje provedbom

realizaciju rezultata u zadanom terminskom planu

identifikaciju uzroka za uspjeh (neuspjeh) pojedine aktivnosti

stvaranje poslovnog kredibiliteta potrebnog za daljnje jačanje financijskog okvira

prezentaciju ostvarenih rezultata kao primjer dobre prakse u okviru regije.

Tijekom praćenja možemo utvrditi svrhovitost korištenja planiranih resursa, stupanj usmjerenostimjera i pripadajućih aktivnosti s obzirom na učinak prema ciljnim skupinama te potrebu zapravovremenom modifikacijom operativne strukture Strategije kako bi osigurali da će provedbenemjere biti uspješno realizirane. Redovno praćenje izravno utječe na uspješnost provedbe smanjujućirizike od neočekivanih i nepovoljnih situacija te stvara osnovu za daljnju evaluaciju provedbeStrategije razvoja Grada Nina.

Praćenje napretka provodi se unutar definiranog okvira za praćenje provedbe Strategije štopodrazumijeva uspostavu sustava kvantificiranih pokazatelja i odgovarajućih izvora provjere kojimautvrđujemo je li operativna struktura realizirana u sklopu zadanih strateških prioriteta. Pokazatelji senačelno definiraju na razini mjera i prioriteta čime se omogućava uvid u napredak na operativnojrazini, ali i stanje provedbe u okviru dugoročne realizacije ovog dokumenta. Pokazatelji na razinimjera odnose se na neposredne ishode koji su mjerljivi u bilo kojem vremenskom periodu što namdaje trenutni uvid u status realizacije i kao takvi bit će korišteni kao alat prilikom izrade periodičkihizvješća o provedbi Strategije. Pokazateljima na razini prioriteta mjerimo promjenu koju stvara učinakprovedbe strateškog plana, odnosno utvrđujemo stupanj uspješnosti cjelokupne provedbe Strategije.Svi pokazatelji na razini prioriteta imaju dugoročnu dimenziju i prikazuju ciljane vrijednosti do kraja2020. godine, što znači da će stvarnu ocjenu uspješnosti biti moguće odrediti tek nakon završenekonačne evaluacije, odnosno nakon isteka planiranog provedbenog perioda.

Odgovornost za praćenje cjelokupne provedbe, što uključuje i upravljanje provedbom Akcijskog planau nadležnosti je Grada Nina. Na upravnoj razini Grada za potrebe praćenja i vrednovanja provedbeosnovati će se koordinacijsko tijelo koje će predvoditi izabrani koordinator ispred Grada, dok će ostaličlanovi biti izabrani iz odgovarajućih upravnih odjela ukoliko je nositelj provedbene mjereodgovarajući upravni odjel Grada, a ostali će članovi biti predstavnici onih interesnih skupina koje su


izravno uključene u implementaciju pojedinih projekata, a sukladno stupnju njihove operativneodgovornosti.

Članovi koordinacijskog tijela sakupljat će i analizirati pokazatelje učinka (na razini mjera i aktivnosti)na temelju kojih će izvještavati voditelja koordinacijskog tijela o statusu provedbe minimalno 2 putagodišnje, a prema potrebi i izvanredno ukoliko nastupe nepredviđene okolnosti, odnosno ako tozahtijeva narav projektnih aktivnosti. Izvješća će sadržavati podatke o svim aspektima provedbe te najasan način prikazivati vrijednosti utvrđenih pokazatelja kao i njihovo značenje za uspješnostrealizacije odgovarajuće mjere. Članovi koordinacijskog tijela prikupljat će podatke za Izvješće usuradnji sa svim dionicima i predstavnicima interesnih skupina koji su izravno uključeni u provedbuaktivnosti i mjera Strategije.

Koordinacijsko tijelo sastaje se na poziv voditelja, a svaki član tijela koji je odgovoran za pojedinuprovedbenu mjeru može predložiti sazivanje ostalih članova ukoliko utvrdi potrebu za boljomkoordinacijom u slučajevima gdje više provedbenih mjera koristi iste resurse ili postoji terminskameđuovisnost. Prema potrebi, koordinacijsko tijelo provest će reviziju Akcijskog plana, odnosnopokazatelja uspješnosti provedbe Strategije u skladu s realnim učinkom provođenja mjera.

Koordinacijsko tijelo podnosi obavezna polugodišnja izvješća Gradonačelniku, odnosno, Gradskomvijeću, u kojem daje ocjenu trenutnog stanja provedbe kao i smjernice za unapređenje provedbeukoliko se ukaže takva potreba. Podaci o cjelokupnoj provedbi Strategije sastavni su dio Godišnjegizvješća o radu Grada Nina koje se podnosi i usvaja na sastanku gradskog Vijeća.

O napretku i statusu provedbe Strategije Grad Nin redovito će informirati lokalno stanovništvo putemslužbenog glasila i putem ostalih sredstava javnog priopćavanja.

9.2 Evaluacija

Vrednovanje ili evaluacija neizostavan je korak u provedbi strateških planova koji nam omogućujemjerenje uspješnosti provedbe Strategije, odnosno usporedbu ostvarenih i planiranih vrijednostipokazatelja na razini prioriteta.

Za razliku od praćenja koje se vrši kontinuirano i promatra učinke postignute na razini provedbenihmjera, evaluacija se provodi kada strateška provedba ostvari ključne elemente koji su nužni za daljnjinastavak ili uspješnost same realizacije. U tom smislu evaluacija neizbježno koristi sve podatke koji susakupljeni i dokumentirani u fazi praćenja. S obzirom na terminski plan provođenja razlikujemonekoliko vrsta evaluacije: prije provedbe - prethodna (ex-ante), tijekom provedbe - periodičnaevaluacija (interim evaluation) ili srednjoročna evaluacija (mid-term) i nakon provedbe - naknadna(ex-post). Evaluaciju je preporučljivo provesti nakon svake godine provedbe, a obavezno se provodina kraju provedbe Strategije.

Vrijednost evaluacijskog postupka leži u ocjenjivanju uspješnosti provedbe s obzirom na stvarniučinak konačnog ishoda, a ovisno o dobivenoj ocjeni moguće je definirati korektivne mjere u ciljujačanja učinka provedenih aktivnosti, odnosno donijeti preporuke na temelju kojih će biti mogućeostvariti nove dodane vrijednosti. Osim ocjene o uspješnosti provedbe, putem evaluacije moguće jeprocijeniti kakva bi situacija nastupila u slučaju da se određena mjera nije u potpunosti provela.Slijedom navedenog, jasno je da procedura vrednovanja predstavlja važnu potporu u odlučivanju ikao takva može ukazati na potrebu izmjene strateškog pristupa ili optimizaciju procesa naoperativnoj razini ali i utječe na stvaranje primjera dobre prakse i jačanje odgovornosti svih dionikauključenih na provedbu.


Evaluacija provedbe Strategije razvoja Grada Nina temelji se na principima dobrog upravljanja i kaotakva promiče standardizirani sustav kvalitete koji zadovoljava sljedeće kriterije:

Relevantnost – ocjenjuje primjerenost ciljeva i prioriteta Strategije u odnosu na potrebejačanja društveno-gospodarskog razvoja Grada Nina. Ocjenjuje primjerenost ciljeva iprioriteta Strategije u odnosu na potrebe ciljnih skupina i krajnjih korisnika.

Djelotvornost – ocjenjuje odnos uloženih sredstava s obzirom na neposredne ishode iočekivane rezultate provedbe.

Učinkovitost – utvrđuje koliko je provedba Strategije doprinijela postizanju zadanih ciljeva.

Utjecaj – ocjenjuje utjecaj provedbe na ciljne skupine i lokalno stanovništvo. Ocjenjujeutjecaj na društveno-gospodarsku situaciju Grada Nina.

Održivost – ocjenjuje vjerojatnost trajanja postignutih učinaka odnosno kontinuitetprovođenja sličnih odgovarajućih aktivnosti u cilju uklanjanja ili ublažavanja postojećihnepovoljnih okolnosti ili rješavanja problema ciljne skupine.

Uspješnost evaluacijskog postupka ovisi o kvaliteti i strukturi podataka prikupljenih u toku procesapraćenja provedbe, ali i učinkovitosti provedbenog tijela odgovornog za provedbu Strategije. Zbogtoga je u evaluaciju potrebno i uključiti vrednovanje unutarnje strukture provedbenog tijela kako bise identificirali potencijalni ograničavajući faktori, odnosno unaprijedilo funkcioniranje u sljedećemperiodu provedbe. U cilju stvaranja što objektivnijeg uvida o učinku provedbe nužno je komunicirati isa svim interesnim skupinama koje su izravno uključene u provedbu kako bi se mogli usporeditinjihovi stavovi sa stavovima koordinacijskog tijela.

Pokazatelji postignuća provedbe Strategije definirani na razini prioriteta temelj su za provedbuevaluacije i kao takvi moraju biti mjerljivi i realni u odnosu na planirano razdoblje provedbe.Navedeni se pokazatelji trebaju ostvariti do 2020. godine, a ukoliko nije došlo do snažnijih vanjskihfaktora koji bi negativno utjecali na cjelokupnu provedbu, njihove ciljane vrijednosti morajuodgovarati kumulativnim vrijednostima pokazatelja na razini mjera.

Tablica 16. Pokazatelji postignuća provedbe Strategije

Prioritet Pokazatelj

1. Razvoj turizma temeljenog na cjelogodišnjoj ponudi

Povećanje smještajnih kapaciteta za 25%

Povećanje turističkog prometa – dolasci i noćenja – za 10% do 2020 u odnosu 2013.

Povećanje turističkog prometa u predsezoni i post sezoni za 20% u odnosu na 2013.

Povećanje neposrednih prihoda grada od turizma za 10%

2. Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva

Povećanje zaposlenosti za 10% u odnosu na 2013.

Povećanje broja poduzetnika (minimalno 10 novih poduzeća)

Povećanje prihoda jedinice lokalne samouprave (komunalni doprinosi, komunalne naknade, porez) na plaće, porez na dohodak, prirez) za 10% u odnosu na


2013.

3. Razvoj poljoprivrede i prerade poljoprivrednih proizvoda

Povećanje ekološke proizvodnje i značajna konverzija iz konvencionalne u ekološku i integriranu proizvodnju (minimalno 15 novih ekoloških proizvođača)

Promjena kultura u ekološke i krajobrazno prihvatljive (rast 13-17% u odnosu na 2013.)

Povećanje prinosa za sve kulture za 30% kao rezultat uvođenja navodnjavanja

10 novobrendiranih poljoprivrednih proizvoda

Povećanje potrebe za radno-intenzivnom snagom u poljoprivredi (cca 1500 radnika u periodu provedbe strategije)

4. Izgradnja osnovne komunalne infrastrukturei zaštita okoliša

Pokrivenost kanalizacijskom mrežom do 2020. 70%

Povećanje pokrivenosti sustavom vodoopskrbe za 10% u odnosu na 2013.

Smanjenje gubitaka na vodovodnoj mreži za 60%

Smanjenje potrošnje energije na postojećem sustavu za 30% u odnosu na 2013.

Realizacija nove infrastrukture u zaobalju za 50% u odnosu na 2013.

Smanjenje neiskoristivog komunalnog otpadaza 70%

Rasterećenje prometa kroz Grad

Površine novosagrađenih komunalnih objekata

5. Stvaranje kvalitetne obrazovne i društvene infrastrukture

Društvena i obrazovna infrastruktura funkcionalna i zadovoljava sve potrebe stanovnika

Broj organizacija civilnog društva porastao za 15% u odnosu na 2013.

Broj zajedničkih međusektorskih inicijativa (škola, organizacije civilnog društva, poduzetnici) povećan za 20% do 2020.


10 PRILOZI

Prilog 1: Prikaz procesa konzultacija s dionicima oko revizije Strategije

Prilog 2: Baza projekata

Prilog 3: Akcijski plan provedbe Strategije


11 IZVORI

1. Agencija za razvoj Zadarske županije (ZADRA)

2. Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA)

3. Državni ured za reviziju, područni ured Zadar

4. Državni zavod za statistiku (DZS)

5. Gospodarska kretanja Zadarske županije br. 29 ( Zadar, veljača 2014.)

6. Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Zadar

7. Udruženje obrtnika Zadar

8. Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), PU Zadar

9. http://www.bolnica-zadar.hr/obolnici.html

10. http://www.hrvatskitelekom.hr

11. http://www.tele2.hr

12. http://www.vipnet.hr

13. http://www.vlada.hr

14. Strategija dugoročnog turističkog razvoja Grada Nina

15. Podaci iz Fina-ine analize poslovanja poduzetnika Grada Nina

16. Prostorni plan uređenja Grada Nina

17. Službena web stranica Grada Nina (www.grad-nin.hr)

18. Službena web stranica Zadarske županije (www.zadarska-zupanija.hr)

19. Podaci Turističke zajednice Grada Nina

20. Podaci Turističke zajednice mjesta Zaton

21. Zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO)

22. Zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO)

23. Strategija razvoja ljudskih potencijala Zadarske županije 2014.-2020.


Documents

GRAD NIN · 2020-01-22 · 4.3.4 Poduzetničke zone ... Strategije: kombinacija bogate kulturne i povijesne baštine Grada Nina te nastojanja da Grad izraste u manje gospodarsko i