Gra - ploceizvor.ploce.hr/wp-content/uploads/2017/12/2017-10-19... · 2017-12-24 · VODOOPSKRBNI SUSTAV PLO E TLA NI CJEVOVOD CS "KLOKUN" - VS "PLO E" Sadržaj glavnog projekta:

VODOOPSKRBNI SUSTAV PLO E TLA NI CJEVOVOD CS "KLOKUN" - VS "PLO E" Sadr!aj glavnog projekta: MAPA 1 TLA NI CJEVOVOD CS "KLOKUN" - VS "PLO E" Gra evinski projekt, TD 392/13 Roko Erdelez, dipl.ing.gra . Akvaprojekt d.o.o. Split MAPA 2 ELABORAT ZA!TITE NA RADU Roko Erdelez, dipl.ing.gra . Akvaprojekt d.o.o. Split

MAPA 1 – TLA NI CJEVOVOD CS "KLOKUN" - VS "PLO E" SADR!AJ : A/ OP I DIO PROJEKTA

• Naslovna stranica elaborata • Sadr!aj glavnog projekta – popis mapa • Sadr!aj mape • Sudska registracija poduze a • Rje"enje o imenovanju projektanta • Lokacijska dozvola • Izmjenjeni posebni uvjeti Hrvatskih cesta d.o.o. Zagreb • Na in odr!avanja i projektirani vijek gra evine • Iskaz mjera za obra un vodnog doprinosa

B/ TEHNI KI DIO PROJEKTA I Tekstualni dio

1. Tehni ki opis 2. Podaci o geolo"ko-geotehni kim karakteristikama terena 3. Stati ki prora un 4. Hidrauli ki prora un 5. Tehni ki uvjeti gradnje 6. Program kontrole i osiguranja kvalitete 7. Iskaz vodovodnog materijala 8. Tro"kovnik

II Nacrti

1. Pregledna situacija mj. 1: 5000 2. Situacija mj. 1:500 2.1. Stac. 0+000,00 km do stac. 0+329,71 km 2.2. Stac. 0+269,65 km do stac. 0+814,51 km 2.3. Stac. 0+814,51 km do stac. 1+228,56 km

3. Uzdu!ni presjek mj. 1:1000/500 4. Karakteristi ni presjeci jarka mj. 1:20 5. Polo!aj cjevovoda u radnom putu mj. 1:50 6. Zasunska okna mj. 1:25

6.1. Spojno okno 1 i zra ni ventil 1 (SO1+ZV!) 6.2. Okno muljnog ispusta 1 (MI1) 6.3. Okno zra nog ventila 2 (ZV2) 6.4. Okno muljnog ispusta 2 (MI2) 6.5. Spojno okno 2 (SO2) 6.6. Spojno okno 3 (SO3) 6.7. Okno zra nog ventila 3 (ZV3) 6.8. Spojno okno 4 (SO4) 6.9. Ispusna gra evina

7. Monta!na shema prolaza cjevovoda kroz propust mj. 1:100/100

REPUBLIKA HRVATSKATRGOVAEKI gUD U SPIITU

IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA

MBS:

060 064901

OIB:690 68 600973

TVRTI{A:

1 AKVAPRO,JEKT, dru$tvo s ogranidenom odgovorno3iu zapxojektiranje, nadzor i gradenje

1 AKVAPRO,fEKT, d.o.o.

SJED]5TE/ADRESA;2 Split (Grad $plit)

Zr Lnjsko-Frankopanska 62

PRAVN] OB].IK:1 druEtvo s ograniEenom odgovorncBdu

PREDMET POSLOVANJA:

1 * - Gradevinarstvo1 * - Nadzor nad gradenjem1 * -Izrada.nacrtastrojevaiinustrijskih

posErol enl a1 * - InEenjeringr projektni menadZment i tehniike

djelatnosti1 * - Izvodenje investicijskih radova u inozem$tvu i

ustupanje investicijskih radova stranoj osobi uHrvatskoj

1 * - tJsluge istraiivanja te pruianje i kori$tenjainformacija i znanja u privredi i znanosti

2 * - Izrada nacrta (projektiranje) objekatain2enjerstvo, upravljanje projektima i tehnifkedjelatnost.i, projekti iz podrudjaniskogradnje, hidrogradnje, prijevoza

2 * - Obavljanje strudnih poslova prostornog uredenjau svezi sa izradom strudnih podloga zaizdavanje lokacijskih dozvola za grradevineniskogradnj e

2 * - Izrada projektne dokumentaeile zavodnogrospodarske gradevine i vodne sustave

OSNIVAEI /.T,ENOVT DRUSTVA !

L Aljo3a FuBtar, oIB: 12018648034Split, Vukovarska Ulica L64

1 - jedini osnivad d.o.o.

OSOBE OVLASTENE ZA ZASTUPAN'JE:

1- AJ-jo5a Fu5tar, OIB: i.201864S034

Stranica: 1 oct J

REPUBTIKA HRVATSKATRGOVAEKI SUD U SPIITU

IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA

OSOBE OVLASTENE ZA ZASTUPANTTE:

Split, Vukovarska Ulica 1641 - dlan uprave1 - direktor, zastupa Dru5tvo pojedinaino i samostalnorbez

ogranidenja u ovlastima za zlslupanJe

TEMEI,JNI KAP]TAL:3 50.000,00 kuna

PRAVNI ODNO$I:Osnivadki akt:

3 odlukom dranova Dru5tva od 03. ozujka 2005. godine,izmijenjena je lzjava od 04. srpnjt 2001. goiirr*, u dt. 9odredbe o t,emeljnom kapitalu i temeljnon uLogu. prodi$cenitekst rzjave od 03. ozujka 200F. godine, sa potvrdom javnogbiljeinika, dostavljen u Zbirku iprava suda.

Promjene temeljnog kapitala:3 Temerjni kapitar od 19.600100 kn pove6ava se, za iznos od

31.400100 kn, na iznos od S0.000,b0 kn, uplatom u novcupeve!anjem postoje6eg temeljnog uloqa.

OSTALI PODACI:1 RUt r-21997

FINANCI.JSKA I ZVJESCA :

Predano God, Za razdoblje Vrsta izvjeBtajaeu 05-05.14 2013 01.01.13 - 31.12.13 GFr-poD izviesiai

Upise u glavnu knjigu proveli su;

Dat,um Naziv sudaRBU

TTTT00020003

Tt-95/ 4658-4rr-01/ r.3 98- 6

Tr-04 /2658-8

L8.09 .L99722.]-0.200115.03.200530 .06.200930.06 .20ra01 . 06.201130.03 .201"2

l_0.04 .20L305.05 .20L4

Trgovadki sud u $plituTrgovadki sud u SplituTrgovadki sud u Splituelektroni6ki upieelektronidki upiselektroniEki upisel-ektroni!ki upiselektronidki upisel-ektronidki upis

eu/eu/611 |I

arr /

eu/eul

D004, 2OL4-47-Q1 08:30:57 Stranica: 2 od 3

REPUBLIKA HRVATSKATRGOVAEKI $UD U SP].ITU

IZVADAK IZ SUDSKOG REG]STRA

U SpLitu, 01. srpnja 2014.

REPUT:l.ll. \ Illr\"\I thl\ilicbt.ti.,',st'u t sl'l'ltu r{

!, G'Z1,1

--rs-*" f) /\ b-l

D004, 2Oj.4-O7-41 08:30:57 $tranica; 3 od 3

projektilanie. nadzor

Zrinisko - Frankopanska 62, Split

z.o.P.Tct13Split, listopad 2014. godine

Temeljem odredbi Zakona o gradnji (NN 153/13) donosim

RJESENJE

Roko Erdelez, dipl.ing.grad. imenuje se PROJEKTANTOM zaizradu glavnog projekta:

VODOOPSKRBNI SUSTAV PLOCE

TLAENI CJEVOVOD GS "KLOKUN'' . VS "PLOEE'

T.D.392/13

ObrazloZenje:

Roko Erdelez, dipl. ing. grad., rje5enjem Hrvatske komore arhitekata i inZenjera u graditeljstvu

(klasa: UP/l-360-01102-0113178, ur. broj:314-01-02-1,Zagreb) upisan je pod rednim brojem 3178

u lmenik ovla5tenih inZenjera gradevinarstva, te, prema navedenom, imenovani ispunjava

zakonom utvrdene uvjete za obavljanje poslova po ovom Rje5enju.

D

AljoSa

LOKACIJSKA DOZVOLA

trvu,l

II

1t

'j

REPUBLIKA HRVATSKADU BRovAdKo-NERETVANSKA Zu paru uRUPRAVNIODJEL ZA PROSTORNO UREDENJE, GRADNJU IZRSTITU OXOLBNlspostava PlodeKfasa: UP/l-350-05 113-01 153

Urbroj: 2LT 11 -231 5-3-13-12Pfo6e, 29.07" 2013. god.

Dubrovacko-neretvanska Zupanija, Upravni odjelza prostorno uredenje, gradnju i za5tituokoli5a, lspostava Plo6e povodom zahtjeva GRADA PLOdA, Plode, Trg kratja fomlstava 23, natemelju odredbe dl. 105. st. 1. Zakona o prostornom uredenju igradnji ('Narodne novine RepublikeHrvatske", br"76107,38/09, 55111,90t11 i SOt12),i z d a j e

LOKACIJSKU DOZVOLU

1. ZA ZAHVAT U PROSTORU: izgradnja vodoopskrbnog sustava Ploce, tladni cjevovod CSKLOKUN - VS PLOCE na nekretnini ozna6enoj kao k.6. br. 4764, 3g31t22, 4272/2, 4272t142,42721137, 9999/18, sve k.o. Ba6ina i k.c. 221011 , 386, 403, 402, 401t2, 4OZ/2 i 405t2. sve k.o. plode.na podru6ju Dubrova6ko -neretvanske Zupanije

2. LOKACIJSKI UVJETI:2.1. Oblik ivelidina gradevinske parcele

r obuhvat zahvala u prostoru je na nekretnini oznadenoj kao k.d.br. 4764,3931122. 427212,4272/142, 42721137, 9999/18, sve k.o. Bacina kako je prikazano na odgovarajuioj kopiji katastarskogplana, br. lista kat.pl. 13, mj. 1:2880, br. pl. o.c.Xil.28, ml1:1440ik.t,.2210t1,386,403, 402,401t2,40212i40512, sve k.o. Plode kako je prikazano na odgovaraju6ojkopijikatastarskog plana, br. tistakat.pl.4.7, mj.1:1000 ibr.pl. 10, mj.1:2880;preglednoj situacijiu mj.1:5000,|ist 1-3, prerisu s ucrtanom trasom, mj.1:1000, tist 1-2 koji6ine sastavnidio ove lokacijske dozvole

2.2. Namjena, veli6ina i gradevinska povrdina gradevine ( podrudje zahvata)2.2.1. Namjena: infrastrukturnizahvat - izgradnja komunalne infrastrukture

2.2.2.Yeli6ina i gradevinska povr5ina gradevine ( podrudje zahvata). izgradnja tladnog cjevovoda cs KLOKUN - vs ploe E u duljini L = 1315 m.. u svemu prema elementima zahvata prikazanim u ldejnom projektu za

ishodenje lokacijske dozvole, ozn.proj. TD 378/12 od prosinca 2012., izraden od AKVAPROJEKTd.o.o., Split, projektant Roko Erdelez, dipl.ing. grad.

2.3. Smje5taj graClevine na gradevnoj 6estici (podrudje zahvata). Prijedlog planiranog obuhvata zahvata prikazan je na preglednojsituacijiu mj.1:5000,

list 1-3 mj., situaciji prerisu s ucrtanom trasom, mj.1:1000, list 1-2, koja je sasibvnidio idejnog projektai ove lokacijske dozvole

2.4. Oblikovanje gradevine. u skladu s idejnim projektom, uvjetima, suglasnostima, kojisu sastavni dio ove

lokacijske dozvole, propisima i pravilima struke.

2.5. Uredenje gradevne destice ( podru6ja zahvata). gradevina u higijenskom i tehni6kom smislu mora zadovoljitiva2eie standarde u

skladu sa sanitarnotehnickim i higijenskim uvjetima

fl

. po zavr5etku radova teren treba sanirati, a privremene objekte te mehanizacryu u funkcrligradnje uklonititako da ne ostane vidljivih tragova, a viSak iskopanog materijala treba privremenoskupljati na gradili5tu na za lo odredeno mjesto te uklanjati na nacin da se ovisno o vrsti otoadapredaje ovla5tenim sakupljadim a

. izgradnju predmetne gradevine uskladitis postojeiim i planiranim komunalnim vodovima naterenu te za mogudakri2ania (s vodovodom, kanalizacijom, strujom, telekomunikacije I dr.) ishoditisuglasnosti nadle2n ih poduzeca

. predmetnim radovima ne smije se naru5iti stabilnost javne ceste i cestovnih objekata niti sesmije ugroziti sigurnost sudionika u prometu na javnoj cesti, kao ni naruSiti postojeci reZim odvodnjepovr5inskih, procjednih i podzemnih voda na javnoj cesti

e predvidjeti i druge odgovarajuie mjere da izgradnjom gradevine za koju se izdajelokacijska dozvola ne dode do Steta i nepovoljnih posljedica.

2.6. Nadin i uvjeti priklju6enja gradevne destice odnosno gradevine najavno-prometnu povr5inu i komunalnu infrastrukturu

r poloZaj gradevina u granicama obuhvata prema ostaloj komunalnoj infrastrukturijeprema uvjetima navedenim u todki 2.7. ove lokacljske dozvole.

2.7' Suglasnosti, uvjeti, potvrde i miSljenja nadleZnih tijela dr2avne uprave, odnosnopravnih osoba koji 6ine sastavni dio ove lokacijske dozvole ( prilog br.2.)

. sanitarnotehnidki i higijenski uvjeti Ministarstva zdravlja, Upravaza sanitarnu inspekciju,lspostava Metkovic, Klasa: 540-02113-0311972, ur,broj: 534-09-2-1-6-jSt1-13-3 od 24.05.2013.r posebni uvjeti HEP-a, Operatordistribucijskog sustava d.o.o. ELEKTRODALMACIJA Split,usmeno oditovanje na zapisnik od 24.05.2013 i pisano oditovanje od 1 1.06.2013.

. posebni uvjeti HT d.d. Odjel za upravljanje dokumentacijom, energetsko strojarskom i mreZnominfrastrukturom, Zagreb od 27.03.201 3. god.

r posebni uvjeti za5tite prirode Dubrovadko - neretvanske Zupanije Upravni odjel za prostornouredenje, gradnju i zastitu okoliSu, Klasa: 351-02113-01129, Ur.broi:2117t1-23t1-12-13-02 od15.07.2013.9od.

. vodopravni uvjeti Hrvatskih voda, VGO Split, klasa:UPll-325-01113-0711580, ur.broi: 374-24-3-12-2 od 23.04.2013.

o posebni uvjetigradenja Zupanijske uprave za ceste, Dubrovnik, Klasa: 340-01/13-06/i0. Ur.broi:21 17 11 -12-04-13-2 od 22.03.2Q,1 3. god.

r posebni uvjetigradenja Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb za upravljanje, gradenje iodrZavanje cesta,'lspostava Dubrovnik, V. Nazora B, klasa: 361-01i13-5/13, ur.broi: 345-SS2.O2:21O-13-Z od

02.04.2013..

' oditovanje o posebnim uvjetima IZVOR javna ustanova za komunalne djelatnosti, usmenooditovanje na zapisn ik od.24.Q5.201 3.

2.8. lzvod iz dokumenata prostornog uredenja:. Predmetno zemlji5te se nalazi unutar obuhvata Prostornog plana uredenja Grada Ploda (SluZbeni

glasnik Grada Ploda, broj712007,2l200B i8/200S), kartografskidio: kart. prikaz 1. koristenje i

namjena prostora-povrSine za razvoji uredenje (mjerilo 1: 25 000) .

. Planirani prostorni zahvatje u skladu s Odredbama za provodenje, odnosno uvjetima uredenjaprostora koji se odnose na gradnju komunalne infrastrukture i to:

- dl. 13, 14, uvjeti za odredivanje povr5ina na podrudju grada- dl. 35, 37, gradevne destice- cl. 380, 381, 382, vodoopskrbnisustav :.j. Sastavni dio ove lokacijske dozvole (pritog br.1) je:

- izvod iz tekstualnog dijela - provedbene odredbe.- izvod iz grafidkog dijela Prostornog plana uredenja Grada Ploda (SluZbeni glasnik Grada Ploda,

broj 712007 , 212008 i B/2008): kart. prikaz '1 . kori5tenje i namjena prostora-povr5ine za razvoj i

uredenje (mjerilo '1: 25000); infrastrukturni sustavi i mreZe, vodopskrba br.kart. prikaza2.4.1, (mjerilo1:25000).

3. Sastavni dio ove lokacijske dozvole je:- IDEJNI PROJEKT, ozn.proj. TD 378112 od prosinca 2012., izraden od AKVAPROJEKT d.o.o., Split,projektant Roko Erdelez, dipl.ing. grad. u skladu s Prostornim planom uredenja Grada Ploda (Slu2beniglasnik Grada Ploda, broj 712007 , 212008, 812008, 4111 ,7112), na temelju kojeg se ova dozvola izdale.

@

tr

*.'a.rtt*l/

4. Na temelju ove lokacijske dozvole ne mo2e se zapodeti s gradenjem, ve6 je potrebno odnadleZnog upravnog tijela ishoditi potvrdu glavnog projekta.

5. Ova lokacijska dozvola prestaje vaZiti u roku od dvije godine od dana njene pravomocnosti. U tomroku poirebno je podnijeti zahtjev za potvrdu glavnog projekta ili zatraZiti produljenje valenjalokacijske dozvole, ako se nisu promijenili uvjeti utvrdeni u skladu s odredbamaZakona o prostornomuredenju i gradnji (<Narodne novine>>, br.76lA7,38/09, 55/11, 90/11, 50112) i drugi uvjeti u skladu skojima je lokacijska dozvola izdana.

ObrazloZenje

Grad Plode, Upravni odjel za prostorno uredenje, komunalni sustav i za5titu okoliSa, Plode, Trg kraljaTomislava 23, podneskom od 25.04.2013. godine, zatralioje izdavanje lokacijske dozvole zazahvalu prostoru: izgradnja vodoopskrbnog sustava Plode, tladni cjevovod CS KLOKUN - VS PLOCE nanekretnini oznacenoj kao k.d. br.4764,3931122, 427212,42721142,42721137,9999/18, sve k.o.Baiina i k.e. 221011, 386, 403, 402, 40112, 40212 i 405/2, sve k.o. Plode, na podru6ju Dubrovadko -neretvanske Zupanije

Zahtjev je osnovan.

Uzzahtjev je priloZeno itijekom postupka pribavljeno:

l.Kopijakatastarskogplana,br.pl.l3mj.l:2880zak.o.Bacina(staraizmjera); br.listakat.pl. 10,mj.1:2880 za k.o. Ploce

2. Dokaz o pravnom interesu- odredbom dlanka 122. stavak 3 Zakona o prostornom uredenju i gradnji propisano je da je investitorkomunalne infrastrukture jedinica lokalne samouprave ili trgova6ko dru5tvo koje obavlja odgovaraju6ukomunalnu djelatnost, a druge infrastrukture osoba koja je istu prema posebnom propisu ovla5tenagraditi;odredbom dlanka 224. st.2. istog Zakona je propisano da dokaz da investitor ima pravo graditinerazvrstane ceste, javne ceste, vodovode,..odvodnju.. je poziv na odredbu zakona kojim je odredeninteres Reoublike Hrvatske.guOLibije odredbom dl.29. Zakona o komunalnom gospodarstvu odredeno da je izgradnja objekata i

uredaja komunalne infrastrukture od interesa za Republiku Hrvatsku, to uz zahtjev nije potrebnopriloZiti dokaz kojim je investitor stekao pravo vlasni5tva, pravo gradenja ili pravo slu2nosti napredmetnoj nekretnini - poziv na odredbu 6|,.29. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodnenovine", br. 26103- prodiS6eni tekst, B2l04 ) kojim je odredeno da je izgradnja objekata i uredajakomunalne infrastrukture od interesa za Republiku Hrvatsku.

3. IDEJNI PROJEKT, ozn.proj. TD 378112 od prosinca 2012, izraden od AKVAPROJEKT d.o.o., Split,projektant Roko Erdelez, dipl.ing. grad, u tri primjerka.

4.lzjava glavnog projektanta o uskladenosti ldejnog projekta s dokumentima prostornog uredenja.

U provedenom postupku utvrdeno je slijede6e: :,,)

1. Odevidom obavljenim dana 10.05.2013.godine utvrdeno je da na predmetnim kat. 6esticama nijezapodeto s gradenjem te da stanje na terenu odgovara prikazanom stanju u ldejnom projektu.

2. Stranke u postupku, vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na nekretniniza koju se izdajelokacijska dozvola, te jedinica lokalne samouprave na dijem podrudju se nalazi ta nekretnina na kojojje predviden predmetni zahvat, temeljem 61.110.st.3. Zakona o prostornom uredenju i gradnji pozvanesu na uvid u idejniprojekt. Poziv na uvid objavljen je 18.05.2013. god u dnevnom tisku "SlobodnaDalmacija" i 16.05.2013. izlolen na oglasnoj plodi upravnog tijela. Uvidu nije pristupila nitijednastranka s pravnim interesom te se smatra da su suglasne s predmetnim zahvatom u prostoru, zapisniksastavljen pred ovim upravnim tijelom dana24.05.2013.

3

3. Posebni uvjetiiz dl. 106 st.1. podst.7., 9. Zakona o prostornom uredenju igradnjiprikupljeninaZapisnik od 24.05.2013. i pisana oditovanja (todka 2.7 . izreke) - prilog 2.

4. Uvidom u ldejni projekt utvrdeno je da je:- izraden u skladu s Prostornim planom uredenja Grada Ploda (SluZbeniglasnik Grada ploda, broj:7 t2007, 2t2008, 8/2008),- izraden u skladu s posebnim uvjetima navedenim u todki 2.7.izreke prikupljenim po dl. 109. Zakonao prostornom uredenju igradnji,- da je priloZena dokumentacija po dl. 107. zakona o prostornom uredenju i gradnji

Slijedom svega izloZenog, u skladu odredbi 61. 104. i 108. st. 1 . Zakona o prostornom uredenju igradnji, postupljeno je prema odredbi dlanka 116. istog Zakona te je odludeno kao u todki f . izrekeove lokacijske dozvole.

U todki 2.9. izreke ove lokacijske dozvole odludeno je u skladu s odredbama 61.103. Zakona oprostornom uredenju igradnji .

U todki3. ove lokacijske dozvole odluceno je u skladu s odredbama cl. 191 Zakonao prostornomuredenju i gradnji.

U todki 4. ove lokacijske dozvole odludeno je u skladu s odredbama c1209. st.4. Zakona o prosrornomuredenju i gradnji.

U todki 5. ove lokacijske dozvole odludeno je u skladu s odredbama 61.1 18. st.2. Zakona o prostornomuredenju i gradnji.

Upravna pristojba ne naplaiuje se, oslobodeno pla6anja temeljem dl. 6. Zakona o upravnimpristojbama ( "Narodne novine" broj 8/96, 77196, 95197, 131197,68/98, 66/99, 145t99, 116tOO,163/03,17t04, 110t04, 141t04,150/05, 153/05, 129t06 i 117t07).

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:Protiv ovog rje5enja moZe se izjavitiZalba Ministarstvu graditeljstva i prostornog uredenja u Zagrebu,Ulica Republike Austrije 20 u roku od 15 dana od primitka ovog rje5enja.Zalba se predaje neposredno putem ovog tijela pismeno ili po5tom, a moZe se izjaviti i usmeno uzapisnik.Pristojba na Zalbu iznosi 50, 00 Kn po tarifnom broju 3. Zakona o upravnim pristojbama.

VODITELJICA ISPOSTAVE PLOEE

,pQSTAV|rl:( 1. ) Podnositetj zahtieva:v

GraO PloeeUpravni odjel za prostorno uredenje, komunalniPlode Trg kralja Tomislava23

2. Strankama koje se nisu odazvale pozivu:- Oglasna ploda - izlaganje u trajanju od 8 dana

3. Grad Ploce, Plo6e ( jed.lok.sam.)4. Pismohrana5. Evidenciia

4

-sl,Klasa: 340-01 t 13-06/1 0Ur. Broj: 21 17 | 1 -1 2-04-1 3-z

Dubrovnik, ZZ.O3.2O 1 3.

,lpl4'

tpravna osoba l.a rql?vrjanje zupanijskim cestama

-ZupANilJSKA upRAVA zAc ESrE NA po D RU e.l u o u e {ovne xo-rri ERETvAN s xr?-rj pnî ffi ir.i,:I * e,Dubrovnik, po nadleZnosti iz dlanka 55. Zakona o

""itrr* (NN br.g4l 11), au svezi 61. 106.st'1' podst'7.,8'i g. Zakona o prostornom uredenju igr;Jnji t.NN br. z6107, ggli1), sudjetujuiiu postupku ishodenja lokacijske dozvole, po zah{evu-i"proiir.".frr"Gr,", ou-orovaerole5gfvalska.zupanija, .G13.d

Plode, uprSyli odjeiza proriorno uredenja, komunarni sustav i

;n:t"1,"*"risa, Krasa: up/r-3so-ost1d-01/12, ur.orol:'iiob-os-r3_3 od zo..oc.iot3.god.,

POSEBNE UVJETE GRADENJA

za izgradnrju fladnog cjevovoda odCS ,,Klokun',

do VS ,,plode,,.

investitora Vodovod d.o.o. Blato,u pojasu izaStitnom pojasu Zupanijske ceste 6221

- 1' lzgradnja tladnog cjevovoda moze se izvesti u zastitnom pojasu Zupanijske ceste26276 a sve kako Je navedeno u dostavl-enom-ioejnJmiloier<tu izradenom oo nrvaproiextd.o.o., Split, TD 37A112, iz prosinca 2012.2' Tladni cjevovod se polaZe u van trupa javne ceste pri 6emu udaljenost bliZeg rubarova od noZice nasipa ne smije biti manja oO i.Om.3' ZUPANIJSKA uPRAvA zn Chsre ne pieuzima odgovornost za eventuatneposljedice utiecaja prometa na predvidenu gradevinu u svim slucajevima u budu6nosti.4' lzvodenje radova u zemljisnom polasu lavne cesie, moraju se izvoditi prema opcimtehnidkim uvjetima za radove na cestama.5' Investitor ili vlasnik, duZan je

3loyifi troskove popravka svih ostecenja ceste(kolnika' bankine, berme, uredaja za odvodnju, prometn! sig_natizacije, opreme ceste), kojanastaju*ao- posljedica izvodenja radova, .u-roku'od ouijulocine od njiha!a zavrsetka.6' Ukoliko se pove6aju troskovi odrZavanja;"un,nLrta, radi polozenih odnosnonepravilno odrzavanih instalacija, troskove ott<tanjanla opasnosti za oste6enje ceste isigurnosti prometa na njoj snosi ul"snik, posjednii< irir<or'isnlk objekta iinstalacija.7' Prigodom radova ne smije t" ,groliti rigrrnorip;ometa na javnoj cesti. Radovimoraju bitioznadeni prometnim znakovima pnvremene regulacije prometa. Tehnickuregulaciju prometa kod izvodenja radova mora vrsiti drustio koje obnasa odrzavanje izastitucesta po zakljudenom, Ugovoru s Zupanijskom upravoml" .u.t". Danas je to DUBROVNIKCESTE d.d. Dubrovnik.

ry

z// Y/4 - /z-

t

f 8' Prigodom radova na odrzavanju ili rekonstrukcijijavne ceste, u sludaju potrebe, x

Investitor (ili posjednik ili vlasnik) duzan je prernjestiti oojet<te i instalacrl-e smjestene u cesti iliu njenom zaStitnom pojasu, o svom tro5ku.9' Tijekom izvodenja radova zupRttt.tsKA upRAVA zA CESTE vrsi nadzor te,

:[:l[ff utvrdi da izvodi[erj radova ne postupa sukradno posebnim uvietima, moze iste

1o;,I::olj:ii:1glyl| l-" T,j" .:e narus*i stabitnost javne ceste i cestovnih::f:ly,?g3; :T'1"^,:gj.-rlfi

s"i.su11,ost .loi*ir., , ;;.;il I''j,"#oj ;::i; nll"r,iXffi.,,,postojeci rezi T i*:gf f :yi:T:l,l f T_:i :41

i I i p[ 01",. il ;ffi ;,. I j]iil Lil**,L'.'o^n*f,-=.?l::-llr_11tuu_r,, tzvoditetj je o-rz* ii"i"ffi;",jiilr"r,ui,? ."rt" i

::l'iilJi:,:p,,-:liiyliy:*Ui1?y?rJ3,d:it",idi.it,""ii#i=#;il#''.'1::?{;ilT:5;Xlffi ?:lilg j/", j5::Ji:,91i:^=l*:3ti:id;'ili"'z#;X.i:il:,,1";:iavno jcestir u ce stovn o m =_:T[.i l,f ti1lt _ryi : ig "j

q .g rr"i itl]i, pffiiil;"#;:fi 3; :

I3' Radovise-ne smijuEvodiiflEz odobrenja ZupRttllsKE upRAVE zACESTE' v'Nazora 8, Dubrovnik. odobre nie za iruo,i"ni" radova se izdaje na zahtjevinvestitora.lJzzahtjevvaljapriloZiti: r-rvYvruv .

a) rerminsill?" ffi5Hi,?il'Loova s podacima o izvoditerjima,b) potvrdu na glavni projeftc) Dokaz o izvrSenoj uplati sredstava po troskovniku privremene regulacijeprometa i sanacije kornika, iri ugovor

? :1t"i,li ceste i privremene reguracije prometa

nro,.u"J1"["#tj,i;ll"iildnik ilivtasnik objekta i

^t"L.uL'ne moze ,ur"iJ;ti

'.ionle iz

15' s radovima..na izgradnji objekta valja zapodeti u roku od 2 godine od danaizdavanja ovih posebnih uvjeta griOunla.

.ing.grad.

Dostaviti :

v ;ffi"1?'jl,:fl11'"0?*?::,::.^T:ffl1?:r," zupanija, ciFproe", Upravni odjer zap:?:!o,f n ? u rede nj a, ko m u n a In i s u stav i.. Jiit ;; k; LYs,- llyil"îfqefciie legtovnog pror"t" i cesta, Zagreba1ka Z,- DUBROVNIK CESTE O.O. - tiaOcestarija Opuzen"

- Pismohrana

PP 28, 22 ooo Sibenik

$rtr'

F;T-e54$

\ HRVATSKE CESTE d.O.O. Z.AGREB

za upravljanje, gradenje iodrZavanje drZavnih cestaISPOSTAVA DUBROVNIK - V.NAZOTA 8, ICICfON : Q2O I 325-002, TELEFAX 413-337

MB 1554972 olB 55545787885 ziro radun broj:2340009-1rca231902

],]1

'fr"ai:iiFsrn-\.'

O'4, a"t , l--,!\+' ' 0r. o?.2^t13j

r:\

sro*/E-caftzo{

3Vr-liz oz/?)o a3 : Y' "'-'iHrvatske ceste d.o.o. Zagreb, i-p6Iava OuOro;nik -"V.N"=or" B, Dubrovnik, po nadteZnosti iz

dlanka 55. Zakona o cestama (N.N. br. 84111), temeljem odredbe dlanka 106. stavak 1. podstavka 7., B. ig.,a sukladno odredbi6lanka la9.zakona o prostornom uredenju igradnji(NN br. 76107,39/og, 55l11igol11),:udjeluju-Ci u postupku ishodenja lokacijske-.d91_ol9 po zahtjevu koji nam je dostavita Republika Hrvatskj,Dubrovadko-neretvanska Zupanija, GRAD 19qE, Upravni odjel za-prostoino uredenje, komunalni sustav izastitu okolisa, KLASA:350-05/13-01/12, URBROJ:2165-05-'13-2, od'15. veljade 2013godine, donosi

POSEBNE UVJETE GRADENJA

za izgradnju tladnog cjevovoda od crpne stanice "Klokun,'do vodospreme ,,plode",u pojasu i zaititnom pojasu driavne ceste broj 8, dionica 22, km 22+650,

investitor Grad Plode

Na uvid je dostavljen, ldejni projekt vodoopskrbnog sustava plo6e, iladni cjevovod cjevovod CS"Klokun" - VS "Plode", izraden u prosincu 2012. godinJ od tvrtke nf<v'apioJef<t d.o.o. Split, Zrinsko-Frankopanska 62,21000 Split, Broj elaborata: TD 3TBt12.

Tehnidka rjeienja treba uskladiti sa slijedecim todkama posebnih uvjeta gradenja.

.. .1, Na dijelu trase, u pojasu drZavne ceste broj B, dionica 22, km 22+650, cjevovod se moZe poloZitrna qljedeci nadin:

- prijelaz cjevovoda preko drZavne ceste valja izvesti kroz postojeci propust na nadin da se istiodisti, da se uz postoje6u cijev poloZi nova cijev, da se cijeviritrpij, iurponst<im materijalom, teda se iznad svega nalije betonska podloga OeUgine 12 cm,

- kod izlaska cijevi iz propusta (desna strana ceste) pokos zasjeka zastititi kameno betonskomoblogom.

2' Materijal iz iskopa ne smije se odlagati na javnu cestu, niti se smije upotrebljavati za zatrpavaryerova.

3' Javna cesta mora biti u stanju u kojem podnosi osovinsko opterecenje od najmanje 1 1,5 t,suk|adnod|.B.Zakonaosigurnostipromeianaceitama(NNbr.o7logj..-

4' Hrvatske ceste.d.o.o. ne preuzimaju odgovornostza eventualne posljedice utjecaja prometa napredvidenu gradevinu u svim sludajevima u buduinosti.

5' Radovi u trupu javne ceste moraju se izvoditi prema opcim tehnidkim uvjetima za radove nacestama.

KLASA: 361-01/13-5113U RBROJ : 345-552.021 21 0-1 3-2

Dubrovnik, 02. tiavrya 201 3.

I

Il!, )

-

6' U trupu javne ceste kod izvodenja radova smije se zauzelinajvise polovica Sirine kolnika.:

i!

L

l

ry

7. Prigodom radova na predmertnom objektu, ne smije se ugroziti sigurnost prometa na javnoj cesti.

Radovi moraju bitioznadeni prometnim znakovima privremene regulacije prometa.

B. lnvestitor je duZan snositi tro5kove popravka svih o5tecenja ceste (kolnika, bankine, berme,

uredaja za odvodnju, prometne signalizacije, opreme ceste), koja nastaju kao posljedica izvodenja radova, u

roku od dvije godine od njihova zavr5etka.

g. Ukoliko se povedaju troSkovi odrZavanja javnih cesta, radi poloZenih odnosno nepravilno

odrZavanih instalac'rja, troSkovi otklanjanja opasnosti za oSteienje ceste i sigurnosti prometa na njoj snosi

vlasnik, posjednik ili korisnik insialacija.

10. prava iobveze podnositelja zahtjeva utvrduju se ugovorom izmeclu investitora ipravne osobe i

mora bitizakljudeno prije izdavanja suglasnosti sukladno 61. 57. Zakona o cestama.

11. Predmetni radovi ne smiju se izvoditi u vremenu od 15. lipnja do 15. rujna, ukoliko bi se njima

ometalo nesmetano odvijanje prometa na javnoj cesti.

12. Tijekom izvodenja radova Hrvatske ceste d.o.o. vr5it ce nad'gr na troSak podnositelja zahtjeva,

13. prigodom radova na odrZavanju ili rekonstrukciji javne ceste, u sludaju potrebe, investitor (ili

posjednik ili vlainik) duZan je premjestiti instalacije smje5tene u cesti, o svom tro5ku.

14. Odr2avaHje instalacija je obveza vlasnika, posjednika ili korisnika, na nadin da se ne ugro.Zava

stabilnost i sigurnost javne cesie niti sigurnost odvijanja prometa na javnoj cesti i sigurnost sudionika u

prometu.

15. predmetnim radovima ne smije se naru5iti stabilnost javne ceste i cestovnih objekata niti s-e smije

ugroziti sigurnost sudionika u prometu ni lavnoj cesti, kao ni naru5iti postojedi reZim odvodnje povrsinskih,

procjednih i podzemnih voda na javnoj cesti.

16. Kod primopredaje izvedenih radova lnvestitor - lzvoditelj je dulan predati : Elaborat katastra

postavljenih instalacija' na j-avnoj cesti u Sirini cestovnog zemlji5ta i uvjerenje o. kvaliteti upotrebljenog

mater'rjala i izvedenih radova (od ovla5tene institucije), koji su uvjetovani posebnim uvjetima gratlenja.

17. U postupku ishodenja Potvrde glavnog projekta glavni projekt mora se dostaviti na ovjeru radi

izdavanja mi5ljenja o uskladenosti s ovim posebnim uvjetima.

18. Radovi se ne smiju izvoditi bez suglasnosti Hrvatskih cesta d.o.o. lspostava Dubrovnik, V.Nazora

B. Suglasnost za izvodenje radova se izdaje na zahtjev investitora. Uz zahtjev valja priloZiti:

a) Potvr:du glavnog projekta za predmetni objekt'

b) terminski plan izvodenja radova s podacima o izvoditeljima,

c) crteZ privremene regulacije prometa za vrijeme izvedbe radova.

1g. Korisnik, posjednik ilivlasnik objekata i instalacija ne moZe uvjetovati radnje iz naprijed naredenih

uvjeta. r,

20. S radovima na izgradnji objekta valja zapodeti u roku od 2 godine od dana izdavanja ovih

Posebnih uvjeta gradenja.

l

O tome obavijest:

I1T,rf,i;::f,flffi:il,3.l3,:"Ji:!!iff:*ig:ka 2upanija, .RAD plocE, Upravniodjerza prostorno

- S I uZba inspekcij e cesta, .Zag

re a

êi^ i-,-iiooo Si Ueni f- Dubrovnik ceste d.d. - Nad6estaru;b;;"

- Lllf:l:drZavanje cesta i oni"il"t", [ull"'

- Hfsmonrana '

rt

f

a

AdfesaKontakti

Poslovna bankaNadzcrni oribor

UpravaRegistar trCovadkih

drultava

tTl HrvatskiT relekom

rI

ct rl

IIrrIItItrrrIrr=f,.tr.EEaHEs

Hrvatski Telekonr d.ci.

Ocljtri :r.r u;rravljanie dokurntutaoijorr, energetsko

strojarskorn i ntreinotn intrasiruktttrorrtSlirvonska aveniia 6lVlll., 10 000 ZagrebTelefon: +385 1 4()17-200 .

Tolefaks: +3S5 I 491 7-l 1 B

froct,i+-t+i F

Q4."otU

REPUBLIKA HRVATSKA

DU B ROVAEKGN ERETVANS KA ZUPRI'I UR

GRAD PLOEE

Upravni odjel za prostorno uredenje,

. komunaini sustav izaStitu okoliSa

Trg kralja Tomislava 23

20340 PLOCE :

Va$znak Klasar35G05/1 341/|Z;Urbroj: 2165{5-134Na5zrtak JOP l8l44078 _T45-626770/2013Telefon 02X141+143Darum 27.03.2013.

Ii]ASIAVNO NA EKI - UVJETI ZASTIIEi POSEBNI UVJETI GRADENJA

t

U svezi va6eg zahtjeva za utvrdivanjem posebnih uvjeta gradenja iz podrudja telekomunikacija, radiishodenja lokacijske dozvole za zahvat u prostoru ,,lzgradnja tladnog cjevovoda od crpne stanice"Klokun" do vodospreme "Plode"" utvrdujemo uvjete za5tite kako slijedi:

U prostoru obuhvata radova postoji podzemna elektroni6ka komunikacijska infrastruktura (dalje EKI)

i povezana oprema, kako je to prikazano na geodetskoj snimci koju smo Varn u elektronskom oblikudostavili na e-mail [email protected] i u prlvitku ovog dopisa. Postojeca EKI gradena jekao kabelska kanalizacija od cijevi i zdenaca kroz koje su poloZeni svjetlovodni i mreZni kabeli.

Prema Zakonu o elektronidkim komunikacijama (ZEK-u) - (NN br. 73/08 i90l1 I ), u zoni EKI i drugepovezane opreme ne smiju se izvoditi radovi niti graditi nove gradevine koje bi mogle o$tetiti iliometati rad te infrastrukture ili opreme. Zona EKI i povezane opreme odredena je Pravilnikom onadinu i uvjetima odr:edivanja zone elektronidke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme,za5titne zone i radijskog koridora te obveze investitora radova ili gradevine (NN br. 42109 i 39/1 1 ).

Paralelno vodenje, kri2anje i pribliZavanje postojeiim elektronidkim komunikacijskim (EK)vodovima i

inf rastru kturi potrebno je projekti r.ati su kladno odred bama navedenog Pravi I n i ka.

Ukoliko se utvrdi potreba za za5titorn i/ili premje$tanjem postojeie EKI i povezane opreme, a u svrhuizvodenia planiranih radova, skrecemo paZnju da je sukladno ZEK-u, dlanak 26., potrebno predvidjetiizradu projekta za5tite i/ili premje5tanja EKI i povezane opreme.

Projekt za5tite i/ili premje5tanja postojeie EKI i povezane opreme koji je izraden od strane ovla5teneosobe potrebno ie dostaviti na pregled i ovjeru u Hrvatski Telekom d.d,, Radna jedinica za upravljanjeugovomim odnosima tehnidke infrastrukure, Slavonska avenija 6/Vlll, 1 0000 Zagreb.

l-{rvalski .Ielekom

d,d.Savsl<a ccsta ;32, 10 000 Zagre bieltlion: +385 1 491-1 000; {aks: 'rll8-5 I ,1$ I -l 0 1 I :

lnternet: r'vwu;.t.ht.hr, un.;w.hrvi..itskiti+k.:korn,hr

2300000-1 1Cl1310875 (Z;.rgrel;eika i:anka d.d. Zix;reb\; OIE: B1 79314{i:160M. Kleirr - prcrilsje<lnikl. MudriniC - predsjedn:k, N. Hentitrrs, dr. sc. D. Dogarr, E. loltlrrrqal, L JoliC Sirrrovii:, N. Rapaic'ltgovadki

suci u Zagrebu, MBS: 0802ii62i16;iemelirli kapiiai; B.1 :i8.353.500,00 kuna: ukupni broj dionica: B 1 .888.5115tnonr !nalni iznr-rs ;edne dionico: 1 00,00 ku;'ra

unicef @)Hrvatski Telekom - pryi parlner UNICEF-a u Htratskoi

3

r -. r ! r E E E r E r r r. r ! il r r r n il F r #f,|[fjf

Datum 27. 03. 201 3.

Za

Strana 2

Preduvjet izdavanju suglasnosti od strane Hrvatskog Telekoma na projekt zastite i/ili premje5tanjapostojeie EKI i povezane opreme je potpisivanje ugovora izmedu inueititora i HT-a o medusobnimpravima i obvezama vezano za zadtitu i/ili premje5tanje i izgradnju iamjenske EKI i povezaneoDreme.

lzvoditelj radova ili investitor.obavezan je minimalno petnaest (15) dana prije podetka izvodenjagradevinskih radova zatrtifi oznadavanje EKI od strane Hrvatskog Telekoma d.d., Odjel zaoperativno upravljanje mreZom i poslovanje s korisnicima -Jug, Vladimirl Nazora 32, Dubrovnik.

Prilikom izvodenja planiranih radova postoji mogucnost osteienja EKI i povezane opreme, panapominjemo da sve troSkove nastale o5teienjem postojeie TK infrastrukture snosi investito r.

Za sve ostale informacije mozete se obratiti na adresu Hrvatski Telekom d.d., odjel za upravljanjedokumentacijom, energetsko strojarskom i mreznom intrastrut<turom,'slavonska avenija 6/Vlll,1 0000 Zagreb,

S podtovanjem,

fl*I

Prilog:

-izvodizgeodetskog snimka HT EKI na podrudju zahvata

Dostaviti:

Republika Hrvatska Dubrovadko-neretvanskaZupanija, Upravni odjel za prostorno uredenje,komunalni sustav i zasfitu okolisa, Grad plode, Trg kralja Tomislava23, zbs+o ptoee

.odjelza upravljqnje dokumentacijom, energetsko strojarskom i mreZnom infrastrukturomVladimira Nazora 32, 20 000 Dubrovnik (ar,hiva) .#

f;

F"\./

F<m

E

F<

/

nv

nr*.{tffi HRVATSKEVODE*! Vodnogospodarski odjel za

-

r'YwvlJur-tluga Jaorana

: 2luuo Split,vukovarska35ry

Klasa:UP/I -325 -0 I / t3 -07 / | 5 B0Urbroj: 374-24-3-12-2Split, 03.04 .2013. god.

Hrvatske vode, povodom zahtjevallO zaprostorno uredenje, komunalni sustav i zaStituokolisa - Grad Plode (investitor: Grad Ploee), )a izdaulnjem 'liopruunih uvjeta temeljemodredbe dlanka 143. Zakona o vodama Qrlar. nov. br. l53l0g j ll:Aln ) i odredbe dlanka 96.

7:#;: o upmvnom postupku Q'{ar. nov. br.47109),nakon pregleda dosiavljene dokumentacije,

VODOPRAVNE UVJETE

za luradu tehniike dokumentaciie zaizgradnju flaihog.cjevovoda c.s. ,,Klokun.( -vs.,6Ploie,6(DN 300 mml L= l3l5 m)

Vodopravni uvjeti su:

1' Investitor je dY? izraditi glavni projekt predmetnog objekta u skladu sa ovimvodopravnim uvjetima' kao i svom ostalom vaZecom prostorno-planskom dokumentacijom.2' Trasa vodovoda ne smije prolaziti unutar korita vodotoka ili kanala u uzduZnom smjeru, avodenje trase paralelno sa koritom izvesti na min. 3,0 m udaljenosti od ruba korita,Polaganje vodovoda kroz propuste, odnosno u njihove obloge ni;e dozvogeno.3' Ako to dozvoljavaju tehnidki uvjetipopredni prijelaz vodovodE preko preko korita vodotoka"treba projektirati u okviru konstrukcij" rnoriu'ili iznad,prop,rrtu

"u'rruen kojim se neieumanjiti proticajni profil vodotoka. Mjesto prijelazakroz korito vodotoka izvesti popredno ipo moguinosti Sto okomitije nauzduhnu os korita. ukoliko .j*o;;;;olazi ispod korita,investitor, odng.sno projektant je du?anmjesta prijelaza osigurati na nadin da ih uvude ubetonski blok dija ie gornja tota uiti min. ti.so * irpoa kote projektirun";;;;ffiil;

propusta, vodotoka ili kanala. Kod nereguliranog korita, dubinuiskopu ro'rru treba usuglasitisa strudnom sluZbom Hrvatskih voda.

4' Investitor je duZan u projektnoj dokumentaciji grafidki i tekstualno obraditi i dati sve detaljeprolaska predmetnog objekta preko vodotoka, o-dnomo dati detalje izllevaiz muljnih ispustau korito bujice.

5' Investitor je duzan locirati sva okna i okna muljnog ispusta tz:;an korita bujice i njenihzidova' Na mjestu izljeva iz muljnog ispusta i protJpa zid.ovabujice, investitor je dui,andovesti zidove u prvobitno stanje ili sian;e predvideno projektom r"g"ru.i;" bujice.6' Investitor ne smije izgradnjom predmetnih objekata umanjiti propusnu moi postoje6egkorita vodotoka, niti uzrokovati erozLje u istom, a za vrijeme izvodenja radova moraomoguditi normalan protok u koritu. Projektnim rje5enjem se treba osigurati laksi pristupvodotoku radi odrLavanja istog.

l

*Ji:lffi*f f,";*_T*:.0.:fl::ektgm odrediti miesto, nadin deponiranja i kJ

ffiXf i:ff{"*lii"Y^'f ::*ililtl:Filfi ;i'"i""fi jffi'fffl :HHilf lffidobro vode", odnosno u vodotoke. i na I ' WrJo ocuagau na cestlcu 'iaffi

ne smiie se na hiln lrnii noX.l-.rr*^_jj:r rye!ove obale, u postojeie odvodne kanale, odnosno

;:ff 3:*,*:i:*:r,'#'::.::lly:i*:;;ffi il";;;ii;#;:H,f ffii:,:H"iiltrasu, devastiran radovima, dovesti u p*oUitno i*i".8' Investitor je duZan 'predmetni objekt uskladiti sa postoje6im i planiranim komunalnimvodovima na terenu, te za moguia krlzanja 1ru uoaouodom, iîrirugom, strujom,telekomunikacije i sl') ishoditi posebne uvjetei sug;snosti nadleznih poduzeia.9' Investitor je duaanpti izradi glavnog projekta predvidjeti odgovarajuce mjere da izgradnjomgradevine zakoju se izdaju ovi vodopravni wjeti rr" dod" do steta ili nepovoljnih posljedicaza vodnogospodarske interese.

ovi vodopravni uvjeti vai,e urazdoblju vazenjarokacijske dozvole.

ovi vodopravni uvjeti mogu se izmjeniti ukoliko za to nastanu opravdani rczlozi, azainteresirana stranka podnese dokumenti ruii tuhti"u.

OBR AZLOZENJE

uo zaprostorno uredenje, komunalni sustav i zastitu okolisa - Grad plode (investitor: GradPlode)' podnio je zahtjev za izd'avanje vodopravnih uvjeta za izradutehnidke dokumenta cije zaizgradnju tladnog cjevovoda c.s. ,,Klokun., - vs.,,plode,.(DN 300 mm; L: r315 m]

- IJz zahtjevje dlgtavljen idejni projekt:

"vodoopskrbni sustav plode - Tladni cjevovod c.s.,,Klokun" - vs. ,,Plode"; Akvaprojekt d.o.o. Sptit, prosi nac 2012., TD 37g/12.

u provedenom postupku je utvrdeno da ie se izgradnjom spomenute grade vine uzpridrzavanje vodopravnih uvjeta navedenih u izreci origoruiioagorruru.i,rtl uoarri reiim.-

Temeljem El. 6. Zakona o upravnim pristojbama Qrlar. nov. g/96), podnositelj zahtjeva jeosloboden pladanj a upravne pristojbe.

Uputa o pravnom lijeku :

Protiv ovih vodopravnih uvjetavodnog gospodarstva u roku od,15

dopu5tena je lalba Ministarstw poljoprivrede, Upravidana od dostave istih stranc i. larba- se neposredno ili

7.

v

preporudeno po5tom izravno podnosiili putem Hrvatskih voda. Na Zalbu senov. 8/96) platapristojba od 50,00 kn

Ministarstvu poljop4i rede, Upravi vodnog gospodarstvatemeljem Tar. br. 3 upravnim pristojbama (Nar.u drZavnim biliezi -)

t

laStenj

ffls,9t+{ i-{;'.;'"r;

tii"L"o" Yukovara22o? hrf inic+.-.*,^ -^ti^l-,-,I YH',T:*: poljopriwede, nrz"""" ""a"?.""*i-

t*p.i..t; ,ii;r?;i;4. VGI - Opuzen5.24-2 - ovdje6. Spisohrana - ovdje

.*!.t:Un* '24.. ot-- 45 f,\'

i ',j\\.. . +;,,j1

'\{!;.-,o,. - .;:t,;i"{;:/r\r!; ia}f:f,r ..r;r'i.i-------

i; L.: rl ::ii 1:lri.JL..

i-:'i.lriA

REPUBLIKA HRVATSKAMIMSTARSTVO ZDRAV:LIAUprava za ssnitrrnu inspekciju

Sektor lupanijske sanitarne inspekcijei pravne podrlke

Sluiba iupanijske sanita rne inspekcij ePJ-Odjel za juinu Daimaciju

Ispostava MetkavidKLASA: 540-02/13- A3 n97 2IIRBROJ: 534-09-2- I-d- I 5/t- I3-3Metkovii, 24.sibn1a 20 13

3

vi$i sanitarni inspekor, Ministarstva zdravlia, uprave za sanitarnu inspekcrju,sekfor zupanijske sTrtaTe.inspekcilie i pravle podrske, shrzba zupanijske sanitarueinspekcije, PJ- odie1a za j.uarir.gart*r4u,Isposave ue*ovie; ffi tcmer,iu dranka 13.fakgna

o_salltarnoj inspekciji f'Narodne "g"*";u."3. ill"lbs, gg/r0), a u svezi silankom 109. Zakona o prosfornom urede3jy i gradnji{..Nurodoe nsr..i*e.. br$.76/$?38/09,55/1 l,9o/rl ) u prldme{ ishodenja tokacl;*e ior"oi* ,u zahvat u prcstor*:izgradnja komunalneSfrasru-kture-vo&opskrbirog ru*tuu* plcdgtladai cjevovod csKLoKUN-vs ploeE 13 rodrudju t<.i-.+i a+, 3gl.i r2z, +ztitz, 4z7 2 / r42, 427 2 ft37,9999/18,sve k.o.Baiina i,t<.t.zzttitt.lst,

!0i,402, ql,in, ql+tz. 40512, svek.o..Plode,rnvestitor

.G.j"dl'rf;, ; ilr""hr.i"o" upr;;* oj:"r- za prostorno tuedenje,gadqiu i zastjtu okolisa, Duirrovadiro-nereivansire iupaniie, Ispostar.e Fiodg Klasa:uP/I-350-05/r3-0r/53, Ur uroJ:ziiiirav:-r-r:1;;o;;rFnos i?.svibnja 2013.godine' sa dosravom idejnog pro,"kru - e11qrr1s/lzi"a pi"sinca 2012 godine, izadenod AKVAPROJEKT d.o.o 5prit,-p*:.tuir, noto Er,Jelez,dipr.ing. urwduje slijede6e:

SANITARIXO.TEHNIiI{T I EIIGI.IENSKE L]1,,J8?ET U}YJETE Z+SrrIN OD BUKE

l' Pri izradi glavnog projekta primiieniti odredbe Zakona o vadama CNarodnenovine" btoJ t5'3 q) . plaieoior pruiiroiri*u, zutonu o iliani (",Narodne novine.. broj46/07' 84/08' 55/11]: rytrdi*.e.ioll;"i* u, zaroiio "usrrti

pudansfva od zararoihbolesti ("Narbdae .r:yf*j.- aa.'lsii1,.u3/0g i 43/09), zakona o zairiti od buke('T*Iarodne novine*,broi. 30dd p";;ilrik. o najviiim dopurtenim razinama buke ullt9*i u kojoj ljudi rade i bJ;;;i;.Narodns ;;*;..Loj. 145/04), pravirnika ooielatnostima za koje je potrebno utwditi prorredbu ,a zasutu od buke (,,Narodnenovine"broj strcl1,'zdoii;;;r,i

"k"ris" - prrp"a":reL praviinicima (,,Narodnenovine"broj il0rs?) , zakon ;

";;;i,Narodne *o[i.& r?&,.CI4, 153/05, r l '$6,

60/08 i 8Tl09), ei""i:r"rrr" ;;# na radu za radna i ponro{ne prostorije iprostore(J'Iarodna_

lovip!'broj &;, 42l05),te out*.lutonske propise i praviiastnrke s obziiom na nam;enriodj*Ui."

uf fr<se-osf,ts-C/ s3

-2-

c

2' od nadleznog ajeh isho'drti vo^doprarare uvjete i postupiti po istim kod iznadeglavnogprojekrali"sa"onjfi.d*;;infrastnrkhre.

3.Osigrraii sanitanio za$ti*ri pojas oko gevovoda.

4'u proieLtu-- obavezati izrcdada da ksd izwderfa v.odovudnih instaracijaiskljudivo ugaduie frjevi ar"*t"-t"Tf" ,*r** i p"J"eri qatenjar za ugradnju,zakoje posjeduje analitidtl *"frSe"

'"irfrSr*r"g f"Uo*i"iil o

-zdravstvenoj ispravnostisukladno Zakonu o predmetiilu op"" upo.uu*(N*odne-Lorane..hrcj gs.106, 7s/ag i43/10)'te kavirnika_: =q.y:f".1*-lor-q:sti materijara r predrnera koje doraze uneposredan dodir s branom(,,Naroane novine"bro.l rzslodiJrlr rl

5' hilikom teirnidkog pregied3 predoditi dokaze o provedenoj tladnoj probiinstalac{ja vodovoda, te ispirara'"u ft;i"ft*iii irtilrtuo J#u, o nepropusnosti instaracijakanalizacije,Anatitii{<o r s;sd- o-1f,****noj i*praio**.vo{e za pide,s kajim sepofwduje uskradenosr s odreobom pravrr*r.i ;';;;;;*ooj isprar,nosfi vode zail[: t#T*ffi Xffi : ffi;i

t0 E;"l"'. i't*d';;;;.=a"ii"qiei" *,,],il ;Oslobcdena oO,.y_fearrua uprevne pnstojbe prernn dlanku 6. tcika l. Zakona oupravnim pristoibarna

1';Naroine nln**;. irt itn*"i,x, r11ryil -6-68s,

66/99,145199.triif,ii;],lS:*n,*:n:t,ll,,l#; jT#,,,X,,iift ,i*,ss;os,t!_:i[s,.,?e,06;

vl$l s.,qxff +nNl FSFEKTcR

3

DOSTAVITI:

U;f nlavni o-aj :l za pro storno ure denj e, gradru u,r za5titu okolila, Ispostala plode

Trg ftralja Tomislara 23.

I lvidencrja - o.rdje3. Pismohrana_ ovdje

'ffiftl ac(

ffi$ry"r%br!!;%-ffi*;#

b:Ya:wr1/.,+{;ir "L '',,\

1,, ,. ,' i"'llj' ri\\'e '. s -;ii\g$/ffifiFfltFgffi$fii*r'-

ELEKTRODALMACIJA SP LITPOGON pUOCe

20340 pLo6E, DALMATINSKA ULICA 3

TELEFON . 020t679-014 .

TELEFAKS 020/679-739PoSre . zoz4opLodr sERVtsZtRo nR0utt . 233ooo3-14oo14loz

NAs BRoJ I ZNAK 401 307/671 6/1 3/DG/OM

eREDMET Lokacijska dozvola za tladnicjevovod CSKlokun - VS Plode - dodatak zaoisniku

". S po5tovanjem,

Co: - Oliver Marevi6, dipl.ing.- Ivan Vojni6, dipl.ing.- ala

REPUBLIKA HRVATSKAOUEROVNOKO N ERETVANSKA ZU PNru IINUPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNOUREDENJE, cRADNJU t znSrtruorolrSRISPOSTAVA PLOEEPLOE

Dostavljam dodatak,,Zapisniku", klasa:UP/I-350-05/13-0I/53, Ur.broj: 2lI7/1-2315-3-13-8, od24.05.2013.g. u svrhu izd,avarya lokacijske dozvole za obuhvat zahvata u prost&u - izgradnjavodoopskrbnog sustava Plode - izgradnjatladnog cjevovoda cS Klokun - vs plod". -

Budu6i u dijelu trase postoje niskonaponske podzemne instalacije i HEP ima u planu izgradnju10(20) ry KB TS Sipak - TS K1okun2, radipobolj5anja napajanja trafostanice Klokun 2, bitnu radinapajanjavodoopskrbnog sustava grada Plode, koji prolazi istom trasom kao i podzemni cjevovod, molimoda istoga projektirate na nadin da zauzmetejednu stranu trase od Klokuna pr"rrru Siptu - d"rnu, odnosnoostavite dovoljno prostora.za tealizacrlunaieg plana zakojega6e mo uskoio zatraLitilokacijsku dozvolu.

Na glavni projekt je poSebno ishoditi suglasnost IfiP-ODS, Elektrodalmacija Split, pogon plode.

VAS BROJ I ZNAK

DArUM 11.06.2013. godine

itelj pogona:

revi6, dipl.ing.

l

HEF .flpcutt*t eir'iribuerjskE urstwu ri,o,o, ? riiitli;

Fls'I'aiB{Jili lsKs p0s}frud;J!i 1 !

E !-E{"f'ft #rfl!,i,1.&6i U l i.{ iil;""i"' " :

REPUBLIKA HRVATSIG

cm* *rp &RUPE

. UPRAVA DRUSTVA . DIREKToRICA L.IIT;AI.|A dulr

DUBROVAEKO-I'IERETVAN SI(A ZUPAHIJA

upnnvit'i ojjrl z,q peoslo'ii.:r) 'JSFaFHJA'

dnaPr'uu t z|:':;\rtrr; t)i((')urBAispos;i,ll;'roC;

tl* +2.--.s I l1 "'"' 1 f t;3

. TRGoVACKI SUD U ZAGREBU

www.hep.hr '

MBS 080434230 . MB 164399{ ' OIB 46830500751 UPLACEN TEMELJNI KAPITAL 2O.OOO,OO HRK .

25/87 col3 1o:EB FAX otsalLsss DUB_NER-ZUPANIJA' - -

*'tfl s fifr|Itrffil{*m*mT\ft:/

REPUBLIKA HRVATSKAousRoveeKo - NERETvANsKA ZupRrulra

Upravni odjel za prostorno uredenje,gradnju i za$titu okolija

Vukovarska L6, Dubrovnik

K LASA ; ss1-Oz / rs-O r / zsURBROJ : 2717 / t-231L_12_13-O2Dubrovnik, 15. srpnja l0lg.

.,.n1, t l

;U rli -35c-o5/15-c"t/<1 |

.-!_--.- .,

il;'t:dZbeni *rr:j: i r:,ir,g

l..ri.i ";:i:iA\ii\ii {.j,-:

!,J.,,1 : .: i

Y

Dubrovadko-neretvanska iupanija, upravni odjet za prostorno uredenje, gradnju i zastituokolisa' na temelju dl' 38' st' 2' Zakona o zaititi prirode (Narodne novine br. 70/05,139/08 i57/Lu)' u postupku izdavanja lokaciiske dozvole'za zahvat u prostoru: izgradnja komunalneinfrastrukture-vodoopskrbnisustav'plod*,tlainicievovodcs'KLoKUN-vipr.ofe, Klasa; up/t_350-05/13'ot/5;3' po zahtjevu Grada Ploia, upravnog odjera za prostorno uredenje, komunarnisustav i zaititu okoliia, utvr.duje

" "e --''

POSfB,VF UVJETE ZASNrr, PRIRODE

7 P'ilikom gr:adnje tladnog cjevovoda mora se sprijediti nepotrebno osteiivanje postojeie vegetacije ,

H..,ffi;';H:1i"Hf::"";:,il:j:i*'i;;'ir';;;;;; konriguraciji t"..na, koristecr, ito je vise2' vidfjive diielove prodefia vodospreme treba obroiiti poruobradenirn kamenom.3' Projektom organizacije gradili5ta mora se odrediti mjesto za privremeno razvrstavanje iodlaBanje iskopa' otpada i viSka gradevinskog materijala, mjesto za parkiranje vozila istrojeva' na kojima treba poduzeti mjere zaStite od onediSienja tla zauljenim tekuiinama.4'

ffiffi r'fillff;rijiJ; * ,io|", predavati ovlaitenom ,r.uprruru' iri oporabiterju uz

5' Nakon zavrsetka tld"Yl podrudie zahvata treba sanirari i vratiti ito ;e moguie viie uprvobitno stanje' Povr$inski, humusni, sloj iskopa treba privremeno odroziti te nakonzavrietka gradevinskih radova treba koristitiza r,ortit uttrrnu sanaciju iuredenje povrsina.6' ti:l,f,T::il:j:*t i mehaniza''i' , runkciji *rriniu treba ukroniti, tako da ne ostane

rce

ipl. iur.Dastayiti:

tr\ Dubrovadko-neretva.nska iupanija, Upravni odjef za

:-' fjto.ltava ptode,. Trg krafja T;*i;;", r, zostaptode2, Evidencija,ovdje3 Pismohrana,ovdje

:

Na znanie:1. Ministarstvo za5tite okolisa i prirode, Uprava za za5titu prirodeutica Republike Austrije l.0. lbofilagreb

,-i z4 a;l4+ c,.r- l;Ua, \:.jL:'!

e i graditeljstvo,

IZMJENJ ENI POSEBNI UVJETIHRVATSKfH CESTA d.o. o.Zagreb

z[-It'i5E

KLASA: 361-01t13-5t13URBROJ : 345-552.02t21 O-1 g-s

Dubrovnik, 19. rujna 2013.

Ispostava Dubrovnikadresa: V. Nazora g, 20000 Dubrovniktef. (020) 325-000; fax. (020) 413_337

adresa: Voniinina 3, 10000 Zagreb, Hrvatskatel: +385 I4722555e-mail: [email protected]

website: www.h rvatske-ceste.hr

AKVAPROJEKT d.o.o.n/p Roka Erdeleza dipl.ing.grad.Z.Frankopanska 6221000 Split

PREDMET: miStjenje

Vezano za vase oditovanie kao projektanta na todu 1., alineja f . izdatih posebnih uvjeta gradenjaKLASA: 361-01/13-5/13, uRBRoi: g+s-sbzb azo-ts-z',-iJ oz. t ^rni^201t.' ;oJi; e, za izsradHju ,adnoscjevovoda od crpne stanice "Klokun" co vooosprer"'plo'd;i , por?.ji zastitnoiipo,uru dr2avne ceste broj8, na dionici22, u km 22+6-50, oa se,, tr:i+;F;9y;;;;r;k9-orzavne cesi;

";rj; izvesti kroz postoje.ipropust na nadin da se isti odisti, da se ui postoje6u ci;ev pioli'nou" cije_v, da se cijevr zarrpalutamponskimmaterijalom, te da se iznad svega narije beionskl poorogai;utjine tz cm,,.

Prihva6amo VaEe novo tehniiko rje5enje, da se

-novi cjevovod moZe slobodno poloziti unutar propusta, oslanjanjanjem na betonske oslonce (bezzatrpavanja)-nakon pustanja novog cjevovoda u pogon stari cjevovod se mora ukloniti iz propusta. Na taj bi nadinpropust ostao prohodan i dostupan za odrzavanle, kao i novi vocoopskrbni cjevovod.

S poStovanjem,

vi"Sisuradnik.ll

-*A-czZ 4- A

Evjeia Sam brailo, ing. grad.

O tome obavijest:

- $yOa,za

odrZavanje cesta i objekata, ovdje- Prsmohrana

Hrvatske ceste d.o.o. za upravljanje, gradenje i odriavanje drZavnih cestaSud upisa: Trgovadki sud u Zagrebu, MBS: 08039165 Z, ie, $s+gtz, olB: 55545787885, Upisani temeljni kapital: 107.384.800,00 knZiro radun broj: 2340009-1100231902 kod privredne banke Zagreb d.d.uprava: Edo Kos, predsjednik Uprave; Jurica Krreia, dran Uprave; Nenad Marjkovid, iran Uprave

NA IN ODR!AVANJA I PROJEKTIRANI VIJEK GRA EVINE Projektirani vijek gra evine predvi en je za razdoblje od 30 godina. Na projektiranom objektu, !to proizlazi iz njegove namjene i na ina funkcioniranja, nema stalno zaposlenih osoba, ve po potrebi, u slu aju redovne i izvanredne kontrole rada i eventualnih popravki. Po zavr!etku radova na izgradnji, objekt treba predati nadle"nom komunalnom poduze u na upravljanje. Isto treba odr"avati zaprimljeni objekt u ispravnom stanju, a to se prvenstveno odnosi na kontrolu i odr"avanje u ispravnosti opreme u zasunskim oknima. Svi radovi na upravljanju, kontroli i odr"avanju objekta moraju se odvijati u skladu sa Zakonom o za!titi na radu (NN 59/96, 94/96,114/03, 86/08, 75/09). Kori!tenje i odr"avanje strojarske opreme treba vr!iti u skladu s uputstvima proizvo a a. PROJEKTANT: Roko Erdelez, dipl.ing.gra

ISKAZ MJERA ZA OBRA UN VODNOG DOPRINOSA ANALITI KI ISKAZ IZRA UNA MJERA GRA EVINE Gra evina Vodoopskrbni sustav Plo e Tla ni cjevovod CS "Klokun" - VS "Plo e" Sukladno Pravilniku o obra unu i naplati vodnog doprinosa (NN 79/10, NN 134/12) u nastavku se daje analiti ki iskaz izra una mjera gra evine. Analiti ki iskaz je prilog obrascu IM-1, na temelju kojeg se vr!i obra un vodnog doprinosa. Prema obrascu IM-1 cjevovod spada u "Produktovode". Za obra un vodnog doprinosa iskazuje se duljina gra evine u metrima. Tla ni cjevovod Ukupna duljina cjevovoda: L= 1228,56 m Iskaz mjera za obrazac IM-1 Produktovodi: L= 1228,56 m PROJEKTANT: Roko Erdelez, dipl.ing.gra

d.o.o. Split Vodoopskrbni sustav Plo e , Tla ni cjevovod CS "Klokun" - VS "Plo e"

Glavni projekt, ZOP: TC/13

1. Tehni ki opis str. 1.1

1. TEHNI KI OPIS




1. TEHNI KI OPIS 1.1. Vodoopskrbni sustav Plo e Vodoopskrbni sustav Plo a temelji se na kori!tenju vode sa izvori!ta Klokun smje!tenog 10-ak kilometara sjeverno od grada Plo a, na podru ju Ba inskih jezera. U sklopu vodozahvata "Klokun" nalazi se objekt kapta"e, crpna stanica "Klokun" i upravna zgrada. Voda zahva ena na izvori!tu se iz crpne stanice "Klokun" tla i u dva vodoopskrbna pravca, pa se sustav funkcionalno dijeli na dva podsustava:

Podsustav Gradac Podsustav Plo e – Komin

Podsustav Gradac obuhva a grupu crpki u crpnoj stanici "Klokun", iz koje se voda eli nim cjevovodom ! 300 mm duljine 4150 m tla i u vodospremnik "#ukova" (V=500 m3, k.d. 142 m n.m). Vodospremnik "#ukova" gravitacijski puni vodospremnik "Gradac" (V=1000 m3, k.d. 74 m n.m.), koji vr!i dnevno izravnanje potro!nje za naselja Gradac, Brist i Podaca. Podsustav Plo e – Komin obuhva a grupu crpki u crpnoj stanici "Klokun", iz koje se voda eli nim cjevovodom ! 250 mm duljine 1290 m tla i u vodospremnik "Plo e" (V=2650 m3, k.d. 74

m n.m). Vodospremnik "Plo e" trenutno predstavlja jedini volumen predvi en za dnevno izravnanje potro!nje podsustava Plo e – Komin. Iz vodospremnika "Plo e" se opskrbnim cjevovodom PVC ! 200 mm, te dalje lokalnim cjevovodima voda odvodi za potro!a e smje!tene sjeverno od grada Plo e, u naseljima Ba ina i Pera ko Blato. Drugim opskrbnim cjevovodom C Ø 300 mm duljine 1400 m, iz vodospremnika "Plo e" se vr!i vodoopskrba grada Plo a i naselja Stabline, evelju!e, Rogotina, $ari a Struge, Banje i Komina. Na C Ø 300 mm se nastavljaju lokalni cjevovodi grada Plo a: lijevano "eljezni cjevovod ! 200 mm za luku, lijevano "eljezni ! 150 mm za "eljezni ku postaju i cjevovod u pravcu Rogotina, Banje i Komina.




1.2. Postoje a projektna dokumentacija Minimalna izda!nost izvori!ta Klokun glavni je ograni avaju i faktor daljnjeg razvoja vodoopskrbnog sustava Plo a. Iz tog razloga planirano je uklju enje izvori!ta Modro oko, smje!tenog jugoisto no od Plo a u desnom zaobalju rijeke Neretve, u vodoopskrbni sustav. Idejnim rje!enjem "Vodoopskrba op ine Plo e" izra enim 1992. godine od strane JVP "Hrvatska vodoprivreda" OJ Split planirani su objekti za uklju enje izvori!ta Modro oko u postoje i vodoopskrbnim sustav. Rje!enjem su usvojene norme potro!nje vode i procijenjene su vodoopskrbne potrebe predmetnog podru ja za kraj planskog razdoblja 2021. godine. Gospodarsko - tehni kom analizom "Sanacija i dogradnja vodoopskrbnog sustava grada Plo a" (Akvaprojekt, Hidroekspert, T.D. 173/99) revidirane su vodoopskrbne koli ine usvojene idejnim rje!enjem "Vodoopskrba op ine Plo e" i procjenjene koli ine kako za sada!nje stanje tako i za kraj planskog razdoblja 2031. godine. Analizom postoje eg stanja registrirani su enormni gubici vode iz sustava i date su smjernice za sanaciju istih. Elaboratom su definirane faze dogradnje sustava i odre eni prioritetni radovi koje prethode uklju ivanju izvori!ta Modro oko u sustav, s naglaskom na smanjenju gubitaka vode iz sustava. U sklopu radova na dogradnji i sanaciji vodoopskrbnog sustava Plo e 2009. godine izvr!ena je i rekonstrukcija crpne stanice "Klokun" (vidi glavni projekt Rekonstrukcija vodoopskrbnog sustava Plo e, Rekonstrukcija crpne stanice "Klokun", ZOP. KLOKUN/04, Akvaprojekt, prosinac 2004.), koja je obuhva ala gra evinske, elektro i strojarske radove na ure enju vodozahvata i ugradnji novih crpnih agregata. Isto tako, spomenutim elaboratom se predla"e rekonstrukcija dionice Plo e - Rogotin - Banja - Komin, na na in da se od Plo a do Banje izvede cjevovod ! 300 mm, a od Banje do Komina cjevovod Ø 200 mm. Spomenuta rekonstrukcija je u funkciji smanjenja gubitaka i pove anja propusne mo i cjevovoda, kao i planiranog uklju enja izvori!ta Modro Oko u sustav. 1.3. Postoje i tla ni cjevovod CS "Klokun" - VS "Plo e" Postoje i tla ni cjevovod CS "Klokun" - VS "Plo e" izveden je od eli nih cijevi promjera ! 250 mm, u duljini od cca. L=1290 m. Od crpne stanice "Klokun" trasa postoje eg cjevovoda prati trasu asfaltnog puta prema $ipku. Na ovoj dionici cjevovod je ukopan i nalazi se u parcelama smje!tenim sjeverno i zapadno od ceste. Na predjelu $ipka trasa cjevovoda prolazi kroz postoje i propust ispod dr"avne ceste D8 (Jadranske magistrale), te potom ide padinom brda do vodospreme "Plo e" (V=2650 m3, k.d. 74 m n.m). Na dionici od Jadranske magistrale do vodospreme "Plo e" trasa cjevovoda je uglavnom slobodno polo"ena po terenu i neza!ti ena. Na pojedinim dijelovima cjevovod je za!ti en na na in da je vrlo plitko ukopan (samo do tjemena) ili je za!ti en na na in da je po njemu naslagano kamenje. Obzirom da na pojedinim dionicama cjevovod nije odgovaraju e za!ti en, izlo"en je djelovanju vanjskih utjecaja (dinami ki udari, voda, atmosferske prilike,...) !to pridonosi njegovom daljnjem habanju i propadanju. Iz tih razloga nu"no je !to prije pristupiti rekonstrukciji cjevovoda koja podrazumijeva izgradnju novog cjevovoda promjera ! 300 mm.




1.4. Tehni ko rje"enje Ovim projektom razra eno je tehni ko rje!enje izgradnje novog tla nog cjevovoda CS "Klokun" - VS "Plo e". Predmetni cjevovod izvest e se vodovodnim cijevima od nodularnog lijeva (ductile) s naglavkom promjera ! 300 mm i vodovodnim cijevima od inoxa AISI 316 L vanjskog promjera ! 323 mm (t=4 mm), za radni tlak 16 bara, u ukupnoj duljini od L=1228,56 m. Povezivanje novog tla nog cjevovoda s crpnom stanicom "Klokun" izvest e se na platou crpne stanice, spajanjem novog tla nog cjevovoda ! 300 mm na postoje i tla ni cjevovod C ! 250 mm. Na mjestu spoja izvest e se spojno okno koje e se opremiti odgovaraju im armaturama, kako bi se u eksploataciji omogu ilo kori!tenje postoje eg tla nog cjevovoda C ! 250 mm kao pri uvnog. Trasa cjevovoda je polo"ena u skladu s uvjetima na terenu, uva"avaju i pri tom raspored postoje ih instalacija koje su polo"ene du" trase cjevovoda. Od CS "Klokun" do $ipka trasa cjevovoda je polo"ena uglavnom u trupu postoje eg asfaltnog puta, a samo manjim dijelom izvan njega. Na predjelu $ipka trasa cjevovoda prolazi kroz postoje i propust ispod dr"avne ceste D8 (Jadranske magistrale), te potom padinom brda prati trasu postoje eg tla nog cjevovoda cjevovoda C ! 250 mm sve do vodospreme "Plo e" (V=2650 m3, k.d. 74 m n.m). Niveleta cjevovoda polo"ena je u skladu s uvjetima na trasi, vode i pri tome ra una da minimalni uzdu"ni padovi budu takvi da se omogu i pra"njenje cjevovoda i izbjegne stvaranje zra nih jastuka. Na mjestima horizontalnih i vertikalnih skretanja cjevovoda ugra ivat e se odgovaraju i fazonski komadi od nodularnog lijeva. Lomove cjevovoda predvi eno je osigurati betonskim blokovima izra enim od betona tla ne vrsto e C 16/20. Od stac. 0+000,00 km do stac. 0+035,24 km trasa cjevovoda je polo"ena u zelenom pojasu (vrtu) crpne stanice "Klokun". Na stac. 0+000,00 km izvest e se spojno okno (SO1+ZV1) u kojem e se izvr!iti povezivanje novog tla nog cjevovoda s postoje im. Od stac. 0+035,24 km do stac. 0+870,83 km trasa cjevovoda je polo"ena u trupu (bankini) postoje e ceste od crpne stanice "Klokun" do $ipka. Na predjelu $ipka, na dionici od stac. 0+870,83 km do stac. 0+900,43 km trasa cjevovoda prolazi kroz postoje i cestovni propust ispod dr"avne ceste D8. Tehni ko rje!enje prolaza cjevovoda kroz propust uskla eno je s izmjenjenim posebnim uvjetima Hrvatskih cesta KLASA: 361-01/13-5/13; URBROJ: 345-552.02/210-13-5 od 19. rujna 2013. godine (izmjenjeni posebni uvjeti u prilogu). Projektom je predvi eno postavljanje novog tla nog cjevovoda na betonske oslonce unutar propusta. Obzirom da cjevovod nije ukopan, ukru enje cjevovoda unutar propusta izvest e se fiksiranjem istog obujmicama za betonske oslonce. Na mjestu prolaza cjevovoda kroz propust, cjevovod e se izvesti od vodovodnih cijevi od inoxa AISI 316 L, vanjskog promjera ! 323 mm (t=4 mm), za radni tlak 16 bara. Nakon pu!tanja u pogon novog tla nog cjevovoda ! 300 mm, postoje i tla ni cjevovod C ! 250 mm e se ukloniti iz propusta, a propust o istiti. Ulaz u propust (na nizvodnoj strani propusta) e se natkriti i zatvoriti re!etkastim vratima, kako bi se sprije io ulaz neovla!tenim osobama, kao i odlaganje razli itog materijala u propust, a omogu ilo otjecanje vode iz propusta.




Kako bi se postoje i tla ni cjevovod i u budu nosti mogao koristiti kao pri uvni, projektom je predvi ena izvedba spojnih okana s obe strane propusta, i to spojnog okna SO2 na nizvodnoj strani propusta te spojnog okna SO3 na uzvodnoj strani propusta. Nakon prolaza kroz cestovni propust, od stac 0+900,43 km do stac. 1+157,00 km trasa cjevovoda polo"ena je padinom brda uz postoje i tla ni cjevovod. Kako bi se omogu ila izvedba cjevovoda na ovom dijelu trase, projektom je predvi ena izrada radnog puta !irine 4 m. Obzirom na izrazito nepovoljnu konfiguraciju terena i blizinu magistrale, radove na izvedbi puta i cjevovoda treba izvoditi pa"ljivo, uz sve potrebne mjere osiguranja pje!a kog i cestovnog prometa. Prilikom izvo enja radova ne smije se o!tetiti ni postoje i tla ni cjevovod C ! 250 mm, kako ne bi do!lo do prekida u vodoopskrbi predmetnog podru ja. Od stac. 1+157,00 km do stac. 1+202,13 km trasa cjevovoda je polo"ena u trupu postoje eg makadamskog puta, a od stac. 1+202,13 km do stac. 1+228,56 km (vodosprema "Plo e") neure enim terenom. Na stac. 1+167,99 km predvi ena je izvedba spojnog okna SO4, putem kojeg bi se punila "mala vodosprema Plo e". Zbog izrazito nepovoljnog polo"aja vodospreme "Plo e" koja je smje!tena ispod brda, spoj novog tla nog cjevovoda na vodospremu izvest e se izravno na vodnu komoru. Na mjestu spoja ugradit e se fazonski komad F 1000 od inoxa AISI 316 L, a mjesto prodora kroz zid vodospreme e se

zatvoriti i obraditi do postizanja vodonepropusnosti. Prije po etka radova na izgradnji cjevovoda potrebno je izvr!iti sondiranje postoje ih cjevovoda, kako bi se utvrdio njihov to an polo"aj. Radove na sondiranju treba vr!iti ru no, kako ne bi do!lo do o!te enja cjevovoda, a time i prekida u vodoopskrbi. Iskop rova za cjevovod izvodit e se strojno, a uz postoje e instalacije i propuste ru no. Iskop rova e se vr!iti s nagibom pokosa 5:1. Ukoliko nagibi pokosa ne odgovaraju predvi enoj kvaliteti terena

potrebno je pokose ubla"iti ili izvr!iti podgra ivanje rova. Me usobno spajanje cijevi vr!it e se na naglavak. Nakon polaganja cjevovoda izvr!it e se zatrpavanje istog sitnim materijalom Ø 0-8 mm do visine 30 cm iznad tjemena cijevi, bez zatrpavanja spojeva. Nakon uspje!no provedene tla ne probe (ispitni tlak je 16 bara) spojevi e se zatrpati sitnim materijalom. Preostali dio rova do kote kolni ke konstrukcije zatrpat e se dobro graduiranim tucani kim materijalom promjera Ø 0-63 mm (u cesti), a materijalom iz iskopa Ø 0-120 mm do kote terena, odnosno kote tamponskog zastora na makadamskom putu. Na konkavnim lomovima cjevovoda izvest e se zasunska okna s muljnim ispustima, a na konveksnim lomovima zasunska okna sa zra nim ventilima (najni"e i najvi!e to ke pojedinih dionica cjevovoda). Cjevovod e se opremiti i odgovaraju im brojem sekcijskih zasuna radi lak!e manipulacije sustavom tijekom eksploatacije. Na kraju svakog cjevovoda muljnog ispusta izvest e se ispusna gra evina koja e se opremiti "abljim poklopcem i monta"no-demonta"nom re!etkom. Ispred ispusne gra evine izvest e se slapi!te od krupnijeg kamena uronjenog u beton tla ne vrsto e C 12/15. Zasunska okna e se izvesti od vodonepropusnog betona tla ne vrsto e C 30/37. Temeljna plo a i zidovi izvest e se monolitno debljine d=25 cm, dok e se pokrovna plo a izvesti kao slobodno oslonjena debljine d=15 cm. Unutra!nje plohe zasunskih okana premazat e se vodonepropusnim premazom. U pokrovnoj plo i potrebno je ostaviti otvore koji e se natkriti lijevano"eljeznim poklopcima 600/600 mm i 800/800 mm. Silazak u zasunska okna omogu it e se ugradnjom lijevano"eljeznih stupaljki i ljestvi.




Rasplet cjevovoda unutar zasunskih okana izvest e se sa fazonskim komadima od nodularnog lijeva za nazivni tlak 16 bara. Spojevi fazonskih elemenata sa cijevima izvest e se pomo u tipskih fazonskih komada. Sve armature unutar okana su predvi ene za nazivni tlak 16 bara. Situacijski polo"aj i funkcija pojedinih objekata du" trase cjevovoda dati su u slijede oj tablici:

Objekt staciona!a (km) funkcija

SO1+ZV1 0+000,00 spojno okno (sekcijski zasun)-zra ni ventil

MI1 0+487,66 muljni ispust

ZV2 0+510,95 zra ni ventil

MI2 0+691,95 muljni ispust

SO2 0+488,06 spojno okno (sekcijski zasun)


ZV3 1+157,00 zra ni ventil


Podzemne instalacije na trasi cjevovoda Telefonske instalacije Na dijelu trase od CS "Klokun" do $ipka polo"ena je podzemna elektroni ka komunikacijska infrastruktura (EKI). EKI je gra ena kao kao kabelska kanalizacija od cijevi i zdenaca kroz koje su polo"eni svjetlovodni i mre"ni kabeli. Trasa novog vodovoda polo"ena je paralelno s postoje im telefonskim instalacijama, ali na dovoljnoj udaljenosti tako da projektom nije predvi eno izmje!tanje i za!tita istih. Prije po etka radova treba pozvati ovla!tene predstavnike Hrvatskog Telekoma d.d. i ozna iti trasu instalacija. Elektroinstalacije Na dijelu trase postoje niskonaponske podzemne instalacije, koje su shematski prikazane u situaciji. Prije po etka radova treba pozvati ovla!tene predstavnike HEP-a i ozna iti trasu instalacija. U slu aju pribli"avanja vodovoda elektroinstalacijama projektom je predvi ena njihova za!tita i pridr"anje, te preslagivanje istih u rovu uz za!titu sitnim materijalom 0-4 mm. Sukladno zahtjevu HEP-a trasa novog vodovoda polo"ena je desnom stranom ceste od Klokuna prema $ipku, kako bi lijeva strana ceste ostala slobodna za polaganje planiranog kabela 10(20) kV KB TS $ipak - TS Klokun 2. Vodovodne instalacije Du" trase vodovoda nalaze se postoje e vodovodne instalacije, i to:

• tla ni cjevovod CS "Klokun" - VS "Plo e", C Ø 250 mm • tla ni cjevovod CS "Klokun" - VS "Gradac", C Ø 250 mm • opskrbni cjevovod Ø 100 mm za Pera ko Blato

Prije po etka radova treba pozvati ovla!tene predstavnike Izvora Plo e i ozna iti trasu instalacija, te u dogovoru s njima izvr!iti sva prespajanja. Nakon zavr!etka radova izvr!it e se ponovna uspostava cestovnih povr!ina i povratak terena u prvobitno stanje. Sanaciju pokosa na stac. 0+908,10 km predvi eno je izvr!iti oblaganjem kamenom "u suho". Radove treba izvesti u svemu prema prilo"enim tehni kim uvjetima i projektnoj dokumentaciji. PROJEKTANT: Roko Erdelez, dipl.ing.gra .



2. Podaci o geolo!ko-geotehni kim karakteristikama terena str. 2.1

2. PODACI O GEOLO#KO-GEOTEHNI KIM KARAKTERISTIKAMA TERENA



2. Podaci o geolo!ko-geotehni kim karakteristikama terena str. 2.2

2. PODACI O GEOLO#KO-GEOTEHNI KIM KARAKTERISTIKAMA TERENA Na lokaciji gra evine nisu provedeni geotehni ki istra"ni radovi. PROJEKTANT: Roko Erdelez, dipl.ing.gra .



3. Stati ki prora un str. 3.1

3. STATI KI PRORA UN




3. STATI KI PRORA UN 3.1. Prora un armiranobetonskih okana ZASUNSKO OKNO 210"180"180 cm

1. Prora un gornje plo e okna STALNO OPTERE ENJE: Asfalt 0,10 % 22,0 = 2,20 kN/m2 Vl. Te"ina 0,15 % 25,0 = 3,75 kN/m2 ------------------------- g = 5,95 kN/m2 PROMETNO OPTERE ENJE: Vozilo 30 t Jedan kota 50 kN Dinami ki faktor 1,4 P = 50 % 1,4 = 70 kN a0 = 20 cm b0 = 40 cm

a1 = a0 + 20 + 15 = 55 cm b1 = b0 + 20 + 15 = 75 cm

25 25

2525

210

260

180

230

15

ax (ay )

10

a (b )




q =11 ba

P

" =

75,055,0

70

" = 169,70 kN/m2




x

x

l

a = 0,55/2,05= 0,27

y

y

l

a = 0,75/2,35= 0,32

x

y

l

l= 1,15

Mxg= g % kxg % lx%ly kxg= 0,058 Mxg = 1,66 kNm/m' Myg= g % kyg % lx%ly kyg = 0,029 Myg = 0,83 kNm/m' Mxq= q % kxq % ax%ay kxq = 0,157 Mxq = 10,99 kNm/m' Myq= q % kyq % ax%ay kyq = 0,124 Myq = 8,68 kNm/m' Msd,x = 1,35% Mxg + 1,5% Mxq= 18,73 kNm/m1 Msd,y = 1,35% Myg + 1,5% Myq= 14,14 kNm/m1

BETON C30/37 (MB 40) ; fck=30,0 MPa MPa20,01.530,0

cckf

cdf ===

ARMATURA B 500 (MA 500 / 560) fyk=500,0 MPa MPa434,781.15500,0

s

ykfydf ===

DIMENZIONIRANJE Msd,x = 1873 kNcm/ m'

7575 55

205

My

g

q

80

235

75

Mx

80




h= 15 cm; d1=3 cm d = 12 cm b = 100 cm

0,0652.0

212100cdf

2db

xsd,M

sd

1873=

##=

##=

o itano: s1 = 10‰ c2 = 1,7‰ =0,145 =0,947

'/m

2cm79,3

43,48120,947A

1873S1 =

##=

Odabrano: Q-503 + 2$2 Ø 14 u oba smjera oko otvora




KONTROLA PUKOTINA Msd = 1,66 + 10,99 =12,65 kNm

kNm10,88kNcm50,08716

151000,29

6

bhfM

22

ctmcr =="

==

Mcr $ Msd nema pojave pukotina 2. 2. Prora un zidova okna

Karakteristike tla: =20 kN/m3 = 30°

ka = tg2 (45 – /2) = 0,33 Prometno optere enje: q = 16,67 kN/m2 Prora unsko optere enje: em = 0,33 % 2,30 % 20 = 15,18 kN/m2 em = 12,14 kN/m2

eq = 0,33 % 16,67 = 5,50 kN/m2

qsd = 1,35% 12,14 + 1,5% 5,50= 24,63 kN/m2

eq em

q

em eq10

15

230

180

210

260

25 25

25

qsd

qsdqsd

qsd

205

25 155 25

235

185

2525




Uglovi zidova:

msd,max = 0,9 12

2lqsd " = 0,9

12

35,263,24 2" = -10,20 kNm

Polje zidova:

Msd,max = 1,35 24

2lqsd " = 1,35

24

35,263,24 2" = 7,65 kNm

Najmanja dopu!tena armatura u presjeku zida: As1,min = 0,6 · b · d / fyk = 0,6 · 100 · 21 / 500 = 2,52 cm2/m1

As1,min = 0,0015 · b · d = 0,0015 · 100 · 21 = 3,15 cm2/m1 DIMENZIONIRANJE msd,max = 1020 kNcm/ m' h= 25 cm; d1=4 cm d = 21 cm b = 100 cm

0,0142.0

219100cdf

2db

maxsd,m

sd

1020=

##=

##=

o itano: s1 = 10‰ c2 = 0,7‰ =0,065 =0,978

'/m

2cm26,1

43,48190,978A

1020S1 =

##=

Msd,max = 765 kNcm/ m' h= 25 cm; d1=4 cm d = 21 cm b = 100 cm

0,0112.0

219100cdf

2db

xsd,M

sd

765=

##=

##=

o itano: s1 = 10‰ c2 = 0,6‰ =0,057 =0,980

'/m

2cm95,0

43,48190,980A

765S1 =

##=

Zidove okna i donju plo u u polju armirati obostrano s Q-385, na le"ajevima Ø 10/15 cm. Za sva okna usvaja se ista armatura.




3.2. Prora un betonskih blokova potrebnih za osiguranje lomova cjevovoda

gdje su:

D unutarnji promjer cijevi p ispitni tlak (16 bara) % luk

&tla=200 kN/m2

HORIZONTALNI LOMOVI

R P

P

%

D R Abet a b

[°] [mm] [N] [cm2] [cm] [cm]

11 300 21679,8 1084,0 20 30 22 300 43159,9 2158,0 20 50 30 300 58543,4 2927,2 30 70 45 300 86560,8 4328,0 30 100 90 300 159943,5 7997,2 30 140

Odabrani betonski blokovi (C 16/20):

60

DN

%

a L 10

b

)(cm R

A

(N) 2

sinP2R

)(NA pP

)(m 4

DA

2

tla

bet

22

>

""=

"=

"=




VERTIKALNI LOMOVI A/ KONVEKSAN LOM

D R G B L H [°] [mm] [N] [N] [cm] [cm] [cm]

11 300 21679,8 24280,5 80 125 110 22 300 43159,9 59008,8 100 200 130


R

PP%

L

H

B

%




B/ KONKAVAN LOM

D R Abet b [°] [mm] [N] [cm2] [cm]

22 300 43159,9 2158,0 60 30 300 58543,4 2927,2 80


PROJEKTANT: Roko Erdelez, dipl.ing.gra

R

P %

P

%

50

30

b



4. Hidrauli ki prora un str. 4.1

4. HIDRAULI KI PRORA UN




4. HIDRAULI KI PRORA UN 4.1. Uvod Gospodarsko - tehni kom analizom "Sanacija i dogradnja vodoopskrbnog sustava grada Plo a" (Akvaprojekt, Hidroekspert, T.D. 173/99) procjenjene su vodoopskrbne potrebe predmetnog podru ja, kako za sada!nje stanje tako i za kraj planskog razdoblja 2031. godine. Srednja dnevna potro!nja u danu maksimalne potro!nje na kraju planskog razdoblja iznosi 173,23 l/s za cijeli vodoopskrbni sustav Plo e, i to:

za pravac Plo e 105,45 l/s za pravac Gradac 67,78 l/s

U sklopu glavnog projekta Rekonstrukcija vodoopskrbnog sustava Plo e, Rekonstrukcija crpne stanice "Klokun", ZOP. KLOKUN/04, Akvaprojekt, prosinac 2004. izvr!ena je hidrauli ka analiza u skladu s ulaznim parametrima preuzetim iz gospodarsko - tehni ke analize. Na temelju hidrauli ke analize izvr!en je odabir novih crpki za smjer Plo e i Gradac i definirana za!tita postoje ih tla nih cjevovoda od vodnog udara. Za pravac Plo e predvi ena je ugradnja tri nove uronjene bunarske crpke, od kojih su dvije iste (C1 - UPA 300-65/3), uz pojedina ni tra"eni kapacitet dobave od cca 65-70 l/s, odnosno ukupni tra"eni kapacitet dobave u paralelnom radu od minimalno 120 l/s. Tre a crpka (C2 - UPA 250-41/3) treba imati pojedina ni kapacitet od cca 45 l/s. U re"imu paralelnog rada crpke C1 i crpke C2 tra"eni kapacitet dobave treba iznositi cca 100-105 l/s. Rezultati hidrauli ke analize za smjer Plo e dati su u slijede oj tablici:

Smjer Plo e

Re"imi rada Kombinacija crpljenja Crpljenje(l/s)

Ukupno Tra"eni uvjeti

I UPA 300-65/3 84,50 65-70

II UPA 300-65/3

139,96 120-130 UPA 300-65/3

III UPA 250-41/3 45,55 45

IV UPA 300-65/3

112,12 100-105 UPA 250-41/3

U skladu s rezultatima hidrauli ke analize, u sklopu rekonstrukcije crpne stanice "Klokun" ugra ene su nove crpke za pravac Plo e i pravac Gradac i iste su u funkciji. Za pravac Plo e ugra ene su dvije uronjene bunarske crpke KSB UPA 300-65/3 UMA 250D 110/21 i jedna uronjena bunarska crpka KSB UPA 250C-150/3f UMA 200D 55/21. Dimenzioniranje novog tla nog cjevovoda CS "Klokun" - VS "Plo e" izvr!it e se koriste i Q-H krivulje ugra enih crpki i po!tivaju i tra"ene uvjete crpljenja navedene u tablici.




4.2. Dimenzioniranje cjevovoda (hidrauli ki prora un) 4.2.1. Stacionarno stanje Hidrauli ki prora un je proveden za stacionarno stanje rada sustava i to za etiri karakteristi na re"ima rada crpne stanice za pravac Plo e. Tra"eni uvjeti crpljenja za pojedini re"im rada crpne stanice preuzeti su iz prethodne tablice. Odabrana hidrauli ka hrapavost tla nog cjevovoda iznosi 0,3 mm. Hidrauli ki model je simuliran uz rubne uvjete da je razina vode na izvori!tu na koti 1.2 m n.m. i da je vodosprema "Plo e" puna (k.v. 78 m n.m.). Re"imi rada: I radi jedna crpka UPA 300-65/3 II rade paralelno dvije crpke UPA 300-65/3 III radi jedna crpka UPA 250C-150/3f IV rade paralelno jedna crpka UPA 300-65/3 i jedna crpka UPA 250C-150/3f 4.2.2. Prora un gubitaka Prora un gubitaka u cjevovodu je izvr!en u skladu s Colebrook-White-ovom formulom op eg oblika:

)Re

12.5

3.7D

K2log(

1 b

''+(=

gdje su: ' - koeficijent otpora Kb - pogonska hrapavost D - promjer cijevi

Re - Reynolds-ov broj, RevD

=)

) - kinematska viskoznost teku ine Linijski gubici ra unaju se po izrazu Darcy-Weisbach-a (lokalni gubici na spojevima i lukovima tla nog cjevovoda ura unati su kroz pogonsku hrapavost):

2gv

Dl

h2

lin ""=* '

gdje su: ' - koeficijent otpora (po Colebrook-White-ovoj formuli) I - duljina tla nog cjevovoda D - promjer cijevi v - brzina u tla nom cjevovodu




Kombiniraju i formule Colebrook-Whit-a i Darcy-Weisbach-a dobijamo izraz za izra unavanje brzine u cijevima:

)2gDID

2.513.7DK

( log 2gDI2v b )+(=

Prema tome protok u cijevima okruglog presjeka jednak je:

)+(

"+=

2gDID51.2

3.7DK

log( 2gDI24D

Q b2

Osim gubitaka na cjevovodu u obzir treba uzeti i lokalne gubitke u crpnoj stanici:

2gv

h2

lok "=* ,

gdje je:

, - koeficijent lokalnog gubitka na fazonskim komadima i armaturama Manometarska visina crpne stanice je definirana kao:

Hman = Hgeod+ *hlin + *hlok

gdje su: Hgeod - geodetska visina *hlin - linijski gubici *hlok - lokalni gubici




4.2.3. Rezultati prora una za stacionarno stanje Crpka1 UPA 300-65/3 UMA 250D 110/21 Crpka 2 UPA 250C-150/3f UMA 200D 55/21

Smjer Plo e (novi tla ni cjevovod Ø 300 mm)

Re"imi rada Kombinacija crpljenja Crpljenje(l/s)

Ukupno Tra"eni uvjeti

I UPA 300-65/3 86 65-70

II UPA 300-65/3

148 120-130 UPA 300-65/3

III UPA 250C-150/3f 44 45

IV UPA 300-65/3

112 100-105 UPA 250C-150/3f

60

70

80

90

100

110

120

130

10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150

H(m)

Q(l/s)

RADNA KRIVULJA CRPKI (300 mm)

H(1) (m)

H(1+1) (m)

H(2) (m)

Hman (m)

H(1+2) (m)




4.2.4. Nestacionarno stanje Hidrauli kim prora unom ispitat e se stanje tlakova u cjevovodu za kriti ne prijelazne re"ime pogona, te temeljem dobivenih rezultata odrediti potrebna za!tita od tla nih prekora enja. Pojava kriti nih tlakova o ekuje se kod ispada crpki iz pogona, !to u konkretnom slu aju predstavlja redovite pogonske uvjete. U prvoj fazi nakon prestanka pogona voda po inerciji produ"ava tok, dok se crpka postupno zaustavlja u srazmjerno kratkom vremenu. Prestanak okretanja crpki prati zaustavljanje toka i brzo opadanje tlaka du" cjevovoda. Nakon stanovitog vremena dolazi do povratnog udara i naglog zatvaranja nepovratnih ventila ispred crpki, !to sad rezultira naglim pove anjem tlaka u cjevovodu. Vidimo da u prijelaznim re"imima pogona nastaju nestacionarna hidrauli ka stanja koja mogu uzrokovati pojavu tlakova izvan dozvoljenih raspona, zbog ega je nu"na njihova provjera. Sustav je simuliran na ispad u trenutku kada su u usporednom radu bile dvije crpke UPA 300-65/3 UMA 250D 110/21. Simulacija navedenih hidrodinami kih nestacionarnih pojava provedena je numeri kim modeliranjem sustava uz pomo ra unalnog programa "Hytran". Rezultati prora una su pokazali da se nakon ispada crpki iz pogona u sustavu ne javljaju tla na prekora enja. Maksimalni tlak koji se javlja u sustavu je 122,9 m v.s. (12,23 bara). Pojava podtlaka u sustavu, koja se javlja samo u nestacionarnom stanju rada sustava, je rije!ena ugradnjom zra nog ventila na stac. 1+157,00 km tla nog cjevovoda. Slika 1 prikazuje uzdu"ni presjek tla nog cjevovoda s anvelopama minimalnih i maksimalnih piezometarskih visina za slu aj ispada crpki iz pogona, kao i piezometarsku liniju za stacionarni pogon.

d.o.o. Split Vodoopskrbni sustav Ploe , Tlani cjevovod CS "Klokun" - VS "Ploe"


4. Hidrauliki proraun str. 4.7

Slika 1. Anvelope minimalnih i maksimalnih piezometarskih visina za sluaj ispada crpki iz pogona i piezometarska linija za stacionarni pogon PROJEKTANT: Roko Erdelez, dipl.ing.gra.

6.50

6.50

6.20

5.80

5.50

5.20

4.90

4.60

4.40

4.10

3.70

5.40

4.90

4.20

2.80

3.30

7.70

11.90

14.60

25.90

41.80

54.10

61.90

71.60

77.50

78.10

78.50

0+-035.00

0+000.00

0+051.60

0+103.30

0+149.20

129.40

128.10

126.20

124.30

122.60

120.80

119.20

117.70

116.10

114.60

112.10

111.40

110.40

108.40

104.70

103.70

100.40

97.70

95.80

93.50

89.30

85.70

83.30

81.00

79.80

79.50

78.70

24.70

26.10

28.00

29.70

31.00

32.60

34.20

35.80

37.50

39.30

42.50

43.10

44.20

46.20

50.00

51.00

54.30

57.10

59.10

61.30

65.50

69.50

72.00

74.30

77.30

76.80

78.50

NIV

ELE

TA

Hradno (m

n. m.)

ST

AC

ION

A#A

Hm

ax (m n. m

.)

Hm

in (m n. m

.)

0.0

4.0

8.0

12.0

16.0

20.0

24.0

28.0

32.0

36.0

40.0

44.0

48.0

52.0

56.0

60.0

64.0

68.0

72.0

76.0

80.0

84.0

88.0

92.0

96.0

100.0

104.0

108.0

112.0

116.0

120.0

124.0

128.0

132.0

0+200.80

0+252.40

0+298.30

0+350.00

0+401.60

0+487.70

0+511.00

0+551.50

0+609.30

0+692.00

0+714.90

0+782.30

0+835.40

0+870.80

0+908.10

0+976.70

1+038.30

1+077.40

1+110.20

1+157.00

1+198.70

1+228.60

97.20

96.70

95.90

95.20

94.50

93.80

93.00

92.30

91.60

90.80

89.60

89.30

88.70

87.80

86.60

86.30

85.30

84.50

84.00

83.50

82.40

81.50

80.90

80.40

79.80

79.20

78.70

ZV

H=-4.0 m

v.s.

H=-4.0 m v.s.



5. Tehni ki uvjeti gradnje str. 5.1

5. TEHNI KI UVJETI GRADNJE




5. TEHNI KI UVJETI GRADNJE 5.1. Op i tehni ki uvjeti 5.1.1. Op i uvjeti Sve radove na projektiranoj gra evini treba izvoditi u skladu s Ugovorom o gra enju, Zakonom o gradnji (NN 153/13), dozvoli za gra enje i projektnoj dokumentaciji. Prije po etka radova na objektu, moraju biti isho ena sva potrebna odobrenja i dozvole, izvr!eno iskol enje gra evine u skladu s elaboratom o iskol enju gra evine, te izvr!eno obilje"avanje trasa postoje ih podzemnih instalacija. Izvoditelj radova treba formirati gradili!te, te imati i voditi na gradili!tu potrebnu dokumentaciju na na in predvi en Zakonom o gradnji (NN 153/13). Izvoditelj je du"an radove izvoditi na na in da kvaliteta radova, ugra enih materijala, proizvoda i opreme odgovara zahtjevima projekta i ugovorene dokumentacije, te dokazana predvi enim ispitivanjima i dokumentima. Kod otklanjanja kvarova koji su nastali u garantnom roku izvoditelj snosi sve tro!kove nastale prilikom otklanjanja kvarova, bez obzira da li je u pitanju lo! rad ili lo! materijal, tj. oprema. Ako stavkama tro!kovnika nije propisan odre eni materijal, izvoditelj radova izabire podesni materijal koji odgovara zahtjevima izvo enja, vrsti podloge ili eksploatacijskim uvjetima, a sve uz odobrenje investitora. Za sve materijale izvoditelj je du"an podnijeti dokaze o kvaliteti upotrijebljenog materijala. Ispitivanja u tijeku izgradnje sadr"e kontrolu materijala, kontrolu proizvodnje, ispitivanje podloga, kontrolu betona, ispitivanje opreme i instalacija, te sve drugo predvi eno projektom. Sva ispitivanja i izvje! a o ispitivanju idu na teret izvoditelja. Prilikom radova posebnu pa"nju treba obratiti na postoje e podzemne instalacije. Svi tro!kovi o!te enja navedenih instalacija, nastali nepa"njom, idu na teret izvoditelja. Podzemne instalacije izvoditelj je du"an stru no osigurati i o uvati za cijelo vrijeme izvo enja radova. Izmje!tanje instalacija se treba izvoditi u skladu s uvjetima nadle"nih institucija. Eventualne !tete na postoje im objektima izvan zone gradili!ta nastale uslijed izvo enja radova snosi izvoditelj radova. Sve eventualne promjene i odstupanja od projekta treba evidentirati kroz gra evinski dnevnik, a izvesti tek uz suglasnost projektanata i investitora. 5.1.2. Standardi Kod gra enja e se primjenjivati u pravilu hrvatske norme (HRN prema Zakonu o normizaciji NN 163/03), EN, ali i drugi me unarodni standardi koje predlo"i Izvoditelj, ali isto treba predlo"iti investitoru u svojoj Ponudi, !to ne mora biti prihva eno.




5.1.3. Kvaliteta materijala i izrade Kvaliteta materijala i izrade mora biti u potpunosti u skladu sa zahtjevima ugovora, odnosno projekta. Investitor mo"e odbaciti materijale i opremu koji nisu u skladu sa gornjim zahtjevom. 5.1.4. Pregledi i ispitivanja Materijali i elementi koji se ugra uju bit e podlo"ni pregledima i ispitivanjima prema uvjetima ugovora i projekta. O!te eni materijali ili oprema ne smiju se ugra ivati. Atesti potrebni za dokazivanje udovoljavanja propisanih uvjeta materijala i elemenata za ugra ivanje, trebaju se podnijeti investitoru na odobrenje. Uvozni materijali i oprema moraju imati certifikate koji udovoljavaju odredbama "Pravilnika o uvjetima i na inu priznavanja izvje!taja o ispitivanju izdanih u inozemstvu i izdavanja potvrda o suglasnosti" (NN 69/97). Atesti ne osloba aju Izvoditelja od obveze da isporu i zadovoljavaju e materijale, ako se ispitivanjem u tijeku gradnje ili probnim radom ustanovi da ti materijali ne zadovoljavaju uvjete. 5.1.5. Uputstva isporu itelja Prilikom rukovanja, skladi!tenja, ugra ivanja ili instaliranja materijala, Izvoditelj se mora dr"ati uputstava isporu itelja, tj. proizvo a a. 5.1.6. Eksplozivi U slu aju potrebe, za izvedbu radova (iskope) e se koristiti eksplozivi. Nabava, doprema, skladi!tenje i uporaba eksploziva mora biti potpuno u skladu sa "Zakonom o eksplozivnim tvarima za gospodarsku uporabu" (NN 12/94). 5.1.7. Zate eni materijali Izvoditelj ne smije koristiti zate ene materijale (zemlja, kamen i dr.) osim za potrebe objekta. Ti materijali se smatraju vlasni!tvom investitora, a njihovi vi!kovi e se odvesti na deponiju, ili iskoristiti na na in koji odredi investitor. Ukoliko se iskopi vr!e na obradivim povr!inama potrebno je obradivi plodni sloj debljine posebno odvojiti i ne mije!ati ga s ostalim materijalom iz iskopa, radi dovo enja obradivih povr!ina u prvobitno stanje. 5.1.8. Strojevi i oprema Izvoditelj je du"an radove izvoditi odgovaraju im i ispravnim gra evinskim strojevima i opremom. Investitor mo"e nalo"iti na zamjenu neodgovaraju ih ili neispravnih strojeva s gradili!ta. 5.1.9. Podizvoditelji Izvoditelj je odgovoran za sve podizvoditelje i mora brinuti da njihova radna snaga i oprema zadovoljava tra"ene uvjete. Popis podizvoditelja odobrava Investitor, i to kod sklapanja ugovora o gra enju. Uklju ivanje novih podizvoditelja tijekom radova mora odobriti Investitor.




5.1.10. Osoblje Rukovoditelj gradili!ta mora imati propisanu stru nu spremu, iskustvo i stru ni ispit, a ostalo tehni ko osoblje mora biti sposobno da se radovi izvr!e efikasno i kvalitetno. 5.1.11. Obra un radova Obra un radova vr!i se na temelju jedini nih ugovorenih cijena i priznatih izvedenih koli ina. Izvedene koli ine e priznavati u skladu sa obra unskim profilima iz projektne dokumentacije, i ne e se priznavati prekora enje obra unskih vrijednosti iz projekta. Jedini ne cijene trebaju sadr"avati : Materijal : Pod jedini nim cijenama materijala podrazumijeva se cijena materijala, eventulane njegove prerade, svi transporti, utovari i istovari, kao i skladi!tenje i osiguranje istog do njegove ugradbe, uvanja do primopredaje, svi tro!kovi ispitivanje kvalitete, pribavljanja potrebnih atesta, te ostali

radovi u vezi materijala prema stavkama tro!kovnika i programu kontrole i osiguranja kvalitete. Rad : Sav rad se obra unava prema opisu u stavkama sa svim tro!kovima koji nisu ura unati u cijenu materijala. U jedini nim cijenama trebaju biti sadr"ani svi tro!kovi vezani za uspostavu, odr"avanje i demonta"u gradili!ta kao i rukovo enje gradili!tem. Re"ijski sati osoblja gradili!ta se ne e posebno priznavati. Ukoliko je ugovorenim rokom obuhva en i rad zimi, nadoplate za ote"ane uvjete u zimskim uvjetima ne e se priznavati. U jedini nim cijenama trebaju biti uklju eni tro!kovi za!tite na radu, osiguranja radova, objekata, ljudi i strojeva u razdoblju od po etka gradnje do primopredaje. Strojevi i ostala pomo na oprema: U jedini ne cijene trebaju biti uklju ene i cijene dovoza, odvoza, premje!tanja i rada strojeva potrebnih za izvedbu pojedinih radova, te sve pomo ne konstrukcije, oprema i alati potrebni za izvr!enje radova po opisu stavke tro!kovnika, bez obzira da li je to izri ito navedeno ili ne u opisima stavki iz tro!kovnika, te tro!kovi ogra ivanja i osiguranja zone gradili!ta s eventualnom regulacijom prometa. 5.1.11.1. Na in izmjere U pogledu izmjera pridr"avati se uputstava iz "Prosje nih normi u gra evinarstvu". Geodetske kontrole i izmjere potrebne za izvo enje i obra un moraju se izvesti u skladu sa nacrtima iz projekta, a tro!kove istih Izvoditelj je du"an uklju iti u jedini nu cijenu radova.




5.2. Posebni tehni ki uvjeti 5.2.1. GEODETSKI RADOVI Izvoditelj radova du"an je za vrijeme gra enja stalno kontrolirati iskol enje gra evina, iskol ene osi trase, osiguranje svih to aka, repera i poligonskih to aka. Izvoditelj radova e po potrebi iskol iti radni pojas potreban za izvo enje radova. Ovi kolci moraju ostati do zavr!etka radova. Izvoditelj radova e nakon polaganja cijevi obaviti snimanja za potrebe izrade dokumentacije izvedenog stanja. 5.2.2. ZEMLJANI RADOVI Iskop jarka za izvedbu kanala vr!i se prema prethodno iskol enoj trasi na kote prema nacrtu. Prije po etka iskopa potrebno je izvr!iti obilje"avanje podzemnih instalacija na trasi cjevovoda, a koje se vr!i uz prisustvo predstavnika poduze a ovla!tenih za upravljanje tim instalacijama. Obilje"avanje se vr!i s opremom kojom se mogu identificirati podzemne instalacije. Tek tada, mo"e se pristupiti iskopima. Isti na dionicama gdje ima podzemnih instalacija moraju biti vrlo oprezni da se izbjegnu o!te enja instalacija. Iskop mora biti izvr!en s pravilno odsje enim bo nim stranama i dnom. Prije iskopa potrebno je iskol iti trasu, te izvr!iti osiguranje iskol enih to aka. Tako er je potrebno ukloniti sve prepreke na trasi. Izvoditelj radova je du"an osigurati stru nu radnu snagu, mehanizaciju i potreban materijal kako bi se zemljani radovi izveli u skladu sa va"e im propisima i uzancama gra evinarstva, bez posljedica po okolne objekte. Iskopi jarka se mogu vr!iti bez razupiranja ako to vrsto a zemlji!ta omogu uje, a razupiranje e se primjenjivati za iskope preko 1,5 m, i to samo u slu aju da vrsto a materijala to zahtijeva. Razupiranje jarka vr!i se mosnicama i razuporama, tako da izvr!eno razupiranje potpuno osigurava i omogu uje rad u jarku. Ako se iskop vr!i u rastresitom materijalu, u zemlji!tu gdje se pojavljuje voda ili na dionicama gdje postoji mogu nost odronjavanja materijala zbog transporta du" trase kanala, moraju se bo ne strane jarka osigurati razupiranjem. U vrstim materijalima iskopi e se vr!iti uz prethodno razbijanje i mrvljenje stijene hidrauli kim eki ima, a tek ukoliko to ne bude mogu e, pristupit e se radovima uz upotrebu eksploziva, uz

obvezno udovoljavanje propisane procedure i snimanje postoje eg stanja objekata u blizini izvo enja radova (pribavljanje dokaza). Svakodnevno prije po etka rada, a naro ito poslije ki!nog vremena, te nakon du"eg prekida rada, moraju se pregledati bo ne strane iskopanog jarka i poduzeti eventualno potrebne mjere osiguranja. Na potezima jarka gdje se zadr"ava voda mora se vr!iti isu!ivanje iskopanog jarka da se omogu i daljnji rad na polaganju i monta"i cijevi. Izvoditelj mora radove za!tititi od o!te enja uslijed utjecaja nevremena te sprije iti eroziju nasipnog materijala za sve vrijeme dok su tim utjecajima izlo"eni. Sva o!te enja proiza!la iz neadekvatnih mjera za!tite sanirat e se na tro!ak Izvoditelja.




Silaz u jarak mora se omogu iti postavom propisanih ljestvi. Mosnice koje slu"e za prijelaz ljudi ili za prijevoz ru nih kolica preko jarka, gomila zemlje itd., moraju biti dovoljno jake i na krajevima osigurane od pomicanja. Na svim mjestima gdje postoji opasnost da se mosnice saviju, one moraju biti poduprte. Prijelazi preko jarka dubljeg od 2 m moraju se osigurati ogradom. Nakon izvr!enog iskopa jarka treba obilje"iti mjesta zasunskih okana, te izvr!iti potreban iskop pro!irenja i produbljenja jarka veli ine i oblika prema detaljnim nacrtima, odnosno opisu u tro!kovniku. Dio iskopanog materijala predvi enog za odvoz na stalnu deponiju se odmah utovaruje u vozilo, a dio predvi en za zatrpavanje jarka (pod uvjetom da je pogodan za zatrpavanje) treba odbaciti na jednu stranu jarka i to na najmanje 1 m od ruba jarka, tako da ne nastane uru!avanje natrag u jarak, a da ostane slobodan manipulativan prostor. Rubovi iskopanog jarka ne smiju se optere ivati nikakvim materijalom u !irini od najmanje 1 m. Na dionicama gdje odlaganje uz jarak nije mogu e, iskopani materijal e odlo"iti na privremenu deponiju u krugu gradili!ta. Materijal koji se ne iskoristi za zatrpavanje, treba utovariti i odvesti na stalnu deponiju. Nakon dovr!ene izvedbe kanala, uspje!no izvr!enog ispitivanja na vodonepropusnost i dovr!enja izvedbe revizijskih okana, a po odobrenju nadzornog in"enjera, vr!i se zatrpavanje jarka.

Oplata kojom su razuprte bo ne strane rova mora se skidati postepeno usporedno sa napredovanjem zatrpavanja, vode i pri tom ra una o stabilnosti i sigurnosti preostale oplate. To nost izvedbe Prilikom iskopa kanala nije dozvoljeno prekopavanje istog za vi!e od 10 cm. Opis kategorija A KATEGORIJA: Ovo su vrsti materijali gdje je potrebno miniranje ili djelomi no uporaba

strojeva s hidrauli kim eki em. To su: Sve vrste vrstih kamenih tala- kompaktnih stijena (eruptivnih, metamorfnih i sedimentnih) u zdravom stanju, uklju uju i i eventualne tanje slojeve rastresenog materijala na povr!ini, ili takve stijene s mjestimi nim gnijezdima ilova e i lokalnim tro!nim ili zdrobljenim zonama. U ovu kategoriju spadaju tla koja imaju vi!e od 50% samaca ve ih od 0,5 m3 za iji je iskop potrebno miniranje.

B KATEGORIJA Ovo su polu vrsta kamenita tla, koje se kopaju izravno odgovaraju im

strojevima, ali uz djelomi nu uporabu eksploziva ili posebnih strojeva s hidrauli kim eki ima. To su:

fli!ni materijali uklju uju i i rastreseni materijal, homogeni lapori, tro!ni pje! enjaci i mje!avine lapora i pje! enjaka, ve ina dolomita, raspadnute stijene na povr!ini u debljim slojevima s mije!anim raspadnutim zonama, jako zdrobljeni vapnenac, !kriljci, neki konglomerati i sli ni materijali.

C KATEGORIJA: Ovo su tla koja se kopaju izravno bez miniranja uporabom odgovaraju ih strojeva kao !to su bageri, buldozeri ili skreperi. To su: sitnozrnata vezana (koherentna tla kao !to su gline, pra!inaste gline (ilova e), pjeskovite pra!ine i les; krupnozrnata nevezana (nekoherentna) tla kao !to su pijesak, !ljunak odnosno njihove mje!avine, prirodne kamene drobine- sipari!ni ili sli ni materijali; mje!ovita tla kao mje!avina nevezanih i sitnozrnatih vezanih materijala.




5.2.3. TESARSKI RADOVI Razupiranje bo nih strana jarka mora se vr!iti ovisno o dubini iskopa, vrsti zemlji!ta, pritisku zemlje i propisima higijensko tehni ke za!tite, i to na takav na in da potpuno omogu uje i osigurava rad u jarku. Razupiranje rova, materijal koji e se upotrijebiti za razupiranje kao i na in razupiranja mora biti u skladu sa Projektom za!tite rova. Oplata mora biti izra ena sa svim potrebnim podupira ima. Izra ena oplata mora biti sposobna podnijeti teret, mora biti Stablina, otporna, ukru ena i dovoljno poduprta, tako da se ne mo"e izvinuti, savinuti ni popustiti u bilo kojem smjeru. Prilikom skidanja oplate nakon dovr!enja objekta istu treba odstraniti sa svim njenim elementima, te sortirati gra u. Izrada oplate mora biti u skladu sa PBAB. Svaka oplata bilo da je drvena, od !perplo e ili eli na, a koja se upotrebljava vi!ekratno, mora se zamijeniti kada propadne da !tetno djeluje na kvalitet povr!inske obrade ili kvalitet betona. Mogu se upotrijebiti sredstva za u vr! ivanje i ukru ivanje oplate jedino od potvr enih proizvo a a kao i odgovaraju e zatezne !ipke (tiranti) te distanceri. Zatezne !ipke moraju zavr!avati najmanje 5 cm ispod povr!ine betona. Veza i na krajevima !ipki moraju biti takvi da nakon njihovog uklanjanja ostanu rupe pravilnog oblika. Paneli moraju imati ravne rubove da omogu e to no poravnavanje i priljubljivanje uz susjedne panele i sa spojnicama prekida u betoniranju. Paneli se moraju pri vrstiti tako da im spojnice budu ili horizontalne ili vertikalne osim ako nije druk ije odobreno. Prije nego li se pristupi betoniranju mora se ukloniti sva ne isto a iz unutra!njosti oplate, te povr!ine koje dolaze u kontakt s betonom moraju biti iste i gdje je potrebno obra ene premazom za lak!e odljepljivanje. Premaz oplate ne smije biti !tetan za beton, ne smije utjecati na promjenu boje vidljivog betona. 5.2.4. BETONSKI I ARMIRANOBETONSKI RADOVI

OPIS RADOVA U ovom dijelu Programa uklju eni su svi radovi iz betona i armiranog betona, uklju iv!i oplatu i skele, kao i neki srodni radovi. Rad se sastoji od isporuke sveg materijala potrebnog za izradu betona, osiguranja radne snage i opreme te mije!anja, transporta, ugradnje betona i dijelova u beton, izvedbe zavr!nih i vidljivih ploha, kao i njegovanja gotovog betona, ispitivanja sastavnih dijelova i kontrole kvalitete samog betona. Uklju ena je i isporuka i postavljanje skela i oplate kao i njihovo uklanjanje, izrada i obrada re!aka, te materijal potreban za sve nabrojene radove. Izvo a je du"an izvesti sve betonske i armirano betonske radove stru no i kvalitetno, prema nacrtima, ovom Programu i uputama nadzornog in"enjera, te u skladu s odredbama Tehni kog propisa za betonske konstrukcije.




MATERIJALI Beton 5.2.4.1.1. Specificirana svojstva Tehni ka svojstva i drugi zahtjevi te potvr ivanje sukladnosti betona odre uju se odnosno provode prema normi HRN EN 206-1:2000 Beton – 1 dio: Specifikacije, svojstva proizvodnja i sukladnost, normama na koje ta norma upu uje i odredbama ovoga Programa, te u skladu s odredbama posebnog propisa. Beton se proizvodi kao: a) projektirani beton (beton sa specificiranim tehni kim svojstvima), b) beton zadanog sastava, c) beton normiranog zadanog sastava. Svojstva svje"eg betona specificira izvo a betonskih radova. Sastavni materijali od kojih se beton proizvodi, ili koji mu se pri proizvodnji dodaju, moraju ispunjavati zahtjeve normi na koje upu uje norma HRN EN 206-1 i zahtjeve prema Prilozima: »C«, »D«, »E« i »F«, Tehni kog propisa za betonske konstrukcije. 5.2.4.1.2. Potvr ivanje sukladnosti Unutranja kontrola proizvodnje betona provodi se prema normi HRN EN 206-1 i mora obuhvatiti sve mjere nu"ne za odr"avanje i osiguranje svojstava betona sukladno zahtjevima norme HRN EN 206-1 i Tehni kog propisa za betonske konstrukcije. Sustav potvr ivanja sukladnosti betona je 2+, s time da pravna osoba ovla!tena po posebnom propisu za poslove ocjenjivanja sukladnosti betona (u daljnjem tekstu: ovla!teno tijelo) u cjelini postupa prema HRN EN 206-1 Dodatku C, i dodatno, za ispitivanje tla ne vrsto e najmanje 4 puta godi!nje nenajavljeno uzima uzorke betona, po 3 uzorka za svaki sastav ili porodicu betona. Potvr ivanje sukladnosti betona provodi se dva puta godi!nje na temelju rezultata nadzora unutranje kontrole proizvodnje i ocjene (vrednovanja) rezultata ispitivanja proizvo a a i rezultata ispitivanja tla ne vrsto e betona na slu ajno uzetim uzorcima. Rezultati ispitivanja ovla!tenog tijela moraju zadovoljavati kriterije postupka ispitivanja identi nosti tla ne vrsto e prema HRN EN 206-1 Dodatku B. Kada je proizvodnja pojedinog sastava betona ili porodice betona prekinuta du"e od 6 mjeseci, za nastavak te proizvodnje treba primijeniti kriterije uzorkovanja i ocjenjivanja za po etnu proizvodnju. Potvr ivanje sukladnosti tla ne vrsto e projektiranog betona provodi se prema kriterijima iz norme HRN EN 206-1, uz ograni enje da se u statisti koj obradi podataka za sve standardne devijacije uzima najmanja vrijednost od 3 N/mm2 za obi ni beton, odnosno 5 N/mm2 za beton visoke vrsto e, neovisno o manjoj dobivenoj vrijednosti standardne devijacije.

Potvr ivanje sukladnosti otpornosti betona na smrzavanje prema HRN U.M1.016 i na smrzavanje i soli za odmrzavanje prema prCEN/TS 12390-9 provodi se u po etnoj proizvodnji (prvo ispitivanje). Za koli ine proizvedenog betona iznad 500 m3 potvr ivanje sukladnosti se dodatno provodi jednom nakon svakih 6 mjeseci.




5.2.4.1.3. Ozna avanje betona Projektirani beton treba na otpremnici biti ozna en prema HRN EN 206-1, pri emu oznaka mora obvezno sadr"avati poziv na tu normu i razred tla ne vrsto e, te podatke o ostalim svojstvima (kao !to su: grani ne vrijednosti sastava ili razred otpornosti prema razredima izlo"enosti, najve e nazivno zrno agregata, gusto a, konzistencija i dr.) kada su ta svojstva uvjetovana projektom betonske konstrukcije. Betoni zadanog sastava i normiranog zadanog sastava umjesto razredom tla ne vrsto e u otpremnici trebaju biti ozna eni tipom i koli inom cementa u m3 ugra enog betona, te podacima o ostalim svojstvima kada su ta svojstva uvjetovana projektom betonske konstrukcije. 5.2.4.1.4. Ispitivanje betona Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje svojstava svje"eg betona provodi se prema normama niza HRN EN 12350, a ispitivanje svojstava o vrsnulog betona prema normama niza HRN EN 12390. Armatura, elik za armiranje i elik za prednapinjanje 5.2.4.1.5. Specificirana svojstva Tehni ka svojstva armature moraju ispunjavati op e i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu i ovisno o vrsti elika moraju biti specificirana prema normama nizova nHRN EN 10080 odnosno nHRN EN:10138 i odredbama Tehni kog propisa za betonske konstrukcije. Armatura se izra uje odnosno proizvodi od elika za armiranje kao armatura za armirane betonske konstrukcije. 5.2.4.1.6. Dokazivanje uporabljivosti, potvr ivanje sukladnosti Dokazivanje uporabljivosti armature izra ene prema projektu betonske konstrukcije provodi se prema tom projektu te odredbama Tehni kog propisa za betonske konstrukcije, i uklju uje zahtjeve za: a) izvo a evom kontrolom izrade i ispitivanja armature, te b) nadzorom proizvodnog pogona i nadzorom izvo a eve kontrole izrade armature, na na in primjeren postizanju tehni kih svojstava betonske konstrukcije u skladu s Tehni kim propisom za betonske konstrukcije. Potvr ivanje sukladnosti elika za armiranje provodi se prema odredbama Dodataka ZA norme nHRN EN 10080-1 i odredbama posebnog propisa. 5.2.4.1.7. Ozna avanje

elik za armiranje ozna ava se na otpremnici i na oznaci prema normama niza nHRN EN 10080, a u skladu s nHRN CR 10260, normama HRN EN 10027-1:1999, HRN EN 10027-2:1999 i HRN EN 10020:1999. Oznaka mora obvezno sadr"avati upu ivanje na tu normu, a u skladu s posebnim propisom.




5.2.4.1.8. Ispitivanje Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje svojstava elika za armiranje provodi se prema normama nizova nHRN EN 10080, HRN EN ISO 15630, te prema normi HRN EN 10002-1. 5.2.4.1.9. Izrada i ugradnja armature Pri izradi ili proizvodnji armature treba po!tivati pravila armiranja prema Prilogu »H« Tehni kog propisa za betonske konstrukcije i priznatim tehni kim pravilima na koje taj Prilog upu uje, odnosno prema Prilogu »I« Tehni kog propisa za betonske konstrukcije i normama na koje taj Prilog upu uje. Armatura od elika za armiranje ima nastavke u obliku preklopa, zavara ili mehani kog spoja. Preklopi se izvode prema odredbama priznatim tehni kim pravilima iz Priloga H Tehni kog propisa za betonske konstrukcije odnosno prema normi HRN ENV 1992-1-1:2004. Zavari se izvode prema odredbama norme HRN ENV 1992-1-1-:2004 i norme prEN ISO 17660:2000. Ispitivanje zavarenih spojeva provodi se u skladu s odredbama odgovaraju ih normi u prilogu (to ka 6.4.2.2.7). Ispitivanje postupaka zavarivanja i osposobljenosti zavariva a rabi se norma prEN ISO 17660 ili norma HRN EN 287-1. Mehani ki spojevi se proizvode i potvr uje im se sukladnost prema tehni koj specifikaciji ili se izra uju prema projektu betonske konstrukcije. 5.2.4.1.10. Kontrola armature prije betoniranja Armatura izra ena prema projektu betonske konstrukcije, smije se ugraditi u betonsku konstrukciju ako je sukladnost elika, zavara i mehani kih spojeva potvr ena ili ispitana na na in odre en Tehni kim propisom za betonske konstrukcije. Armatura proizvedena prema tehni koj specifikaciji za koju je sukladnost potvr ena, smije se ugraditi u betonsku konstrukciju ako ispunjava zahtjeve projekta te betonske konstrukcije. Prije ugradnje armature provode se odgovaraju e nadzorne radnje odre ene normom HRN ENV 13670-1, te druge kontrolne radnje odre ene Prilogom »J« Tehni kog propisa za betonske konstrukcije. Cement 5.2.4.1.11. Specificirana svojstva i potvr ivanje sukladnosti Tehni ka svojstva i drugi zahtjevi, te potvr ivanje sukladnosti cementa, odre uje se odnosno provodi, ovisno o vrsti cementa, prema Tehni kom propisu za cement za betonske konstrukcije (»Narodne novine« br. 64/05.), odredbama Tehni kog propisa za betonske konstrukcije te u skladu s odredbama posebnog propisa. Tehni ka svojstva cementa specificiraju se u projektu betonske konstrukcije.




5.2.4.1.12. Kontrola cementa prije proizvodnje betona Kontrola cementa provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona), u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente i u betonari na gradili!tu prema normi HRN EN 206-1. Kasnija ispitivanja, u slu aju sumnje, provode se odgovaraju om primjenom normi Tehni kog propisa za cement za betonske konstrukcije. Agregat 5.2.4.1.13. Op enito Tehni ka svojstva i drugi zahtjevi, te potvr ivanje sukladnosti agregata odre uje se odnosno provodi, ovisno o vrsti agregata, prema normama: HRN EN 12620:2003 Agregati za beton (EN 12620:2002) i HRN EN 13055-1:2003 Lagani agregati – 1. dio: Lagani agregati za beton, mort i mort za zalijevanje (EN 13055-1:2002), normama na koje one upu uju i odredbama Tehni kog propisa za betonske konstrukcije, te u skladu s odredbama posebnog propisa. Agregati u smislu Tehni kog propisa za betonske konstrukcije su agregati i punila s gusto om zrna ve om od 2000 kg/m3 (u daljnjem tekstu: agregati za beton), a lagani agregati su agregati i lagana punila s gusto om zrna ne ve om od 2000 kg/m3 ili nasipnom gusto om ne ve om od 1200 kg/m3 (u daljnjem tekstu: lagani agregat za beton) dobiveni preradom prirodnih, industrijski proizvedenih ili recikliranih materijala i mje!avina tih agregata u pogonima za proizvodnju agregata. 5.2.4.1.14. Specificirana svojstva Tehni ka svojstva agregata za beton moraju ispunjavati, ovisno o podrijetlu agregata, op e i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu u betonu i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 12620, normama na koje te norme upu uju i odredbama Tehni kog propisa za betonske konstrukcije. Granulometrijski sastav frakcije agregata d/D (frakcija agregata odre ena uporabom para sita iz osnovnog niza), ispituje se prema normi HRN EN 933-1 i mora zadovoljavati razrede prema HRN EN 12620. Oblik zrna krupnog agregata (SI) odre uje se prema normi HRN EN 12620 razredom indeksa oblika ispitanog prema normi HRN EN 933-4 do najvi!e: – SI40 za betone do uklju ivo razreda tla ne vrsto e C12/15 prema normi HRN EN 206-1 – SI20 za ostale betone. Otpornost na drobljenje krupnog agregata (LA) ispitana prema normi HRN EN 1097-2 mora zadovoljavati razrede prema normi HRN EN 12620 odabrane ovisno o krajnjoj uporabi betona do najvi!e: – LA35 za betone op e namjene, – LA30 za betone razreda izlo"enosti XF1 do XF4 prema HRN EN 206-1. Sadr"aj sulfata topivog u kiselini (AS) ispituje se prema normi HRN EN 1744-1 i mora zadovoljavati razrede prema HRN EN 12620: – AS0,2 za sve agregate osim zrakom hla ene zgure, – AS1,0 za zrakom hla enu zguru. Sadr"aj ukupnog sumpora ispituje se prema normi HRN EN 1744-1 i ne smije biti ve i od: – 1% za sve agregate osim zrakom hla ene zgure, – 2% za zrakom hla enu zguru.




Sadr"aj klorida izra"enih kao klorid ioni (Cl-) ispituju se prema normi HRN EN 1744-1 i ne smije biti ve i od: – 0,15% za neramirani beton, – 0,06% za armirani beton.i Gusto a zrna i upijanje vode ispituje se prema normi HRN EN 1097-6, a nasipna gusto a ispituje se prema normi HRN EN 1097-3 i mora zadovoljavati projektne zahtjeve. Agregat za beton ne smije sadr"avati sastojke koji utje u na brzinu vezanja i o vr! ivanja betona (organske tvari, !e er, lake estice itd), a njihovo prisustvo se ispituje prema normi HRN EN 1744-1. Mineralo!ko petrografski sastav agregata ispituje se prema normi HRN EN 932-3 i mora zadovoljavati projektne zahtjeve. 5.2.4.1.15. Potvr ivanje sukladnosti Potvr ivanje sukladnosti agregata za beton provodi se prema odredbama Dodatka za norme HRN EN 12620 i odredbama posebnog propisa ako Tehni kim propisom za betonske konstrukcije nije druga ije odre eno. Iznimno od navedenog, u prijelaznom razdoblju do 30. lipnja 2007. godine, potvr ivanje sukladnosti agregata za beton mora se provoditi prema to kama D.2.2.3.1. do D.2.2.3.19. (sustav ocjenjivanja sukladnosti 1+) Tehni kog propisa za betonske konstrukcije, ako za unutarnju kontrolu proizvodnje tog agregata za beton nije od ovla!tene pravne osobe izdan certifikat u skladu s odredbama posebnog propisa. 5.2.4.1.16. Ozna avanje agregata Agregat za beton ozna ava se na otpremnici i na pakovini prema normi HRN EN 12620. Oznaka mora obvezno sadr"avati upu ivanje na tu normu, a u skladu s posebnim propisom. 5.2.4.1.17. Ispitivanje agregata Uzimanje i priprema uzoraka za ispitivanje svojstava, te ispitivanje svojstava, ovisno o vrsti agregata za beton, provodi se prema normama niza HRN EN 932, HRN EN 933, HRN EN 1097, HRN EN 1367 i HRN EN 1744, i odredbama Tehni kog propisa za betonske konstrukcije. 5.2.4.1.18. Kontrola i odr!avanje svojstava agregata prije proizvodnje betona Kontrola agregata provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona) i u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente prema normi HRN EN 206-1. Kontrola agregata provodi se odgovaraju om primjenom normi iz Tehni kog propisa za betonske konstrukcije. Proizvo a i distributer agregata te proizvo a betona du"ni su poduzeti odgovaraju e mjere u cilju odr"avanja svojstava agregata tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara i skladi!tenja prema Dodatku H norme HRN EN 12620, odnosno Dodatku F norme HRN EN 13055-1. Dodaci betonu




5.2.4.1.19. Specificirana svojstva Tehni ka svojstva kemijskog dodatka betonu moraju ispunjavati op e i posebne zahtjeve bitne za svojstva betona i ovisno o vrsti kemijskog dodatka moraju biti specificirana prema normama HRN EN 934-2, odnosno nHRN EN 934-5, normama na koje te norme upu uju i odredbama Tehni kog propisa za betonske konstrukcije, ovisno o vrsti dodatka betonu. Tehni ka svojstva kemijskog dodatka betonu za betoniranje pri niskim temperaturama osim ispunjavanja zahtjeva za taj tip dodatka moraju biti specificirana prema normi HRN U.M1.035. Tehni ka svojstva mineralnog dodatka betonu moraju ispuniti op e i posebne zahtjeve bitne za svojstva betona i ovisno o vrsti mineralnog dodatka moraju biti specificirana prema normama HRN EN 450-1; HRN EN 13263-1; HRN EN 12620 i HRN EN 12878, normama na koje te norme upu uju i odredbama Tehni kog propisa za betonske konstrukcije, ovisno o vrsti dodatka betonu. Tehni ka svojstva dodataka betonu specificiraju se u projektu betonske konstrukcije. 5.2.4.1.20. Potvr ivanje sukladnosti Potvr ivanje sukladnosti kemijskog dodatka betonu, ovisno o vrsti dodatka, provodi se prema odredbama Dodatka ZA normi HRN EN 934-2, nHRN EN 934-5 i norme HRN EN 934-6, te odredbama Tehni kog propisa za betonske konstrukcije i posebnog propisa. Potvr ivanje sukladnosti mineralnog dodatka betonu, ovisno o vrsti dodatka, provodi se odredbama Dodatka ZA normi HRN EN 450-1, nHRN EN 13263 i HRN EN 1260, normama HRN EN 450-2, nHRN EN 13263-2, nHRN EN 480-14:2005, te odredbama Tehni kog propisa za betonske konstrukcije i posebnog propisa. U prijelaznom razdoblju do 30. lipnja 2007. osim po etnog ispitivanja tipa gra evnog proizvoda: a) kemijskog dodatka betonu i b) mineralnog dodatka betonu Tipa I, kojeg provodi proizvo a , dodatno e jednako ispitivanje provesti i ovla!tena pravna osoba. Ako prethodno navedeno dodatno ispitivanje tipa gra evnog proizvoda nije provedeno, pravna osoba provest e ispitivanje slu ajnog uzorka kemijskog dodatka betonu i mineralnog dodatka betonu Tipa I prije prvog uvoza. 5.2.4.1.21. Ozna avanje Dodatak betonu ozna ava se na otpremnici i na pakovini, ovisno o vrsti dodatka. Oznaka mora obvezno sadr"avati upu ivanje na odgovaraju u normu, a u skladu s posebnim propisom. - Kemijski dodatak betonu ozna ava se prema normi HRN EN 934-2, odnosno normi nHRN EN

934-5. - Mineralni dodatak betonu ozna ava se prema normama HRN EN 450-1, nHRN EN 13263-1

odnosno HRN EN 12620.




5.2.4.1.22. Ispitivanje Ispitivanje svojstava kemijskog dodatka betonu provodi se, ovisno o vrsti dodatka, prema normama niza HRN EN 480, niza HRN EN 12350, niza HRN EN 12390 i normama ISO 758, ISO 4316, ISO 1158, HRN EN 1542. Ispitivanje svojstava mineralnog dodatka betonu provodi se, ovisno o vrsti dodatka, prema normama niza HRN EN 933, niza HRN EN 1097, niza HRN EN 1367, niza HRN EN 196, HRN EN 451 i normama ISO 9277, ISO 9286, ISO 10694, EN ISO 11885, HRN EN 1015-3 i HRN EN 12878. Uzorci za ispitivanje kemijskog dodatka betonu i mortu za injektiranje natega uzimaju se prema normi HRN EN 934-6. Uzorci za ispitivanje mineralnog dodatka betonu uzimaju se u skladu s odgovaraju om normom za odre enu vrstu mineralnog dodatka. Kemijski dodaci betonu ispituju se na referentnim mje!avinama betona prema normama HRN EN 480-1; i nHRN EN 934-5. 5.2.4.1.23. Kontrola dodatka betonu prije proizvodnje betona Kontrola kemijskog i mineralnog dodatka betonu provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona) prema normi HRN EN 206-1. Kontrola dodatka betonu provodi se odgovaraju om primjenom normi s popisa u prilogu K Tehni kog propisa za betonske konstrukcije. Voda 5.2.4.1.24. Specificirana svojstva i potvr ivanje prikladnosti Tehni ka svojstva vode za primjenu u betonu moraju ispunjavati op e i posebne zahtjeve bitne za svojstva betona i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 1008, normama na koje ta norma upu uje i odredbama Tehni kog propisa za betonske konstrukcije. Tehni ka svojstva vode specificiraju se u projektu betonske konstrukcije. Potvr ivanje prikladnosti provodi se u skladu s odredbama norme HRN EN 1008, i odredbama Tehni kog propisa za betonske konstrukcije. Za pitku vodu iz vodovoda nije potrebno provoditi potvr ivanje prikladnosti za pripremu betona. Morska i bo ata voda nisu prikladne za pripremu betona za armirane betonske konstrukcije i neramirane betonske konstrukcije s ugra enim metalnim dijelovima. 5.2.4.1.25. Ispitivanje Ispitivanje sadr"aja i grani ne koli ine !tetnih tvari u vodi i utjecaja tih voda na svojstva svje"eg i o vrsnulog betona i morta za injektiranje prednapetih natega provodi se i odre uje prema normi HRN EN 1008 i normama na koje ta norma upu uje, te odredbama Tehni kog propisa za betonske konstrukcije. Ispitivanje uporabivosti prikladnosti vode provodi se prije prve uporabe, te u slu aju kada je do!lo do promjene u koncentraciji !tetnih tvari u vodi.u slu aju kada postoji sumnja da je do!lo do promjene u njenom sastavu. 5.2.4.1.26. Kontrola vode prije proizvodnje betona




Kontrola vode provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona) prije prve uporabe te u slu aju kada postoji sumnja da je do!lo do promjene njezinih svojstava. Kontrola u slu aju kada postoji sumnja da je do!lo do promjene svojstava vode provodi se odgovaraju om primjenom norme HRN EN 1008 i normama na koje ta norma upu uje.

IZVO ENJE I ODR!AVANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA Op enito Izvo enje i odr"avanje betonskih konstrukcija provodi se prema normama: HRN EN 13670-1:2002 Izvo enje betonskih konstrukcija – 1. dio: Op enito, HRN EN 4866:1999 Mehani ke vibracije i udari – Vibracije gra evina – Smjernice za mjerenje vibracija i ocjenjivanje njihova utjecaja na gra evine, prEN 13791:2003 Ocjena tla ne vrsto e betona u konstrukcijama ili u konstrukcijskim elementima, normama na koje te norme upu uju i odredbama Tehni kog propisa za betonske konstrukcije, te u skladu s odredbama posebnih propisa. Ugradnja betona Beton proizveden prema odredbama Tehni kog propisa za betonske konstrukcije ugra uje se u betonsku konstrukciju prema projektu betonske konstrukcije, normi HRN ENV 13670-1, normama na koje ta norma upu uje i odredbama ovoga Programa. Izvo a mora prema normi HRN ENV 13670-1 prije po etka ugradnje provjeriti je li beton u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je li tijekom transporta betona do!lo do promjene njegovih svojstava koja bi bila od utjecaja na tehni ka svojstva betonske konstrukcije. Za beton projektiranog sastava dopremljenog iz centralne betonare (tvornice betona), nadzorni in"enjer obvezno odre uje neposredno prije njegove ugradnje provedbu kontrolnih postupaka utvr ivanja svojstava svje"eg betona i utvr ivanja tla ne vrsto e o vrsnulog betona na mjestu ugradnje betona prema odredbama ovoga Programa i Tehni kog propisa za betonske konstrukcije. Kontrolni postupak utvr ivanja svojstava svje"eg betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima norme HRN ENV 13670-1 i projekta betonske konstrukcije, a najmanje pregledom svake otpremnice i vizualnom kontrolom konzistencije kod svake dopreme (svakog vozila) te, kod opravdane sumnje ispitivanjem konzistencije istim postupkom kojim je ispitana u proizvodnji. Kontrolni postupak utvr ivanja tla ne vrsto e o vrsnulog betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima projekta betonske konstrukcije, ali ne manje od jednog uzorka za istovrsne elemente betonske konstrukcije koji se bez prekida ugra ivanja betona izvedu unutar 24 sata od betona istih iskazanih svojstava i istog proizvo a a. Ako je koli ina ugra enog betona ve a od 100 m3, za svakih slijede ih ugra enih 100 m3 uzima se po jedan dodatni uzorak betona. Podaci o istovrsnim elementima betonske konstrukcije izvedenim od betona istih iskazanih svojstava i istog proizvo a a evidentiraju se uz navo enje podataka iz otpremnice tog betona, a




podaci o uzimanju uzoraka betona evidentiraju se uz obvezno navo enje oznake pojedina nog elementa betonske konstrukcije i mjesta u elementu betonske konstrukcije na kojem se beton ugra ivao u trenutku uzimanja uzoraka. Kontrolni postupak utvr ivanja tla ne vrsto e o vrsnulog betona ocjenjivanjem rezultata ispitivanja uzoraka i dokazivanjem karakteristi ne tla ne vrsto e betona provodi se odgovaraju om primjenom kriterija iz Dodataka B norme HRN EN 206-1 »Ispitivanje identi nosti tla ne vrsto e«. Propisuje se dMAX = 32 mm kao maksimalna nominalna gornja veli ina zrna agregata, te maksimalni vodocementni faktor V/C 0,50. Kontrolni postupak utvr ivanja tla ne vrsto e o vrsnulog betona ugra enog u pojedini element betonske konstrukcije u slu aju sumnje, provodi se kontrolnim ispitivanjem na mjestu koje se odre uje na temelju podataka iz evidencije o ugradnji betona odnosno odredbi Priloga »A« Tehni kog propisa za betonske konstrukcije, odgovaraju om primjenom normi iz tog Priloga. Za slu aj nepotvr ivanja zahtijevanog razreda tla ne vrsto e betona treba na dijelu konstrukcije u koji je ugra en beton nedokazanog razreda tla ne vrsto e provesti naknadno ispitivanje tla ne vrsto e betona u konstrukciji prema HRN EN 12504-1 i ocjenu sukladnosti prema prEN 13791.

Prije ugra ivanja betona treba geodetski provjeriti veli ine elemenata, oplate, nauljenost i ukru enje oplate, polo"aj i razmak armature, sidara i svih metalnih elemenata koji se "ubetoniraju". Temeljna povr!ina na koju se nanosi beton treba biti o i! ena od raspucanih i slabo vezanih komada, a sva ne isto a i zaostala voda moraju biti potpuno odstranjeni. Sav materijal (drvene ili eli ne razupore), eli na podgrada i sli no treba se ukloniti izvan teoretskog profila. Ugra ivanje betona mo"e zapo eti, uz odobrenje nadzornog in"enjera, nakon preuzimanja iskopa, ure enja odvodnje i oplate te provjere cjelokupne organizacije tako da se omogu i kontinuirano betoniranje tamo gdje je to propisano projektom. Kod svakog prekida betoniranja, bilo da je to predvi eno organizacijom gra enja ili je uvjetovano vi!om silom, treba spoj izvesti ispravno, uz upotrebu premaza na bazi epoksidnih smola. Svje"i beton se mora ugra ivati pomo u uronjenih pervibratora adekvatnih veli ina i frekvencije. Ukoliko se uka"e potreba, nadzorni in"enjer mo"e tra"iti i kori!tenje oplatnih vibratora kod ugra ivanja betona. Razastiranje svje"e betonske mase pomo u pervibratora nije dozvoljeno. Ugra ivanje betona mora se vr!iti na takav na in da ne do e do segregacije i da se postigne vodonepropustan, kompaktan beton bez !upljina i gnijezda. Sav beton treba odr"avati vla"nim nakon ugradnje kroz najmanje 7 dana, s tim da je nadzorni in"enjer ovla!ten taj rok produ"iti ili skratiti, ukoliko to prilike tra"e odnosno dozvoljavaju. Vla"enje betona raspr!iva ima, kroz perforirane cijevi, mora biti kontinuirano. Mogu se koristiti i druga sredstva koja osiguravaju stalnu vla"nost. Za!tita betona mora po eti prije nego proces vezanja zavr!i. Ugradnja armature




Armatura izra ena od elika za armiranje, prema odredbama Priloga »B« Tehni kog propisa za betonske konstrukcije, ugra uje se u armiranu betonsku konstrukciju prema projektu betonske konstrukcije i/ili tehni koj uputi za ugradnju i uporabu armature, normi HRN ENV 13670-1, normama na koje ta upu uje i odredbama Tehni kog propisa za betonske konstrukcije. Rukovanje, skladi!tenje i za!tita armature treba biti u skladu sa zahtjevima tehni kih specifikacija koje se odnose na elik za armiranje, projekta betonske konstrukcije te odredbama Tehni kog propisa za betonske konstrukcije. Izvo a mora prema normi HRN ENV 13670-1 prije po etka ugradnje provjeriti je li armatura u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je li tijekom rukovanja i skladi!tenja armature do!lo do njezinog o!te ivanja, deformacije ili druge promjene koja bi bila od utjecaja na tehni ka svojstva betonske konstrukcije. Nadzorni in"enjer neposredno prije prije po etka betoniranja mora: a) provjeriti postoji li isprava o sukladnosti za elik za armiranje, odnosno za armaturu i jesu li

iskazana svojstva sukladna zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, b) provjeriti je li armatura izra ena, postavljena i povezana u skladu s projektom betonske

konstrukcije i/ili tehni kom uputom za ugradnju i uporabu armature te u skladu s Prilogom »B« te Prilogom »H« odnosno Prilogom »I« Tehni kog propisa za betonske konstrukcije,

c) dokumentirati nalaze svih provedenih provjera zapisom u gra evinski dnevnik. Kod ugradnje armature, za odre ivanje debljine za!titnog sloja, ukoliko projektom nije druga ije propisano, treba po!tivati zahtjeve iz tablice u nastavku. Najmanje vrijednosti za!titnog sloja za za!titu od korozije i dopu!tena odstupanja za!titnog sloja

Razred izlo"enosti

1 2

Najmanji za!titni sloj, cmin u mma)b)

dopu!tena odstupanja za!titnog sloja c, u mm

1 XC1 20 10

2

XC2 35

15

XC3 35

XC4 40

3

XD1

55 XD2

XD3

4

XS1

55

XS2 15

XS3




a) Ako su elementi izvedeni od betona za dva razreda vi!e od najmanjeg razreda specificirana u tablici H.2, za!titni sloj mo"e se smanjiti za 5 mm. Ovo, me utim, ne vrijedi za razred izlo"enosti XC1.

b) Ako se beton na mjestu (in-situ) ve"e s betonom predgotovljenog elementa, za!titni sloj na tom spoju mo"e se smanjiti do 5 mm u predgotovljenom elementu i do 10 mm u betonu na mjestu. Ipak, pravila specificirana u to ki H.3.5.2. d), za osiguranje prianjanja moraju se po!tivati ako je armatura potpuno iskori!tena u fazi izvedbe.

Uporabljivost betonske konstrukcije Pri dokazivanju uporabljivosti betonske konstrukcije treba uzeti u obzir: a) zapise u gra evinskom dnevniku o svojstvima i drugim podacima o gra evnim proizvodima

ugra enim u betonsku konstrukciju, b) rezultate nadzornih radnji i kontrolnih postupaka koja se sukladno Tehni kom propisu za

betonske konstrukcije obvezno provode prije ugradnje gra evnih proizvoda u betonsku konstrukciju,

c) dokaze uporabljivosti (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim postupcima i dr.) koje je izvo a osigurao tijekom gra enja betonske konstrukcije,

d) uvjete gra enja i druge okolnosti koje prema gra evinskom dnevniku i drugoj dokumentaciji koju izvo a mora imati na gradili!tu, te dokumentaciju koju mora imati proizvo a gra evnog proizvoda, a mogu biti od utjecaja na tehni ka svojstva betonske konstrukcije.

Naknadno dokazivanje tehni kih svojstava betonske konstrukcije Za betonsku konstrukciju za koju se tehni ka svojstva ne mogu utvrditi zbog nedostatka potrebne dokumentacije, mora se naknadnim ispitivanjima i naknadnim prora unima utvrditi tehni ka svojstva betonske konstrukcije prema nizu normi HRN EN12504 i prednorme prEN 13791 i normama na koje te norme upu uju, te odredbama Tehni kog propisa za betonske konstrukcije. Radi utvr ivanja tehni kih svojstava betonske konstrukcije potrebno je prikupiti odgovaraju e podatke o betonskoj konstrukciji u opsegu i mjeri koji omogu avaju procjenu stupnja ispunjavanja bitnog zahtjeva mehani ke otpornosti i stabilnosti, po"arne otpornosti i drugih bitnih zahtjeva za gra evinu prema odredbama posebnih propisa. PROIZVODI I SUSTAVI ZA ZA#TITU I POPRAVAK BETONSKIH KONSTRUKCIJA Op enito Tehni ka svojstva i drugi zahtjevi, te potvr ivanje sukladnosti proizvoda i sustava, ovisno o vrsti proizvoda i sustava, odre uju se odnosno provode prema normama propisanim u prilogu "K" Tehni kog propisa za betonske konstrukcije, normama na koje one upu uju, te u skladu s odredbama posebnog propisa. Proizvodi i sustavi u smislu ove to ke Programa su tvorni ki proizvedeni proizvodi i sustavi kojima se betonske konstrukcije za!ti uju, izvode i/ili popravljaju radi o uvanja odnosno uspostave propisanih tehni kih svojstava betonske konstrukcije.




Specificirana svojstva Tehni ka svojstva proizvoda i sustava moraju ispunjavati op e i posebne zahtjeve bitne za za!titu, izvo enje i/ili popravak betonske konstrukcije i moraju biti specificirana prema normama niza HRN EN 1504, normama na koje te norme upu uju i odredbama Tehni kog propisa za betonske konstrukcije, ovisno o vrsti proizvoda i sustava. Vrste proizvoda i sustava su: a) sustavi povr!inske za!tite, b) proizvodi i sustavi za konstrukcijski i nekonstrukcijski popravak, c) konstrukcijska ljepila, d) proizvodi za injektiranje betona, e) proizvodi za sidrenje armature, f) proizvodi za za!titu armature od korozije. Tehni ka svojstva proizvoda ili sustava specificiraju se u projektu betonske konstrukcije. Potvr ivanje sukladnosti, ozna avanje i ispitivanje Potvr ivanje sukladnosti proizvoda i sustava provodi se, ovisno o vrsti proizvoda, prema odredbama Dodataka ZA normi niza HRN EN 1504-2 do HRN EN 1504-7, i norme HRN EN 1504-8 i odredbama posebnog propisa. Proizvodi i sustavi ozna avaju se, na otpremnici i na pakovini prema normama HRN EN 1504-2 do HRN EN 1504-8. Oznaka mora obvezno sadr"avati upu ivanje na odgovaraju u normu, a u skladu s posebnim propisom. Ispitivanje svojstava proizvoda i sustava, ovisno o vrsti proizvoda ili sustava, provodi se prema odgovaraju im normama iz niza HRN EN 1504 i normama na koje te norme upu uju. Uzimanje i priprema uzoraka za ispitivanje provodi se prema normama niza HRN EN 1504 i normama na koje te norme upu uju. Gra enje Pri gra enju betonske konstrukcije primjenom proizvoda i sustava treba odgovaraju e primijeniti pravila odre ena Prilogom »J« Tehni kog propisa za betonske konstrukcije, te pojedinosti dane projektom betonske konstrukcije, tehni kom uputom za ugradnju i uporabu proizvoda i sustava, normom HRN EN 1504-10 i normama na koje ta norma upu uje, koje se odnose na: – sve faze predvi enog vijeka uporabe proizvoda ili sustava, – uvjete kojima mora udovoljavati podloga, – proizvode i sustave te norme kojima se potvr uje sukladnost tih proizvoda i sustava, – ispitivanja svojstava proizvoda tijekom i nakon primjene (u o vrslom stanju), – uporabu i odr"avanje. Kontrola prije ugradnje i odr%avanje svojstava Kontrola proizvoda i sustava provodi se u slu aju kada postoji sumnja da je do!lo do promjene pojedinog svojstva proizvoda ili proizvoda iz sustava.




Kontrola u slu aju kada postoji sumnja da je do!lo do promjene pojedinog svojstva proizvoda ili proizvoda iz sustava provodi se odgovaraju om primjenom norme iz niza HRN EN 1504 i normama na koje ta norma upu uje. Proizvo a i distributer proizvoda i sustava, te izvo a radova, du"ni su poduzeti odgovaraju e mjere u cilju odr"avanja svojstava proizvoda tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara, skladi!tenja i ugradnje prema tehni kim uvjetima proizvo a a i prema normi HRN EN 1504-10. 5.2.5. MONTA#ERSKI RADOVI Vodoopskrbni cjevovod Cjevovod e se izraditi tla nim cijevima od nodularnog lijeva (ductil) sa naglavkom i gumenom brtvom prema EN 545. Unutarnja i vanjska za!tita cijevi prema EN 545. Gumeni prsten je neotrovan i pogodan za ugradnju u cjevovode pitke vode prema DIN 28617. Cijevi e se spajati naglavkom tipa Tyton ili Standard, a na mjestima skretanja cjevovoda ugra ivat e se odgovaraju i fazonski komadi. Rasplet cjevovoda unutar zasunske komore izvest e se

fazonskim komadima. Vodosprema e se opremiti armaturama i mjera ima protoka, putem kojih e se regulirati re"im rada vodospreme.

Monta"u cijevi treba vr!iti u skladu s uputama dobijenim od strane proizvo a a. Kvaliteta cijevi i lukova mora biti dokazana odgovaraju im atestima. Deponirane cijevi i fazonske komade na gradili!tu treba uskladi!titi prema uputstvima proizvo a a cijevi. Cijevi se ne smiju valjati ili vu i po tlu tako da se ve"u za jedan kraj i vuku na deponiju ili mjesto ugradnje. Vodovodne cijevi, fazoni, armature, poklopci, stupaljke i ostala hidromehani ka oprema moraju biti izvo eni prema postoje im standardima, odnosno prema odredbama DIN propisa ako se radi o materijalu ili opremi za koji ne postoje na!i standardi. Sav materijal mora se preuzimati od proizvo a a zapisni ki. Materijal i oprema koji ne odgovaraju ugovorenim uvjetima ne smiju se preuzeti i ugraditi. Utovar, prijevoz, istovar te spu!tanje materijala i opreme na mjesto ugradnje mora se vr!iti na takav na in da ne do e do o!te enja, na !to treba obratiti naro itu pa"nju. Prije ugradnje treba svaki element pa"ljivo pregledati i kontrolirati njegovu ispravnost. Svi radovi koji prethode monta"i moraju biti pravovremeno izvr!eni. Prije monta"e, mora se geodetski prekontrolirati izra eni objekt i niveleta posteljice, te prema potrebi, izvr!iti korekcije, a u skladu s kotama i dimenzijama iz projekta. Monta"a mo"e po eti kada je osiguran sav potreban materijal za rad (fazoni, armature, poklopci, stupaljke, alat, pribor, prijenosna sredstva, dizalice i sl.). Ovu fazu radova moraju vr!iti visokokvalificirani i kvalificirani ovla!teni monteri uz prisustvo odgovorne osobe.




Tla no ispitivanje vrsto e i nepropusnosti cjevovoda od nodularnog lijeva

A) Op enito

Cjevovode smije polagati samo stru ni kadar poduze a s iskustvom u tim radovima i s ovla!tenjem za te radove. Nakon polaganja cjevovode treba podvrgnuti tla nom ispitivanju. Svrha ovog ispitivanja je dokaz vrsto e cijevi, cjevnih spojeva i armatura cjevnog voda, te njihovo me usobno brtvljenje kao i

kontrola polo"aja. • Definicije pojmova

Nazivni tlak - Maksimalni tlak, u uvjetima stabilnog stanja, za koji je pojedini dio ( cijev, fazonski komad, ventil itd. ) predvi en.

Radni tlak - Maksimalni tlak koji se javlja, u stacionarnom stanju, u cijevovodu tijekom eksploatacije, a njegova vrijednost se nalazi u hidrauli kom prora unu.

Ispitni tlak - Tlak kojemu je cjevovod izlo"en u svrhu ispitivanja.

• Dionice ispitivanja

Duljine dionica ispitivanja ovise o lokalnim prilikama. U pravilu duljine dionica malih nazivnih promjera cijevi u opskrbnim mre"ama ne bi smjele prelaziti 500 m, a kod dovodnih (transportnih) cjevovoda te duljine ne bi smjele prelaziti 1500 m. U slu aju da cjevovod ima velike visinske razlike, odaberu se duljine dionica tako, da je na najvi!oj to ki dionice minimalno radni tlak, a na najni"oj ispitni tlak. • SIdrenje

Cjevovode koji su podvrgnuti djelovanju uzdu"nih sila treba na njihovim krajevima, lukovima, mjestima ra vanja i redukcija sidriti protiv sila koje se javljaju uslijed unutarnjeg tlaka. Dimenzioniranje neophodnih upornjaka vr!i se prema stati kom prora un, a mjerodavan je ispitni tlak u cjevovodu. Prije po etka ispitivanja treba zasuti gra evne jame zasunskih okana. Krajevi dionice cjevovoda zatvaraju se prikladnim spojevima i slijepim prirubnicama. Spojevi se usidruju pomo u drvenih ili eli nih potpornja u betonske upori!ne blokove. Primjena zatvorenog zasuna kao sidra nije dozvoljena. Cjevovod treba pokriti najmanje 1 m visokim zemljanim naba ajem, pri emu bi spojevi trebali ostati otkriveni po cijelom obodu. U praksi se duktilni lijevano-"eljezni cjevovodi - zbog njihovih pouzdanih sistema cjevnih spojeva - esto potpuno pokrivaju i prije tla nog ispitivanja, ali na rizik izvo a a radova jer u slu aju da cjevovod ne zadovolji tla nu probu potrebno je ponovno otkopati pojedine dijelove cjevovoda, prona i i ukloniti nedostatke.




• Punjenje cjevovoda

Cjevovod treba puniti vodom ija kvaliteta odgovara onoj pitke vode. Istodobno je potrebno vr!iti odzra ivanje cjevovoda. Ako je mogu e, cjevovod treba sa najni"e to ke puniti vodom takvom brzinom, da u cjevovodu sadr"ani zrak mo"e izlaziti kroz otvore za odzra ivanje koji se trebaju nalaziti na najvi!im to kama, te na kraju cjevovoda. Izla"enje zraka mora se odvijati bez jakog razvoja !umova. Tablica za odre ivanje koli ine punjenja cjevovoda ovisno o nazivnom promjeru

DN 100 150 200 250 300 400 500 600 700 800 900 1000

Koli ina punjenja (l/s)

0.3 0.7 1.5 2 3 6 9 14 19 25 32 40

• Postavljanje tla ne crpke

Ispitni tlak u cjevovodu posti"e se ru nim ili motornim pokretanjem klipne crpke koja je priklju ena na rezervoar obujma 50 - 100 l. Tla nu crpku postavljamo na mjesto koje pru"a potpunu sigurnost poslu"itelju crpke, kao i ostalim radnicima. • Mjerenje tlaka i utro"ka vode

Za ispitivanje se upotrebljavaju provjereni ( ba"dareni kod ovla!tene institucije ) mjera i tlaka. Mjera tlaka koji se koristi za tla no ispitivanje mora unutar podru ja ispitnog tlaka omogu avati o itavanje promjene tlaka od 0.1 bara. Obvezatna je uporaba dva mjerna instrumenta, od kojih jedan registrira tlak, a drugi je kontrolni. Mjera tlaka op enito treba postaviti u najni"oj to ki dionice ispitivanja. Na temelju odnosa dodane koli ine vode prema porastu tlaka koji je uslijedio mogu se izvesti odre eni zaklju ci o eventualno lo!e izvedenom brtvljenju ili nedovoljnom odzra ivanju. Stoga je prilikom povi!enja tlaka potrebno bilje"iti utro!ak vode (od bara do bara).

bar mm u litrima0 - 11 - 22 - 33 - 44 - 55 - 6




Kod propisno polo"enih i odzra enih cjevovoda je koli ina vode koju naknadno treba tla iti po jednom baru porasta tlaka pribli"no konstantna. Ona, uzimaju i u obzir kompresibilnost vode i elasti no pona!anje cijevi, (teoretski) iznosi cca 50 ml / m3 volumena cjevovoda/baru. U praksi je ova vrijednost 1.5 do 2.0 puta ve a, po!to dolazi do kompresije zra nih d"epova u spojevima cijevi i fazonskih komada, te armatura. B) Provedba tla nog ispitivanja

Za tla no ispitivanje stoje na raspolaganju 3 postupka:

• normalni postupak

• ubrzani normalni postupak,

• posebni postupak

Propisujemo kori!tenje normalnog postupaka, te je on u nastavku i opisan. Normalni postupak Normalni postupak provodi se u 3 faze:

• prethodno ispitivanje

• glavno ispitivanje

• skupno ( zajedni ko ) ispitivanje

Naravno provedbi tla nog ispitivanja prethode predradnje koje uklju uju: provjeru dionice cjevovoda u odnosu na ispravnost polaganja cjevovoda, ispravnost ugradbe fazonskih komada, zasuna i armatura te osiguranje cjevovoda !to se posti"e djelomi nim zatrpavanjem jarka iskopa ne pokrivaju i spojeve cijevi, te betonskim upori!nim blokovima na horizontalnim i vertikalnim lomovima te krajevima cjevovoda. Tla no ispitivanje provodi se prema slijede em redosljedu:

- osiguraju se krajevi dionice cjevovoda i ugra uju se ventili za ispu!tanje zraka,

- cjevovod se puni vodom i tlak se di"e na zahtijevanu visinu,

- nakon toga slijede prethodno ispitivanje, glavno ispitivanje i skupno ispitivanje.

1. Prethodno ispitivanje

Kod cjevovoda sa cementnom ko!uljicom potrebno je obratiti pa"nju na injenicu da pore cementnog morta upijaju vodu. To ima za posljedicu odre eni pad tlaka - ak i kod apsolutno nepropusnih cjevovoda. Zbog toga samo tla no ispitivanje valja zapo eti tek nakon 24-satnog prethodnog ispitivanja sa zahtjevanim ispitnim tlakom. Ispitani tlak treba u pravilnim razmacima nanovo uspostavljati, a najkasnije nakon pada tlaka od 0,5 bara. Ispitni tlak iznosi 1.5 x radni tlak. s time da se ne prekora i nazivni tlak. Ispitivanje pada tlaka

Zrak sadr"an u dionici ispitivanja mo"e i kod nedovoljno brtvenih cjevovoda pru"ati dojam dovoljnog brtvljenja. Ispitivanje pada tlaka omogu ava dono!enje zaklju ka o volumenu zraka koji




je zaostao u cjevovodu, zbog ega je potrebno provesti ovo ispitivanje. Iz cjevovoda se ispu!ta mjerljiv volumen vode, te se mjeri nastali pad tlaka *p. Promjenu volumena *V koja odgovara nastalom padu tlaka *p treba usporediti sa najve om dopu!tenom promjenom volumena *Vdop (koja iznosi 1.5 puta promjena volumena za stanje bez sadr"anog zraka).

Prora un *V dop provodi se prema jednad"bi:

*V dop = 1,5-a-*p-L

gdje je:

*V dop - dopu!tena promjena volumena (cm3) *p - izmjerena promjena tlaka (bar) L - duljina ispitivane dionice (m) a - tla na konstanta, koja karakterizira vrstu cijevi (cm3/bar-m). Za cijevi iz nodularnog lijeva (Ductil) s unutra!njom cementnom ko!uljicom konstanta a iznosi:

DN 80 100 125 150 200 250 300 400 500

a 0,0314 0,0492 0,0792 0,1163 0,2147 0,3482 0,5172 0,9632 1,5614

DN 600 700 800 900 1000 1200 1400 1600 1800

a 2,3178 3,2340 4,3243 5,5679 6,9749 10,328 14,033 18,712 24,102

Cjevovod se smatra dovoljno odzra enim ako *V ne prekora uje vrijednost za *Vdop. U slu aju da se tijekom ispitivanja primjeti propu!tanje vode, ispitivanje se obustavlja, voda ispu!ta toliko, da lo!e mjesto ostane suho, nedostatak se otklanja i ispitivanje se u potpunosti ponavlja. Prethodno ispitivanje se smatra uspje!no obavljenim, ako se tijekom 24 - satnog ispitivanja ne pojave pomaci, ni vidljivo istjecanje ili kapanje vode kroz stijenke cijevi i spojeva, te na zasunima, ventilima, pipama, ograncima i ostalim djelovima cjevovoda.

2. Glavno ispitivanje

Nakon provedbe prethodnog ispitivanja odmah u nastavku slijedi glavno ispitivanje bez smanjenja tlaka. Naravno uvjet za glavno ispitivanje je uspje!no zavr!eno prethodno ispitivanje. Visina ispitnog tlaka iznosi:

• za cjevovode s nazivnim tlakom do 10 bara: 1.5 x nazivni tlak,

• za cjevovode s nazivnim tlakom preko 10 bara: nazivni tlak + 5 bara




Trajanje ispitivanja ovisi o nazivnom promjeru cjevovoda, du"ini ispitne dionice, te o va"nosti cjevovoda. Ono mora biti dovoljno da se poka"e i polagano puzanje cijevi zbog nedovoljnog utvr enja i usidrenja, istiskivanje lo!e ugra enih brtvi, mala propu!tanja na risevima brtvi, porozna mjesta na cijevima, gre!ke na zavarima, mala curenja na tankim pukotinama cijevi, spojevima i sli no. Trajanje ispitivanja ovisno o nazivnom promjeru cijevi dano je u slijede oj tablici.

Trajanje ispitivanja

Nazivni promjer DN

Trajanje ispitivanja (sati)

do 200 3

250 do 400 6

500 do 700 18

preko 700 24

Tijekom glavnog ispitivanja ne smije se nadopunjavati voda u cjevovod i time podizati tlak. Utjecaj temperaturnih dilatacija na promjene tlaka u cjevovodu tijekom tla nog ispitivanja mo"e biti znatan, te je preporuka da se po mogu nosti ispitivanje vr!i u danima bez ekstremnih temperaturnih razlika, tj. da barem temperatura okoli!a na po etku i na kraju ispitivanja bude podjednaka. Ispitivanje je bolje vr!iti za obla nih dana kako bi se !to vi!e smanjio utjecaj sun evog zra enja na zagrijavanje cjevovoda, a ako to nije slu aj, mogu e je poduzeti i dodatne mjere za!tite cjevovoda od direktnog utjecaja sunca npr. zasjenjenjem otkopanih dijelova cjevovoda.




Grani ne vrijednosti dozvoljenog pada tlaka u cjevovodu tijekom glavnog ispitivanja dane su u donjoj tablici.

Grani ne vrijednosti za pad tlaka *pdop

Nazivni tlak PN (bar)

Ispitni tlak PP (bar)

*pdop.

(bar)

do 10 1,5 x nazivni tlak 0.1

do 16 nazivni tlak +5 bara 0.15

preko 16 nazivni tlak + 5 bara 0.2

Glavno ispitivanje se smatra uspje!nim ako tlak u cjevovodu tijekom ispitivanja ne padne vi!e od vrijednosti iz prethodne tablice, te ako se prilikom pregleda cjevovoda ne ustanovi propu!tanje vode te nepravilne promjene na cjevovodu. Usidrena mjesta na lomovima, ograncima i redukcijama ne smiju se pomaknuti iz prvobitnog polo"aja. Ukoliko se tijekom glavnog ispitivanja primjete nedostaci na cjevovodu ( pomaci, curenje vode, pad tlaka ve i od dozvoljenog i sl. ), ispitivanje treba prekinuti, vodu iz cjevovoda ispustiti do te mjere da lo!a mjesta ostanu suha, nedostatke ukloniti i kompletno ispitivanja ( i prethodno i glavno ) ponoviti. Ispitivanje dionice du%ine do 200 m bez ogranaka

Za cjevovode nazivnog promjera do DN150 ( uklju uju i i DN 150 ) te du"ine dionice do 200 m glavno ispitivanje po inje odmah nakon punjenja i odzra ivanja cjevovoda ( bez prethodnog ispitivanja ). Ispitni tlak iznosi 1.5 x radni tlak, a trajanje ispitivanja je 2 sata. Prilikom ispitivanja treba provjeriti polo"aj cjevovoda ( pomaka cijevi i oslonaca ne smije biti ) i brtvljenje svih spojeva. Cjevovod se smatra nepropusnim ako je opadanje probnog tlaka bez ponovnog podizanja tlaka 0.1 bar za vrijeme trajanja ispitivanja. 3. Skupno ( zajedni ko ) ispitivanje

Svrha skupnog ispitivanja je provjera spojeva izme u pojedinih dionica cjevovoda, te se ono provodi nakon uspje!no okon anih glavnih ispitivanja pojedinih dionica. Spojevi izme u dionica ne smiju biti zatrpani. Prilokom skupnog ispitivanja, dodatno se kontrolira, da prilikom zatrpavanja prethodno ispitanih dionica nije do!lo do o!te enja ili pomaka cjevovoda, koja mogu izazvati propu!tanja vode i pad tlaka. Za provedbu skupnog ispitivanja ispitni tlak iznosi:

• za cjevovode s nazivnim tlakom do 10 bara: 1.5 x radni tlak,

• za cjevovode s nazivnim tlakom preko 10 bara: radni tlak + 5 bara

Trajanje ispitivanja je 2 sata. Ispitivanje zadovoljava , ako se na spojevima dionica ne opazi propu!tanje vode i ako se na manometrima ne uo i pad tlaka tijekom trajanja ispitivanja.




Izvje" e o ispitivanju

Rezultat tla nog ispitivanja treba dati u obliku izvje! a na tipskim obrascima.

C) Ispiranje i dezinfekcija cjevovoda

Ispiranje vodovodne mre"e treba izvoditi planski, dio po dio i to svakih !est mjeseci. Time se bar donekle odstranjuje ne isto a i talozi na zidovima koji naj e! e vezuju klor. Efikasnost ispiranja mre"e mo"e se pove ati istovremenim pu!tanjem vode i upuhivanjem u mre"u komprimiranog zraka. Ispiranje dovoda vr!i se poslije probe na pritisak vodom iz mre"e. Jo! u fazi projektiranja predvi a se dovoljan broj hidranata i ispusta koji trebaju imati takvu dimenziju da omogu avaju brzine od najmanje 0,75 m/sec, te zato profili ovih ispusta zavise od profila cijevi i pritiska u mre"i. Jasno je da su kod ve ih profila dovoda za ispiranje potrebne ve e koli ine vode. Ispiranje je zavr!eno onda kada iz cijevi po ne isticati bistra voda. Poslije obavljenog ispiranja pristupa se dezinfekciji. Dezinfekcija cjevovoda izvodi se ubacivanjem klora naj e! e hipoklorita u dio cjevovoda koji je ograni en zatvara ima i to preko hidranata ili zatvara a. Dezinfekcija mre"e mo"e se izvoditi i dodavanjem klora pomo u ure aja sa klorinatorom. Ponekad se prakticira za vrijeme samog polaganja cjevovoda u njega ubacivati dovoljne koli ine dezinfekcijskog sredstva koji s vodom daje rastvor pogodne koncentracije. Pri ovom pustupku treba koristiti kaporit, a ne klorni kre koji ostavlja velike koli ine taloga. Naj e! e se za dezinfekciju glavnih dovoda i mre"e koriste slijede i preparati: natrij-hipoklorit, kalcij-hipoklorit i klorni kre , ali u znanto ja oj koncentraciji od one koja je uobi ajena za normalno kloriranje. U zavisnosti od slu aja, preporu uje se 10-100 puta ja e koncentracije prilikom dezinfekcije mre"e, uklju uju i tu javne esme i ku ne instalacije, obavezno je prethodno na pogodan na in (razglasna stranica, plakati i sl.) upozoriti potro!a e da e se u odre enom vremenu izvr!iti dezinfekcija i da u tom vremenu ne upotrebljavaju vodu. Posebno na javne esme i sva to e a mjesta treba ista i plo ice upozorenja. Neophodno je cijelu mre"u napuniti klornim preparatom. Prilikom punjenja potrebno je redom otvarati slavine i sa ekati da se pojavi klor, !to se konstatira "OTTO" probom, a zatim ih zatvoriti.Za "OTTO" probu koristiti specijalne listi e koji u doticaju s teku inom mijenjaju boju i usporednu tabelu za boju. Ovako napunjenu mre"u treba ostaviti da stoji 24 sata. Poslije isteklog vremena potrebno je otvoriti sva to e a mjesta i ispuste uz potiskivanje iste vode u cjevni sustav, kako bi se izvr!ilo ispitivanje vi!ka klora. Pri ovom ispiranju treba pratiti rezidualni klor na to e im mjestima i ispiranje nastaviti sve dok se njegova vrijednost ne svede na 0,3-0,5 mg/l i tada sustav pustiti u normalnu eksploataciju. Poslije dezinfekcije uzima se potreban broj uzoraka vode i odnosi na bakteriolo!ku analizu koja e potvrditi njen uspjeh, odnosno neuspjeh od ega e zavisiti davanje odobrenja za uporabu vode od strane sanitarnih slu"bi. U slu aju neuspjeha, postupak se mora ponoviti.




5.2.6. CESTARSKI RADOVI Cestarski radovi se izvode u skladu s "Op im tehni kim uvjetima" (OTU) za radove u cestogradnji, elementima ovog projekta i posebnim uvjetima gra enja izdatih od Hrvatske uprave za ceste. Gornji stroj se izvodi od: A/ nosivog sloja od mehani ki nabijenog drobljenog kamenog materijala profila zrna od 0-63 mm u sloju debljine min. 25 cm u uvaljanom stanju. Kvaliteta materijala i izvedenog sloja u svemu prema to ki 3.1.1."OTU" i stan.B.B3.050. i B.B3.045. Kvalitetu kamenog materijala treba dokazati atestom starim do godine dana. Modul sti!ljivosti mora biti min. 80 MN/m2. Sloj treba izvesti u svemu prema uzdu"nom i popre nim profilima. B/ nosivog i habaju eg sloja od BNHS 16 (AC 16 SURF 50/70) debljine 6 cm u uvaljanom stanju. 5.2.7. IZOLATERSKI RADOVI Unutarnja izolacija zasunskih okana Unutarnju izolaciju zasunskih okana izvesti vodonepropusnim premazom. Betonske povr!ine prethodno dobro o istiti do iste, zdrave betonske podloge hidrodinami kim mlazom vode. Povr!ine betona sa segregiranim gnijezdima o istiti do zdrave povr!ine i ispuniti brzovezuju im reparaturnim mortom na bazi cementa, kvarcnog pijeska i specijalnih dodataka tj. takvim da bude otporan na utjecaj vlage. Osnovni sloj izolacije treba izvesti na istu zdravu betonsku povr!inu, bez masnih mrlja i prljav!tine. Na osnovni sloj dodaju se jo! dva sloja. Vodonepropusni premaz mora biti od vi!ekomponentne penetriraju e smjese kojoj je osnovna komponenta kvarcni pijesak, a punila na bazi polimera, epoxi smole ili dadataka za kristalizaciju osnovnog betona. Premaz mora udovoljavati uvjetima tla ne vrsto e na savijanje prema HRN B.C8.22, treba imati dobru prionljivost na betonsku podlogu (min. 1,0 N/mm2) i biti apsolutno vodonepropustan. U slu aju doticaja s pitkom vodom premaz mora imati atest nadle"ne institucije o pogodnosti uporabe, te biti gladak i svijetle boje radi odr"avanja.




5.2.8. NA IN ZBRINJAVANJA GRA EVNOG OTPADA Pod na inom zbrinjavanja gra evnog otpada u smislu Zakona o gradnji, podrazumijeva se ure enje gradili!ta nakon izvedenih radova. Gradnja se sastoji u izvedbi cjevovoda. Ujedno se napominje da temeljem tehnolo!kog procesa u novoj gra evini ne nastaju opasne otpadne i sli ne tvari. U pogledu ure enja okoli!a, nakon izvedene gradnje treba izvr!iti i! enje gradili!ta, odnosno dovo enja gradili!ta u stanje uporabnosti, odnosno vra anje zemlji!ta u prvobitno stanje. Otpadni materijal (!uta i sl.) treba odvesti na gradsku deponiju otpada. Tako je ure enjem okoli!a, u smislu ure enja gradili!ta po zavr!etku gra enja, predvi eno:

- nakon izvedbe objekata potrebno je okoli! dovesti u uredno i funkcionalno stanje; - popraviti i urediti sve cestovne povr!ine koje su prekopane u svrhu izgradnje pripadnih cjevovoda,

te onih cestovnih povr!ina koje su kori!tene tijekom izgradnje; - ukloniti sve privremene gra evine izgra ene u okviru pripremnih radova kao i opremu gradili!ta; - odvesti vi!ak gra evinskog materijala sa skladi!nog prostora; - o istiti deponij od sme a i otpadaka s odvozom na gradsku deponiju; - demontirati privremene elektri ne instalacije za pogon i osvjetljavanje pojedinih mjesta na

gradili!tu; - o istiti gradili!te i trasu pristupnog puta i cjevovoda od sme a i svih otpadaka, te zaostalog

gra evinskog materijala; - humusirati i zatravniti povr!ine ako je predvi eno projektom; - odvesti vi!ak humusa i materijala od i! enja terena na mjesto gdje odredi nadzorni in"enjer; - sva eventualno iskr ena stabla moraju biti uredno slo"ena na gradili!tu, odnosno uz trasu

pristupnog puta ili cjevovoda; - okoli!no zemlji!te (travnate povr!ine i raslinje) o!te eno gradnjom ozeleniti travom i raslinjem; - sve potporne i ogradne zidove, rubnjake, stepenice i sl. o!te ene tijekom izgradnje popraviti i vratiti

u prvobitno stanje; - urediti postoje e vodotoke koji su presje eni konstrukcijom tj. omogu iti nesmetano otjecanje

potoka i bujica (ne smije se naru!iti postoje i sustav odvodnje); - sve postoje e puteve koji eventualno presijecaju trasu rekonstruirane (izgra ene) prometnice

moraju se priklju iti na tu prometnicu odgovaraju im polumjerima zaobljenja kako bi se omogu ilo njihovo normalno funkcioniranje.

Napominje se, da se iskopani materijal mo"e upotrijebiti za nasipavanje i zatrpavanje samo ako to dopu!taju tehni ki uvjeti i propisi, odnosno ako je projektom gra evine tako propisano. Ostatak iskopanog materijala treba razastrti du" trase ili odvesti i deponirati na pogodnim lokacijama. PROJEKTANT: Roko Erdelez, dipl.ing.gra



6. Program kontrole i osiguranja kakvo e str. 6.1

6. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVO E




6. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVO E 6.1. Dokazivanje uporabljivosti Zakonom o gradnji (NN 153/13) propisano je dokazivanje uporabljivosti gra evnih proizvoda koji se mogu rabiti za gradnju, pa se propisuje da su proizvodi uporabivi ako njihova svojstva udovoljavaju bitnim zahtjevima za gra evinu, a !to se dokazuje ispravama o sukladnosti:

1. potvrdom (certifikatom) sukladnosti , ili 2. dobavlja evom izjavom o sukladnosti

Za gra evinske proizvode za koje nije done!en tehni ki propis niti hrvatska norma sukladno na elima europskog uskla ivanja tehni kog zakonodavstva, odnosno za gra evinske proizvode ija tehni ka svojstva znatno odstupaju od svojstva odre enih tehni kim propisom ili hrvatskom

normom treba proizvo a , odnosno uvoznik tra"iti tehni ko dopu!tenje na temelju ispitivanja koje provodi ovla!tena pravna osoba. Sukladno Zakonu o gradnji (NN 153/13) Europsko tehni ko dopu!tenje koje donosi lanica Europske organizacije za tehni ka dopu!tenja (EOTA) i nacionalno tehni ko dopu!tenje koje donosi nacionalno tijelo strane dr"ave ovla!teno za dono!enje tehni kih dopu!tenja mo"e se primijeniti u Republici Hrvatskoj ako je donijeta odluka o njegovom preuzimanju. Odluku o preuzimanju stranog tehni kog dopu!tenja na prijedlog proizvo a a, odnosno uvoznika gra evnog proizvoda donosi ministar po prethodno pribavljenom mi!ljenju pravne osobe ovla!tene za dono!enje tehni kog dopu!tenja. Dr"avni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo objavio je Popis pravnih osoba ovla!tenih za potvr ivanje i ispitivanje proizvoda u NN 204/03. Ocjena sukladnosti propisana je lancima 6 do 8 Zakona o tehni kim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (NN 158/03). Obveza isho enja potvrde sukladnosti (certifikata) je prema l. 6 navedenog Zakona obveza dobavlja a, odnosno pravne ili fizi ke osobe koja stavlja proizvod na tr"i!te i/ili uporabu. U skladu s l. 7 Zakona o tehni kim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (NN 158/03), odnosno Zakonu o gradnji (NN 153/13), na proizvode koji su sukladni s tehni kim zahtjevima mora se staviti propisana oznaka sukladnosti, te dati tehni ke upute za ugradnju i uporabu. Oprema koja se ugra uje treba biti izvedena, ispitana i popra ena ispravom o sukladnosti prema pravilnicima i standardima va"e im za tu vrstu opreme. Na temelju "Popisa pravnih osoba" ovla!tenih za potvr ivanje i ispitivanje proizvoda (NN 204/03) izdanog od Dr"avnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, dobavlja treba prije ugradbe nadzornom in"enjeru dostaviti slijede e certifikate: 1. Frakcionirani kameni agregat za beton i asfalt 2. Cement 3. Dodaci betonu 4. Dokaz o pogodnosti drobljenog zrnatog kamenog materijala za izradu mehani ki zbijenog

nosivog sloja 5. Vodovodni materijal Svi ostali proizvodi potrebni za izvedbu gra evine, koja je predmet ovog projekta, podlije"u izjavi o sukladnosti (ispravi proizvo a a) temeljem Zakona o normizaciji. U na!em slu aju to konkretno obuhva a izjave o slijede im karakteristikama proizvoda:




1. Zemljani radovi nasipni materijal za cijevi: - granulometrijski sastav (sitni materijal ! . 8 mm) - neagresivnost sastava 2. Betonski i armirano-betonski radovi:

- voda (u skladu s HRN EN 1008:2002) - elik za armiranje (u skladu s HRN EN 10080)

3. Monta"ni radovi:

Mast za premaz brtvi i cijevi pri monta"i (pogodnost za uporabu uz pitku vodu)

Ductilne cijevi: - dimenzije, kvaliteta nodularnog lijeva ISO 2531 odnosno EN 545 - unutarnja obloga cementnim mortom ISO 4179 odnosno EN 545 - vanjska obloga prema EN 545 Fazonski komadi s prirubnicama iz nodularnog lijeva ( GGG40 ): - dimenzije, mase i tolerancije prema ISO 2531 odnosno EN 545 - unutarnja i vanjska za!tita prema ISO 2531 odnosno EN 545 Fazonski komadi i cijevi od inoxa: - cijevi (DIN 2463 T1, DIN 17455/85, AISI 316) - ravne prirubnice (HRN M.B6.181, HRN M.B6.182 (DIN 2576), AISI 316) - lukovi (DIN 2605 T1/91, AISI 316) Armature: - zasuni (ispitani prema HRN M.C5.010) Vijci i matice iz nehr aju eg elika grupe A2 - prema ISO 3506/79; DIN 267 T11/80 Lijevano-"eljezni poklopci: - materijal, lijevano "eljezo prema HRN C.J2.020 - deklarirana nosivost poklopca Inox AISI 316 L: - atesti materijala - atesti varioca

4. Pogodnost za uporabu uz pitku vodu

Svim materijalima, koji dolaze u dodir s pitkom vodom, mora se dokazati pogodnost za uporabu uz pitku vodu.




6.2. Teku e kontrole (obavlja izvoditelj tijekom gra enja uz prisustvo nadzornog in%enjera)

- geodetska kontrola nivelete iskopa, nagiba pokosa, nasipnih materijala te trase cjevovoda, - cement, granulometrijski sastav agregata - kontrola temeljnog tla - kontrola nasipnih materijala - kontrola slo"ene armature pri arm.bet. radovima - vizualna kontrola ispravnosti cijevi i fazonskih komada i armatura (puknu e, izolacija) pri

ugradbi - kontrola sukladnosti ugra ene opreme s izvedbenom dokumentacijom - ispitivanja montiranih cjevovoda

6.3. Kontrolna ispitivanja (obavlja ovla"tena institucija uz prisustvo nadzornog in%enjera)

1. Betonski i armirano-betonski radovi - Beton Kontrola kvalitete betona sastoji se od kontrole proizvodnje i kontrole suglasnosti s uvjetima projekta konstrukcije. Potvr ivanje sukladnosti provoditi prema postupku i kriterijima norme HRN EN 206-1. Sustav sukladnosti betona je 2+. - elik za armiranje Prije ugradnje armature, potrebno je provesti odgovaraju e nadzorne radnje odre ene normom HRN ENV 13670-1, te druge kontrolne postupke odre ene prilogom "J" Tehni kog propisa za betonske konstrukcije (Sl.list 101/05).

2. Monta"ni radovi

NAPOMENA: Ukoliko nadzorni in"enjer (investitor) sumnja u kvalitetu elemenata za monta"u (cijevi, fazonski komadi, armature) mo"e narediti dodatna ispitivanja u ovla!tenoj ustanovi sa svrhom potvrde deklarirane kvalitete (potvrda sukladnosti).

3. Ispitivanje kolni ke konstrukcije

- ispitivanje modula sti!ljivosti mehani ki zbijenog nosivog sloja kolni ke konstrukcije - asfalt

4. Ispitivanje uzoraka vode

Analiza uzoraka pitke vode po zavr!etku objekta na kemijski sastav i bakteriolo!ku prisutnost (Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za pi e, NN 47/08)

PROJEKTANT: Roko Erdelez, dipl.ing.gra



7. Iskaz vodovodnog materijala str. 7.1

7. ISKAZ VODOVODNOG MATERIJALA




7. ISKAZ VODOVODNOG MATERIJALA 7.1. Nabava vodovodnih cijevi od nodularnog lijeva

(ductil) s naglavkom tipa Tyton, klase C-40. Cijevi su iznutra oblo"ene cementnom ko!uljicom. Vanjska za!tita cijevi od Zn-Al (400 g/m2) s epoksidnim pokrivnim slojem, prema EN 545. U cijenu je ura unat i sav spojni materijal.

DN 300 mm m’ 1200,00 DN 250 mm m’ 36,00 DN 150 mm m’ 36,00 7.2. Nabava vodovodnih cijevi od inoxa AISI 316 L s

prirubnicama vanjskog promjera Ø 323,9 mm (t= 4 mm) za radni tlak 16 bara, kompletno s potrebnim priborom za spajanje (brtve i vijci). Vijci i matice su su od nehr aju eg elika. Cijevi se ugra uju na mjestu prolaza cjevovoda kroz propust ispod dr"avne ceste D8. To ne duljine pojedinih segmenata treba uzeti na licu mjesta. U svemu prema prilo"enoj projektnoj dokumentaciji.

m’ 32,00 7.3. Nabava fazonskih komada od nodularnog lijeva

(ductil), za radni tlak 16 bara, kompletno s potrebnim priborom za spajanje. Fazoni se spajaju na naglavak tipa Tyton. Unutarnja i vanjska za!tita fazona od epoksida (min. 250 mic.).

MMK 11° DN 300 mm (37 kg/kom) kom 16,00 MMK 22° DN 300 mm (40,5 kg/kom) kom 8,00 MMK 45° DN 300 mm (50 kg/kom) kom 2,00

7.4. Nabava fazonskih komada za zasunska okna od

lijevanog "eljeza (nodularni lijev), za nazivni tlak 16 bara, kompletno s potrebnim priborom za spajanje (brtve i vijci). Vijci i matice su su od nehr aju eg elika A2. Unutarnja i vanjska za!tita fazona od

epoksida (min. 250 mic.). Prema Tablici 1 i 2 u prilogu.

7.5. Nabava EVX zasuna s potrebnim priborom za

spajanje i ru nim kolom za otvaranje i zatvaranje, za nazivni tlak 16 bara. Vijci i matice su su od nehr aju eg elika A2. Unutarnja i vanjska za!tita od epoksida (min. 250 mic.).

DN 300 mm kom 4,00 DN 250 mm kom 4,00 DN 150 mm kom 2,00 DN 100 mm kom 3,00




7.6. Nabava monta"no-demonta"nog komada s

potrebnim priborom za spajanje (brtve i vijci), za nazivni tlak 16 bara. Vijci i matice su su od nehr aju eg elika A2. Unutarnja i vanjska za!tita od epoksida (min. 250 mic.).

DN 300 mm kom 4,00 DN 250 mm kom 3,00 DN 150 mm kom 2,00 7.7. Nabava automatskog usisno–odzra nog ventila

(veliki i mali otvor) s potrebnim priborom za spajanje, za nazivni tlak 16 bara. Vijci i matice su su od nehr aju eg elika A2. Unutarnja i vanjska za!tita od epoksida (min. 250 mic.).

DN 100 mm kom 3,00 7.8. Nabava fazonskih komada E-BS DN 250 mm, za

nazivni tlak 16 bara, kompletno s potrebnim priborom za spajanje (brtve i vijci). Vijci i matice su su od nehr aju eg elika A2. Unutarnja i vanjska za!tita fazona od epoksida (min. 250 mic.).

kom 4,00 7.9. Nabava fazonskog komada F 1000 od inoxa AISI

316 L s prirubnicama vanjskog promjera Ø 323,9 mm (t= 4 mm) za radni tlak 16 bara, kompletno s potrebnim priborom za spajanje (brtve i vijci). Vijci i matice su su od nehr aju eg elika.

kom 1,00

d.o

.o. S

plit

Vo

do

opskrb

ni su

stav P

loe

, Tla

ni cje

vovo

d C

S "K

loku

n" - V

S "P

loe

"

G

lavn

i pro

jekt, Z

OP

: TC

/13

7. Iska

z vod

ovo

dno

g m

ate

rijala

str. 7

.4

Tablica

1. i 2

. Iskaz vo

dovo

dnog m

ate

rijala

za sta

vku 7

.4.

P

RO

JEK

TA

NT

: Roko E

rdelez, dipl.ing.gra

JED. MASA UKUPNO

(kg) kom ukupno kom ukupno kom ukupno kom ukupno kom ukupno kom ukupno kom ukupno kom ukupno kom ukupno (kom)

FF 1000, DN 300 102,10 2 204,20 2 204,20 2 204,20 2 204,20 2 204,20 0,00 2 204,20 0,00 0,00 16FF 800, DN 300 86,50 1 86,50 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1FF 500, DN 300 63,10 0,00 0,00 0,00 0,00 1 63,10 0,00 0,00 0,00 0,00 1FF 1000, DN 150 42,20 0,00 0,00 1 42,20 1 42,20 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 2FF 800, DN 150 35,70 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1 35,70 0,00 2FF 1000, DN 250 79,70 0,00 0,00 0,00 0,00 2 159,40 0,00 1 79,70 0,00 0,00 4

T 300/300 115,00 1 115,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1T 300/250 103,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1 103,00 0,00 1 103,00 0,00 0,00 3T 300/150 100,00 0,00 0,00 1 100,00 1 100,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 2T 300/100 93,00 1 93,00 1 93,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 3T 250/250 82,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1 82,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1

EU DN 300 36,00 0,00 1 36,00 1 36,00 1 36,00 1 36,00 1 36,00 1 36,00 0,00 1 36,00 9EU DN 250 29,50 0,00 0,00 0,00 0,00 4 118,00 0,00 0,00 0,00 0,00 4EU DN 150 20,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1 20,00 0,00 2F DN 300 47,70 1 47,70 1 47,70 1 47,70 1 47,70 1 47,70 1 47,70 1 47,70 0,00 0,00 9F DN 250 35,80 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1 35,80 0,00 0,00 2F DN 150 15,80 0,00 0,00 1 15,80 1 15,80 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 2

FFR 300/250 41,00 2 82,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 2N 90, DN 250 72,50 0,00 0,00 0,00 0,00 1 72,50 0,00 0,00 0,00 0,00 1Q 90, DN 300 69,50 1 69,50 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1

#ablja zaklopka 17,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1 17,00 0,00 2

697,90 380,90 445,90 445,90 885,90 83,70 506,40 72,70 36,00 3.555,30

Broj okana 1,00 2,00 1,00 1,00 1,00 1,00 2,00 2,00 1,00

697,90 761,80 445,90 445,90 885,90 83,70 1.012,80 145,40 36,00 4.515,30

JED. MASA

(kg) kom ukupno

FFK 11°, DN 300 59,50 3,00 178,50FFK 22°, DN 300 59,00 3,00 177,00

355,50Ukupno (kg)

Ukupno (kg)

SO1+ZV1

Ukupno (kg/ okno)

KOMADICJEVOVOD

16 bara

16 bara

SO4ZV2 I ZV3 MI1KOMADI

MI2 PROPUST MULJNI kraj cjevovodaSO2 I SO3



Split, listopad 2014. MAPA 1: Gra evinski projekt, TD 392/13

Nacrti str. 9.1

NACRTI



Split, listopad 2014. MAPA 1: Gra evinski projekt, TD 392/13

Nacrti str. 9.2

NACRTI

1. Pregledna situacija mj. 1: 5000 2. Situacija mj. 1:500 2.1. Stac. 0+000,00 km do stac. 0+329,71 km 2.2. Stac. 0+269,65 km do stac. 0+814,51 km 2.3. Stac. 0+814,51 km do stac. 1+228,56 km

3. Uzdu!ni presjek mj. 1:1000/500 4. Karakteristi ni presjeci jarka mj. 1:20 5. Polo!aj cjevovoda u radnom putu mj. 1:50 6. Zasunska okna mj. 1:25

6.1. Spojno okno 1 i zra ni ventil 1 (SO1+ZV!) 6.2. Okno muljnog ispusta 1 (MI1) 6.3. Okno zra nog ventila 2 (ZV2) 6.4. Okno muljnog ispusta 2 (MI2) 6.5. Spojno okno 2 (SO2) 6.6. Spojno okno 3 (SO3) 6.7. Okno zra nog ventila 3 (ZV3) 6.8. Spojno okno 4 (SO4) 6.9. Ispusna gra evina

7. Monta!na shema prolaza cjevovoda kroz propust mj. 1:100/100

!"#$#%&'"#(#%

!"#$#%&'"#(#%

)*&+,&-&./-/012345&- 6

78&9):;<=.9

!"#$%#&'()*+,-(.+/(012)345666

%#$#'&(4

!789:;898);<=>9?@;A=B:18

>"?.@A<;&B&C"#.<;D#.A<#&32E&2F555&8D:?GD";@H<G?"#.@H&B&.#(I;"

+9C<?@:@>;4

!;>1<=@89@4

"8D:98)E;>1<=@84

F;>1)98B;@84 32

G1<;:7>4

H;?@8)E;>1<=@84 F;>1)E;>1<=@84

!"#$%#&'()*+,-(.+/(

IJ!4

*A;8K9:=4 &8@A04

,&)LMNO3L

%:?@>E8K)N63P2)Q>K2) 345666

$%(H'+)!"J/#R,

,.O3L

G8E84 3ON

!"#$%&&'&&$%()*&&'&&+,-#,*$

!,*.*$&/,*0*$

!,*.*$&/,*0*$

!"#!$%&'()*%

!"#!$%&'()*%

12,*.3*&4-,*0*

5676

!,*.*$&/,*0*$

12,*.3*&4-,*0*

5676

!,*.*$&/,*0*$

8

7

9

:

;&<&;;;6;;/=>;&<&;;>6>;

7=>

;&<&;>?6?@

7=A

;&<&;A@6BC

7=D

;&<&;DE6F;

7=?

;&<&;CE6B>

7=C

;&<&;BE6?A

7=F

;&<&>A;6?C

7=@

;&<&>AE6BF

7=B

;&<&>DB6DE

7=E

;&<&AFE6FC

7=>;

;&<&AED6D;

7=>>

;&<&D;F6@B

7=>A

;&<&DAE6@>

7=>D

7G><H+>

7=>

/=>

I=7&JKGJ1:I

7L51M=LNM&&'&"O()&>#0&()*$6&;<;;;6;;&PQ&0#&()*$6&;<DAE6@>&PQ

QR6&>SC;;

+%4*&"O()#.*S

>

A

D

!"#$%&'()*)+",$'(-,$&',)./0)/1222)3-4#5-"(%6'5#",$%6)*)$,78("

L3.%()O)#,S

!,#R%P)*3)S

T*4O3*&2,#R%P)*S

U,#R&3*$,)*S A6>6

VR%,O"#S

+,()*&2,#R%P)*S U,#R&2,#R%P)*S

7L51M=LNM&'&"O()&>

HG!S

7W,*03OPS X*)WQS

5X&DEAY>D

KO()#2*0&A;>?6&-#06& >SC;;

/KM+:L&!TGN9J5

5=Y>D

#0&()*$6&;<;;;6;;&PQ&0#&()*$6&;<DAE6@>&PQ

V*2*S >YA

!"#"$"!

%#&''()*

!"#!$%&'()*%(

+,"-".'/,"$".

(,0()%*

+10.2''3''.2%*"''3''4,50,".

+10.2''3''.2%*"''3''4,50,".

!"#!$%&'()*%

+10.2''3''.2%*"''3''4,50,".

+,"-".'/,"$".'

6

7

8

9 :;<

=4>

:;>

?'@'>ABCAD7E<?

?'@'>BFCF?7E<<

?'@'F?ACG

H7E<

>

?'@'F>BCG<

7E<F

?'@'FABCIA

7ECDB

7E<G

?'@'I>DC?

?'@'IHGCAA

7E><

?'@'D<?CBD

7E>>

?'@'DFACFI

7E>F

?'@'DDHCGD

7E>I

?'@'DG<CB>

7E>D

?'@'DBICA

?'@'A?BCF<

7E>G

?'@'A>GC>F

7E>H

?'@'AIACB

?'@'AG<CHG

7EF?

?'@'AH<CDG

7EF<

?'@'AHACH?

7EF>

?'@'AB<CBD

7EFF

?'@'G<ICB<

7EFI

?'@'G>AC?<

7EFD

?'@'GAFCHD

7EFA

?'@'GG?CH<

7EFG

?'@'GH>CFI

7EFH

?'@'H<ICD<

7EFB

+,"-".'/,"

$".

7;JKLE;ML''3'1&%*'>0$'%*".C'?@>ABCAD'#!'$0'%*".C'?@H<ICD<'#!

!NC'<OD??

42P"'1&%*0-"O

<

>

F

!"#$%&'()*)+",$'(-,$&',)./0)/1222)3-4#5-"(%6'5#",$%6)*)$,78("

;Q-2%*&*0,O

+,0N2#*"Q*O

R"P&Q"'(,0N2#*"O

S,0N'Q".,*"O >C>C

:N2,&10O

4,%*"'(,0N2#*"O S,0N'(,0N2#*"O

7;JKLE;ML'3'1&%*'>

=T+O

7),"$Q&#O U"*)!O

JU'FB>V<F

W&%*0("$'>?<IC'50$C' <OD??

/WL49;'+RTM8XJ

JEV<F

0$'%*".C'?@>ABCAD'#!'$0'%*".C'?@H<ICD<'#!

:"("O <V>

!"#$#%&'"#(&!)*%+

,&-

!"#"$"!%#&'()*

!"#"$"!%#&'()*

!"#"$"!%#&'()*

!"#"$"!%#&'()*

!"#"$"!%#&'()*

!"#"$"!

%#&'()*

(+&,"-.&'()*

./01/2

.3(1/#4

.3(1/#4

.3&5#)+&$*

(*/0"+5+

6)#$7.&$+72.)

7*'*/210

7*'*/210

0*(8*(7.4

(/#/%'/$'#"!0.0'/1,/20

(/#/%'/$'#"!0.0'/1,/20

"%3",*

!)*%+&&9&&%+/2#&&9&&:1;"*$7.4

!)*%+&&9&&%+/2#&&9&&:1;"*$7.4

#/<#)2

"%3",*

=

>

?

@

A&B&CDEFGH

A&B&DIHFJI

>KGL

A&B&DHDFAI

>KHAA&B&DMEFGJ

>KHI

A&B&LAAFHG

>KHG

A&B&LADFIA

>KHH

A&B&LHEFHI

>KHJ

A&B&LCMFCG

>KHM

I&B&AEAFDL

>KHC

I&B&ACCFHH

>KHD

I&B&IIAFEE

>KHL

I&B&IJCFAA

>KJA

I&B&IMCFLL

>KJI

I&B&ILEFJH

>KJE

I&B&EAEFIG

>KJG

I&B&EEDFJM

6KE

>NH

A&B&DCAFDG

>KHE

>NE

>NG

A&B&LICFIA

A&B&DJJFID

!,N!O>P

QRSR&TN:N>!,?QR

-TG

0*')+(#U&0".)*'&CF

V&IAAA&WX@NYZ

>XPORKX[R&&9&)./2&G*(&/2#%F&ABDIHFJI&45&(*&/2#%F&IBEEDFJM&45

5UF&I\JAA

T+3#&)./2*$#\

I

E

G

!"#$%&'()*)+",$'(-,$&',)./0)/1222)3-4#5-"(%6'5#",$%6)*)$,78("

X7$+/2.2*"\

!"*U+42#72\

,#3.7#&0"*U+42#\

]"*U&7#%"2#\ EFGF

QU+".)*\

T"/2#&0"*U+42#\ ]"*U&0"*U+42#\

>XPORKX[R&9&)./2&G

-N!\

>1"#(7.4\ :#215\

P:&GLEÎG

S./2*0#(&EAIHF&'*(F& I\JAA

6SRT@X&!,N[?_P

PKÎG

*(&/2#%F&ABDIHFJI&45&(*&/2#%F&IBEEDFJM&45

Q#0#\ IÊ

!"#$%&'(&)&#$

*$(&)+,$-'+'.)/0+-'1+,&2+

3/(&'(&)&#$

3/(&'#+2&-&(&

4$5

678+#$')/2$

9&)(+%$-#+'%7(

:/)+"/#($-#+'%7(

;<;

=<;

><;

?@<;

?A<;

@;<;

@=<;

@><;

B@<;

BA<;

=;<;

==<;

=><;

C@<;

CA<;

A;<;

A=<;

A><;

D@<;

DA<;

>;<;

E?<;

FG?

HG?

HG@

HGB

HG=

HGC

HGA

HGD

HG>

HGI

HG?;

HG??

HG?@

HG?B

HG?=

HG?C

HG?A

HG?D

HG?>

HG?I

HG@;

HG@?

HG@@

HG@B

HG@=

HG@C

HG@A

HG@D

HG@>

HG@I

HGB;

HGB?

HGB@

HGBB

HGB=

HGBC

HGBA

HGBD

HGB>

HGBI

HG=;

HG=?

HG=@

HG=B

HG==

HG=C

HG=A

HG=D

HG=>

HG=I

HGC;

HGC?

HGC@

HGCB

FG@

?<?; ?B<BD ?B ??<DC @;<@? @I<A? B?<;B I<=@ ><C@ ?B?<@A @B<AC ?B<=> @@<I@ BI<DC C<BC ?B<>C @B<I= ?@<CI @@<D@ ?A<D> @@ @B<@I @C<BI @@<=? ?B<?D @@<@@ ?C<?A ?D<I@ ?><I? @C<D@ I<D?

C<@@

C<?A @@<IC ??<?; BD<>= A<IA ??<C@ B@<?> BB<=I ?=<B= ><=I @I<A; D<A> B=<B? B=<B? ==<?D CA<CC B@<D> =A<DI ?;<II @=<CC I<C> @A<=B

><?;

><?@

><?A

><@;

><@C

D<>;

D<=C

D<?C

D<@;

D<@;

C<DC

C<I;

A<;C

A<;;

C<I;

C<I;

C<DC

A<;C

C<>;

C<AC

C<=C

C<C;

A<>@

A<AC

A<DB

A<C?

A

C<B;

C<@C

C<;;

=<DC

=<@;

=<=;

=<;C

=<=;

C<;;

D<A;

><;;

><>;

??<@;

?=<;;

?C<?C

?C<DB

@D<;;

B=<IC

=@<I;

C?<C;

AB<;;

D@<D;

>;<C;

>;<;D

>?<B;

>?<;;

>;<>@

A<C;

A<=I

A<=?

A<B@

A<@=

A<??

C<I@

C<D@

C<AA

C<A;

=<DC

=<A=

=<CD

=<=D

=<@>

=<@C

=<?I

=<;D

=<;?

B<I?

B<>B

B<D@

C<=@

C<@@

C<;C

=<IC

=<D>

=<@;

=<;?

B<>@

B<CC

B<?A

@<IA

@<DC

B<B;

=<;@

A<=I

A<IC

D<D;

?;<?;

?@<A;

?B<DC

?=<AB

@?<=D

@C<C;

BB<>C

=?<>;

C;<=;

A?<I;

D?<A;

DD<C;

DD<AC

D><;;

D><?B

D><C;

+'J'A<=I'K<L'J'@AI<AC'M

+'J'=<D='K<L'J'@?><;?'M

+'J'EDB<??'K<L'J'@B<@I'M

+'J'D<AI'K<L'J'>B<@;'M

+'J'B><@C'K<L'J'?C<?A'M

+'J'?D<C='K<L'J'>@<AC'M

+'J'E@B<IA'K<L'J'@@<IC'M

+'J'EAC<@C'K<L'J'AD<=B'M

+'J'ED=<CI'K<L'J'B@<?>'M

+'J'ED=<A='K<L'J'BB<=I'M

+'J'E>;<@?'K<L'J'?=<B='M

+'J'E@B?<?A'K<L'J'@I<A;'M

+'J'EC@C<;C'K<L'J'D<A>'M

+'J'E@=B<BA'K<L'J'B=<B?'M

+'J'E?I=<D@'K<L'J'==<?D'M

+'J'E@;B<BD'K<L'J'CA<CC'M

+'J'E@IC<I='K<L'J'B@<D>'M

+'J'E?@A<?;'K<L'J'=A<DI'M

+'J'E?B'K<L'J'D?<CC'M

?<D?

?<D=

?<>D

?<II

@<?@

?<>;

?<A=

?<C=

?<AA

?<D?

?<??

?<BD

?<CI

?<AC

?<D=

?<DA

?<A>

@<;I

?<I;

?<>A

?<D=

?<I;

?<C?

?<C=

?<DI

?<AD

?<D?

?<@?

?<BC

?<B;

?<B?

?<?C

?<CA

?<=?

?<@?

?<;I

?<@@

?<?D

?<@?

?<@?

?<C?

?<C?

?<@?

?<>=

?<A?

?<@?

?<@?

?<@?

?<@?

?<@?

B<??

@<CB

B<=@

@

@<=B

?DI<?D

;N;;;<;;

;N;;?<?;

;N;?=<=D

;N;@D<>C

;N;BI<A;

;N;CI<>?

;N;>I<=@

;N?@;<=C

;N?@I<>D

;N?B><BI

;N@AI<AC

;N@IB<B;

;NB;A<D>

;NB@I<D?

;NBAI<=A

;NBD=<>;

;NB>><AC

;N=?@<CI

;N=@C<?I

;N==D<I;

;N=A=<A>

;N=>D<AA

;NC?;<IC

;NCBA<B=

;NCC><DC

;NCD?<I@

;NCI=<?=

;NA;I<B?

;NA@D<@B

;NA=A<?C

;NAD?<>D

;NA>?<C>

;NA>A<>;

;NAI?<IA

;ND?=<I?

;ND@A<;?

;NDAB<>C

;NDD;<>?

;ND>@<B=

;N>?=<C?

;N>=><;?

;N>A@<BC

;N>D;<>B

;NI;><?;

;NI=@<=?

;NIDA<DB

?N;@;<>I

?N;DD<==

?N??;<@@

?N?CD<;;

?N?AD<II

?N?I@<C=

?N@;@<?B

?N@@><CA

4O!4PHQ

H!?NR9? *S? R9@*S@

H!=

O!9'QS4''B O!9'QS4''?

O!9'QS4''B

O!9'QS4''?

O!9'QS4''B O!9'QS4''@ O!9'QS4''B

D><;

D=<;

/5'T($1<';N;;;<;;'%M'5/'T($1<'?N@@><CA'%MM,<'?U?;;;VC;;

;NI;;<=B

@B<@;

R9B

6>

H!@

H!B

?=<CD

?B<?D

?<C?

;N>CC<?>

@I<;>

@D<AI

?<C?

;NI;><?;

;NI?D<?;

+'J'E?;B<A='K<L'J'><=I'M

+'J'E@B?<D;'K<L'J'B=<B?'M

?C<D@

?C<DB

;N>DB<>@

@B<?A

@?<B;

;N>IB<BA

!"#$%&'()*)+",$'(-,$&',)./0)/1222)3-4#5-"(%6'5#",$%6)*)$,78("

S#2&T(+(/)U

4)/,&%($#(U

O$"+#$'.)/,&%($U

W)/,'#$1)($U B<

*,&)+-/U

9)T($'.)/,&%($U W)/,'.)/,&%($U R!4U

H7)$5#+%U 6$(7MU

Q6'BI@V?B

L+T(/.$5'@;?=<'X/5<' ?U?;;;VC;;

FLY9ZS'4O![\3Q

QGV?B

/5'T($1<';N;;;<;;'%M'5/'T($1<'?N@@><CA'%M

B<A=

.)/.7T(

=<>;

*$.$U ?V@

3<9<G<'B]=I'M'#<M<

3<9<G<'B]A='M'#<M<

B<=I

!

"#$#

%&'

%&'

()*+),-.*/0)1.2

'343

5/2#,60+.,378,--

9:,*0:;:,.<=.2*+/,>/<*/?

@AB,,'

BCD(EDFA,EGC"G-1#,'&H3

@.-;I+5/2#,60+.,37J4,--

!

"#$#

"I*.,*/0/+.

%&'%&'

()*+),-.*/0)1.2

'343

5/2#,60+.,378,--

9)65.+,>/<*/?

@AB,,4

K.*/0)1.2,)6,)<LI;.5/2#,60+.,37'H3,--

"I*.,>/<*/ !MN(,'J,9GF,'J,(OCP,%3QR3?S,TUJ,>-

!

"#$#

%&'%&'

()*+),-.*/0)1.2

'343

5/2#,60+.,378,--

9:,*0:;:,-.L.T.-<L/,>/<*/?

@AB,,H

K.*/0)1.2,)6,)<LI;.5/2#,60+.,37'H3,--

@.-;I+,9TUH3,>-?5/2#,60+.,37J4,--

"I*.,>/<*/

!"#$%&'()*)+",$'(-,$&',)./0)/1222)3-4#5-"(%6'5#",$%6)*)$,78("

A+5/<*)*I0&

B0I1/L*.+*&

C.6)+.,;0I1/L*.&

!0I1,+.>0*.& V#

K1/0)2I&

W0<*.,;0I1/L*.& !0I1,;0I1/L*.& XYB&

(:0.T+)L& $.*:-&

@$,4ZHQ'4

[)<*I;.T,H3'V#,\IT#, '&H3

][GWMA,BCYED"@

@FQ'4

$:^)+.,0I5.N,9-?

!U3#83,-

!,9-?

!U'#33,-

N_H#%3,-

N H#%3,-

K.;.& 'QH

!"#

$%&'(&)*)+'

!"#!"#

,-&+-(.'&)*-/'01)02(3*+'(456(..

7'&)*-/'0(-3(-89%:'1)02(3*+'(45#;4(.. #"#2!

<%1-(=/)1%1%>

64

#44 ;44 ;44

#44 ?44

@(ABC<D7(E@F@./2(#"!4

!"#$%&'()*)+",$'(-,$&',)./0)/1222)3-4#5-"(%6'5#",$%6)*)$,78("

G+1)8&-&%*"

E*%/)9&'+&"

A'3-+'(:*%/)9&'"

H*%/(+'=*&'" !2

7/)*-0%"

I*8&'(:*%/)9&'" H*%/(:*%/)9&'" JDE"

,K*'>+-9" C'&K."

FC(LM;N#L

O-8&%:'>(;4#?2(P%>2( #"!4

QOBI<G(EADRS$F

FTN#L

7'&)*-/'0(-3(-89%:'1)02(3*+'(45#;4(..

7':'" #N;

!"#$%&'()

* ***

**

******

+,-!.-/0*1*

2

3

4

/567870*07,679:,75;<7/70=7;5<!/*>,-8<*

?,5.

@

A

AAAB4BB

A2BA3B A

A

A4BBCA3B

4BB

4BB 2@DBB

@BBB AB2DAB

EADBB

67!7:/:+<7

F(GH

?,5.

F(IJHFJJH

+,56.-, 67!7

F(GH

8:K.*<7

FJJH

.-8D0/56D /56787

-1?!

==,0(IJ%L

==0(IJ%L

68/

-MN0O%P#Q 4BB AARB

*P(%O0S%OIQP(TU0(IJ%L%0

@V@DBB

C

V4DBB

C

@EWDBB

4EADBB

W

900(IJ%L 4BBC4BB EBBC2BB @@3DBB @@3DBB@

<%OTXQT0"&%(0@W0Y%Z%

@423W4@

W

R

EV@B

R

E

2

V@B

AA

@@

@A W

@@

@A

R 3

@BB

4

W

R

E

V

@B

@@

@A

@BAD@B

@4ABD@B

=0(IJ%L 4BB @22B 2RDRB 2RDRB

-MN0O%P#Q @@VB ARDEB ARDEB

@BB @4WE AWD2B AWD2B

[04BC4R

[04BC4R

[04BC4R

[04BC4R

A3 A4B A3

AEB

/D9D

/D8D[D

3\@

RB @B

EB

@B RB

EB

RB

EB

@B A3 A3B A3 @B RB

4BB EB

3\@

3\@

3\@

RB

EB

+ILY)"IQ0[@AC@3

@B A3 A4B A3 @B

AEB EB

/D8D[D /D8D[D

/D9D

/D9D

F!5@];M@HJ'D0@\A3

RB

L^@B0_J+ILY)"IQ0[@AC@3

L^@B0_J

9K5[,9

+,-!.-/0***1***

+,-!.-/0**1**

A3@B

23

4B

4B VB

F!5@];M@H0

4 @A

A3 A4B A3

AEB

E3@AV

EW

A3A3B

A3

4BB

R3

@@B

EB

3

WEB

V3

@@B

E@4R

V4

@3@VB

A3

A4B @43W4@ AA

4B4B

E@4R

V4

@VB

@3A3

A4B

A3 EB @R2

2

W

!"#$%&'()*)+",$'(-,$&',)./0)/1222)3-4#5-"(%6'5#",$%6)*)$,78("

*QX)P"T"IZ\

+ZI')("%Q"\

,%OTQ%0$ZI')("%\

?ZI'0Q%_Z"%\ WD@D

6')ZT&I\

MZP"%0$ZI')("%\ ?ZI'0$ZI')("%\ ;5+\

!#Z%LQT(\ 8%"#J\

9804VAC@4

KTP"I$%L0AB@2D0GILD0 @\A3

`K7M<*0+,5.-/9

9[C@4

a0(IJ%L 4BB @2BB WVD3B WVD3B

90(IJ%L 4BBC@BB @EBBC4BB V4DBB V4DBB

EWD3B==0(IJ%L 4BB @EBB EWD3B

?)"IQP(T0Y&I(

?)"IQP(T0Y&I(

V4

@VB

A3@3

A4B

E

@4R

+ILY)"IQ0[@AC@3

6%$%\ @CA

!"# !"#

$#!%"$#

$!"

$#

!%"

$#

$!"

&'()*&

+*,-.,/011211

+*,-.,/0121

1 1

11

11

#$! $ 3

%

4

5

6

-789:;<=>

6$! $ 3

$#

%45

!35

44

!#

!#

!5#

$#

$$#

!35

44

!#

!#

!5#

$#

$$#

$#!"

)06"?64

%"

4#

4"

(/@(0AB'.@(C01-+B-&D0!

EA1!F

G<H0!I$#

$#

)06"?64

)06"?64

!# %" !#

J"

!# %" !#

J"

(/@(0AB'.@(C01-+B-&D0!0EA1!F0

6

3

#

6

/(ADKD010D*AD&B*D

(L@D/D0MDL(@-/1N*,K@1

O*(.

!

$

!#"6"" !

AD-D

B/B+@D

E=PF

O*(.

E=QGFEGGF

+*(A.,*AD-D

E=PF

KB'.1@D

EGGF

.,KH0/(AH /(ADKD

,B0=QG:R

1S=:T0U:TQVS=WX0=QG:R:0

6%H"" 6%H""

%

@:TWYVW07;:=0!%0Z:[:

$6"" !""" !"$H!" $"3H$"MM0=QG:R

&0=QG:R 6""?!#" !5""?6$# !""H"" !""H""

M0=QG:R 6"" !33" 34H4" 34H4"

,\]0T:S8V !#" !$!" 33H5" 33H5"

AK/0 !#" !$"" 6#H"" 6#H""

4

5

!#" !!""" 3$H$" 3$H$"

!#" !65" !#H5" !#H5"

MM0=QG:R

M0=QG:R

#$#H4"

+QRZ>7QV0)!$?!#

R^!"0_G

+QRZ>7QV0)!$?!#

R^!"0_G

#I!

#I!

#I!

#I!

4" !" !" 4"

5"5"

4" !" !" 4"

5"$#5"

/H&H

/HKH)H

/H&H

/HKH)H

$#

6"

4"

!3"

5" $!" 5"

$#!%"$#

!3" 4"

5" $!" 5"

!%" $#

!"# !"#

!"#$%&'()*)+",$'(-,$&',)./0)/1222)3-4#5-"(%6'5#",$%6)*)$,78("

1VY>S7W7Q[I

+[Q<>=7:V7I

*:TWV:09[Q<>=7:I

O[Q<0V:_[7:I%H$H

A<>[W;QI

\[S7:09[Q<>=7:I O[Q<09[Q<>=7:I L(+I

-8[:RVW=I K:78GI

&K06J$?!6

'WS7Q9:R0$"!3H0PQRH0 !I$#

C'D\@10+*(.,/&

&)?!6

A:9:I !?$

+*,-.,/0121

!!"

5#

!#

!##

$#

!J#

!"

$#

)06"?64

6

#

%

$! $

4" !" $# !%" $# !" 4"

5"

3

#I!

#I!

6"

$#

)06"?64

&'()*&

5"

!6"

$#

!%"

$#

$!"

$# !%" $#

$!"

6 $$! 3

1 1

11

11

-789:;<=>

!!"

5#

!#

!##

$#

!J#

)06"?64

4" !" !" 4"

5"

#I!

#I!

6

#

$

EL\$F

G<H0!I$#

6"

%

!# %" !#

J"

!# %" !#

!#

!#

$!" 5"

$# 5"

3

#

6

/(ADKD010D*AD&B*D

(L@D/D0MDL(@-/1N*,K@1

O*(.

!

$

!#"6"" !

AD-D

B/B+@D

E=PF

O*(.

E=QGFEGGF

+*(A.,*AD-D

E=PF

KB'.1@D

EGGF

.,KH0/(AH /(ADKD

,B0=QG:R


6%H"" 6%H""

%

@:TWYVW07;:=0!%0Z:[:

36#H!"

$6"" !""" !"$H!" $"3H$"MM0=QG:R

&0=QG:R 6""?!"" !5""?6"" J6H"" J6H""

M0=QG:R 6"" !33" 34H4" 34H4"

,\]0T:S8V !"" !!J" $4H5" $4H5"

!"" !6%5 $%H3" $%H3"

+*,-.,/011211

+QRZ>7QV0)!$?!#

R^!"0_G

+QRZ>7QV0)!$?!#

R^!"0_G

/H&H

/HKH)H

/HKH)H

J"

/H&H

5" $!" 5"

!%" $#

!3" 5"

!"#$%&'()*)+",$'(-,$&',)./0)/1222)3-4#5-"(%6'5#",$%6)*)$,78("

1VY>S7W7Q[I

+[Q<>=7:V7I

*:TWV:09[Q<>=7:I

O[Q<0V:_[7:I%H6H

A<>[W;QI

\[S7:09[Q<>=7:I O[Q<09[Q<>=7:I L(+I

-8[:RVW=I K:78GI

&K06J$?!6


C'D\@10+*(.,/&

&)?!6

A:9:I !?$

!"# !"#

$#!%"$#

$!"

$#

!%"

$#

$!"

&'()*&

+*,-.,/011211

+*,-.,/0121

1 1

11

11

#$! $ 3

%

4

5

6

-789:;<=>

6$! $ 3

$#

%45

!""

J#

!#

!#

!##

$#

!J#

!""

J#

!#

!#

!##

$#

!J#

)06"?64

%"

J#

4"

(/@(0AB'.@(C01-+B-&D0$

EA1$F

G<H0!I$#

$#

)06"?64

)06"?64

!# %" !#

J"

!# %" !#

J"

(/@(0AB'.@(C01-+B-&D0$0EA1$F0

6

3

#

6

/(ADKD010D*AD&B*D

(L@D/D0MDL(@-/1N*,K@1

O*(.

!

$

!#"6"" !

AD-D

B/B+@D

E=PF

O*(.

E=QGFEGGF

+*(A.,*AD-D

E=PF

KB'.1@D

EGGF

.,KH0/(AH /(ADKD

,B0=QG:R


6%H"" 6%H""

%

@:TWYVW07;:=0!%0Z:[:

$6"" !""" !"$H!" $"3H$"MM0=QG:R

&0=QG:R 6""?!#" !5""?6$# !""H"" !""H""

M0=QG:R 6"" !33" 34H4" 34H4"

,\]0T:S8V !#" !$!" 33H5" 33H5"

AK/0 !#" !$"" 6#H"" 6#H""

4

5

!#" !!""" 3$H$" 3$H$"

!#" !65" !#H5" !#H5"

MM0=QG:R

M0=QG:R

#$#H4"

+QRZ>7QV0)!$?!#

R^!"0_G

+QRZ>7QV0)!$?!#

R^!"0_G

!"

$#

$#

#I!

#I!

#I!

#I!

/H&H

/HKH)H

/HKH)H

/H&H

5" $# !%" $# 5"

5" $!" 5"

6"

$#

4"

!3"

4" !" !3" 4" !" 4"

5"$#!%"$#5"

5" $!" 5"

4" !" !"# !"# !" 4"

!"#$%&'()*)+",$'(-,$&',)./0)/1222)3-4#5-"(%6'5#",$%6)*)$,78("

1VY>S7W7Q[I

+[Q<>=7:V7I

*:TWV:09[Q<>=7:I

O[Q<0V:_[7:I%H3H

A<>[W;QI

\[S7:09[Q<>=7:I O[Q<09[Q<>=7:I L(+I

-8[:RVW=I K:78GI

&K06J$?!6


C'D\@10+*(.,/&

&)?!6

A:9:I !?$

)06"?64

+QRZ>7QV0)!$?!#

R^!"0_G

/H&H

1 1

11

11

)06"?64

+QRZ>7QV0)!$?!#

R^!"0_G

/H&H

J# !%#

!3#

5#

$#

!5"

$#

&'()*&

3

#

6

/(ADKD010D*AD&B*D

(L@D/D0MDL(@-/1N*,K@1

O*(.

!

$

!#"6"" !

AD-D

B/B+@D

E=PF

O*(.

E=QGFEGGF

+*(A.,*AD-D

E=PF

KB'.1@D

EGGF

.,KH0/(AH /(ADKD

,B0=QG:R


6%H"" 6%H""

%

@:TWYVW07;:=0!%0Z:[:

$6"" !""" !"$H!" $"3H$"MM0=QG:R

M0=QG:R 6"" !33" 34H4" 34H4"

,\]0T:S8V $#" !$#" !$4H#" !$4H#"4

5 $#" !$6" 4%H"" 4%H""

$#" !!""" 4JH4" 4JH4"

AK/

J

!"

MM0=QG:R

!$63#$%

4

5

J

!"

+*,-.,/0121

+*,-.,/011211

$#"M0=QG:R !3$" 6#H5" 6#H5"

JJ6HJ"

)06"?64

-+(.@(0(/@(0$

E-($F

G<H0!I$#

-+(.@(0(/@(0$0E-($F

$# $!" $#

$%"

$6"

!!4

4" !" !" 4"

5"5" $# $!" $#

$%" 5"5"

!!4

!"6

!5"

$#

$$"

4" !" !" 4"

5"$#!5"$#5"

$6" 5"5"

$#

!$$"6""AK/ J6H"" J6H""

,\]0T:S8V 6"" !$4" !J!H"" !J!H""

&0=QG:R 6""?$#" !5""?64# !"6H"" !"6H""

! $ 6 3 # $ %

4

J

!"6

!#

!5"

$#

$$"

!#

!"

$#

$#

!"J5

4

#

$

3

6" $#

%"

3"

!"#

5"

5"

!%# J#

5# !3#

6"

!"#$%&'()*)+",$'(-,$&',)./0)/1222)3-4#5-"(%6'5#",$%6)*)$,78("

1VY>S7W7Q[I

+[Q<>=7:V7I

*:TWV:09[Q<>=7:I

O[Q<0V:_[7:I%H#H

A<>[W;QI

\[S7:09[Q<>=7:I O[Q<09[Q<>=7:I L(+I

-8[:RVW=I K:78GI

&K06J$?!6


C'D\@10+*(.,/&

&)?!6

-789:;<=>

A:9:I !?$

11

11

&'()*&

3

#

6

/(ADKD010D*AD&B*D

(L@D/D0MDL(@-/1N*,K@1

O*(.

!

$

!#"6"" !

AD-D

B/B+@D

E=PF

O*(.

E=QGFEGGF

+*(A.,*AD-D

E=PF

KB'.1@D

EGGF

.,KH0/(AH /(ADKD

,B0=QG:R


6%H"" 6%H""

%

@:TWYVW07;:=0!%0Z:[:

$6"" !""" !"$H!" $"3H$"MM0=QG:R

&0=QG:R 6""?$#" !5""?64# !"6H"" !"6H""

M0=QG:R 6"" !33" 34H4" 34H4"

,\]0T:S8V $#" !$#" !$4H#" !$4H#"4

5 $#" !$6" 4%H"" 4%H""

$#" !!""" 4JH4" 4JH4"

AK/

J

!"

MM0=QG:R

!$3#$%

+*,-.,/0121

+*,-.,/011211

,\]0T:S8V 6"" !$4" !J!H"" !J!H""

!$$"6""AK/ J6H"" J6H""

$#"M0=QG:R !3$" 6#H5" 6#H5"

JJ6HJ"

)06"?64

-+(.@(0(/@(06

E-(6F

G<H0!I$#

-+(.@(0(/@(060E-(6F

1 1

)06"?64

+QRZ>7QV0)!$?!#

R^!"0_G

/H&H

!$63#$%

J

4

)06"?64

+QRZ>7QV0)!$?!#

R^!"0_G

/H&H

$

45J!"

3

6

6

4

5

J

!"

!%# J#

$!" $#6"

$%"

5#

!3#

$#

$#

$6"

4" !" !" 4"

5"$#$!"$#5"

$%" 5"5"

!!4

!"6

!#

!5"

$#

$$"

5!!4

!"6

!5"

5$#

$$"

4" !" !3# !" 4"

5"$#5"

$6"5" 5"

5#

!5" $#

$#

6"

!#

%"

3"

$#

5#

!"#

5"

!5"

!%# J#

!"

$#

$#

!"#$%&'()*)+",$'(-,$&',)./0)/1222)3-4#5-"(%6'5#",$%6)*)$,78("

1VY>S7W7Q[I

+[Q<>=7:V7I

*:TWV:09[Q<>=7:I

O[Q<0V:_[7:I%H%H

A<>[W;QI

\[S7:09[Q<>=7:I O[Q<09[Q<>=7:I L(+I

-8[:RVW=I K:78GI

&K06J$?!6


C'D\@10+*(.,/&

&)?!6

-789:;<=>

A:9:I !?$

+*,-.,/0121

$44

45

!#

6!#

$#

6##

)06"?64

6

#

%

$! $

4" !" $# !%" $# !" 4"

5"

3

#I!

#I!

6"

)06"?64

&'()*&

5"

!6"

$#

!%"

$#

$!"

$# !%" $#

$!"

6 $$! 3

1 1

11

11

$44

45

!#

6!#

$#

6##

)06"?64

#I! #

I!

6

#

$

EL\6F

G<H0!I$#

6"

%

5 5

$!" 5"

3

#

6

/(ADKD010D*AD&B*D

(L@D/D0MDL(@-/1N*,K@1

O*(.

!

$

!#"6"" !

AD-D

B/B+@D

E=PF

O*(.

E=QGFEGGF

+*(A.,*AD-D

E=PF

KB'.1@D

EGGF

.,KH0/(AH /(ADKD

,B0=QG:R


6%H"" 6%H""

%

@:TWYVW07;:=0!%0Z:[:

36#H!"

$6"" !""" !"$H!" $"3H$"MM0=QG:R

&0=QG:R 6""?!"" !5""?6"" J6H"" J6H""

M0=QG:R 6"" !33" 34H4" 34H4"

,\]0T:S8V !"" !!J" $4H5" $4H5"

!"" !6%5 $%H3" $%H3"

+*,-.,/011211

+QRZ>7QV0)!$?!#

R^!"0_G

+QRZ>7QV0)!$?!#

R^!"0_G

/H&H

/HKH)H/HKH)H

/H&H

4" !" !6" 5" !" 4"

5"

$#!%"$#5"

$!"

5"

5"

!"#$%&'()*)+",$'(-,$&',)./0)/1222)3-4#5-"(%6'5#",$%6)*)$,78("

1VY>S7W7Q[I

+[Q<>=7:V7I

*:TWV:09[Q<>=7:I

O[Q<0V:_[7:I%H4H

A<>[W;QI

\[S7:09[Q<>=7:I O[Q<09[Q<>=7:I L(+I

-8[:RVW=I K:78GI

&K06J$?!6


C'D\@10+*(.,/&

&)?!6

5" 5"

'<>S7Y>

'<>S7Y>

A:9:I !?$

-+(.@(0(/@(03

E-(3F

G<H0!I$#

-+(.@(0(/@(030E-(3F

11

11

11

111

111

)06"?64

5

)06"?64

/H\H)H

/HKH)H

/H&H

)06"?64 )06"?64

3

#

6

/(ADKD010D*AD&B*D

(L@D/D0MDL(@-/1N*,K@1

O*(.

!

$

!#"6"" !

AD-D

B/B+@D

E=PF

O*(.

E=QGFEGGF

+*(A.,*AD-D

E=PF

KB'.1@D

EGGF

.,KH0/(AH /(ADKD

,B0=QG:R


6%H"" 6%H""

%

@:TWYVW07;:=0!%0Z:[:

$6"" !""" !"$H!" $"3H$"MM0=QG:R

6"" !#"" %6H!" %6H!"

&0=QG:R 6""?$#" !5""?64# !"6H"" !"6H""

M0=QG:R 6"" !33" 34H4" 34H4"

,\]0T:S8V $#" $

!$

$#" !$4H#" $##H""4

5 $#" 3!3# $JH#" !!5H""

$#" $? ?

/H&H /H&H

55 !4" 4$

$5"$# $#

66"

4!

!%"

#J

!#

$#"

$#

$J"

55 !4" 4$

$5"$# $#

66"

!#"

!""

$#

$""

$#

$#"

!"" !#"

$# $"" $#

$#"

!#" !""

$# $"" $#

$#"

!%"

4!

!#

$#"

$#

$J"

#J

!#

$#"

$#

$J"

!

$

6

3

$

#

4 5J

!!

!6

!3

4

!$

!6

!3

3

4

J

!"

5

!!

!3 !6 !! !6 !3

4

5

$ 6 $ ! ! $ 6 3 $ #

!3!6!!4!$!6!3

5

!"

J

$#" !6#" 4$H#" 4$H#"@0=QG:R!"

!! $#"?$#" !4""?6#" 5$H"" 5$H""&0=QG:R

!$

$#" $!""" 4JH4" !#JH3"MM0=QG:R!6

$#" $$3" ? ?,O-

)W<>Y

MM0=QG:R

&'()*& +*,-.,/0121 +*,-.,/011211 +*,-.,/01112111

#

%

!$4#HJ"

6"" !$## #JH"" #JH""

!%"

4!

#I!

#I!

#I!

!" 4"

5"

5"

!"4"

5"

5"

!" 4"

5"

5"

!"4"

5"

5"

!" 4"

5"

5"

!"4"

5"

5"

+QRZ>7QV0)!$?!#

R^!"0_G

+QRZ>7QV0)!$?!#

R^!"0_G+QRZ>7QV0)!$?!#

R^!"0_G

#I! #I!

#I!

6#$#

5

J

5

#J

3"

3"

BT>7W0G<>[>

V:0;W_80G<>S7:

%"

3"

4"

J"

!"

$#

$#

$#

!"#$%&'()*)+",$'(-,$&',)./0)/1222)3-4#5-"(%6'5#",$%6)*)$,78("

1VY>S7W7Q[I

+[Q<>=7:V7I

*:TWV:09[Q<>=7:I

O[Q<0V:_[7:I%H5H

A<>[W;QI

\[S7:09[Q<>=7:I O[Q<09[Q<>=7:I L(+I

-8[:RVW=I K:78GI

&K06J$?!6


C'D\@10+*(.,/&

&)?!6

-789:;<=>

5

5

J

5

J

,B0=QG:R

!3

AK/ $#" $6" 4%H"" ! 4%H""

A:9:I !?$

!"#$%#&

'$ () **

+,-./-0"1"2"1

345!,3

#$%#$%#

)$%)$%)

6*

() 6*

')76

'$

'$)

&

'()

()7)

()

*$

'()

#$%#$%#"%"'$"89 )$%)$%)

#

05:;<;"1";,:;3=,;5>?;0;"@;>5?.01A,-<?1

B,5/

'

(

C99D

+,5:/-, <=4/1?;

C99D

')$

')$

'#)

('$

@@"EFGHIJ"KG9LM *$$')$

-="KG9LM

(' #

'$$

(7

')7)

'$)

11'')

)( '$$

)$%)$%)

'$$

()

'$$

()

(' #

'(

)))$

)&N)

)&N)

#$

1EKLO"PLOGIEKJQ"KG9LML

9HN"'R()

05:;<;

'

'

B,5/

CKG9D

'

:;.;=0=+?;

CKSD

:;.;

CKSD

/-<N"05:N

($N$

#)N&

'&N$

($N$

#)N&

'&N$

&(N&

?LOJTIJ"UVLK"'7"WLXL!"#$%&'()*)+",$'(-,$&',)./0)/1222)3-4#5

-"(%6'5#",$%6)*)$,78("

1ITYEUJUGXR

+XGHYKULIUR

,LOJIL"FXGHYKULR

BXGH"IL8XULR 7NZN

:HYXJVGR

[XEUL"FXGHYKULR BXGH"FXGHYKULR >5+R

.\XLMIJKR <LU\9R

3<"#Z(%'#

4JEUGFLM"($'6N"SGMN" 'R()

]4;[?1"+,5/-03

3!%'#

:LFLR '%(

!"#$%&'()*)+",$'(-,$&',)./0)/1222)3-4#5-"(%6'5#",$%6)*)$,78("

!"#$%&'&()*

+)(,$-&."&*

/.0'".12)(,$-&.*

3)(,1".4)&.* 56

7,$)'8(*

9)%&.12)(,$-&.* 3)(,12)(,$-&.* :;+*

<=).>"'-* ?.&=@*

A?1BCDEFB

G'%&(2.>1DHFI61J(>61 F*FHHEFHH

KGL9M!1+/;NOPA

AQEFB

QNO9;9;?L1P/;:1+/;+R<A

FF6H

FD6H

FB6H

FI6H

FS6H

FT6H

F56H

FU6H

FC6H

DH6H

DF6H

DD6H

DB6H

DI6H

DS6H

U6H

!

!!

!!QNO9;9;?L1P/;:1+/;+R<A

1111@,61F*FHHEFHH

!

F

V$&("%-'1(%8("4'

!!!

!!!

+/O<NOP1!!!W!!!

"(#'14,$#(#(>

+/O<NOP1!W!

H6CH

H6ISH6CH H6IS

F6IH

4,$#(#(>1%$1=-8.",.

H6CH

H6DSF6FS

H6SC

H6UF

S

I

B

B

T T 5 U

C

FH6H

C6H

F6BS H6IS

"(#'14,$#(#(>

+/O<NOP1!!W!!

H65H H65H

H6IF

F6IH

H65H H6DC

H6SC

H6UF

F6IH

H6SBH6UU

F6FF H6DC4,$#(#(>1%$1=-8.",.

F6UH

D

DTD

H6SS H6SS

D6HH

H6SC

2)(>=8,$",$12)(2=%&.

B

F65S

H6IH F6UH H6IH

F65S

H6US

D6TH

D6SH

D6SH

D6SH

D6HH

F6BH

F6IH

5

C

U

P;7L?L1!1L/7LAR/L;:MLPL1XL:;M<P!Y/O?M!

3/;N

F FSHBHH

Z@@[

+/;7NO/ ?RGN!ML

Z@@[

OR1-(@.>

!%-.01\.0("%-']1-(@.>.1M.0'#"'1&8.-1FT1V.).

X1-(@.>1 BHH IIH

BHH E

BHH E

D

P;7L?L1!1L/7LAR/L;:MLPL1XL:;M<P!Y/O?M!

3/;N

B

T

THHHBHH

Z@@[

+/;7NO/ ?RGN!ML

Z@@[

XX1-(@.>

BHH BSHHXX1-(@.>

BHH BSSH

!%-.01\.0("%-']1-(@.>.1!M;^1Z&_I1@@`1?#_BDB1@@[M.0'#"'1&8.-1FT1V.).

M.2(@$".*1

I DBHHBHHXX1-(@.>

BHH ES

F

3/;N

Z-(@[

P;7L?L

F

F

F B

3/;N

Z-(@[

P;7L?L

D

F

F

F

7.2.* FED

Documents

Gra - ploceizvor.ploce.hr/wp-content/uploads/2017/12/2017-10-19... · 2017-12-24 · VODOOPSKRBNI SUSTAV PLO E TLA NI CJEVOVOD CS "KLOKUN" - VS "PLO E" Sadržaj glavnog projekta: