Govorno_izrazavanje

7/22/2019 Govorno_izrazavanje

1/16

Detaljni izvedbeni nastavni plan i program

1

Kod kolegijaNaziv kolegija GOVORNO IZRAAVANJEOpi podaciStudijski program Jednopredmetni studij hrvatskoga jezika i knjievnosti Godina 2.

Nositelj kolegija Dr. sc. Lina Pliko, doc.(asistentica Irena Mikulaco, prof.)

Status kolegija X Obvezan IzborniBodovna vrijednost i nain izvoenja nastave

Zimski semestar Ljetni semestar

ECTS koeficijent optereenja studenta 2

Broj sati po semestru 30 (0P - 1S - 1V)

Ciljevi kolegija, metode i ishodiTemeljni ciljkolegija je da studenti teorijska znanja o pravilnom izgovoru izvjebaju i usvoje prihvaeni izgovor

rijei hrvatskoga jezika. Razviti kritiki stav prema govornom izraavanju govornika i izvjetiti se u pisanju i

izricanju govora.

Ciljevi u terminima oekivanih rezultata

Student e nakon odsluanoga kolegija biti osposobljen:

1. tumaiti i analizirati sloene aspekte ljudskoga govora

2. govor odrediti kao zaseban komunikacijski sustav

3. razmatrati sve aspekte (anatomske, fizioloke, neuroloke, akustike, psiholingvistike) proizvodnje i primanja

govora i normi i nekih odstupanja od norme

4. opisati hrvatski govorni sustav

5. analizirati verbalno-glasovnu komunikaciju, procese i funkcije koje su povezane s produkcijom govora te

percepciju i produkciju oralnoga i pisanoga jezika, kao i oblike neverbalne komunikacije6. napisati i izrei govoru zadanom vremenu.

Preduvjeti, korespodentnost i korelativnostKolegij korespondira s programima svih jezinih kolegija te je korelativan s ostalim kolegijima hrvatskogastandardnog jezika.Sadraj kolegijaGovor se definira kao zaseban komunikacijski i semiotiki sustav, te se obrauju govorni znakovi, temeljnegovorne jedinice, govorne funkcije i osnovna podjela na glas i tekst. Razmatraju se govorni dijelovi (prozodijskasredstva i govorni lanci) i njihovo meusobno djelovanje u povezanom govoru. Studenti e dobiti upute za

pravilnu uporabu glasa u javnom nastavnikom govoru. Komponente bitne za govorniko umijee: glas, dikcija,ortoepija, neverbalna komunikacija, vjetina sluanja govora, govorenje iz biljeaka, retorika shema. Analiza

govora i izraavanje vlastita miljenja predstavljaju vanu sastavnicu kolegija.Nain izvoenja nastave i usvajanje znanja (oznaiti masnim tiskom)

Predavanja Seminari i radionice VjebeSamostalni

zadatciMultimedija i

internetObrazovanje na

daljinuKonzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska nastava

Napomene:Nastava se odvija u obliku seminara i vjebi. Na seminarima se stjee temeljno znanje za ovaj kolegij, a navjebama se primjenjuju steena znanja, vjebaju govornevjetine, usavrava govorno izraavanje.


2/16


2

Studentske obvezeStudent je obvezan: pohaati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnome procesu napisati seminarski rad ispunjavati zadane zadatke (dobiveni zadatci: tekstovi za vjebanje govornog izraavanja, izricanje

maloga govora) poloiti zavrni pismeni ispit

Praenje i ocjenjivanje studenata (oznaitimasnim tiskom)Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraivanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutarEuropskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE SATI (procjena) ISHODIUENJA

UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

pohaanje nastave iaktivnost u nastavi(uvjebavanje pravilnogizgovora hrvatskogastandardnoga jezika,izraavanje vlastitogamiljenja o temi igovorniku) )

2 x 11(4 mogua

izostanka)

1. 6. 0,5 10%

seminarski rad(pie se prema odabranojliteraturi vezanoj za ovajkolegij, prema retorikojshemi)

15 2. 5. 0,5 20%

kontinuirana provjeraznanja i praktini rad(obavljeni zadatci seocjenjuju, kao i odranmali govor)

15 1. 6. 0,5

40% (od toga 20 %

otpada na mali

govor)

zavrni ispit: pismeni(priprema za provjeruznanja)

15 1. 6. 0,5 30%

Dodatna pojanjenja:

Pohaanje nastavejeobvezno. Tolerira se 30% izostanaka ( 4 izostanka).Da bi se pristupilo zavrnome ispitu, potrebno je napisati i predati seminar, odrati mali govor i sve zadatkeobaviti, zato to se iz svakog segmenta dobiva ocjena i predstavlja ukupnu ocjenu ostvarenu na ovom kolegiju.Stoga je vano prisustvovati nastavi kako bi se svi zadatci, tj. segmenti ostvarili.Mali govor mora biti u trajanju od 5 minuta i na temu po vlastitom izboru studenta.

Na kraju semestra pie se pismeni ispit (zavrni ispit) na kojem se provjerava teorijsko znanje, a mali govor iobavljeni zadatci predstavljaju primjenu teorijskoga znanja.Ispitu se moe pristupiti u veljai i u rujnu (nakon obavljenih svih zadataka, predanog seminara i odranog maloggovora).Tijekom nastave studentima se daju upute na to moraju obratiti posebnu pozornost radi to uspjenijegsvladavanja gradiva i ostvarenja to bolje ocjene na pismenom ispitu.

Sudjelovanje u nastaviocjenjuje se na sljedei nain:0% = Ne dolazi na nastavu.2% = Prisustvuje, ali ne sudjeluje u radu. Zadatke ne ispunjava.


3/16


3

4% = Pripremljen/-na je, ali priprema je nepotpuna uz vee nedostatke (redovito s pogrekama)6% = Pripremljen/-na je, ali priprema je nepotpuna uz manje nedostatke (zadatci i vjebe su s tek ponekim

pogrekama,).8% = Redovito je pripremljen/-na, priprema je korektna, dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.10% = Student/studentica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, uvijek je pripremljen/-na;

postavlja pitanja i problematizira sadraje.

Seminarski radocjenjuje se ovako:0% = Rad nije napisan ili je tema promaena.4% = Rad sadri premalo informacija o temi: ili nisu dostatno obraene, ili su pogrene, ili nisu potivane

upute za izradu i oblikovanje seminarskog rada.8% = Rad sadri potrebne informacije o temi, ali uoeni su nedostatci u formalnome oblikovanju rada te

vei nedostatci u sadrajnome oblikovanju (posebice se to odnosi na uestale pravopisne i gramatikepogreke koje se ne tiu sluajnih pogreaka u pisanju).

12% = Rad sadri potrebne informacije o temi, ali uoeni su manji nedostatci u sadrajnome oblikovanjurada koji se mogu pripisati sluajnim pogrekama.

16% = Rad sadri potrebne informacije i dobro je analizirana tema, ali nedostaje primjera, literatura jenepotpuna ili nedostatno obraena, nedostaci u oblikovanju rada.

20% = Rad sadri potpune informacije, primjeri i citati su potkrijepljeni literaturom, rad je obogaendodatnom literaturom. Rad ini skladnu cjelinu: i u formalnome, i u jezinome, i u sadrajnome smislu.

Mali govor ocjenjuje se ovako:0% = Govor nije izreen.4% = Govor sadri premalo informacija o temi: ili nisu dostatno obraene, ili su pogrene, ili nije potivana

retorika shema, vrijeme.8% = Govor sadri potrebne informacije o temi, ali uoeni su nedostatci u formalnome oblikovanju rada te

vei nedostatci u sadrajnome oblikovanju (posebice se to odnosi na uestale pravo govorne igramatike pogreke koje se ne tiu sluajnih pogreaka u govoru). Govor se ita, a negovori.

12% = Govor sadri potrebne informacije o temi, ali uoeni su manji nedostatci u sadrajnome oblikovanju ,nedovoljno se potuje ortoepska norma ili je uoeno neko odstupanje.Vie ita nego govori, ne potuje

govorno vrijeme (prekratak ili predug).16% = Govor sadri potrebne informacije i dobro je analizirana tema, ali nedostaje primjera. Nepotpun ilinedostatno obraengovor, neko od prozodijskih sredstava se nedovoljno potuje. Govor je izgovoren uz

pogledavanje biljeaka.20% = Govor sadri potpune informacije, primjeri i citati su potkrijepljeni izvorima. Govor u potpunosti

potuje retoriku shemu. Govor ini skladnu cjelinuuz potivanje ortoepske norme. Izgovoren, a ne itan.Ne mora biti u potpunosti napamet, doputa se sluenje biljekama.

Zavrni ispit pismeni ispit sastoji se od pitanja vezanih za ispitnu literaturu:manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjeneod 51% do 60% = 6% ocjeneod 61% do 70% = 12% ocjeneod 71% do 80% = 18% ocjene

od 81% do 90% = 24% ocjeneod 91% do 100% = 30% ocjene

PremaPravilniku o ocjenjivanjukonana ocjena dobivase na sljedei nain:A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100% ocjeneB = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88% ocjeneC = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjeneD = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62% ocjeneE = 50 59,9%

Popis literatureObvezna literatura

1. kari, I.: Fonetika hrvatskoga knjievnog jezika. U: Babi, S. et al. (R. Katii, ur.) Povijesni pregled,glasovi i oblici hrvatskoga knjievnog jezika, Zagreb: HAZU, Globus, 1999., str. poglavlja Izgovor


4/16


4

glasnika,120-146, Govorni dijelovi 281-289, Intonacijska jedinica 309-315, Govorna rije 315-327, Slog327-337, Fonemski sloj 337-359.

2. kari, I.:Temeljci suvremenog govornitva, kolska knjiga, Zagreb, 2000. Poglavlje: Vjebe za glas iizgovor. Suvremene govorne vrste.

Izborna literatura1. Ani, V.: Rjenik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 2000.2. Bari, E. et al. Priruna gramatika hrvatskoga knjievnog jezika, kolska knjiga, Zagreb, 1979.3. Berry, C.: Glumac i glas, AGM, Zagreb, 1997.4. Garde, P.: Naglasak, kolska knjiga, Zagreb, 1993.5. Gottesman, D. i Mauro, B.: Umijee javnog nastupa, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2006.6. Morris, D.: Govor tijela. Prirunik o ljudskoj vrsti. August Cesarec, Zagreb, 1985.7. Neill, S.: Neverbalna komunikacija u razredu, Educa, Zagreb, 1994.8. Pease, A.: Govor tijela, AGM, Zagreb, 2002.9. kari, I. : U potrazi za izgubljenim govorom, kolska knjiga, Zagreb, 1988.10. Skupina autora : Hrvatski jezini savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, kolske

novine, Zagreb, 1999.11. Varoanec-kari, G.: Timbar, Filozofski fakultet , Zagreb, 2005.

Dodatna literatura:1. Brozovi, D.: O normiranju knjievnih naglasaka, Jezik, 6, 1957/58., str. 65-722. kari, I.: Sociofonetski pristup standardnom naglaavanju, Govor/Speech, XV, 2, 1999., str. 117-137.3. kari, I. : Razlikovna prozodija, Jezik, 48, 1, 2001., str. 11-19.

asopisi:Jezik, Govor, Suvremena lingvistika, Rije,Filologija, Jezikoslovlje, Rad HAZU Razred za filologiju, RadoviZavoda za slavensku filologiju, Rasprave Instituta za hrvatski jezik, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru Razdio filolokih znanosti, Strani jezici, Vijenac, Fluminensia, Lahor, Kolo, Folia onomastica croatica, Hrvatskidijalektoloki zbornik, akavska ri...

Teme za seminare:1 POVIJEST ANTIKE RETORIKE(BEKER)(POVIJEST GOVORNITVA)

2. KVINTILIJAN: OBRAZOVANJE GOVORNIKA

3. CICERON: O GOVORNIKU

4. ARISTOTEL: O PJESNIKOM UMIJEU

5. RETORIKE FIGURE(KARI)

6. PLATON: FEDAR/PLATON

7. VJEBE ZA GLAS I IZGOVOR (KARI: Temeljci suvremenog govornitva)+ DEMONSTRACIJA

8. NEVERBALNI ZNACI

9. RAZVOJ GOVORA U DJECE

10. GLAS I POKRET (Guberina: Zvuk i pokret u jeziku)

11. IZGOVORNE MANE

12. IZGOVORNE POGREKE

13. POETSKO I AFEKTIVNO U GOVORU (kari: U potrazi za izgubljenim govorom)

14. LOGIKA U GOVORU

15. POETSKO U GOVORU

16. SUVREMENE GOVORNE VRSTE

17. DEBATA (+ DEMONSTRACIJA)

18. RETORIKA NA RADIJU (+ AKTUALNI PRIMJERI, SNIMKE)


5/16


5

19. RETORIKA NA TELEVIZIJI (AKTUALNI PRIMJERI, SNIMKE)

20. MIMIKA I GESTE (kari, Young:Govor lica, Pease:Govor tijela)

21. GOVORNIK I PUBLIKA. (Umijee javnog nastupa)

22. GOVORNIK KAO GLUMAC.23. NOVINSKI ANROVI (Bikup: Osnove javnog komuniciranja)

24. NAGLASAK (Paul Garde)

25. PAMENJE I VJEBE ZA PAMENJE (Zarevski: Psihologija pamenja i uenja)

26. PRINCIPI I STRATEGIJE PREGOVARANJA (Tudor: Kompletan pregovara)

27. POSLOVNE I PREGOVARAKE TAKTIKE (Tudor)

28. POSLOVN KOMUNIKACIJA (SPEAKING PLUS i dr.)

29. NEVERBALNA KOMUNIKACIJA U RAZREDU

30. DJECA I MEDIJI

Studenti e dobiti dodatnu literaturu za svoje seminare (zavisno o temi seminara) , a za neke teme posluit eim obvezna i izborna literatura. Broj tema ovisit e o broju studenata, a izbor teme ovisi o studentu/studenticiili e se tema odabrati prema afinitetu studenta/studentice i bit e van zadanog popisa tema.

Dodatne informacije o kolegijuZa uspjeno pisanje i izricanje govora treba se pridravati sljedee retorike sheme (I. kari: Temeljcisuvremenog govornitva)

KOMPOZICIJA GOVORA

I. UVOD

Zaglavak: pozdravljanje

predstavljanje

oslovljavanje.

Predgovor: stvaranje naklonosti prema govorniku

stvaranje zanimanja za temu.

II. GLAVNI DIOPria

Razdioba (u naelu dvojna)

Iznoenje (razlozi)

Potkrijepe

Pobijanje

III. ZAKLJUAK

Saetak

Poziv


6/16


6

Efektni zavretak

Zahvala (i/ili isprika)

Nositeljica kolegija:

Dr. sc. Lina Pliko, doc.

www.unipu.hr

Asistentica:

Irena Mikulaco, prof.

www.unipu.hr(www.ffpu.hr)

E-adresa:[email protected]

Telefon: 052/ 500-504

PRILOG: Kalendar nastave

Datum TEME, ISHODI I LITERATURA

I. Uvod. Literatura. Upute za pisanje seminarskoga rada i upute za izlaganje govora

Student e moi pristupiti odabiru teme i zapoeti sastavljanje seminara (govora) i to jetemeljni ishod.Literatura: 2. (obvezna=O)

II. Openito o govoru. Komunikacijski proces. Govorni znakovi.Vjeba: itanje novinskih lanaka. Procjena glasovnih mogunosti. Razvijanje kritikog

miljenja i iznoenje vlastita stava.Student e biti osposobljen da govor odredi kao zaseban komunikacijski sustav i razvijakritiko miljenje i iznosi vlastiti stav potujui ortoepsku normu.Literatura: 1. O

III. Temeljne govorne jedinice. Govorne funkcije i osnovna podjela na glas i tekstVjeba: itanje novinskih lanaka.Procjena glasovnih mogunosti. Razvijanje kritikog miljenja i iznoenje vlastita stava.Student e biti osposobljen da odredi govorne funkcije i razlui govor na glas i tekst, razvijakritiki odnos prema glasovnim mogunostima ostalih u grupi. Ishod je da se studentioslobode u izricanju javnog govora potujui druge sugovornike i ortoepsku normu.Literatura: 1. O

IV. Fiziologija i anatomija izgovora i sluanja.

Vjeba: Interpretativno izgovaranje pjesme.Student e biti osposobljen da razmatra sve aspekte (anatomske, fizioloke, neuroloke,akustike, psiholingvistike) proizvodnje i primanja govora i normi i nekih odstupanja odnorme. Zato se daje kao primjer pjesma jer je ona najtei oblik izraavanja, a na pjesmi semogu reproducirati sve govornikove vjetine i znanja.Literatura: 1. O

V. Izgovor naglasaka hrvatskoga jezika.Vjeba: Interpretativno izgovaranje pjesme.Ishod: primjena naglasne i ortoepske norme HSJ.

Literatura: 1. O, 1. 3. dodatna (D)

VI. Izgovor naglasaka hrvatskoga jezika.

Vjeba: Akcentuacija pjesme (zadana).Ishod: primjena naglasne i ortoepske norme HSJ.
http://www.unipu.hr/http://www.unipu.hr/http://www.ffpu.hr/http://www.ffpu.hr/http://www.ffpu.hr/mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]://www.ffpu.hr/http://www.unipu.hr/


7/16


7


VII. Govorni dijelovi. Prozodijska sredstva: ton i intonacija.Mali govori (prema rasporedu).Ishod: Student e biti osposobljen

analizirati verbalno-glasovnu komunikaciju, procese i funkcije koje su povezane sprodukcijom govora te percepciju i produkciju oralnoga i pisanoga jezika, kao i oblikeneverbalne komunikacije, s naglaskom na tonu i intonaciji. Razvijanje kritikog miljenja iiznoenje vlastita stava. Izricanje govora.Literatura: 1. i 2. O i izborna literatura i razliiti izvori.

VIII. Glasnoai naglasak.Mali govori (prema rasporedu).Ishod: Student e biti osposobljen

analizirati verbalno-glasovnu komunikaciju, procese i funkcije koje su povezane sprodukcijom govora te percepciju i produkciju oralnoga i pisanoga jezika, kao i oblikeneverbalne komunikacije, s naglaskom na glasnoi i naglasku. Potujui ortoepsku normu

iznosi vlastiti stav. Izricanje govora.Literatura: 1. i 2. O i izborna literatura i razliiti izvori.

IX. Boja glasa. Spektralni sastav.Mali govori (prema rasporedu).Ishod: Student e biti osposobljen

analizirati verbalno-glasovnu komunikaciju, procese i funkcije koje su povezane sprodukcijom govora te percepciju i produkciju oralnoga i pisanoga jezika, kao i oblikeneverbalne komunikacije, analizirati boju glasa govornika. Potujui ortoepsku normu iznosivlastiti stav. Izricanje govora.Literatura: 1. i 2. O i izborna literatura i razliiti izvori.

X. Stanke.Mali govori (prema rasporedu).

Ishod: Student e biti osposobljenanalizirati verbalno-glasovnu komunikaciju, procese i funkcije koje su povezane s

produkcijom govora te percepciju i produkciju oralnoga i pisanoga jezika, kao i oblikeneverbalne komunikacije, analizirati stanke govornika. Potujui ortoepsku normu iznosivlastiti stav. Izricanje govora.Literatura: 1. i 2. O i izborna literatura i razliiti izvori.

XI. Govorna brzina. Ritam.Mjerenje govorne brzine.Mali govori (prema rasporedu).Literatura: 1. i 2. O i izborna literatura i razliiti izvori.Ishod: Student e biti osposobljen

analizirati verbalno-glasovnu komunikaciju, procese i funkcije koje su povezane s

produkcijom govora te percepciju i produkciju oralnoga i pisanoga jezika, kao i oblikeneverbalne komunikacije, analizirati govornu brzinu govornika. Potujui ortoepsku normuiznosi vlastiti stav. Izricanje govora.

XII. Govorne modulacije.Vjebe: interpretativno itanje proznih tekstova.Literatura: 1. i 2. O i izborna literatura i razliiti izvori. Ishod: Student e biti osposobljen

analizirati verbalno-glasovnu komunikaciju, procese i funkcije koje su povezane sprodukcijom govora te percepciju i produkciju oralnoga i pisanoga jezika, kao i oblikeneverbalne komunikacije, analizirati govorne modulacije govornika. Potujui ortoepskunormu iznosi vlastiti stav. Izricanje govora.

XIII. Nain izgovora glasnika.

Vjebe: interpretativno itanje tekstova na akavskom i kajkavskom narjeju.


8/16


8

Literatura: 1. i 2. O i izborna literatura i razliiti izvori.

Ishod: Student e biti osposobljen

analizirati verbalno-glasovnu komunikaciju, procese i funkcije koje su povezane sprodukcijom govora te percepciju i produkciju oralnoga i pisanoga jezika, kao i oblikeneverbalne komunikacije, analizirati izgovorne mane i izgovorne pogreke govornika.Potujui ortoepsku normu iznosi vlastiti stav. Izricanje govora.

XIV. Mimika i geste. Neverbalna komunikacija.Ponavljanje gradiva.Literatura: 1. i 2. O i izborna literatura i razliiti izvori. Ishod: Student e biti osposobljen

analizirati verbalno-glasovnu komunikaciju, procese i funkcije koje su povezane sprodukcijom govora te percepciju i produkciju oralnoga i pisanoga jezika, kao i oblikeneverbalne komunikacije. Potujui ortoepsku normu iznosi vlastiti stav. Izricanje govora.

XV. Zakljuno predavanje.Evaluacija.Saetak kolegija i utvrivanje usvojenih znanja i vjetina, primjene ortoepske norme, analizanajuestalijih pogreaka.

Literatura: O, I i D.


9/16


9

Kod kolegijaNaziv kolegija GOVORNO IZRAAVANJEOpi podaciStudijski program Dvopredmetni studij hrvatskoga jezika i knjievnosti Godina 2.

Nositelj kolegija Dr. sc. Lina Pliko, doc.(asistentica Irena Mikulaco, prof.)

Status kolegija X Obvezan IzborniBodovna vrijednost i nain izvoenja nastave

Zimski semestar Ljetni semestar

ECTS koeficijent optereenja studenta 1

Broj sati po semestru 15 (0P - 1S - 0V)

Ciljevi kolegija, metode i ishodiTemeljni ciljkolegija je da studenti teorijska znanja o pravilnom izgovoru izvjebaju i usvoje prihvaeni izgovor

rijei hrvatskoga jezika. Razviti kritiki stav prema govornom izraavanju govornika i izvjetiti se u pisanju i

izricanju govora.

Ciljevi u terminima oekivanih rezultata

Student e nakon odsluanoga kolegija biti osposobljen:

1. tumaiti i analizirati sloene aspekte ljudskoga govora

2. govor odrediti kao zaseban komunikacijski sustav

3. razmatrati sve aspekte (anatomske, fizioloke, neuroloke, akustike, psiholingvistike) proizvodnje i primanja

govora i normi i nekih odstupanja od norme

4. opisati hrvatski govorni sustav

5. analizirati verbalno-glasovnu komunikaciju, procese i funkcije koje su povezane s produkcijom govora te

percepciju i produkciju oralnoga i pisanoga jezika, kao i oblike neverbalne komunikacije

6. napisati i izrei govoru zadanom vremenu.

Preduvjeti, korespodentnost i korelativnostKolegij korespondira s programima svih jezinih kolegija te je korelativan s ostalim kolegijima hrvatskogastandardnog jezika.Sadraj kolegija

Govor se definira kao zaseban komunikacijski i semiotiki sustav, te se obrauju govorni znakovi, temeljne

govorne jedinice, govorne funkcije i osnovna podjela na glas i tekst. Razmatraju se govorni dijelovi(prozodijska sredstva i govorni lanci) i njihovo meusobno djelovanje u povezanom govoru. Studenti edobiti upute za pravilnu uporabu glasa u javnom nastavnikom govoru. Komponente bitne za govornikoumijee: glas, dikcija, ortoepija, neverbalna komunikacija, vjetina sluanja govora, govorenje iz biljeaka,retorika shema. Analiza govora i izraavanje vlastita miljenja predstavljaju vanu sastavnicu kolegija.

Nain izvoenja nastave i usvajanje znanja (oznaiti masnim tiskom)

Predavanja Seminari i radionice Vjebe Samostalnizadatci

Multimedija iinternet

Obrazovanje nadaljinu

Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska nastava

Napomene:Nastava se odvija u obliku seminara.Na seminarima se stjee temeljno znanje za ovaj kolegij.Studentske obveze


10/16


10

Student je obvezan: pohaati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnome procesu napisati seminarski rad ispunjavati zadane zadatke (dobiveni zadatci: tekstovi za vjebanje govornog izraavanja, izricanje

maloga govora) poloiti zavrni pismeni ispit

Praenje i ocjenjivanje studenata (oznaitimasnim tiskom)Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraivanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutarEuropskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE SATI (procjena)ISHODIUENJA

UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

pohaanje nastave iaktivnost u nastavi(uvjebavanje pravilnogizgovora hrvatskogastandardnoga jezika,izraavanje vlastitogamiljenja o temi igovorniku)

1 x 11(4 mogua

izostanka)

1. 6. 0,25 10%

seminarski rad(pie se prema odabranojliteraturi vezanoj za ovajkolegij, prema retorikojshemi)

10 2. 5. 0,25 20%

praktini rad (odranmali govor)

10 1. 6. 0,25 40%

zavrni ispit: pismeni(priprema za provjeruznanja)

10 1. 6. 0,25 30%

Dodatna pojanjenja:

Pohaanje nastavejeobvezno. Tolerira se 30% izostanaka ( 4 izostanka).Da bi se pristupilo zavrnome ispitu, potrebno je napisati i predati seminar, odrati mali govor i sve zadatkeobaviti, zato to se iz svakog segmenta dobiva ocjena i predstavlja ukupnu ocjenu ostvarenu na ovom kolegiju.Stoga je vano prisustvovati nastavi kako bi se svi zadatci, tj. segmenti ostvarili. Mali govor mora biti u trajanju od5 minuta i na temu po vlastitom izboru studenta.

Na kraju semestra pie se pismeni ispit (zavrni ispit) na kojem se provjerava teorijsko znanje, a mali govor isudjelovanje u nastavnome procesu predstavljaju primjenu teorijskoga znanja.Ispitu se moe pristupiti u veljai i u rujnu (nakon obavljenih svih zadataka, predanog seminara i odranog maloggovora).Tijekom nastave studentima se daju upute na to moraju obratiti posebnu pozornost radi to uspjenijegsvladavanja gradiva i ostvarenja to bolje ocjene na pismenom ispitu.

Sudjelovanje u nastaviocjenjuje se na sljedei nain:0% = Ne dolazi na nastavu.2% = Prisustvuje, ali ne sudjeluje u radu. Zadatke ne ispunjava.4% = Pripremljen/-na je, ali priprema je nepotpuna uz vee nedostatke (redovito s pogrekama)6% = Pripremljen/-na je, ali priprema je nepotpuna uz manje nedostatke (zadatci i vjebe su s tek ponekim

pogrekama,).8% = Redovito je pripremljen/-na, priprema je korektna, dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.10% = Student/studentica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, uvijek je pripremljen/-na;


11/16


12/16


12

Izborna literatura1. Ani, V.: Rjenik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 2000.2. Bari, E. et al. Priruna gramatika hrvatskoga knjievnog jezika, kolska knjiga, Zagreb, 1979.3. Berry, C.: Glumac i glas, AGM, Zagreb, 1997.4. Garde, P.: Naglasak, kolska knjiga, Zagreb, 1993.5. Gottesman, D. i Mauro, B.: Umijee javnog nastupa, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2006.6. Morris, D.: Govor tijela. Prirunik o ljudskoj vrsti. August Cesarec, Zagreb, 1985.7. Neill, S.: Neverbalna komunikacija u razredu, Educa, Zagreb, 1994.8. Pease, A.: Govor tijela, AGM, Zagreb, 2002.9. kari, I. : U potrazi za izgubljenim govorom, kolska knjiga, Zagreb, 1988.10. Skupina autora : Hrvatski jezini savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, kolske

novine, Zagreb, 1999.11. Varoanec-kari, G.: Timbar, Filozofski fakultet , Zagreb, 2005.

Dodatna literatura:1 Brozovi, D.: O normiranju knjievnih naglasaka, Jezik, 6, 1957/58., str. 65-722. kari, I.: Sociofonetski pristup standardnom naglaavanju, Govor/Speech, XV, 2, 1999., str. 117-137.3. kari, I. : Razlikovna prozodija, Jezik, 48, 1, 2001., str. 11-19.

asopisi:Jezik, Govor, Suvremena lingvistika, Rije, Filologija, Jezikoslovlje, Rad HAZU Razred za filologiju, RadoviZavoda za slavensku filologiju, Rasprave Instituta za hrvatski jezik, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru Razdio filolokih znanosti, Strani jezici, Vijenac, Fluminensia, Lahor, Kolo, Folia onomastica croatica, Hrvatskidijalektoloki zbornik, akavska ri...

Teme za seminare:

1 POVIJEST ANTIKE RETORIKE(BEKER) (POVIJEST GOVORNITVA)

2. KVINTILIJAN: OBRAZOVANJE GOVORNIKA

3. CICERON: O GOVORNIKU

4. ARISTOTEL: O PJESNIKOM UMIJEU

5. RETORIKE FIGURE(KARI)

6. PLATON: FEDAR/PLATON

7. VJEBE ZA GLAS I IZGOVOR (KARI: Temeljci suvremenog govornitva)+ DEMONSTRACIJA

8. NEVERBALNI ZNACI

9. RAZVOJ GOVORA U DJECE

10. GLAS I POKRET (Guberina: Zvuk i pokret u jeziku)

11. IZGOVORNE MANE

12. IZGOVORNE POGREKE13. POETSKO I AFEKTIVNO U GOVORU (kari: U potrazi za izgubljenim govorom)

14. LOGIKA U GOVORU

15. POETSKO U GOVORU

16. SUVREMENE GOVORNE VRSTE

17. DEBATA (+ DEMONSTRACIJA)

18. RETORIKA NA RADIJU (+ AKTUALNI PRIMJERI, SNIMKE)

19. RETORIKA NA TELEVIZIJI (AKTUALNI PRIMJERI, SNIMKE)

20. MIMIKA I GESTE (kari, Young:Govor lica, Pease:Govor tijela)

21. GOVORNIK I PUBLIKA. (Umijee javnog nastupa)


13/16


13

22. GOVORNIK KAO GLUMAC.

23. NOVINSKI ANROVI (Bikup: Osnove javnog komuniciranja)

24. NAGLASAK (Paul Garde)

25. PAMENJE I VJEBE ZA PAMENJE (Zarevski: Psihologija pamenja i uenja)26. PRINCIPI I STRATEGIJE PREGOVARANJA (Tudor: Kompletan pregovara)

27. POSLOVNE I PREGOVARAKE TAKTIKE (Tudor)

28. POSLOVN KOMUNIKACIJA (SPEAKING PLUS i dr.)

29. NEVERBALNA KOMUNIKACIJA U RAZREDU

30. DJECA I MEDIJI

Studenti e dobiti dodatnu literaturu za svoje seminare (zavisno o temi seminara), a za neke teme posluit eim obvezna i izborna literatura. Broj tema ovisit e o broju studenata, a izbor teme ovisi o studentu/studenticiili e se tema odabrati prema afinitetu studenta/studentice i bit e van zadanog popisa tema.

Dodatne informacije o kolegijuZa uspjeno pisanje i izricanje govora treba se pridravati sljedee retorike sheme (I. kari: Temeljcisuvremenog govornitva)

KOMPOZICIJA GOVORA

I. UVOD

Zaglavak: pozdravljanje

predstavljanje

oslovljavanje.

Predgovor: stvaranje naklonosti prema govorniku

stvaranje zanimanja za temu.

II. GLAVNI DIO

Pria

Razdioba (u naelu dvojna)

Iznoenje (razlozi)Potkrijepe

Pobijanje

III. ZAKLJUAK

Saetak

Poziv

Efektni zavretak

Zahvala (i/ili isprika)


14/16


14

Nositeljica kolegija:

Dr. sc. Lina Pliko, doc.

www.unipu.hr

Asistentica:

Irena Mikulaco, prof.

www.unipu.hr(www.ffpu.hr)

E-adresa:[email protected]

Telefon: 052/ 500-504

PRILOG: Kalendar nastave

Datum TEME, ISHODI I LITERATURA

I. Uvod. Literatura. Upute za pisanje seminarskoga rada i upute za izlaganje govora

Student e moi pristupiti odabiru teme i zapoeti sastavljanje seminara (govora) i to jetemeljni ishod.Literatura: 2. (obvezna=O)

II. Openito o govoru. Komunikacijski proces. Govorni znakovi.Vjeba: itanje novinskih lanaka. Procjena glasovnih mogunosti. Razvijanje kritikogmiljenja i iznoenje vlastita stava.Student e biti osposobljen da govor odredi kao zaseban komunikacijski sustav i razvijakritiko miljenje i iznosi vlastitistav potujui ortoepsku normu.Literatura: 1. O

III. Temeljne govorne jedinice. Govorne funkcije i osnovna podjela na glas i tekstVjeba: itanje novinskih lanaka.Procjena glasovnih mogunosti. Razvijanje kritikog miljenja i iznoenje vlastita stava.Student e biti osposobljen da odredi govorne funkcije i razlui govor na glas i tekst, razvijakritiki odnos prema glasovnim mogunostima ostalih u grupi. Ishod je da se studentioslobode u izricanju javnog govora potujui druge sugovornike i ortoepsku normu.Literatura: 1. O

IV. Fiziologija i anatomija izgovora i sluanja.Vjeba: Interpretativno izgovaranje pjesme.Student e biti osposobljen da razmatra sve aspekte (anatomske, fizioloke, neuroloke,akustike, psiholingvistike) proizvodnje i primanja govora i normi i nekih odstupanja odnorme. Zato se daje kao primjer pjesma jer je ona najtei oblik izraavanja, a na pjesmi semogu reproducirati sve govornikove vjetine i znanja.Literatura: 1. O

V. Izgovor naglasaka hrvatskoga jezika.Vjeba: Interpretativno izgovaranje pjesme.Ishod: primjena naglasne i ortoepske norme HSJ.


VI. Izgovor naglasaka hrvatskoga jezika.Vjeba: Akcentuacija pjesme (zadana).
http://www.unipu.hr/http://www.unipu.hr/http://www.ffpu.hr/http://www.ffpu.hr/http://www.ffpu.hr/mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]://www.ffpu.hr/http://www.unipu.hr/


15/16


15

Ishod: primjena naglasne i ortoepske norme HSJ.


VII. Govorni dijelovi. Prozodijska sredstva: ton i intonacija.Mali govori (prema rasporedu).Ishod: Student e biti osposobljen

analizirati verbalno-glasovnu komunikaciju, procese i funkcije koje su povezane sprodukcijom govora te percepciju i produkciju oralnoga i pisanoga jezika, kao i oblikeneverbalne komunikacije, s naglaskom na tonu i intonaciji. Razvijanje kritikog miljenja iiznoenje vlastita stava. Izricanje govora.Literatura: 1. i 2. O i izborna literatura i razliiti izvori.

VIII. Glasnoai naglasak.Mali govori (prema rasporedu).Ishod: Student e biti osposobljen

analizirati verbalno-glasovnu komunikaciju, procese i funkcije koje su povezane sprodukcijom govora te percepciju i produkciju oralnoga i pisanoga jezika, kao i oblike

neverbalne komunikacije, s naglaskom na glasnoi i naglasku. Potujui ortoepsku normuiznosi vlastiti stav. Izricanje govora.Literatura: 1. i 2. O i izborna literatura i razliiti izvori.

IX. Boja glasa. Spektralni sastav.Mali govori (prema rasporedu).Ishod: Student e biti osposobljen

analizirati verbalno-glasovnu komunikaciju, procese i funkcije koje su povezane sprodukcijom govora te percepciju i produkciju oralnoga i pisanoga jezika, kao i oblikeneverbalne komunikacije, analizirati boju glasa govornika. Potujui ortoepsku normu iznosivlastiti stav. Izricanje govora.Literatura: 1. i 2. O i izborna literatura i razliiti izvori.

X. Stanke.Mali govori (prema rasporedu).Ishod: Student ebiti osposobljen

analizirati verbalno-glasovnu komunikaciju, procese i funkcije koje su povezane sprodukcijom govora te percepciju i produkciju oralnoga i pisanoga jezika, kao i oblikeneverbalne komunikacije, analizirati stanke govornika. Potujui ortoepsku normu iznosivlastiti stav. Izricanje govora.Literatura: 1. i 2. O i izborna literatura i razliiti izvori.

XI. Govorna brzina. Ritam.Mjerenje govorne brzine.Mali govori (prema rasporedu).Literatura: 1. i 2. O i izborna literatura i razliiti izvori.Ishod: Student e biti osposobljen

analizirati verbalno-glasovnu komunikaciju, procese i funkcije koje su povezane sprodukcijom govora te percepciju i produkciju oralnoga i pisanoga jezika, kao i oblikeneverbalne komunikacije, analizirati govornu brzinu govornika. Potujui ortoepsku normuiznosi vlastiti stav. Izricanje govora.

XII. Govorne modulacije.Vjebe: interpretativno itanje proznih tekstova.Literatura: 1. i 2. O i izborna literatura i razliiti izvori. Ishod: Student e bitiosposobljen

analizirati verbalno-glasovnu komunikaciju, procese i funkcije koje su povezane sprodukcijom govora te percepciju i produkciju oralnoga i pisanoga jezika, kao i oblikeneverbalne komunikacije, analizirati govorne modulacije govornika. Potujui ortoepskunormu iznosi vlastiti stav. Izricanje govora.

XIII. Nain izgovora glasnika.


16/16


16

Vjebe: interpretativno itanje tekstova na akavskom i kajkavskom narjeju.

Literatura: 1. i 2. O i izborna literatura i razliiti izvori.

Ishod: Student e biti osposobljen

analizirati verbalno-glasovnu komunikaciju, procese i funkcije koje su povezane sprodukcijom govora te percepciju i produkciju oralnoga i pisanoga jezika, kao i oblikeneverbalne komunikacije, analizirati izgovorne mane i izgovorne pogreke govornika.Potujui ortoepsku normu iznosi vlastiti stav. Izricanje govora.

XIV. Mimika i geste. Neverbalna komunikacija.Ponavljanje gradiva.Literatura: 1. i 2. O i izborna literatura i razliiti izvori. Ishod: Student e biti osposobljen

analizirati verbalno-glasovnu komunikaciju, procese i funkcije koje su povezane sprodukcijom govora te percepciju i produkciju oralnoga i pisanoga jezika, kao i oblikeneverbalne komunikacije. Potujui ortoepsku normu iznosi vlastiti stav. Izricanje govora.

XV. Zakljuno predavanje.Evaluacija.

Saetak kolegija i utvrivanje usvojenih znanja i vjetina, primjene ortoepske norme, analizanajuestalijih pogreaka.Literatura: O, I i D.

Documents

Govorno_izrazavanje