GOVOR O STANJU UNIJE

GOVOR O STANJU UNIJE

2016

#SOTEUec.europa.eu/soteu

Jean-Claude Juncker,predsjednik Europske komisije

14. rujna 2016.

Svake godine u rujnu predsjednik Europske komisije u Europskom parlamentu drži govor o stanju Unije, u kojem se osvrće na postignuća u protekloj godini i predstavlja prioritete za iduću godinu. U njemu predsjednik izlaže i načine na koje Komisija namjerava odgo-voriti na izazove s kojima se Europska unija mora najhitnije suočiti. Nakon govora slijedi plenarna rasprava kojom započinje dijalog Komisije s Parlamentom i Vijećem kako bi se pripremio radni program Komisije za iduću godinu.

Utemeljen u Ugovoru iz Lisabona, govor o stanju Unije predviđen je Okvirnim sporazu-mom o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije iz 2010. Tim je spo-razumom predviđeno i to da predsjednik Komisije predsjedniku Europskog parlamenta i predsjedništvu Vijeća šalje pismo namjere u kojem su podrobno izložene mjere koje Komi-sija namjerava poduzeti putem zakonodavnih i drugih inicijativa do kraja sljedeće godine (u ovom slučaju do kraja 2017.).

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker svoj će drugi govor o stanju Unije održati 14. rujna 2016.

Odobrena verzija njegova govora o stanju Unije 2016., pismo namjere te izvješće o na-pretku u području Komisijinih deset prioriteta nalaze se u ovoj knjižici. Potpuni transkript govora i predsjednikove završne napomene, ostale jezične verzije i dodatni materijali do-stupni su na http://ec.europa.eu/soteu.

Sve to daje potpunu sliku stanja Unije 2016. sa stajališta predsjednika Junckera. Govor o stanju Unije doprinos je Europske komisije neformalnom sastanku 27 čelnika država i vlada u Bratislavi 16. rujna 2016.

SADRŽAJPrema boljoj Europi – Europi koja štiti, osnažuje i brani 5

Pismo namjere predsjedniku Martinu Schulzu i premijeru Robertu Ficu 23

Napredak u području deset prioriteta Europske komisije 33

Posjeti članova Komisije nacionalnim parlamentima od početka mandata (1. studenoga 2014. – 9. rujna 2016.) 45

Dijalozi s građanima u državama članicama (1. studenoga 2014. – 10. rujna 2016.) 49

GOVOR O STANJU UNIJE 2016.PREMA BOLJOJ EUROPI –

EUROPI KOJA ŠTITI, OSNAŽUJE I BRANI

ZAVRŠNA VERZIJA

6

GOVOR O STANJU UNIJE 2016.PREMA BOLJOJ EUROPI – EUROPI KOJA ŠTITI, OSNAŽUJE I BRANI

UVOD

Gospodine predsjedniče,

poštovani zastupnici Europskoga parlamenta,

na ovom sam vam mjestu prošle godine rekao da stanje naše Unije nije dobro. Rekao sam da u ovoj Uniji nema dovoljno Europe. I da u toj Uniji nema dovoljno unije.

Danas neću reći da je sada sve u redu.

Jer nije.

Budimo iskreni pri utvrđivanju stanja.

Naša je Europska unija, barem dijelom, u egzistencijalnoj krizi.

Tijekom ljeta pozorno sam slušao zastupnike u ovom Parlamentu, predstavnike vlada, mnoge zastu-pnike u nacionalnim parlamentima i obične građane Europe koji su sa mnom podijelili svoje mišljenje.

Svjedok sam više desetljeća integracije EU-a. Bilo je mnogo trenutaka u kojima smo pokazali svoju sna-gu. Naravno, prolazili smo i kroz brojna teška vremena i krize.

Ali nikad dosad nisam vidio tako malo zajedništva među našim državama članicama. Tako malo pod-ručja u kojima su suglasne djelovati zajedno.

Nikad dosad nisam čuo da toliko predsjednika govori samo o svojim problemima, a Europu, ako je se uopće dotaknu, spomenu tek usput.

Nikad dosad nisam vidio da predstavnici institucija EU-a određuju toliko drukčije prioritete koji su pone-kad potpuno suprotni onima nacionalnih vlada i parlamenata. Kao da više ne postoji povezanost između EU-a i njezinih glavnih gradova.

Nikad dosad nisam vidio da su nacionalne vlade toliko oslabljene snagama populizma i paralizirane strahom od poraza na sljedećim izborima.

Nikad dosad nisam vidio toliku podijeljenost i tako malo zajedništva u Uniji.

Na nama je da donesemo važnu odluku.

Hoćemo li podleći lako shvatljivom osjećaju frustracije? Hoćemo li si dopustiti da upadnemo u kolektivnu depresiju? Želimo li da nam se Unija pred očima raspadne?

7


Ili ćemo reći: Nije li sada trenutak da se priberemo? Nije li sada trenutak da zasučemo rukave i udvo-stručimo, utrostručimo napore? Nije li sada trenutak kada Europa više nego ikad treba odlučno vodstvo, a ne političare koji napuštaju brod?

Razmišljanja o stanju Unije moramo započeti s osjećajem za stvarnost i velikom iskrenošću.

Prvo, moramo prihvatiti činjenicu da u Europi imamo mnogo neriješenih pitanja. U to nema sumnje.

Od visoke nezaposlenosti i socijalne nejednakosti, golemog javnog duga, golemog izazova integracije izbjeglica do stvarnih prijetnji domaćoj i vanjskoj sigurnosti – nema države članice koja nije pogođena neprestanim krizama našeg doba.

Čak smo suočeni i s nesretnom činjenicom da će nas jedna članica napustiti.

Drugo, moramo biti svjesni da svijet prati naše poteze.

Upravo sam se vratio sa sastanka skupine G20 u Kini. Europa na tom važnom svjetskom okupljanju zauzima 7 mjesta za stolom. Usprkos našoj snažnoj prisutnosti bilo je više pitanja nego zajedničkih odgovora.

Hoće li Europa i dalje moći sklapati trgovinske sporazume i osmišljavati gospodarske, društvene i eko-loške standarde za cijeli svijet?

Hoće li se europsko gospodarstvo konačno oporaviti ili će nastaviti s niskim rastom i niskom inflacijom u sljedećem desetljeću?

Hoće li Europa i dalje biti vodeća u svijetu u pogledu borbe za ljudska prava i temeljne vrijednosti?

Hoće li Europa podići svoj glas, jedinstveni glas, kada joj bude ugrožena teritorijalna cjelovitost protivno međunarodnom pravu?

Ili će Europa nestati s međunarodne pozornice i drugima prepustiti da oblikuju svijet?

Znam koliko biste vi ovdje u Parlamentu doista htjeli dati jasne odgovore na ta pitanja. Ali naše riječi moraju biti popraćene zajedničkim djelovanjem. Inače će to ostati samo riječi. A samim riječima ne mo-žete utjecati na međunarodna pitanja.

Treće, moramo priznati da probleme ne možemo riješiti još jednim govorom. Ili još jednim sastankom na vrhu.

Ovo nisu Sjedinjene Američke Države, gdje predsjednik drži govor o stanju Unije pred oba doma Kongre-sa, a milijuni građana uživo na televiziji prate svaku njegovu riječ.

U usporedbi s tim, govor o stanju Unije u Europi očit je dokaz nepotpunosti naše Unije. Danas govorim pred Europskim parlamentom. A u petak ću se sastati odvojeno s predsjednicima država i vlada u Bratislavi.

8


Stoga u svojem govoru ne mogu tražiti samo vašu podršku, ne uzimajući u obzir ono što će mi šefovi država i vlada reći u petak. Isto tako, ne mogu otići u Bratislavu s drukčijom porukom od one koju imam za vas. Moram uzeti u obzir obje razine demokracije u našoj Uniji jer su obje jednako važne.

Mi nismo Sjedinjene Europske Države. Naša je Europska unija mnogo složenija. Nepoštovanje te slože-nosti bila bi pogreška koja bi nas dovela do krivih rješenja.

Europa može funkcionirati samo ako se govori kojima se podržava naš zajednički projekt ne održavaju samo u ovom časnom Parlamentu, već i u parlamentima svih država članica.

Europa može funkcionirati samo ako svi radimo za jedinstvo i zajedništvo i zaboravimo na rivalstvo između nadležnosti i institucija. Europa će tek tada biti više od pukog skupa svojih dijelova. I tek će tada biti jača i bolja nego što je danas. Tek će tada šefovi institucija EU-a i nacionalnih vlada moći povratiti povjerenje europskih građana u naš zajednički projekt.

Europskim je građanima dosta beskonačnih sukoba, svađa i prepucavanja.

Europljani žele konkretna rješenja za stvaran problem s kojim se Unija suočava. I žele više od obećanja, rezolucija i zaključaka sa sastanaka na vrhu. To su već previše puta čuli i vidjeli.

Europski građani žele zajedničke odluke koje će se brzo i učinkovito provesti.

Da, potrebna nam je dugoročna vizija. Komisija će takvu viziju za budućnost iznijeti u Bijeloj knjizi u ožuj-ku 2017., uoči 60. obljetnice Ugovorâ iz Rima. Predložit ćemo način jačanja i reformiranja ekonomske i monetarne unije. Uzet ćemo u obzir i političke i demokratske izazove s kojima će se naša Unija s 27 članica suočavati u budućnosti. Naravno, Europski parlament bit će izravno uključen u taj proces, a bit će uključeni i nacionalni parlamenti.

No sama vizija neće biti dovoljna. Našim je građanima mnogo potrebnije znati da netko upravlja. Da netko odgovara na izazove našeg doba.

Europa je uže s mnogo niti – funkcionira samo kada ga svi potežemo u istom smjeru: institucije EU-a, nacionalne vlade i nacionalni parlamenti. Ponovno moramo pokazati da je to moguće, u određenim područjima u kojima su zajednička rješenja najnužnija.

Stoga predlažem pozitivni program konkretnog europskog djelovanja za sljedećih dvanaest mjeseci.

Jer smatram da je sljedećih dvanaest mjeseci presudno za ponovno ujedinjenje naše Unije. Ako želimo nadvladati tragične podjele između istoka i zapada koje su se pojavile posljednjih mjeseci. Ako želimo pokazati da možemo brzo i odlučno reagirati u pitanjima koja su uistinu važna. Ako svijetu želimo poka-zati da je Europa i dalje sila koja je sposobna zajednički djelovati.

Moramo krenuti na posao.

9


Jutros sam poslao pismo s tom porukom predsjedniku Schulzu i premijeru Ficu.

Sljedećih dvanaest mjeseci ključni su za izgradnju bolje Europe:

Europe koja štiti;

Europe koja čuva europski način života;

Europe koja osnažuje naše građane;

Europe koja brani na svojem teritoriju i izvan njega i

Europe koja preuzima odgovornost.

EUROPA KOJA ČUVA NAŠ NAČIN ŽIVOTA

Uvjeren sam da je europski način života vrijednost koju treba očuvati.

Čini mi se da su mnogi zaboravili što znači biti Europljanin.

Što znači biti dio ove Unije Europljana, odnosno što je zajedničko poljoprivredniku iz Litve i samohra-noj majci iz Zagreba ili medicinskoj sestri iz Vallette i studentu iz Maastrichta.

Podsjetiti se zašto su europske nacije odlučile surađivati.

Podsjetiti se zašto su 1. svibnja 2004. mase ljudi na ulicama Varšave slavile solidarnost.

Podsjetiti se zašto se 1. siječnja 1986. europska zastava ponosno zavijorila na trgu Puerta del Sol.

Podsjetiti se da je Europa pokretačka sila koja može pridonijeti ujedinjenju Cipra, u čemu podupirem oba predsjednika na Cipru.

Europa nadasve znači mir. Činjenica da je naj-dulje razdoblje mira u pisanoj povijesti u Eu-ropi započelo osnivanjem Europskih zajednica nije slučajnost.

70 godina trajnog mira u Europi. U svijetu u kojemu se trenutačno vodi 40 oružanih su-koba koji svake godine odnose 170 000 ljud-skih života.

Naravno, ne možemo reći da se oko svega slažemo. Da, često imamo nesuglasice. Ponekad se sukoblja-vamo. Ali se sukobljavamo riječima. I sukobe rješavamo za stolom, a ne u rovovima.

1500 1700 1800 1900 2000

godinatrajnog mira70

MirRat

10


Sastavni dio europskog načina života naše su vrijednosti.

Vrijednosti slobode, demokracije, vladavine prava. Vrijednosti za koje smo se stoljećima borili na bojišti-ma i tribinama.

Mi Europljani nikako ne možemo prihvatiti da se poljske radnike maltretira, tuče ili čak ubija na ulicama Harlowa. Slobodno kretanje radnika jednako je tako zajednička europska vrijednost kao i naša bor-ba protiv diskriminacije i rasizma.

Mi Europljani čvrsto se protivimo smrtnoj kazni jer vjerujemo u vrijednost ljudskog života i tu vri-jednost poštujemo.

Mi Europljani vjerujemo i u neovisne, učinkovite pravosudne sustave. Neovisnim se sudstvom osi-gurava da vlade, poduzeća i pojedinci poštuju pravila. Učinkoviti pravosudni sustavi potpora su gospo-darskom rastu i branici temeljnih prava. Zato Europa promiče i brani vladavinu prava.

Biti Europljanin znači i biti otvoren i trgovati sa susjedima umjesto da s njima ratujemo. Znači to, da smo najveći trgovinski blok u svijetu, koji je sklopio trgovinske sporazume ili pregovara o trgovinskim sporazumima s više od 140 partnera diljem svijeta.

A trgovina znači zapošljavanje – za svaku milijardu eura ostvarenu izvozom, otvara se dodatnih 14 000 radnih mjesta diljem EU-a. A više od 30 milijuna radnih mjesta, odnosno svako sedmo radno mjesto u EU-u, danas ovisi o izvozu u ostatak svijeta.

Stoga Europa radi na otvaranju tržištâ prema Kanadi – jednom od naših najbližih partnera, koji dijeli naše interese, vrijednosti, naše po-štovanje vladavine prava i razumijevanje kul-

turne raznolikosti. Trgovinski sporazum između EU-a i Kanade najbolji je i najnapredniji sporazum koji je EU ikada dogovorio. Zajedno s vama i sa svim državama članicama radit ću na što skorijem postizanju ratifikacije tog sporazuma.

Biti Europljanin znači imati pravo na zaštitu svojih osobnih podataka u okviru čvrstih europskih zakona. Jer Europljani ne žele da im bespilotne letjelice nad glavama bilježe svaki korak, a poduzeća svaki klik mišem. Zato su se Parlament, Vijeće i Komisija u svibnju ove godine dogovorili o zajedničkoj europskoj uredbi o zaštiti podataka. Riječ je o čvrstom europskom propisu koji se primjenjuje na sva po-duzeća, neovisno o njihovu poslovnom nastanu, svaki put kad obrađuju vaše podatke. Jer Europa cijeni privatnost. To je pitanje ljudskog dostojanstva.

Biti Europljanin znači i raditi u ravnopravnim i poštenim uvjetima.

Za svakumilijardu eura ostvarenu izvozom, otvara se dodatnih 14 000 radnih mjesta diljem EU-a.

11


Znači to da bi radnici trebali primati jednaku plaću za jednak rad na istome radnom mjestu. Pitanje je to socijalne pravde. I zato Komisija podržava naš Prijedlog direktive o upućivanju radnika. Unu-tarnje tržište nije mjesto na kojemu se radnike iz istočne Europe može iskorištavati ili podvrgavati nižim socijalnim standardima. Europa nije Divlji zapad nego socijalno tržišno gospodarstvo.

Ravnopravni uvjeti znače i to da su u Europi potrošači zaštićeni od kartela i zlouporabe moćnih poduzeća te da svako poduzeće, veliko ili malo, mora plaćati porez ondje gdje ostvaruje dobit. To vrijedi i za divove poput Applea čija je tržišna vrijednost veća od BDP-a 165 država svijeta. U Europi ne prihvaćamo da se moćna poduzeća iza kulisa nezakonito pogađaju o svojim porezima.

Razina oporezivanja u zemlji poput Irske nije pitanje u našoj nadležnosti. Irska ima suvereno pravo odrediti onu stopu poreza koju želi. Ali nije pravedno da jedno poduzeće može utajiti porez čiji je prihod mogao ići irskim obiteljima i poduzećima, bolnicama i školama. Komisija se brine o očuvanju te pra-vednosti. To je socijalna dimenzija prava tržišnoga natjecanja. A to je ono za što se Europa zalaže.

Biti Europljanin znači i biti dio kulture koja u sve globaliziranijem svijetu štiti naše radnike i industrije. Primjer su tisuće radnika u belgijskom mjestu Gosselies kojima prijeti gubitak posla. Zahvaljujući za-konodavstvu EU-a poduzeće u kojemu rade morat će s njima povesti istinski socijalni dijalog. A radnici i tijela lokalne vlasti mogu računati na europsku solidarnost i pomoć iz fondova EU-a.

Biti Europljanin znači i zauzeti se za našu industriju čelika. Već je na snazi 37 antidampinških i anti-subvencijskih mjera kojima se naša industrija čelika štiti od nepoštenog tržišnog natjecanja. Ali moramo učiniti još više jer prekomjerna proizvodnja u nekim dijelovima svijeta ugrožava opstanak europskih proizvođača. Zbog toga sam ove godine dvaput posjetio Kinu kako bismo riješili pitanje prekomjernog kapaciteta. To je i razlog zbog kojega je Komisija predložila izmjenu pravila niže pristojbe. Sjedinjene Američke Države na uvoz kineskoga čelika primjenjuju uvoznu tarifu od 265 %, a ovdje u Europi neke vlade već godinama zahtijevaju da smanjimo tarife za kineski čelik. Pozivam sve države članice i ovaj Parlament da podrže Komisiju u jačanju naših instrumenata trgovinske zaštite. U provedbi politike slobodne trgovine ne smijemo biti naivni već jednako sposobni odlučno odgovoriti na damping kao što su to uči-nile Sjedinjene Američke Države.

Važna sastavnica europskog načina života koju želim sačuvati jest naš poljoprivredni sektor. Komisija će uvijek stajati uz naše po-ljoprivrednike, posebno kada prolaze kroz teš-ke trenutke, kao danas. Prošle je godine sektor mlijeka i mliječnih proizvoda bio pogođen zabranom koju je uvela Rusija. Stoga je Komisija mobilizirala 1 milijardu eura za potporu proizvođačima mlijeka kako bi im se pomoglo da ponovno stanu na noge. Zato što ne prihvaćam da je mlijeko jeftinije od vode.

Europa će uvijek stajati uz svoje poljoprivrednike.

Ove je godine naš sektor mlijeka i mliječnih

proizvoda dobio1 milijardu eura

izvanredne potpore EU-a.

12


Biti Europljanin za većinu od nas podrazumi-jeva i euro. Tijekom globalne financijske krize euro je ostao jak i zaštitio nas od još veće nestabilnosti. Euro je vodeća svjetska valuta koja donosi ogromne, često nevidljive gospo-darske koristi. Zahvaljujući monetarnoj politici Europske središnje banke države članice eu-ropodručja ove su godine uštedjele 50 mili-jardi eura u plaćanjima kamata. To je dodat-

nih 50 milijardi eura koje naši ministri financija mogu i trebaju uložiti u gospodarstvo.

Mario Draghi održava stabilnost naše valute i više od mnogih naših država članica doprinosi zapošlja-vanju i rastu.

Istina je da smo mi Europljani bili pogođeni nezapamćenom financijskom i dužničkom krizom. Međutim, istina je i to da su u 2009. javni deficiti država europodručja u prosjeku iznosili 6,3 %, dok su danas niži od 2 %.

U protekle tri godine gotovo 8 milijuna ljudi pronašlo je posao, od čega 1 milijun samo u Španjol-skoj, zemlji čiji je oporavak od krize i dalje impresivan.

Volio bih da izabrani političari svugdje u Europi to češće spominju u svojim govorima.

Jer u našoj nepotpunoj Uniji nikakvo vodstvo na europskoj razini ne može zamijeniti nacionalno vodstvo.

Europske nacije moraju zastupati argument za jedinstvo. Nitko to ne može učiniti umjesto njih.

One to mogu.

Iako različiti, možemo biti ujedinjeni.

Velike, demokratske europske nacije ne smiju posrnuti pod naletima populizma.

Europa ne smije ustuknuti pred terorizmom.

Ne – države članice moraju izgraditi Europu koja štiti. A mi, europske institucije, moramo im pomoći da to obećanje ispune.

EUROPA KOJA OSNAŽUJE

Europska unija trebala bi ne samo čuvati europski način života već i osnažiti one koji žive takvim životom.

Moramo raditi na stvaranju Europe koja osnažuje naše građane i naše gospodarstvo, koji danas prelaze na digitalne tehnologije.

Zahvaljujući monetarnoj politiciEuropske središnje banke,

države članiceeuropodručja ovesu godine uštedjele50 milijardi eura.

%

13


Digitalne tehnologije i komunikacije danas prožimaju svaki aspekt života.

Sve što je za njih potrebno jest pristup brzom internetu. Moramo biti povezani. Našem je gospodarstvu to potrebno. Našim je ljudima to potrebno.

A u tu povezivost moramo početi ulagati odmah.

Stoga Komisija danas predlaže reformu europskih tržišta telekomunikacija. Želimo stvoriti novi prav-ni okvir kojim ćemo privući i omogućiti ulaganja u povezivost.

Poduzeća bi trebala moći planirati svoja ulaganja u Europu za sljedećih 20 godina. Jer ulaganje u nove mreže i usluge može dovesti do otvaranja najmanje 1,3 milijuna novih radnih mjesta tijekom sljedećeg desetljeća.

Svatko bi trebao imati koristi od povezivosti.

Zato Komisija danas predlaže potpuno uvo-đenje sustava mobilne komunikacije pete generacije (5G) diljem Europske unije do 2025. Time bi se mogla otvoriti dodatna dva milijuna radnih mjesta u EU-u.

Povezivost koja bi koristila svakome znači da ne bi trebalo biti bitno gdje živite ili koliko zarađujete.

Stoga danas predlažemo da se do 2020. u središtu javnog života svakog sela i grada u Europi osigura besplatan pristup bežičnom internetu.

U tom prelasku na digitalne tehnologije potrebno je i osnažiti naše umjetnike i stvaratelje i zašti-titi njihova djela. Umjetnici i stvaratelji naše su najvrjednije blago. Stvaranje sadržaja nije hobi. To je profesija. I dio je naše europske kulture.

Želim da novinari, izdavači i autori budu pošteno plaćeni za svoj rad i da pritom nije važno rade li u stu-diju ili dnevnom boravku, šire li svoja djela u papirnatom ili elektroničkom obliku i objavljuju li ih tiska-njem ili stavljanjem hiperpoveznice na web.

Upravo je to ono što želimo postići reformom europskih pravila o autorskim pravima koju danas predlažemo.

Osnaživanje našeg gospodarstva znači ulaganje ne samo u povezivost već i u otvaranje radnih mjesta.

Zato Europa mora mnogo ulagati u svoje mlade, u one koji su u potrazi za zaposlenjem i u svoja novo-osnovana poduzeća.

Potpunim uvođenjem 5G mreže doprinijet će se otvaranju više od2 milijuna radnih mjesta do 2025.

5G

14


Plan ulaganja za Europu, u vrijednosti od 315 milijardi eura, koji smo u ovome domu usuglasili prije samo dvanaest mjeseci, u svojoj prvoj godini već je osigurao ulaganja u iznosu od 116 milijardi eura – od Latvije do Luksemburga.

Zajmove je dobilo više od 200 000 malih po-duzeća i novoosnovanih poduzeća. A novi je posao dobilo više od 100 000 ljudi. Za to je

zaslužan novi Europski fond za strateška ulaganja koji sam ja predložio, moja Komisija izgradila, a vi ovdje u Europskome parlamentu u rekordnome roku poduprli i donijeli.

A sada idemo i korak dalje. Danas predlažemo da se udvostruči trajanje toga Fonda te da mu se udvostruče financijski kapaciteti.

Uz vašu potporu pobrinut ćemo se da naš Fond do 2020. osigura ulaganja od ukupno najmanje 500 milijardi eura – pola bilijuna. No tu nećemo stati i radit ćemo na tome da do 2022. dosegnemo iznos od 630 milijardi EUR. Naravno, to ćemo još brže ostvariti uz potporu država članica.

Uz ova nastojanja da privučemo privatna ulaganja, moramo osigurati i pravo okruženje za ulaganja.

Zahvaljujući zajedničkim europskim naporima i europske su banke u mnogo boljem stanju nego prije dvije godine. Europa treba svoje banke. No za financijsku stabilnost loše je da se gospodarstvo gotovo isključivo oslanja na kredite banaka. To je loše i za poduzeća kao što smo vidjeli tijekom financijske kri-ze. Zato je sada nužno da hitno ubrzamo rad na uniji tržišta kapitala. Komisija vam danas predlaže konkretan plan provedbe.

Zahvaljujući uniji tržišta kapitala naš će fi-nancijski sustav biti otporniji. Poduzeća će imati jednostavniji i raznolikiji pristup finan-ciranju. Zamislite novoosnovano poduzeće u Finskoj koje ne može dobiti kredit banke. U ovome trenutku nema mnogo izbora. Uni-ja tržišta kapitala osigurat će alternativne, važne izvore financiranja kako bi se po-moglo novoosnovanim poduzećima – po-slovne anđele, poduzetnički kapital, tržišno financiranje.

Navedimo tek jedan primjer – prije gotovo godinu dana iznijeli smo prijedlog koji će bankama olakšati odobravanje kredita. Njime bi se poduzećima iz EU-a osigurala dodatna financijska sredstva u iznosu od 100 milijardi eura. Zato vas molim da ubrzamo donošenje.

Europa će ulagati u svoja novoosnovana poduzeća, u svoje mlade, u svoje nezaposlene.

Prva godina:116 milijardi EUR

Ukupnasredstva

Plana ulaganja:315 milijardi

EUR

Unijom tržišta kapitala moglo bi se osigurati najmanje 100 milijardi EUR dodatnih sredstava za poduzeća iz EU-a.

15


Naš europski Plan ulaganja bio je unutar Europe uspješniji nego što je itko očekivao i sada će postati globalan. A to su tražili mnogi od vas i mnoge države članice.

Danas pokrećemo ambiciozan Plan ulaganja za Afriku i susjedstvo kojim bi se mogla osigura-ti ulaganja u iznosu od 44 milijarde eura. A uključe li se i države članice, iznos bi mogao dosegnuti 88 milijardi eura.

Ista je logika dobro funkcionirala za naš Plan ulaganja: upotrijebit ćemo javna sredstva kao jamstvo za privlačenje javnih i privatnih ula-ganja kako bismo doista otvorili radna mjesta.

Time će se nadopuniti naša razvojna pomoć i omogućiti rješavanje jednog od glavnih uzroka migracija. To je ključno jer je gospo-darski rast u zemljama u razvoju na najnižoj razini od 2003. Novi plan pomoći će onima koji bi inače u potrazi za boljim životom morali krenuti na opasna putovanja.

Koliko god ulagali u poboljšanje uvjeta u inozemstvu, moramo ulagati i u rješavanje humanitarne krize kod kuće. A ponajviše moramo ulagati u svoje mlade ljude.

Ne želim se pomiriti s time da Europa bude kontinent nezaposlenih mladih.

Ne želim se pomiriti s time da bi oni rođeni nakon 2000., generacija Y, mogli biti prvi naraštaj u zadnjih 70 godina koji je siromašniji od svojih roditelja.

Naravno, to je ponajprije zadaća nacionalnih vlada. Ali Europska unija može poduprijeti njihova nasto-janja. To činimo s pomoću EU-ova Jamstva za mlade koji je uspostavljen prije tri godine. Moja je Komisija unaprijedila učinkovitost i ubrzala ostvarenje ciljeva Jamstva za mlade. Više od 9 milijuna

mladih ljudi već je osjetilo prednosti toga programa. Riječ je o 9 milijuna mladih ljudi koji su zahvaljujući EU dobili posao, pri-pravništvo ili naukovanje. I nastavit ćemo provoditi Jamstvo za mlade diljem Europe, i tako unaprjeđivati vještine Europljana i po-magati regijama i mladima kojima je pomoć najpotrebnija.

To ostvarujemo i programima Erasmus u koje se već uključilo 5 milijuna studenata. Zahva-

ljujući Erasmusu mladi se sele, putuju, rade, studiraju i stječu izobrazbu u zemljama EU-a. A svaki treći mladi student iz programa Erasmus Plus dobio je ponudu zaposlenja od poduzeća u kojem je stjecao izobrazbu.

Zahvaljujući europskom Jamstvu za mlade

više od 9 milijuna mladih dobilo je posao, pripravništvo ili naukovanje.

Svaki treći student programa Erasmus+ dobije ponudu za posao od poduzeća u kojem je bio pripravnik.

16


Mi možemo i više. U Europi ima mnogo mladih socijalno osviještenih osoba koje su voljne znatno prido-nijeti društvu i pomoći u iskazivanju solidarnosti. Možemo im stvoriti priliku za to.

Solidarnost je ljepilo koje Uniju drži na okupu.

Riječ solidarnost 16 puta se pojavljuje u osnivačkim ugovorima koje su sve naše države članice prihvatile i ratificirale.

Naš europski proračun živ je primjer financijske solidarnosti.

Impresivna je solidarnost u zajedničkoj primjeni europskih sankcija kad Rusija krši međunarodno pravo.

Euro je izraz solidarnosti.

Naša razvojna politika snažan je vanjski znak solidarnosti.

A kad je u pitanju upravljanje izbjegličkom krizom, počela se pojavljivati solidarnost. Uvjeren sam da je potrebno mnogo više solidarnosti. No znam i da se solidarnost mora iskazati dobrovoljno. Mora doći iz srca. Do nje se ne može silom.

Često najspremnije iskazujemo solidarnost kad smo suočeni s krizama.

Kad su gorjela portugalska brda, talijanski su ih zrakoplovi gasili.

Kad je zbog poplava Rumunjska ostala bez struje, švedski su je generatori ponovno osvijetlili.

Kad su tisuće izbjeglica stigle na grčku obalu, zaklon su našli u slovačkim šatorima.

U istome duhu Komisija danas predlaže osnivanje Europskih snaga solidarnosti. Mladi diljem EU-a moći će pružiti svoju pomoć ondje gdje je najpotrebnija, kao odgovor na krizne situacije poput izbjegličke krize ili nedavnih potresa u Italiji.

Želim da se Europske snage solidarnosti aktiviraju prije kraja godine. A da do 2020. u njima sudjeluje prvih 100 000 mladih Europljana.

Dobrovoljnim sudjelovanjem u Europskim snagama solidarnosti ti će mladi ljudi dobiti priliku razvijati vještine te steći ne samo radno nego i vrijedno životno iskustvo.

EUROPA KOJA BRANI

Europa koja štiti Europa je koja brani – i na svojem teritoriju i izvan njega.

Moramo se braniti od terorizma.

17


Od madridskog bombaškog napada 2004. u Europi je bilo više od 30 terorističkih napada – 14 samo u prošloj godini. Više od 600 nedužnih ljudi poginulo je u gradovima poput Pariza, Bruxellesa, Nice i Ansbacha.

Kako smo stajali rame uz rame u tuzi, tako moramo biti jedinstveni i u odgovoru.

Barbarska djela iz prošle godine ponovno su nam pokazala za što se borimo – za europski način života. Suočeni s neljudskim moramo ostati vjerni svojim vrijednostima, vjerni sebi. A mi smo demokratska društva, pluralistička društva, otvorena i tolerantna.

No ta tolerancija ne smije ugrožavati našu sigurnost.

Zato moja Komisija od prvoga dana sigurnost smatra prioritetom – kažnjavamo terorizam i strane borce diljem EU-a, borimo se protiv upotrebe va-trenog oružja i financiranja terorizma, surađujemo s internetskim poduzećima kako bismo s interneta uklonili terorističku propagandu i borimo se protiv radikalizacije u europskim školama i zatvorima.

Ali čeka nas još posla.

Moramo znati tko prelazi naše granice.

Zato ćemo granice štititi novom Europskom graničnom i obalnom stražom, što se upravo forma-lizira u Parlamentu i Vijeću, samo devet mjeseci nakon što ju je Komisija predložila. Frontex već ima više od 600 policajaca na terenu u Grčkoj na granici s Turskom te više od njih 100 u Bugarskoj. Sada bi institucije EU-a i države članice trebale blisko surađivati kako bi se nova agencija brzo osnovala. Želim da od listopada na vanjskim granicama Bugarske bude najmanje 200 dodatnih službenika graničnog nadzora i 50 dodatnih vozila

Svoje ćemo granice braniti i strogom kontrolom svih koji ih prelaze, a mjeru o tome donijet ćemo do kraja godine. Svaki put kad netko uđe u EU ili izađe iz EU-a, zabilježit će se podaci o vremenu, mjestu i razlogu ulaska ili izlaska.

Do studenoga ćemo predložiti Europski sustav za informacije o putovanjima – automatizirani su-stav kojim se utvrđuje tko smije putovati u Europu. Tako ćemo znati tko putuje u Europu i prije nego što stigne ovamo.

A te podatke svi trebamo. Koliko smo puta zadnjih mjeseci čuli priče o tome da su podaci postojali u ne-koj bazi podataka u jednoj zemlji, ali nisu došli do nadležnih tijela u drugoj koja ih je mogla iskoristiti.

Sigurnost granica znači i da razmjena informacija i obavještajnih podataka mora biti prioritet. Zbog toga ćemo ojačati Europol – europsku agenciju koja pruža potporu nacionalnim tijelima kaznenog progona – tako

EU je ponudio utočište većem broju sirijskih izbjeglica od bilo koje druge zemlje koja ne graniči sa Sirijom.

Australija + SAD + Kanada + Japan(~40 000 izbjeglica)

EU(više od milijun izbjeglica)

18


što ćemo mu osigurati bolji pristup bazama podataka i više sredstava. Protuteroristička postrojba koja tre-nutačno broji 60 ljudi ne može osigurati nužnu potporu 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu.

Europa koja štiti – to je Europa koja naše interese brani i izvan naših granica.

Činjenice su jasne: svijet je sve veći, a mi smo sve manji.

Mi, Europljani, danas činimo 8 % svjetske populacije, a do 2050. taj će udio pasti na 5 %. Tada više ni jedna zemlja EU-a neće biti među vodećim svjetskim gospodar-stvima. A gdje bi bio EU kao cjelina? I dalje na vrhu ljestvice.

Naši neprijatelji žele da se podijelimo.

Naša bi podjela išla u korist našim konkurentima.

Jedino zajedno jesmo i ostat ćemo sila na koju treba računati.

Međutim, iako je Europa ponosna na svoj položaj meke sile od globalne važnosti, ne smijemo biti naivni. U našem sve opasnijem susjedstvu meka sila nije dovoljna.

Uzmite kao primjer okrutnu borbu za Siriju. Njezine su posljedice za Europu izravne. Naše gradove na-padaju teroristi trenirani u kampovima Islamske države. Ali gdje je Unija i gdje su njezine države članice kad je riječ o pregovorima za rješavanje sukoba?

Federica Mogherini, naša Visoka predstavnica i moja potpredsjednica, radi fantastičan posao. Međutim, ona mora postati naša europska ministrica vanjskih poslova preko koje će sve diplomatske službe, bilo velikih bilo malih zemalja, zajedničkim snagama ostvariti utjecaj u međunarodnim pregovorima. Zbog toga danas pozivam na izradu europske strategije za Siriju. U raspravama o budućnosti Sirije trebao bi se čuti Federicin glas. Na taj način Europa može pomoći u ponovnoj izgradnji mira te pluralističkog i tolerantnog civilnog društva u Siriji.

Europa treba očvrsnuti. To je najvidljivije u našoj obrambenoj politici.

Europa si više ne može priuštiti oslanjanje na tuđu vojnu snagu niti dopustiti da Francuska sama brani svoju čast u Maliju.

Moramo preuzeti odgovornost za zaštitu svojih interesa i europskog načina života.

Tijekom zadnjeg desetljeća sudjelovali smo u više od 30 civilnih i vojnih misija EU-a od Afrike do Afga-nistana. Ali bez stalne strukture ne možemo učinkovito djelovati. Hitne se operacije odgađaju. Imamo odvojena sjedišta za paralelne misije, čak i kad se one odvijaju u istoj zemlji ili gradu. Vrijeme je da se omogući da imamo jedinstveno sjedište za te operacije.

Europljani danas čine 8 %svjetskog stanovništva –

2050. taj će udiobiti samo 5 %

19


Trebali bismo se usmjeriti i na stvaranje zajedničke vojne imovine, koja bi u nekim slučajevima bila u vla-sništvu EU-a i koja bi, naravno, u potpunosti bila komplementarna s NATO-om.

Poslovni je model jasan. Nedostatak suradnje u obrambenim pitanjima Europu košta između 25 i 100 milijardi eura godišnje, ovisno o području. Mogli bismo taj novac puno bolje iskoristiti.

To je moguće ostvariti. U postupku smo izgradnje multinacionalne flote zračnih tankera. Ponovimo taj primjer!

Kako bi europska obrana bila snažna, europskoj obrambenoj industriji potrebne su inovacije. Stoga ćemo, kako bismo što snažnije potaknuli istraživanja i inovacije, prije kraja godine predložiti uspostavu Europskog fonda za obranu.

Zemljama članicama koje to žele Ugovorom iz Lisabona omogućuje se udruživanje obrambenih kapaci-teta stalnom strukturiranom suradnjom. Mislim da je sada trenutak da se upotrijebi ta mogućnost. Nadam se da će naš sastanak u sastavu 27 država članica za nekoliko dana u Bratislavi biti prvi poli-tički korak u tom smjeru jer se Europa samo zajedničkim djelovanjem može braniti na svojem teritoriju i izvan njega.

EUROPA KOJA PREUZIMA ODGOVORNOST

Posljednje što bih želio istaknuti odnosi se na odgovornost. Na preuzimanje odgovornosti za izgradnju Europe koja štiti.

Pozivam sve europske institucije i sve države članice na preuzimanje odgovornosti.

Moramo prestati s praksom pripisivanja uspjeha državama članicama, a neuspjeha EU-u ili naš zajed-nički projekt neće opstati.

Moramo se prisjetiti osjećaja zajedničke svrhe naše Unije. Stoga pozivam svakog od 27 čelnika da prije dolaska u Bratislavu smisle tri razloga zašto nam je potrebna Europska unija, tri stvari za čiju su obranu spremni preuzeti odgovornost i za koje su spremni brzo djelovati.

Sporo ispunjavanje obećanja pojava je koji bi mogla sve više ugrožavati vjerodostojnost Unije. Uzmite kao primjer Pariški sporazum. Mi, Europljani, vodeći smo u svijetu kad je u pitanju klimatska politika. Europa je ta koja je donijela prvi pravno obvezujući globalni klimatski sporazum u povijesti. Europa je ta koja je izgradila ambicioznu koaliciju koja je omogućila potpisivanje Pariškog sporazuma. Ali sada Europa ulaže sve napore kako bi služila kao primjer i bila među prvima koji će ratificirati naš sporazum. Dosad su ga ratificirale samo Francuska, Austrija i Mađarska.

Pozivam države članice i ovaj Parlament da svoj dio posla obave tijekom sljedećih tjedana, a ne mjeseci. Moramo biti brži! Ratificirajmo Pariški sporazum odmah! To je moguće ostvariti. Riječ je o političkoj volji. A riječ je i o globalnom utjecaju Europe.

20


Odgovornost moraju preuzeti i europske institucije.

Svakog od svojih povjerenika zamolio sam da tijekom sljedeća dva tjedna budu spremni na raspravu o stanju naše Unije u nacional-nim parlamentima zemalja koje svaki od njih najbolje poznaje. Od početka mog mandata moji su povjerenici više od 350 puta posje-tili nacionalne parlamente, a želim da to sada rade još i više jer se Europa može graditi samo zajedno sa zemljama članicama, a ne protiv njih.

Moramo preuzeti odgovornost i za prepoznavanje situacija u kojima nismo mi ti koji bi trebali donositi odluke. Nije u redu da Parlament i Vijeće prisiljavaju Komisiju da donese odluku kada države članice EU-a ne mogu međusobno odlučiti hoće li zabraniti upotrebu glifosata u herbicidima.

Stoga ćemo izmijeniti ta pravila jer to nije demokracija.

Komisija mora preuzeti odgovornost političkim, a ne tehnokratskim djelovanjem.

Politička Komisija jest Komisija koja sluša Europski parlament, koja sluša države članice i koja sluša građane.

Zahvaljujući tom osluškivanju moja je Komisi-ja tijekom prve dvije godine mandata povukla 100 prijedloga, iznijela 80 % manje inicijativa nego tijekom posljednjih pet godina i pokre-nula temeljitu reviziju svog postojećeg zako-nodavstva. Europa može postati bolje i po-uzdanije mjesto samo ako se usmjerimo na područja u kojima Europa može pružiti stvar-nu dodanu vrijednost i postići rezultate.

Politički djelovati znači i ispravljati tehnokrat-ske pogreške čim do njih dođe. Komisija, Parlament i Vijeće zajednički su odlučili ukinuti naknade za roaming. Riječ je o obećanju koje ćemo ispuniti. Ne samo poslovnim putnicima koji u inozemstvo pu-tuju na dva dana. Ne samo ljudima koji putuju kako bi proveli dva tjedna na suncu. Već i radnicima koji putuju na posao preko granice i milijunima studenata programa Erasmus koji se školuju u inozemstvu tijekom jednog ili dvaju semestara. Stoga sam povukao nacrt koji je tijekom ljeta izradio dobronamjerni dužnosnik. Nacrt tehnički nije bio pogrešan. Ali je promašio bit onoga što je obećano. Stoga ćete sljedeći tjedan vidjeti novi, bolji nacrt. Kad ste u roamingu, trebali biste se osjećati kao kod kuće.

Političko djelovanje omogućuje nam i da Pakt o stabilnosti i rastu provodimo razumno. Na izradu Pakta utjecala je teorija. Njegova je primjena za mnoge postala doktrina. A za neke je Pakt danas

Prošle godine povjerenicisu više od

350 puta posjetili nacionalne parlamente i na taj način približili Europu njezinim građanimai njihovim nacionalnim predstavnicima.

Komisija je u svoje prve dvije godine mandata povukla 100 prijedlogai predstavila 80 % manje inicijativa negou prethodnih 5 godina.

80 %

21


dogma. U teoriji bi samo jedna decimalna točka iznad 60 posto duga zemlje trebala biti kažnjena. Ali u stvarnosti morate sagledati i razloge zaduženosti. Trebali bismo pokušati podržati, a ne kažnjavati postojeće napore u provedbi reformi. Za to su nam potrebni odgovorni političari. Nastavit ćemo primje-njivati Pakt, ali ne na dogmatski način nego razumno i s fleksibilnošću koju smo mudro ugradili u pravila.

Naposljetku, preuzeti odgovornost znači i snositi odgovornost prema glasačima. Zbog toga ćemo pred-ložiti da se apsurdno pravilo prema kojemu povjerenici moraju odstupiti sa svoje dužnosti ako se žele kandidirati na europskim izborima izmijeni. Njemačka kancelarka, češki, danski ili estonski premijer ne prestaju obavljati svoje dužnosti kad se kandidiraju za novi mandat. Ne bi trebali ni povjerenici. Ako želimo Komisiju koja odgovara na potrebe stvarnog svijeta, moramo poticati povjerenike da aktivno sudjeluju u demokraciji, a ne to sprječavati.

ZAKLJUČAK

Poštovani zastupnici,

mlad sam kao i europski projekt koji će u ožujku sljedeće godine navršiti 60 godina.

Živio sam ga i radio za njega cijeli svoj život.

Moj je otac vjerovao u Europu jer je vjerovao u stabilnost, prava radnika i društveni napredak.

Bio je itekako svjestan da je mir u Europi dragocjen, ali i krhak.

Vjerujem u Europu jer me otac naučio tim vrijednostima.

Ali što učimo svoju djecu danas? Što ćemo im dati u naslijeđe? Uniju koju razdire nesloga? Uniju koja je zaboravila prošlost i nema nikakvu viziju budućnosti?

Naša djeca zaslužuju bolje.

Zaslužuju Europu koja čuva svoj način života.

Zaslužuju Europu koja ih osnažuje i brani.

Zaslužuju Europu koja štiti.

Vrijeme je da svi mi, institucije, vlade i građani, preuzmemo odgovornost za izgradnju takve Europe. Zajedno.

Jean-Claude Juncker

GOVOR O STANJU UNIJE 2016.PISMO NAMJERE PREDSJEDNIKU MARTINU SCHULZU

I PREMIJERU ROBERTU FICU

24



Poštovani predsjedniče Schulz,

Poštovani premijeru Fico,

Europski građani, države članice i Europska unija u cjelini našli su se na prijelomnici.

Od početka ovoga mandata Europska komisija naglašava da su ovo izvanredna vremena. Suočeni smo s brojnim izazovima: ostvarenje gospodarskog oporavka koji bi svima koristio, posebno slabijim dijelo-vima naših društava; smanjenje nezaposlenosti, osobito među mladima; jačanje pravednosti i socijalne dimenzije našega jedinstvenog tržišta; upravljanje migracijskim tokovima i našim zajedničkim granica-ma; jačanje sigurnosti u cilju suzbijanja terorističkih prijetnji; odgovor na nestabilnost u našem istočnom i južnom susjedstvu; jačanje europskih zajedničkih obrambenih kapaciteta; jačanje djelovanja Europe kao jedinstvenog i snažnog aktera na globalnoj sceni; te otpor jačanju svih oblika ekstremizma koji se protive našim temeljnim europskim vrijednostima.

Iako se ishod referenduma u UK-u tiče svih nas, on ne smije idućih godina dominirati našim radom. Naša je zadaća provesti pozitivne reforme kako bismo ojačali Uniju, snažno odgovorili na izazove našeg doba i uspostavili bolju Europu koja, kad je to potrebno, građane osnažuje i štiti. Moramo ići naprijed i biti učinkoviti, brzi, odlučni i nadasve jedinstveni.

Na 60. godišnjicu potpisivanja ugovorâ iz Rima u ožujku 2017. prisjetit ćemo se utemeljitelja Europske unije i njihove zajedničke angažiranosti za metodu Zajednice; a što je još važnije, okrenut ćemo se bu-dućnosti i dati sve od sebe da ispunimo očekivanja današnjih naraštaja i njihove djece koja su budućnost ove Unije.

***

Deset prioriteta navedenih u Političkim smjernicama Europske komisije – predstavljenih 15. srpnja 2014. nakon rasprave s Europskim parlamentom, a nadahnutih „Strateškim programom za Uniju u vrijeme promjena” Europskoga vijeća – i dalje predstavlja prave ciljeve našega zajedničkog rada. U 2014. za-jedno smo utvrdili novi program za zapošljavanje i rast; htjeli smo biti aktivni i ambiciozni u krupnim pitanjima, a maleni i skromni u pitanjima koja će bolje rješavati države članice; i naglašavali smo da je vrijeme za drugačiji način rada. Želimo li osigurati učinkovito upravljanje zajedničkim izazovima, danas je potrebnije nego ikad pažljivo slušati građane diljem Europe.

Usredotočimo li se na krupne teme, možemo ostvariti opipljive rezultate u ključnim područjima. Prošlo je nešto više od godine dana otkako smo osnovali Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), okosnicu Plana ulaganja za Europu, a taj se fond već koristi u 26 država članica i potaknuo je ulaganja u iznosu od 116 milijardi EUR. Podupiremo financiranje inovativnih projekata pa više od 200 000 malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) ima, zahvaljujući EFSU-u, pristup novim izvorima financiranja.

25



Ostvarili smo znatan napredak u ponovnoj uspostavi kontrole nezakonitih migracijskih tokova i zaustav-ljanju tragičnih svakodnevnih pogibija u Sredozemnom i Egejskome moru. Istovremeno, Europa je pru-žanjem skloništa pokazala solidarnost s milijunom sirijskih izbjeglica. Samo u protekloj godini premjestili smo i preselili više od 13 000 izbjeglica. Naravno da to nije dovoljno, to je tek početak. Sada te napore treba očuvati i pojačati jer je solidarnost nedjeljiva od odgovornosti.

Želimo li sačuvati Schengen i slobodu kretanja unutar Unije, trebamo snažnu zaštitu svojih vanjskih granica. Dogovor o Uredbi o europskoj graničnoj i obalnoj straži – koja se upravo formalizira – dokaz je da smo sposobni brzo donositi odluke. Sad bi svima nama prioritet trebala biti brza i učinkovita proved-ba kako bi Europska granična i obalna straža postala u potpunosti operativna te u narednim tjednima krenula u prve misije na bugarsko-tursku i grčko-tursku granicu. Usto, Komisijine prijedloge od 6. travnja o novome sustavu ulaska/izlaska trebali bi donijeti Europski parlament i Vijeće te bi se oni trebali brzo provesti do kraja 2016. kao ključan doprinos zajedničkoj sigurnosti.

I u drugim se područjima trebamo kolektivno obvezati na pravodobno donošenje odluka i njihovu pro-vedbu. Nakon nedavnih terorističkih napada na europskome tlu Komisija je predložila niz važnih mjera i inicijativa, primjerice Direktivu o sprječavanju terorizma, mjere za rješavanje problema financiranja terorizma te stroži nadzor vatrenog oružja u cilju uspostave operativne i učinkovite Sigurnosne unije. Te prijedloge sada valja prihvatiti ustrajući na njihovim ciljevima.

***

Novim Međuinstitucijskim sporazumom ove su se godine tri institucije i službeno usuglasile da nam načela bolje regulative budu okvir donošenja zajedničkih politika. Komisija taj sporazum smatra zajed-ničkom obvezom i dužnošću triju institucija da se usredotoče na ono što je važno i hitno, a da istovre-meno teže jednostavnim, na dokazima utemeljenim, predvidivim i razmjernim propisima koji služe svrsi i donose maksimalnu korist građanima i poduzećima.

Kao svoj doprinos tome Komisija danas predstavlja izvješće o napretku u provedbi plana za bolju regu-lativu od početka mandata. U izvješću se navodi da u svim područjima rada konkretno primjenjujemo načela bolje regulative. U Programu rada za 2017., u skladu s Programom prikladnosti i učinkovitosti propisa (REFIT), moći ćemo na temelju konkretnih i temeljito analiziranih podataka predložiti područja u kojima se regulativa EU-a može poboljšati i pojednostavniti.

Naposljetku, u skladu s novim Međuinstitucijskim sporazumom, predsjednici triju institucija prvi će put usuglasiti Zajedničku izjavu koju će potpisati do kraja godine, a kojom će se na temelju Komisijina Pro-grama rada utvrditi opći ciljevi i prioriteti za 2017. te odrediti pitanja od velike političke važnosti kojima bi u zakonodavnom postupku trebalo dati prioritet. To smatramo vrlo važnim procesom jer Uniji omo-gućuje djelovanje i uspjeh ondje gdje je najpotrebnije. U ovo doba nezapamćenih izazova pred našim

26



kontinentom, međuinstitucijsko jedinstvo i odlučnost važniji su nego ikad. U tome duhu, uz naglasak na hitnost izraženu u Predsjednikovu govoru o stanju Unije, Komisija danas predstavlja niz važnih inicijativa u području sigurnosti, ulaganja, jedinstvenog digitalnog tržišta i unije tržišta kapitala, kojima se ojačava i ubrzava provedba zajedničkih prioriteta radi rješavanja najvećih gorućih izazova. Smatramo da su to pitanja od velike političke važnosti koja će idućih tjedana i mjeseci biti prioritetna.

***

Ovo pismo namjere početak je međuinstitucijskog dijaloga o prioritetima u idućoj godini. Ono je i dopri-nos raspravi na neslužbenom sastanku šefova država ili vlada 27 država članica u Bratislavi.

Kao dopunu govoru o stanju Unije, u nastavku navodimo okvirni popis glavnih inicijativa koje Komisija namjerava poduzeti od sada do kraja 2017., te najvažnija područja u kojima je potrebno hitno djelovanje Europskoga parlamenta i Vijeća da bi prijedlozi dali rezultate – jer za uspješnost Unije trebamo suradnju triju institucija i država članica.

***

Prioritet 1.: Novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja

- *** Paket ulaganja: produljenje trajanja i jačanje kapaciteta Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU 2.0) i njegova nadopuna planom za vanjska ulaganja kojim će se doprinijeti rješavanju glavnih uzroka migracija privlačenjem novih ulaganja u europske susjedne ze-mlje, osobito Afriku (Komisija danas predstavlja konkretne prijedloge)

- *** proračun usmjeren na rezultate, koji je odgovor na izazove s kojima se suočavaju gra-đani: preispitivanje višegodišnjeg financijskog okvira (Komisija danas predstavlja konkretne pri-jedloge) i, u odgovarajućem trenutku, sveobuhvatan prijedlog budućeg okvira za razdoblje nakon 2020., koji će uključivati i vlastita sredstva

- Europski semestar koordinacije ekonomske politike za 2017.; provedba ulaganja, zdravih javnih financi-ja i strukturnih reformi, uz nastavak primjene odgovarajuće fleksibilnosti ugrađene u Pakt o stabilnosti i rastu, koju je Komisija utvrdila u siječnju 2015.

- *** Inicijativa za mlade: jačanje suzbijanja nezaposlenosti mladih, modernizacija školskog i visokog obrazovanja, nastavak postupnog uvođenja Jamstva EU-a za mlade i razvoj eu-ropskih rješenja, uključujući Europsku volontersku službu, mobilnost naučnika i osnivanje Europskog tijela za solidarnost

- brzo donošenje od strane suzakonodavaca paketa o kružnom gospodarstvu, uključujući zakonodavstvo o gospodarenju otpadom, te nastavak provedbe Akcijskog plana za kružno gospodarstvo

- modernizacija i pojednostavljenje Zajedničke poljoprivredne politike kako bi se njome u najvećoj mogu-ćoj mjeri doprinijelo političkim prioritetima Unije i ciljevima održivog razvoja.

27



Prioritet 2.: Povezano jedinstveno digitalno tržište

- *** brzo donošenje od strane suzakonodavaca svih prijedloga kojima je cilj dovršetak stra-tegije jedinstvenog digitalnog tržišta: prekogranična prenosivost usluga internetskog sa-držaja na unutarnjem tržištu, prijedlozi o digitalnim ugovorima, prijedlog o sprečavanju neopravdanog geografskog blokiranja, modernizirani audiovizualni okvir, reforma teleko-munikacijskih pravila i pravila o autorskim pravima i uspostava programa vaučera Wi-Fi4EU za tijela lokalne vlasti (Komisija danas predstavlja konkretne prijedloge)

- paket mjera o porezu na dodanu vrijednost u okviru jedinstvenog digitalnog tržišta (PDV na e-trgovi-nu, e-publikacije, e-knjige) u cilju smanjenja administrativnog opterećenja za poduzeća koje proizlazi iz različitih sustava PDV-a s pomoću modernizacije sadašnjih pravila o PDV-u koja se primjenjuju na djelatnosti e-trgovine

- paket mjera o podatkovnom gospodarstvu u okviru jedinstvenog digitalnog tržišta (revizija Direktive o privatnosti i elektroničkim komunikacijama, Komunikacija o slobodnom protoku podataka) u cilju usklađivanja pravne stečevine s nedavno donesenim općim pravilima o zaštiti podataka i uspostave jasnog okvira EU-a na temelju kojeg će se razjasniti pravne nesigurnosti nastale zbog novih podatkov-nih tehnologija i ukloniti neopravdane prepreke kretanju podataka unutar Europe.

Prioritet 3.: Čvrsta energetska unija s naprednom klimatskom politikom

- *** brza ratifikacija Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama od strane EU-a i drža-va članica

- *** brzo donošenje od strane suzakonodavaca prijedlogâ o Energetskoj uniji i klimatskim promjenama, primjerice paketa o sigurnosti opskrbe plinom te prijedloga o reformi susta-va EU-a za trgovanje emisijama i povezanih pravila o zajedničkim naporima i korištenju zemljišta i šumarstvu

- provedba strategije Energetske unije: modernizacija gospodarstva u svrhu promicanja zapošljavanja i rasta tako što se energetska učinkovitost stavlja u prvi plan te se teži zauzimanju vodećeg mjesta u području obnovljive energije

- provedba strategije o mobilnosti s niskom razinom emisije: povećanje učinkovitosti prijevoza u skladu s potrebama mobilnosti ljudi i robe, prelazak na vozila s niskom razinom emisije uz istodobno održa-vanje konkurentnosti Europe

- brzo donošenje od strane suzakonodavaca svih zrakoplovnih propisa u postupku, uključujući prijedlog o jačanju Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA) i prijedlog o okviru za civilne bespi-lotne letjelice te praćenje provedbe zrakoplovne strategije.

28



Prioritet 4.: Bolje povezano i pravednije unutarnje tržište s jačim industrijskim temeljima

- *** provedba i ubrzanje provedbe Akcijskog plana o Uniji tržišta kapitala radi olakšavanja ulaganja, proširenja i diversifikacije izvora financiranja za poduzeća u EU-u i povećanja financijske stabilnosti podjelom rizika s privatnim sektorom, uključujući prijedlog o ne-solventnosti poduzeća, olakšavanju restrukturiranja i pružanju druge prilike poduzećima (Komisija danas predstavlja komunikaciju s popisom mjera i planom); brzo donošenje svih očekivanih mjera od strane suzakonodavaca

- *** ponovno pokretanje prijedloga o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit koji uključuje novi pristup, pri čemu prvu fazu čini zakonodavni prijedlog o obveznoj za-jedničkoj poreznoj osnovici, a završnu fazu konsolidacija, kako bi se poboljšalo poslovno okruženje za prekogranična poduzeća i osiguralo pravedno i učinkovito oporezivanje veli-kih poduzeća diljem Europe

- provedba i ubrzanje provedbe strategije jedinstvenog tržišta radi uklanjanja prepreka ulaganjima i osi-guranja djelotvornog funkcioniranja jedinstvenog tržišta u korist potrošača i poduzeća; brzo donošenje svih očekivanih mjera od strane suzakonodavaca

- praćenje provedbe Akcijskog plana o porezu na dodanu vrijednost (PDV) radi postavljanja temelja za stabilno jedinstveno područje PDV-a u EU-u kojim će se u EU-u osigurati učinkovitiji sustav PDV-a otpo-ran na prijevare kako bi se sustav PDV-a prilagodio digitalnom gospodarstvu i potrebama malih i sred-njih poduzeća, među ostalim i modernizacijom politike o pravilima EU-a kojima se uređuju stope PDV-a

- praćenje provedbe svemirske strategije za Europu: osiguranje pouzdanih, sigurnih i troškovno učinkovi-tih satelitskih komunikacijskih usluga za poduzeća, nacionalna javna tijela i infrastrukture u EU-u

- praćenje provedbe provjera u okviru programa REFIT, modernizacija postojećeg zakonodavstva o zdrav-lju i sigurnosti na radu radi bolje zaštite sigurnosti i zdravlja radnika s pomoću bolje provedbe, ažurira-nog zakonodavnog okvira i poboljšane zaštite od rizika povezanih s karcinogenim i mutagenim tvarima

- brzo donošenje od strane suzakonodavaca Direktive o transparentnosti oporezivanja dobiti poduzeća.

Prioritet 5.: Bolje povezana i pravednija ekonomska i monetarna unija

- *** brzo donošenje od strane suzakonodavaca prijedloga o Europskom sustavu osiguranja depozita i daljnji rad u cilju smanjenja rizika u bankovnoj uniji i šire

- *** predstavljanje Europskog stupa socijalnih prava i povezanih inicijativa, među ostalim o ravnoteži između posla i privatnog života

- *** promicanje pozitivne fiskalne politike europodručja u sljedećoj preporuci o ekonomskoj politici europodručja u skladu s monetarnom politikom Europske središnje banke

29



- dovršetak europske Ekonomske i monetarne unije: bijela knjiga o budućnosti EMU-a u svrhu pripre-me druge faze produbljivanja EMU-a u političkom i demokratskom kontekstu 27 država članica (ožu-jak 2017.), uključujući reviziju Pakta o stabilnosti i rastu usmjerenu na stabilnost i praćenje provedbe članka 16. Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji (uključivanje sadržaja tog Ugovora u pravni okvir metode Europske unije/Zajednice).

Prioritet 6.: Razuman i uravnotežen sporazum o slobodnoj trgovini s SAD-om

- daljnji rad u cilju sklapanja Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva s SAD-om

- *** brza ratifikacija Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma s Kanadom, koji se temelji na zajedničkim vrijednostima EU-a i Kanade i uključuje reformirani sustav rješavanja sporova ulagača u skladu sa zahtjevima EU-a

- nastavak i dovršetak tekućih bilateralnih pregovora (npr. s Japanom) i otvaranje pregovora s Australi-jom, Čileom i Novim Zelandom

- brza ratifikacija Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Singapura

- *** jačanje europskih instrumenata trgovinske zaštite, u skladu s prijedlogom Komisije iz 2013., uključujući reformu pravila niže pristojbe

- rješavanje pitanja viška kapaciteta u međunarodnoj trgovini čelikom

- uravnotežen pristup rješavanju pitanja isteka određenih odredbi kineskog Protokola o pristupanju Svjet-skoj trgovinskoj organizaciji (WTO), posebno zadržavanjem snažnih antidampinških instrumenata radi zaštite radnih mjesta u Europi od nepoštenog tržišnog natjecanja.

Prioritet 7.: Područje pravosuđa i temeljnih prava utemeljeno na uzajamnom povjerenju

- *** jača provedba programa sigurnosti, posebno stvaranjem uvjeta za uspostavu učinkovite i istinske sigurnosne unije i boljom operativnom upotrebom svih postojećih instrumenata

- *** prijedlog o europskom sustavu za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) (Komisija danas predstavlja komunikaciju o tom pitanju)

- *** jačanje Europola i poboljšanje razmjene informacija u borbi protiv terorizma (Komisija danas predstavlja komunikaciju o tom pitanju)

- *** usklađivanje pravila o zaštiti podataka u slučajevima u kojima obradu podataka provo-de institucije EU-a s nedavno donesenim općim pravilima o zaštiti podataka

30



- *** izrada novih odluka o primjerenosti u pogledu razmjene osobnih podataka s trećim zemljama

- brzo donošenje prijedloga o Uredu europskog javnog tužitelja

- provedba Akcijskog plana za jačanje borbe protiv financiranja terorizma

- *** brzo donošenje od strane suzakonodavaca direktiva o vatrenom oružju, suzbijanju tero-rizmu i Europskom informacijskom sustavu kaznene evidencije (ECRIS) i Uredbe o ulasku/izlasku (pametne granice) (Komisija danas predstavlja komunikaciju o tom pitanju)

- procjena mogućnosti za daljnje djelovanje u cilju jačanja zaštite zviždača u okviru zakonodavstva EU-a

- daljnji rad u cilju pristupanja EU-a Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, u skladu s uvjetima koje je odredio Sud Europske unije.

Prioritet 8.: Prema novoj migracijskoj politici

- *** brza operacionalizacija Europske granične i obalne straže (Komisija danas predstavlja ko-munikaciju o tom pitanju)

- *** provedba Izjave EU-a i Turske, intenzivnije premještanje izbjeglica iz Grčke i Italije, na-stavak preseljenja iz Turske u EU, uključujući zaštitu maloljetnika bez pratnje

- *** brzo donošenje od strane suzakonodavaca prijedloga reforme Zajedničkog europskog sustava azila, uključujući reformu dublinskog mehanizma

- *** provedba okvira za nova partnerstva za migracije s trećim zemljama

- brzo donošenje od strane suzakonodavaca i učinkovita provedba svih aktivnosti i mjera pokrenutih kao odgovor na izbjegličku krizu i kao nastavak Europskog migracijskog programa

- brzo donošenje od strane suzakonodavaca novog okvira za preseljenje

Prioritet 9.: Jači globalni čimbenik

- *** operativna provedba Globalne strategije EU-a, uključujući njezine sigurnosne i obram-bene elemente. Europski fond za obranu bit će predstavljen u okviru Europskog akcijskog plana za obranu.

- *** strategija EU-a za Siriju

31



Jean-Claude Juncker

Frans Timmermans

- obnovljeno partnerstvo s Afrikom

- modernizacija razvojne politike EU-a: revizija Europskog konsenzusa o razvoju radi usklađivanja s ci-ljevima održivog razvoja i razvoj okvira politike za novi sporazum o partnerstvu s afričkim, karipskim i pacifičkim državama (sporazum koji će zamijeniti Sporazum iz Cotonoua).

Prioritet 10.: Unija demokratskih promjena

- *** procjena demokratskog legitimiteta postojećih postupaka donošenja delegiranih i pro-vedbenih akata, uključujući usklađivanje svih temeljnih akata u kojima se još uvijek upu-ćuje na regulatorni postupak s kontrolom

- jačanje provedbe zakonodavstva EU-a u skladu s političkim prioritetima Komisije

- *** izmjene Komisijina Kodeksa ponašanja i Okvirnog sporazuma s Europskim parlamen-tom kako bi se osiguralo da se članovi Komisije mogu kandidirati na izborima za Europski parlament

- sklapanje Međuinstitucijskog sporazuma o obveznom registru transparentnosti.

***

Na ovom pismu namjere namjeravamo temeljiti Program rada Komisije za 2017., o kojemu ćemo se u narednim tjednima intenzivno savjetovati s Europskim parlamentom i njegovim mjerodavnim odbori-ma te s Vijećem i Odborom stalnih predstavnika.

Europljani zaslužuju Europu koja čuva njihov način života. Zaslužuju Europu koja ih osnažuje i brani. Za-služuju Europu koja štiti.

Vrijeme je da svi preuzmemo svoj dio odgovornosti za izgradnju takve Europe. Zajedno.

STANJE UNIJE 2016.NAPREDAK U POGLEDU 10 PRIORITETA EUROPSKE

KOMISIJE

34

STANJE UNIJE 2016.NAPREDAK U POGLEDU 10 PRIORITETA EUROPSKE KOMISIJE

1. Novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja

„Moj prvi prioritet kao predsjednika Komisije bit će jačanje europske konkurentnosti i poticanje ulaganja u svrhu otvaranja novih radnih mjesta.”

Jean-Claude Juncker, Političke smjernice, 15. srpnja 2014.

Oporavak se Europske unije nastavlja. Ove bi se godine rast u EU-u trebao povećati za 1,8 %, a u europodručju za 1,7 %. Nezaposlenost je pala na najnižu razinu u sedam godina te je osam milijuna više radnih mjesta nego 2013. Ali posljedice najgore gospodarske i socijalne krize posljed-njih desetljeća dalekosežne su, a i u cijelom se svijetu danas osjeća veća nesigurnost. Od početka mandata provodimo jasnu strategiju izgradnje „trokuta uspješnosti” koji se sastoji od ulaganja, strukturnih reformi te odgovornih javnih financija, a čiji je cilj postizanje blagostanja i socijalne pravde. Strategija je uspješna te ćemo je nastaviti provoditi dok ne ostvarimo spomenute ciljeve.

Prve je godine našim Planom ulaganja za Europu potaknuto 116 milijardi EUR novih ulaganja u 26 naših država članica. Tri tjedna nakon početka mandata, Komisija je u suradnji sa Europskom investicijskom bankom (EIB) predložila pokreta-nje Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU, tako-zvanog Junckerovog fonda). Parlament i Vijeće su to u roku od četiri i pol mjeseca i podržali. Zahvaljujući EFSU novim se projektima pomaže u pronalaženju lijeka protiv Alzheimerove bolesti, stara se industrijska postrojenja prenamjenjuju u nove urede, s pomoću novih vjetroelektrana proizvodi se energija iz obnovljivih izvora, u našim se domovima postiže energetska učinkovitost i smanjuju računi za režije te se ulaže u mnoge druge strateške elemente gospodarstva. Odobreno je 192 ugovora o financiranju kojima je 200 000 malih poduzeća

i novoosnovanih poduzeća dobilo bolji pristup financiranju. Procjenjujemo da je s pomoću ovog plana do danas otvoreno više od 100 000 novih radnih mjesta.

Predložili smo produljenje Europskog fonda za strateška ula-ganja nakon 2018. Želimo olakšati njegovo kombiniranje

s drugim europskim izvorima financiranja dostupnima drža-vama članica i regijama, poput europskih strukturnih i inve-sticijskih fondova, te smo objavili smjernice na tu temu. Prvi projekti kombiniranja fondova već su zaživjeli.

Kako bismo ljudima pomogli da steknu pravu kombinaciju vještina u svijetu rada koji se neprekidno mijenja te radi pot-pore državama članica pri modernizaciji sustava obrazova-nja i osposobljavanja, pokrenuli smo Program vještina za Europu. On obuhvaća novo Jamstvo za vještine kojim će se niskokvalificiranim odraslim osobama pomoći da dosegnu osnovnu razinu pismenosti, računanja i digitalnih vještina te da napreduju prema stjecanju srednjoškolskih kvalifikacija. Slijedimo također čvrstu strategiju za rodnu ravnoprav-nost kojom bi se trebalo povećati sudjelovanje žena na tržištu rada i ostvariti jednakost plaća.

Kako bismo suzbili nezaposlenost mladih, nastavit ćemo s postupnim uvođenjem EU Jamstva za mlade, čiji je cilj osi-gurati da svi mladi u roku od četiri mjeseca od završetka ško-lovanja ili stjecanja statusa nezaposlene osobe dobiju ponudu zaposlenja, osposobljavanja ili obrazovanja. U državama čla-nicama Inicijativa za zapošljavanje mladih pomaže u pro-vedbi Jamstva za mlade, a Komisija je 2015. izdvojila dodatnu 1 milijardu EUR za ubrzavanje njezine provedbe. Do danas je više od 9 milijuna mladih iskoristilo pogodnosti programa u okviru Jamstva za mlade.

#InvestEU

116 milijardi EUR novih ulaganja prve godine u 26 naših država članica

Više od 100 000 novih radnih mjesta

Bolji pristup financiranju za 200 000

malihi novoosnovanih

poduzeća

35


2. Povezano jedinstveno digitalno tržište

„Moramo puno bolje iskoristiti velike mogućnosti digitalnih tehnologija, koje ne poznaju granice. Da bismo to učinili, moramo smoći hrabrosti da svladamo nacionalne prepreke u području regulative o telekomunikacijama, propisa o autorskim pravima i zaštiti podataka, upravljanja radiovalovima i primjene propisa o tržišnom natjecanju.”


Internet i digitalne tehnologije utječu na naš život te način na koji poduzeća i industrije postižu rast. Digitalna revolucija utječe na naš život (na primjer pametne mreže i kućanski aparati za praćenje toplinske potrošnje), način na koji stječemo nova zna-nja ili vještine (na primjer vodiči na internetu) i način zabave (na primjer televizijski programi koji se mogu pratiti iz automobila). Digitalna revolucija utječe na način na koji industrije i poduzeća svih veličina organiziraju svoju proizvodnju, dolaze do novih kupaca te distribuiraju i prodaju robu i usluge.

Dovršetkom našeg jedinstvenog digitalnog tržišta moglo bi se osloboditi približno 415 milijardi EUR godišnje za novi rast. U svibnju 2015. donijeli smo našu strategiju koju postu-pno provodimo.

Godine 2016. postigli smo važan napredak: temeljem inicija-tive Komisije te uz potvrdu Europskog parlamenta i Vijeća u svibnju 2016. godine, naknade za mobilni roaming još su više smanjene, a 2017. bit će potpuno ukinute. Dogovorena su nova pravila EU-a o zaštiti podataka koja će ljudima omogućiti da ponovno preuzmu kontrolu nad svojim „internet-skim životom” i zajamčiti sigurnost njihovih osobnih podataka.

Ove smo godine dali prijedloge za poticanje prekogranične e-trgovine. U procesu smo modernizacije ugovornih pravila kako bi potrošači stekli povjerenje u kupnju na internetu te kako bi poduzeća mogla jeftinije i jednostavnije proširiti svoje poslovanje na druga nacionalna tržišta. Poduzimamo korake za sprečavanje geografskog blokiranja kako bi potrošači mogli pristupiti internetskim uslugama u drugim zemljama EU-a. Povećanjem transparentnosti cijena pomažemo smanjiti troš-kove dostave paketa. Kontinuirano pratimo zaštitu tržiš-nog natjecanja u europskoj e-trgovini koja je usmjerena na moguće prepreke koje stvaraju kompanije u prekograničnom trgovanju robama i uslugama putem interneta.

Predložili smo modernizaciju pravila o autorskim pravima kako bi ljudi mogli pristupati digitalnim uslugama (TV-u, fil-movima, glazbi i sl.) kad god putuju po EU-u.

Surađivali smo s industrijom i nacionalnim tijelima na podu-piranju i povezivanju različitih inicijativa za digitalizaciju industrije i poticanje ulaganja. Cilj nam je mobilizirati nova javna i privatna ulaganja ukupne vrijednosti veće od

50 milijardi EUR, uključujući 500 milijuna EUR za europ-sku mrežu digitalnoinovacijskih centara u kojima podu-zeća mogu dobiti savjete i isprobati digitalne inovacije. Novim Europskim „oblakom”, pravim industrijskim projektom, uspostavit će se virtualno okruženje u kojem će 1,7 milijuna istraživača i 70 milijuna stručnjaka iz područja znanosti i teh-nologije moći spremati, analizirati i ponovno upotrebljavati velike količine istraživačkih podataka te upravljati njima.

Potičemo industriju i tijela za normizaciju da rade na razvoju zajedničkih normi u području 5G komunikacijskih mreža i kibernetičke sigurnosti, a u srpnju 2016. pokrenuli smo novo javno-privatno partnerstvo o kibernetičkoj sigurnosti za koje se očekuje da će potaknuti 1,8 milijardi EUR ulaganja. Time se jača konkurentnost našeg sektora kibernetičke sigurno-sti te podupiru naša nastojanja da Europa bude opremljena za borbu protiv kibernetičkih napada.

Naposljetku, predložili smo moderniziranje europskog regu-latornog okvira za sadržaj, Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, kako bi svi sudionici na tržištu pošto-vali iste standarde, vrijednosti i načela: promicanje kulturne raznolikosti podupiranjem europskih filmova, zaštitu djece od štetnih sadržaja i suzbijanje govora mržnje u društve-nim medijima.

#DigitalSingleMarket

Europski oblak za1,7 milijuna istraživača i 70 milijuna stručnjaka iz područja znanosti i tehnologije

36


3. Čvrsta energetska unija s naprednom klimatskom politikom

„Moramo udružiti resurse, kombinirati infrastrukturu i ujediniti pregovaračku snagu u odnosu na treće zemlje. Moramo diversificirati energetske resurse i umanjiti veliku energetsku ovisnost nekoliko naših država članica.”


Suočeni smo s izazovom modernizacije našega gospodar-stva smanjenjem emisija stakleničkih plinova uz istovremeno poticanje inovacija i konkurentnosti u EU-u.

Pametnijom potrošnjom energije i ambicioznom klimatskom politikom otvaraju se radna mjesta i ostvaruje rast, a to je najbolje ulaganje u budućnost Europe i modernizaciju našega gospodarstva. Tijekom protekle godine nastavili smo stvarati jedinstveno tržište na kojem energija može teći slobodno i ni jedna država članica nije izolirana. Prvim Izvješćem o stanju energetske unije stvoreni su preduvjeti za daljnje djelovanje.

Infrastruktura ima presudnu ulogu. Prihvatili smo 195 europ-skih projekata od zajedničkog interesa kojima pogoduju ubr-zano planiranje i pojednostavnjeni propisi. Ti će projekti tako-đer biti prihvatljivi za financijsku potporu.

Nastavili smo promicati povezanost među državama člani-cama. U listopadu 2015. omogućili smo sklapanje sporazuma između Estonije, Latvije, Litve i Poljske kako bi se okončala izolacija regije Baltičkog mora. Poduprli smo nove plinovode između Estonije i Finske te međudržavne spojne plinovode kojima se povezuju mreže za prirodni plin u Grčkoj, Bugarskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Austriji, što će omogućiti dovođenje prirodnog plina iz kaspijske regije i ukapljenog prirodnog plina iz drugih izvora u srednju Europu.

U veljači 2016. predstavili smo nove mjere za energetsku sigurnost kojima će se prekidi opskrbe smanjiti na minimum. Solidarnost među državama članicama pridonijet će zaštiti kućanstava i osnovnih socijalnih službi u slučaju krize. Tako-đer ćemo ojačati instrumente kojima se osigurava sukladnost međuvladinih sporazuma o opskrbi plinom sa zakono-davstvom EU-a.

U travnju 2016. EU je potpisala Pariški sporazum o klimat-skim promjenama. U lipnju je Komisija predstavila prijedlog Parlamentu i Vijeću da ratificiraju Sporazum. Pariški spora-zum zadnja je prilika da se budućim generacijama ostave u nasljeđe stabilniji svijet, zdraviji planet, pravednija društva i naprednija gospodarstva. Za to će biti potrebne promjene u ponašanju poduzetnika i ulagača te poticaji u svim područjima politika.

EU je 2014. postigao dogovor da do 2030. smanji emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 %. U srpnju 2016. predložili smo ciljeve za države članice koji se primjenjuju

na sektore prometa, građevine, poljoprivrede, otpada, upo-trebe zemljišta i šumarstva, te utvrdili strategiju niskoug-ljične mobilnosti. Zajedno s prijedlogom Komisije za reformu EU sustava za trgovanje emisijama, tim će se mjerama ubrzati prelazak na niskougljične emisije u svim dijelovima našega gospodarstva.

#EnergyUnion

Predvodnici u stvaranju niskougljičnog gospodarstva smanjenjem emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 % do 2030. i provedbom Pariškog sporazuma UN-a

37


4. Bolje povezano i pravednije unutarnje tržište s jačim industrijskim temeljima

„Naše unutarnje tržište najveća je vrijednost Europe u vremenima sve izraženije globalizacije. Stoga želim da sljedeća Komisija bude izgrađena na snazi našeg unutarnjeg tržišta i da u cijelosti iskoristi potencijal tog tržišta u svim njegovim dimenzijama.”


Naše je unutarnje tržište najveće tržište u svijetu. 30 milijuna poduzeća stvara BDP EU-a koji iznosi 14 bili-juna EUR u korist više od pola milijarde ljudi. Naša gospodar-ska snaga temelji se na slobodnom kretanju ljudi, robe, usluga i kapitala kroz 28 država članica, što je jedno od najvećih posti-gnuća Europske unije. Ali možemo učiniti još više. Europski je parlament u svojem izvješću o troškovima nedjelovanja na razini Europe procijenio da bi se potpunim funkcioniranjem unutarnjeg tržišta vrijednost našega gospodarstva mogla povećati za više od bilijun EUR.

Naša Unija tržišta kapitala pomaže poduzetnicima da prošire svoje izvore financiranja. Europski fondovi poduzetničkog kapi-tala privlače pet puta manje kapitala od istih fondova u SAD-u, zbog čega su naši najnoviji prijedlozi za olakšavanje prekogra-ničnog prikupljanja sredstava poduzetničkog kapitala stigli u pravom trenutku. Vijeće se u rekordnom vremenu usuglasilo s našim novim planovima ponovnog pokretanja standardi-ziranih i transparentnih tržišta sekuritizacija, kojima bi se europskim poduzećima moglo omogućiti dodatno financiranje u vrijednosti od 100 milijardi EUR, i sada čekamo da Parlament zaključi pregovore. Predložili smo pojednostavnjenje zahtjeva u pogledu financijskih prospekata, smanjenje opterećenja za poduzeća koja izdaju dionice i obveznice te jačanje tržišta poduzetničkog kapitala.

U želji da pomognemo malim poduzećima i novoosnovanim poduzećima pokrenuli smo javno savjetovanje o preprekama s kojima se ta poduzeća suočavaju. Predstavili smo akcijski plan za PDV – prvi korak prema jedinstvenom europskom

području PDV-a, kojim će se olakšati poslovanje svih poduzeća, podupirati digitalno gospodarstvo te suzbijati prijevare. Tako-đer smo izradili smjernice o uravnoteženom razvoju ekonomije suradnje. Nakon skandala povezanih s emisijama iz automo-bila radili smo na ponovnoj uspostavi povjerenja u našu auto-mobilsku industriju te na stvaranju nove budućnosti za nju. S obzirom na međunarodnu konkurenciju povećali smo napore za promicanje naše industrije čelika.

Radi promicanja povezanijeg i pravednijeg unutarnjeg tržišta predložili smo reviziju Direktive o upućivanju radnika te radimo na sprečavanju rizika od zlouporabe. Načelo je jasno: ljudi bi trebali primati istu plaću za isti rad na istome radnom mjestu. Jasna, poštena i provediva pravila ključna su za olakša-vanje mobilnosti radne snage.

Želimo da naše unutarnje tržišta bude pravednije. Također smo predložili, kada je riječ o oporezivanju, da bi sva poduzeća trebala plaćati svoj dio poreza u zemljama u kojima ostvaruju dobit. Predvodimo međunarodne aktivnosti kojima se nastoji ostvariti taj cilj. U listopadu 2015. zemlje OECD-a dogovorile su mjere za ograničenje smanjenja porezne osnovice i pre-mještanje dobiti koje su podržane na ovogodišnjem sastanku na vrhu skupine G7. U siječnju 2016. predstavili smo naš paket mjera protiv izbjegavanja plaćanja poreza, koji je u lipnju podržalo Vijeće.

2015. zemlje OECD-a dogovorile su mjere za ograničenje smanjenja porezne osnovice i premještanje dobiti koje su podržane na ovogodišnjem sastanku na vrhu skupine G7. U siječnju 2016. predstavili smo naš paket mjera protiv izbjegavanja plaćanja poreza, koji je u lipnju podržalo Vijeće.

Također smo iznijeli prijedloge da se multinacionalna poduzeća obvežu na objavljivanje izvješća po zemljama o ostvarenoj dobiti i porezu. Javnost ima pravo znati gdje i u kojem iznosu multinacionalna poduzeća plaćaju svoje poreze. Pored spome-nutih prijedloga, naše su države članice sklopile ključan spora-zum o automatskoj razmjeni informacija među poreznim tijelima o poreznim mišljenjima s prekograničnim učin-kom, i to samo sedam mjeseci nakon što je Komisija predsta-vila njegov prijedlog.

#SingleMarket

Najveće unutarnje tržište na svijetu30 milijuna poduzeća stvara BDP EU-a od 14 bilijuna EUR

38


5. Bolje povezana i pravednija ekonomska i monetarna unija

„U sljedećih pet godina želim nastaviti reformu naše ekonomske i monetarne unije kako bi se očuvala stabilnost naše jedinstvene valute i pojačala konvergencija ekonomskih i fiskalnih politika te politika tržišta rada među državama članicama koje dijele jedinstvenu valutu.”


Euro je druga valuta u svijetu i čini četvrtinu svjetske devizne pričuve. Kako bismo osigurali da pridonosi stabil-nosti i rastu, naš je plan djelovanja jasno utvrđen u Izvješću petorice predsjednika, koje su dogovorili čelnici institucija EU-a te koje je koordinirao predsjednik Juncker.

Dublja gospodarska integracija mora donositi korist svima i pridonijeti većoj konvergenciji među državama članicama, ali i unutar njih. U ožujku 2016. Komisija je predstavila prvi nacrt Europskog stupa socijalnih prava – kako je predsjednik Juncker najavio u svojem govoru o stanju Unije iz 2015. — te je pokrenuto opsežno javno savjetovanje. U stupu se utvrđuje niz ključnih načela za potporu funkcio-nalnosti i pravednosti tržišta rada te sustava socijalne skrbi u europodručju. I druge se države članice mogu pridružiti.

Poboljšanjem europskog semestra za usklađivanje gospodarskih politika ojačali smo gospodarsko upravlja-nje. Sada puno ranije predstavljamo izvješća o pojedinim zemljama nego što smo to činili prije, što omogućuje važne rasprave sa svakom državom članicom. Preporuke za poje-dine zemlje usmjerene su na ograničeni broj prioriteta koji zahtijevaju hitnu pozornost. Socijalnim prioritetima, koja obuhvaćaju pitanja povezana s nezaposlenošću, obrazova-njem i socijalnim uključivanjem, sada pridajemo veću važnost u našim analizama. Također, sada predlažemo preporuku za gospodarsku politiku europodručja istodobno s Godišnjim pregledom rasta, što omogućuje postizanje zajedničkog razu-mijevanja izazova s kojima se suočavamo u svim članicama

europodručja. Reformom Semestra povećali smo i njegovu demokratičnost. Predsjednik i potpredsjednik Komisije za euro i socijalni dijalog te povjerenici izravno zaduženi za europski semestar redovito nastupaju pred Europskim parlamentom kako bi razgovarali o prioritetima i izvješćivali o napretku, a svi povjerenici redovito sudjeluju u raspravama u nacionalnim parlamentima.

Od ljeta 2015. Grčka je na putu prema reformi gospodarstva i oporavku. Prošle godine uspjeli smo zadržati Grčku u euro-području, a tako će i ostati. Komisija je imala ključnu ulogu u sporazumu sklopljenom prošlog ljeta, kojim se zagovaraju solidarnost i odgovornost među svim članovima europodručja.

Donijeli smo prijedloge o jedinstvenom predstavljanju europodručja u međunarodnim forumima kako bismo govo-rili jednim glasom te u potpunosti iskoristili sve veću gospo-darsku i financijsku moć eura.

Osnovali smo Europski fiskalni odbor koji će savjetovati Komisiju o fiskalnoj politici za europodručje u cjelini, a Europ-sko Vijeće podržalo je osnivanje novih nacionalnih odbora za produktivnost, još jednog instrumenta za jačanje naše konkurentnosti.

Kad je riječ o bankovnoj uniji, 1. siječnja 2016. postao je potpuno funkcionalan jedinstveni sanacijski mehanizam. Predložili smo Europski sustav osiguranja depozita kao dodatnu sigurnosnu mrežu za štediše širom Europe, te pozvali Parlament i Vijeće da ubrzaju pregovore.

#deepeningEMU

Europski sustav osiguranja depozita: dodatna sigurnosna mreža za štediše širom Europe

39


6. Razuman i uravnotežen Sporazum o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama

„Tijekom mojeg predsjedanja Komisija će u duhu uzajamnih i obostranih koristi i transparentnosti dogovoriti razuman i uravnotežen trgovinski sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama. [...] Isto ću tako jasno dati do znanja da neću ugroziti europske standarde sigurnosti, zdravlja, socijalne zaštite i zaštite podataka niti našu kulturnu raznolikost zbog slobodne trgovine.”


Europska unija jedno je od najotvorenijih svjetskih gospo-darstava te ostaje predana slobodnoj i odgovornoj trgo-vini. U svojoj strategiji „Trgovina za sve” iz listopada 2015. Komisija se usredotočila na potrebe običnih građana te je nastojala osigurati da se korist od trgovine podijeli s najve-ćim mogućim brojem ljudi. Ta su načela srž naših pregovora o Transatlantskom partnerskom sporazumu (TTIP) koje vodimo sa SAD-om.

Komisija ima punu potporu čelnika EU-a za nastavak pre-govora o TTIP-u. Zahvaljujući tom ovlaštenju pregovori se odvijaju brže. Od srpnja 2016. završeno je 14 krugova pre-govora, a Komisija je ispunila svoj cilj da izradi gotovo sve pri-jedloge. Međutim, kao što je predsjednik Juncker još jednom istaknuo na sastanku na vrhu skupine G7 u svibnju, „sadržaj je mnogo važniji od rokova i Europska unija neće sniziti standarde na koje smo navikli.”

Pregovori o TTIP-u najotvoreniji su i najtransparentniji u povijesti: održana su opsežna savjetovanja s dionicima te su objavljene stotine stranica pregovaračkih dokumenata. Svi zastupnici Europskog parlamenta, kao i nacionalni parlamenti i vlade, imaju pristup pregovaračkim dokumentima o TTIP-u. Povjerenica za trgovinu, Cecilia Malmström, države članice obavješćuje o pregovorima te održava sastanke s dionicima iz raznih područja, uključujući potrošačke i ekološke udruge, sindikate i poduzeća.

Saslušali smo razloge za zabrinutost ljudi. Predložili smo zamjenu postojećeg sustava za rješavanje sporova između ulagača i država novim, reformiranim Sustavom sudova za ulaganja, koji će utjeloviti prava vlada na donošenje pro-pisa te biti transparentan, neovisan i nepristran. Taj smo novi pristup primijenili u našem trgovinskom sporazumu s Vijetna-mom, a zatim je Kanada pristala primijeniti ga na trgovinski sporazum između EU-a i Kanade (CETA), koji je tako jedan od najnaprednijih trgovinskih sporazuma koje je EU ikad sklopio. Isti pristup primjenjujemo na TTIP i primjenjivat ćemo ga na sve buduće trgovinske sporazume.

S obzirom na zajedničke vrijednosti EU-a i SAD-a, kao i na stratešku, političku i gospodarsku važnost transatlantskih odnosa, Komisija je spremna sklopiti ambiciozan i ujedna-čen sporazum o TTIP-u utemeljen na visokim standar-dima. S obzirom na predstojeće izbore u SAD-u i neizbježno usporavanje pregovora, obje će stranke nastojati učvrstiti napredak koji je postignut. Komisija je spremna što je moguće prije započeti suradnju s novom administracijom SAD-a.

#TTIP

Promicanje našeg strateškog interesa na svjetskoj razini uz očuvanje europskih standarda i načela

40


7. Područje pravosuđa i temeljnih prava utemeljeno na uzajamnom povjerenju

„Namjeravam iskoristiti ovlaštenja Komisije da, u okviru područja svoje nadležnosti, zastupam naše zajedničke vrijednosti, vladavinu prava i temeljna prava uzimajući u obzir raznolikost ustavnih i kulturnih tradicija 28 država članica.”


Naš Europski program sigurnosti reakcija je na najveću terorističku prijetnju s kojom smo suočeni nakon više od desetljeća.

Surađujemo s našim državama članicama u rješavanju temeljnih uzroka radikalizacije i podupiremo inicijative zajednica za borbu protiv radikalizacije. Ulažemo u pro-jekte integracije i jačanje dijaloga među različitim zajedni-cama na svim razinama.

Novi Europski centar za borbu protiv terorizma u okviru Europola podržava nacionalne napore protiv stranih terori-stičkih boraca, trgovanja nezakonitim oružjem i financiranja terorizma.

Centar izvrsnosti Mreže za osvješćivanje o radikali-zaciji pomaže našim državama članicama u sprečavanju i borbi protiv radikalizacije. Internetski forum EU-a oku-plja ministre i internetska poduzeća te im pomaže ograničiti širenje terorističkih materijala na internetu. Također osnažuje partnere iz civilnog društva da se suprotstave terorističkoj propagandi.

Europski parlament i Vijeće usuglasili su se o sustavu evi-dencije imena putnika za zrakoplovne kompanije, a u tijeku su pregovori o našim prijedlozima za bolji nad-zor vatrenog oružja. Novim sustavom ulaska/izlaska u okviru našeg „paketa o pametnim granicama” pridonijet

će se poboljšanju kvalitete i učinkovitosti kontrola na našoj vanjskoj schengenskoj granici.

Kako bi se spriječilo iskorištavanje financijskog sustava za financiranje terorizma, predložili smo stroži nadzor platformi za razmjenu virtualnih valuta te smanjenje anoni-mnih plaćanja karticama s opcijom plaćanja unaprijed.

Svi ovi napori utiru put sigurnosnoj Uniji. Za to će biti potrebna bliska suradnja država članica i njihovih tijela za kazneni progon s agencijama EU-a kako bi se uklonili opera-tivni nedostaci i spriječio manjak informacija.

Kad je riječ o temeljnim pravima, događaji u Poljskoj, posebno spor o Ustavnom sudu, izazvali su zabrinutost u pogledu vla-davine prava. Od siječnja 2016. vodimo intenzivan dijalog s poljskom vladom koji će se nastaviti.

Vijeće i Parlament usuglasili su se u pogledu sveobuhvatne reforme pravila o privatnosti podataka u EU-u koja se pred-laže od 2012. godine prihvaćena je od Parlamenta i Vijeća u svibnju 2016. godine. Novim europsko-američkim sustavom zaštite privatnosti štitit će se temeljna prava građana EU-a čiji se osobni podaci prenose u SAD, a poduzećima dati pravno pojašnjenje njihovih obveza.

U svibnju 2016. Komisija je zajedno s poduzećima Facebook, Twitter, YouTube i Microsoft predstavila novi kodeks postupa-nja za suzbijanje nezakonitog govora mržnje na internetu.

Građani EU-a sada imaju bolji pristup pravnoj zaštiti jer su Parlament i Vijeće donijeli propise o pretpostavci nedužnosti i o mjerama zaštite djece u kaznenom postupku. Nastavljaju se pregovori o pravnoj pomoći i o Uredu europskog jav-nog tužitelja te su prihvaćeni novi prijedlozi o zaštiti djece u prekograničnim obiteljskim sporovima.

#SecurityEU

Novi Europski centar za borbu protiv terorizma u okviru Europola podržava nacionalne napore protiv terorizma i teškog kriminala

41


8. Put prema novoj migracijskoj politici

„Nedavni strašni događaji na Mediteranu pokazatelj su da je Europi potrebno bolje upravljanje migracijama, i to u svakom pogledu. Riječ je prije svega o humanitarnom prioritetu. Uvjeren sam da moramo djelovati zajedno i u duhu solidarnosti.”


Komisija se djelotvorno i sveobuhvatno suočila s trenutačnim i dugoročnim i izazovima upravljanja migracijskim tokovima. Godine 2015. i 2016. izdvojili smo više od 15 milijardi EUR iz našeg proračuna. Našom se migracijskom politikom osi-guravaju solidarnost i pravedna podjela odgovornosti. Našim radom upravlja prvi podpredsjednik Timmermans i naš EU povjerenik za migracije Avramopoulos, funkcija koju je uveo predsjednik Juncker 2014. godine.

Spasili smo živote. U zajedničkim operacijama Frontexa „Triton” i „Poseidon” te operaciji „Sophia” u Sredozemlju i Egejskome moru je ukupno spašeno više od 400 000 ljudi u 2015.-2016.. Također, u suradnji s nadležnim turskim tijelima i NATO-om suzbijamo kriminalne krijumčarske mreže koji dje-luju u Egejskom moru.

Pomažemo raseljenim osobama u Siriji te Sirijskim izbje-glicama i njihovim zajednicama domaćinima u Libanonu, Jor-danu i Turskoj. Na konferenciji „Potpora Siriji”, održanoj u Lon-donu, EU i njegove države članice obvezali su se izdvojiti više od 3 milijarde EUR za 2016., uz 6,8 milijarde EUR mobili-zirane za sirijsku krizu od 2011. do danas.

Instrumentom za pomoć izbjeglicama u Turskoj pomažemo i sirijskim izbjeglicama u Turskoj da žive u dostojanstvu i izgrade novi život: iz proračuna EU-a i država članica mobili-zirane su 3 milijarde EUR za razdoblje 2016. – 2017.

Radi jačanja naše vanjske granice predložili smo Europ-sku graničnu i obalnu stražu, koja je osnovana u rekor-dnom roku te će u jesen 2016. započeti s prvim operacijama.

Pojačavamo Zakonik o schengenskim granicama tako da će svaka osoba (državljani EU-a i državljani trećih zemalja) koja ulazi u schengenski prostor ili iz njega izlazi morati prola-ziti sigurnosnu provjeru.

Podupiremo države članice koje su najviše pogođene izbjegličkom krizom. Od početka 2015. Grčkoj je odobreno više od 353 milijuna EUR pomoći za hitne slučajeve, uz 509 milijuna EUR koji su već dodijeljeni u okviru nacionalnih programâ za razdoblje 2014. – 2020. Grčka je tako najveći korisnik sredstava EU migracijskih fondova. Italiji je od 2014. do danas dodijeljena pomoć za hitne slučajeve u vrijednosti većoj od 23,5 milijuna EUR, uz 592,6 milijuna EUR za raz-doblje 2014. – 2020. Također smo osigurali financijski potporu bugarskim nadležnim tijelima – oko 12 milijuna EUR potpore u hitnim situacijama kako bi se u okviru reakcije na migracijsku krizu migrantima mogli osigurati smještaj, hrana i medicinska oprema te oprema za službenike bugarske granične straže. Taj se iznos dodjeljuje uz 91 milijun EUR koji je već dodijeljen u okviru nacionalnih programa za razdoblje 2014. – 2020.

Uspostavili smo novi instrument pomoći za hitne slu-čajeve, u okviru kojeg se za razdoblje 2016. – 2018. izdvaja 700 milijuna EUR. Naš je glavni prioritet stanje u Grčkoj: već smo ugovorili 198 milijuna EUR za poboljšanje životnih uvjeta izbjeglica.

Uspostavili smo službenu suradnju među zemljama na zapadnobalkanskoj ruti. Naš Mehanizam za civilnu zaštitu, koji pruža hitnu materijalnu potporu, već su aktivirale Grčka, Hrvatska, Mađarska, Slovenija i Srbija. Pokazujemo soli-darnost premještanjem i preseljenjem tražitelja azila. Prošle godine države članice pristale su na naše prijedloge za

Spasili smo živote. Na moru je 2015. i 2016. spašeno više od 400 000 ljudi

Više od 10 milijardi EURmobilizirano je kao odgovor na izbjegličku krizu 2015. i 2016

42

premještanje 160 000 ljudi kojima je potrebna međunarodna zaštita iz Italije i Grčke te na preseljenje 22 000 raseljenih osoba izvan EU-a. Do danas je premještena ili preseljena više od 13,000 osobe od rujna 2015.

Povećavamo učinkovitost naše politike vraćanja. Novi predloženi EU-ov popis „sigurnih zemalja podrijetla” omogućit će brže vraćanje osoba koje nemaju pravo na azil. Također uvodimo poticaje za određene zemlje (počevši s Pakistanom, Alžirom, Bangladešom i Marokom) kako bi se osigurali učinko-vito vraćanje i ponovni prihvat.

Surađujemo s Turskom na koordinaciji naših reakcija na zajedničke izazove. Na temelju našeg zajedničkog akcijskog plana iz listopada 2015., 18. ožujka 2016. donijeli smo Izjavu EU-a i Turske u cilju zaustavljanja nezakonite migracije iz Tur-ske u EU te kako bi se opasna putovanja preko Egejskog mora zamijenila sigurnim i zakonitim putovima za sirijske izbjeglice u EU. Izjava EU-a i Turske od 18. ožujka 2016. donosi rezul-tate. Umjesto 10 000 ljudi koji su u listopadu 2015. dnevno pristizali u Tursku (brojka koja je preopteretila kapacitete te zemlje), od provedbe Izjave EU-a i Turske dnevno pristiže pri-bližno 100 ljudi. Prema Izjavi EU-a i Turske za svakog sirijskog državljanina kojeg Turska primi natrag s grčkih otoka, jednog sirijskog državljanina u Turskoj mora se preseliti u EU. Do kolovoza 1 061 sirijska izbjeglica u Turskoj preseljena je u Europu, dok je 1 566 nezakonitih migranata iz EU-a vra-ćeno u Tursku. Svaki zahtjev za azil obrađuje se pojedinačno. Svaki tražitelj azila može podnijeti žalbu na odluku. Poštuje se načelo prema kojem se izbjeglice ne vraćaju u zemlju u kojoj su izložene progonu (načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja).

U procesu smo reformiranja europskog sustava azila, i to prijedlozima kojima se nastoji uskladiti uvjete za azil u cijelom EU-u i odrediti sve elemente potrebne za humaniju, pravedniju, dosljedniju i učinkovitiju zajedničku politiku. Njome će se pokazati velikodušnost prema najranjivijim osobama kojima je istinski potrebna međunarodna zaštita, a strogost prema mogućoj zlouporabi. Tom će se politikom uvijek pošto-vati temeljna prava.

Dali smo prijedloge za bolje upravljanje zakonitom migracijom te za uspostavu okvira EU-a za preseljenje. Reformirali smo sustav plave karte EU-a kako bismo ga učinili privlačnijim za visokokvalificirane državljane trećih zemalja.

U suradnji s našim regionalnim partnerima otklanjamo temeljne uzroke migracija. Uspostavili smo Krizni uzaja-mni fond za Afriku tako što smo 1,9 milijardi EUR izdvojili iz proračuna EU-a i Europskog razvojnog fonda za promi-canje razvoja i sigurnosti u strateškim regijama. Predložili smo nova partnerstva za migracije s ključnim zemljama, počevši s Malijem, Nigerom, Nigerijom, Senegalom i Etiopijom, kao i Plan vanjskih ulaganja koji se temelji na našim isku-stvima s uspješnim Planom ulaganja za Europu. Naši su pri-oriteti spašavanje života, povećanje broja povrata, stvaranje uvjeta za migrante i izbjeglice da ostanu bliže domovini te, dugoročno, otklanjanje temeljnih uzroka nezakonite migracije i prisilnog raseljavanja.

#MigrationEU

0

1,000

2,000

3,000

4,000

5,000

6,000

7,000

8,000

9,000

10,000

Prosječni broj dnevnih prelazaka smanjio se s gotovo10 000 u listopadu 2015 na gotovo 100 do ljeta 2016

18.3.2016. Izjava EU-a i Turske

2015 2016

43


9. Jači globalni čimbenik

„Kada je u pitanju vanjska politika, potrebna nam je snažnija Europa. Kriza u Ukrajini i zabrinjavajuća situacija na Bliskom istoku dokaz su važnosti europskog zajedništva u pogledu vanjske politike.”


Europska unija i dalje je središnji stup globalnog poretka te pruža sigurnost i stabilnost u našoj regiji i šire. Suradnjom u okviru UN-a, WTO-a, skupine G7 i drugih multilateralnih foruma branimo ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava. Budući da se suočavamo s većom nestabilnošću u svijetu, pokrenuli smo novu globalnu strategiju, definiranu od Visoke povjerenice/potpredsjednice Mogherini, za vjerodostoj-niju i dosljedniju vanjsku i sigurnosnu politiku.

Potpisali smo prvu Zajedničku izjavu EU-a i NATO-a u povi-jesti i tako produbili naše napore za suzbijanje hibridnih pri-jetnji i kibernetičkih napada, izgradnju snažnije obrambene industrije te pomoć našim partnerima u sprečavanju kriza i reagiranju na njih.

Nepokolebljivo podupiremo teritorijalnu cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine te ostajemo predani potpunoj provedbi sporazumâ iz Minska. Nastavljamo podupirati reforme u toj zemlji te smo predložili ukidanje zahtjeva za vizu ukrajin-skim građanima koji putuju u schengenski prostor. Potpuna provedba sporazuma iz Minska je ključan element za bilo kakvu promjenu naših odnosa sa Rusijom, uključujući i podizanje sankcija. U međuvremenu, mi održavamo određene aktivnosti sa Rusijom na temama koje su od jasnog Europskog interesa.

Na zapadnom Balkanu olakšali smo dijalog između Beo-grada i Prištine te objema stranama omogućili napredova-nje na putu prema EU-u. Crna Gora i Srbija otvorile su nova poglavlja u pristupnim pregovorima. U travnju 2016. stu-pio je na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Kosovom.

U okviru naše reakcije na izbjegličku krizu dali smo novi zamah odnosu s Turskom. Izjava EU-a i Turske od ožujka 2016. doni-jela je novi poticaj turskom procesu pristupanja EU-u te je ubrzana liberalizacija viznog režima. Nećemo, međutim, sniziti naše standarde.

Predstavili smo novu strategiju za odnose s Kinom, čiji je cilj poboljšati pristup kineskom tržištu i promicati suradnju u svla-davanju globalnih izazova. Tijekom EU-Kina susreta na vrhu u Pekingu, pozvali smo Kinu da poštuje načela slobodne i tran-sparentne trgovine te osnovali bilateralnu radnu skupinu za prekomjerni kapacitet u industriji čelika.

Zaključili smo pregovore s Kubom povezane sa Sporazumom o političkom dijalogu i suradnji te tako označili novu fazu u našim bilateralnim odnosima u kojoj će se razvijati međusobno povje-renje i poticati suradnja u multinacionalnim forumima.

Podupiremo napore koje predvodi UN za ponovnu uspostavu mira u Siriji i stabilizaciju Libije, gdje smo spremni pružiti pomoć vladi nacionalnog jedinstva u vrijednosti od 100 milijuna EUR.

Imali smo vodeću ulogu u utvrđivanju Programa održivog razvoja do 2030. EU osigurava više od polovice ukupne svjetske razvojne pomoći te smo i dalje najveći donator pomoći u svijetu. Godine 2015. EU i njegove države članice izdvojili su 68 milijardi EUR službene razvojne pomoći, znatno ispred Sjedinjenih država, Japana i drugih donatora, a vrijednost naše humanitarne pomoći dosegla je rekordnu razinu od 1,5 mili-jardi EUR.

#EUGlobalPlayer

Od 2000. EU je rasporedio više od 120 misija promatranja izbora s više od11 000 promatrača

EU i države članice najvećisu donatori u svijetu

68 milijardi EUR 59 milijardi EUR

2014 2015Službena razvojna pomoć:

44


10. Unija demokratskih promjena

„Europska komisija pod mojim će vodstvom biti predana davanju nove energije posebnom partnerstvu s Europskim parlamentom. [...] Predan sam i cilju veće transparentnosti kada je riječ o obraćanju dionicima i lobistima. [...].”


Kada je ova Komisija preuzela dužnost, odlučili smo raditi drukčije. Stavljamo naglasak na ono što je ljudima zai-sta bitno te smo broj novih propisa smanjili sa 130 velikih zakonodavnih inicijativa 2014. na 23 2015. i 2016. godine, što predstavlja smanjenje veće od 80 %. Želimo premostiti jaz između Bruxellesa i naših građana te provoditi više vre-mena u državama članicama.

Ove godine, prvi potpredsjednik Timmermans je zaključio pre-govore s Europskom parlamentom i Vijećem o novom među-institucionalnom sporazumu o načinu donošenja propisa. Sada ćemo zajedno odrediti prioritete kako bismo osigurali da se sastavljanje i donošenje propisa odvija brzo te da se u njima odražavaju pitanja za koja nacionalne vlade i građani žele europska rješenja.

Od početka našeg mandata, Junckerova Komisija ostala je predana dijalozima s građanima te je organizirala 88 događanja u vijećnicama 53 gradova u 27 država čla-nica na kojima su se okupila 23 povjerenika, brojni zastupnici Europskog parlamenta te nacionalni i lokalni političari.

Pokazali smo političko vodstvo i preuzeli odgovornost za način na koji Komisija provodi osjetljive odluke u području zaštite potrošača te politika u području zdravstva i okoliša – ranije je taj proces bio previše tehnokratski. O odlukama o gli-fosatu i endokrinim disruptorima vviše se raspravljalo na političkoj nego na tehničkoj razini. Budući da zabrinutost građana o genetički modificiranim organizmima može znatno varirati u pojedinim zemljama članicama, Komisija je 2015. godine predložila vraćanje ovlasti za uskraćivanje ili zabranu

korištenja genetski modificirane hrane i stočne hrane nacio-nalnim tijelima. Europski Parlament i Vijeće još nisu u moguć-nosti usuglasiti dozvolu za omogućavanje nacionalnih rješe-nja ovih pitanja.

Ubrzo ćemo započeti pregovore za proširenje opsega našeg Zajedničkog registra transparentnosti kojim će biti obu-hvaćeni Europski parlament, Vijeće i Komisija. Prije započinja-nja tih pregovora proveli smo opsežna savjetovanja s javnosti, koja snažno podržava veću transparentnost u pogledu osoba u institucijama EU-a i oko njih koje utječu na stvaranje politika. Komisija i dalje ima vodeću ulogu u tom procesu te smo ostva-rili pomak u stavovima o transparentnosti. Sada se u našem Registru transparentnosti pojavljuju 9 482 organizacije i osobe, od kojih su se 4 562 pridružile od 1. studenoga 2014. Te će se brojke još više povećati kada sustav postane obvezan.

Junckerova Komisija jednim od svojih prioriteta smatra posebno partnerstvo s Europskim parlamentom i gra-đanima koje on predstavlja. Otkako smo preuzeli dužnost, predsjednik i prvi potpredsjednik sudjelovali su u ukupno 80 rasprava u Europskom parlamentu, a potpredsjednici i povjerenici u ukupno 780 rasprava. Također, svi su članovi Komisije tijekom više od 350 posjeta nacionalnim parla-mentima približili Europu njezinim građanima i njihovim naci-onalnim predstavnicima. Taj ćemo odnos nastaviti razvijati tako što će povjerenici predstaviti ovo izvješće o Stanju unije nacionalnim Parlamentima.

#BetterRegulation

Nove zakonodavne inicijative godišnjeUsredoto

čeni smo na ono što je ljudima zaista bitno

130

23

do 2014.

od 2015.

GOVOR O STANJU UNIJE 2016.POSJETI ČLANOVA KOMISIJE NACIONALNIM

PARLAMENTIMA OD POČETKA MANDATA

(1. STUDENOGA 2014. – 9. RUJNA 2016.)

46

Država članica Dom Broj Članovi Komisije

Belgija Chambre des Représentants

6 J. Katainen, C. Malmström, F. Timmermans, M. Thyssen, A. Ansip, M. Šefčovič

Sénat 5 J. Katainen, M. Šefčovič, C. Malmström, M. Thyssen, F. Timmermans

Bugarska Narodno Sabranie 4 M. Šefčovič, T. Navracsics, V. Andriukaitis, P. Hogan

Češka Poslanecká sněmovna

14 E. Bieńkowska, C. Creţu. J. Katainen, C. Malmström, M. Šefčovič, V. Jourová (2), V. Bulc, A. Ansip, F. Timmermans, F. Mogherini, V. Andriukaitis, M. Thyssen, P. Hogan

Senát 12 E. Bieńkowska, C. Creţu, V. Jourová (2), J. Katainen, M. Šefčovič, V. Bulc, A. Ansip, F. Timmermans, V. Andriukaitis, M. Thyssen, P. Hogan

Danska Folketing 11 M. Vestager (3), J. Katainen, F. Timmermans, C. Malmström, M. Arias Cañete, M. Šefčovič, J. Hill, V. Andriukaitis, V. Bulc

Njemačka Bundestag 31 G. Oettinger (2), V. Andriukaitis, N. Mimica (2), V. Bulc (2), J. Katainen, A. Ansip, M. Arias Cañete, K. Georgieva, P. Moscovici (3), J. Hill (2), J. Hahn, P. Hogan, F. Mogherini, C. Malmström, F. Timmermans, M.Šefčovič, M. Thyssen, J.-C. Juncker (3), K. Vella, V. Jourová, Ch. Stylianides (3)

Bundesrat 3 N. Mimica, D. Avramopoulos, M. Thyssen

Estonija Riigikogu 10 V. Dombrovskis, J. Katainen, A. Ansip (3), M. Šefčovič, V. Andriukaitis (2), P. Hogan, F. Timmermans

Irska Houses of the Oireachtas

9 V. Andriukaitis, J. Katainen, C. Malmström, P. Moscovici, J. Hill, P. Hogan, F. Mogherini, F. Timmermanns, M. Šefčovič

Grčka Vouli ton Ellinon 5 J. Katainen, V. Dombrovskis, V. Andriukaitis, C. Creţu, P. Moscovici

Španjolska Congreso de los Diputados

9 M. Arias Cañete (2), F. Mogherini, J. Katainen, V. Bulc, C. Malmström, N. Mimica, V. Jourová, P. Hogan

Senado 6 M. Arias Cañete (2), J. Katainen, C. Malmström, N. Mimica, V. Jourová

Francuska Assemblée nationale

11 J.-C. Juncker, P. Moscovici (5), C. Moedas, M. Šefčovič, D. Avramopoulos, K. Vella, Ch. Stylianides

Sénat 16 J.-C. Juncker, M. Vestager, A. Ansip, V. Bulc, J. Hill, P. Moscovici (2), M. Šefčovič (2), N. Mimica, D. Avramopoulos, F. Timmermans (2), J. Katainen, Ch. Stylianides, Ph.Hogan

Hrvatska Hrvatski sabor 7 N. Mimica (3), J. Katainen, Ch. Stylianides, T. Navracsics, V. Dombrovskis

Italija Camera dei Deputati

10 J.-C. Juncker, F. Timmermans (2), J. Katainen, C. Malmström, P. Hogan, M. Arias Cañete, M. Vestager, V. Dombrovskis, V. Andriukaitis

Senato della Repubblica

11 E. Bieńkowska, J. Katainen, C. Malmström, P. Hogan, M. Arias Cañete, M. Vestager, T. Navracsics, M. Šefčovič, K. Vella, V. Dombrovskis, V. Andriukaitis

GOVOR O STANJU UNIJE 2016.POSJETI ČLANOVA KOMISIJE NACIONALNIM

PARLAMENTIMA OD POČETKA MANDATA(1. studenoga 2014. – 9. rujna 2016.)

47

Država članica Dom Broj Članovi Komisije

Cipar Vouli ton Antiprosopon

8 J. Katainen, D. Avramopoulos, Ch. Stylianides, J.-C. Juncker (2), V. Andriukaitis, V. Dombrovskis, M. Šefčovič

Latvija Saeima 8 J.-C. Juncker, D. Avramopoulos, A. Ansip, M. Thyssen, V. Dombrovskis (2), V. Andriukaitis, P. Hogan

Litva Seimas 12 V. Andriukaitis (7), J. Katainen, F. Mogherini, V. Bulc, P. Hogan, C. Malmström

Luksemburg Chambre des Députés

7 C. Malmström, P. Hogan, J. Katainen, F. Mogherini, V. Dombrovskis, J.-C. Juncker, V. Andriukaitis, F. Mogherini

Mađarska Országgyűlés 6 V. Jourová, J. Katainen, E. Bieńkowska, M. Šefčovič, T. Navracsics (2)

Malta Kamra tad-Deputati

6 K. Vella (3), J. Katainen, M. Šefčovič, V. Andriukaitis

Nizozemska Tweede Kamer 11 F. Timmermans (2), V. Andriukaitis, N. Mimica, J. Katainen, V. Jourová, V. Bulc (2), C. Malmström, P. Moscovici, P. Hogan

Eerste Kamer 2 V. Andriukaitis, F. Timmermans

Austrija Bundesrat 9 V. Bulc, J. Hahn (2), C. Malmström, J. Katainen, F. Timmermans, M. Šefčovič, V. Andriukaitis, P. Hogan

Nationalrat 9 J. Hahn (2), V. Bulc, C. Malmström, J. Katainen, F. Timmermans, M. Šefčovič, V. Dombrovskis, V. Andriukaitis

Poljska Sejm 10 V. Bulc, J. Katainen, J. Hahn, M. Šefčovič, C. Creţu, C. Malmström, V. Dombrovskis, V. Andriukaitis, K. Georgieva, P. Hogan

Senat

Portugal Assembleia da República

13 P. Moscovici, F. Mogherini, P. Hogan, F. Timmermans (2), D. Avramopoulos, V. Dombrovskis, C. Moedas, M. Thyssen (2), M. Šefčovič, Ch. Stylianides, V. Andriukaitis

Rumunjska Camera Deputaților

5 P. Hogan, V. Andriukaitis, M. Šefčovič, C. Malmström, V. Jourová

Senatul 7 P. Hogan, V. Andriukaitis, M. Šefčovič, C. Malmström, V. Jourová (2), V. Bulc

Slovenija Državni zbor 12 J.-C. Juncker, V. Bulc (3), V. Dombrovskis, V. Jourová, J. Katainen, M. Šefčovič, E. Bieńkowska, Ch. Stylianides, C. Malmström, V. Andriukaitis

Državni svet

Slovačka Národná rada 4 V. Andriukaitis, M. Šefčovič, C. Moedas, J. Katainen

Finska Eduskunta 9 A. Ansip, M. Šefčovič, J. Katainen, M. Arias Cañete, C. Creţu, C. Malmström, V. Dombrovskis, K. Georgieva, P. Hogan

Švedska Riksdag 12 C. Malmström (3), J. Katainen, E. Bieńkowska, V. Jourová, M. Šefčovič, N. Mimica (2), M. Arias Cañete, F. Timmermans (2)

Ujedinjena Kraljevina

House of Commons

11 M. Arias Cañete, C. Moedas, M. Šefčovič, V. Bulc, K. Georgieva, F. Timmermans (3), C. Malmström (2), J. Hill

House of Lords 12 J.-C. Juncker, C. Moedas, J. Hill, M. Vestager, P. Hogan, J. Katainen (2), M. Šefčovič, K. Georgieva, V. Bulc, N. Mimica, V. Dombrovskis

Ukupno 353

GOVOR O STANJU UNIJE 2016.DIJALOZI S GRAĐANIMA U DRŽAVAMA ČLANICAMA

(1. STUDENOGA 2014. – 10. RUJNA 2016.)

50

Država članica Ukupno dijaloga Grad Broj Članovi Komisije

Belgija 5 Eupen 1 M. Thyssen

Bruxelles 4 J. Katainen + M. Thyssen, J.-C. Juncker, C. Moedas, M. Šefčovič + J. Katainen

Bugarska 3 Sofija 2 A. Ansip, T. Navracsics

Ruse 1 F. Timmermans

Češka 4 Prag 4 F. Mogherini, V. Andriukaitis, V. Jourová, C. Malmström

Danska 5 Kopenhagen 3 F. Timmermans, V. Andriukaitis, V. Bulc

Aarhus 1 P. Hogan

Roskilde 1 M. Vestager

Njemačka 3 Berlin 2 A. Ansip, D. Avramopoulos

München 1 A. Ansip

Estonija 2 Tallinn 2 F. Timmermans, J. Katainen

Irska 1 Dublin 1 J. Katainen

Grčka 1 Atena 1 J. Katainen

Španjolska 2 Bilbao 1 J. Katainen

Madrid 1 N. Mimica

Francuska 6 Dunkerque 1 M. Šefčovič

Marseille 1 P. Moscovici

Pariz 4 M. Vestager, F. Timmermans, C. Malmström

Hrvatska 1 Dubrovnik 1 M. Šefčovič

Italija 7 Rim 3 T. Navracsics, M. Šefčovič, F. Mogherini

Matera 1 C. Creţu

Sirakuza 1 F. Timmermans

Milano 2 F. Mogherini, V. Andriukaitis

Cipar 2 Nikozija 2 J. Katainen, M. Šefčovič

Latvija 5 Riga 5 J. Katainen, M. Šefčovič, V. Bulc, V. Andriukaitis

Litva 2 Vilnius 1 C. Malmström

50

GOVOR O STANJU UNIJE 2016.DIJALOZI S GRAĐANIMA U DRŽAVAMA ČLANICAMA

(1. studenoga 2014. – 10. rujna 2016.)

51

Država članica Ukupno dijaloga Grad Broj Članovi Komisije

Kaunas 1 V. Andriukaitis

Luksemburg 1 Luxembourg 1 M. Šefčovič

Mađarska 3 Debrecin 1 T. Navracsics

Segedin 1 T. Navracsics

Kapolcs 1 T. Navracsics

Malta 2 La Valletta 1 K. Vella + C. Creţu

Naxxar 1 V. Andriukaitis

Nizozemska 4 Amsterdam 2 C. Malmström, K. Georgieva

Haag 1 F. Timmermans

Eindhoven 1 V. Andriukaitis

Austrija 2 Beč 2 F. Timmermans, K. Vella

Poljska 2 Varšava 1 C. Malmström

Wrocław 1 E. Bienkowska

Portugal 3 Lisabon 3 M. Šefčovič, V. Andriukaitis, F. Timmermans

Rumunjska 2 Bukurešt 2 V. Andriukaitis, J. Katainen

Slovenija 4 Ljubljana 3 V. Bulc, C. Malmström, K. Vella + V. Bulc

Maribor 1 V. Bulc

Slovačka 6 Bratislava 4 J. Katainen, V. Dombrovskis, M. Šefčovič (3x)

Košice 1 T. Navracsics

Žilina 1 V. Bulc

Finska 6 Helsinki 3 C. Moedas, V. Andriukaitis, C. Malmström

Vaasa 1 M. Šefčovič

Rovaniemi 1 C. Creţu

Tampere 1 J. Katainen

Švedska 4 Stockholm 2 J. Katainen/C. Malmström, F. Timmermans

Lund 1 C. Malmström

Göteborg 1 C. Malmström

Ujedinjena Kraljevina

UKUPNO 88 53 23 (predsjednik i 22 povjerenika) Povjerenici koji još nisu sudjelovali u dijalozima s građanima: Arias Canete, Hahn, King (Hill), Oettinger i Stylianides.

Besplatne publikacije:

• jedan primjerak: u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu);

• više od jednog primjerka ili plakati/zemljovidi: u predstavništvima Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_en.htm), pri delegacijama u zemljama koje nisu članice EU-a (http://eeas.europa.eu/delegations/index_hr.htm), kontaktiranjem službe Europe Direct (http://europa.eu/europedirect/index_hr.htm) ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatni poziv iz EU-a) (*).(*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (premda neke mreže, javne govornice ili hoteli mogu naplaćivati pozive).

Publikacije koje se plaćaju:

• u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu).

KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU-a

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2016.

Print ISBN 978-92-79-61705-8 doi:10.2775/49058 NA-01-16-205-HR-CPDF ISBN 978-92-79-61714-0 doi:10.2775/89403 NA-01-16-205-HR-N

© Europska unija, 2016.Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora.

Printed in Belgium

NA-01-16-205-H

R-N

Jean-Claude Juncker,predsjednik Europske komisije

14. rujna 2016.

doi:10.2775/89403

Documents

GOVOR O STANJU UNIJE