Upload
martina-sobak
View
197
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
GOSPODARSKA VAŽNOST JADRANSKOG MORA
Martina Šobak 4.b
OPĆENITO
P – 135 195 km2 (31 067 km2 RH) dužina – 870 km širina – 216,7 km prosječna dubina – 173 m (2/3 Jadrana ne prelazi
200 m) najveća dubina – 1233 m obala – 7911 km (5835 km RH)
temperatura - ljeti – 22-25 ⁰C
- zimi – 5-15 ⁰C prozirnost – 20-33 m (56 m) salinitet – 38‰
ČIMBENICI RAZVOJA GODSPODARSTVA
duga i razvedena obala toplo more, ugodna klima bogatstvo flore i faune, prirodne ljepote povijesna i narodna baština pomorska tradicija promet energenti, rudna bogatstva
TURIZAM
• 1837. parobrodska linija Trst – Kotor (Pula, Mali Lošinj, Rab, Zadar, Šibenik, Split, Hvar, Korčula i Dubrovnik)
• 1844. Opatija – Higinij Scarpa sagradio Villu Angiolinu• 1884. Opatija – hotel Kvarner• obala, otoci, uvale, klima, vjetar, insolacija (Hvar 2675h i
Dubrovnik 2555h)• nautički, robinzonski, tranzitni, nudistički (primorski),
kulturni, vjerski turizam
• 90% ukupnog turizma• Istarska turistička regija – 31%
– kulturno-povijesna baština, prometni položaj, turistička tradicija
– Rovinj, Umag, Novigrad, Pula, Medulin, Rabac
• Kvarnerska turist.regija – 24%– duga tradicija– Opatija, Crikvenica, Krk, Rab, Lošinj i Cres
• Sjevernodalmatinska turist.regija – 13%– NP – Paklenica, Kornati, Krka– Zadar, Šibenik, Nin, Biograd, Vodice, Primošten, Murter
Srednjodalmatinska turist.regija – 14% Split (tranzitni), Makarska, Tučepi, Gradac, Hvar, Korčula,
Brač, Vis Južnodalmatinska turist.regija – 7%
Dubrovnik, Mljet
RIBARSTVO
• duga ribarska tradicija + more siromašno ribom > slabo razvijeno ribarstvo
• arheološki nalazi iz prapovijesti• 995. spominju se lovišta riba u Telašćici i Molašćici• Hrvati ne konzumiraju dovoljno ribe• godišnje se ulovi 34 000 tona ribe, a uzgoji 9 500
tona
• zastarjela i premala ribarska flota (najveća – Rovinj, Split i Rijeka)
• Kali na Ugljanu, Sali na Dugom Otoku, Komiža na Visu• plava riba (srdela, inčuni, skuša, papaline), bijela riba
(glavonošci, školjke, rakovi)• prerada – Rovinj, Zadar, Sali, Split , Vela Luka na Korčuli
• + oko 30 manjih tvrtki, 14 000 tona prerađevine (70% konzervirane srdele)
MARIKULTURA •oko 14 000 tona ribe godišnje (6 700 tona tune, 3 500 tona lubena, orade i dagnji te 800 000 kamenica)•proizvodnja tune (lovi se a zatim dohranjuje u kavezima)•70% na japansko tržište (2004. 37 mil. USD)•započela u zadarskom akvatoriju•školjke (dagnje, kamenice) – Limski kanal, Malostonski zaljev, Šibenski kanal
ENERGETIKA JANAF – Jadranski naftovodmeđunarodni sustav transporta nafte od Omišlja do domaćih i inozemnih rafinerija u istočnoj i središnjoj Europi (Mađarska, Slovenija, Srbija, BiH)u RH se godišnje proizvede 1,5 mil. tona nafte (od potrebnih 5 mil.)rafinerije – Rijeka i Sisaknajveća nalazišta su u unutrašnjosti Hrvatske
sastoji se od: prihvatno - otpremnog terminala Omišalj na Krku i Luke
Omišalj cjevovoda dugačkog 610 km sa dionicama:
Omišalj – Sisak Sisak – Virje – Gola Virje – Lendava Sisak – Slavonski Brod Slavonski Brod – Sotin
prihvatno - otpremnih terminala u Sisku, Virju i Slavonskom Brodu
podmorskog naftovoda Omišalj – Urinj (INA-rafinerija nafte Rijeka)
ZEMNI PLIN – u sjevernom Jadranu, iskorištava se u suradnji s Italijom (117 mil. m3)
TERMOELEKTRANE – Plomin i Plomin II u Istri, Rijeka
HE – na Cetini – HE Zakučac, Orlovac, Kraljevac, Peruča 40% električne energije hrv. hidroelektrana HE Obrovac, Vinodol, Dubrovnik, Senj, Jaruga
VE – područje Zadarske, Šibensko-kninske, Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske Pag – brdo Ravne (7 vjetroturbina, 5,95 MW) Šibenik – Trtar-Krtolin (14 turbina, 14 MW) planirane – Ponikve-Ston, Vrataruša-Senj, Ćićarija,
Prometeno brdo-Klis, Jasenice-Obrovac (250 MW)
INDUSTRIJA - BRODOGRADNJA 3 Maj – Rijeka, 1892., od 2000. – 2008. g. izgrađeno 43
broda (tankeri, brodovi za rasuti teret, ...) Uljanik – Pula, 1856., od 2000. – 2010. izgrađeno oko
50 brodova (ugl. za prijevoz automobila i kamiona) Kraljevica – Kraljevica, 1729. (Karlo VI.), od 1946. –
2008. izgrađeno 197 brodova (putnički, trajekti, ...) raketne topovnjače „Kralj Petar Krešimir IV.” i „ Kralj
Dmitar Zvonimir” Brodosplit – Split, 1932., od 2000. – 2010. izgrađen 51
brod (tankeri, trajekti, putnički, ...) Brodotrogir – Trogiru, od 2000. – 2010. izgrađeno oko
20 brodova
METALNA INDUSTRIJA – željezara u Kaštel Sućurcu koksara u Bakru, tvornica ferolegura u Šibeniku proizvodnja aluminija u Šibeniku strojogradnja i proizvodnja prometnih sredstava u
Rijeci, Puli i Splitu Tekstilna ind. u Zadru, kemijska ind. u Splitu Splitska industrijska regija – Split, Zadar, Šibenik
metalna ind., brodogradnja, ind. cementa, prehrambena ind., proizvodnja građevnog kamena
Riječko-karlovačka ind. regija – petrokemija, prehrambena ind., brodogradnja
Istarska ind. regija – Pula, Rovinj, Poreč, Pazin brodogradnja, prehrambena industrija
PREHRAMBENA INDUSTRIJAprerada ribe, vinarije, tvornice za preradu maslina, voća i povrćaMASLINARSTVO – Korčula, Hvar, Ravni Kotari, IstraVINOGRADARSTVO – Istra, Zadar, Šibenik, Pelješac, Korčula, Hvar, ...OVČARSTVO – Cres, Krk, Rab, Pag, Pelješac, ...ostalo – agrumi, smokva, badem, rogač, rajčica, šipak, kivi, biljka kadulja, lavanda, ružmarin, govedarstvo, kozarstvo
RUDE
Hrvatska nije bogata rudama – rudarstvo ostvaruje tek 1% bruto domaćeg proizvoda
ležišta boksita (Obrovac, Drniš, Lika, Istra, Pag) uglavnom iskorištena
građevni kamen – Brač, Benkovac, Pazin kaolin, vatrostalna glina – Istra
SOL morska sol se izdvajala procesom isparavanja u velikim
plitkim bazenima danas se sol proizvodi zagrijavanjem vode Hrvati troše oko 100 000 tona soli godišnje (70% otpada
na sol za ceste) Hrvatske solane proizvode oko 20 000 tona soli godišnje
(15 – 16 milijuna kn se troši godišnje na uvoz soli) turistički atraktivne Pag – 70-80% ukupne proizvodnje soli Ston – najstarija u Europi (možda i u svijetu), 9
kristalizacijskih bazena, 530 tona soli Nin – oko 2500-5000 tona godišnje, sol ima veću
koncentraciju joda zbog algi
PROMET
najveće hrv. luke - Rijeka, Pula, Raša, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik
Rijeka – najvažnija, nekoliko prometnih pravaca Zagreb – Karlovac – Rijeka – Split – Dubrovnik Budimpešta – Zagreb – Rijeka – jug Jadransko-jonski pravac
poprečni pravci – istočna obala - Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Dubrovnik, Bar, Durres
- zapadna obala - Ravenna, Ancona, Pescara, Bari, Brindisi
LITERATURA
Internet udžbenici karta RH itd.