godisnji_casopis_014

Godišn j i časopis Alumini ja d .d . Mostar • bro j 14 • ožujak 2013 .

Hercegovački div

2 3Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2013. Godišnji časopis 2013. Aluminij d.d. Mostar

14. godišnji časopisAluminija d.d. Mostar

IzdajeUred za odnose s javnošću

Glavni i odgovorni urednikDarko Juka, predstojnik Ureda za odnose s javnošću i Galerije Aluminij

Stručni suradniciŽeljko Boras, Vera Buljan, Bruno Čale, Boris Čihorić, Zdravko Čuturić, Ante Ćorić, Josip Đogić, Marica Galić, Mladen Galić, Slađana Glibo, Ivan Grle, Marinko Ivanović, Lenka Jovanović, Marko Leventić, Božo Ljubić, Nikica Ljubić, Snježana Marić, Pavao Marjanović, Smiljan Matanović, Sandro Musa, Draženka Pehar, Tomislav Pranjić, Željko Primorac, Tibor Rašić, Ante Rezić, Stanko Skender, Jure Sušac, Marija Šilić, Marin Šunjić, Ružica Udovičić, Mira Vidačak, Antonija Višekruna

SvjetlopisiMarin Margeta, Darko Juka, Stojan Lasić

AdresaBaćevići bb, 88000 Mostar

Brzoglas+ 387 36 375 457

Telefaks+ 387 36 375 385

Elektronska poš[email protected]

Mrežna stranicawww.aluminij.ba

Računalna obradaSBD Shift Brand Design, Mostar

TisakGrafotisak d.o.o. Grude

Naklada1.500 primjeraka

Mostar, ožujak 2013.

Danas jedini cjeloviti eu-ropski proizvođač alu-minija odnosno jedina

tvornica primarnoga alumi-nija koja posluje s gotovo pu-nim kapacitetom, a proizvodi najčišći aluminij na svijetu, najvišega stupnja kakvoće, godinama trpi najvišu cijenu električne energije na europ-skomu kontinentu, s tim da je od 1. siječnja 2013. godine ta cijena dodatno poskupjela i sada čini čak 60 posto udjela u cijeni tone proizvedenoga metala. To je konačan alarm, kazaljka se zabila u crveno i ventili zaglušujući pište, jer ako od prodane tone meta-la 60 posto zarade Aluminij izdvaja samo za struju, a od preostalih 40 posto treba na-miriti sve državne doprinose i poreze te sve ulazne sirovine, koje također ne zaostaju s po-skupljenjima, vrtoglavi je gu-bitak po svakoj pojedinoj toni neminovan.

Ispada kako radimo samo za Elektroprivredu, a država je, nadzorom nad ovakovom ener-getskom politikom, toliko zagu-šila svojega najvećeg izvoznika da doslovce proizvodimo čisti gubitak. Zbog vlastodržaca koji niti razumiju niti žele razumje-ti gospodarstvo i zdravo eko-nomsko ponašanje, pa nam u krizi drže prste na guši odnosno udaraju namet na vilajet, svaka nam tona tekućega aluminija, svaki trupac, blok, ingot i metar žice, stvaraju izravan gubitak.

Usudimo se još ponadati kako će tračak prosvjetljenja u ovih nekoliko tjedana doprijeti do umova onih koji spomenutu politiku kroje, jer ako ne, onda nam tek ostaje vidjeti s čime ćemo se suočiti već s polovicom ove godine.

Ipak, dok ga udaraju, Alu-minij je uspravan i uporno radi, stvara, hrani svoje djelatnike, hrani cjelokupno podneblje. U godini jedne od najvećih svjet-

Uvodnikskih kriza u povijesti, u našoj smo Ljevaonici dovršili više od šest milijuna eura vrijedan projekt ugradbe nove ljevačke peći i nove linije za lijevanje malih ingota. Osuvremeniti, točnije nadgraditi proizvodne kapacitete i to najsuvremeni-jom tehnologijom na tržištu današnjice, u okolnostima u kojima jesmo, o tomu ova dr-žava može samo sanjati, čak niti to.

Upadljivo onda iz starih knjiga iskače ona Andrića upozorba o opasnosti stršenja, isticanja, poglavito u dobro-mu. Teško se othrvati dojmu kako se cijela društvena za-jednica, čitava BiH, pretvorila u učmalu palanku, a opet taj Andrić u Prokletoj avliji piše: Palanka kao vodeni vrtlog vuče čovjeka na neko tamno dno. Bude li do nas, povući nas ne će.

Darko Juka

USTRAJNOST

S obzirom na tragičnu godi-nu, koja nas je uvela već u peto ljeto jedne od najve-

ćih svjetskih novčarsko-gospo-darskih kriza u ukupnoj suvre-menoj povijesti čovječanstva, poslovna je godina u Aluminiju završila očekivano. Ostvareni je gubitak u glavnini ishodom naj-više cijene električne energije i najniže burzovne cijene alu-minija (jasno kada se uračuna cijene ulaznih sirovina) u povi-jesti našega poslovanja.

Diljem Europe i svijeta, osim na Dalekomu Istoku i u arap-skomu svijetu, proizvođači alu-minija, čak i oni najugledniji

svjetski divovi u ovomu poslu, pogasili su ili znatno smanjili svoje proizvodne kapacitete, za-tvorili pogone, otpustili na tisuće djelatnika. Aluminij d.d. Mostar lavovski se još uvijek opire pri-tiscima nepogodnoga okružja, ustrajavajući u suvremenosti, izvrsnosti i najvišoj kakvoći me-tala, zahvaljujući kojoj i opstaje-mo na tržištu, naslonjeni na naše strateške partnere.

Ustrajno se ne odustaje od krajnje domaćinskoga odno-sa prema Tvornici, pozorno se nadzire svaki rashod, uvedena je najveća moguća otvorenost u poslovanju te, premda zakonski

nismo primorani na to, jer nismo javnim poduzećem niti država baštini većinski udio u našoj vlasničkoj strukturi, za naba-ve raspisujemo javne natječaje i tražimo najmanje tri ponude. Na snazi su uistinu bespoštedne mjere štednje, a i nadalje se radi na iznalaženju dodatnih mo-gućnosti smanjenja svakoga pa i najmanjega troška.

Naročit je naglasak stavljen na izvlačenju najvećega mogućeg učinka po svakomu pojedinom djelatniku, s tim da se ni u komu slučaju ne odstupa od kakvoće u izvršavanju postavljenih radnih zadaća. Od cjelokupnoga ru-kovodnog kadra, bez obzira na razinu upravljanja, Uprava traži nepristrano i precizno planira-nje, osiguranje neophodnih si-rovina, nadzor nad izvršiteljima i cjelokupnim procesom rada i proizvodnje. No, jednako kao što bez zadrške podupire sve ono što doprinosi poboljšanju ukupnoga

Krajnje domaćinsko ponašanje u poslovanju i pozoran nadzor nad svakim pojedinim rashodom

Oporavak cijene metala značit će i konačan oporavak AluminijaDiljem Europe i svijeta, osim na Dalekomu Istoku i u arapskomu svijetu, proizvođači aluminija, čak i oni najugledniji svjetski divovi u ovomu poslu, pogasili su ili znatno smanjili svoje proizvodne kapacitete

Ostvareni je gubitak u glavnini ishodom najviše cijene električne energije i najniže burzovne cijene aluminija u povijesti našega poslovanja

poslovanja Aluminija, Uprava se ne suzdržava niti će se suz-državati u stegovnim mjerama protivu svakoga onog pojedinca koji se pokaže nesposobnim ili nevoljnim izvršavati postavljene obveze i slijediti poslovnu politi-ku Društva te se, bez iznimke, od svakoga pogona/sektora/službe očekuje besprijekorno pozna-vanje postavljenih zaduženja, svojih ovlasti i odgovornosti, i njihovu dosljednu provedbu.

Neupitnom je činjenicom kako je kriza rastresla našu tvornicu, nagnala nas pristupati poslovanju na sasma drukčiji način od onoga na koji je Alu-minij naučen, oduzela nam je mogućnosti biti uvijek na usluzi zajednici, pomagati i poticati uspješnost pojedinaca i onih ustanova koje vrijedi pomagati. Danas smo više samokritični no ikada, oprezniji no ikada, ranjeni, ali s nepovrijeđenim žarom za uzvratiti svaki udarac i upeti sve snage kako bismo ostali na nogama. Aluminij se, unatoč i usprkos svemu, i danas ističe usred jugoistočne Europe i mjeri se s najvećima u kakvoći, skrbi za čovjeka i okoliš, učin-kovitost, iščekujući oporavak svjetskoga tržišta metala od-nosno cijene našega proizvoda, s kojim bismo mogli odgovoriti na bezobzirna, ciljana i ustrajna gušenja od strane države u ko-joj smo smješteni. Procjenitelji takov rasplet ne vide prije po-sljednjega tromjesečja tekuće godine.


RAzgOvOR RAzgOvOR

S obzirom na poražavajuće okolnosti u kojima smo poslovali, 2012. godina

završila je očekivano. Svejedno, za početak nam sažmite uku-pan dojam o prošlogodišnjemu razdoblju?Nema dvojbi, izuzmemo li rat-na razaranja Aluminija s po-

Direktor Aluminija d.d. Mostar Ivo Bradvica za tvornički godišnjak o poslovanju u vremenu krize

Ovo je godina konačnoga raspleta krize, pitanja struje i vlasničke strukture Aluminija To što od 1. siječnja 2013. godine cijena koju plaćamo za struju unutar BiH iznosi nevjerojatnih 57 €/MWh osiguralo je ovoj državi poražavajući položaj svjetskoga rekordera po skupoći električne energije za velike potrošače.

Izuzmemo li ratna razaranja Aluminija s početka 1990-tih, prošla nam je godina, što se poslovanja tiče, službeno bila najtežom godinom od postanka naše tvornice do danas

Oporavku cijene metala anali-tičari se nadaju tek u posljed-njemu tromjesečju ove godine, a mi dotad moramo preživjeti. Na koji ćemo način pokriti os-tvareni gubitak i što kanite uči-niti kako se ovako visok minus ne bi ponovio na kraju tekuće godine, s obzirom na prijetnju stečajnoga postupka, do čega bi došlo u tomu slučaju?Na redovitoj sjednici Nadzorno-ga vijeća Aluminija iz mjeseca veljače, na kojoj je usvojeno Izvješće o poslovanju u 2012. godini, članovi NV-a usvoji-li su i Plan poslovanja za 2013. godinu, a u tomu je planu pred Upravu Društva postavljena zaista teška zadaća, o kojoj go-vorite u ovomu upitu. Naime, mogli smo ići na nestvaran, ušminkan plan, kojega bismo onda prepravljali nizom reba-lansa, tijekom godine, ali svaki naš djelatnik već dobro znade kako ova Uprava otpočetka ustrajava na potpunoj otvore-nosti i istinitosti u iznošenju svih podataka o poslovanju pa od toga nismo niti sada odustali. Objektivno gledano, tekuća je godina otpočela s puno lošijim ulaznim parametrima nego ona prethodna. Primjerice, cijena metala u siječnju 2012. godine iznosila je gotovo 2200 USD/t, a danas se kreće oko 2000 USD/t, dok je struja lanjskoga siječnja vrijedila 48 €/MWh, a danas je čak devet eura skuplja i iznosi rekordnih 57 €/MWh. Godina je krenula osjetno lošije u odnosu na prošlu, a tu prošlu zaključili smo sa 65,8 milijuna KM gubit-ka. Tim bi tragom, jednostav-nom matematikom, gubitak u 2013. trebao biti još i veći, a to je za nas nedopustivo! Pitali ste kako ćemo pokriti prošlogodiš-nji gubitak, na jedini mogući način, a to je umanjivanjem temeljnoga kapitala i zato ne ćemo dospjeti pod udar zakon-skih odredbi o pokretanju ste-čajnoga postupka odnosno zato možemo nastaviti s poslova-njem. No, s tako umanjenim te-meljnim kapitalom, ako bismo i ovu godinu završili s jednakim ili s većim gubitkom, našli bi-smo se pod udarom tih odredbi

i to bi onda bio početak kraja Aluminija d.d. Mostar. To ova Uprava, ni pod koju cijenu, ne će dopustiti. No, uvjeren sam, barem će ova godina konačno biti godinom raspleta, kako po pitanju svjetske krize, tako i po pitanjima električne energije i raspleta priče oko naše vlasnič-ke strukture.

BiH RekORdeR U ciJeNi STRUJeŠto točno kanite učiniti?Pomno pratimo svaku promje-nu, raščlanjujemo podatke i pravimo predviđanja, iz kojih je jedino moguće izvesti valjanje zaključke. Budite sigurni, ne ćemo se ustručavati i na vrijeme ćemo reagirati pa i ako to bude značilo povlačenje radikalnih poteza. Sve, dakle, ovisi o tomu na što će nas uputiti stanje s ci-jenama ulaznih sirovina i naše-ga metala. Na tomu smo tragu, polovicom veljače, i sazvali onaj okrugli stol o perspektivama poslovanja Aluminija u ovoj go-dini a, po narudžbi Nadzornoga vijeća, u izradbi nam je i Studija o mogućnostima restrukturi-ranja Aluminija, na kojoj rade vrhunska znanstvena imena s Ekonomskoga fakulteta Sveu-čilišta u Splitu. Na Okruglomu smo stolu, u Upravnoj zgradi Aluminija, okupili tridesetak najeminentnijih osoba ovoga podneblja, analitičara, sveu-čilišnih profesora iz Zagreba, Splita, Banjaluke, Sarajeva, Zenice, među njima i akade-mika prof. dr. Božidara Matića, dugogodišnjega predsjednika Uprave Energoinvesta, kao nje-gova kolegu iz tih dana prof. dr. Žarka Primorca koji su imali što kazati kada je u pitanju Alumi-nij. Tu su bili i drugi ekonomski analitičari, gospodarstvenici, prvi ljudi naših partnerskih poduzeća, predstavnici među-narodne zajednice, a cilj je bio čuti njihova promišljanja i iz tih izlaganja izvesti zaključke koji će nam pomoći u iznalaženju rješenja u ovim teškim, kraj-nje katastrofalnim uvjetima u kojima posluje jedini proizvo-đač aluminija, ujedno i najve-ći izvoznik u BiH. Spomenuta

studija, koju radimo neovisno o Okruglomu stolu, ima nagla-sak na mogućnostima na planu financijskoga restrukturiranja Aluminija i mora biti zgotov-ljena najkasnije do 1. srpnja, dokad moramo imati jasnu pre-dodžbu o onomu što nam je či-niti. Konkretno, želimo da nam ljudi od struke jasno predoče odgovor na ključni upit, a to je postoji li neko drugo rješenje osim smanjivanja proizvodnje. Nije neka posebna mudrost donijeti odluku o isključenju elektrolitičkih ćelija, ali želim procijeniti sve druge moguć-nosti prije toga čina. Ukratko, sada smo usredotočeni samo na preživljavanje i sve nam je dru-go sporednom tematikom. Lako

četka 1990-tih, prošla nam je godina, što se poslovanja tiče, službeno bila najtežom godi-nom od samoga postanka naše tvornice do danas. Ostvareni gubitak od 65,8 milijuna KM na prvi je pogled jako velik, ali ako se imaju u vidu razlozi njegova nastanka, onda i nije

velik, s obzirom na to koliko su nas pratili nepovoljni uvjeti poslovanja tijekom cijele 2012. godine. Prije svega, mislim na previsoku cijenu električne energije i na lošu burzovnu cijenu našega metala. Opće-poznato je kako smo tijekom 2012. godine plaćali najvišu

cijenu električne energije u našoj povijesti, a usporedo s tim imali smo najnižu cijenu metala, kada se tu cijenu dove-de u svezu s cijenama ulaznih sirovina, počevši od glinice i smole, preko petrolkoksa, si-licija, lakoga goriva i drugoga, koje su neprestance rasle.

je kasnije razmišljati strateški i kovati planove za godine pred nama, ali treba do kraja 2013. istrgnuti Aluminij iz stečajne prijetnje. Ova godina nam je sudbinska, prijelomna.

Ukoliko, na kraju, dođe do ra-dikalnih mjera, djelatnike će u prvomu redu zanimati što će biti s njima?Odgovorno jamčim kako nitko ne će biti otpušten i svi ćemo zajednički podnijeti breme ove borbe za goli život. Kako, vidjet ćemo i s jasnim ću smjernicama izići onda kada ih budemo imali pred sobom.

Na sjednici Nadzornoga vijeća iz mjeseca veljače, usvojena je


RAzgOvOR RAzgOvOR

i Odluka o sazivanju Skupštine dioničara Društva za dan 18. travnja ove godine?Pošto nam zbroj trećine temelj-noga kapitala i pričuvnoga fon-da iznosi visinu gubitka, pred dioničarima je ključna odluka – nastaviti s radom ili zausta-viti Aluminij. Nadalje, dajući ili uskraćujući povjerenje čla-novima Nadzornoga vijeća, dioničari će dati ili uskratiti i povjerenje Upravi, a sve što u tomu postupku želim jest nji-hovo izjašnjavanje po svijesti i po savjesti. Želim jednom za svagda prekinuti praksu u kojoj se Aluminij bavi samim sobom, kao što smo u proteklih godinu dana bili primorani, uglavnom, rješavati neke stare repove, na-slijeđene od prethodnih uprava, dodatno opterećeni i politič-kim razračunavanjima, koje su određene skupine pokušale provesti preko pojedinaca u Aluminiju. Ova je uprava radila sve što je u našoj mjerodavno-sti, do kraja poštujući zakonske propise, sve smo činili kako bismo održali Aluminij na ži-votu, a učinci su, u konačnici, postignuti. Bez dvojbi i ustru-čavanja, poručujem kako ću, ukoliko dobijem povjerenje za nastavak obavljanja ove dužno-sti, nastaviti raditi jednako kao i dosad, čak s još većim žarom, osnažen potporom većine u ovomu nezahvalnom trenutku. Kao i dosad, o svemu ću nasta-viti otvoreno izvješćivati našu sindikalnu organizaciju, naše djelatnike, ali i javnost. Ukoliko, pak, dioničari ovu ulogu povje-re nekomu drugomu, nasljedni-ku ću čestitati te njemu i Alumi-niju zaželjeti daljnji sretan rad i poslovanje. Kakova god odluka

bila, dioničari ne smiju gubiti iz vida veličinu odgovornosti koju preuzimaju na sebe. Ja imam snage za nastaviti, pobijediti u ovim borbama, jer ovo su zaista borbe, te konačno izvesti Alu-minij iz ove krize.

U prošlu smo godinu ušli s već previsokom cijenom električne energije koju smo kupovali od Elektroprivrede HZ Herceg-Bo-sne za 48 €/MWh, da bi odmah u veljači Regulatorno povje-renstvo za električnu energiju u FBiH, na protuzakonit način povisilo tu cijenu na 54 €/MWh, onemogućivši nam čak i sudje-lovanje u javnoj raspri. Potom je uslijedio još jedan neočekivan udarac, poskupljenje cijene električne energije koju kupu-jemo iz Hrvatske?Poskupljenje cijene za onih 125 MW električne energije, koliko kupujemo od Elektroprivrede HZ HB već je bilo pokazate-ljem kako će naš gubitak na kraju godine biti daleko većim od onoga planiranog, na što sam na vrijeme upozoravao sve mjerodavne pojedince i usta-nove u ovoj državi. Pokazalo se, ipak, bezuspješno. Kao da sve to nije bilo dostatno, toga nas je mjeseca gotovo onespo-sobilo i snježno nevrijeme te smo, u konačnici, bilo primo-rani isključiti 12,5% naših proi-zvodnih kapaciteta koje niti do danas nismo uspjeli ponovno pokrenuti, pošto su okolnosti stalno bile protivu nas. U Repu-blici Hrvatskoj također dolazi do povišenja cijene električne energije te sada onih 100 MW godišnjih potreba otkupljujemo od Hrvatske elektroprivrede za 51 €/MWh, namjesto ranijih 49

€/MWh, dakako s uračunatim troškovima prijenosa. To što od 1. siječnja 2013. godine cijena koju plaćamo za struju unutar BiH iznosi nevjerojatnih 57 €/MWh osiguralo je ovoj državi poražavajući položaj svjetsko-ga rekordera. Usporedbe radi, u Njemačkoj cijena električne energije za aluminijsku pro-izvodnju ne premašuje 40 €/MWh i iz toga je razvidno kako je, ukoliko ne dođe do promjena što se tiče cijene struje i cijene metala, budućnost Aluminija uistinu upitnom.

HRvATSkA NAm Je STRUJA OSigURANA dO kRAJA gOdiNeJesu li nam u ovoj godini barem količine sigurne? Naime, nakon što je Vlada Republike Hrvat-ske donijela Odluku o davanju statusa povlaštenoga kupca električne energije Aluminiju i za 2013. godinu, u nekim su ti-skovinama krenula nagađanja o tomu kako ćemo taj status imati samo do mjeseca srpnja odnosno do pristupa Hrvatske

u Europskoj uniji, što nam je na našemu Okruglom stolu potvr-dio i direktor HEP-a Zlatko Ko-račević?Na tomu se puno radilo, zajed-no s našim poslovnim partneri-ma iz Šibenika, te je i ovaj saziv Vlade RH, jednako kao i sazivi prije ovoga, donio spomenutu odluku. No, na istup gosp. Ko-račevića, koji je upozorio kako taj status povlaštenoga kup-ca za Aluminij ne može ostati na snazi nakon mjeseca srp-nja, reagirao je prof. dr. Dejan Kružić, također sudionik rada Okrugloga stola. Kazao je kako je formula za rješavanje toga pitanja zapravo jednostavna i lako izvediva, uza samo malo dobre političke volje. Kazao je, naime, kako sve što Vlada RH treba učiniti jest donijeti Odluku kojom svoja vlasnička prava nad Aluminijem prenosi na HEP, koji je u cijelosti u nje-zinu vlasništvu. Jednako je tako, uoči prodaje TLM-a stranomu vlasniku, tih 12% naših dionica, Odlukom Vlade RH, sa šibenske tvornice preneseno Ministar-

stvo financija u Vladi RH. Riječ je, dakle, o jednostavnomu rje-šenju i nadam se kako će prvi ljudi hrvatske vlasti prepoznati korisnost takova poteza, a od nas će dobiti i konkretan prijed-log. Inače, držim kako u javnosti neosnovano stvara pomutnju tvrdnjama kako Europska unija ne dopušta subvencije u obliku tih i/ili sličnih povlaštenih sta-tusa. Naime, i sada je u brojnim državama koje su godinama članicama EU-a na snazi čitav niz primjera sličnoga pomaga-nja gospodarskim subjektima, kada država za to ima oprav-dan gospodarski interes. Italija čak svojim gospodarstvenicima osigurava slične višegodišnje, čak i desetogodišnje ugovore, s cijenama koje su daleko povolj-nije od onih tržišnih. U našemu slučaju, Vlada RH ne pomaže nas iz neke posebne ljubavi, nego nam osigurava povoljnije uvjete za kupovinu struje kako bi zajamčila isporuku našega metala kao životno bitne sirovi-ne za TLM-TPP i za TLM-TVP iz Šibenika. Hrvatska vlada tako

gospodarski i socijalno štiti cjelokupno zadarsko-šibensko područje.

Na samomu kraju prošle godine, potpisali smo ugovor i s Elektro-privredom HZ Herceg-Bosne, a prije toga nam je ta elektropri-vredna kuća priredila krajnje neposlovno iznenađenje?Blokadu naših računa od 30. studenog 2012. godine, koju spominjete, ocijenio bih kao potpuni izostanak očekivane partnerske solidarnosti. Ka-žem očekivane, ako ne iz ra-zloga što gotovo dva desetljeća poslujemo naslonjeni jedni na druge, onda barem iz razloga što je Aluminij u veljači prošle godine priskočio u pomoć her-cegbosanskoj elektroprivredi u prevladavanju krize izazvanoj snježnom nepogodom. Razumi-jem činjenicu da se rukovodstvo EP HZ HB bori što uspješnije poslovati, ali ako smo mi mogli, kada su nam javili kako nam ne mogu osigurati ugovorene koli-čine električne energije, ugasiti dio elektrolitičkih ćelija i na otvorenomu tržištu tada kupi-ti nedostajuće količine struje, prema znatno nepovoljnijim cijenama od onih ugovorenih u BiH, očekivali smo barem toliko zauzvrat. No, to što se dogodilo odnosno blokada naših računa zbog duga u iznosu od našega jednog ili jednog i pol mjeseč-nog računa prema EP HZ HB, u najmanju je ruku nekorektno i uvelike nam je odmoglo u onim ionako nezavidnim trenutcima. No, sada je to stvar prošlosti, ali dobre pouke za nas. Bitno je to što je dogovor u konačnici po-stignut te je potpisan i ugovor za ovu godinu.

Onako kako zlobnici nude na-ivnima laži o tomu da pučani plaćaju struju za Aluminij, tako nas nerijetko pitaju i kako to da ne kupujemo električnu ener-giju od Elektroprivrede BiH ili od Elektroprivrede Republike Srpske?Već sam o tomu i ranije govorio, a sada ću biti kratak jer kazu-jući o ovoj temi, ne mogu ne dotaći se onoga što se zove po-

litikom, a tu se uistinu ne želim dugo zadržavati. Mi smo, naime, prinuđeni kupovati električnu energiju od Elektroprivrede HZ Herceg-Bosne. Jedan primjer iz prakse koji ću navesti, sve go-vori. Naime, na jednomu sam širem sastanku kazao tadanje-mu prvom čovjeku Elektropri-vrede BiH kako će se Aluminij javiti sa zahtjevom da električ-nu energiju kupuje od njih, na što mi je dotični gospodin od-mah odgovorio kako to nije moguće jer smo mi smješteni na potrošačkomu području EP HZ HB. Na moj upit tko je i kada određivao ta područja i je li itko pitao potrošače što misle o tomu, napose jer ne troše pre-ma jednakim cijenama struju potrošači ovih triju elektropri-vrednih kuća, svaka je daljnja raspra zamrla. Da ne otvaram sada temu smisla postojanja dvaju elektroprivrednih kuća u FBiH, od kojih jedna uopće nema termoizvore koji jedi-ni mogu jamčiti postojanost u radu odnosno neosjetljivost na prirodne nepogode…

SARAJevO Ne će pliNOficiRATi HeRcegOviNUZato smo mi izišli u javnost s našim strateškim opredjelje-njem izgradnje termoelektrane na ugljen, unutar tvorničkoga kruga. Zašto se odustalo od plinske energane odnosno još ranije od onih koje koriste sna-gu sunca i vjetra i gdje smo da-nas s projektom izgradnje TE na ugljen?To je projekt vrijedan nešto više od 900 milijuna eura, kojim je predviđeno trajno rješenje pi-tanje naše opskrbe energijom, ujedno i zapošljavanje više od tisuću novih djelatnika, dakako po dovršetku projekta. Aluminij bi s tom termoelektranom svoje cjelokupne godišnje potrebe za energijom podmirivao s jed-noga mjesta, i to iz energane čijim je suvlasnikom. Pomno su razmatrane sve mogućno-sti koje imamo na tomu planu, energane koje koriste sunčevu ili vjetroenergiju za nas su više nego nedostatne, a od plinske

Organiziranjem Okrugloga stola i naručivanjem studije o mogućnostima restrukturiranja Aluminija, želimo od ljudi iz struke dobiti odgovor na pitanje postoji li neko drugo rješenje osim smanjivanja proizvodnje

Tekuća je godina otpočela s puno lošijim ulaznim parametrima nego ona prethodna, cijena metala u siječnju 2012. iznosila je gotovo 2200 USD/t, a danas se kreće oko 2000 USD/t, dok je struja lanjskoga siječnja vrijedila 48 €/MWh, a danas je rekordnih 57 €/MWh

smo odustali jer je država jasno pokazala kako ne kani plino-ficirati Hercegovinu. Nama bi plinska centrala bila daleko brže isplativa, jeftinija za iz-gradnju i sa dvostruko bržim rokom dovršenja izvedbenih radova, ali s obzirom na stvarno stanje stvari, opredijelili smo se za ugljen i sada razgovaramo sa zainteresiranim ulagačima u projekt, kojih ima od Hrvatske, Francuske i SAD-a, do nekih zemalja s Istoka. U svakomu slučaju, kao što sam već kazao, sada smo usredotočeni na pre-življavanje ove godine, a kada naša stručna skupina, zaduže-na za poslove oko uokvirivanja projekta termoelektrane, oci-jeni kako je sazrjelo vrijeme za raspisivanje međunarodnoga javnog natječaja, krenut ćemo s provedbom.

Ipak smo uspješno plinoficirali dio ljevačkih peći u Ljevaonici i na tomu ostvarujemo značajne uštede na godišnjoj razini?Kao što rekoh, u priči o plinofi-kaciji sasma je izostala poduzet-nost državnih struktura na svim razinama. Za ovaj plinofocirani dio u Ljevaonici, stoga, rabimo ukapljeni plin, a kako je taj ener-gent za oko pet posto jeftiniji od goriva kojim su ranije pokretane spomenute peći, ostvarujemo godišnju uštedu u iznosu od mi-

9GoDIšnjI čAsopIs 2013. aluminij d.d. Mostar8 aluminij d.d. Mostar GoDIšnjI čAsopIs 2013.

RAzgOvOR RAzgOvOR

lijun i pol eura. Istina, imali smo nekih poteškoća s ugovorenim načinom plaćanja, s obzirom na to da nam je narušena likvid-nost, iz ovih objektivnih razloga, pa smo postigli dogovor o prila-godbi načina plaćanja, jednako kao i s nekoliko drugih poduzeća prema kojima imamo određena dugovanja, uzrokovana pogor-šanjima cijena struje i metala. No, naši partneri pokazuju izra-zita razumijevanja i zahvalni smo im na tomu, a dugovanja će, jasno, biti u cijelosti izmirena.

U jeku ove krize uspjeli smo do-vesti do kraja šest milijuna eura vrijedan projekt nadgradnje proizvodnih postrojenja Lje-vaonice, ugradbom nove linije za lijevanje malih ingota i nove ljevačke peći, kapaciteta 50 t?

Bez obzira na to na što nas okolnosti u drugoj polovici ove godine primoraju, i ovim putom jamčim kako nitko ne će biti otpušten i svi ćemo zajednički podnijeti breme ove borbe za goli život

Novu liniju za lijevanje malih legiranih ingota pustili smo u rad u veljači i tako otpočeli s komercijalnom proizvodnjom malih ingota, težine 8 do 10 kg, a peć ćemo, akobogda, upa-liti u travnju i time si otvoriti mogućnost povišenja godišnje proizvodnje metala za dodat-nih 30 tisuća tona. Izrazito sam ponosan na činjenicu da smo, usred ovakove krize i nedaća s kojima je Aluminij sudaren, imali snage dovesti taj projekt do kraja i neka ovo bude poru-kom kako se naša tvornica želi razvijati, želi rasti i proizvoditi i osigurati ovoj sredini postoja-niju sutrašnjicu. No, za to nam treba razum i osjećaj za gospo-darstvo u glavama onih koji u rukama drže mehanizme koji nam mogu otvoriti vrata i put za

ovakovo razmišljanje ili ih, pak, zauvijek zatvoriti udarajući nam i nadalje namete s cijena-ma električne energije, visokim i nelogičnim poreznim traženji-ma i sličnim.

O tim nametima i krajnje nezdravomu ponašanju države, kada je riječ o gospodarstvu pa i o najvećim izvoznicima, prošle su se godine zajednički očito-vali svi prerađivača aluminija u BiH. Na oštar i uzbunjujući poziv najjačih među gospodar-stvenicima u BiH, državne su strukture, bez iznimke, odgo-vorile kao i uvijek dosad – be-zobzirnom šutnjom?To je istina i ta činjenica jako puno govori sama za sebe. Alu-minij je u više navrata javno tra-žio od ljudi iz vlasti izjašnjenje

o tomu treba li Bosni i Herce-govini aluminijska proizvodnja i prerada, treba li joj taj izvoz, trebaju li joj ta djelatna mjesta i višemilijunski prihodi u žu-panijske i entitetske proračune. Odgovor nikada nismo dobili. Toga su puta javno istupili ogor-čeni i razočarani prerađivači aluminija, sve odreda naši du-gogodišnji partneri, čelni ljudi širokobriješkoga i mostarskoga Feala, širokobrijeških Presala i TT kabela, vlaseničkoga Alproa, Alloy Wheelsa iz Jajca te tomi-slavgradskoga Kapisa, i susreli su se s jednakim ponašanjem i odnosom iz Sarajeva s kakovim se Aluminij godinama nosi. Sje-timo se, šutnju države nazvali su drskom i bahatom te zatražili

trenutačan prekid nedopustivo ignorantskoga ponašanja. Pod-sjetili su vlastodršce na stotine milijuna eura uloženih u nove tehnologije, na tisuće djelatnih mjesta, na 90-postotnu okre-nutost izvozu, na sramotu koju ti vlastodršci stvaraju kod naših stranih partnera, ali eto sve to jednostavno se odbilo od tvrdu kožu ljudi koje bira narod, pa i mi, za vođenje ove države na-prijed. Pametnomu dosta.

zBOg vlASNičke STRUkTURe i dO STRASSBOURgAZbog svih već pobrojanih okol-nosti, bili smo primorani u po-slovnim pregovorima s našim otkupljivačima za 2013. godinu načiniti oštar zaokret i pomalo grubo izmijeniti način suradnje,

jer je jasno kako ni za što drugo više nema prostora?Bilo je samo pitanje vremena kada će se cijena prema kojoj Aluminij plaća električnu ener-giju unutar BiH surovo odraziti i na cjelokupnu preradu alumi-nija u zemlji. Kao jednu u nizu mjera u ovomu nastojanju za preživljavanjem, Aluminij je bio primoran osjetno podići cijene metala, povišenjem premija za onoliko za koliko je poskupje-la električna energija koju ku-pujemo od Elektroprivrede HZ Herceg-Bosne. Nismo imali niti drugoga izbora nego uvjetovati otkupljivače čak i za avansno plaćanje za prvo tromjesečje ove godine. Stjerani uza zid, ma koliko željeli drukčije, morali smo promijeniti odnose prema našim partnerima u BiH, ali je bitno istaknuti kako smo kod

svih tih partnera ipak naišli na puno razumijevanje za stanje u kojemu se Aluminij nalazi. Za-jednička nam je želja što skoriji oporavak cijene metala i što žurnija radikalna promjena u odnosu drže prema ovoj grani našega gospodarstva. Možda će se netko gore u Sarajevu konač-no uhvatiti za glavu kada reagi-ra neka strana tvrtka svjetskoga ugleda, nakon što dođu u pita-nje dugogodišnji međunarodni ugovori, naši i naših prerađiva-ča, sa stranim otkupljivačima naših proizvoda.

Još jedan upit na tragu držav-nih pritisaka. Nažalost, u pr-vostupanjskomu smo sudskom postupku protivu Registra vri-jednosnih papira odbijeni s tuž-benim zahtjevom?Općinski je sud u Sarajevu, pod predsjedanjem suca Ra-divoja Stanišića, odbio naš zahtjev da naloži Registru vri-

jednosnih papira u FBiH is-punjavanje ugovornih obveza odnosno neodgodivo upisiva-nje naše vlasničke strukture, registrirane u pravomoćnomu sudskom registru Višega suda u Mostaru, 1997. godine, s po-znatim omjerima suvlasništva nad Aluminijem, izraženima u postotcima: 64 mali dioničari/djelatnici, 24 Vlada FBiH i 12 Vlada Republike Hrvatske. Taj je rasplet prvostupanjskoga postupka dokazno neobranjiv i, uvjereni smo, u konačnici ne-održiv, jer su pravni argumenti neupitno na našoj strani, što je bilo razvidno i na glavnoj raspri, kada su naši odvjetnici, zajedno s mojim izlaganjem, doslovce pomeli protivnu stranu. No, u sporu u kojemu prevelik držav-ni apetit ostaje nezadovoljen, pravo i Zakon nažalost igraju najmanju ulogu pa nam sada preostaje ići dalje i ne mislimo odustati. Slijedi pravorijek dru-gostupanjskoga postupka, a niti to nije posljednja mogućnosti. Kad-tad, djelatnici Aluminija izvojevat će pravednu pobjedu


RAzgOvOR viJeSTi

iNfOSnijeg i kašnjenje sirovina utjecali na proizvodnju anodaU Anodama je tijekom prošle godine proizvedeno 70.963 t sirovih anoda, 66.658 t pe-čenih i 66.994 komada za-livenih anoda, u odnosu na planiranih 75.716 t sirovih, 69.948 t pečenih i 70.176 ko-mada zalivenih anoda. Di-rektor toga pogona Ivan Grle pojašnjava nam kako je niz neželjenih zbivanja u prošloj godini imao izravan utjecaj na ukupnu proizvodnju te je, u prvomu redu, snježna nepogoda u veljači stvorila otežane uvjete rada u dijelu proizvodnje, a u kasnijim su mjesecima zabilježena i kašnjenja u isporukama sirovina, poput koksa. No, bitno je napomenuti kako smanjen konačan proizvod-ni ishod anoda, u odnosu na onaj planirani, nije utjecao na proizvodnju u Elektrolizi.

Prošle smo godine uistinu iskusili nedaće uzrokova-ne prirodnim silama. Na-

kon što nam je snježna mećava ugrozila cjelokupni proizvodni sustav, potresi su nam nanijeli poveću novčanu štetu, naškodiv-ši odljevcima i postupku lijeva-

U ljevaonici pokrenuta nova linija za lijevanje malih ingotaPokretanjem nove linije za li-jevane malih legiranih ingota, težine 8 do 10 kg, 8. smo veljače završili prvu etapu šest milijuna eura vrijednoga projekta nad-gradnje postojećih proizvodnih kapaciteta pogona Ljevaonice. Aluminij je dosad, osim trupa-ca, blokova i žice, u proizvodnoj ponudi imao ingote težine 11 i 15 kg, a za liniju za lijevanje ovih manjih odlučio se jer je riječ o europskomu standardu za ko-jim postoji izrazita potreba na tržištu metala.

Uklanjanje Tvornice glinice donijelo višestruku koristU 2012. smo godinu ušli s izmi-jenjenim krajobraznim izgle-dom tvorničkoga kruga jer je, u roku od samo pola godine, u cijelosti uklonjena ratom razo-rena Tvornica glinice. Osim što je na desetke tisuća tona izre-zanoga željeza prodano u pre-radu, konačno smo se, sukladno zahtjevnim okolišnim odredba-ma, riješili i tamo zarobljenoga otpada, poput lužina, kiselina, pepela, hidrata i drugoga. Na dijelu opasne građe uspjeli smo ostvariti prihod, prodavši zvor-ničkomu Biraču otprilike 55 tisuća kubika lužine i više od 10 tisuća tona hidrata. Također, u potpunosti smo se riješili i opasnoga piralena, zaostaloga u transformatorima, a pošto smo sada, za razliku od prijeratno-ga razdoblja, okrenuti uljnim transformatorima, piralena u Tvornici više uopće nema. Cje-lokupno je uklanjanje Glinice proteklo bez ijednoga ekološ-kog izgreda, što potvrđuju i op-sežni nalazi mjerodavnih službi čiji su djelatnici neprekidno nadzirali radove. Danas na tomu prostoru imamo raščišćeno ze-mljište, s cjelokupnom prate-ćom infrastrukturom, pogodno za neke buduće projekte, poput izgradnje termoelektrane.

Ukrajinci žele otkupiti crveni mulj iz Čitluka

Ukoliko dobijem povjerenje dioničara za nastavak obavljanja ove dužnosti, nastavit ću raditi jednako kao i dosad, čak s još većim žarom, osnažen potporom većine u ovomu nezahvalnom trenutku, jer imam snage za nastaviti, pobijediti u ovim borbama, jer ovo su zaista borbe, te konačno izvesti Aluminij iz krize

i u cijelosti baštiniti svoja mu-kotrpno stečena prava, makar konačan pravorijek donosio strazburški sud, nad kojim ne bdije bosanskohercegovačka politička klika.

Kad smo već kod pravnih pi-tanja, značajna je Odluka, do-nesena na jednoj od sjednica Nadzornoga vijeća Aluminija, ona o izlasku iz suvlasništva u tvornici Fe-Al d.o.o. Mostar?

Razlozi za tu odluku su dvo-jaki. Prvo, Aluminij od te za-jedničke tvornice, tijekom svih ovih godina, nikada nije imao nikakovu korist s prihodovne strane. Drugo, prvi ljudi neko-licine naših drugih poslovnih partnera isticali su nam, u više navrata, prigovore kako favo-riziramo širokobriješki Feal i jedino s njim, u mnoštvu ot-kupljivača, imamo zajedničku tvornicu, a od nje svejedno ne baštinimo konkretnu korist. Shvatili smo kako se uistinu moglo steći takov dojam te je na Nadzornomu vijeću Društva i donesena odluka o Alumi-nijevu izlasku iz suvlasništva u mostarskoj tvornici Fe-Al. Naše ulaganje u taj projekt bilo je zemljište na kojemu je tvornica izgrađena i slijedi nam stručna procjena vrijednosti našega udjela. Sukladno za-konskim odredbama o pravu prvokupa, nakon izračunava-nja vrijednosti našega udjela, prvo ćemo ga ponuditi Fealu pa ćemo dalje vidjeti što će biti odnosno hoće li trebati nasta-viti tražiti kupca.

NAšA NOvA mlAdA SNAgA diše kAO diO kOlekTivAPokretanje sustavnih izmjena u postojećoj tvorničkoj Organiza-cijskoj shemi, s ciljem smanje-nja broja rukovodnih mjesta i nužnih prilagodba visine plaća, ovisno o radnomu doprinosu svakoga pojedinca, naišlo je na izrazito odobravanje među dje-latnicima?Na izmaku mjeseca veljače, na Nadzornomu je vijeću Alumini-ja usvojen konačan oblik nove Organizacijske sheme, do ko-

jega smo došli nakon nekoliko mjeseci podrobnih preispitiva-nja postojećega stanja, razgo-vora s djelatnicima i sa sindi-kalnim povjerenicima. Ne čudi me tolika potpora među djelat-nicima za ovaj čin jer je krajnje vrijeme stimulirati istinski rad i zalaganje, a malo manje nagra-đivati ono drukčije ponašanje. Razlika postoji i treba ju ocije-niti kao takovu.

Nijedna se prethodna Upra-va nije uhvatila u koštac niti s odobrenjem postupka procjene mogućnosti postojanja određe-nih štetnih utjecaja na nekim djelatnim mjestima?Onako kako se u svim pita-njima ponašamo potpuno u skladu sa Zakonom, pritom u najvećoj mogućoj mjeri razu-

mijući traženja djelatnika, bez obzira na to jesu li pred Upravu pristigla pojedinačno ili preko sindikalne organizacije, tako nastojimo i ponuditi odgovore odnosno pokrenuti korektivne mjere za one primjedbe koje ocijenimo opravdanima. Na tomu je tragu i udovoljavanje traženju kojim želimo konačno otkloniti svaku dvojbu o tomu postoji li štetnost na nekom od djelatnih mjesta i, ukoliko po-stoji, kolika je zapravo. Cilj mi je i želja ostvariti što je mogu-će bolji i intenzivniji kontakt s djelatnicima i zato povremeno obiđem pogone, zato smo po Tvornici postavili i sanduči-će za mišljenja, primjedbe i upite, čiji se sadržaj obvezno nađe na mojemu radnom sto-lu. U početku, primao sam po

nekoliko dopisa tjedno, što potpisanih što nepotpisanih, iz svih pogona i sektora i sva sam nastojao razmotriti te ponudi-ti odgovor na ona koja imaju uporište za iznesene tvrdnje. Danas se to već svelo na jedan ili nijedan dopis na mjesec, što držim pokazateljem bolje oba-viještenosti i većega radničkog zadovoljstva.

Kako ste inače zadovoljni dje-latnicima, s obzirom na osjetno povećanu učinkovitost, ali i na djelomice provedeno pomlađi-vanje radničke populacije?Tko bi mogao i smio biti neza-dovoljan radom onih djelatnika koji godinama proizvode naj-čišći metal, najviše kakvoće, u svjetskim razmjerima. No, to što sam zadovoljan ne znači da ne može biti još i bolje, jer uvi-jek može biti bolje i boljemu trebamo težiti. Pa naša je vizija i naša opredijeljenost izvrsnost, a nju se postiže stalnim poku-šavanjem dosezanja novih razi-na, nebitno o čemu je riječ. Što se tiče pomlađivanja, nije tajna kako Aluminij još uvijek ima prestaru radničku populaciju za rad u proizvodnim pogonima, s prosjekom od 47 godina staro-sti. Potrebu za pomlađivanjem naše radničke populacije, ali samo valjanim kadrom, preto-čili smo u jedno od naših osnov-nih mjerila u radu. Javno smo pozvali svakoga našeg djelatni-ka koji može ići u prijevremenu mirovinu, a ima dijete s istom stručnom spremom, istoga smjera, da podnese zahtjev za umirovljenjem, s jamstvom da ćemo mu zaposliti to dijete na njegovo djelatno mjesto. To se pokazalo višestruko uspješnim i zapravo je riječ o praksi koja sve strane ostavlja na dobitku. Tu je i natječaj za obuku za rad u našim pogonima, kojega smo odmah ograničili na osobe do trideset godina starosti. Od onih 23-je, koliko ih je zadovoljilo postavljene zahtjeve za prijam na obuku, dio je već zaposlen, a ostatak u završnoj etapi obu-ke. To je naša nova, mlada sna-ga koja već diše kao dio ovoga kolektiva.

Pretrpjeli smo štete od snijega i potresa

nja blokova u Ljevaonici. Naime, potresi su zabilježeni u trenutku lijevanja blokova i doveli su do oštećenja na odljevcima te su cje-lokupne dvije šarže blokova po-stale škartom. Stoga je i ukupna količina škarta na godišnjoj razini premašila onu očekivanu.

Iz Ukrajine nam je pristigla ozbiljna ponuda za otkup cjelokupnoga sadržaja iz

bazena tzv. crvenoga mulja na Dobromu Selu, Općina Čitluk, koja nam otvara mogućnost konačno riješiti pitanje toga negdanjeg odlagališta nu-sproizvoda ratom razorene Tvornice glinice i usput ostva-riti zaradu. Ponuda je u proce-su razmatranja, a Uprava ne kani donijeti konačnu odluku dok ne čuje razmišljanja i čel-nih ljudi Općinskoga pogla-varstva Čitluka, kao i Mjesne

zajednice Dobro Selo.- Preveć je puta sve već re-

čeno o tomu odlagalištu, koje je neaktivno već 21 godinu. Voda tih bazena bezopasna je i odavna isprana. No, onaj talog na dnu podložan je in-dustrijskim obradama i po-stoje tvornice koje se bave njegovom preradom, a takova je i ova koja nam nudi tamo obaviti potrebne pripremne radnje, dovesti strojeve i, tonu po tonu, otkupiti cjelokupan sadržaj tih bazena – kazao nam je direktor Ivo Bradvica.


viJeSTi viJeSTi

čekamo na doradu glavnoga projekta za obnovu podstaniceZagrebačka je tvrtka Daleko-vod projekt dovršila Glavni projekt obnove našega postro-jenja 220 kV te je, na osnovu sklopljenoga ugovora s Alu-minijem iz kolovoza prošle godine, mostarska tvrtka Energocontrol obavila re-viziju toga projekta i ponu-dila određene primjedbe. Čim Dalekovod dostavi dorađenu inačicu Glavnoga projekta i taj prođe ponovnu reviziju, bit će otpočeto s pribavljanjem odo-brenja za izvedbu. Usporedo s tim, Aluminij treba raspisati javni natječaj za izbor opreme koja će biti rabljena u izved-bi projekta, nakon čega nam preostaje izraditi i Izvedbeni projekt te, s prikupljenim odo-brenjima, otpočeti s radovima na sedam milijuna eura vri-jednoj obnovi naše Podstani-ce. Podsjećamo, Aluminijevo je visokonaponsko rasklopno postrojenje 220 kV staro više od tri desetljeća te već četvrtu godinu traju pripremni radovi za nužnu obnovu, koja ima za cilj povećati sigurnost pristupa i obavljanja radova na redovi-tomu održavanju, u najvećoj mogućoj mjeri smanjiti opa-snost od prekida napajanja postrojenja električnom ener-gijom, bitno povećati sigurno-sti napajanja, osigurati veću prilagodljivost pri promjeni sklopnih stanja te uopće osu-vremeniti sustave zaštita, upo-zorenja i upravljanja visokona-ponskim postrojenjem.

EP HZ HB pripravna za partnerstvo s Aluminijem

čelni ljudi fBiH i među-narodne zajednice u BiHPonukani različnim povodima, a uglavnom problematikom u svezi s pitanjima opskrbe Alu-minija energijom te naše vla-sničke strukture, u proteklomu su razdoblju u našoj tvornici na službenim sastancima bili predsjednik FBiH Živko Budi-mir i predsjednik Vlade FBiH Nermin Nikšić, zajedno s Ma-rinkom Bošnjakom, zamje-nikom entitetskoga ministra energetike, rudarstva i indu-strije Erdala Trhulja. Direktor Ivo Bradvica, kao prvi čovjek Tvornice, u Aluminiju je ugo-stio i Valentina Inzka, visokoga predstavnika međunarodne za-jednice u BiH i njegova zamje-nika Chrisa Benetta.

Wagstaff i TLM Šibenik promoviraju Aluminij kao primjer izvrsnosti

U Aluminiju bili izasla-nici vlade crne goreNakon što je u podgoričkim Dnevnim novinama objavljena izvrsna raščlamba koja je smje-lo zadrla u samu srž uspjeha mostarske i nesretne sudbine crnogorske tvornice aluminija, u posjetu Aluminiju došli su po-moćnik ministra gospodarstva u Vladi Crne Gore Dragan Kujović, savjetnik u Ministarstvu izvanj-skih poslova Crne Gore za gos-podarska pitanja Branko Milović i zastupnik crnogorske Vlade u Upravi tvornice KAP Nebojša Dožić. U Mostar su došli razmi-jeniti iskustva, ne bi li iznašli što povoljniji način za prevladava-nje krize u kojoj se našao neg-danji crnogorski proizvodni div, nakon preslagivanja u njegovoj vlasničkoj strukturi.

Zastupnici u državnoj Skupštini posjetili Aluminij

U postupku protivu Rvp-a slijedi drugo-stupanjski pravorijekUnatoč uloženomu velikom trudu djelatnika Pravne službe Aluminija, potom našega pravnog zastupni-ka te direktora Društva, naš prvostupanjski postupak protivu RVP-a pred Op-ćinskim sudom u Sarajevu nije okončan povoljno za Aluminij. Spomenuti je sud, pod predsjedanjem suca Radivoja Stanišića, odbio naš zahtjev naložiti Registru vrijednosnih papira u FBiH ispunjavanje ugovornih ob-veza odnosno neodgodivo upisivanje naše vlasničke strukture, registrirane u pra-vomoćnomu sudskom regi-stru Višega suda u Mostaru, s poznatim omjerima suvla-sništva: 64% mali dioničari/djelatnici, 24% Vlada FBiH i 12% Vlada RH. Rukovodite-ljica Pravne službe Slađana Glibo ističe kako prvostu-panjska odluka nije naprav-ljena sukladno zakonskoj proceduri, sudskoj praksi i priloženim dokazima u spisu te se Aluminij žalio mjerodavnomu drugostu-panjskom sudu. Postupak na Županijskomu sudu, oče-kivano, ne će biti okončan u razdoblju manjem od pola godine, a kako i sam direk-tor Bradvica ističe, u sporu u kojemu prevelik državni apetit ostaje nezadovoljen, pravo i Zakon nažalost igra-ju najmanju ulogu pa nam svakako preostaje nastaviti s borbom.

Članovi Nadzornoga vije-ća Aluminija usvojili su, 27. veljače 2013. godine,

Godišnje izvješće o poslova-nju Društva za 2012. godinu, s izraženim novčanim gubitkom u iznosu od 65.841.720,46 KM. Usvojeno je i Izvješće Uprave o opsežnim mjerama štednje koje su pridonijele da ukupan go-dišnji gubitak ne dosegne čak 80 milijuna KM. Posebnom je Odlukom odobreno pokriva-nje gubitka smanjenjem dijela temeljnoga kapitala Društva, s obzirom na to da Aluminij nema

iNfOiNfO

Glavni direktor Elektro-privrede HZ Herceg-Bo-sne Nikola Krešić ob-

znanio je na našemu Okruglom stolu iz mjeseca veljače kako je njegova kuća pripravna za par-tnerstvo s Aluminijem u izgrad-nji novoga proizvodnog zdanja. Sudionici Okrugloga stola po-držali su uvjerenje stručnjaka o tomu kako će cijene energenata i nadalje samo rasti te se pojef-tinjenjima u budućnosti nitko uopće niti ne nada. Zato je, kao krajnje nužnom, ocijenjena Aluminijeva najava o izgradnji svoje energane, konkretno ter-moelektrane na ugljen.

Jose Penin, zastupnik ame-ričkoga Wagstaffa za pod-ručje Mediterana i sjeverne

Afrike doveo je u Aluminijevu Ljevaonicu jednoga od ključ-nih inženjera održavanja grč-ke tvornice Elval – Hellenic Aluminium Industry, Steliosa Skevakisa, kako bi mu predo-čio kako u praksi radi njihova suvremena oprema, s obzirom na to da je uspješno ugrađe-na u sve tri naše lijevne jame za lijevanje blokova i trupaca. Rukovodstvo tvornice Wagstaff u više je navrata kupcima pro-micalo vrijednost svojih proi-zvoda, koristeći Aluminij kao znamen izvrsnosti u primjeni

njihove tehnologije. Slijedeći tu pozitivnu praksu, i članovi Uprave TLM-Tvornice preša-nih proizvoda d.o.o. Šibenik u Mostar su prošle godine doveli svoje poslovne suradnike, čla-nove Uprave švicarske tvrt-ke Alu Menziken Extrusion. Gospoda iz Švicarske željeli su iz prve ruke vidjeti način proizvodnje najkvalitetnijega aluminija na svjetskoj razini, kojega TLM-TPP, u obliku tru-paca, godinama kupuje za svoj proces prerade. Ugošćeni od strane izvršnih direktora Željka Borasa i Mladena Galića, gosti su, nakon sastanka u Upravnoj zgradi, obišli našu Ljevaonicu.

konačno izgledna isplata po policama životnoga osiguranjaLikvidacijski postupak Herce-govina osiguranja doveden je do samoga kraja. Rukovodite-ljica Pravne službe Aluminija Slađana Glibo smatra kako je, sukladno dosadanjemu tijeku postupka te obavljenim razgo-vorima i pribavljenim podatci-ma, moguće očekivati isplate naknada našim djelatnicima nekada nakon razdoblja godiš-njih odmora ove godine.Glibo je ovom prigodom po-zvala na više razumijevanja za poteškoće u kojima se Tvorni-ca nalazi, predloživši svima onima koji se smatraju ošte-ćenima uvođenjem instituta preraspodjele djelatnoga vre-mena, javiti se Pravnoj službi i pokušati mirnim putom doći do rješenja.- Već smo desetak posto tih po-stupaka riješili izvan suda, a to nam svima štedi i dragocjeno vrijeme i novac. Preveć sudskih postupaka uvelike opterećuje i Društvo i samoga djelatnika. Nadalje, neki su kolege sud-skim putom zatražili namirenja glede neisplaćenih naknada za godišnje odmore, razlike plaća i sličnoga. To su neopravdani postupci i trebaju znati kako ih Aluminij, s obzirom na stanje u koje je doveden, nije u stanju isplatiti – pojašnjava Glibo.

Bankomati na glavnomu tvorničkom ulazuPostavljanje bankomata UniCre-dit banke i Raiffeisen banke na glavnomu ulazu u Aluminij značilo je veliku olakšicu za svakodnevne obveze djelatnika Aluminija. Postavljeni su kao dio širih na-stojanja Uprave Aluminija d.d. Mostar za sprječavanje daljnjega urušavanja radničkoga standar-da, kojega Bosna i Hercegovina godinama ne prestaje uporno srozavati.

Skupština dioničara Aluminija d.d. Mostar

akumuliranih sredstava, koja su iscrpljena dugogodišnjom svjet-skom i unutardržavnom krizom, na tržištima metala i energena-ta, a u cijelosti je usvojen i Plan poslovanja Aluminija za 2013. godinu. Donesena je i Odluka o sazivanju Skupštine dioničara Društva, za dan 18. travnja 2013. godine. Članovi NV-a usvojili su i novu Organizacijsku she-mu Tvornice, kojom je osjetno smanjen broj razina, kao i izvr-šitelja u upravljačkim tijelima te su stvorene pretpostavke za još učinkovitiji rad zaposlenika.

Gotovo cjelokupan saziv Povjerenstva za izvanj-sku trgovinu i carine

Zastupničkoga doma Skupštine BiH, predvođen predsjedaju-ćim Povjerenstva Borislavom Bojićem, boravili su u radnomu posjetu Aluminiju. Ocijenivši kako bez državne pomoći re-alnomu sektoru u nadilaženju poteškoća nema niti pomoći državnim financijama, Bojić je

istaknuo kako im je nakanom upoznavanje s poteškoćama s kojima se Aluminij susreće, a tiču se carine i izvanjske trgo-vine. S obzirom na činjenicu da Vlada RH baštini 12% udjela u vlasništvu Aluminija, direktor Bradvica je o sličnim gospodar-skim pitanjima, u nekoliko na-vrata, razgovarao i s ministrom financija u Vladi RH Slavkom Linićem.


viJeSTi viJeSTi

Direktor Ivo Bradvica intenzivno je prošle godine osobno obila-

zio naše proizvodne pogone i sektore, kako bi ostvario izra-van kontakt s djelatnicima. Na tomu su tragu po cijeloj Tvornici postavljeni i poštan-ski sandučići za upite, promi-šljanja ili savjete djelatnika, čiji se sadržaj uvijek nađe na stolu direktora Društva. Direk-tora je osobito obradovalo ve-liko zanimanje zaposlenika za razgovor i izravno postavljanje upita, pa i iznošenje određenih pritužbi, a i sam je kazao kako ga je spoznaja o nekim stvari-ma zapanjila.kontroling odgovorio

postavljenoj zadaćiPrema zaključku članova Vi-jeća za kakvoću, što je i općim dojmom među rukovoditeljima u Aluminiju, naš informatički sustav Kontroling itekako je is-punio svoju svrhu, omogućivši rukovodnim kadrovima pogo-na/sektora/službi nadziranje pripadnih troškova poslovanja te uspješnije planiranje onih budućih. Uprava Društva od svakoga rukovodnog djelatnika traži, osim tehničko-tehnološ-kom problematikom, ovladati i onom ekonomskom odnosno osposobiti se za pomno praće-nje i raščlambu koliko koji od troškova utječe na konačan pro-izvod/poluproizvod, kako bi se moglo poduzimati nužne radnje na smanjivanju izdataka, tamo gdje se pokaže potreba za tim. Inače, do kraja provodeći pot-punu otvorenost u poslovanju, poglavito kada je riječ o nabava-ma, u proteklomu smo razdoblju raspisali više javnih natječaja za nabavu sirovina, što ćemo činiti i nadalje, premda nas Za-kon na to ne obvezuje, jer nismo javnim poduzećem niti država ima većinski vlasnički udio u Aluminiju. Dorađena je, u tomu smjeru, i naša mrežna stranica te su natječaji dobili poseban pro-stor, poradi preglednosti i lakšoj dostupnosti javnosti.

Sukladno Izvješću Vijeća za kakvoću, prosječna ocjena kojom su u pro-

izvodnim pogonima ocijeni-li naše unutarnje pružatelje usluga u prošloj godini iznosi 9.49, s tim da su Kontrola ka-kvoće i Laboratorij ocijenjeni čistom desetkom, a Komer-cijala-nabava s 9,01, što je ta-kođer visokom ocjenom. Svi drugi sektori/pogoni/službe unutar su toga raspona, što razinu uspješnosti unutartvor-ničke komunikacije i suradnje čini krajnje izvrsnom. S tim u

Na poziv iz Vanjskotr-govinske komore BiH, direktor Aluminija Ivo

Bradvica održao je uvodno izlaganje na otvorenju skupa nazivlja Uklanjanje preprjeka izvozu, održanoga u Sarajevu, u organizaciji te komore. U pre-punoj je dvorani otvorio raspru u čitavomu nizu tema, za koje je živo zanimanje pokazalo više od 150 zastupnika tvrtki izvo-znica s bh. ozemlja. Bradvica

Novo rukovodstvo Udruge proizvođača i prerađivača aluminija

Obnovljeno vozilo za prijevoz anodaNakon cjelokupne obnove u Tehničko-remontnomu zavodu u Hadžićima, isporučeno nam je vozilo za prijevoz anoda, jed-no od takova tri koje posjeduje-mo, a koja su starija od trideset godina. Kako su sva tri bila u lošemu stanju, a jedno novo vrijedi oko 650 tisuća maraka, išli smo na cjelokupnu obnovu jednoga vozila, što nas je stajalo tek 20% vrijednosti novoga. No, osim obnove, vozilo je ujedno i prilagođeno za prihvat anoda veće duljine, čime smo postigli osjetno veću operativnost. Sek-tor radionica i prijevoza ima u planu, čim okolnosti to dopuste, na isti način obnoviti još jedno takovo vozilo.

Tvornica u objektivu fotoaparataDavno su stručnjaci za odno-se s javnošću, promidžbu i za izvještajne djelatnosti kazali kako ono što nije zabilježeno nije se niti dogodilo. Prošle smo godine, stoga, kao i u prethod-nomu razdoblju, u više navrata i u različnim prigodama prošli pogonskim prostorima s fotoa-paratom u rukama. Zabilježe-ni su mnogobrojni trenutci, a svjetlopisi visoke razlučivosti i kakvoće, načinjeni znanjem profesionalnih fotografa, vri-jednom su pismohranom i svje-dočanstvom našega rada, kada za danas, tako i za vremena koja dolaze.

pomlađena djelatna snaga u skladištimaU Aluminijevim je skla-dištima povećan promet roba, u odnosu na prethod-nu godinu. Bez obzira na smanjenje broja djelatnika, točnije jednoga skladištara, ispunjeni su svi postavljeni zadatci. Postignuti su učin-ci na polju pomlađivanja djelatne snage, tako što su, umirovljenjem četvorice ko-lega koji su radili na poslo-vima skladištara, na njihova mjesta zaposlena tri mlađa djelatnika, od kojih su dvo-jica preraspoređeni iz drugih tvorničkih službi. Za prošlu su godinu značajni početak radova na uređenju staroga skladišta TGM te popravak i ispitivanje gromobranske instalacije na dvorani skla-dišta i zgradi prijamnoga nadzora.

iNfO iNfODirektor običava osobno obići proizvodne pogone

- Nisam mogao vjerovati, pri-mjerice, da su u Elektrolizi tjed-nima u kvaru rashladni uređaji u dizalicama, da ne radi pogonska čistilica podova ili da se raspa-daju prostorije za odmor djelat-nika. Odmah sam naložio otkla-njanje spomenutih i niza drugih nedostataka, a mjerodavne sam direktore i rukovoditelje zadužio za obvezno postupanje odmah po uočavanju svakoga pojedinog problema, bez odgode. Djelatnici Aluminija zaslužuju raditi samo u najboljim mogućim uvjetima koje im Tvornica može osigurati – poručio je direktor, obećavši nastaviti s povremenim posjeti-ma našim pogonima.

Komunikacija i suradnja u Aluminiju na razini je izvrsnosti

svezi, vrijedi navesti kako je na Ekonomskomu fakultetu Sve-učilišta u Mostaru Ivana Gilja obranila diplomski uradak na temu: Utjecaj poslovnoga ko-municiranja na poslovne perfor-manse s praktičnim primjerom poduzeća Aluminij. Uzorak je či-nilo 43% žena i 57% muškaraca, a istraživanje je pokazalo kako je nadmoćna većina ispitanih zadovoljna komunikacijom u poduzeću, kao i mjerom uporabe elektronske komunikacije. Au-torica zaključuje kako je u Alu-miniju poslovna komunikacija

na visokoj razini te kako naše poduzeće uspješno posluje i bilježi stalan rast zahvaljujući dobro vođenomu i organizira-nomu timu: Osim što ulažu u ljudske resurse i vode brigu o njima, primjerom su poduzeća koje daje značenje verbalnoj i neverbalnoj te unutarnjoj i izvanjskoj komunikaciji, pri-daje pozornost okružju i me-đuljudskim odnosima te za-dovoljnim zaposlenicima stvaraju bolje djelatno ozračje koje vodi još boljim poslovnim ishodima.

Direktor Aluminija javno o poteškoćama izvoznika

je otvoreno progovorio o nizu poteškoća s kojima se izvoznici u BiH sudaraju, u prvomu redu Aluminij, kao najveći među njima. Oštro je prozvao državu zbog niza nelogičnosti i poli-tike koja uglavnom podapinje gospodarstvu. Primjerice, dok višestruko pogoduje isključivo komercijalnim bankama, drža-va visoko oporezuje građu koja podiže razinu zaštite okoliša u tvornicama.

Aluminij je prošle godine ugostio za-sjedanje Skupštine

Udruge proizvođača i prera-đivača aluminija BiH, kada je na mjesto predsjednika Udruge imenovan Željko Bo-ras, inače izvršni direktor za tehničke poslove i razvitak Aluminija. Članovima Uprav-noga vijeća Udruge postali su: Ivan Milas (Aluminij), Zoran

Raspudić (Aluminij), Miloš Savić (Alpro), Josip Kraljević (Fe–Al), Ivan Kovačić (Feal), Robert Ćutuk (Alloy Wheels), Dragan Stipić (TK Kapis), Marco Procaccini (Presal Extrusion) i Dario Tomić (TT Kabeli). Članovima Nadzor-noga vijeća UPPA imenovani su: Andrija Kožul (Feal), Hr-voje Soldo (Presal) i Jezimir Cvjetinović (Alpro).

zahvati na održavanju u AnodamaAktivnosti u Tvornici su nepre-stane, bez obzira na to o kojemu je dijelu proizvodnje riječ. Pro-laskom pogonom Anoda ovje-kovječili smo trenutak u radu na polju održavanja proizvod-nih strojeva. Prizor zanimljivo oslikava tvornički pogonski prostor.


viJeSTi viJeSTi

S razlogom su unutar tvor-ničkoga kruga na snazi stroge odredbe o ponaša-

nju, ali i o kretanju osobnim vo-zilima, jasno za one koji imaju potrebna odobrenja za ulazak

Uspješna provjera pripadnika Službe osiguranjaSvi djelatnici naše Službe osi-guranja uspješno su prošli re-dovitu provjeru sposobnosti rukovanja vatrenim oružjem, koja uključuje opsežne liječnič-ke preglede te provjeru tjelesne spremnosti i samo gađanjem bojevim strjeljivom. Vježba je održana u strjeljani pripadnika Specijalne policije Hercego-vačko-neretvanske županije, u Mostaru, a nekolicina naših kolega istaknula se uistinu iz-vrsnim pogocima.

Uređaji s pitkom vodomNa traženje rukovodstva NSZ-a Aluminija, na ne-koliko su mjesta po pogo-nima postavljeni uređaji s pitkom vodom, sukladno prijedlogu njihova broja i rasporeda kojega je pripre-mio upravo NSZ. Podsje-ćamo, Uprava je odobrila postavljanje više uređaja tijekom ljetnih mjeseci te ih je, u duhu opsežnih mjera štednje, trebalo ukloniti s početkom mje-seca listopada. No, nakon objektivnih primjedbi dje-latnika, upućenih preko sindikalnih čelnika, ostav-ljena je nekolicina ure-đaja u Tehničkomu birou, Službi skladištenja, Službi osiguranja, Elektrolizi i u Anodama.

Dan Aluminija i ove je go-dine obilježen skromno, sukladno nepovoljnim

okolnostima u kojima posluje-mo. No, nije se zaboravilo na ko-lege koji su navršili tri desetljeća djelatnoga staža te su, sukladno ustaljenomu običaju, darivani skupocjenim ručnim dobnicima i prigodnim priznanjima. Ove su godine tridesetu obljetnicu rada proslavili: Zvonimir Čara-pina, Jadran Đalto, Tomislav Ga-

U povodu oslobađanja hrvatskih generala Ante Gotovine i Mla-

den Markača iz tuđinskoga uzništva, nekolicina djelatni-ka Aluminija otputovala je u generalove rodne Pakoštane, potom i u Zadar, na doček ge-nerala pri njihovu povratku u Domovinu. U domoljubnomu

iNfO

Na prometnicama nužan stalan oprez

vozilom unutar žice. Teška tvor-nička vozila stalno su u pokretu i treba biti posebno oprezan, a dopuštena brzina kretanja vo-zila po prometnicama unutar kruga jest najvećma 30 km/h.

Darovi kolegama s trideset godina staža

brić, Predrag Glavaš, Branislav Gordić, Venka Jurić, Ljubomir Kolobarić, Josip Margeta, Vilma Markulin, Marijan Pandža, Ivan Pinjuh, Branka Rozić, Andrija Smoljan, Jadranko Šunjić, Jovo Vuković i Karlo Zovko. Neko-liko dana prije Aluminijeva 16. rođendana, kojega obilježavamo 15. ožujka, prigodnom je zahval-nicom darivana obitelj našega pokojnog kolege Nikole Punoša, preminuloga prošle godine.

Aluminijevi djelatnici na dočeku generala

su ozračju, zaogrnuti her-cegbosanskom i zastavom Aluminija, predstavljali naš kolektiv u proslavi dana ko-jim je skinuta sva umjetno stvorena ljaga s blistavih voj-noredarstvenih oslobodilač-kih akcija Hrvatske vojske i Hrvatskoga vijeća obrane.

18 Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2013. 19GoDIšnjI čAsopIs 2013. aluminij d.d. Mostar

viJeSTi pROizvOdNJA

Uprava Aluminija i ove je godine, četrnaesti put zaredom, izletom u Park

prirode Blidinje počastila pede-setak članova Društva dariva-telja krvi Aluminija, zajedno s našim umirovljenim kolegama, inače višestrukim darivateljima krvi, kao i njihovim prijatelji-ma iz Crvenoga križa Mostar te iz Zavoda za transfuzijsku medicinu Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. Zasluženo su slavili u tradicijskomu okružju blidinjskoga restorana Hajduč-ke vrleti.

Aluminij je tvornica zao-grnuta u zeleno ruho i to je činjenica koja sve ove

godine ne prestaje oduševlja-vati sve naše posjetitelje. Cje-lokupan je prostor uvijek ure-dan i besprijekorno održavan, travnjaci podsjećaju na kakov skupocjeni sag. Tako se i grmlje odnosno svako nisko raslinje redovito podrezuje, šiša travu, čisti prometnice…

Zadovoljavajuće ishode bilježimo u proizvodnji povrća te smo tijekom

2012. prodali oko 23.000 kg povrća iz naših plastenika, uzgajanoga od sadnica koje proizvodimo u našemu rasad-niku, pod strogim nadzorom uporabe kemijskih proizvo-da. Inače, prošle smo godine proizveli ukupno 50.000 sad-nica, a u našim plastenicima rastu paprika, rajčica, patlid-žan, krastavac, salata, špinat i blitva. Što se tiče proizvodnje vina, ugovor o davanju u za-kup naših vinograda i voćnja-ka produljen je na razdoblje od pet godina.

Snježna nepogoda iz proš-logodišnje veljače, koja je dovela do ozbiljnih

poteškoća u opskrbi Tvornice strujom, do kašnjenja sirovina i sličnoga, primorala nas je is-ključiti 12,5% naših proizvod-nih kapaciteta te zaključenjem prošle godine nismo u cijelosti ostvarili planirane količine pro-izvodnje. U Anodama je tije-kom prošle godine proizvedeno 70.963 t sirovih anoda, 66.658 t pečenih i 66.994 komada zali-venih anoda, u odnosu na pla-niranih 75.716 t sirovih, 69.948 t pečenih i 70.176 komada za-livenih anoda. U Elektrolizi je proizvedeno 126.041 t tekućega metala, u odnosu na planiranih 128.170 t, ali smo i prošle godi-ne proizvodili najčišći aluminij na svijetu, s 99,8% čistoće, s daljnjom težnjom dobivanja još i većega postotka savršenosti našega metala.

Što se tiče ukupne proizvod-nje čvrstoga metala, u 2012. smo godini proizveli 159.660 t, u odnosu na planiranih 163.586 t, od čega na tekući metala ot-pada 126.041 t, a na pretopljeni čvrsti uložak 34.034 t. Gledano prema vrsti proizvoda, Ljeva-onica je proizvela 71.670 t tru-paca, 70.872 t blokova, 16.610 t malih ingota i 508 t žice, u od-nosu na planiranih 77.087 t tru-paca, 68.640 t blokova i 18.129 t malih ingota.

- Prošla će godina ostati za-pamćena po velikomu snjež-nom nevremenu koje je gotovo blokiralo sve naše proizvodne

Izvršni direktor za tehničke poslove i razvitak o prošlogodišnjim proizvodnim ishodima

Redukcija električne energije negativno je utjecala na rad Elektrolize Kako je prošlogodišnja snježna nepogoda dovela do ozbiljnih poteškoća u opskrbi Tvornice električnom energijom, ali i do kašnjenja nužnih sirovina, bili smo primorani isključiti 12,5% elektrolitičkih ćelija

Uprava je izrazito ponosna na činjenicu da smo, unatoč najtežoj poslovnoj godini u povijesti poduzeća, uspješno dovršili čak tri velika ulagačka projekta, u Ljevaonici i u Obradi plinova

aktivnosti. Naši djelatnici koji su se toga petka zatekli na svojim djelatnim mjestima, u proizvodnim pogonima, zbog blokade prometnica ostali su raditi punih 36 sati, uspješno održavajući proizvodnju u pu-nomu kapacitetu. Nakon osi-guravanja normalne izmjene smjenskih djelatnika, nastav-ljene su aktivnosti na dopremi sirovina nužnih za proizvod-nju. Glede vremenskih ne-pogoda i uvođenja redukcije električne energije od strane Elektroprivrede HZ HB za čak 30%, morali smo pristupiti isključivanju elektrolitičkih ćelija, a kako bismo to sveli na najmanju moguću mjeru, in-terventno je kupljena električ-na energija na tržištu – podsje-ća izvršni direktor za tehničke poslove i razvitak Željko Bo-ras, pojašnjavajući kako su se posljedice smanjenja količine električne energije kasnije ne-gativno odrazile na dio procesa u Elektrolizi.

Očekivano, Boras nije za-dovoljan prevelikim brojem povrjeda na radu te je najavio tomu pitanju tijekom ove godi-ne posvetiti posebnu pozornost i pokrenuti pripadajuće ak-tivnosti, s ciljem njihova sma-njivanja na najmanju moguću mjeru. No, naš je sugovornik itekako ponosan na uspješnu provedu čak tri ulagačka pro-jekta, i to dovršenje prvoga di-jela osuvremenjivanja filtracij-skih središta u Obradi plinova, potom dovršenje ugradbe nove

linije za ljevačke legure, kao i dovršenje ugradbe nove ljevač-ke peći u Ljevaonici.

- Moramo planski rješavati i pitanje kadrovske strukture djelatnika. Osim sa starosnom, imamo poteškoća i s kvalifi-kacijskom strukturom te ćemo prednost pri budućim zapošlja-vanjima davati mlađim, ško-lovanijim kadrovima, s danas obveznim poznavanjem rada na

računalu i poznavanjem barem jednoga od stranih jezika – do-meće izvršni direktor Boras.

Direktor Društva Ivo Brad-vica u ovoj temi također ističe svoje zadovoljstvo postignutom učinkovitošću naših djelatnika, ali iznova podsjeća kako uvijek može biti još i bolje i kako tomu treba težiti, pošto je Aluminije-va vizija i opredijeljenost samo izvrsnost.

Topli obrok pripravlja nam Bonaca

Čini se kako je konačno riješeno pitanje kuhinje u radničkomu restoranu. Nakon raskida ugovora s restoranom Novak iz Mo-stara čiji je vlasnik odbio isplaćivati NSZ-u Aluminija ugovorenu mjesečnu nakna-du u iznosu od 3.000,00 KM, na ime zakupa restoranskoga zdanja i cjelokupne opreme u njemu te na ime ukupne po-trošnje električne energije i vode, novi je ugovor sklopljen sa SUR Bonaca, odabranim od strane Predsjedništva NSZ-a, između pet pristiglih ponuda. Bonaca upravlja radničkim restoranom od 1. prosinca 2012. godine.

Njegovanje uspomene na oslobođenje Aluminija

Svake se godine, 12. lipnja, prisjetimo kako su pripadni-ci Hrvatskoga vijeća obrane HR Herceg-Bosne, u sklopu Lipanjskih zora, oslobodi-li Aluminij, zaposjednut od strane srpsko-crnogorskih zločinačkih postrojbi. Našu su tvornicu napadači opljačkali, razorili, spalili, a hrvatski ju je vojnik oslobodio, osigu-ravši joj mogućnost ustanka iz pepela. S razlogom, stoga, svakoga 4. travnja, svim ve-teranima HVO-a čestitamo i obljetnicu ustrojavanja ne-slomljive oružane sile Hrvata hercegbosanskoga podneblja. U duhu uljudbe i iskrene že-lje za srećom i zdravljem svih naših djelatnika i cjelokupne društvene zajednice koja nas okružuje, nikada ne presko-čimo uputiti javne čestitke u povodu vjerskih blagdana. Na istomu tragu čestitamo i sve druge praznike, one državne obilježimo neradnim danom, a hrvatskomu smo državnom vrhu i prošle godine uputili lijepe želje u povodu Dana državnosti i Dana neovisnosti Republike Hrvatske.

iNfO Blidinjski izlet naših darivatelja krvi

Zadovoljavajuća proizvodnja povrća

Redovito održavanje tvorničkoga kruga, raslinja, travnjaka…


lJevAONicA lJevAONicA

Jednom, kada dođe vrije-me za opsežnu tvorničku monografiju kojom ćemo

obilježiti neki okrugli jubilej, primjerice dva ili tri desetljeća od obnove rada, u opisima svih provedenih projekata osuvre-menjivanja tvorničkih pogona zlatnim će slovima biti ispisani retci o prošlogodišnjemu ulaga-nju šest milijuna eura u ugradbu nove proizvodne linije za lijeva-nje malih ingota i nove ljevačke peći, kapaciteta 50 tona. U taj smo projekt ušli u jeku najveće gospodarsko-novčarske krize u povijesti čovječanstva, ali i u vremenu najviše cijene elek-trične energije i najniže cijene metala u povijesti Aluminija, jasno kada se uzme u obzir vrtoglave cijene svih ulaznih

šest milijuna eura uloženo u nadgradnju proizvodne opreme u Aluminijevoj Ljevaonici

Uspješno pokrenuta nova proizvodna linija ingotanova ljevačka peć otvara nam mogućnost podizanja godišnje proizvodnje za dodatnih 30 tisuća tona, čime bismo dosegnuli iznos od 190 tisuća tona vrhunskoga čvrstog metala na godinu

U Ljevaonicu smo uložili šest milijuna eura u jeku najveće gospodarsko-novčarske krize u povijesti čovječanstva, ali i u vremenu najviše cijene električne energije i najniže cijene metala u povijesti Aluminija, kada se uzme u obzir vrtoglave cijene svih ulaznih sirovina

Nova peć, zbog regenerativnih gorionika, jamči i bolje izgaranje plinova, dakle i još manje zagađenje okoliša, premda je aluminij na tomu polju uvijek unutar granica dopuštenoga

sirovina. Nije puk bez razloga kazao kako se hrabrost isplati i naša je Uprava, krećući s ovim projektom, kazivala kako nas je upravo ustrajavanje na naj-suvremenijoj tehnologiji i na najčišćemu metalu na svijetu održalo na vrhu i učinilo pre-poznatljivima na svjetskomu zemljovidu.

- Samo nas ulaganje u razvi-tak i ustrajavanje na putu izvr-snosti može izvući iz krize – ka-zivao je tada direktor Bradvica i na tomu tragu, u pratnji dvojice izvršnih direktora odnosno članova Uprave Željka Borasa i Mladena Galića, u veljači ove godine pribivao uspješnomu pokretanju spomenute linije,

dok je za travanj planirano i uključivanje nove ljevačke peći.

vRHUNSkA HeRTwicHOvA TeHNOlOgiJAInače, puštanjem u rad nove li-nije za lijevane malih legiranih ingota, težine 8 do 10 kg, zgotov-ljena je prva etapa šest milijuna eura vrijednoga projekta nad-gradnje postojećih proizvodnih kapaciteta naše Ljevaonice. S komercijalnom proizvodnjom novih malih ingota krenuli smo odmah, koristeći naše posto-jeće ljevačke peći, a lijevamo ih Hertwich tehnologijom, za razliku od one ranije linije koja je, prema tehnologiji Pechiney, proizvodila ingote težine 11 i 15 kg. Današnje tržište traži manje legure i ovi koje naša Ljevao-nica sada proizvodi traženi su i čine novo europsko mjerilo.

- U povoljnomu kreditno-mu aranžmanu sa švicarskim Glencoreom, s austrijskom smo tvrtkom Hertwich Enginee-ring sklopili ugovor za kupnju i ugradbu najsuvremenije ljevač-ke opreme na tržištu današnji-ce. Izrazito sam ponosan na či-njenicu da smo, usred ovakove krize i nedaća s kojima je Alu-minij sudaren, imali snage do-vesti projekt do kraja i neka ovo bude porukom kako se naša tvornica želi razvijati, želi rasti i proizvoditi i osigurati ovoj sre-dini postojaniju sutrašnjicu. No, za to nam treba razum i osjećaj za gospodarstvo u glavama onih koji u rukama drže mehanizme koji nam mogu otvoriti vrata i put za ovakovo razmišljanje ili ih, pak, zauvijek zatvoriti uda-

rajući nam i nadalje namete s cijenama električne energije, visokim i nelogičnim poreznim traženjima i sličnim – komenti-rao je direktor Bradvica.

Druga etapa projekta u sa-moj je završnici te će nam nova ljevačka peć, s jačim gorionici-ma i većom snagom topljenja u odnosu na one koje smo dosad imali, omogućiti i povećanje ukupnih proizvodnih kapaci-teta za čak 30 tisuća tona na godišnjoj razini, pošto njome možemo pretapati veću koli-činu čvrstoga uloška. Time se Aluminijeva ukupna godišnja proizvodnja čvrstoga metala penje sa 160 na 190 tisuća tona.

- Nova peć za topljenje i od-stajivanje odnosno za pripremu tekućega metala, poradi rege-nerativnih gorionika, jamči i bolje izgaranje plinova, dakle i još manje zagađenje okoliša, premda je Aluminij na tomu polju uvijek unutar granica do-puštenoga. Na kraju ove godine čekaju nas i preostale etape ovoga velikog projekta, a riječ je o izvanpećnomu tretmanu metala (uklanjanje natrija) i automatskomu skidanju šljake

s lonaca iz Elektrolize. Taj će se dio najvećma odraziti na hu-manizaciju i na kakvoću rada, dovest će do smanjenja gubita-ka toplinske energije odnosno do uštede goriva, potom i do još osjetnijega smanjenja zagađe-nja te do skraćenja vremena pripreme metala, gdje postoji zahtjev za niskim sadržajem natrija – pojašnjava nam izvrš-ni direktor za tehničke poslove i razvitak Željko Boras.

pOTReS pROUzROčiO šTeTUAluminijeva je Ljevaonica, ne-vezano za opisano osuvreme-njivanje, u proteklomu razdo-blju dijelila sudbinu nimalo lake poslovne godine, a neostvarenje planirane proizvodnje uzroko-vano je smanjenom isporukom tekućega metala iz Elektrolize, gdje je početkom godine ugašen dio elektrolitičkih ćelija, ali i smanjenom dopremom čvrsto-ga uloška za pretapanje. Bitno je, svakako, što su za svako odstupanje otkriveni uzročnici te su pokrenute odgovarajuće popravne radnje. No, u slučaje-vima gdje su ciljevi bili nerealno

postavljeni, pojašnjava Boras, pristupilo se realnijemu pla-niranju za 2013. godinu, što je zapravo najboljom primjenom iskustva s terena.

Prošlu smo godinu završili s ukupno proizvedenih 159.660 t čvrstoga metala, u odnosu na planiranih 163.586 t, od čega na tekući metal otpada 126.041 t, a na pretopljeni čvrsti uložak 34.034 tona. Gledano prema vrsti proizvoda, proizvedeno je 71.670 t trupaca, 70.872 t bloko-va, 16.610 t malih ingota i 508 t žice.

Jednako kao što je snijeg utje-cao na cjelokupan proizvodni proces u Aluminiju, prošle su se godine i potresi posebno odra-zili na Ljevaonicu te je škart na blokovima nešto iznad plani-rane vrijednosti. Naime, uslijed oštećenja na odljevcima uzro-kovanim potresima, koji su se dogodili u trenutku lijevanja, cjelokupne dvije šarže blokova postale su škartom. Za pove-ćan škart trupaca, pak, uzrok je neriješeno pitanje opskrbe Ljevaonice vodom, kao i češće izmjene formata i legura, prema zahtjevima kupaca.

Na kraju, Ljevaonica je u 2012. godini zabilježila devet povrjeda na radu, što brojčano ne izgleda dobro, ali pošto se radilo o lakšim ozljeđivanji-ma, kada se napravi usporedba ostvarenih sati bolovanja uzro-kovanih tim povrjedama sa stanjem iz prethodnih godina, slika i nije preveć loša. U prošloj godini Ljevaonica bilježi 19.856 sati bolovanja, za razliku od go-dine prije, kada je imala 25.776 ostvarenih sati bolovanja.


elekTROlizA

Povijesno niska cijena aluminija na Londonskoj burzi metala, u stopu

slijeđena stalnim podizanjem cijena električne energije, pra-tila nas je tijekom cijele prošle godine i uvelike odredila uku-pan rad Elektrolize. Na neza-hvalno stanje na svjetskomu i na domaćemu polju, dodatan je strahovit udar na postojanost proizvodnje izvršen smanje-njem količine isporuke elek-trične energije od strane Elek-troprivrede HZ Herceg-Bosne u mjesecu veljači, kada smo bili primorani reagirati i isklju-

prošle je godine postignut najniži utrošak struje po toni aluminija u našoj povijesti

Godina završena sa sedamnaest ugašenih elektrolitičkih ćelijaTekuća je godina krenula s još lošijim parametrima nego su bili na početku prethodne, a rekordna cijena struje danas, zajedno s nepodnošljivo jeftinim metalom, ugrožavaju sami opstanak Elektrolize

čiti 32 elektrolitičke ćelije, što je 12,5% od ukupno 256 ćelija u pogonu Elektrolize. Premda smo ih, tijekom godine, nasto-jali postupno vraćati u rad, ovi-sno o stanju s cijenama metala i ulaznih sirovina, godinu smo završili s 239 ćelija u radu i njih sedamnaest isključenih.

- To nije sve. Naime, morali smo znatno spuštati struju seri-je, što se negativno odrazilo na samu proizvodnju i stanje cje-lokupne serije. Pojašnjenja radi, naše su ćelije krajem 2009. go-dine dizajnirane za rad na struji od 200 kA, a čitavo su vrijeme

radile sa značajnim toplinskim manjkom, što je dovelo do određenoga broja oštećenja, a time i do dijelom neplanirano-ga iskapčanja dodatnih ćelija iz rada. Razumljivo, te su činjeni-ce prouzročile ukupnu smanje-nu količinu godišnje proizvod-nje u odnosu na onu koja je bila planirana za 2012. godinu – po-jašnjava nam prvi čovjek Elek-trolize Marinko Ivanović.

pOviJeSNO pOSTigNUćePodsjećamo, godišnja je plani-rana količina, nakon Rebalan-

sa, iznosila 128.169 t tekućega metala, a proizveli smo 126.216 t odnosno 1953 t manje. Ipak, unatoč svemu tomu, ostvareni utrošak energije po toni alumi-nija nikada nije bio nižim, što je u cijeloj priči zapravo izvrstan podatak.

- Iznos od 13861 kWh/t, u ko-jega ubrajamo i padove napona na klinovima, pokazuje kako naše elektrolitičke ćelije mogu raditi i s još nižim utrošcima energije, što je izrazito bitnom spoznajom, s obzirom na či-njenicu da je utrošak električ-ne energije jedan od najvećih

Nastavili smo s usavršavanjem kadrova te je glavni tehnolog Elektrolize boravio u Njemačkoj, a rukovoditelji proizvodnje i održavanja iz toga pogona obišli su tvornicu Talum u Kidričevu, u Republici Sloveniji


elekTROlizA elekTROlizA

troškova po toni proizvedenoga metala. Sve to osigurava nam prosječan napon ćelije od 4,348 V, a koji ne pokazuje nikakov toplinski manjak u radu same ćelije. Riječ je o najnižemu po-stignutom naponu na elektroli-tičkoj ćeliji nakon provedenoga osuvremenjivanja proizvodnje u našoj tvornici – s razlogom je ponosan Ivanović.

Prosječna struja serije u prošloj je godini iznosila 187,33 kA, na čemu se do daljnjega moramo i zadržati. Dnevna pro-

izvodnja ćelije od 1404 kg/ćeliji jednaka je proizvodnji ćelije u 2011. godini, a razlog tomu je ipak niže postignuto iskorište-nje struje, u iznosu od 93,06 posto. Međutim, pojašnjava Ivanović, uza takovo iskorište-nje struje i prosječne količine metala u iznosu od 10,8 t unu-tar ćelije, došlo je do značajne akumulacije metala u ćelijama, što je osiguralo uvelike postojan rad serije i nizak postotak ne-postojanosti samih elektrolitič-kih ćelija.

Godina iza nas, osim po mnoštvu zla kojima nas je zasula, ostat će upamćena i po jednomu dobru, a to je ostvaren najniži utrošak električne energije po toni proizvedenoga aluminija odnosno najniži napon na elektrolitičkoj ćeliji od provedenoga osuvremenjivanja proizvodnje Rukovodstvo

Elektrolize, uostalom kao i cjelokupni rukovodni kadar u Aluminiju, ulaže veliki napor u smanjenje broja povrjeda na radu i godišnjih sati bolovanja, a zadovoljni će biti tek onda kada godina prođe bez ijedne povrjede djelatnika

Uvedena je i novina u pristupu obnovi ćelija na način da djelomično oštećenu ćeliju obnavljamo na mjestu oštećenja te ju ponovno vraćamo u rad, čime se znatno smanjuje cijenu ukupne obnove i produljuje vijek trajanja same elektrolitičke ćelije

Elektroliza je u prošloj go-dini zabilježila neto potrošnju anoda u iznosu od 424,82 kg anoda/t aluminija, što je tri kg niže od zadanoga normativa. Potrošnja ostalih sirovina, po-put sode i CaF2, bila je u gra-nicama normativa, a potrošnja AlF3 je 21 kg/t, što je za tri kg više od normativa. Stalno se radi na smanjenju potrošnje te sirovine, uza nastojanje dovo-đenja toplinske regulacije ćelija u što niže granice standardnih odstupanja. Potrošnja Al2

O3 od

1914 kg/t ocijenjena je dosta do-brom te ju treba barem zadržati na toj razini.

SURAdNJA S TvRTkOm ATIvanović kao nešto lošiju stvar ističe to što stalno radimo s udjelom visoke alfa faze, više od 10%, u glinici. Nadalje, u svibnju i u studenomu došlo je i do porasta Na2O u glinici, što je naglo podignulo temperatu-ru kupke i povećalo potrošnju AlF3. Dobavljaču glinice skre-

nuta je pozornost na te podatke i zatraženo je obvezno vraćanje spornih parametara u željene granice.- Tijekom prošle godine u ci-jelosti je obnovljeno 48 ćeli-ja, a na njih 11 primijenjena je djelomična obnova. Nažalost, sedamnaest je ćelija u konač-nici ostalo izvan rada, jer je na vrhuncu niske cijene metala odlučeno ne ići u kupnju novih. Čak je bilo u planu isključiti i dodatnih šesnaest, ali je, sre-ćom, došlo do blagoga oporavka cijene metala na Londonskoj burzi metala te se od Odluke o dodatnomu gašenju odustalo i pristupilo ubrzanoj nabavi no-vih ćelija i njihovim žurnim po-kretanjem – domeće Ivanović.

Za prošlu je godinu značajno i to što smo uspostavili suradnju sa zagrebačkom tvrtkom Alumi-nijska tehnologija, čiji su struč-njaci predložili određeni broj preinaka koje smo primijenili u procesu proizvodnje, u prvomu redu na vatrostalnomu dijelu same ćelije, kako bismo utoplili

hladnu katodu. Nadalje, radilo se na ovladavanju tehnologijom djelomične obnove ćelije, kojom se djelomično oštećenu ćeliju obnavlja na mjestu oštećenja, a nakon toga ju se ponovno vraća u rad, čime se znatno smanjuje cijenu ukupne obnove, a ćelija na kojoj je izvršen zahvat može raditi još par godina, namjesto da bude porušena. Postavlja-njem shunt osigurača na ćeliju tijekom njezina puštanja na gri-janje izbjegavali smo smanjenje struje i mogućnost pojave Fe na već oštećenim ćelijama.

- Ovo pobrojano pozitivna je strana suradnje s Aluminijskom tehnologijom, a negativna je strana ishitreno spuštanje na-pona ćelije i smanjenje tempe-rature kupke, što je prouzročilo dodatni rast katodnoga pada napona, a time, u relativno kratkomu vremenu, ubrzalo iskapčanje već oštećenih ćelija iz rada. To nas je iskustvo nau-čilo kako se trebamo pridrža-vati zadanih parametara, uvijek imajući u vidu činjenicu kako su naše ćelije jako osjetljive na sva temperaturna kolebanja – ocijenio je naš sugovornik.

U tomu su pogonu, kao i prethodnih godina, obavljane i određene građevinarske ak-tivnosti s ciljem poboljšanja

sigurnosti, a riječ je o poboljša-nju svojstava na alatima i ure-đajima kojima se obavlja radni proces. Naime, nastavili smo s uređivanjem betonskih podo-va izvan ćelija i s betoniranjem nosača kada, nastavili smo s ugradbom većih katodnih flek-sibila na obnovljenim ćelijama, kao i sa saniranjem heraklita po pogonskim dvoranama, nasta-vili smo sa saniranjem vijenaca ćelija te s izradbom kratkospoj-nika koje se stavlja na isklju-čene ćelije poradi smanjenja napona na klinovima.

STAlNO USAvRšAvANJe dJelATNikAPremda smo, glede krize i uopće loših poslovnih okolnosti, sma-njili učestalost slanja djelatni-ka na usavršavanje i razmjenu iskustava u druge tvornice, na stručna predavanja i skupove, glavni tehnolog Elektrolize bo-ravio je prošle godine u Njemač-koj, gdje je prikupljao iskustva koja će nam pomoći u poboljša-njima sustava ELAS, a rukovo-ditelji proizvodnje i održavanja u Elektrolizi obišli su tvornicu Talum u slovenskomu Kidričevu.

- Značajan je trud uložen u stvaranje radnih uvjeta i izo-brazbu djelatnika koji će do-vesti do smanjenja povrjeda na

radu, a time i do manjega broja sati bolovanja. Prošle smo go-dine imali dvanaest povrjeda na radu i ostvarenih 27.024 sati bolovanja. Zadovoljni ćemo biti tek onda kada godina prođe bez ijedne povrjede, a broj sati bolovanja bude sveden na naj-manju moguću mjeru – poručio je Ivanović, na kraju istaknuvši kako je 2013. godina počela još i gore nego 2012. te današnja rekordna cijena struje, zajedno s neizdrživo niskom cijenom metala najozbiljnije prijeti sa-momu opstanku Elektrolize.

- Na nama je učiniti sve kako do najgorega ne bi došlo i osnovnom nam je zadaćom u ovoj godini održavanje proi-zvodnog procesa sa što manjim standardnim odstupanjima, bilo da je riječ o parametrima procesa ili o sirovinama koje

ulaze u proces proizvodnje. To podrazumijeva još jači anga-žman svih djelatnika Elektroli-ze i veću posvećenost poteško-ćama, kroza povećano praćenje i nadzor, kao i bolje i preciznije izvođenje svih radnih operacija. To je moguće postići i najavlje-nim izmjenama u Organizacij-skoj shemi, s ciljem racionalnije raspodjele poslova, dužnosti i odgovornosti, kao i postizanja još veće učinkovitosti zaposle-nika. Nadalje, radit ćemo na ob-zidu i pripremi ćelija za njihovo što brže uključenje i postizanje punoga kapaciteta, što bi znat-no smanjilo troškove (sniža-vanjem prosječnoga napona ćelije, snižavanjem potrošnje električne energije po toni alu-minija, snižavanjem ukupnih padova napona na ćelijama) – završio je Ivanović.


OdRžAvANJe

Djelatnici Održavanja u Aluminiju i prošle su go-dine imali pune ruke po-

sla, a posebno se izdvaja obnova ukupno 59 elektrolitičkih ćelija u Elektrolizi (njih 48 u cijelosti i 11 djelomice), stavljanje u puni kapacitet stroja za skidanje si-voga lijeva i stroja za ispravljanje anodnih šipki u Anodama te do-vršenje zahtjevnoga prebacivanja cjelokupnoga sustava postrojenja za stlačeni zrak u nove prostorije u Ljevaonici, u kojoj su, također, u cijelosti obnovili elektrostrojnu

Aluminijevo je održavanje odgovorilo čitavomu nizu postavljenih zadaća, u svim pogonima

Obnovili ukupno 59 elektrolitičkih ćelijaU Anodama su uspješno pokrenuli dva nova stroja, a u Ljevaonici, između ostaloga, dovršili prebacivanje cjelokupnoga sustava postrojenja za stlačeni zrak u nove prostorije

opremu na transportnim putovi-ma i dizalicama kapaciteta 20 t te proveli planirane zahvate na odr-žavanju ljevačkih peći. U sektoru GOS (Glinica, Obrada plinova, Si-losi), osim stavljanja u puni kapa-citet novoga postrojenja za stla-čeni zrak, koje će zadovoljavati potrebe cjelokupnoga Aluminija, značajni su zahvati provedeni i na silosima, kao i na postrojenjima za transport glinice u Mostaru i u Luci Ploče.

- Sve su te aktivnosti tražile opsežne pripreme, najvećma u

ObnOva prOstOrija za predah djelatnikaOsim što su Elektrolizi u potpunosti obnovili trolne vodove transportera kra-nova ECL, bez ugrožavanja odvijanja ukupnoga tehno-loškog procesa, u tomu su pogonu otklonili kvarove na rashladnim uređajima u kranovima odnosno dio njih i zamijenili, a u cijelosti su obnovili sve četiri prostorije za predah djelatnika, gdje su postavljena nova krovišta, oličeni zidovi i uređen unu-tarnji prostor.

smislu dokumentacije, što su, za-jedno s izvođačima radova, odra-dile naše glavne poluge u radu, a tu prije svih mislim na Službu MRT-a i na Tehnički biro – ističe direktor Održavanja Željko Pri-morac, usput ocjenjujući dobrim novouvedeni način planiranja troškova unaprijed, poštujući Plan poslovanja, čije se izvršenje nadzire sustavom Kontroling.

- Sustav je dobro osmišljen i postavljen, a uvođenjem novih čimbenika u opremi i u zamjen-skim dijelovima, gotovo sva-kodnevno postižemo mjerljive uštede. Prigoda je podsjetiti na činjenicu kako smo, za poslove održavanja, angažirali i izvo-đače radova, osposobljene za elektro-zavarivačke, krovopo-krivačke i za građevinske rado-ve. U tomu kadrovskom smislu, jednako kao i cijela Tvornica, imamo poteškoća s visokom starosnom dobi djelatnika te

Budućnost Održavanja je u visokoškolovanim, višestruko osposobljenim, inženjerima elektro, strojarsko, metalurško, kemijske struke koji će biti pripravni na stalno usavršavanje

nam je prošle godine značajan broj kolega umirovljen, što nas je nagnalo na određena presla-givanja kako bismo zadržali ka-kvoću i neprekinutost u radu, u čemu smo uspjeli. S obzirom na to da je u tijeku opsežna dorada Organizacijske sheme na razini cijele tvornice, i Održavanje radi na potrebnim doradama – po-jašnjava Primorac.

Do kraja sljedeći predanost Aluminija stalnomu usavrša-vanju kadrova, kako bi se za-jamčilo uspješno odgovaranje zahtjevnim potrebama tehno-loškoga procesa, tijekom 2012. godine veliki je broj djelatni-ka Održavanja prošao dodat-nu izobrazbu na nizu stručnih predavanja. Budućnost toga sektora njegov prvi čovjek vidi u visokoškolovanim, višestru-ko osposobljenim, inženjerima elektro-strojarsko-metalur-ško–kemijske struke koji će biti pripravni na stalno usavršava-nje, sukladno novim tehnologi-jama i izazovima novoga doba.


pROizvOdipROizvOdi

AnodeAnodne se blokove rabi kao elektrode za dobivanje tekućega aluminija elektrolizom glinice. Uza anode, proizvodimo i po-krivku (ACM), a osim pobrojanih, moguća je proizvodnja anoda i drugih veličina, prema zahtjevima kupca. Anode namijenjene tržištu isporučujemo na paletama, svezane čeličnom trakom.

pROizvOdNi pROgRAmtip A 1450 x 700 x 560 mmtip B 1100 x 750 x 540 mmtip C 1500 x 500 x 520 mmtip D 1445 x 700 x 560 mmtip E 1570 x 700 x 600 mm

kApAciTeT pROizvOdNJe T/gOd.Sirove anode Pečene anodetip A tip B tip C tip D tip E tip A tip B tip C tip D tip E130.000 70.000

TrupciTrupce proizvodimo vertikalnim, polutrajnim lijevanjem prema tehnologiji Wagstaff – AirSlip. Namijenjeni su preradi prešanjem u profile, šipke i cijevi različnih oblika i primjena. Moguće ih je rabiti i za proizvodnju električnih vodiča. Najveća je duljina za komercijalne isporuke trupaca 7 m, u promjerima prikazanim u tablici. Građa od koje ih lijevamo obuhvaća legure za gnječenje, čiji je kemijski sastav propisan međunarodnim odredbama. U prigodi naručivanja, nužno je naznačiti promjer trupca, duljinu rezanja i vrst legure, pozivajući se na neku od vrijedećih odredbi. Isporučujemo ih u homogeniziranomu stanju, rezane na duljinu od 7 m, na drvenim paletama, čvrsto povezane čeličnom trakom.

Promjer (mm) Težina šarže (t) 152 26,5 178 31,7 203 34 228 27,4 254 34,1

BlokoviBlokove proizvodimo prema tehnologiji Wagstaff LHC, uspravnim, polutrajnim lijevanjem na suvremenoj opremi, s učinkovitim ure-đajima za pročišćavanje tekućega metala. Namijenjeni su preradi valjanjem u ploče, limove, trake i foliju. Građa od koje lijevamo blo-kove primarni je aluminij i legure aluminija, čiji je kemijski sastav propisan međunarodnim odredbama odnosno zahtjevima kupca. U prigodi naručivanja, nužno je navesti veličine blokova prema ponu-di iz tablice, duljinu rezanja i vrst aluminija ili legure, pozivajući se na bilo koju od vrijedećih odredbi. Isporučujemo ih nepakirane, u različnim duljinama.

Debljina x širina (mm) Težina šarže (t)360 x 1350 34,8 510 x 1060 28 510 x 1120 28,7 510 x 1200 29,4 510 x 1310 34,8 510 x 1370 27,2 510 x 1490 29,9 510 x 1560 28,2 510 x 1680 30,6 520 x 1540 32,8

Najveće tehničke mogućnosti opreme za lijevanjeNajveća duljina lijevanja 7000 mmNajveća širina lijevanja 2000 mmNajveća debljina lijevanja 600 mmNajveća širina rezanja 2000 mmNajveća debljina rezanja 600 mm

IngotiIngote proizvodimo prema tehnologiji Hertwich, od primarnoga aluminija iz elektrolize. Namijenjeni su preradi u ljevaonicama tlačnoga lijeva. Kemijski im je sastav propisan međunarodnim odredbama odnosno zahtjevima kupca. U prigodi naručivanja može se pozvati na neku od vrijedećih odredbi, premda su mo-gući i posebni zahtjevi kupca, s tim da je najmanja dopustiva količina za narudžbu 25 t ingota. Isporučujemo ih u težinama od 8 do 10 kg, na paletama težine do 1000 kg, čvrsto povezane čeličnom trakom.

ŽicaŽicu promjera 9,5 mm proizvodimo postupkom trajnoga lije-vanja i valjanja prema tehnologiji Clesim. Namijenjena je pre-radi postupkom izvlačenja kod proizvodnje električnih vodiča i dodatne građe za zavarivanje. Proizvodimo ju od primarnoga aluminija kakvoće 99,7 EC, čiji su kemijski sastav i tehničke značajke propisani međunarodnim odredbama. U prigodi na-ručivanja, nužno je pozvati se na neku od vrijedećih odredbi, a na zahtjev kupca, moguća je i isporuka žice za deoksidaciju čelika, promjera 9,5 mm. Žicu isporučujemo u koturu težine od 1000 do 2000 kg, na drvenim paletama, svezanu čeličnom tra-kom i, prema potrebi, zaštićenu plastičnom folijom. Unutarnji promjer kotura jest 550 mm, dok mu je širina 850 mm.


S obzirom na krajnje drama-tično stanje koje je pogodi-lo cjelokupan aluminijski

sektor svijetu, tako i u BiH, a koje ovdanje državne strukture na svim razinama uporno igno-riraju, premda prijeti eskalirati u najcrnju katastrofu, u Alumi-niju je upriličen krizni sastanak čelnih ljudi najjačih prerađivača u BiH, s članovima Uprave Alu-minija.

Znak za alarm bila je naja-va poskupljenja cijene struje s prvim danom 2013. godine te su polovicom mjeseca prosinca 2012. direktori širokobriješkoga i mostarskog Feala, širokobri-jeških Presala i TT kabela, vlase-ničkoga Alproa, Alloy Wheelsa iz Jajca te tomislavgradskoga Kapisa i mostarskoga Aluminija, kao članovi Udruge prerađivača i proizvođača aluminija u BiH, u najoštrijemu tonu odnos države prema aluminijskoj industriji nazvali maćehinskim, s očitom političkom pozadinom, čije će djelovanje, ukoliko ne dođe do promjena u najkraćemu roku, dovesti do gašenja dijela ili cje-

TeRmOelekTRANApReRAĐivAči

Država se oglušila i na zajednički istup direktora najvećih prerađivača aluminija u BiH

BiH je maćeha aluminijskoj proizvodnji i preradičelnici najjačih aluminijsko-prerađivačkih tvrtki u BiH izrazili su snažno uvjerenje kako vlastodršci u BiH, na svim razinama, žele slomiti kralježnicu aluminijskoj industriji, premda je ona perjanicom ukupnoga državnoga razvitka i glavnom okosnicom izvoza

lokupne proizvodnje u pobroja-nim tvornicama.

Cijena struje za Aluminij izravno se i surovo odrazila i na cjelokupnu preradu aluminija u BiH. Aluminij je bio primoran osjetno podići premije na cijene metala svojim otkupljivačima, i to za onoliko za koliko je, u po-stotcima, poskupjela električna energija koju kupuje od EP HZ HB. K tomu, nije imao drugoga izbora nego uvjetovati otkuplji-vače čak i za avansno plaćanje.

- Gubitak Aluminija u 2012. da-leko je veći od planiranoga jer je struja poskupjela izvan svih oče-kivanja, a Ferk je još u studenomu donio Odluku o novomu posku-pljenju, počevši od 1. siječnja 2013. godine, s čime nas je upoznao prvi čovjek EP HZ HB, a ne netko iz Ferka. Stjerani smo uza zid i, ma koliko željeli drukčije, morali smo promijeniti odnose prema našim kupcima u BiH, nastojeći i sami preživjeti – komentirao je direktor Aluminija Ivo Bradvica. Njegovi kolege iz prerađivačkih tvornica, svi redom, izrazili su puno razumi-jevanje za stanje u kojemu se Alu-

minij nalazi, ipak jasno istaknuvši kako će se novi uvjeti poslovanja tegobno odraziti na njihova po-duzeća, poglavito jer su svi vezani dugogodišnjim međunarodnim ugovorima, sklapanim u vrijeme puno nižih ulaznih cijena.

- Šutnja države drska je i ba-hata i tražimo trenutačan prekid ovoga nedopustivo ignorantsko-ga ponašanja, i to na svim razi-nama vlasti, jer prerađivači do-laze iz obadva entiteta. Sva naša nastojanja za prebrođivanje ove svjetske krize, za premošćivanje ovih udara s kojima se nosi Alu-minij, a koji se odražavaju i na nas prerađivače, na najgori mo-gući način, naišla su na šutnju i bezobraznu nebrigu i Sarajeva i Banjaluke. Ne dira ih na stotine milijuna eura uloženih u novu tehnologiju, ne dira ih na tisuće djelatnih mjesta, ne dira ih naša 90-postotna okrenutost izvozu, ne dira ih sramota koju stvara-ju kod naših stranih partnera ovim bestidnim ponašanjem koje samo potvrđuje ionako bi-jednu sliku o BiH u očima me-đunarodnih gospodarstvenika.

Gospodo iz Vijeća ministara BiH, iz Vlade FBiH, iz mjerodavnih ministarstava obadva entiteta, iz gospodarskih i trgovinskih komora i svi drugi mjerodavni pojedinci i skupine, gotovo kao da vas raduje katastrofa koju uzrokujete igrama oko opskr-be strujom Aluminija odnosno našim ukupnim radom. Sazo-vite žuran sastanak, sazovite ga odmah i razuvjerite naše sve snažnije uvjerenje kako Vam je cilj slomiti kralježnicu alumi-nijskomu sektoru, perjanici koja drži na nogama državnu indu-striju i nevjerojatno velik posto-tak ukupnoga izvoza cjelokupne BiH – uzbunjujući je zajednički zaključak i otvoreni istup di-rektora obadva Feala, Presala, Alproa, Alloy Wheelsa, TT ka-bela, Kapisa i Aluminija, kojim su, potpuno istupivši iz okvira uljudne poslovne komunikaci-je, pokazali kako su dovedeni do pred ponor u kojega, poručili su, ne kane šutke upasti i tamo povući nekoliko tisuća zaposle-nika i njihovih obitelji. Odgovor iz vlasti nikada nije stigao.

Prvi čovjek Aluminija d.d. Mostar u studenomu je prošle godine javno ob-

znanio našu nakanu o izgradnji energane unutar tvorničkoga kruga, a riječ je o termoelektra-ni na ugljen. U veljači ove godi-ne, spremnost na partnerstvo s Aluminijem u tomu projektu, podrazumijevajući kako ćemo zajednički iznaći strateškoga partnera za novčano ulaganje, ali i dobiti konkretnu potpo-ru entitetskih vlasti, izrazio je i glavni direktor EP HZ HB Nikola Krešić. K tomu, dvaput je i fede-ralni ministar energetike, rudar-stva i industrije Erdal Trhulj dao javnu potporu tomu nastojanju, istaknuvši kako bi izgradnja novoga energetskog zdanja u Hercegovini značila postojaniju energetsku budućnost cjeloku-pne države pa i širega podneblja.

Općepoznatom je činjenicom kako je osnovnom Aluminije-vom poteškoćom u poslovanju i osnovnom kočnicom njegova razvitka rekordna visina cijene električne energije koju pla-ća hercegbosanskoj elektro-privrednoj kući. Uprava naše tvornice mjesecima je pomno razmatrala sve ponuđene mo-gućnosti izgradnje naše energa-ne, prema načelu zajedničkoga ulaganja, a nedvojbeno je utvr-đeno kako energane koje po-kreću vjetar ili sunčeva energija ne mogu količinski odgovoriti potrebama Aluminija, koji troši 225 MW struje na godinu. Plin-ska bi nam centrala, istina, nov-čano bila daleko povoljnijom od termoelektrane na ugljen, a i vri-jeme njezine gradnje dvostruko je kraće, ali je i na tomu planu ponašanje državnih vlasti cijelu

Direktor obznanio nakanu o izgradnji termoelektrane na ugljen unutar tvorničkoga kruga

Termoelektrana snage 500 MW u Aluminijujednom kada izgradnja otpočne, predviđeno je dovršenje radova u roku od četiri godine, a ukupno je ulaganje procijenjeno na oko 900 milijuna eura

priču učinilo više nego nesigur-nom, jer je izvjesno kako BiH ne kani plinoficirati Hercegovinu, premda Hrvatska nudi, u roku od šest mjeseci, dovođenje plina od Dugopolja do međudržavne granice, želeći tako osigurati na-stavak izgradnje plinovoda pre-ma Dubrovniku, s Aluminijem kao najvećim potrošačem na tomu plinovodnom putu.

- U Aluminiju smo ugostili prvoga čovjeka Vlade FBiH i čel-nike nacionalnih plinskih tvrtki RH i BiH. Gospoda iz Hrvatske pripravni su odmah krenuti s projektom, a od bh. strane smo zatražili studije s planovima iz-gradnje plinovoda od granice do Mostara, no odgovor je izostao. Nama nije prihvatljivo besko-načno iščekivanje i Uprava je donijela stratešku odluku usmje-riti snage u pripremne radnje za provedbu zamisli o izgradnji termoelektrane na ugljen, snage 500 MW, za koju smo već uradili Studiju opravdanosti i koja bi za-pošljavala tisuću novih djelatnika – obrazlaže direktor Aluminija.

Ukupno je ulaganje proci-jenjeno na nešto više od 900 milijuna eura, a kada bude zgo-tovljena, Aluminij će cjeloku-pne svoje godišnje potrebe za energijom podmirivati s jednoga mjesta, i to iz energane čijim će biti suvlasnikom i koja će biti smještena na prostoru kojega smo dobili uklanjanjem ratom razrušene Tvornice glinice.

- Tamo već imamo svu po-trebnu infrastrukturu: pro-metnice, željeznički kolosijek, vodovodnu i elektroenergetsku mrežu, Aluminijevo 220 kV ra-sklopište, dva rasklopišta u vla-sništvu EP HZ HB unutar kruga

od oko 3 km. Idemo na termoe-lektranu s ultra-superkritičnim parametrima (tlak pare viši od 300 bar, temperatura viša od 560°C), kojima se povećava ko-risnost, a smanjuje ispuštanje CO2 u zrak, sukladno uzusima Europske unije – pojašnjava Bradvica, dometnuvši kako je plan izgradnji pristupiti prema načelu ključ u ruke, uza izbor neke od svjetski renomiranih tvrtki na tomu polju.

Aluminij je glavnim nosite-ljem projekta i otkupljuje gotovo polovicu ukupne godišnje proi-zvodnje. Po dovršetku prikuplja-nja ključnih podataka, naša će stručna će skupina ocijeniti kada je trenutak za raspisivanje me-đunarodnoga javnog natječaja. Jednom kada izgradnja otpočne, predviđene su četiri godine za dovršenje radova. Godišnja je količina potrošnje ugljena pro-cijenjena na 1,5 milijuna tona, a uvozni put bio bi preko Luke Plo-če. Ugljen bi se dovozilo brodovi-ma veličine 70 do 75 tisuća tona, svakih 18 dana, a svaki bi dan do TE trebalo prevesti oko 4000 t

ugljena. Za potrebe njegova skla-dištenja, predviđena je i izgradnja silosa za ugljen, a cjelokupan bi se postupak prijevoza i uskla-dištenja odvijao u zatvorenomu prostoru, bez utjecaja na zrak i na okoliš. Projektom je zamišljen jednoprolazni rashladni sustav, za što bi bila korištena voda rije-ke Neretve.

- Nusproizvodima proizvod-nje su pepeo, šljaka i gips. Pepeo i šljaku se odvozi u tvornice ce-menta, koje ih rabe za proizvod-nju, a za gips je moguće izgraditi i tvornicu gipsanih ploča, što je danas uobičajeno kod takovih projekata. Također, izrazito velika količina tople vode, koja je tako-đer svojevrsnim nusproizvodom, otvara mogućnost izgradnje tvor-nice gume, što ne traži posebno velika ulaganja, a stvara iznimnu isplativost. Bitno je to što se sve nusproizvode i aditive prevozi u zatvorenim cisternama te ne predstavljaju opasnost za okoliš i čovjeka. Sama bi elektrana bila potpuno neškodljiva i okolica ju ne bi niti osjetila – završio je di-rektor Bradvica.


OkRUgli STOlOkRUgli STOl

U Velikoj je dvorani Uprav-ne zgrade Aluminij 15. veljače održan Okrugli

stol nazivlja Perspektive poslo-vanja Aluminija u 2013. godini. Sažimajući ukupne dojmove, nakon sadržajne trosatne raspre, ugledni hrvatski ekonomski analitičar, prof. dr. Žarko Primo-rac, kazao je kako Aluminij ima iznimno kvalitetnu tehnologiju i vrhunske svjetske reference za kakvoću svojega metala te poteškoće s kojima je sudaren treba žurno rješavati uključi-vanjem u taj pothvat svih sudi-onika u proizvodnji aluminija, zajedno s državnim strukturama koje, naglasio je, moraju konač-no shvatiti značenje mostarsko-ga Aluminija za cjelokupno pod-neblje u kojemu se nalazi.

Njegov kolega, profesor na Ekonomskomu fakultetu Sveu-čilišta u Splitu, dr. Dejan Kružić, poručio je kako je Aluminij na prekretnici koja mora odgovo-riti na četiri strateška problema, vezana za proizvodno, vlasnič-ko, financijsko i organizacijsko restrukturiranje.

elekTROeNeRgeTSkA SURAdNJA- Ekonomsko stanje u Alumini-ju danas nije dobro, ali ne treba očekivati samo crne scenarije, nego u ovomu vidjeti mogućnost konačnoga razvijanja one prijeko potrebne unutardržavne surad-nje u BiH, potom i prekogranične, sa susjednim državama, kako bi se, primjerice, osiguralo razmje-ne električne energije, kada dođe do manjkova s jedne, a viškova s

održan okrugli stol o perspektivama poslovanja Aluminija d.d. Mostar u 2013. godini

Aluminij na prekretnici – klasterizacija, konzerviranje ili kaosprvi je čovjek HEp-a izrazio spremnost za stvaranje stalne prekogranične suradnje njegove kuće sa sve tri elektroprivrede u BiH

druge strane, prema načelu sva-čijega dobitka, a za veće dobro obaju država odnosno njezinih građana. Današnja izlaganja ohrabrila su me u očekivanju skoroga trasiranja puta kamo krenuti dalje, ali samo ukoliko bude ostvareno ono nužno odno-sno ako Aluminiju bude osigura-na neprekinutost u radu, koja je u ovomu trenutku poprilično ugro-žena. BiH, jednako kao i susjedne države čije tvrtke imaju višemili-junsku godišnju robnu razmjenu s Aluminijem, moraju progledati i prepoznati stvarnost, a to je da opstanak ove tvornice mora biti zajamčen i više nikada ne smije biti doveden u pitanje – precizna je Kružićeva poruka.

Upoznati s visinom gubitka Aluminija u 2012. godini, sudi-onici skupa izveli su zaključak kako, s obzirom na poslovno okružje, nije nerealan. Čak su ocijenili začuđujućim činjenicu da nije još i veći. Pomoćnik di-rektora Aluminija za ekonomske, financijske i bankarske poslove

prof. dr. Vjekoslav Domljan, na-glasio je kako su pred nama tri moguća scenarija Aluminijeve budućnosti, a to su klasterizacija, konzerviranje ili kaos.

- Prvi je, jasno, onaj najbolji, a znači da svi oni koji sudjeluju u procesu proizvodnje i prera-de aluminija zajednički rade na stvaranju zajedničkog proizvoda i zajednički dijele sudbinu toga proizvoda. U BiH danas posto-je proizvođači boksita, ugljena, glinice, struje, aluminija i proi-zvoda od aluminija, ali suradnja

među njima uopće ne postoji jer u BiH, napose u FBiH, ne postoji industrijska politika, i upravo to je jedan od glavnih zaključaka Skupa. Nažalost, dovedeni smo u stanje razmišljati o smanjenju čak i onih industrijskih proi-zvoda s kojima BiH sudjeluje u globalnomu izvozu, ali se mora znati kako bi konzerviranje Aluminija izazvalo dugoročne jako teške posljedice, jer bi oni s kojima Aluminij ima ugovo-re tražili obeštećenja, izgubili bismo ugled i položaj na svjet-

skomu tržištu, prestali bi prilje-vi novca u državne proračune, povećao bi se broj nezaposlenih, smanjila javna potrošnja, a da ne govorim koliko zaustavljanje ćelija košta, a koliko tek njihovo ponovno pokretanje, itd. Zato radimo na studiji o tomu kako izvršiti financijsko restrukturi-ranje odnosno kako dobiti kisik za preživjeti ovo ključno vrijeme i planirati daljnje poteze. BiH je na brodu koji tone i ako se i na-dalje budemo svađali, sve ovo će završiti loše – analiza je prof. Domljana.

ciJeNe će i NAdAlJe RASTiDirektor Hrvatske elektropri-vrede Zlatko Koračević izrazio je spremnost HEP-a na stvara-nje stalne prekogranične surad-nje njegove kuće sa sve tri elek-troprivrede u BiH, na način da se postignu uvjeti za zajedničko strateško planiranje razvitka elektroenergetskoga sektora, ali i za priskakanje u pomoć jednih drugima u kriznim raz-dobljima, u smislu razmjene viškova električne energije pre-ma povoljnijim cijenama, kada kod jedne od spomenutih elek-troprivreda dođe do manjkova.

- HEP je spreman biti i do-maćinom prvoga sastanka na tu temu, a uvjeren sam kako mo-žemo pretpostavke za provedbu ove zamisli, za koju znam kako ima potporu u sve četiri intere-sne kuće, stvoriti brzo, premda nisam tako uvjeren kako bi politika uradila svoj dio posla. No, taj je dio neophodan, jer je u okviru naših ovlasti ovako nešto osmisliti i predložiti, a dr-žavni vrhovi omogućuju prove-du – izjavio je Koračević.

Sudionici Okrugloga stola, svi odreda, podržali su uvjere-nje nazočnih stručnjaka o tomu kako će cijene energenata i na-dalje samo rasti te se pojeftinje-njima u budućnosti nitko uopće niti ne nada. Zato je, kao krajnje nužnom, ocijenjena Alumini-jeva najava o izgradnji svoje energane, konkretno termoe-lektrane na ugljen, pošto FBiH ne pokazuje nakanu plinofi-cirati Hercegovinu, a energane

koje pokreću vjetar ili sunčeva energija ne mogu proizvesti do-statne količine struje, potrebne za rad Aluminija.

- Ukoliko biste se, ipak, odlučili za izgradnju plinske centrale, koja traži dvostruko manje novca i vre-mena u odnosu na termoelektra-nu, Plinacro je u stanju, i spreman je, dovesti plin u Mostar, jer Hrvat-ska nema isplativost graditi plino-vod prema svojemu jugu, bez po-trošača poput Aluminija na tomu plinovodnom putu – dometnuo je direktor hrvatske tvrtke Plina-cro Mladen Antunović. Nažalost, njegova je dobra volja unaprijed zapečaćena ponašanjem vlasti u BiH. Čuvši, pak, prijedlog prvoga čovjeka HEP-a, predsjednik Vijeća za energetiku, industriju i rudarstvo pri Skupštini FBiH Slaviša Šućur, obećao je odmah sazvati sastanak članova Vijeća i izvršiti pritisak na članove enti-tetske vlade, čim zaprimi taj pri-jedlog za uspostavu međudržavne suradnje elektroprivrednih kuća. Reagirao je i dekan Ekonomsko-ga fakulteta Sveučilišta u Splitu prof. dr. Željko Garača, poručivši kako se mora raditi na širenju svijesti među političkim elitama obaju država o nužnosti takove suradnje.

- Treba ih već jednom podsje-titi na činjenicu da su tamo gdje jesu poradi dobrobiti čovjeka, svakoga čovjeka u Hrvatskoj i u BiH. Politički se čelnici mo-raju brinuti za narod, a ne za pojedinačne profite određenih poduzeća, a izgradnja ovakova sustava suradnje, prema načelu svačijega dobitka, između elek-troprivrednih kuća u RH i u BiH, predstavlja skrb za narod, za sigurnost i sprječavanje kriznih stanja. Rješenja očito ima – za-vršio je prof. Garača.

vlAST NASTAvilA šUTJeTiNažalost, premda pozvani i premda su sve pobrojano treba-li osobno čuti, predstavnici vla-sti niti s jedne razine u BiH nisu došli na Okrugli stol, kojemu su pribivali ekonomski analitičari, sveučilišni profesori iz Hrvatske i iz BiH, predsjednik Akademije znanosti i umjetnosti BiH Bo-

židar Matić, zamjenik visokoga predstavnika međunarodne za-jednice u BiH Chris Benett, gos-podarstvenici, potpredsjednik Foruma metalne industrije u BiH, čelnici Glencorea, TLM-a, HEP-a, Pliacra, Elektroprivrede HZ HB, UniCredit banke BiH, Luke Ploče, Hrvatske banke za obnovu i razvitak, ali i pred-sjednik FBiH Živko Budimir koji je kazao kako u Aluminiju sjedi pognute glave jer je iz svih pokazatelja jasno kako vlast u FBiH sječe granu na kojoj sjedi.

- Ne poštivanjem Zaključka Skupštine FBiH o zabrani izvo-za električne energije prije pod-mirenja svih domaćih potreba, vlast iz Sarajeva šalje jasnu poruku Aluminiju kako ga ne smatra dijelom FBiH, jer očito drže kako se ta odluka najviše-ga zakonodavnog tijela u ovo-mu entitetu na odnosu na Alu-minij – komentirao je Budimir.

Direktor Aluminija Ivo Brad-vica upoznao je nazočne s de-taljnom analizom poslovanja, predočivši im podatak kako je udio cijene električne energije u cijeni tone proizvedenoga alu-minija dosegnuo gotovo 60%, dok se u Europi kreće između 20 i 25%, na što je ekonomski ana-litičar za balkansko područje Jozef Poeschl reagirao kako mu je to neshvatljivo i kako je uvje-ren da iza toga stoji neka dublja pozadina. To je, očekivano po-taknulo i raspru o vlasničkoj strukturi Aluminija, a nazočne su posebno osupnuli podatci o tomu kako veliki industrijski potrošači u Njemačkoj plaćaju struju do 37 €/MWh, u Francu-skoj 46 €/MWh, kako veliki in-dustrijski potrošači koji koriste usluge EP BiH plaćaju struju 44 €/MWh, a veliki industrijski po-

vrhunskO brendiranje OkruglOga stOlaVizualni je identitet Okrugloga stola, obilježen preinačenjem prepoznat-ljivoga znaka Aluminija u prometni smjerokaz koji nas stavlja pred ključnu dvojbu kojim putom krenuti dalje, odjeknuo u punini, izazvavši pregršt pozitivnih komenta-ra samih sudionika te nazoč-nih novinara. Dizajnerski ga potpisuje Shift Brand Design kreativna agencija iz Mosta-ra, a zaključeno je kako je njime vrhunski prenesena poruka presudnosti odluka u vremenu pred nama.

U BiH danas postoje proizvođači boksita, ugljena, glinice, struje, aluminija i proizvoda od aluminija, ali suradnja među njima uopće ne postoji jer u BiH, napose u Federaciji BiH, ne postoji industrijska politika, i upravo to je jedan od glavnih zaključaka s Okrugloga stola

trošači u RS-u 33 €/MWh. - Dakle, za korisnike usluga

EP BiH, ova je država zapravo Francuska, a za korisnike uslu-ga EP RS-a, Bosna i Hercegovina je Njemačka. Što je ova zemlja, u prenesenomu i u stvarnomu značenju, za mostarski Alumi-nij, zaključite iz podatka da je za nas cijena struje 57 €/MWh, što je, uza poremećaj burzovne cijene, osnovni razlog našega gubitka. Taj bi gubitak, da nije bilo naših bespoštednih mjera štednje i smanjenja radne sna-ge, bio još i veći, a samo kada bismo imali jednaku cijenu kao korisnici drugih dvaju elektro-privrednih kuća u BiH, 2012. smo bismo godinu završili s do-biti! S dobiti – precizno je naveo direktor Aluminija.


Sindikalni je malonogometni turnir zornim svjedočanstvom zdravoga Aluminijeva duha i ovi su sastavi s razlogom i na stranicama tvorničkoga kalendara


Aluminij je 2012. godinu završio sa 65.841.720,46 KM gubitka, koji je po-

kriven smanjenjem dijela te-meljnoga kapitala Društva, a sukladno Odluci Nadzornoga vijeća, na kojemu je, 27. velja-če, usvojeno Godišnje izvje-šće o poslovanju Aluminija za 2012. Godinu, potom Odluka o načinu pokrića gubitka te Plan poslovanja za 2013. godi-nu. Prošle smo godine ostva-rili 445.516.036,44 KM izvoza, a uvezli robe u vrijednosti od 380.135.968,78 KM te konačan saldo iznosi 65.380.067,66 KM. Razlog tako visokomu negativ-nom poslovnom ishodu leži u sudaru dvaju ključnih činjeni-

NOvčARSTvO NOvčARSTvO

sudareni s preskupom strujom i prejeftinim metalom, ostvarili smo 65,8 milijuna KM gubitka

Bespoštedna je štednja, u konačnici, spriječila najcrnju katastrofuDok Aluminij plaća struju 57 €/MWh, veliki industrijski potrošači koji koriste uslu-ge Ep BiH struju plaćaju 44 €/MWh, a oni koji koriste usluge Ep Rs-a 33 €/MWh

Prosječna burzovna cijena metala na Londonskoj burzi metala u prošloj je godini iznosila 2019,37 USD/t odnosno 1570,72 €/t, za proizvodnju jedne tone aluminija ukupno je potrebno oko 15,5 MWh električne energije, a s prosječnom cijenom električne energije od 57 €/MWh, udio troška električne energije u burzovnoj cijeni metala iznosi nešto više od 56%, i to u idealnim uvjetima proizvodnje

Tijekom 2012. godine, u proračune Hercegovačko-neretvanske županije, Federacije BiH i Bosne i Hercegovine uplatili smo 19.022.549,76 KM, a samo s četiri najveća naša poslovna partnera u Hrvatskoj ostvarili smo godišnji promet u iznosu od oko 146 milijuna €

ca, a to su: najviša cijena elek-trične energije i najniža burzo-vna cijena metala u povijesti Tvornice, kada se uzme u obzir značajno poskupljenje cijena svih ulaznih sirovina.

STRUJA pojede 60% zARAdeDanas je, naime, udio cije-ne električne energije u cijeni tone našega metala dosegnuo gotovo 60%, dok se u Europi kreće između 20 i 25%. Pojaš-njenja radi, prosječna burzovna cijena metala na Londonskoj burzi metala u prošloj je godini iznosila 2019,37 USD/t odno-sno 1570,72 €/t. Za proizvodnju jedne tone aluminija ukupno je

potrebno oko 15,5 MWh elek-trične energije, a s prosječnom cijenom električne energije od 57 €/MWh, udio troška elek-trične energije u burzovnoj ci-jeni metala iznosi nešto više od 56%, i to u idealnim uvjetima

proizvodnje, a uvjeti proizvod-nje najrjeđe su idealnima.

Za usporedbu, bitno je na-vesti kako danas veliki indu-strijski potrošači na Bliskomu Istoku plaćaju struju oko 15 €/MWh, u SAD-u oko 22 €/MWh,

na Islandu 23 €/MWh, u Rusiji 24 €/MWh, u Norveškoj 25 €/MWh, u Švedskoj 33 €/MWh, u Njemačkoj najvećma do 37 €/MWh, a u Francuskoj 46 €/MWh. Veliki industrijski po-trošači koji koriste usluge EP BiH plaćaju struju 44 €/MWh, a oni koji koriste usluge EP RS-a 33 €/MWh. Dakle, za korisnike usluga EP BiH, ova je država za-pravo Francuska, a za korisnike usluga EP RS-a ona je Švedska odnosno Njemačka. Što je BiH za Aluminij, zorno pokazuju podatci o rastu cijene struje koji plaćamo Elektroprivredi HZ HB, u razdoblju od 2009. do 2013. godine: 49,28 €/MWh, 48,65 €/MWh, 48,32 €/MWh, 53,44 €/MWh, 57,67 €/MWh.

cARiNe NA SiROviNeIstodobno, rasla je i HEP-ova cijena: 29,98 €/MWh, 38,24 €/MWh, 45,51 €/MWh, 49,55 €/MWh, 49,08 €/MWh, a pro-sječna cijena metala, u istomu razdoblju, iznosila je: 1.664,83 USD/t, 2.173,12 USD/t, 2.398,29 USD/t, 2.019,47 USD/t, 2.042,00 USD/t, uza prosječan odnos €/USD: 1,3934 2009. godine, 1,3271 2010. godine, 1,3919 2011. godine, 1,2857 2012. godine te 1,3460 na početku 2013. godine.

Naše su najbitnije sirovi-ne strahovito poskupjele pa je cijena glinice 2009. iznosila 356,9531 KM/t, a prošle godine 514,0802 KM /t, petrol koks je 2009. vrijedio 629,8785 KM/t, a 2012. godine 897,8128 KM/t, smola je 2009. godine bila 810,9858 KM/t, a lani 1078,8181 KM/t, silicij smo 2009. kupovali za 3,0045 KM/kg, a prošle godi-ne za 4,49149 KM/kg, dok smo lako gorivo 2009. plaćali 1,13925 KM/l, a lani 1,70334 KM/l.

U tako surovim uvjetima po-slovanja, samo su bespošted-ne mjere štednje, na kojima je Uprava Društva ustrajavala, spriječile da ukupan gubitak premaši 70, možda čak dose-gne i 80 milijuna KM. K tomu, značajan je uspjeh što smo, u pregovorima s dobavljačima, postigli povoljnije nabavne ci-jene za određene sirovine, a kod nekih smo uspjeli isposlovati

povoljnije uvjete plaćanja od-nosno ukidanje obveze avan-snoga plaćanja, dok smo neke dobavljače (putom javnih na-tječaja) zamijenili povoljnijima, zadržavajući visoku kakvoću traženoga proizvoda. Tako smo u nabavi petrol koksa, goriva, silicija, predlegura, katodnih šina, valjkastih držača anoda, boron nitrida, argona u cister-nama i sivoga sirovog željeza, lani ostvarili više od 6 milijuna KM uštede.

- Domaćim smo kupcima povisili premiju s 250 USD/t na 315 USD/t i tu postigli uštedu u iznosu većem od 2 milijuna KM, a s 1. siječnjem ove godine premiju smo bili primorani do-datno povisiti na 365 USD/t te ćemo učinke toga tek vidjeti. Pokretanjem mjesnoga izvo-znog carinjenja u prošloj smo godini uštedjeli 205 tisuća KM, potom primjenom statusa po-vlaštenoga izvoznika 40 tisuća

KM, ukidanjem plaćanja carin-ske evidencije od 1% na uvoz si-rovina i rezervnih dijelova izvan EU-a ostvarili smo uštedu koja se mjeri šestoznamenkastim brojkama (primjerice, na uvozu al. ingota oko 700 tisuća KM, na uvozu petrol koksa oko 350 tisuća KM…) – ističe izvršni di-rektor za ekonomsko-financij-ske, knjigovodstvene i komer-cijalne poslove Mladen Galić, navodeći i kako smo, zajedno s Vanjsko-trgovinskom komo-rom BiH, pokrenuli poticaj za ukidanje carinske stope od 5% na sirovine koji nisu podrije-tlom iz Europske unije, što bi nam, ukoliko prođe na državnoj skupštini, otvorilo mogućnost uvoza glinice izvan EU-a, bez plaćanja carine.

SigURNOSNi STUp zAJedNiceAluminij je, tijekom 2012. go-dine, u proračune HNŽ-a, FBiH

i BiH, na ime doprinosa za mi-rovinsko-invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, dopri-nosa za nezaposlene, poreza na plaće, posebnoga poreza za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda, vodne i naknade za uporabu javnih površina, članarine komorama, poreza i doprinosa na ugovore o dje-lu, poreza po odbitku, plaće-nih trošarina i plaćenih carina, uplatio 19.022.549,76 KM. Osim što postojanim držimo mirovin-sko-zdravstveni sustav, a do-brim dijelom i proračun HNŽ-a, na naše se poslovanje izravno i krajnje ovisno naslanja niz pre-rađivača, kao i tvrtke poput EP HZ HB i Željeznica FBiH te čitav niz manjih tvrtki, u BiH i u Re-publici Hrvatskoj.

Izravno surađujemo s mnoš-tvom poduzeća iz RH te samo s četiri najsnažnija partnera u Hrvatskoj ostvarujemo godišnji promet u iznosu od oko 146 mi-lijuna € (TLM – 96 milijuna €, HEP – 45 milijuna €, Luka Plo-če – 3 milijuna €, Hrvatske že-ljeznice – više od 2 milijuna €).

Naš najveći kupac u prošloj godini, kao i prethodnih godi-na, bio je švicarski Glencore, s otkupljenih 62.028,16 t trupa-ca, blokova i ingota. TLM-TVP otkupio je od nas 54.171,02 t blokova, TLM–TPP 4.873,86 t trupaca, Feal iz Širokoga Brije-ga 9.249,16 t trupaca, mostarski Fe-Al 9.147,63 t trupaca, širo-kobriješki Presal 7.475,98 t tru-paca, talijanski Enital 3.963,86 t ingota, vlasenički Alpro 2.142,87 t trupaca, Alloy Wheels iz Jajca 5.284,43 t ingota.

Što se tiče naših dobavljača, među najvećima su švicarski Glencore International (glini-ca, florid), Rain CII Carbon iz SAD-a (petrolkoks), Aminco Resources iz SAD-a (smola), Wagstaff iz SAD-a (oprema za Ljevaonicu), Siemens iz Nje-mačke (oprema za industrijsku automatizaciju), Hertwich iz Austrije (oprema za Ljevaoni-cu), SGL Carbon iz Njemačke (katodni blokovi), Hoesch iz Njemačke (predlegure) i Ou-totec iz Njemačke (oprema za anode).


UvOzNe NedAće UvOzNe NedAće

Aluminij godinama već izvozi 90% svoje ukupne proizvodnje i uvjerljivo

drži prvo mjesto među najjačim pojedinačnim izvoznicima u BiH. No, kao proizvođač ovisimo o uvozu niza sirovina nužnih za stvaranje našega proizvoda, a poteškoće s kojima se sudaramo u nabavi tih roba doslovce nas guše i ne daju nam razvijati se, a u osnovi su nespojive sa zdravo-razumskim gospodarskim raz-mišljanjem i ponašanjem vlada razvijenih država.

Najznačajnijim kočničarima našega tekućega poslovanja i razvitka ograničenja su koje ova država uporno nameće, a riječ je o uvozu opreme, uvozu zamjenskih dijelova, ulaganju u nove pogone, uvozu sirovina i reprograđe za proizvodnju, carinskim jamstvima, plaćanju PDV-a kod uvoza, nabavi ener-genata na domaćemu tržištu, financiranju i visokim kama-tama na obrtna sredstva, nepo-stojanju poticaja i drugih oblika olakšica za izvoznike.

dRžAvA pOgOdUJe BANkAmAAluminij je potpuno usmjeren na izrazito visoku kakvoću svo-jih proizvoda, u prvomu redu jer smo mali u svjetskim okvirima kada govorimo o aluminijskoj proizvodnji, a zbog poteškoća s kojima se susrećemo zahvalju-jući složenosti općega politič-kog i društvenog stanja u BiH, godinama nismo u mogućnosti

rješava u relativno prihvatljivu roku, krajnje smo ogorčeni što je potrebno platiti 6% ili 11% ca-rine te ishoditi carinsko jamstvo od poslovne banke. Osim što tu država pogoduje bankama, a ne proizvodnji i izvoznicima, u 21. stoljeću naročito paradoksal-no zvuči činjenica da oprema koja doprinosi očuvanju okoliša (primjerice filtri za smanjenje ispusta štetnih plinova) potpa-da pod višu carinsku stopu od 11% pa se postavlja pitanje je li država tim nametom potiče ekološku osviještenost ili neo-sviještenost. Dakle, opremu za proizvodnju trebalo bi u potpu-nosti osloboditi plaćanja carine, ali i plaćanja PDV-a, bez obzira na činjenicu što ta sredstva od PDV-a budu naknadno vraćena.

S obzirom na neprekidan rad naše opreme, uglavnom u ek-stremnim uvjetima, i na stroge rokove isporuke, održavanje proizvodnih strojeva iziskuje znatna sredstva. Posebnost te opreme, i proizvodnja zamjen-skih dijelova za tu opremu u drugim državama, podrazumi-jevaju nužnost njihova uvoza, na što smo obvezni plaćati ca-rinu. Mišljenja smo kako bi za-mjenske dijelove za proizvodnu opremu trebalo neodgodivo osloboditi plaćanja carine.

Sve navedene poteškoće pri uvozu opreme možemo pobroja-ti i pod pitanjem ulaganja u nove pogone, a to poglavlje proširuje-mo još jednom bitnom preprje-kom koja je teškom kočnicom

razvitku koji je, pak, preduvje-tom rastu izvoza. Naime, kada se planira ulagati u nove pogo-ne, planira se i izgradnju novoga zdanja ili više njih, a tu dolazi do poteškoća s pribavljanjem svih onih zakonski obveznih odobre-nja, a isključivo je naglasak na složenim zakonskim odredbama i na neizmjernoj sporosti držav-ne administracije.

SUBveNciONiRANJe izvOzNikANabava sirovina i reprograđe s novčane je strane podosta za-htjevnom, što se naročito poka-zalo u ovomu kriznom vremenu. Primjerice, Aluminij samo za jednu mjesečnu isporuku glinice izdvoji oko 7,5 milijuna ame-ričkih dolara, a za struju koju kupuje od Elektroprivrede HZ HB mjesečno, u prosjeku, plaća oko 9 milijuna eura. Ciklus od nabave i dopreme, preko prera-de, do otpreme znatno je duljim i razvidno je o koliko velikomu novčanom zalogaju je riječ. Alu-minij, isključivo glede svojega visokog ugleda urednoga platiše dospjelih obveza, nema poteš-koća kod odobravanja kredita za obrtna sredstva od strane ko-mercijalnih banaka. No, marža u aluminijskoj industriji skromna je i osjetljiva na visinu kamatne stope koja je kod domaćih ko-mercijalnih banaka prilično vi-sokom. Zbog svega toga, država bi morala iznaći način osigurati znatno jeftinije financijsko pra-ćenje izvoza, što je, primjerice, ostvarivo ustrojavanjem nove izvozne banke ili sektora finan-ciranja izvoza kod postojeće Razvojne banke ili, pak, subven-cioniranjem kamatne stope kod poslovnih banaka. Naročito bi se, pak, trebalo usmjeriti na us-postavljanje povoljnih kreditnih linija za pripremanje proizvod-nje, kao i za kreditiranje izvoza, što je uobičajeno u svijetu.

Osim što je, glede velikih vrijednosti uvezenih sirovina, neophodno pribaviti i značajne iznose carinskih jamstava, na koje treba platiti znatne nakna-de od koji koristi imaju samo komercijalne banke, Carinska je uprava za pojedine kategorije

gospodarskih subjekata omo-gućila djelomičnu pokrivenost potencijalnih carinskih obveza carinskim jamstvima u visini od 30% što, međutim, nije dostat-no. Nadalje, carinska jamstva povećavaju izloženost banaka prema klijentu i tako smanjuju manevarski prostor za korište-nje ostalih oblika financiranja kod banaka i to za njihov odo-breni iznos. Država i na ovaj način, nažalost, pogoduje samo komercijalnim bankama, a bilo bi krajnje vrijeme aktivne izvo-znike osloboditi pribavljanja carinskih jamstava za uvoz si-rovina i reprograđe.

Nadalje, kod uvoza sirovina i reprograđe plaća se i porez na dodanu vrijednost, a riječ je o značajnim iznosima koji naru-šavaju kratkoročnu likvidnost. Premda taj PDV bude uredno vraćen, sukladno zakonski utvrđenim rokovima, ipak je značajnim teretom jer ga tre-ba plaćati odmah po dopremi, tako da se od trenutka zahtje-va za povrat za završeno obra-čunsko razdoblje stvaraju nove obveze koje je nužno platiti. Samim time, dolazi do poveća-nja potraživanja po osnovu više uplaćenoga PDV-a, te bi aktiv-

ukinuti carinsku stOpu na sirOvine izvan eu-aU prošloj smo godini, zajedno s Vanjsko-trgovinskom komorom BiH, pokrenuli poticaj za ukidanje carinske stope od 5% na siro-vine koji nisu podrijetlom iz Europske unije, što bi nam, ukoliko prođe na državnoj skupštini, otvorilo mogućnost uvoza glinice izvan EU-a, bez plaćanja dodatnih carinskih nameta. Dobrom je viješću što nam je Uprava za neizravno oporezivanje, početkom 2013. godine, izdala naputak o mjesnomu uvoznom carinje-nju koje još, pak, nije stupilo na snagu. U našim je planovima pokretanje i toga načina uvoza kako bi kamioni dolazili izravno u Tvornicu, čime bismo izbjegli plaćanje naknade za korište-nje carinskoga terminala i znatno smanjili vrijeme čekanja za istovar robe. No, do rješenja o kućnomu uvoznom carinjenju, primorani smo i nadalje poslovati u iznajmljenomu prostoru u krugu Carinske ispostave Mostar.

proizvodnja za izvoz znači i nužni uvoz sirovina, a i tu se sudaramo s paradoksima

Sirovine, proizvodnu opremu i reprograđu žurno osloboditi plaćanja carineAktivne izvoznike treba osloboditi plaćanja pDV-a kod uvoza sirovina i re-prograđe jer im ta obveza, premda porez na dodanu vrijednost bude ured-no vraćen, narušava kratkoročnu likvidnost

ne izvoznike trebalo osloboditi plaćanja PDV-a kod uvoza siro-vina i reprograđe.

BiH diSkRimiNiRA AlUmiNiJAluminiju je nabava energenata posebno osjetljivom temom, jer je smo uvelike diskriminirani u odnosu na sve druge velike potrošače unutar BiH. Jedini smo primorani dio svojih po-treba uvoziti, plaćamo daleko najskuplju cijenu električne energije od bilo koje druge tvrt-ke koja posluje u BiH, premda bismo trebali imati status po-sebnoga potrošača, imajući u vidu činjenicu da struju trošimo neprekinuto, u jednakoj količi-ni, svakoga dana tijekom cijele godine. Svako elektroprivred-no poduzeće na svijetu treba potrošača kao što je Aluminij, jer bi bez nas EP HZ HB trpjela strahovitu nepostojanost u pro-izvodnji, poglavito s obzirom na izostanak noćne potrošnje kod svih drugih potrošača i na od-stupanja u snazi tijekom dana, do kojih bi bez nas došlo.

Što se tiče financiranja i vi-sokih kamata na obrtna sred-stva, podvlačimo kako su ka-mate kod komercijalni banaka

skupe, kako bi država morala ustrojiti novu izvoznu banku i/ili ustrojiti sektor financiranja izvoza kod postojeće Razvoj-ne banke i/ili subvencionirati kamatnu stopu kod poslovnih banaka te, na jedan od navede-nih načina, uspostaviti povoljnu liniju kredita za pripremanje proizvodnje, kao i za kreditira-nje izvoza.

Ne treba nikada gubiti iz vida kako su, u cjelokupnomu po-ratnom razdoblju našega rada, tijekom kojega smo samo-stalno obnovili i u potpunosti osuvremenili našu tvornicu, u cijelosti izostali bilo kakovi državni poticaji za Aluminij, a već smo gotovo 15 godina ak-tivnim izvoznikom koji je, is-ključivo samostalno, podigao proizvodnju s 92 na 130 tisuća tona metala godišnje i povećao produktivnost za najmanje tri puta. Bilo bi krajnje vrijeme da i ova država podrži naš izvoz, čiji je udio u ukupnomu izvozu BiH više nego značajan. Poticaje bi trebalo realizirati ili novčano, prema izvezenoj jedinici pro-izvoda, ili subvencioniranjem troškova električne energije.

Na kraju, Aluminij otvara nebrojene mogućnosti za gos-podarski rast i razvitak u BiH, za zapošljavanje ljudi u prera-đivačkim granama i za osjetan rast ukupnoga državnog izvoza. Čak niti u ovomu recesijskom vremenu nismo imali poteško-ća s plasmanom naših proizvo-da. Ova država jednom mora ja-sno kazati računa li ili ne računa na svoju aluminijsku industriju, na metal koji je cijenjen i tražen u svjetskim okvirima, a čija bi proizvodnja, uza samo malo truda, s ne tako velikim ula-ganjima i uza jedan normalan, zdrav odnos vlasti, lako mogla porasti na količinu od čak 300 tisuća tona godišnje. Nije niti potrebno posebno naglašavati što to znači u brojkama, kada govorimo o prihodima i izvo-zu, doprinosima i drugim na-knadama, djelatnim mjestima, ukupnomu gospodarskom ra-stu i razvijanju domaće prerade, a time i ukupne nam zajedničke životne sredine.

Smanjenjem preprjeka s kojima se izvozu okrenute tvornice sudaraju, država bi izravno pomogla rast domaće industrije, rast količine proizvodnje te, kako rast izvoza, tako i razvitak domaće prerade, što odmah vodi novim zapošljavanjima i rastu životnoga standarda pučana

značajno proširiti svoje proi-zvodne kapacitete, premda za to imamo i gotove studije. Uložili smo zato sve snage u kakvoću pa danas proizvodimo najčišći aluminij na svijetu, najviše ka-kvoće, s postotkom čistoće od 99,8%. No, kako bismo zadržali i unaprijedili kakvoću, ujedno i povećali učinkovitost proizvod-nje, nužno je neprestano ulagati u obnovu stare i u nabavu nove

opreme. Oprema izrađena su-kladno najvišim tehnološkim standardima izuzetno je sku-pom, ali i izrazito zahtjevnom za logističku dopremu, s ob-zirom na posebnost ove indu-strijske grane, koja traži nepre-stan rad, 24 sata dnevno, 365 dana u godini. U takovu slučaju, zbog posebnih carinskih proce-dura kod sukcesivnoga uvoza, koje područna Carinska uprava


filTRAciJSkA SRedišTA RAdiONice i pRiJevOz

Projektom nadgradnje fil-tracijskih središta Suhe obrade plinova, u surad-

nji s francuskom tvrtkom Fives Solios, predviđeno je zamijeniti postojeće ventilatore za izvla-čenje plinova usisnim i potisnim kanalima na dvanaest filtara, potom zamijeniti 29-kanalne filtar vreće 32-kanalnim filtar vrećama na 16 filtara te na sva-komu filtracijskomu središtu ugraditi jedan dodatni filtarski modul Vibrair s 32-kanalnim filtar vrećama. Početkom 2009. godine projekt je zaustavljen zbog recesijskih učinaka, ali je u svibnju prošle godine u punomu zamahu nastavljeno s radom.

- Zamijenjeni su postojeći ventilatori za izvlačenje plino-va ventilatorima Fevi Interna-tional, tipa M18B-7 N-1600, s elektromotorima snage 355 kW te usisnim i potisnim kanalima na filtrima F15 i F26. Nadalje, na filtru F15 izvršena je nadgradnja postojećega filtarskog modula Vibrair 32-kanalnim filtarskim vrećama. Kada je, pak, riječ o ugradbi novih filtarskih modu-la, glavnina je posla odrađena, u smislu nosive konstrukcije filta-ra s reaktorom, dimnjakom, usi-snim i ispušnim kanalima, ven-tilatorom za izvlačenje plinova, segmentom glavnoga skupljača plinova, krovnom konstrukci-jom, prilaznim platformama s rešetkastim gazištima, aero-gliserima glinice, priključnim cjevovodima stlačenoga zraka, fluidizacije i degazacije filtara, ugradbe elektro-opreme filtra, rasvjete, novih šasija s elektro-opremom za napajanje novih filtara i ugradbe OP-panela u upravljačkim dvoranama fil-tracijskih središta – pojašnjava

priveden kraju projekt nadgradnje filtracijskih središta u pogonu suhe obrade plinova

Bolje djelatno okružje i veća zaštita okolišaZahvati na distribuciji svježe glinice unutar postrojenja za pročišćavanje pli-nova odgođeni su do daljnjega, poradi lošega stanja s poslovanjem Tvornice

Suha je obrada plinova jedinim otvorenim pogonom u Aluminiju, jer mu je cjelokupna infrastruktura na izvanjskomu prostoru, a gotovo 80% zadaća tamošnjih djelatnika spada u terenski rad na filtracijskim središtima, bez obzira na vrućine, snijeg, led, prašinu i stalnu buku

nam voditelj projekta Zdravko Čuturić, ističući kako je, pri-je konačnoga puštanja u rad, preostalo opremiti nove filtre 32-kanalnim filtar vrećama i armaturom, postaviti platane fluidizacije te prilagoditi sustav opskrbe svježom glinicom filtra.

Nadgradnja filtracijskih sre-dišta omogućuje povećanje protoka plinova na usisu iz elektrolitičkih ćelija, što stvara bolje uvjeta rada odnosno bolje djelatno okružje te smanjuje is-puštanje štetnih plinova i praši-ne u atmosferu.

No, drugi bitan projekt, a riječ je o distribuciji svježe glinice unutar postrojenja za pročišća-vanje plinova, s obzirom na tre-nutačno stanje s poslovanjem Tvornice, odgođen je do daljnje-ga. Njime se, zapravo, povezuje sve točke iz prvoga projekta za nadgradnju, a odnosi se na novi sustav opskrbe svježom glini-com filtara odnosno uključi-vanje novih modula u rad. Pro-

vedba toga projekta planirana je preko sustava Aerios, kojega nam, također, isporučuje Fives Solios.

Inače, vrlo bitan Aluminijev pogon, Obrada plinova, podije-ljen je na suhu obradu plinova, mokru obradu plinova i na pne-umatski transport glinice, gdje je rad organiziran u smjenama prema tzv. brigadnom sustavu te su djelatnici raspoređeni u tri smjene, a četvrta je tijekom mjeseca u pričuvi. Svaka smje-

Ciljem je svakoga proi-zvodnog poduzeća sma-njiti troškove u nabavi

nužnih proizvoda, ustrajavajući na zadržavanju njihove kakvo-će i roka isporuke. To je poseb-no osjetno u kriznim razdoblji-ma kakovo je ovo u kojemu se nalazimo te se svaki pojedini pogon i sektor odnosno služba unutar Aluminija imaju ob-vezu tako ponašati i tako se, u konačnici, i ponašaju, za što odgovaraju rukovoditelji svake od tih organizacijskih jedini-ca. Na tomu općemu cilju radi i naš Sektor radionica i prijevoza, ostvarujući i čitav niz onih po-sebnih, usko vezanih uza njihov djelokrug posla.

- Riječ je o proširenju ponu-de zamjenskih dijelova koje izrađuju radionice, potom o razvijanju suradnje s Tehnič-kim biroom pri izboru građe, toplinske obrade, kakvoće obrade, itd. Nadalje, radimo na osiguranju kakvoće zamjenskih dijelova, na smanjenju otpada odnosno na ostvaraju ciljane količine nabave repromateri-jala. Između ostaloga, radimo i na usvajanju znanja o novim tehnologijama, poglavito kod izradbe onih skupljih zamjen-skih dijelova, osiguravamo va-ljanu obnovu uređaja i alatnih strojeva, pribavljamo valjan alat, održavamo i iskoristivi-jim činimo tehnološka vozila, popravljamo elektrouređaje i elektromotore… - ističe direk-tor Sektora Josip Đogić, pojaš-njavajući kako je prošle godine načinjena i analiza tehnoloških mogućnosti radionica za izrad-bu zamjenskih dijelova po crte-žu. Načinjeni su, potom, popisi zamjenskih dijelova po skupi-

sektor radionica i prijevoza i prošle je godine uspješno odgovorio na postavljene zadaće

Ugrađena mobilna postaja za punjenje gorivaIzradbom zamjenskih dijelova u svojemu aranžmanu, Aluminij ostvaruje značajne uštede, a ovaj je sektor prošle godine ostvario 720 radnih naloga

Broj naloga iz proizvodnih pogona povećan je glede povećanoga broja obnove elektrolitičkih ćelija, obnove filtracijskih središta i ugradbe nove linije za lijevanje malih ingota, a obnovljena je i velika kružna pila kojom je sada moguće rezati i onu metalnu građu za koju smo ranije tražili usluge drugih izvođača

nama, koje izrađuju djelatnici radionica Aluminija, a riječ je o tehnološkim alatima, strojno izrađivanim zamjenskim dije-lovima koji ne uključuju toplin-sku obradu, potom o bravar-skim zamjenskim dijelovima, izradbi zamjenskih dijelova iz ciljanih dimenzija repromateri-

jala te o klingeritnim i o teflon-skim zaptivačima.

- Prosudba je kako se izrad-bom tih dijelova može ostva-riti najveće uštede. Tako smo u prošloj godini uspješno ostva-rili 720 radnih naloga. Prigoda je ocijeniti kako je program korektivnoga održavanja, pu-

tom kojega se bilježi sve radne naloge i prati ažurnost njihove provedbe, dobro rješenje, a i primjetno je poštivanje vreme-na i kakvoće izradbe. Razumlji-vo, broj radnih naloga koji su upućeni iz proizvodnih pogona znatno je veći glede povećanoga broja obnove elektrolitičkih će-lija, obnove filtracijskih središta i ugradbe nove linije za lijevanje malih ingota. Također, izvršena je opća obnova velike kružne pile kojom je sada moguće re-zati metalnu građu do promjera od 250 mm, što je bitno jer sada režemo i onu građu za koju smo ranije morali tražiti usluge dru-gih izvođača – kazuje Đogić.

U Sektoru radionica i prijevo-za tijekom 2012. godine umirov-ljeno je sedamnaest djelatnika. No, premda je uvelike povećan obujam poslova, preraspore-đivanjem djelatnika djelomič-no je ublažen nedostatak onih umirovljenih, a putom internoga natječaja primljena su četiri dje-latnika, što još uvijek, ocjenjuje Đogić, nije dostatno.

- Pridržavajući se odredbi Uprave Društva o stalnomu pra-ćenju i nastojanju dodatnoga smanjenja troškova, uspjeli smo ostati u okviru planiranih troš-kova. Prošle je godine u krugu servisa ugrađena i mobilna po-staja za punjenje goriva, čime je poboljšan nadzor nad točenjem goriva, smanjena je duljina puta i vrijeme koje se gubilo kod to-čenja te su smanjeni i troškovi koji su nastajali u tomu procesu. U ovoj nam je godini prioritet nabava dva viličara za potrebe proizvodnje i potpuna obnova jednoga vozila za prijevoz anoda, uz doradu nosećega mu dijela – završio je Đogić.

na ima deset djelatnika/poslu-žitelja, s predradnicima, ravno-pravno raspoređenih na suhu i na mokru obradu plinova. Zani-mljivo je i to što je Suha obrada plinova jedinim doslovce otvo-renim pogonom u Aluminiju, jer mu je cjelokupna infrastruktu-ra na izvanjskomu prostoru, a gotovo 80% zadaća tamošnjih djelatnika spada u terenski rad na filtracijskim središtima, bez obzira na vrućine, snijeg, led, prašinu i stalnu buku.


U mjesecu travnju prošle godine u Aluminijevu je tvorničkom Laborato-

riju ugrađen novi Thermo ARL 9900 XRF-XRD spektrome-tar, uređaj vrijedan 363 tisuće eura, koji je zapravo spojem X-Ray fluorescencije i difrakcije. U odnosu na klasične analize, prednosti novoga uređaja ne-mjerljive su, od brzine i broja parametara bitnih za proizvod-nju, do značajnoga smanjenja utroška kemikalija, zahvalju-jući kojemu su i laboratorijske otpadne vode gotovo čiste.

OBUkA dJelATNikA- Kanal za difrakciju (XRD ka-nal) prilagođen je aluminijskoj industriji odnosno prilagođen je analizi sastava kupke koju se uzorkuje u elektrolitičkim ćelijama Elektrolize. Fluores-cencijom (XRF kanal) možemo analizirati bilo koje elemente u bilo kojemu uzorku, ukoliko se prethodno uradi kalibraci-

lABORATORiJ lABORATORiJ

prošle su godine djelatnici Laboratorija pregledali 202.739 uzorka, svatko po 25 dnevno

Bogatiji za novi X-Ray spektrometarprednosti novoga uređaja, vrijednog 363 tisuće eura, u odnosu na klasične analize, nemjerljive su, od brzine i broja parametara, do značajnoga smanje-nja utroška kemikalija

ju s certificiranim referentnim materijalima za tu vrst uzorka. Za potrebe naše proizvodnje imamo pripremljene kalibracije za analizu kupki, koksa, anoda, smole, glinice i sivoga lijeva – pojašnjava nam glavni inženjer Kontrole i zaštite Antonija Vi-šekruna.

Novi X-Ray spektrometar otvara mogućnost analize či-tavoga niza parametara u kup-kama, u uzorcima koksa, anoda i smole, glinice i sivoga lijeva, a u njega je ugrađen i UniQuant programski paket V5, namije-njen analizi nepoznatih krutih uzoraka.

- Riječ je o programu za po-lukvantitativne analize, znat-no unaprijeđenomu u odnosu na Quant-As programski pa-ket koji je ugrađen na staro-mu X-Ray spektrometru (ARL 9800 XRFD). Uređajem ćemo upravljati računalom, u koje-mu je ugrađen softver koji radi

na Windows 7 Professional 32 bita i Oxsas X-Ray analitič-kim softverom – dometnula je Višekruna, pojasnivši kako su djelatnici Laboratorija proš-li potrebne obuke za uporabu softvera, kao i za UniQuant programski paket te se novi X-Ray spektrometar uspješno koristi u svakodnevnomu radu Laboratorija – završila je Više-kruna.

Inače, u Laboratoriju je, tije-kom prošle godine, analizirano 202.739 uzoraka, i to za potrebe Anoda, Elektrolize, Ljevaonice i Obrade plinova. Ugrubo kaza-no, svaki je djelatnik u Labora-toriju dnevno izvršio prosječno 25 analiza ili tri analize na sat. Uza sve pripremne poslove koje svaka pojedina analiza traži, jasna je predodžba o obimnosti radnih zadaća za 24 tamo za-poslena djelatnika. Usporedbe radi, 2009. godine u Labora-

toriju su pregledana 146644 uzorka, 2010. godine 175.432, godinu poslije 196.870, a prošle godine, naveli smo već, 202.739 uzoraka.

URedNO OpSlUživANi pOgONiAnalize ulaznih sirovina poka-zale su njihovu zadovoljava-juću kakvoću, točnije traženi su parametri bili u granicama ugovorenih vrijednosti, osim što su za pojedine lot isporuke na snazi bili drukčiji dogovori s dobavljačima.

U Laboratoriju su, osim ana-liza koksa, smole i sivoga lijeva, za Anode pregledavani i uzor-ci anoda i pečenoga anodnog ostatka. Za Elektrolizu su, osim glinice, u dvije smjene rađene analize uzoraka kupki i po-krova, na X-Ray fluorescenciji – difrakciji, kao i primarnoga aluminija, na optičkomu emi-

Svojevrsnom potvrdom dobre umjerenosti naših optičkih emisijskih spektrometara, u skladu s normom EN 14726, vrlo uspješna je ocjena na sudjelovanju u međulaboratorijskoj analizi, s jedanaest sudionika, a na uzorku AlSi slitine

sijskom spektrometru, u tri smjene. Ljevaonicu su, tako-đer, opsluživali optički emi-sijski spektrometri, na kojima je, tijekom cijele godine u tri smjene, rađena analiza metala iz ljevačkih peći. Praćeni su ka-kvoća metala u tijeku njegove pripreme u pećima i kakvoća gotovoga proizvoda odnosno malih ingota, blokova, trupaca i žice.

Praćenje učinkovitosti rada postrojenja za suhu obradu pli-nova obavljano je analizom uzo-raka iz toga pogona, potom uzo-raka vode i zraka, uzorkovanih u krugu tvornice. Suradnja s proi-zvodnim procesima u Anodama, Elektrolizi i Ljevaonici Višekru-na ocjenjuje vrlo učinkovitom, zahvaljujući i uvezanosti s tim pogonima putom Informacij-skoga sustava Aluminija.

Redovita su, kroza cijelu go-dinu, umjeravanja opreme i

provjere svih mjernih uređaja, certificiranim referentnim ma-terijalima. Svojevrsnom potvr-dom dobre umjerenosti naših optičkih emisijskih spektro-metara, u skladu s normom EN 14726, vrlo uspješna je ocje-na na sudjelovanju u kružnoj (međulaboratorijskoj) analizi, s jedanaest sudionika, a na uzor-ku AlSi slitine. Vrlo uspješnima ocijenjeni smo sukladno odred-bama norme ISO 13528.

Premda naš Laboratorij još uvijek ne posjeduje akredi-taciju za ISO 17025, vodi se njegovim odredbama odnosno imamo izrađen Poslovnik, rad-ne upute, Katalog Laboratorija, kao i Priručnik o zaštiti na radu u Laboratoriju.

- Povremeno razmjenjuje-mo uzorke i ishode analiza s

drugim sličnim tvornicama i/ili institutima, kao što su: Talum iz Slovenije, TLM iz Hrvatske, ARL Ecublens iz Švicarske, SAPA iz Švedske i Mađarske… Za potrebe KAP-a iz crnogorske Podgorice čak radimo analize karbonskih materijala (koks, smola i anode) – pojašnjava

Višekruna, podsjećajući i na či-njenicu da su u Aluminijevu La-boratoriju prošle godine ljetnu praksu obavile dvije studentice iz Hrvatske, dok je dio mjerenja za svoj doktorski rad kod nas odradila doktorandica s Ke-mijsko-tehnološkoga fakulteta Sveučilišta u Splitu.


Tijekom prošle godine, za-bilježeno je visokih 27 povrjeda naših djelatnika

na radu, od čega šest težih, što je dovelo i do podosta velikoga broja sati bolovanja. Uprava, stoga, traži sustavan pristup problematici zaštite na radu, uvođenjem sustava OHSAS 18001, na čemu se već podrobno radi. Provodimo, naime, pro-cjenu opasnosti za sva djelatna mjesta u Aluminiju, a naročitu se pozornost posvećuje mjesti-ma s posebnim uvjetima rada. Kako je velik broj povrjeda, istrage su pokazale, uzrokovan zakrčenošću prostora i izo-stankom nužne pozornost dje-latnika pri obavljanju radnih zadataka, u svim su sektorima i službama ustrojena Povje-renstva za utvrđivanje uzroka povrjeda na radu, ali i odgovor-nosti djelatnika u slučaju utvr-đivanja nepridržavanja propi-sanih mjera iz zaštite na radu.

STegOvNe mJeReInače, Aluminij već sada po-sjeduje dva ISO certifikata (ISO 9001 i ISO 14001), čime je jednim od rijetkih poduzeća u BiH koje posjeduje ta obadva međunarodno visoko cijenjena dokumenta. Uvođenjem susta-va OHSAS 18001, vezanoga za sigurnost i zdravlje djelatnika, Aluminij će postati vlasnikom i certifikata ISO 18001, a već raz-matramo pokretanje i nekoliko novih aktivnosti za uvođenje dodatnih sustava upravljanja.

No, čekanje na dovršenje po-stupka uvođenja spomenutoga sustava, ne znači sjedenje skr-štenih ruku po pitanju sigurnosti djelatnoga okružja. Dapače, u Aluminiju su oduvijek izrazito

zAšTiTA NA RAdU iSO STANdARdi

opsežni poslovi po tomu pita-nju, premda do povrjeda sve-jedno dolazi. Najviše povrjeda na radu, njih dvanaest, zbilo se u Elektrolizi, devet u Ljevaonici, četiri u Anodama te po jedna u Radionicama i u Obradi plinova. Najčešći izvori povrjeda bili su mehanički (11), potom opasnosti pri kretanju (9), tekući metal i kupka (3), električna struja (1) te ostalo, uglavnom uzrokovano zakrčenim i skučenim ili skli-skim djelatnim prostorom, kao i nepažnjom samih djelatnika. U manjemu broju slučajeva, uzro-kom povrjeda bili su neispravni strojevi i uređaji, nepažnja dru-goga djelatnika, nepridržavanje mjera zaštite na radu i nepravil-no rukovanje radnom opremom.

Gledano prema vrsti po-vrjeda, najviše je modrica, na-gnječenja i uganuća, a slijede lomovi, opekotine, posjekotine ili ubodi i unutarnje povrjede. Ruke i noge najvećma su ozlje-đivani dijelovi tijela, a slijede glava, vrat i trup. Od svih mje-seci u godini, u srpnju je zabilje-žen najveći broj nesreća.

Naše mjerodavne službe ne-prestance provode mjere na otkrivanju i otklanjanju uzroka povrjeđivanja, ali porast bro-ja povrjeda u prošloj u odnosu na prethodne godine, pokazuje kako se u mjere zaštite na radu mora još više ulagati i dosljed-nije ih provoditi. Sukladno za-ključcima sa sastanaka člano-va Vijeća za kakvoću i okoliš, stalno se od rukovoditelja traži obvezno pokretanje stegovnih mjera protivu onih djelatnika koji su, nesavjesnim radom ili nepravilnim izvođenjem radnih operacija odnosno nepridrža-vanjem mjera zaštite na radu,

doprinijeli nastanku povrjeda na radu ili drugih poremećaja u procesu rada, a sve sukladno zakonskim i ostalim propisima koji su na snazi unutar Tvornice.

pROcJeNA OpASNOSTiSigurnost i zaštita traže zala-ganje svakoga djelatnika za potpunu primjenu osnovnih i posebnih mjera zaštite na radu, što je utvrđeno i Pravilnikom o zaštiti na radu Aluminija. Ustrajava se, kako na preven-tivnomu, tako i na korektiv-nomu djelovanju, ali uvijek na primjeni najboljih svjetskih iskustava. To uključuje i stalne provjere ispravnosti sredstava rada te redovite preglede od strane ovlaštenih organizaci-ja, mjerenje uvjeta djelatnoga okružja koja uključuju fizikal-ne i kemijske štetnosti te mi-kroklimatske uvjete. Djelatni-ci, jasno je, moraju biti stručno osposobljenosti, zdravstveno sposobni i upućeni u odred-be protupožarne i zaštite na radu. U najkraćemu, ključno je poštivati dobivene upute i pri-državati se odredbi s postav-ljenoga znakovlja iz zaštite na

radu, koji su izvješeni po svim pogonima.

S obzirom na to da su djelatna mjesta u Aluminiju uglavnom ona s posebnim uvjetima rada, na kojima nije moguće u potpu-nosti otkloniti opasnosti niti u potpunosti skloniti djelatnika iz opasnih područja, mora se uvi-jek poštovati odredbe o uporabi osobnih zaštitnih sredstava, koja su osigurana svim našim djelat-nicima, sukladno mjestima na koja su raspoređeni za rad.

Na kraju, prošle smo godine pokrenuli i postupak za izrad-bu procjene opasnosti na svim djelatnim mjestima, za što je sklopljen ugovor s tvrtkom Zagrebinspekt d.o.o. koji već provodi procjene na terenu. Do-vršenjem toga postupka imat ćemo podroban uvid u stanje zaštite na radu, s prijedlogom provedbe potrebnih mjera za stvaranje još sigurnijega djelat-nog okružja i, u konačnici, uvo-đenja sustava sigurnosti i zašti-te OHSAS 18001, kojim ćemo potvrditi našu opredijeljenost stalnomu poboljšavanju uvjeta rada i očuvanja zdravlja naših djelatnika.

Uprava je naložila sustavan pristup problematici ZnR-a, uvođenjem sustava oHsAs 18001

Prioritetno smanjiti broj povrjeda na radusukladno pokrenutomu postupku, Zagrebinspekt nam provodi sustavnu procjenu opasnosti na svim djelatnim mjestima u Tvornici

Aluminijevi su certifika-ti za Sustav upravljanja kakvoćom (ISO 9001) i

za Sustav upravljanja zaštitom okoliša (ISO 14001) više puta uspješno recertificirani od strane ovlaštenih međunarodnih tvrtki, zaduženih za nadzor nad pro-vedbom obveza koje ti certifikati podrazumijevaju. Sredinom li-stopada prošle godine, uspješno je provedena peta recertifikacija sustava upravljanja kakvoćom te treća recertifikacija sustava upravljanja zaštitom okoliša. Jednom od preporuka (re)cer-tifikacijske kuće bila je usre-dotočiti se na procesni pristup, s ciljem optimiranja poslovnih procesa za dobivanje najvećih mogućih učinaka s najmanjim mogućim ulaganjima.

- Redefiniranje poslovnih procesa, određivanje uloga i vlasništva nad procesima i po-datcima, određivanje tijekova podataka i informacija, a sve usklađeno s ciljevima, strate-gijom i politikom prelaska od sadanje misije k viziji, kora-cima su u uspostavi procesne

procjenu postojanja štetnosti na djelatnim mjestima planiramo dovršiti do kraja 2013.

Želimo i sustave upravljanja informacijama, energijom, rizikom…ovlaštene su nam međunarodne kuće prošle godine uspješno recertificirale obadva certifikata, Iso 9001 i Iso 14001

Stjecanje uvjeta za ISO 18001 znači potpuno zaživljavanje sustava upravljanja zdravljem i sigurnošću, a to, između ostaloga, podrazumijeva čitav niz mjerenja u djelatnoj okolini, kao što su mikroklimatski uvjeti, buka, kakvoća zraka, provjera postojanja štetnih zračenja i sličnoga

organizacije – pojašnjava nam Ante Rezić, predsjednik Vijeća za kakvoću Aluminija i osoba koja zastupa Upravu Društva u recertifikacijskim postupcima. Rezić je podsjetio i na to da se Aluminij obvezao stalno čuvati i poboljšavati stanja zdravlja i sigurnosti na radu svojih zapo-slenika, posjetitelja i ugovarača, putom osiguravanja i održava-nja sigurnoga i zdravoga dje-latnog prostora, a sve u skladu s prirodom i veličinom rizika zdravlja i sigurnosti na radu unutar Aluminija. Te se ciljeve postiže uvođenjem proaktivno-ga, mjerljiva i konstruktivnoga sustava upravljanja zdravljem i sigurnošću, sukladno odredba-ma norme ISO 18001. Sredinom prošle godine, Uprava Alumi-nija naložila je intenziviranje poslova na uvođenju sustava upravljanja zdravljem i sigurno-šću. Kako taj certifikat, jednako kao i Zakon, traži procjenu opa-snosti za sva djelatna mjesta, prošle smo godine otpočeli i s tim postupkom, kojega provodi tvrtka Zagrebinspekt.

- To podrazumijeva niz mje-renja u djelatnoj okolini, kao što su mikroklimatski uvjeti, buka, kakvoća zraka, provjera posto-janja štetnih zračenja i sličnoga, a u cijelomu se postupku ostva-ruje suradnja i s Nezavisnim sindikatom Aluminija te bilježe njihovi prijedlozi i primjedbe – pojašnjava Rezić, najavljujući dovršenje postupka, ukoliko sve bude teklo prema planu, do kraja tekuće godine.

Inače, usporedo s procjenom opasnosti, radi se i na izradbi dokumentacije sustava uprav-

ljanja zdravljem i sigurnošću, ali i na izobrazbi djelatnika o tomu sustavu za koji ćemo, onda kada u cijelosti zaživi njegova primjena, krenuti u po-stupak certifikacije od strane ovlaštenih međunarodnih kuća. No, kao što je Aluminiju i svoj-stveno, uvijek idemo i nekoliko koraka unaprijed pa već sada planirano uvođenje još nekih sustava upravljanja, primjerice informacijama, energijom, rizi-kom, društvenom odgovorno-šću, informatičkom sigurnošću, novčarstvom…

46 Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2013. GoDIšnjI čAsopIs 2013. aluminij d.d. Mostar 47

S ciljem podizanja kakvoće proizvodnje, kao i profesi-onalne razine osposoblje-

nosti djelatnika, po pogonima se neprestance obavlja provjere stručne osposobljenosti već postojećega i novoprimljenoga kadra, iz područja tehnologije proizvodnje i održavanja. Novo-uposleni su djelatnici, kao i oni koji su primljeni na obuku, upo-znati s Poslovnikom kakvoće i s odredbama ISO standarda, a prošli su i obuke iz protupožarne i iz zaštite na radu. Kako na polju unutarnje, tako i na polju izvanj-ske izobrazbe, naši su djelatnici pribivali nizu stručnih predava-nja, skupova, slani su na obuke, usavršavanja, u stručne posjete… U izobrazbu smo, tijekom prošle godine, uložili 126.355,89 KM, od toga 92.500,71 KM za nabavu li-terature, 15.512,64 KM za stručna usavršavanja, 11.000,41 KM za

kAdROvi i izOBRAzBA mediciNA RAdA

U izobrazbu i usavršavanje djelatne populacije prošle smo godine uložili 126 tisuća KM

Aluminij danas ima 845 zaposlenih djelatnikaGledano prema stupnju izobrazbe, visoku stručnu izobrazbu imaju 62 djelatnika, od čega ih je četvero doktora znanosti te jedan magistar znanosti

obuke iz tehnologije zanimanja, 4.242,13 KM za računovodstve-ne seminare te 3.100,00 KM za stručne ispite i za više stupnjeve izobrazbe. Uprava snažno potiče nadgradnju naših kadrova, ali naglasak daje na jačanje izo-brazbe na polju informatike i stranih jezika.

Po pitanju pomlađivanja dje-latne populacije, s obzirom na to

Po pitanju pomlađivanja djelatne populacije, s obzirom na to da Zavod za zapošljavanje nema na popisima kadrove osposobljene za zanimanja vezana za proizvodnju aluminija, prošle smo godine raspisali javni natječaj i, potom, 23 djelatnika primili na obuku za rad u pogonima

da Zavod za zapošljavanje nema na popisima kadrove osposo-bljene za zanimanja vezana za proizvodnju aluminija, prošle smo godine raspisali javni natje-čaj i, potom, 23 djelatnika primi-li na obuku za rad u pogonima. Imali smo i unutarnjih preslagi-vanja putom preraspoređivanja djelatnika, sukladno iskazanim potrebama u Tvornici, ali i putom

internih natječaja za popunjava-nje upražnjenih djelatnih mjesta prelaženjem iz jednoga sektora ili službe u drugi.

U razdoblju od 15. ožujka 2012. do 15. ožujka 2013. godine odnosno od prošlogodišnjega do ovogodišnjega Dana Aluminija, jedan nam je kolega preminuo, pedeset ih je redovito umirov-ljeno, njih šesnaest otišlo je u prijevremenu mirovinu, dvoje ih je dobilo invalidsku mirovi-nu, ali imamo i 21 novozaposle-noga djelatnika u tomu razdo-blju. Tako Aluminij danas ima 845 zaposlenih zaposlenika, od toga 774 muškarca i 71 ženu. Prosjek starosti je 47 godina, a prosjek djelatnoga staža dva-deset godina. Za proizvodnju je izravno vezano 759 djelatnika, a njih 86 opslužuju preostale službe. Na neodređeno vrijeme zaposleno je 819 djelatnika, na određeno 23, dok ih troje radi u statusu pripravnika.

Gledano prema stupnju izobrazbe, visoku stručnu izobrazbu ima 62 djelatnika, od čega ih je četvero dokto-ra znanosti te jedan magistar znanosti. Nadalje, višu struč-nu izobrazbu ima 26 djelatni-ka, srednju stručnu izobrazbu 321, visokokvalificiranih je 60, kvalificiranih 298, priučenih odnosno polukvalificiranih pet, a nekvalificiranih 69 dje-latnika. Podijelivši našu djelat-nu populaciju prema životnoj dobi, imamo 47 zaposlenih do 29 godina starosti, potom 170 zaposlenih od 30 do 39 godina starosti, 201 zaposlenog od 40 do 49 godina starosti, njih 387 u rasponu od 50 do 59 godina starosti i 40 djelatnika od 60 do 64 godine starosti.

S ciljem održavanja zdrave djelatne sredine u Alu-miniju, naše mjerodavne

službe stalno prate i raščlanju-ju uzroke bolovanja i povrjeda na radu, povrjeda izvan rada te ukupnoga bolovanja… S počet-kom 2012. godine, imali smo 895 zaposlenih djelatnika, a s njezinim kalendarskim istekom 837 te je ostvareno 1.745.568 dje-latnih sati, ali i 84.400 sati bo-lovanja, što je iznos od 4,84% u odnosu na ukupan broj djelatnih sati. Od toga, uslijed povrjeda na radu ostvareno je 11.656 sati bo-lovanja odnosno 13,81%, uslijed povrjeda izvan rada 8.328 sati odnosno 9,87% te uslijed bolesti 64.416 sati odnosno 76,32%. Kod sagledavanja uzroka bolovanja, ne smije se gubiti iz vida visoka prosječna životna dob djelatnika

stalna je suradnja s liječnicima i osobljem Doma zdravlja te s djelatnicima ZZo-a i MIo-a

Jači nadzor nad duljim bolovanjimaAluminij je snosio ukupne troškove specijalističkih kardioloških pregleda za djelatnike kojima je takova dodatna mjera preporučena

Za kolege starije od pedeset godina, osim obveznih periodičnih liječničkih pregleda, osigurali smo provjeru okultnoga krvarenja i PSA, dok smo za kolegice u preglede uključili i mamografiju te ginekološki pregled s papa testom

Aluminija, koja iznosi 47 godina života, što je poprilično visoko za proizvodno okružje.

Osjetan je porast ukupnih sati bolovanja u iznosu od 0,38% u 2012. u odnosu na prethodnu go-dinu, odnosno za 0,7% u odnosu na 2010. godinu, što je, ipak, još uvijek unutar granica svjetske snošljivosti, koja dopušta svaki iznos do visine od 5%.

Obavljen je niz obveznih peri-odičnih liječničkih pregleda, koji su zakonskom obvezom za mje-sta s posebnim uvjetima rada. Za kolege starije od pedeset godina, osigurali smo uzorke za provje-ru okultnoga krvarenja i PSA, dok smo za kolegice u preglede uključili i mamografiju te gine-kološki pregled s papa testom. Od 622 pregledana djelatnika, sposobnim za rad ocijenjeno ih

je 616, a šest ih je ostalo neoci-jenjenima. Njih 236, pak, dobilo je određene primjedbe na zdrav-stveno stanje (povišeni šećer, tlak, trigliceridi, kolesterol) te su im preporučeni dodatni pregledi.

Pohvalno je naglasiti kako je Aluminij snosio ukupne troško-ve specijalističkih kardioloških pregleda za 31 djelatnika kojemu je takova dodatna mjera prepo-ručena. Inače, u tvorničkoj Am-bulanti svakoga je dana moguće nadzirati trigliceride, kolesterol, LDL, HDL, bilirubin, hemoglo-bin, jetrene transaminaze, še-ćer, urin i krvni tlak. U sklopu preventivnoga djelovanja, osim redovite opskrbe Ambulante po-trepštinama, i prošle smo godine osigurali 300 besplatnih cjepiva protivu gripe za naše djelatnike.

Prošle je godine trinaest na-

ših kolega bilo na procjeni dje-latne sposobnosti, četvorica su dobila invalidsku mirovinu, tro-jica status invalida II. kategori-je, dvojici je potvrđena invalid-nost II. kategorije, za jednoga je ocijenjeno kako invalidnost ne postoji, dok su trojica poslana na nastavak liječenja.

Naša je Medicina rada u stal-nomu kontaktu s liječnicima i drugim osobljem Doma zdrav-lja Mostar, kao i s djelatnicima Zavoda za Zdravstveno, kao i za mirovinsko-invalidsko osigu-ranje. Značajna je novost da je, počevši od mjeseca studenog 2012. godine, ZZO Hercego-vačko-neretvanske županije u Domu zdravlja Mostar imeno-vao prvostupanjsko Povjeren-stvo za nadzor nad bolovanjima koji premaše 42 djelatna dana.


Izrazito aktivno i plodono-sno jednogodišnje razdoblje imali su i čelnici Nezavisno-

ga sindikata zaposlenika Alu-minija koji su jako uspješno po-složili snage unutar te, brojčano moćne, sindikalne organizacije. Činjenicu da od prošle godine redovito pribivaju sjednicama Nadzornoga vijeća, ali i da po-datke o stanju u poslovanju, kao i o strateškim planovima,

SiNdikAlNe AkTivNOSTi

plodonosan rad bilježi i rukovodstvo nezavisnoga sindikata zaposlenika Aluminija d.d. Mostar

Snažno radničko sindikalno tijeloDavši značajan obol u ukupnim nastojanjima za prevla-davanje krize, posvjedočili su visoku razinu zrelosti Alu-minijeve sindikalne organizacije

poprilično često dobivaju izrav-no od direktora Društva, prepo-znaju kao raspoloženost Uprave za otvorene susrete i za među-sobna savjetovanja.

Predsjednik NSZ-a Alumi-nija Stanko Skender posebice je zadovoljan što su sindikalna traženja urodila plodom te je pokrenut postupak procjene opasnosti djelatnih mjesta u Tvornici.

- Osim što smo izgradili plo-donosno povjerenje na razini komunikacije s tvorničkom upravom, osnaženi su i unutar-nji odnosi u samoj sindikalnoj organizaciji te, još od početka mandata ovoga saziva ruko-vodstva, održavamo redovite sastanke u proširenomu sazivu, što znači da im pribivaju čla-novi Predsjedništva, Skupšti-ne i Nadzornoga vijeća NSZ-a Aluminija, s ciljem što veće međusobne informiranosti, ali i što boljega prijenosa svih steče-nih informacija sindikalnomu članstvu. Samo tako možemo postići što ekspeditivniji pri-stup rješavanju poteškoća koje se pojave pred nama – kazuje nam Skender.

Aluminijev je sindikat stal-no aktivno uključen u praćenje opće problematike poslovanja te je spreman reagirati i kod do-gađanja sa strujom, što su zorno

Osnaženi su unutarnji odnosi u samoj sindikalnoj organizaciji te, još od početka mandata ovoga saziva rukovodstva, održavaju redovite sastanke u proširenomu sazivu, što znači da im pribivaju članovi Predsjedništva, Skupštine i Nadzornoga vijeća NSZ-a Aluminija

pokazali otvorenim pismima koje su upućivali osobama iz vlasti, čelnicima Regulatorno-ga povjerenstva za električnu energiju u FBiH te cjelokupnoj javnosti. No, nezaboravan su obol dali u prevladavanju svih onih poteškoća do kojih je došlo snježnim nevremenom iz velja-če prošle godine, koje je zapri-jetilo održavanju proizvodnoga procesa postojanim.

Bitno je podsjetiti kako je na prošlogodišnjoj sindikalnoj Skupštini usvojen Pravilnik o radu NSZ-a, a sindikalni su se čelnici, u načelu podržavši nužno provođenje mjera šted-nje, u sklopu širega nastojanja za prevladavanjem krize u po-slovanju, Upravi i Nadzornomu vijeću Društva obratili s odre-đenim primjedbama i prijed-lozima u svezi sa Sanacijskim planom.

- Držim kako smo dali zna-čajan obol u prevladavanju krize i tako posvjedočili visoku razinu zrelosti naše sindikalne organizacije – domeće Skender, ističući zadovoljstvo i ponos što su, upravo na prijedlog NSZ-a, u listopadu 2012. na obuku za rad u pogonima primljena 23 nova djelatnika, od kojih je dio već dobio ugovore o radu, dok čel-ništvo Sindikata očekuje isti is-hod i za preostale, podržavajući tako težnje za pomlađivanjem djelatne populacije.

NSZ je tijekom prošle godine uspješno osigurao rad radničke kuhinje na tržišnim osnovama, oživjeli su naš malonogometni turnir, predstavljali Aluminij na športskim susretima Sin-dikata metalaca Hrvatske, u povodu Dana žena prigodno darivali djelatne kolegice te, u povodu blagdana sv. Nikole, i djecu naših djelatnika, kao i štićenike Caritasova središta za radno osposobljavanje osoba s poteškoćama u razvitku Naza-ret, Caritasova rehabilitacijskog središta za osobe s posebnim potrebama Sveta Obitelj, Udru-ge slijepih osoba HNŽ-a Mostar, OŠ za djecu s posebnim potre-bama Mostar te Obiteljskoga središta pape Ivana Pavla II. u Vionici.


Aluminij je, od uvođenja prve inačice integrira-noga informacijskog

sustava ISAL, početkom 1999. godine, i na ovomu polju iteka-ko uspješno zaokružio četrna-est poslovnih godina. Djelatnici našega Elektro-računalnoga središta vrhunski su, tijekom cjelokupnoga toga vremena, odgovorili na brojne, izrazito složene, tehničko-sigurnosne zahtjeve, unaprijedivši u najve-ćoj mogućoj mjeri tvorničke ra-čunalne sustave, opremljenost i osposobljenost djelatnika, uvevši tako Aluminij u digitalno doba.

Uspješno su praćene česte izmjene zakonskih propisa, kao i zahtjevno tehnološko osuvre-menjivanje proizvodnje koje je odmah tražilo uvođenje novih procesnih informatičkih susta-va i njihovo uvezivanje s Isalom.

- Zadovoljan sam načinom na koji smo se nosili s fluktuacijom kadrova, koordiniranjem tijeka informacijskih procesa, zahtje-vima korisnika na različnim ra-zinama, zahtjevima za licenci-ranjem odnosno sprječavanjem

elekTRO-RAčUNAlNO SRedišTe SUvRemeNOST

uporabe nezakonitih softvera, ali i brzim tehnološkim zastari-jevanjem hardvera i softvera te čestim izmjenama programskih inačica. U prošloj smo godini proveli sve predviđene poslove održavanja, nadzora i razvitka informacijskoga sustava, potom i praćenja i planiranja vezanih troškova – kazuje nam ruko-voditelj ovoga sektora Boris Čihorić.

Što se tiče hardvera, sva-kodnevni su poslovi nadzora, održavanja, prilagodbe i razvit-ka na razini mreže, sigurnosti, servera i virtualnoga okružja (više od 30 mrežnih čvorišta u topologiji trostruke zvijezde, više razina nadzora i više razina sigurnosnih sustava specijalizi-rane namjene, serverska izved-ba u virtualnomu okružju), ali i poslovi nadzora, održavanja, prilagodbe, razvitka i potpore na razini korisnika (oko 250 umreženih računala, s pripada-jućom opremom, programima, podatcima i pravima pristupa).

- Završili smo radove na ugradbi i nadgradnji niza infra-strukturnih servisa, uspješno

prošli provjere kod recertifici-ranja ISO standarda, licencirali Microsoft proizvod na korisnič-koj razini, licencirali potrebne softverske proizvode, proširili diskovni prostor na serverima, tehnološki osuvremenili tvor-ničku mrežnu stranicu i izmje-stili ju na novu serversku plat-formu – kazuje Čihorić, ističući još čitav niz intervencija koje su imali, kako poradi puštanja u rad novih strojeva i proizvodne opreme u pogonima, tako i u prigodi uklanjanja ratom ra-zorene Tvornice glinice, gdje je

Sjećajući se početne inačice aluminijeva integriranog informacijskog sustava, s početka 1999. godine, rukovoditelj Sektora s ponosom ističe kako je naša tvornica zaokružila četrnaest itekako uspješnih poslovnih godina i na planu informatičkoga razvitka i ulaska u digitalno doba

bilo nužni izmjestiti brzoglasni ormar i liniju, i sl.

Prema zahtjevu Uprave, ura-đena je i podrobna raščlamba i dokumentacija prava izlaza s brzoglasnih lokala, a mrežno su povezana i naša zdanja u Šport-sko-rekreacijskomu središtu Re-lax na Buni. Što se, pak, softvera tiče, stalni su poslovi održavanja, dorade podataka, pomoći i obuke korisnika, nadzora, održavanja, prilagodbe i razvitka, obradbe i sigurnosne pohrane podataka, koordiniranja informacijskih pro-cesa, i drugoga.

Zadivljujući je, zapravo jedinstven, ugođaj proći tvorničkim krugom Alu-

minija. Poglavito je oduševlje-nje očito kod stranih stručnjaka koji običavaju obilaziti pogone teških industrija diljem svi-jeta i, kao pravilo, a napose u ovomu dijelu Europe, očekuju sivilo, prašinu, utonulost u onu prazninu dugogodišnje istro-šenosti… Onda usred Mostara ušeću u oazu ljepote, ribnjaka, parkova, travnjaka, svakojako-ga raslinja, ukrasnih životinja, vinarije, a sve unutar kruga koji se zove Aluminij d.d. Mostar.

No, ma koliko vanjština i priroda bili očaravajući, ugoda u očima posjetitelja ostaje i po ulasku u naše pogonske dvo-rane, u prostore u kojima naši

Čak smo i u jeku ovoga tegobnog recesijskog vremena u Ljevaonici proveli šest milijuna eura vrijedno ulaganje u nadgradnju proizvodnje malih ingota, jasno i ovoga puta kupivši opremu od jednoga od vodećih svjetskih proizvođača

neupućeni očekuju sivilo teške industrije, a dočeka ih suvremenost digitalnoga doba

Računalno upravljanje proizvodnim procesomnaše su proizvodne dvorane prepune digitalnih nadzornih ploča, računalnih zaslona, upravljačkih ručica, raznoraznih prekidača, gumbića koji podsjeća-ju na upravljačke ploče kakovih naprednih istraživačkih središta

djelatnici drže postojanim pro-izvodni proces.

Mostarski Aluminij odlikuje suvremenost u svakomu po-gledu i, odmah po obnovi ratom razorene tvornice, krenuli smo s ulaganjem u osuvremenjivanje proizvodnje. Takovi su projek-ti, više ili manje, provedeni po svim našim pogonima, sekto-rima i službama, uloženi su na stotine milijuna eura, a uvijek se išlo na ono najbolje što tržište u ovomu trenutku nudi. Tako su osuvremenjeni Anode, Elektro-liza, Ljevaonica, Obrada plino-va, na tomu tragu pripremamo opsežne zahvate na tvorničkoj Podstanici, najsuvremenija oprema čuva tvornički okoliš, nadzire sigurnost… Čak smo i u jeku ovoga tegobnog rece-

sijskog vremena u Ljevaonici proveli šest milijuna eura vri-jedno ulaganje u nadgradnju proizvodnje malih ingota, jasno i ovoga puta kupivši opremu od jednoga od vodećih svjetskih proizvođača.

To hrabro ponašanje odavna nas je izbacilo na tron i danas proizvodimo najčišći metal u svjetskim razmjerima. Među-tim, isključimo li korisnost i vri-jednost suvremene proizvodne opreme, nedvojbeno ostaje više nego snažan i sami vizualni dojam, jer su naše proizvodne dvorane prepune digitalni nad-zornih ploča, računalnih zaslo-na, upravljačkih ručica, razno-raznih prekidača, gumbića koji podsjećaju na upravljačke ploče kakovih naprednih istraživač-

kih središta… Cjelokupnom se proizvodnjom upravlja računal-nom tehnologijom, suvremeno, vrhunski…

Rad u Aluminij, stoga, traži posebnu osposobljenost, stal-no usavršavanje i svladavanje novih tehnoloških izazova koji dolaze sa svakim novim stro-jem koji nađe svoj dom unutar naše tvornice.

stalno praćenje razvitka tehnologije i nadgradnja računalnih sustava

Vrhunska tehnologija za vrhunsku proizvodnjuosim svakodnevnih zahvata na razini mreže, sigurnosti, servera i virtualnoga okružja, stalno se pruža potporu i korisnicima oko 250 umreženih računala unutar Tvornice

52 Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2013. GoDIšnjI čAsopIs 2013. aluminij d.d. Mostar 53

Služba protupožarne zaštite Aluminija i prošle je godi-ne, s minimalnim brojem

djelatnika, uspješno odgovorila svim izazovima i osigurala cje-lodnevno dežurstvo u Tvornici. Inače, Služba broji deset djelat-nika, uključujući zapovjednika i jednoga referenta, ali s obzirom na bolovanja i skorašnja umirov-ljenja, treba na vrijeme planirati mogućnosti kadrovskih osvježa-vanja, kako bi se izbjeglo dovo-đenje u stanje nedostatka ljudi za normalan rad smjene odnosno za odgovaranje na moguće prijetnje sigurnosti tvorničkoga kruga.

Djelatnici PPZ-a Aluminija u 2012. godini ugasili su 31 požar, od toga u Ljevaonici 14, u Elektrolizi 10, u Anodama 5 i dva na otvo-renomu prostoru. U pogonima je bilo riječ o manjim požarima, uzrokovanim najvećma prosipa-njem ili prskanjem tekućega me-tala, curenjem ili prolijevanjem ulja na kranovima, viličarima, posebnim vozilima ili na gori-onicima, ali bilo je i određenih kvarova glede neispravnosti na instalacijama te požara uzroko-vanih nepažnjom ili nestručnim rukovanjem od strane djelatnika.

Dva su se veća požara zbila na otvorenomu prostoru, u ljetno-mu razdoblju, obadva u mjesecu srpnju. Šest je sati gašen požar koji je gutao nisko raslinje i tra-vu kod rotacijskoga bazena, a za svladavanje onoga koji je buknuo na pojasu od postaje s požarnom vodom prema susjednoj tvornici Fe-Al, trebala su 4,5 sata.

vATROgASci

Nužna je veća pozornost djelat-nika pri rukovanju posebnim vozi-lima, kranovima, viličarima i stroje-vima, kao i redovi-to pregledavanje i izmjena dotrajalih crijeva na gorioni-cima, kranovima i viličarima, potom redovito uklanja-nje masnih mrlji te redoviti nadzor nad gromobran-skim i elektroin-stalacijama

Aluminijevi su vatrogasci ti-jekom prošle godine izveli i čitav niz uobičajenih radova na pre-ventivnomu djelovanju odno-sno na planskomu smanjivanju mogućnosti izbijanja požara, a uglavnom se radi o održavanju protupožarne opreme. Naime, izvršeni su redoviti nadzori nad vatrogasnim uređajima te su oni za koje je bilo potrebe, servisi-rani u ovlaštenomu servisu. Iz-vršen je nadzor nad hidrantima i nad hidrantskom opremom, kao i nad sanducima s pijeskom i pripadajućim lopata. Održavani su vatrogasna oprema i vozila, organizirane izobrazbe djelat-nika o mjerama protupožarne zaštite, a upriličeni su i redoviti pregledi svih vatrodojavnih i vatrogasnih sustava u Tvornici. Stari su podzemni hidranti za-mijenjeni novim, nadzemnima, a nabavljen je i osicilator.

U opisu poslova ove postrojbe jest i crpljenje vode, pranje pro-metnica, održavanje i izmjena cjevovoda protupožarne vode, cjevovoda zelenih površina i tehnološkoga cjevovoda, potom pranje vagona, bilježenje izvo-za otpada iz tvorničkoga kruga, održavanje pročistača otpadnih voda i podzemnih šahtova, iz-davanje odobrenja za početak operativnoga izvođenja radova te niz drugih poslova u svezi sa zaštitom od požara.

Aluminijevi vatrogasci održa-vaju i stalne vježbe pripravnosti ljudstva i cjelokupne opreme protupožarne zaštite. Tijekom

jedne od vježbi, vatra je zapalje-na na prostoru negdanje Tvornice glinice, a simulirana je ugrože-nost plamenom velikoga spre-mnika s mazutom. No, kako je opasnost od požara gotovo uvijek praćena i velikom opasnošću od ekološke katastrofe, vježba je proširena pretpostavkom da je došlo do curenja opasnih tvari iz spremnika te su vatrogasci mo-rali, osim staviti požarište pod nadzor i vodom ohladiti spre-mnik s visokozapaljivim tvarima, spriječiti i pretpostavljeno dospi-jeće mazuta u rijeku Neretvu. U cijelosti su uspješno odgovorili postavljenoj zadaći.

Kako bi se poboljšalo posto-jeću zaštitu od požara, nužna je veća pozornost djelatnika pri rukovanju posebnim vozilima, kranovima, viličarima i stroje-vima, kao i redovito pregleda-vanje i izmjena dotrajalih crije-va na gorionicima, kranovima i viličarima, čime bi se spriječilo curenje lakozapaljivoga ulja. Iz Službe PPZ-a savjetuju pomno održavanje čistoće, naročito u smislu redovitoga uklanjanja masnih mrlja, potom i redoviti nadzor nad gromobranskim i elektroinstalacijama, ali i ra-svjetom koja upozorava na opa-snost. Aluminijevom je žurnom obvezom i izradba novoga Plana zaštite od požara, koji mora biti usuglašen s Planom zaštite od požara Grada Mostara te odo-bren od strane mjerodavnoga MUP-a.

služba protupožarne zaštite Aluminija d.d. Mostar uspješna pred svim izazovima

Ugasili dva velika i 29 manjih požara u Tvornicinajvećma je gorjelo u pogonima, u Ljevaonici četrnaest, u Elektrolizi deset, a u Anodama pet puta, ali su to, srećom, bili manji požari i brzo su ugašeni

Tvornica u zelenomu ruhu, proizvodni div s travnjacima među pogonskim dvoranama

Milijune uložene u zaštitu okoliša ugrađujemo u našu budućnost niti jedan aspekt okoliša nije ugrožen, a svi nam pokazatelji zorno svjedoče kako su se ukupna ulaganja u skrb za okoliš višestruko isplatila

Načinili smo katalog otpada aluminija i Plan gospodarenja otpadom, koji je razvrstan na opasni i na neopasni, te podrobnije podijeljen po vrstama, propisanim Zakonom o upravljanju otpadom Federacije BiH, kao i propisima Svjetske banke

Sukladno nalogu federalne Uprave za inspekcijske poslove, napravili smo Plan aktivnosti i prateće studije za okolišno odobrenje za pogone bivše Tvornice glinice, kao i za odlagalište tzv. crvenoga mulja na prostoru Dobroga Sela


zAšTiTA OkOlišA zAšTiTA OkOlišA

Aluminij je, u razdoblju od 2001. do kraja 2012. godine, u različne eko-

loške projekte uložio ukupno 30.331.354,00 €, a na osnovu tih ulaganja, osim same zašti-te čovjekova okružja, zemlje, zraka i vode, kao i njegovanja jedinstvene ljepote tvorničko-ga kruga, ostvarili smo uku-pne uštede u iznosu od čak 100.209.619,00 €. Jasno, neke je procjene jako teško načiniti, jer traže dulje vremensko raz-doblje praćenja učinaka. Jedna od takovih je utjecaj smanjenja ispuštanja plinova i prašine u djelatnim prostorima na zdrav-lje djelatnika.

Vrijedi znati kako si Aluminij u zaštiti okoliša postavlja puno strože zahtjeve od onih koje traži Zakon i samo takova svi-

jest o skrbi za čovjeka i njegov okoliš može od teške industrije načini zeleno ruho, može iznje-driti čistoga diva, s travnjacima i borovima među pogonskim dvoranama, u kojima nastaje najčišći aluminij na svijetu.

gOSpOdAReNJe OTpAdOmRadnje po pitanju zaštite oko-liša nikada ne prestaju, kako one preventivne, na sprječa-vanju mogućih opasnosti, tako i one korektivne, koje poduzi-mamo kada bude uočeno neko odstupanje od zadanih mjerila. U razdoblju od 2009. do kraja 2012. godine, pokrenuli smo 39 korektivnih radnji u Ljeva-onici, njih pet u Elektrolizi, a u Anodama dvije. U sklopu pro-jekta uklanjanja bivše Tvornice

glinice, u cijelosti smo se rije-šili zaostaloga piralena i lužine, a pod stalnim su nadzorom zrak, tlo, otpadne vode i sva su mjerenja uvijek unutar zakon-skih i onih, još strožih, granica koje je Aluminij sam postavio. Niti jedan aspekt okoliša nije bio ugrožen, a svi nam poka-zatelji zorno svjedoče kako nam se sva skrb za okoliš, s konkretnim ulaganjima, više-struko isplatila. Istina, u srpnju smo imali jednu pojavu masne mrlje na rijeci Neretvi, koja je potjecala iz naših otpadnih voda. Odmah smo reagirali i otklonili prijetnju, a naloženo je ubuduće skratiti razdoblja između dva podrobna čišćenja pročistača naših otpadnih voda, u kojemu se nakupljaju talog i masnoća.

Načinili smo i Katalog otpada Aluminija te Plan gospodarenja otpadom, koji je razvrstan na opasni i na neopasni, potom i po-drobnije podijeljen po vrstama, propisanim Zakonom o uprav-ljanju otpadom Federacije BiH, kao i propisima Svjetske banke. Sklopljen je ugovor s ovlaštenim preuzimačima otpada koji ga re-dovito odvoze iz Tvornice.

Sukladno nalogu federalne Uprave za inspekcijske poslo-ve, napravili smo Plan aktiv-nosti za okolišno odobrenje za pogone bivše Tvornice glinice, kao i Plan aktivnosti za oko-lišno odobrenje za odlagalište tzv. crvenoga mulja na prosto-ru Dobroga Sela, općina Čitluk. Planove smo, u zadanomu roku, predali u Ministarstvo okoliša i turizma u Vladi FBiH, otkuda su od nas zatražene studije utje-caja na okoliš za pogone bivše Tvornice glinice i za odlagalište crvenoga mulja, koje smo izra-dili i, polovicom prošle godine,

predali u Ministarstvu, čije je Stručno povjerenstvo, potom, i obišlo obadva prostora. Rješe-nje o izdavanju okolišnih odo-brenja uslijedit će nakon održa-vanja obveznih javnih raspri po tim pitanjima te nakon ocjene i mogućih prilagodbi dostavlje-nih studija.

OkOlišNA i vOdNA OdOBReNJAPodsjećamo, Ministarstvo oko-liša i turizma u Vladi FBiH, u lipnju 2010. godine dodijelilo nam je Okolišno dopuštenje, na razdoblje od pet godina, u kojemu smo dužni redovito ih, jednako kao i mjerodavnu in-spekciju zaštite okoliša, izvje-štavati o provođenju i ishodima provođenja mjera zaštite okoli-ša. Okolišno nam je odobrenje, dakle, na snazi do 22. lipnja 2015. godine, nakon čega ju je potrebno produžiti.

U našemu su posjedu i tri vodna odobrenja, koja smo

dobili od Agencije za vodno područje Jadranskoga mora Mostar, a riječ je o vodno-mu odobrenju za ispuštanje otpadnih voda koje nastaju uporabom i iskorištavanjem poslovnih zdanja za proizvod-nju aluminija, potom vodno-mu odobrenju za zahvatanje i uporabu tehnološke vode za

potrebe rada zdanja za proi-zvodnju aluminija te o vod-nomu odobrenju za uporabu poslovnoga zdanja za proi-zvodnju vina i rakije. Aluminij se strogo pridržava svih uvjeta koje ta odobrenja traže, a u ovoj nam godini slijedi pod-nošenje redovitih zahtjeva za njihovo produljenje.

57Godišnji časopis 2013. Aluminij d.d. Mostar

kUlTURA

Postavljanjem velebne retrospektivne izlož-be radova mostarskoga

akademskog kipara Florijana Mićkovića Galerija Aluminij ponovno se našla u samomu vrhu zanimanja kulturne jav-nosti puno širega podneblja od bosanskohercegovačkoga. Otvaranje sezone 2013. obilje-žavanjem pedesete obljetni-ce Mićkovićeva umjetničkog stvaranja, pokazalo se punim pogotkom, a koliko je bilo za-nimanje za pribivanje veče-ri otvorenja, dostatno kazuje podatak o ljubiteljima likovne umjetnosti koji su, premda je izložba bila postavljena u obad-va naša izložbena prostora, sta-jali vani, odolijevajući kiši koja je te večeri, tako uporna u svo-joj dosadi, sitno sipila, kao da i sama plače na prisjećanje o de-setcima nepovratno uništenih radova ovoga najvećeg živućeg kipara Hercegovine.

pleJAdA ranjenikaIzložba o kojoj su mediji u Hr-vatskoj i u BiH izvještavali još danima nakon otvorenja, na-

ime, nije mogla biti cjelovitim prikazom Mićkovićeva opusa, pošto je, tijekom Domovinsko-ga rata, uništen najveći broj nje-govih djela, koja su resila javne površine, parkove i trgove, škol-ska i dvorišta drugih ustanova, u više općina i gradova.

- Ono što je spašeno svakako ima osigurano mjesto u uku-pnoj hrvatskoj likovnoj bašti-ni. No, svakomu tko se unese u ove radove, ne će moći ostati nezapažena otužna činjenica kako smo okruženi plejadom ranjenika. Andrićevski rečeno, kada su došla vremena u ko-jima pametni zašute, budale progovore, a fukara se obogati, kod nas su i divljaci dobili i vlast i puške, puške čija su zrna htjela doraditi vrhunsku Mićkovićevu javnu ostavštinu. On ju, u znak trajne opomene, nije htio po-pravljati – kazao je predstojnik Galerije Darko Juka, obrativši se potom izravno umjetniku: Oni koji su pucajući ranjavali Vašu dušu ostaju vječno u pratnji nji-hove sramote, svaki puta kada ih zrcalo podsjeti na to kako su im tamna i isprazna lica.

Rođen u Mostaru, Mićković je na Akademiji likovnih um-jetnosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao u klasi čuvenoga prof. Antuna Augustinčića. Hrvatski akademik Tonko Ma-roević o njemu zapisuje kako

je ostvario opus neosporne trajnosti suvremene tradicije te predstavlja jednu od karika suvremenoga hrvatskog kipar-stva. Povjesničar umjetnosti mr. Anđelko Zelenika načinio je kritički presjek Mićkovićeva

Veličanstvena zbivanja u zadivljujućemu ozračju izložbenih prostora Galerije i Kluba Aluminij

Galerija nas uvrštava na zemljovid vrhunskih kulturnih ustanovaVrhunska zbivanja kojima smo prošle godine duhovno okrijepili naš grad dovela su u naše Galeriju i Klub čak 3700 posjetitelja, kako iz Mostara i oko-lice, tako i iz raznih krajeva svijeta

Prošlu su godinu, i sami početak 2013. obilježile izložbe velikana Florijana Mićkovića i pokojnoga majstora Ćirila Ćire Rajiča, kao i ugledom rastućega predvodnika naprednoga mlađeg hrvatskog naraštaja Hrvoja Puškarića

stvaranja, ocijenivši kako pri-pada naraštaju koji je sedam-desetih godina prošloga stoljeća dao značajan obol ukupnomu razvitku likovne umjetnosti ovoga podneblja. Od srca se, u prvomu redu, zahvalivši Alu-miniju, umjetnik je otvoreno pozvao gradske vlasti konačno se zasluženo odužiti imenima poput Karla Afana de Rivere, Mehe Sefića, Ćirila Ćire Rajiča i drugih velikana.

Pod prigušenim smo svjetlima u Galeriji ugostili još jedan veli-čanstven kulturni događaj, spoj zadivljujuće intenzivnih boja na platnima Hrvoja Puškarića, s glazbom i plesom iz kuban-sko-španjolske plesne tradicije. Mostarska je likovna publika počašćena istinskim biserom, izložbom radova ovoga stasalog hrvatskog akademskog slikara, koji predstavlja napredni hr-vatski mlađi naraštaj likovnih stvaratelja, a riječ je o djelima iz njegova ciklusa nazivlja I kad slikom pričam priču.

Rođeni Zagrepčanin ličkih korijena, Puškarić je diplomirao na Akademiji likovnih umjet-

nosti Sveučilišta u Zagrebu, u klasi čuvenoga Josipa Vasilija Jordana, da bi poslijediplomski studij završio u Sevilli, a studij-ska su ga putovanja odvela i do dalekih Australije i Kube. Mo-starcima se predstavio riječima oduševljenja time što prvi put izlaže u gradu na Neretvi, izra-zivši nadu da je u svojim djelima uspio prenijeti dašak kubanske strasti i onoga opuštenog nači-na života za kojim čeznemo, a koji nam, kako ugledni likovni kritičar Stanko Špoljarić zapisa, promišljajući o Puškarićevim djelima, izaziva nostalgiju ne-kih prošlih vremena.

vRiSAk pOkOJNikAMostarski je gradski poglavar Ljubo Bešlić Galeriji Aluminij, a u našoj organizacijskoj su-radnji s Maticom hrvatskom Mostar, otvorio izložbu pomno odabranih uradaka čuvenoga mostarskog fotografskog umjet-nika Ćirila Ćire Raiča, nazivlja Ćirini dokumenti, podijeljenu na tematske cjeline s motivima arheološke, spomeničke i ar-hitektonske baštine Mostara i

Hercegovine te ruralnih, urbanih i prirodnih krajolika i portreta ljudi ukupnoga hercegbosan-skog podneblja. Izložbom sto-tinjak vrhunskih svjetlopisa, nastalih tijekom pola stoljeća neumornoga stvaranja, a oda-branih između čak 200 tisuća primjeraka, koliko čini ukupan opus pokojnoga Raiča, u sklopu Dana Matice hrvatske Mostar odužili smo se ovomu velikanu. Posjetiteljima je bilo jasno kako su izloženi radovi svojevrsnim vriskom tihoga pokojnika kojim nas upozorava kako nam pred očima iščezava Hercegovina ka-kovu je on poznavao, zajedno s njezinim neprocjenjivim kultur-no-povijesnim bogatstvom.

Suradnja s Danima Matice hrvatske Mostar nastavljena je izložbom radova akadem-skih slikara koji su postigli akademski stupanj magistra slikarstva Ars sacra, kao i po-laznika toga studija na Akade-miji likovnih umjetnosti Sveu-čilišta u Mostaru. Iste se večeri, u susjednomu Klubu Aluminij, mostarskoj književnoj publici predstavio se esejist, likovni

kritičar i pjesnik fra Vendelin Karačić, svojom knjigom pje-sama Odjeci.

Galerija Aluminij ugostila je i izložbu Restart – Arhitektura u Bosni i Hercegovini 1995.-2010., koja je, prije Mostara, uspješno proputovala Saraje-vo, Beograd i Barcelonu. Inače, projekt Restart pokrenut je u suorganizaciji saveza arhite-kata koji djeluju na ozemlju BiH, a obuhvaća istoimenu knjigu i arhitektonsku izložbu. Cilj je kritičko sagledavanje suvremene bh. arhitektonske scene u značajnomu petnae-stogodišnjem razdoblju nakon Domovinskoga rata te njezina odnos prema regionalnomu i europskomu okolju. Obuhva-ćenih 115 arhitektonskih ura-daka, s područja enterijera, zaštite kulturno-povijesnoga

Pred očima i s našom šutnjom iščezava nam Hercegovina kakovu je Ćiro Rajič poznavao, kakovu je ovjekovječio – nestaje zajedno s njezinim neprocjenjivim kulturno-povijesnim bogatstvom

naslijeđa, javnih i stambenih zdanja i urbanističkih proje-kata, odabrao je Hans Ibelings, nizozemski povjesničar i kriti-čar arhitekture.

Samostalna izložba slika akademske slikarice Marije Dedić, nazivlja Masovna hipno-za ili na zapadu, također je obo-gatila prošlogodišnje izložbene aktivnosti Galerije Aluminij. Govoreći o njezinomu postavu, koji je u istovjetnomu obliku bio postavljen i u Zagrebu, aka-demska slikarica Dragana Nuić Vučković nazvala ga je živim slikarstvom, mješavinom neo-popa i stripovske umjetnosti, nadrealizma, secesijske deko-rativnosti i suvremenih ikona.

čAROBNOST NedigiTAlNOgA dOBAGalerija je mostarsko kulturno općinstvo počastila i jednom izložbom svjetlopisa, a riječ je o uratcima mostarskoga fotogra-fa s njemačkom adresom Rude Čavara, koji je svoje viđenje svi-jeta kroza fotografski objektiv, predočio izložbom pod nazivom Begleiter, što bi značilo pratitelj ili suputnik. O radu toga autora koji neodoljivo širi svoju tihu pozitivnu vibraciju, govorio je akademski grafičar Zoran Ze-lenika, djelatnik Galerije Alu-minij, zaključivši kako su to svjetlopisi koji se ne razmeću, koji tiho prenose upit, a ne viču odgovor, i koje kao da u bogatim tamnim sekcijama kriju više nego se na prvi pogled dade iščitati. Ono što Čavarove urat-ke čini posebnim, činjenica je kako ih je autor ručno izrađivao u svojemu ateljeu. Snimljeni su, naime, mehaničkom kamerom

Čak 3700 pOsjeta galeriji i klubuIzrazito smo ponosni na činjenicu da smo tijekom prošle godine zabilježili izvanrednih 3700 posjeta zbivanjima u Galeriji i u Klubu Aluminij. Prigoda je podsjetiti kako, u razdoblju između gostujućih izložbi, u izložbenomu prostoru Galerije posjetiteljima na razgledanje nudimo pomno odabrana umjetnička djela koja su u vlasništvu Alumi-nija, a riječ je o radovima Dubravke Babić, Josipa Diminića, Tihomira Lončara, Nikole Reisera, Nenada Vori-ha, Dalibora Jelavića, Zlatka Melchera, Vesne Sokolić, Josipa Trostmanna, Josipa Botterija Dinija, Fadila Vej-zovića, Stjepana Nobila...

na različnim klasičnim filmo-vima, različnim objektivima i uglavnom su crno-bijele. Čavar voli kazati kako mu čarobnost ručne izradbe svjetlopisa i za-divljujuće umijeće mehanike aparata nisu dali uroniti u svijet digitalnoga doba.

S druge, pak, strane u Klubu Aluminij javnosti smo predsta-vili stvaranje akademske ki-parice Mišele Boras, iz njezina ciklusa zaokružena nazivom Iskreno šaranje. Osvrćući se na rad te umjetnice u usponu, kritičar Ivan Vukoja ocijenio je kako, svjesna nemogućnosti povratka u stanje dječje be-zuvjetne iskrenosti, Mišela ju pokušava dosegnuti barem na konceptualnoj razini te njezino šaranje više nije pulsiranje ka-otične dječje kreativnosti, nego je autentični likovni izraz sa-mosvjesnoga umjetnika.

S radošću smo u Klubu ugostili i izložbu fotografskih uradaka učenika Katoličkoga školskog središta Sveti Pavao iz Zenice, pod nazivom Crea-tiveShooting, a u istomu smo prostoru, u sklopu Dana Matice

hrvatske Mostar, predstavili i poštansku marku nazivlja Bo-sanskohercegovački nobelovci, u izdanju Hrvatske pošte Mo-star. Autorom marke s likovima Ive Andrića i Vladimira Preloga ugledni je grafički dizajner Ma-rin Musa, koji je i ovoga puta pokazao zavidno kreatorsko umijeće.

Na koncu, izložbeni je prostor Kluba Aluminij osvježen i hu-manitarnom izložbom radova učenika i djelatnika Osnovne škole za djecu s posebnim po-trebama Mostar, nazivlja Čud-novati svijet, kao i izložbom dokumentarnih svjetlopisa koji svjedoče povijest i djelovanje Elektroprivrede HZ Herceg-Bosne, postavljene u povodu obilježava 20 godina postojanja toga poduzeća.

Glazbom oplemenjujući umjetničke izložbe, u Galeriji su nastupili članovi mostarske Klape Hrvoje, potom i plesači Ema Galić, Ivana Anđelić, Mar-ko Lasić i Mateo Crnjac iz Ple-snoga središta Pro dance. Svoje je glazbeno umijeće na flauti pokazala Tina Korać, studentica

Puškarić je izrazio nadu da je, u svojim djelima, uspio prenijeti dašak kubanske strasti i onoga opuštenog načina života za kojim čeznemo, a koji nam, kako ugledni likovni kritičar Stanko Špoljarić zapisa, izaziva nostalgiju nekih prošlih vremena

4. godine Glazbene akademi-je Sveučilišta u Mostaru, a na klarinetu Ante Šunjić, učenika Glazbene škole Ivana pl. Zajca Mostar.

Od srca se, u prvomu redu, zahvalivši Aluminiju, Mićković je otvoreno pozvao gradske vlasti konačno se zasluženo odužiti imenima poput Karla Afana de Rivere, Mehe Sefića, Ćirila Ćire Rajiča i drugih velikana


kUlTURA kUlTURA

Naš godišnji časopis, u svojemu raskošnom iz-danju na zavidnomu

broju stranica, obogaćen sadr-žajnim tekstovima i pomno bi-ranim svjetlopisima koji vjerno oslikavaju naš djelatni prostor i svakodnevicu, po tiskanju bude odaslan na više od 200 poštan-skih adresa, bude uručen svim našim djelatnicima, a na našoj mrežnoj stranici ostaje zauvijek dostupan u digitalnomu obli-ku, zajedno sa svim prethodnim brojevima. Osim toga, svakomu našem posjetitelju, tijekom go-dine, dospije u ruke i ne odole prelistati ga, zastati na pojedinim stranicama, pohvaliti dizajn, po-ruku, snagu koja isijava iz njega, a koja je zrcaljenjem jedinstvene snage našega Aluminija. Časo-pis Aluminij, koji već napisom Hercegovački div na naslovnici ne ostavlja mjesto dvojbama, nastavlja izlaziti u ustaljenomu ritmu odnosno svake godine za Dan Tvornice, a u međurazdoblju, u razmaku od po dva mjeseca, ti-skamo naš letak Novosti, koji je, naišavši na jako dobar prijam, ušao u četvrtu godinu izlaženja.

Prošle smo godine redizaj-nirali i našu tvorničku brošu-ru, a unaprijedili smo i izgled naše mrežne stranice, na adresi www.aluminij.ba, za koju s ponosom primamo pozitivne komentare posjetitelja, u prvo-mu redu glede ažurnosti nje-zina održavanja, u čemu nam nema premca, u prvomu redu kada je riječ o službenim stra-nicama poduzeća iz bilo koje

branše. Vrijedi znati kako smo, samo tijekom prošle godine, imali 77.426 posjeta na mrežnoj stranici, s ukupno 30.630 je-dinstvenih elektronskih adresa. Odabrano je 225.875 stavki u izborniku stranice. Posjetili su nas čitatelji iz čak 103 različite zemlje svijeta, s dominacijom BiH, Hrvatske, Njemačke, Sr-bije, Ujedinjenoga Kraljevstva, SAD-a, Crne Gore, Slovenije, Švicarske, Kanade i Italije. Gle-dano po gradovima, najvećma je posjeta s mostarskoga područja, a slijede Sarajevo, Zagreb, Zeni-ca, Split, Doboj, Beograd, Brčko, Podgorica, Banja Luka, London, Zadar, Tuzla, Dubrovnik, Osijek, Rijeka, Ljubljana, Stockholm, Prijedor, Beč, Šibenik, Zurich, itd.

U prvomu broju časopisa Di-rektorij, u izdanju Mreže global-noga sporazuma u BiH i Središta za promidžbu civilnoga društva, s ciljem promoviranja dobrih praksi društvenoga poslovanja u BiH, Aluminij je dobio udarno mjesto, a kao izvrstan primjer iz prakse koristili su nas i studenti dodiplomskih i poslijediplom-skih studija iz Hrvatske i iz BiH.

Pozitivne dojmove o nama nosili su gosti iz raznih krajeva svijeta, a ukupan dojam kod prijma posjetitelja u Velikoj smo dvorani Upravne zgrade unaprijedili smo postavivši novi pano koji predstavlja najsuvre-menije promidžbeno rješenje u službenim prostorijama, na-pose kod održavanja sastanaka na vrhu i u prigodama davanja izjava novinarima. Prema diza-

jnerskomu rješenju Shift Brend Design kreativne agencije iz Mostara, koja u cjelini potpisuje i dizajnerska rješenja naših ča-sopisa, stranice i brošure, pano su izradili djelatnici tvrtke Print studio iz Mostara.

Aluminij d.d. Mostar nastoji biti prepoznatljiv i autohton u svakomu pogledu pa ne odu-stajemo niti od autorskoga ka-lendara, kojega smo ove godine posvetili sudionicima našega malonogometnog turnira.

- Ovogodišnjim kalendarom promičemo spoj onoga što Alu-minij čini divom kakov jest, a to su njegovi zaposlenici i njegova proizvodnja. Svakim od odabra-nih svjetlopisa objedinili smo,

šećući kroza mjesece i godišnja doba, Aluminijeva djelatnika, Aluminijev proizvod i tvornič-ko znamenje, radeći ujedno promidžbu našega sindikalnog djelovanja i spomenutoga tur-nira kojega Uprava s tolikom radošću pomaže zato jer on dodatno učvršćuje međusobne sveze ovoga zdravog i jakog ko-lektiva, kolektiva i Tvornice koji su odavna nadrasli podneblje u kojemu se nalaze i koji hode uljuđenim stazama Europe i svijeta, proizvodeći godinama najčišći aluminij, najviše ka-kvoće, u svjetskim omjerima – zapisano je, između ostaloga, u uvodniku tvorničkoga kalen-dara za 2013. godinu.


imidž

naša promidžbena građa ima opijajuću snagu i ostavlja posjetitelje pod snažnim dojmom

Zadivljujućih 80 tisuća posjeta Aluminijevoj mrežnoj straniciVizualni identitet Aluminija osnažen je novom brošurom, raskošnim časopi-som, vrhunskim konferencijskim panoom, autorskim kalendarom, promidž-bom u medijima…

Naš su rad, putom naših izvješća na mrežnoj stranici, pratili posjetili iz čak 103 različite zemlje svijeta, s dominacijom BiH, Hrvatske, Njemačke, Srbije, Ujedinjenoga Kraljevstva, SAD-a, Crne Gore, Slovenije, Švicarske, kanade i italije


Društvo darivatelja krvi Aluminija nastavilo je s izrazito aktivnim ra-

dom te je u našoj tvornici, tije-kom 2012. godine, prikupljeno 114 doza krvi. Akcije darivanja krvi organiziramo u suradnji sa Zavodom za transfuzijsku medicinu Sveučilišne klinič-ke bolnice Mostar i s Crvenim križem Mostar, a osim onim re-dovitima, koje tri do četiri puta godišnje održavamo u tvornič-komu Središtu za izobrazbu, naši se kolege uvijek odazovu i kod izvanrednih stanja, kada

HUmANOST pOSJeTi

pristigne vijest iz Bolnice, o tomu kako je došlo do krize sa zalihama dragocjene život-ne tekućine. Iznimno cijeneći naše darivatelje krvi, Uprava Društva i ove ih je godine, za-jedno s umirovljenim kolega-ma koji su višestrukim dari-vateljima krvi, kao i njihovim prijateljima iz Crvenoga križa i iz SKB-a Mostar, počastila tradicionalnim izletom u Park prirode Blidinje.

Osim na taj najizravniji mo-gući način odnosno nesebičnim darivanjem koje doslovce spa-

S posebnom radošću po-zdravljamo svaki osobni uspjeh naših kolega, a

samo osobitim postignućem

neizmjeran osjećaj za potrebite i humanost djelatnika mostarskoga Aluminija

SKB-u darovali 114 doza krvišava živote, Aluminij se odazvao na još jedan poziv iz mostarske bolnice na Bijelomu Brijegu, da-rovavši Zavod za transfuzijsku medicinu sa šest suvremenih terenskih kreveta za uzimanje krvi od darivatelja. Pročelnica spomenutoga odjela, prim. dr. Jadranka Knežević, u prosinač-komu je izdanju stručnoga časo-pisa SKB-a Mostar, nazivlja Glas zdravlja, ispisala javnu zahval-nicu Aluminiju, napomenuvši kako su, prije naše donacije, rabili poljske, vojničke krevete, stare i do 50 godina.

pOSTigNUćA kOlegA

od himne Manchester Uniteda do tradicijskih napjeva kršne Hercegovine

Mariova pjesma razgaljuje Old Trafford u Manchesteru

možemo nazvati najnovije pri-znanje koje je dobio naš djelat-nik Mario Zovko, već nadaleko prepoznatljiv po svojim gla-sovnim mogućnostima. Pjesma koju je napisao, uglazbio i ot-pjevao, kao odu nogometnomu klubu Manchester United, pre-nesena je na brojnim mrežnim stranicama te je izazvala pozor-nost i drugih medija, dospjevši i do same Uprave Manchester Uniteda. Nakon što su je, čelni-ci i navijači, imenovali novom klupskom himnom, objavljena je na njihovoj službenoj tele-vizijskoj postaji, a Zovko je do-bio obećanje iz Uprave kako će biti izvođena i na nogometnim susretima na travnjaku Old Trafforda.

Naš tradicijski sastav KUD Stina iz Ljevaonice, pak, na-javljuje izlazak njihova drugog nosača zvuka na kojemu će,

kao i na prvijencu, biti stari napjevi, ganga, bećarac, gusle, diple i zvuk svirale. Posebnost guslarske izvedbe jest u tomu što pjesma, koju autorski potpi-suje kolega Jozo Suton, opisuje proizvodni proces u Ljevaonici,

Djelatnici Aluminija nerijet-ko se samoorganiziraju kada se netko nađe u nevolji, a postalo je običajem, u povodu blagda-na sv. Nikole, prikupljati sred-stva za štićenike Obiteljskoga središta pape Ivana Pavla II. na čitlučkoj Vionici. Također, određena je svota prikuplje-na i u svrhu pomoći liječenju našega šestogodišnjeg, teško oboljelog sugrađanina, Andija Milasa, kao skroman doprinos borbi za život i zdravlje toga dječaka.

Njegujući društveno od-govorno poslovanje, koje svjedočimo ni-

zom kulturnih, humanitarnih i drugih potpornih projekata, i tijekom prošle smo godine imali organizirane učeničke i studentske posjete iz naše bliže sredine, ali i iz svijeta. Na tragu već ustaljene suradnje sa Zavo-dom za anorgansku tehnologiju Kemijsko-tehnološkoga fakul-teta Sveučilišta u Splitu, naše su pogone obišli njihovi studenti, u sklopu dva kolegija (Anor-ganski procesi u heterogenim sustavima i Tehnologija i prera-da aluminija) koji obuhvaćaju i procese s tehnologijom proi-zvodnje i dobivanja primarnoga aluminija. Splitski su studenti u Aluminiju upoznati s primije-njenim tehnologijama u našim tehnološkim procesima, što im je olakšalo povezivanje steče-nih znanja na fakultetu s njiho-vom primjenom u praksi.

Tvornički Laboratorij, potom i pogone Anode, Elektrolizu i Ljevaonicu obišli su i studenti završne godine Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Aluminij su obišli studenti i učenici iz Mostara, splita, Livna, Zenice, ali i Klagenfurta

Dragocjeno iskustvo u izobrazbi mladihposebno je dojmljivo oduševljenje austrijskih studenata koji se školuju za me-nadžere, a koji su imali sasma drukčiju predodžbu o ovomu dijelu Europe

Njihov je stručni posjet upri-ličen u sklopu kolegija Zdrav-stvena ekologija i medicina rada, a s ciljem upoznavanja načina na koji Aluminij skrbi o svojim djelatnicima na njiho-vim djelatnim mjestima. Dakle, naglasak je bio na uvjetima rada i na samoj Medicini rada, a goste je oduševila humanizacija rada, u čemu smo istinskim pi-onirom na cjelokupnomu pod-neblju jugoistočne Europe.

Tridesetak studenata među-narodnoga menadžmenta sa sveučilišta Alpen Adria Univer-sitaet iz austrijskoga Klagenfur-ta, nakon obilaska sveučilišta u Zadru i u Mostaru, posjetili su i našu tvornicu, hoteći se upoznati s načinom i ozračjem poslovanja najuspješnijih poduzeća ovoga dijela Europe. Oduševljeni vi-đenim, čak i iskreno priznavši kako su znatno manje očekivali u ovomu dijelu svijeta, doma su otišli ispunjeni pozitivnim doj-movima.

Posjetili su nas i studenti Fakulteta za metalurgiju i ma-terijale Sveučilišta u Zenici, s katedre Metalurgija neželje-znih metala i ljevarstvo, potom

ovisno o struci odnosno predmetu izučavanja kolegija s kojega dolaze, mlade su goste zanimali: proces proizvodnje, radno okružje u pogonima, skrb za okoliš i za čovjeka, društveno odgovorno ponašanje, laboratorijska obrada uzoraka…

i Tjelesne kulture Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, u sklopu kolegija na-zivlja Kineziološke rekreacije. Obišli su naše pogone, posebno promatrajući uvjete rada odno-sno radno okružje Aluminijevih djelatnika.

Aluminijem su prošetali i gi-mnazijalci iz Mostara i iz Livna, u sklopu terenske nastave iz ke-

mije. Uza sva stručna izlaganja naših inženjera koji su domaći-nima u tim i sličnim posjetima, mlade je gimnazijalce posebno zanimala laboratorijska obrada uzoraka te Aluminijeva skrbi za okoliš i čovjeka na radu.

Običavali smo sve posjetite-lje, nakon studioznih prolazaka pogonima i upoznavanja s druš-tveno odgovornim ponašanjem naše tvornice, na kraju okrije-piti i ugodnom šetnjom našim rajskim vrtovima.

što je, uvjereni smo, prvi takov slučaj u ovoj vrst glazbenoga izričaja. Svojevrsni predvodnik Stine, Ranko Palac, kazuje kako su u tijeku studijska snimanja, a nadaju se objavi CD-a tijekom mjeseca svibnja.


TURNiR TURNiR

Pobjedom sastava Elek-troliza-Održavanje, nad sastavom Elektroliza B,

na travnjacima športsko-re-kreativnoga Aluminijeva sredi-šta Relax na Buni, okončano je prošlogodišnje međusobno na-tjecanje Aluminijevih djelatni-ka na malonogometnomu tur-niru, održanomu u organizaciji Nezavisnoga sindikata zaposle-nika Aluminija i uza potporu Uprave Društva, a nazvanoga u čast našega pokojnog kolege Vlade Ivankovića.

Prošle je godine turnir oživ-ljen nakon jednogodišnje stan-ke, do koje je došlo uslijed krize koju je stvorila svjetska recesija, a obnova toga, devetog po redu, izvrsnoga športskog događaja, s oduševljenjem je prihvaćena u kolektivu, te je snage odmje-ravalo čak jedanaest momčadi, podijeljenih u dvije skupine. Natjecali su se: Anode, Elektro-liza, Elektroliza B, Elektroliza C, Elektroliza D, Elektroliza-

oživljen malonogometni turnir nsZ-a Aluminija

Najbolji sastav Elektroliza-OdržavanjeAluminijev turnir zasluženo nosi ime pokojnoga Vlade Ivankovića

Održavanje, GOS, Ljevaonica, Osiguranje, Transport i sastav imena Uprava.

Elektroliza-Održavanje po-nijela je naslov pobjednika tur-nira, nakon žestokoga i napetog susreta s Elektrolizom B, koja je na pobjedničkomu postolju zauzela drugo mjesto. Svladavši sastav GOS-a, momčad Anoda zasluženo je, pak, sjela na treće mjesto. Turnir je okončan ona-ko kako je i državan, pod doj-mom jako dobroga nogometa i u maniri najjačih malonogomet-nih turnira, a sve pod budnim očima sudaca Olivera Kožula i Zdenka Golemca.

Kako nam vremenske prilike nisu išle na ruku, dio susreta, ti-jekom tri tjedna koliko je trajalo natjecanje, održan je na zatvo-renim igralištima Kartinga, a sama završnica, tradicionalno, na Buni. No, osim pobjednič-kih pokala za prva tri najbolja sastava, nakon uzbudljive za-vršnice koju je pratilo popri-

nagrade dOnijeli i s OtOka hvaraNaše se petnaesteročlano športsko izaslanstvo vratilo se s prošlogodišnjih, četvrtih po redu, športskih susreta Sindikata metalaca Hrvat-ske, s čak dvije osvojene nagrade. U Starigradu, na otoku Hvaru, Aluminijev je malonogometni sastav osvojio treće mjesto, dok smo u odbojci na pijesku za-sjeli na četvrto mjesto. Na-tjecali smo se i u stolnomu tenisu, kao i u pikadu, a kao kolektiv ponijeli smo naslov najbolje fairplay momčadi.

lično mnoštvo u igru uživljenih gledatelja, prigodne su nagrade podijeljene i u još nekoliko ka-tegorija. Priznanje za fairplay igru ponio je sastav GOS, na-gradu za najboljega igrača Ne-deljko Ćutura, nagradu za naj-boljega strijelca Dalibor Ćosić,

za najboljega vratara Stanko Skender, a nagrađen je i naj-stariji sudionik turnira Andrija Tole. Prigodnim je športskim darom darivan i sin pokojnoga Vlade Ivankovića, a sponzorski su darovi obradovali i izborni-ke dvaju najboljih momčadi.


Odredbe o ponašanju i bitni brzoglasni brojeviU tvorničkomu je krugu stro-

go zabranjeno posjedovanje, prodaja i uživanje i narkotika

i alkohola. Obvezno je poštivati po-stavljeno prometno znakovlje, gdje je naznačeno kako je najvećom dopu-štenom brzinom kretanja vozilom 30 km/h izvan i 10 km/h unutar pogona. Uvijek treba obratiti pozornost na pro-metovanje vozila, napose onih teških, tvorničkih te služiti se obilježenim sta-zama odnosno prolazima za pješake. Na ulazima u sve pogone, istaknute su obveze nošenja zaštitne opreme, čija je primjena obveznom. U krugu Druš-tva i u djelatnim prostorima, pušenje je dopušteno samo na za to određe-nim mjestima. U prostorijama gdje se rukuje zapaljivom i opasnom građom, zabranjeno je posjedovati čak i pribor za pušenje. No, ukoliko bi došlo do nezgoda, obvezom je izvijestiti odgo-varajuće službe. U slučaju pozivanja izvanjskih žurnih službi, nema razlike od uobičajenoga načina, dok za pozi-vanje unutarnjih Aluminijevih službi s vanjske brzoglasne linije ili s mobite-la, osim predbroja, treba birati brojke 375 i tri posljednje znamenke lokala, navedenoga pokraj imena unutarnjih službi. Primjerice, broj glavnoga ulaza jest 036/375–032.

bitni pOdatci O aluminiju

Puni naziv:Aluminij d.d. Mostar

Adresa:Baćevići bb, 88000 Mostar

ID/MB broj:4227207670005

PDV broj: 227207670005

Šifra djelatnosti:27420

Mrežna stranica:www.aluminij.ba

El. pošta: [email protected]

Vani Unutar Tvornice

Direktor Društva 2012

Izvršni direktor za tehničke poslove i razvitak 2001

Izvršni direktor za ekonomsko-financijske, knjigovodstvene i komercijalne poslove 2001

Ured za odnose s javnošću 2457

Središte za obavještavanje 121

Informacije 188

Zaštita na radu 2330

Zaštita okoliša 2153

Hitna pomoć 124

Dežurni bolničar 2199

Vozilo hitne pomoći 2020

Medicina rada 2380

Vatrogasci 123Dojava požara 2222

Zapovjednik Protupožarne zaštite 2127

Policija 122Služba osiguranja 2019

Glavni ulaz 2032

Povijest

Kamen temeljac za izgradnju Tvornice glinice položen je 17. siječnja 1970.

68 Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2013.

Documents

godisnji_casopis_014