GODIŠNJI OBRAČUN POREZA NA DOBITAK ZA 2015. GODINU - SASTAVLJANJE OBRASCA PD

8/17/2019 GODIŠNJI OBRAČUN POREZA NA DOBITAK ZA 2015. GODINU - SASTAVLJANJE OBRASCA PD

1/54

RRiF br. 1/16.

RAČUNOVODSTVO

VI. GODIŠNJI OBRAČUN POREZA NA DOBITAK ZA2015. GODINU - SASTAVLJANJE OBRASCA PD

Dr. sc. Đurđica JURIĆ, prof. vis. šk. i ovl. rač.

mjesto stupio novi Zakon o poticanju ulaganjakojim je uređena dodjela državnih potpora radipoticanja ulaganja (Nar., nov., br. 102/15.).

Najvažnija novost u vezi sa sastavljanjem prija-ve poreza na dobitak za 2015. odnosi se na nove– proširene uvjete koji moraju biti zadovoljeniu svrhu korištenja porezne olakšice s temeljareinvestiranog dobitka (red. br. 28. obr. PD), aodnose se na investicije u dugotrajnu nemate-rijalnu i materijalnu imovinu te očuvanje rad-nih mjesta.

Izmjene Pravilnika o PDV -u (Nar. nov., br.130/15.) posljedično utječu na porezni položajmanjkova dobara (hrane) zbog proteka rokatrajanja ako je on nastao unutar tri mjeseca odnjezine nabave i zbog doniranja hrane u svrhu

sprječavanja njezina uništavanja, zaštite oko-liša i pomoći krajnjim primateljima u skladu sodredbama iz čl. 26., st. 6. Pravilnika o PDV-u.

Zakonski okvir na temelju kojeg se sastavlja prijavaporeza na dobitak za 2015. između ostalog obuhvaća:

1. UVOD

Kod sastavljanja prijave poreza na dobitak za 2015.godinu treba uvažiti izmjene i dopune Pravilnika o

porezu na dobit objavljene na samom kraju ove godi-ne u Nar. nov., br. 137/15. Izdvajamo najvažnije: Prijava poreza na dobitak za 2015. sastavlja se

na novom – „proširenom“ obrascu PD koji jeobjavljen u Nar. nov., br. 137/15. Uvode se noviredni brojevi na obrascu (60. do 69.) koji se od-nose na fizičke osobe – obveznike poreza na do-bitak koji su obveznici doprinosa te obveznikeobračunavanja i obveznike plaćanja doprinosapo osnovi obavljanja druge djelatnosti koji od tedjelatnosti utvrđuju dobitak. Napomena: Detaljnije o ovim poreznim obvezni-cima i načinu popunjavanja red. br. 60. do 69. pi-

sati ćemo u sljedećem broju našeg časopisa. Izmjene u obrascu PD odnose se i na olakšiceiz red. br. 49. (dopuna Pravilnika) i red. br. 50.Ukidanjem Zakona o poticanju investicija i una-pređenju investicijskog okružena, na njegovo je


2/54

RRiF br. 1/16.

RAČUNOVODSTVO

1. Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04.,90/05., 57/06., 146/08., 80/10., 22/12., 148/13. i143/14., dalje: Zakon)

2. Pravilnik o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05.,133/07., 156/08., 146/09., 123/10., 137/11.,61/12., 146/12. 160/13. i 137/15., dalje: Pravilnik)

3. Zakon o porezu na dohod ak (Nar. nov., br.

177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12.,125/13. 148/13. 143/14. i 143/14.)

4. Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br.95/05. – 137/15.)

5. Zakon o PDV-u (Nar. nov., br. 73/13., 99/13. –Rješenje Ustavnog suda RH, 148/13. i 143/14.)

6. Pravilnik o PDV-u (Nar. nov., br. 79/13., 85/13.,160/13. 35/14. i 130/15.)

7. Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 147/08., 18/11,78/12., 136/12. 73/13. i 26/15.)

8. „Stari“ Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br.109/07. i 54/13.)

9. Zakon o poticanju ulaganja (Nar. nov., br. 73/00.)

10. Zakon o poticanju ulaganja (Nar. nov., br.138/06. i 61/11.)11. Uredba o poticanju ulaganja (Nar. nov., br.

64/07.)12. NOVO: Zakon o poticanju ulaganja (Nar. nov.,

br. 102/15.)13. Zakon o slobodnim zonama (Nar. nov., br.

44/96., 92/05., 85/08. i 148/13.)14. Pravilnik o načinu izračuna izvršenih ulaganja i

iskorištenih potpora za ulaganja i o načinu po-rezne povlastice za korisnike slobodnih zona(Nar. nov., br. 122/08., 33/10. i 52/10. – ispr.)

15. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obra-

zovanju (Nar. nov., br. 123/03. – 139/13.)16. Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izo-brazbu (Nar. nov., br. 109/07., 134/07., 152/08. i14/14.)

17. Pravilnik o sadržaju evidencije državne potporeza obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 12/08.i 13/09.)

18. Pravilnik o državnoj potpori za istraživačko-ra-zvojne projekte (Nar. nov., br. 116/07.)

19. Pomorski zakonik (Nar. nov., br. 181/04., 76/07.,146/08., 61/11. 56/13. i 26/15.)

20. Pravilnik o postupku i načinu korištenja pravana porez po tonaži broda (Nar. nov., br. 90/13. i

87/15.)21. Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov., br.111/93. - 110/15.)

22. Zakon o poticanju investicija i unapređenju in-vesticijskog okruženja (Nar. nov., br. 111/12. i28/13. – bio je na snazi do 2. listopada 2015.)

23. Uredba o poticanju investicija i unapređenju in-vesticijskog okruženja (Nar. nov., br. 40/13.)

24. Uredba Komisije (EZ) br. 1998/2006 od 15. pro-sinca 2006. o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora– potpore male vrijednosti

25. Zakon o državnim potporama (Nar. nov., br.72/13. i 141/13., Novi: 47/14.)

26. Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara (Nar.nov., br. 44/01. - 148/13.)27. Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i po-

dručne (regionalne) samouprave prema stupnjurazvijenosti (Nar. nov., br. 158/13.).

Podsjećamo, prije predaje prijave poreza na dobi-tak porezni obveznici trebaju s nadležnom isposta-vom Porezne uprave uskladiti poreznu evidenciju oporeznom zaduženju i svim uplaćenim porezima(porez na dobitak, porez na dohodak, PDV, porez natvrtku i dr.) i riješiti razlike koje se javljaju kao manjeplaćen ili preplaćen porez.

Poduzetnike koji plaćaju porez po tonaži brodaumjesto porez na dobitak upućujemo na članak uRRiF-u br. 8/15., str. 93. - 97.

2. OBVEZNICI PODNOŠENJAPRIJAVE POREZA NA DOBITAK

Prijavu poreza na dobitak (obr. PD) obvezni su sa-staviti i predati nadležnoj ispostavi Porezne upravesvi obveznici poreza na dobitak.

Sukladno čl. 35. st. 2. Zakona o porezu na dobit,prijava poreza na dobitak podnosi se Poreznoj upravi najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja

za koje se utvrđuje porez na dobitak. Prema tome,poduzetnici kojima je porezno razdoblje jednako ka-lendarskoj godini prijavu poreza na dobitak za 2015.podnose najkasnije do 30. travnja 2016., i to nadlež-noj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištuodnosno prema prebivalištu ili uobičajenom boravi-štu kada je riječ o fizičkim osobama (obrtnicima) –obveznicima poreza na dobitak.

Sukladno čl. 63., st. 6. Općeg poreznog zakona, prijavu poreza na dobitak elektroničkim putem (sustav„ePorezna“) obvezni su podnijeti:

a.) svi srednji i veliki poduzetnici u smislu odreda-ba Zakona o računovodstvu, te

b.) svi obveznici poreza na dodanu vrijednost.Ostali porezni obveznici mogu prijavu poreza na

dobitak predati osobno u ispostavi Porezne uprave,poslati je preporučenom poštom ili je predati putemsustava „ePorezna“.

Najkasnije na dan podnošenja porezne prijavetreba uplatiti i razliku poreza na dobitak utvrđe-nu po prijavi. Prema tome, ako se obrazac PD po-nosi PU npr. 18. siječnja – toga dana treba platitiporez na dobitak!

Obveznik poreza na dobitak jest trgovačko druš-

tvo i druga pravna (i fizička) osoba rezident RH kojasamostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnostradi stjecanja dobitka ili drugih gospodarskih pro-cijenjenih koristi. Za prosudbu o tome je li drugapravna osoba porezni obveznik bitno je obavlja li onadjelatnost radi stjecanja dobitka, bez obzira na vrstudjelatnosti i pravni status. Prema tome, obvezniciporeza na dobitak su npr. i investicijski fondovi kojiimaju status pravne osobe, poslovne banke, štedio-nice i osiguravajuća društva .

Obveznici poreza na dobitak koji tijekom 2015.nisu obavljali poduzetničku djelatnost (u 2015. ne-maju evidentiranog prometa na transakcijskom raču-

nu niti evidentiranih poslovnih događaja na računi-ma glavne knjige, već samo početna stanja), ali su jeobavljali u prethodnim godinama (2014. i/ili ranije),obvezni su sastaviti i predati prijavu poreza na dobi-tak (obrazac PD) sa svim prilozima.


3/54

RRiF br. 1/16.

RAČUNOVODSTVO

2. 1. TUZEMNE POSLOVNEJEDINICE INOZEMNIH PODUZETNIKA

Obveznik poreza na dobitak je i tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika (nerezident), uk-ljučujući i poslovnu jedinicu inozemnog poduzetni-ka kojoj je mjesto poslovanja u slobodnoj zoni.

Tuzemnom poslovnom jedinicom inozemnog po-

duzetnika, nerezidenta, sukladno čl. 4. Zakona i čl. 7.Pravilnika o porezu na dobit, smatra se između ostalog: sjedište uprave inozemnog poduzetnika podružnica poslovnica tvornica radionica rudnik, kamenolom, plinski ili naftni izvor ili

bilo koje drugo mjesto iskorištavanja prirodnihbogatstava u RH

gradilište odnosno građevinski ili montažniprojekt koji čine stalnu poslovnu jedinicu samoako traju dulje od 6 mjeseci

obavljanje usluga (uključujući savjetodavneili poslovne usluge) – ako obavljanje usluga zaisti ili povezani posao (projekt) traje dulje od 3mjeseca za redom u bilo kojem razdoblju od 12mjeseci. Pritom se prekid do tjedan dana ne sma-tra prekidom kontinuiteta. Ako ista osoba (ili višeosoba) obavljajući uslugu stekne status poslovne jedinice, a usporedno radi na drugim nepoveza-nim projektima (poslovima) u razdoblju kraćemod 3 mjeseca, poslovna jedinica je obveznik po-reza na dobitak i za sve druge projekte odnosnoposlove neovisno o njihovu trajanju.

Poslovna jedinica koja je taj status dobila kontinu-

iranim obavljanjem usluga dulje od 3 mjeseca obve-zna je prijaviti se nadležnoj ispostavi PU najkasnijezadnji tjedan u kojemu su ispunjeni uvjeti za statusposlovne jedinice radi dobivanja poreznog broja. zastupnik koji u RH djeluje u ime inozemnog

poduzetnika, i to neovisno o tome kojom se po-slovnom aktivnošću bavi:a) ako ima i uobičajeno se koristi ovlastima za skla-

panje ugovora u ime inozemnog poduzetnikab) ako nema naredbene ovlasti, ali uobičaje-

no drži zalihe proizvoda ili trgovačke robe izkojih redovito obavlja isporuke u ime inoze-mnog poduzetnika.

Tuzemnom se poslovnom jedinicom inozemnogpoduzetnika NE smatra mjesto poslovanja inoze-mnog poduzetnika koji u RH: koristi prostore samo za skladištenje, rastavlja-

nje ili dostavu proizvoda ili robe drži zalihe proizvoda ili robe samo radi skladi-

štenja, rastavljanja ili dostave drži zalihe proizvoda ili robe samo radi prerade

od strane druge osobe drži mjesto poslovanja samo radi nabave proi-

zvoda ili robe odnosno prikupljanja informacijaza sebe

drži mjesto poslovanja samo za pripremne ili

pomoćne aktivnosti drži mjesto poslovanja za bilo koju kombinacijunavedenih aktivnosti.

Poslovnom jedinicom nerezidenta NE smatra seni obavljanje poslovanja preko posrednika, glavnog

ili drugog zastupnika sa samostalnim statusom kojiposlove za inozemnog poduzetnika obavlja u okvirusvoje redovite poslovne djelatnosti.

Podsjećamo, poslovna jedinica prema čl. 612. –618. Zakona o trgovačkim društvima treba biti upisa-na u sudski registar.

2.2. FIZIČKE OSOBEOBVEZNICI POREZA NA DOBITAK

Prijavu poreza na dobitak za 2015. godinu podnosi ipoduzetnik – fizička osoba (obrtnik, osoba koja obavljaslobodna zanimanja, poljoprivrednik koji vodi poslov-ne knjige i dr.) ako je u sustav poreza na dobitak ušao: dobrovoljno i ima rješenje Porezne uprave da je

obveznik poreza na dobitak na temelju podnese-noga vlastitog zahtjeva da će umjesto poreza nadohodak plaćati porez na dobitak i voditi poslovneknjige prema odredbama Zakona o računovodstvu;a) po „sili zakona“ prema čl. 2. st. 4. Zakona o pore-

zu na dobit ,

1. ako je u prethodnom poreznom razdoblju(u 2014.) ostvario ukupni primitak veći od3.000.000,00 kn; ili

2. ako je ispunio dva od sljedeća tri uvjeta :a) u prethodnom poreznom razdoblju (2014.)

ostvario je dohodak veći od 400.000,00 kunab) ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od

2.000.000,00 kuna (riječ je o knjigovodstvenojvrijednosti dugotrajne imovine na dan 31. pro-sinca 2014. koja se nalazila u Popisu DI)

c) u prethodnom poreznom razdoblju (2014.) pro-sječno je zapošljavao više od 15 radnika.

Više o prijelazu obveznika poreza na dohodak na

porez na dobitak pročitati u časopisu RRiF br. 12/15.

2.3. DRUŠTVA U STEČAJU

Obveznici poreza na dobitak jesu i društva u stečaju.Društva nad kojima je otvoren stečajni postupak

tijekom 2015. podnijet će dvije porezne prijave, i to: za razdoblje od 1. siječnja 2015. do dana koji

prethodi otvaranju stečaja, i za razdoblje od dana otvaranja stečaja do kraja

poslovne godine, tj. do 31. prosinca 2015.

2.4. DRUŠTVA U LIKVIDACIJI

Društva u likvidaciji podnose prijavu poreza na do-bitak za cijelo razdoblje likvidacije. Prema tome, druš-tva u likvidaciji podnose prijavu poreza na dobitak za2015. samo ako je u 2015. završen postupak likvida-cije, a prijava obuhvaća ukupno razdoblje likvidacije(od otvaranja do završetka), neovisno o tome koliko jemjeseci ili godina trajalo. Društvo u kojemu je postu-pak likvidacije započeo u 2015. ili ranije, a do 31. pro-sinca 2015. nije završio, NE podnose prijavu poreza nadobitak za 2015. Više o tome u t. 6.3.

2.5. OSTALI OBVEZNICI POREZA NA DOBITAK

U posebnim slučajevima obveznici poreza na do-

bitak jesu i tijela državne uprave, tijela područne


4/54

RRiF br. 1/16.

RAČUNOVODSTVO

(regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave,HNB, državne ustanove, ustanove jedinica područne(regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalnesamouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, poli-tičke stranke, sindikati, komore, udruge, umjetničkeudruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednicetehničke kulture, turističke zajednice, sportski klu-

bovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacijekoje u skladu s posebnim propisima obavljaju odre-đenu gospodarsku djelatnost čije bi neoporeziva-nje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica natržištu. Prema čl. 2. st. 7. Zakona, oni su obvezni uroku od 8 dana od dana početka obavljanja te gos-podarske djelatnosti upisati se u registar poreznihobveznika kojeg vodi Porezna uprava radi utvrđiva-nja obveza poreza na dobitak po osnovi obavljanjaodređene gospodarske djelatnosti. Podsjećamo načl. 6. st. 3. Pravilnika: Ako pravna osoba (npr. usta-nova) u svojim aktima o osnivanju nema cilj ostva-rivanje dobitka nego samo prihoda radi financiranja

svoje djelatnosti, a prihode stječe razmjenom dobarai usluga na tržištu, smatra se da obavlja djelatnost nanačin i uz uvjete po kojima tu djelatnost obavljaju ipoduzetnici koji su osnovani radi stjecanja dobitka.

3. TKO NIJE OBVEZAN PODNIJETIPRIJAVU POREZA NA DOBITAK

Prijavu poreza na dobitak NE podnose one prav-ne osobe koje sukladno čl. 2. Zakona nisu obvezniciporeza na dobitak, ali pod uvjetom da ne obavljajugospodarsku djelatnost čije bi neoporezivanje dove-lo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu. Poreznu prijavu NE PODNOSE:

tijela državne uprave, jedinice područne (regio-nalne) samouprave i lokalne samouprave državne ustanove, ustanove jedinica područne

samouprave i ustanove jedinica lokalne samou-prave

Hrvatska narodna banka državni zavodi vjerske zajednice političke stranke, sindikati, komore, udruge, za-

klade i fundacije otvoreni investicijski fondovi.U uputi Porezne uprave o sastavljanju i podno-

šenju porezne prijave obveznika poreza na dobitak

svake godine navodi se kako porezni obveznici regi-strirani u trgovačkom registru koji nakon registracije nisu obavljali poduzetničku djelatnost, te nemajuevidentiranog prometa na žiro-računu, niti eviden-tiranih poslovnih promjena u poslovnim knjigama(osim prometa pri uplati ili unosu temeljnog kapita-la), NISU obvezni dostaviti prijavu poreza na dobit. U nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svomsjedištu oni trebaju dostaviti samo Izjavu da od da-tuma registracije nisu obavljali poduzetničku dje-latnost. Međutim, na žiro-računu ovih poduzetnikaevidentirane su naknade banke za troškove platnogprometa i „a vista“ kamata po novčanim sredstvima

od uplate temeljnog kapitala, što ukazuje da je riječo nastalim poslovnim događajima koji će rezultiratigubitkom (ili dobitkom) poslovne godine. Zato smomišljenja da i ovi poduzetnici trebaju podnijeti prijavu poreza na dobitak. U njoj će iskazati porezni

gubitak koji mogu prenositi sljedećih pet godina i ubudućim poreznim razdobljima mogu ga iskoristitiza umanjenje porezne osnovice.

4. DOKUMENTACIJA KOJASE PREDAJE POREZNOJ UPRAVI

Poduzetnici kojima je porezno razdoblje jedna-

ko kalendarskoj godini obvezni su najkasnije do 30.travnja 2015. nadležnoj ispostavi Porezne upraveprema svom sjedištu odnosno prema prebivalištu iliuobičajenom boravištu, kada je riječ o fizičkim oso-bama – obveznicima poreza na dobitak, dostaviti:

1. prijavu poreza na dobitak za 2015. (obrazac PD)2. bilancu na obrascu POD-BIL3. račun dobitka i gubitka na obrascu POD-RDG –

ako nisu dostavljeni u propisanim rokovima u FINA-u.(Sukladno čl. 46., st. 5. Pravilnika, Bilanca i RDG koje jepoduzetnik dostavio u propisanim rokovima FINA-i radistatističkih potreba i javne objave, smatraju se dostavlje-nima Poreznoj upravi uz prijavu poreza na dobitak. Ali

Porezna uprava može unatoč tome zatražiti od poduzet-nika dostavljanje Bilance i RDG-a uz obrazac PD)

4. pregled neiskorištenoga prenesenog poreznoggubitka po godinama njegova nastanka (ako se pre-nosi porezni gubitak iz prethodnih godina)

5. evidenciju o isplaćenim predujmovima dobitka (ako je poduzetnik tijekom 2015. isplaćivao preduj-move udjela u dobitku). Više o tome u članku o sa-stavljanju Bilance u ovom broju časopisa

6. pregled podataka za plovila, zrakoplove, apar-tmane i kuće za odmor ako se ovom dugotrajnommaterijalnom imovinom obavljala registrirana djelat-nost iznajmljivanja u svrhu razonode, športa ili rekre-

acije. (Više o tome uz pojašnjenje red.br. 5. obr. PD)7. obračun za svote korištenih državnih potpora,poreznih olakšica, oslobođenja ili poticaja te propi-sane obrasce izvještaja ovisno o pojedinoj vrsti pore-znog oslobođenja ili olakšice

8. porezni obveznici koji su koristili olakšice pre-ma Zakonu o poticanju ulaganja prilažu presliku po-tvrde o statusu korisnika potpore, te godišnje pisanoIzvješće o korištenju poticajnih mjera, o izvršenju in-vesticijskog projekta, prihvatljivim troškovima te oču-vanju predmetne investicije i otvorenih radnih mjesta

9. poduzetnici koji su koristili poreznu olakšicu natemelju reinvestiranog dobitka prilažu dokumentaci-

ju navedenu i pojašnjenu uz red. br. 28. obrasca PD10. izjavu o načinu korištenja više plaćenog po-reza na dobitak ako je predujmovima plaćeno višeporeza u odnosu na obračunanu poreznu obvezu uobrascu PD

11. konačni obračun turističke članarine – obra-zac TZ

12. poduzetnici koji su proveli vrijednosno uskla-đenje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine obvezni su dostaviti posebnu evidenciju osvotama amortizacije i vrijednosnog usklađenja odpočetka uporabe određene dugotrajne imovine (višeo tome uz red. br. 18. obr. PD)

13. u slučaju statusnih promjena (spajanja i pripajanja): bilancu, račun dobitka i gubitka s danom kojiprethodi datumu nastanka statusne promjene, Rješe-nje o upisu statusne promjene u trgovački registar teUgovor o statusnoj promjeni


5/54

RRiF br. 1/16.

RAČUNOVODSTVO

14. fizičke osobe (obrtnici) koji su postali obve-znici poreza na dobitak u 2015. dostavljaju početnubilancu na dan 1. siječnja 2015.

15. poduzetnici koji obavljaju poduzetničku dje-latnost u inozemstvu i u poreznoj prijavi (red. br. 54.obr. PD) iskazali su uračunavanje poreza plaćenogu inozemstvu dostavljaju dokaz o plaćenom porezu

u inozemstvu i obračune koji su dostavljeni inoze-mnim poreznim vlastima16. poduzetnici koji su tijekom godine plaćali po-

rez po odbitku dostavljaju Pregled plaćenog porezapo odbitku (prikazan je u nastavku)

17. osobe koje su obveznici poreza na dobitaksamo za dio svoje djelatnosti (npr. udruge, športskadruštva, turističke zajednice i sl.) obvezne su uz obra-zac PD dostaviti i bilancu i račun dobitka i gubitkasastavljen u skladu sa Zakonom o računovodstvu zadio poslovanja za koji se utvrđuje porezna osnovica.Uz navedena izvješća, za dio poslovnih aktivnosti kojise ne oporezuje porezom na dobitak, treba dostaviti

izvješća sastavljena prema posebnim propisima zaneprofitne organizacije.18. drugu dokumentaciju na zahtjev Porezne upra-

ve – npr. bruto-bilancu.19. trgovačka društva koja umjesto poreza na dobi-

tak plaćaju "porez po tonaži broda", a pritom obav-ljaju druge djelatnosti koje su oporezive porezom nadobitak, za njih vode posebnu analitičku evidencijui samo za njih podnose obrazac PD. Više o tome uRRiF-u br. 8/15., str. 93.

Ako se iz opravdanih razloga (npr. bolest) po-rezna prijava preda poslije 30. travnja, treba pri-

ložiti odgovarajuću dokumentaciju o tome kakobi PU prihvatila razlog kašnjenja i zaprimila po-reznu prijavu. Dokaz mora biti odobren potpisom voditelja ispostave PU.

5. POREZ PO ODBITKU

Poduzetnici koji su plaćali naknade inozemnimosobama, koje nisu fizičke osobe, a riječ je o nakna-dama koje se oporezuju porezom po odbitku su-kladno čl. 31. Zakona, obvezni su uz prijavu porezana dobitak dostaviti pregled svih isplaćenih naknadas podatcima o nazivu inozemnog primatelja (pravne

osobe), datumu i svoti isplate, uplaćenom porezu poodbitku te primijenjenoj stopi poreza po odbitku.Obveza dostavljanja ovakvog pregleda Poreznoj up-ravi zajedno s prijavom poreza na dobitak proizlazi izčl. 51. st. 11. Pravilnika o porezu na dobit.

Podsjećamo, porez po odbitku plaća se po stopi od15 % na kamate te na autorska prava i druga pravaintelektualnog vlasništva (prava na reprodukciju, pa-tente, licencije, zaštitni znak, dizajn ili model, proi-zvodni postupak, proizvodne formule, nacrt, plan,industrijsko ili znanstveno iskustvo i druga sličnaprava) koje se plaćaju inozemnim poduzetnicima.Porez po odbitku plaća se i na usluge istraživanjatržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizor-ske usluge, plaćene inozemnim osobama. Porez po odbitku NE plaća se na isplate kamata i autorskihnaknada ako je riječ o povezanim društvima iz ra-zličitih država članica EU pod uvjetom da je isplata

obavljena stvarnom korisniku društva druge državečlanice EU ili poslovnoj jedinici društva sa sjedištemu RH, koja se nalazi u drugoj državi članici EU, a pre-ma odredbama iz čl. 31.b, 31.c i 31.d Zakona. Pritomovi uvjeti moraju biti ispunjeni neprekidno najma-nje 24 mjeseca.

Prema čl. 31. st. 10. Zakona, porez po odbitkupo stopi od 20 % obvezno se treba platiti na sve vrste usluga koje su plaćene osobama koje imajusjedište ili mjesto stvarne uprave, odnosno nad-zora poslovanja u državama koje se smatraju po-reznim utočištima ili financijskim centrima, osimdržava članica EU-a te država s kojima je RH sklo-pila i primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvo-strukog oporezivanja. Popis ovih država objavljen je na internetskim stranicama MF PU: AmeričkiDjevičanski otoci, Andora, Anguilla, Antigva i Bar-buda, Aruba, Bahami, Bahrain, Belize, Bermuda,Britanski Djevičanski otoci, Dominica, Gibraltar,

Grenada, Guernsey, Jersey, Kajmanski otoci, Ku-kovi otoci, Liberia, Liechtenstein, Maršalovi oto-ci, Monaco, Montserrat, Nauru, Niue, Nizozemski Antili, Otočje Turks i Caicos, Otok Man, Panama,Samoa, Sejšeli, Sveta Lucija, Sveti Kristofor i Nevis,Sveti Vincent i Grenadini te Vanuatu.

Porez po odbitku po stopi od 12 % plaća se na dividende i udjele u dobitku isplaćene pravnim oso-bama – nerezidentima, ako se isplaćuju iz dobitkaostvarenog poslije 29. veljače 2012. godine. U slučajuisplate udjela u dobitku (dividendi) koji je ostvarenu 2012. godini, a riječ je o tuzemnom poduzetniku

(isplatitelju) kojemu je porezno razdoblje jednakokalendarskoj godini (1. 1. do 31. 12. 2012.), dobitakovog poreznog razdoblja treba podijeliti s 12 mjese-ci i obvezu poreza po odbitku utvrditi za razdobljeod mjeseca ožujka do prosinca 2012. Pritom trebaistaknuti kako se porez po odbitku na spomenutenaknade NE plaća ako je Hrvatska zaključila među-narodni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa zemljom gdje je sjedište ino-poduzetnikakojemu se isplaćuje naknada uz uvjet da je ugovoru primjeni i ako je ino-poduzetnik dostavio „Zahtjevza umanjenje porezne obveze, izuzimanje porezne ob-veze...“ odnosno potvrdu o rezidentnosti nadležnoga

inozemnog poreznog tijela. Porez po odbitku NE plaća se na dividende i

udjele u dobitku ako se isplaćuju iz dobitka ostva-renog do 29. veljače 2012. godine.

Nadalje, prema čl. 31.c) Zakona, porez po odbit-ku na dividende i udjele u dobiti NE plaća se kadase dividende i udjeli u dobiti isplaćuju društvu kojeima jedan od oblika na koji se primjenjuje zajednič-ki sustav oporezivanja koji vrijedi za matična i povezana društva iz različitih država članica EU, akoprimatelj dividende ili udjela u dobiti ima najmanje

10 % udjela u kapitalu društva koje ih isplaćuje i to uneprekidnom razdoblju od 24 mjeseca. Navedeno sene primjenjuje ako je razvidno da isplata dividendi zacilj ima izbjegavanje ili utaju poreza.


6/54

RRiF br. 1/16.

RAČUNOVODSTVO

Pregled plaćenog poreza po odbitku može imati sljedeći oblik i sadržaj:

Tek.br.

NAZIVINOZEMNOGPRIMATELJA

PREDMETOPOREZIVANJA

SVOTA NAKNADE(osnovica za

obračun porezapo odbitku)

DATUMISPLATE

SVOTAISPLAĆENENAKNADE

STOPAPOREZA

POODBITKU

UPLAĆENPOREZ POODBITKU

1. „M & M Co.”Monaco

Promidžbene usluge(Rn. 496 od 16.5.15.)

74.800,00 kn10.000,00 EUR

30. 5. 2015. 8.000,00 EUR 20 % 14.960,00 kn

2. „BlissCo.“,New York, SAD

Porezno savjetovanje(Rn. br. 587 od 2.8.15.)

28.500,00 kn5.000,00 USD

20. 8. 2015. 4.250,00 USD 15 % 4.275,00 kn

3. “Azuro Co.”Genova, Italia

Udjel u dobitku40.000,00 kn5.326,23 EUR

19. 10. 2015. 4.687,08 EUR 12% 4.800,00 kn

Ukupno uplaćeno poreza po odbitku

„Kontico“ d.o.o.OIB: 12345678900Zagreb, Vlaška 68 U Zagrebu 15. travnja 2016.

„Kontico” d.o.o.Direktor:Ivan Ivić

6. RAZDOBLJE ZA KOJESE UTVRĐUJE POREZ NA DOBITAK

Sukladno čl. 29. st. 1. Zakona, porez na dobitakutvrđuje se za porezno razdoblje koje je, u pravilu,kalendarska godina.

Porezna uprava može na zahtjev poreznog obveznikaodobriti da se porezno razdoblje i kalendarska godinarazlikuju. O tome izdaje rješenje poreznom obvezniku.

Tako su na primjer privatne ustanove – obveznici

poreza na dobitak čija je djelatnost vezana za „škol-sku godinu“ mogle zatražiti od Porezne uprave da imi poslovna godina obuhvaća razdoblje od 1. rujna do31. kolovoza. U tom su slučaju ove ustanove suklad-no rješenju Porezne uprave trebale predati prijavuporeza na dobitak za razdoblje od 1. rujna 2014. do31. kolovoza 2015. najkasnije do 31. prosinca 2015.Izabrano porezno razdoblje do sada se nije moglomijenjati 5 godina, ali posljednje izmjene Zakona ovosu razdoblje skratile na 3 godine.

Prema čl. 29. st. 3. Zakona, porez na dobitak možese utvrditi i za dio poslovne godine, što znači da ćekod nekih poreznih obveznika prijava poreza na do-

bitak (obrazac PD) za 2015. i Račun dobitka i gubitkakao jedno od financijskih izvješća obuhvaćati razdo-blje kraće od godine dana, a Bilanca će se sastavljatina posljednji dan poreznog razdoblja za koje se pod-nosi porezna prijava.

Razdoblje za utvrđivanje poreza na dobitak za dioposlovne godine utvrđuje se: ako je poduzetnik registriran (osnovan) tijekom

poslovne godine (npr. 10. listopada 2015.) ako je u 2015. došlo do statusnih promjena (spa-

janja, pripajanja ili podjele društva) ako je poduzetnik premještao sjedište ili uprav-

ljanje poslovima iz inozemstva u tuzemstvo (ili

obratno) u tijeku 2015. ako je u 2015. otvoren postupak stečaja ili likvi-dacije

ako je u 2015. okončan postupak stečaja ili likvi-dacije.

O tome detaljnije u nastavku.

6.1. NOVOOSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

U skladu s čl. 29. st. 3. Zakona za novoosnovanodruštvo odnosno društvo upisano u sudski registartijekom 2015. koje je imalo poslovnih aktivnosti utoj godini porez na dobitak utvrđuje se za razdobljeod datuma upisa u trgovački registar do dana 31. pro-sinca 2015.

6.2. PODUZETNICI KOJI SU PREMJESTILISJEDIŠTE ILI UPRAVLJANJE POSLOVIMAIZ INOZEMSTVA U HRVATSKU ILI OBRATNO

Za društvo koje je premještalo sjedište ili uprav-ljanje poslovima iz inozemstva u tuzemstvo porez nadobitak utvrđuje se za razdoblje od datuma premje-štanja do 31. prosinca 2015., dok se za društvo koje je premještalo sjedište ili upravljanje poslovima iztuzemstva u inozemstvo porez na dobitak utvrđuje zarazdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu go-dinu (1. siječnja 2015.) do premještanja u inozemstvo.

6.3. POSTUPAK LIKVIDACIJE Ako je tijekom 2015. nad društvom otvoren postu-

pak likvidacije koji u 2015. nije još okončan, poreznase prijava (zajedno s temeljnim financijskim izvješći-ma) sastavlja za razdoblje od 1. siječnja 2015. do danakoji prethodi otvaranju postupka likvidacije. Zaključ-na bilanca koja se sastavlja na dan prije otvaranja po-stupka likvidacije ujedno je i početna likvidacijska bi-lanca. Ako takva bilanca ne postoji, vrijednost imovinei obveza utvrđuje se procjenom (čl. 18. st. 3. Zakona).

Ali i za vrijeme postupka likvidacije kada se nastojidovršiti prije započete poslovne aktivnosti, naplatitipotraživanja i unovčiti preostalu imovinu kako bi se

podmirile obveze, društvo i dalje ostaje obveznikomporeza na dobitak.

Za društvo nad kojim se provodi likvidacija pro-pisano je jedno razdoblje oporezivanja za cijeli po-


7/54

RRiF br. 1/16.

RAČUNOVODSTVO

stupak likvidacije – od otvaranja do okončanja li-kvidacije neovisno o trajanju, što znači da ono možeobuhvatiti i više kalendarskih godina.

Ako je tijekom 2015. okončan postupak likvidacije koji je započet u 2014. ili ranije, porezna se prijava(zajedno s temeljnim financijskim izvješćima) sastav-lja od dana otvaranja postupka likvidacije do dana

njezina okončanja, što znači za ukupno razdoblje li-kvidacijskog postupka koje može obuhvatiti i nekolikokalendarskih godina. Iako Zakon nije precizirao pojamkraja likvidacije, smatramo da je to datum kada je za-ključena likvidacija i na koji se sastavlja izvješće o pro-vedenoj likvidaciji te podnosi prijava trgovačkom suduza brisanje društva iz sudskog registra.

Kada je tijekom 2015. nad društvom otvoren i za- vršen postupak likvidacije, porezni obveznik treba za2015. podnijeti dvije prijave poreza na dobitak: prvuza porezno razdoblje od 1. siječnja 2015. do dana kojiprethodi otvaranju postupka likvidacije i drugu zarazdoblje od dana otvaranja postupka likvidacije do

dana njezina okončanja.Po okončanju likvidacije sastavlja se Završna bi-lanca za razdoblje likvidacije koja pokazuje imovinukoja će se raspodijeliti, na likvidacijski dobitak ili li-kvidacijski gubitak. Imovina se na kraju likvidacijeprocjenjuje po tržišnoj vrijednosti. Ako je kod likvi-dacije došlo do izuzimanja imovine ili se imovina ko-ristila za ulaganja, osnovica poreza na dobitak pove-ćava se sukladno odredbama iz čl. 7. Zakona.

6.4. STATUSNE PROMJENE

Razdoblje oporezivanja obuhvaća dio poslovnegodine i u slučajevima kada je tijekom godine došlo

do statusnih promjena – spajanja, pripajanja ili po-djele društva.

6.4.1. Spajanje društava

Kod spajanja trgovačkih društava , dva ili više tr-govačkih društava spajaju se u novo društvo. Svakose od ovih spojenih društava briše iz sudskog registra(i iz registra poreznih obveznika) bez provedenog po-stupka likvidacije. Društvo koje je nastalo ovim spaja-njem upisuje se u sudski registar kao novo društvo (snovim OIB-om). Ono kao pravni slijednik preuzimasva prava i obveze spojenih društava.

Društva (porezni obveznici) koja prestaju s radom

zbog spajanja dostavljaju PU prijavu poreza na dobi-tak (zajedno s bilancom i računom dobitka i gubitka)za razdoblje od 1. siječnja 2015. do dana koji prethodidanu upisa spajanja u sudski registar. Prijavi se prila-že Rješenje trgovačkog suda o upisu spajanja.

Novo društvo nastalo spajanjem podnosi prijavuporeza na dobitak (zajedno s bilancom i računom do-bitka i gubitka) za razdoblje od dana upisa spajanja usudski registar do 31. prosinca 2015.

6.4.2. Pripajanje društva

Kod pripajanja jednog ili više trgovačkih društava

drugom trgovačkom društvu bez postupka likvidacijedruštva koje se pripaja, društvo koje se pripaja brišese iz sudskog registra (i iz registra poreznih obveznika)pa je stoga obvezno podnijeti prijavu poreza na dobi-tak (zajedno s bilancom i računom dobitka i gubitka)

za razdoblje od 1. siječnja 2015. do dana koji prethodidanu upisa pripajanja u trgovački registar. Prijavi pri-laže Rješenje trgovačkog suda o upisu pripajanja.

Društvo – „preuzimatelj“ kojemu se pripaja drugodruštvo (ili više njih) nema obvezu sastavljanja prijave poreza na dobitak s danom koji prethodi danuupisa pripajanja u sudski registar, jer ono ne prekida

poslovno i porezno razdoblje (niti mijenja svoj OIB),već nastavlja djelatnost s imovinom društva koje muse pripojilo. Sastavlja poreznu prijavu za razdoblje od1. siječnja do 31. prosinca 2015.

Postupkom pripajanja u poreznom smislu smatrase i pripajanje obrta trgovačkom društvu pod uvje-tom da je obrt obveznik poreza na dobitak. To se naj-češće pojavljuje kada je vlasnik obrta ujedno i jediničlan društva i ima namjeru imovinu, obveze i kapitalobrta prenijeti u društvo i dalje u društvu nastavitiobavljati djelatnost.

Iako iz prakse trgovačkog suda proizlazi nemoguć-nost prijenosa cjelokupne djelatnosti obrta na druš-

tvo (jer nije riječ o dvjema pravnim osobama), većsamo prijenos imovine (i obveza), u poreznom smi-slu „zakon o porezu na dobit ne ograničava moguć-nost prijenosa djelatnosti obrta na trgovačko društvo,a ovisno o načinu na koji se to učini utvrđuju se mo-žebitne posljedice takvog poslovnog događaja“ , piše umišljenju Ministarstva financija ( MF Kl.: 410-01/08-01/1541; Urbroj: 513-07-21-01/09-2 od 27. veljače2009.). Budući da je obrtnik obveznik poreza na dobit,te vodi poslovne knjige prema propisima o računo-vodstvu, pri unosu obrta u društvo treba postupiti kaopri pripajanju jednog društva drugom društvu.

6.4.3. Podjela društvaKod podjele društva razlikujemo:a) Razdvajanje društva – riječ je o statusnoj pro-

mjeni kojom jedno društvo nestaje, bez postupkalikvidacije, a svoju imovinu i obveze prenosi na dvaili više novoosnovanih ili postojećih društava (druš-tva „preuzimatelji”). U slučaju razdvajanja, poreznorazdoblje je razdoblje koje se nastavlja na posljednjuposlovnu godinu do dana razdvajanja.

Kada se u postupku razdvajanja imovina i obvezeprenose na već postojeće društvo - preuzimatelja,za njega se porezno razdoblje ne mijenja. Uz pore-znu prijavu za cijelo razdoblje u kojemu se dogodila

statusna promjena, preuzimatelj dostavlja Poreznojupravi rješenje o upisu promjene u sudski registar irješenje trgovačkog suda o upisu promjene te Bilancudijela društva koji se pripojio.

Kada se u postupku razdvajanja imovina i obvezeprenose na novoosnovano društvo – preuzimatelja,njegovo porezno razdoblje obuhvaća razdoblje oddana odvajanja s osnivanjem do 31. prosinca.

b) Odvajanje društva - riječ je o statusnoj pro-mjeni kojom jedno društvo prenosi jednu ili višedjelatnosti na jedno ili više društava koja se osniva- ju ili na jedno ili više postojećih društava (društvo/a„preuzimatelj/i”). Prijenos djelatnosti predstavlja

prijenos ukupne imovine i obveza koje se pripisujudijelu trgovačkog društva koje organizacijski čini za-sebno poslovanje.

U slučajevima podjele, društvo koje prestaje trebapostupiti na način kao i društvo koje se pripaja, tj.


8/54

RRiF br. 1/16.

RAČUNOVODSTVO

treba dostaviti Poreznoj upravi financijska izvješća iporeznu prijavu s nadnevkom koji prethodi nadnev-ku upisa podjele u sudski registar, rješenje trgovačkogsuda o upisu podjele te početne Bilance društava na-stalih podjelom, kako bi Porezna uprava imala poda-tak o pravnim slijednicima.

7. PRELAZAK OPOREZIVANJA POREZOMNA DOHODAK NA POREZ NA DOBITAK

Obrtnici i pripadnici slobodnih zanimanja – obve-znici poreza na dohodak koji su u 2015. postali obve-znicima poreza na dobitak trebali su, sukladno čl. 16.Zakona o porezu na dobit, na dan 1. siječnja 2015. sa-staviti početnu bilancu i početi voditi poslovne knjigeprema Zakonu o računovodstvu.

Na kraju 2015. (prve poslovne godine u kojoj je po-slovao kao „dobitaš“) ovaj je poduzetnik obvezan ra-čunovodstveni dobitak iz računa dobitka i gubitka za2015. uvećati i umanjiti za svote pojedinih pozicija izpočetne bilance.

Dobitak prve poslovne godine povećava se (nared. br. 19. obr. PD) za svote iz početne bilance:

1. vrijednost zatečenih zaliha2. dane predujmove za dobra i usluge3. potraživanja od kupaca za robu i usluge smanje-

na za PDV 4. potraživanja od kupaca za prodane predmete

(stvari) dugotrajne imovine iz popisa dugotrajneimovine smanjena za PDV

5. aktivna vremenska razgraničenja6. zahtjeve za povrat poreza na dodanu vrijednost

i istovrsnih poreza.Dobitak prve poslovne godine smanjuje se (na

red. br. 34. obr. PD) za svote iz početne bilance:1. obveze prema dobavljačima za robu i usluge

smanjene za priznati pretporez2. obveze za primljene predujmove od kupaca za

robu i usluge smanjene za PDV 3. obveze za obračunane, a neisplaćene plaće4. pasivna vremenska razgraničenja5. dugoročna rezerviranja6. obveze za porez na promet i istovrsne poreze.Više o prelasku oporezivanja s poreza na dohodak

na porez na dobitak pročitati u RRiF-u, br. 12/15.

8. STOPA POREZA NA DOBITAK

Na ostvareni dobitak za 2015. (iskazan u obr. PDkao porezna osnovica) primjenjuje se proporcional-na stopa od 20 %.

9. SASTAVLJANJE GODIŠNJE PRIJAVEPOREZA NA DOBITAK OBRAZAC PD

U svrhu izračuna osnovice poreza na dobitak po-lazi se od računovodstvenog dobitka kao polazneporezne osnovice koja se povećava za stavke nave-dene čl. 7. Zakona i smanjuje za stavke navedenečl. 6. Zakona o porezu na dobit. Poduzetnici koji suiskazali računovodstveni gubitak povećavaju ga zastavke navedene čl. 6. Zakona i smanjuju ga za stavkenavedene čl. 7. Zakona – što ih iz računovodstvenoggubitka može dovesti do poreznog dobitka. Pritomse pojavljuje razlika između računovodstvenog i po-reznog dobitka (gubitka) koja može biti privremena

(neutralizirat će se u budućnosti) ili stalna (nikadase neće neutralizirati odnosno ukinuti). Porezni uči-nak privremenih razlika dovodi do pojave odgođeneporezne imovine ili odgođene porezne obveze. Višeo tome pročitati u RRiF-u br. 1 u članku o sastavlja-nju bilance (računi 080 i 260). Nastavno, podatci nared. br. 17., 18., 20. (moguće), 21., 22. i 23. obrasca

PD utječu na nastanak privremenih razlika, dok sena red. br. 20., 29., 30., 31. i 33. obrasca PD unosepodatci kojima se u tekućem poreznom razdobljuukidaju privremene razlike nastale (i prikazane) unekom od prethodnih poreznih razdoblja. Najčešćiutjecaj na stvaranje privremenih razlika imaju pore-zno nepriznati troškovi vrijednosnih usklađenja za-liha i financijske imovine, trošak amortizacije obra-čunan po stopi koja je viša od one koja proizlazi izkorisnog vijeka trajanja sredstva, vrijednosna uskla-đenja potraživanja od kupaca i rezerviranja.

Porezno nepriznati rashodi iskazani na red. br. 5.do 16., 19. i 24. i podatci na red. br. 25., 27., 29. (mo-

guće), 31. (moguće), 32. i 34. obrasca PD nemaju uči-nak na pojavu odgođene porezne imovine ili odgo-đene porezne obveze. Jednako tako, i dio podatakana red. br. 20. (vrijednosno usklađenje i otpisi potra-živanja) mogu imati obilježje trajne razlike ako je riječo definitivno otpisanom potraživanju koje je poreznonepriznato. Razlika između računovodstvenog i po-reznog dobitka koja se pojavljuje zbog ovih poreznonepriznatih troškova je trajna – ona se neće neutrali-zirati u nekom od budućih poreznih razdoblja.

U nastavku dajemo objašnjenja u vezi s popunja-vanjem obrasca PD nastojeći pomoći našim čitatelji-ma tako da pojedini redni broj obrasca PD povežemo

s odgovarajućim računima iz RRiF-ova računskogplana (XIX. izdanje, 2014.).

II. POVE∆ANJE DOBITKA/SMANJENJEGUBITKA

Na redne brojeve koji slijede u obrascu PD (od 5do 25) unose se porezno nepriznati rashodi za koje sepovećava dobitak iskazan na red. br. 3. obr. PD, odno-sno smanjuje gubitak iskazan na red. br. 4. obr. PD.

Kada je riječ o prvotno iskazanom gubitku, oviporezno nepriznati rashodi ne samo što će umanji-ti gubitak već poduzetnika mogu dovesti do „pore-

znog dobitka“, odnosno mogu utjecati na stvaranjeosnovice poreza na dobitak i posljedično tome pla-ćanje poreza.

Osim porezno nepriznatih rashoda, dobitak seuvećava (gubitak umanjuje) i za neke prihode (red.br. 25.) koji poprimaju obilježje „poreznih prihoda“ jer tijekom 2015. nisu evidentirani na kontima razre-da 7 niti su kao računovodstveni prihodi uključeni uračun dobitka i gubitka. O tome više uz pojašnjenjered. br. 25. obr. PD.

5. – AMORTIZACIJA(čl. 12. st. 13., 16., 17., 18. i 19. ZAKONA)

Na ovaj redni broj upisuje se:a) svota amortizacije iznad propisane svote su-

kladno čl. 12., st. 13. Zakona, odnosno amortiza-


9/54

RRiF br. 1/16.

RAČUNOVODSTVO

cija obračunana na nabavnu vrijednost osobnihautomobila i drugih sredstava za osobni prije-voz koja prelazi 400.000,00 kn po jednom sred-stvu, uključujući i pripadajući PDV

b) svota amortizacije plovila, zrakoplova, apartma-na i kuća za odmor te svi pripadajući troškovi uvezi s korištenjem ove dugotrajne materijalne

imovine, sukladno čl. 12., st. 16., 17. i 18. Zakonac) svota troškova operativnog najma plovila, zrako-plova, apartmana i kuća za odmor te svi pripa-dajući troškovi nastali po osnovi korištenja oveimovine tijekom poreznog razdoblja (2015.), akopoduzetnik nije na temelju poslovnog najma oveimovine ostvario prihod najmanje u visini troš-kova najma (sukladno čl. 12., st. 16. i 19. Zako-na). Prema tome, ako trošak operativnog najmaplovila za razdoblje od 1. 1. do 31. 12. 2015. izno-si 60.000,00 kn a poduzetnik je u 2015. godiniostvario prihod od iznajmljivanja ovog plovilaturistima u svoti od 58.000,00 kn – svi troškovi

u vezi s ovim plovilom (najam, gorivo, vezi i dr.)porezno su nepriznati i uvećavaju osnovicu po-reza na dobitak na red. br. 5. obr. PD.

Riječ je o trajno porezno nepriznati rashodima. AMORTIZACIJA OSOBNIH AUTOMOBILA I DRU-

GIH SREDSTVA ZA OSOBNI PRIJEVOZ ČIJA JE NA-BAVNA VRIJEDNOST VE∆A OD 400.000,00 kn (čl. 12.st. 13. Zakona)

Sukladno čl. 12. st. 13., amortizacija za osobneautomobile i druga sredstva za osobni prijevoz pri-znaje se do 400.000,00 kn troška nabave po jednomsredstvu, i to u visini 70 % amortizacije kao poreznopriznatog troška (odnosno 100 % ako se na temelju

tog automobila obračunava plaća u naravi). Među-tim, ako je nabavna vrijednost osobnog automobilaveća od 400.000,00 kn, trošak amortizacije obraču-

nan na vrijednost koja prelazi 400.000,00 kn uvećanza pripadajući PDV u cijelosti je porezno nepriznatitrošak, neovisno o tome obračunava li se na temeljunjega plaća u naravi. Navedeno se odnosi samo naprijevozna sredstva nabavljena u razdoblju od 2005.(ne i ranije) neovisno o tome jesu li kupljena ili uze-ta u financijski leasing. Iznimno, ova se odredba NE

odnosi na ona prijevozna sredstva koja služe isklju-čivo za registriranu djelatnost najma ili prijevoza(čl. 12., st. 13. Zakona).

Svota porezno nepriznatog troška amortizacije zaova prijevozna sredstva izračunat će se ovisno o stopiamortizacije koju je poduzetnik primijenio. Više o obra-čunu amortizacije pročitati u ovom broju časopisa.

Primjer:

Trgovačko društvo posjeduje dva osobna automo-bila: BMW nabavljen u siječnju 2012., čija je nabavna

vrijednost 430.000,00 kn (račun R-1 od 12. siječ-

nja 2012. glasio je na 528.900,00 kn (vrijednostisporuke 430.000,00 + 23 % PDV-a 98.900,00).Kod nabave BMW-a nije priznato 30 % pretpore-za na osnovicu 400.000,00 kn, a pretporez obra-čunan na osnovicu veću od 400.000,00 u cijelostinije priznat.

Mercedes C klase nabavljen 20. ožujka 2015. Ra-čun dobavljača glasi na 525.000,00 kn (vrijednostisporuke 420.000,00 + 25 % PDV-a 105.000,00).Kod nabave Mercedesa pretporez u cijelosti nijepriznat i ulazi u nabavnu vrijednost osobnogautomobila (525.000,00 kn).

U 2015. ovi se osobni automobili amortiziraju pri-

mjenom godišnje stope amortizacije od 20 %.Obračun amortizacije za osobne automobile čija je nabavna vrijednost veća od 400.000,00 kn:

Datumnabave

Osobniautomobil

marka

NABAVNAVRIJEDNOST

GODIŠNJA% am.

Mjeseciuporabeu 2015.

Ukupnasvota

amortizacije

Svota am.obračunanana osnovicu

od 400.000,00

70% POREZNOPRIZNATE

AMORTIZACIJE

30% POREZNONEPRIZNATE

AMORTIZACIJE

PDV na 30% amAMORTIZACIJA

30% NEPRIZNA-TOG PRETPOREZA(NV 400.000,00)

UKUPNOPOREZNO

NEPRIZNATITROŠAK

(čl. 7. Zakona)

Svotaamortizacije

OBRAČUNANANA OSNOVICU

iznad400.000,00

PDV naporezno

nepriznatuamortizaciju

(MV. iznad400.000,00)

UKUPNOPOREZNO

NEPRIZNATITROŠAK

(čl. 12. st.13. Zakona)

0 1 2 3 4 5 6 7 = (6 x 70 %) 8 = (6 x 30 %) 9 10 = (8 + 9) 11 = (5 - 6) 12 13 = (11 + 12)

12.1.2012. BMW 430.000,00 20% 12 mj. 86.000,00 80.000,00 56.000,00 24.000,00 5.520,00 29.520,00 6.000,00 1.380,00 7.380,00

20.3.2015. Mercedes 525.000,00 20% 9 mj. 78.750,00 60.000,00 42.000,00 18.000,00 — 18.000,00 18.750,00 — 18.750,00

Ukupno: 955.000,00 164.750,00 47.520,00 26.130,00

Uključeno u red. br. 2. obr. PD

red. br. 7. obr. PD

red. br. 5. obr. PD

Obračun amortizaci je za osobne automobile či ja je nabavna vri jednost veća od 400.000,00 kn:

Amortizacija PDV-a obračunanog na nabavu vrijednosti iznad 400.000,00 kn kod automobila nabavljenih od 1.1.2010 do 29.2.2012.

U nabavnu vrijednost uključeno je 25% PDV-a

Obračun porezno nepriznate amortizacije i pripa-dajućeg PDV-a na nabavnu vrijednost 400.000,00 kn

a) za osobni automobil nabavljen u razdoblju od 1.

1. 2010. do 29. 2. 2012. (u našem primjeru u si- ječnju 2012.) kod kojeg se pri nabavi nije prizna-lo 30 % pretporeza, već se on amortizira tijekomkorisnog vijeka trajanja automobila.

BMW (za 12 mjeseci)

30 % amortizacije: 400.000,00 x 20 % = 80.000,00 knx 30 % = 24.000,00 kn

Amortizacija 30 % nepriznatog pretporeza pri na-

bavi auta: 27.600,00 kn x 20 % = 5.520,00 knb) za osobni automobil nabavljen poslije 1. 3. 2012.(u našem primjeru u ožujku 2015.) kod kojeg sepri nabavi nije mogao priznati pretporez, već semorao uključio u nabavnu cijenu automobila.


10/54

RRiF br. 1/16.

RAČUNOVODSTVO

Mercedes C klasa (za 9 mjeseci)30 % amortizacije: [(400.000,00 x 20 %) : 12 mj.] x 9

mj. = 60.000,00 kn x 30 % = 18.000,00 knObračun porezno nepriznate amortizacije i pri-

padajućeg PDV-a na nabavnu vrijednost iznad400.000,00 kn

BMW (za 12 mjeseci)

30.000,00 kn x 20 % = 6.000,00 kn Amortizacija 100 % nepriznatog pretporeza obra-

čunanog na NV od 30.000,00 kn pri nabavi:6.900,00 kn x 20 % = 1.380,00 knMercedes C klasa (za 9 mjeseci)[(125.000,00 x 20 %) : 12 mj.] x 9 mj. = 18.750,00 knNa temelju prethodnog izračuna na red. br. 5. obr.

PD upisala bi se svota od 26.130,00 kn porezno ne-priznatog troška amortizacije i pripadajućeg PDV-au vezi s osobnim automobilima čija nabavna vrijed-nost prelazi 400.000,00 kn.

PLOVILA, ZRAKOPLOVI, APARTMANI I KU∆E ZAODMOR (čl. 12. st. 16. ZAKONA)

Poduzetniku koji u dugotrajnoj materijalnoj imo-vini ima evidentirana plovila, zrakoplove, apartmanei kuće za odmor, porezno priznatim rashodom sma-tra se amortizacija ove imovine i svi drugi troškovi uvezi s njezinim korištenjem pod uvjetom da je:

a) poduzetnik registriran za obavljanje djelatnostiiznajmljivanja i/ili prijevoza plovilima i zrako-plovima odnosno za djelatnost iznajmljivanjaapartmana i kuća za odmor.

b) na osnovi korištenja plovila i zrakoplova u po-reznom razdoblju ostvario prihod najmanjeu visini od 7 % nabavne vrijednosti plovila tj.zrakoplova. (Plovilom se smatra brod ili brodica

(jahta) i čamac unutarnje plovidbe koje služi ra-zonodi, športu ili rekreaciji te najmu. Zrakoplo-vom se NE smatra zrakoplov koji služi za redovi-ti i izvanredni zračni prijevoz putnika).

c) na osnovi korištenja apartmana i kuća za od-mor u poreznom razdoblju ostvario prihodnajmanje u visini od 5 % nabavne vrijednostiapartmana tj. kuće za odmor.

Iznimno, u prvoj godini nabave i u godini otuđenja(prodaje) spomenute imovine, sukladno čl. 22., st. 9.Pravilnika, uvjetovana visina prihoda po osnovi korište-nja te imovine može se utvrditi razmjerno broju mjesecikorištenja imovine. Na primjer, ako je poduzetnik pro-

dao jahtu u travnju 2015. u svrhu priznavanja troškovau vezi s ovim plovilom u 2015. trebao je ostvariti prihodnajmanje u visini od 2,33 % nabavne vrijednosti ove jahte jer se u izračun stope uzima se 4 mjeseca.

Ako uvjeti iz čl. 12. st. 16. Zakona nisu zadovoljeni,trošak amortizacije obračunan za porezno razdoblje(2015.) i svi drugi pripadajući troškovi nastali u vezi

s korištenjem spomenute imovine u 2015. nisu pore-zno priznati rashodi i uvećavaju osnovicu poreza nadobitak na red. br. 5. obr. PD.

Poduzetniku koji plovilo, zrakoplov, apartmane ilikuću za odmor koristi na temelju poslovnog najma(operativnog leasinga) troškovi najma i drugi troš-kovi u vezi s korištenjem ove imovine bit će porezno

priznati samo pod uvjetom da je u 2015., na osnovinjihovog korištenja poduzetnik ostvario prihod naj-manje u visini troškova najma. Ako taj uvjet nije za-dovoljen, osnovica poreza na dobitak uvećava se zasve troškove koji su u 2015. nastali u vezi s korište-njem ove imovine.

Prema tome, plovila, zrakoplovi, apartmani i kućeza odmor smatraju se poslovnom imovinom samo uzuvjet da zadovoljavaju kriterije navedene u čl. 12., st.16. Zakona. Ako član društva (fizička osoba) ovu imo-vinu djelomično koristi i za privatne potrebe, trebao je ispostaviti račun na tržišnu cijenu najma (ili prijevoza), obračunati PDV i račun podmiriti. U suprot-

nom to se smatra privatnim troškom i predstavlja do-hodak tog člana društva.Poduzetnik koji ostvaruje prihode od pružanja

turističkih usluga tako da kombinacijom više turi-stičkih usluga zaračunava jednu cjelovitu uslugu, ane svaku uslugu pojedinačno (npr. sedmodnevni najam apartmana zajedno s korištenjem trim-kabinetai čamca) – u svrhu priznavanja troškova sukladno čl.12. st 16. Zakona treba osigurati vjerodostojne ispra-ve o pruženoj kombinaciji turističke usluge odnosnosastaviti kalkulaciju cijene usluge iz koje će biti razvi-dan prihod od svake pojedinačne usluge. Ujedno tre-ba osigurati vjerodostojne isprave o rashodima koji

su nastali na temelju korištenja spomenute imovineu poslovne svrhe.Prema odredbama iz čl. 22., st. 11. Pravilnika, po-

duzetnici koji u dugotrajnoj imovini imaju plovila,zrakoplove, apartmane i kuće za odmor sukladno čl.12., st. 16. Zakona obvezni su sastaviti Pregled poda-taka za svako pojedino plovilo, zrakoplov, apartmanili kuću za odmor, u kojemu se navodi: vrsta sred-stva/imovine, nabavna vrijednost, ostvareni prihodna osnovi korištenja sredstva/imovine u poreznomrazdoblju, amortizacija u poreznom razdoblju te pri-padajući troškovi koji su nastali u vezi s korištenjemove imovine u poreznom razdoblju prema vrsti troška

(npr. gorivo, popravci, osiguranje i dr.). Ovaj se pre-gled predaje na Poreznu upravu uz prijavu porezana dobitak za 2015. Predlažemo sastavljanje pregle-da na sljedeći način:

PREGLED PODATAKA za plovila, avione, apar-tmane i kuće za odmor sukladno čl. 12., st. 16. Zako-na o porezu na dobit

Pretplatite se na

RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2016.Najkompletniji priručnik u Hrvatskoj


11/54

RRiF br. 1/16.

RAČUNOVODSTVO

Nabavna

vrijednost

Ostvareni

Amortizacija

Troškovi u vezi s korištenjem

Vrsta troška Svota538.000,00 46.800,00 26.900,00 održavanje 5.400,00

režijski troškovi (el.energija, voda i dr.)

7.900,00

Nabavnavrijednost

Ostvareni

Amortizacija


Vrsta troška Svota

890.000,00 248.600,00 89.900,00 Gorivo 34.100,00

Vez 19.600,00

Održavanje 12.400,00

Nabavnavrijednost

Ostvareni

Amortizacija


Vrsta troška Svota

1.200.000,00 81.200,00 120.000,00 Gorivo 18.700,00

Vez 26.400,00

U Orebiću, 15. travnja 2016.Direktor

M. S.

„Marino“ d.o.o.OIB: 12345678911Orebič, Luka 7

primatelja. Pod poslovnim partnerom smatrase osoba s kojima postoji poslovni odnos ili seočekuje da će se on uspostaviti. Osim darova,u reprezentaciju ulaze i troškovi ugošćavanjaposlovnih partnera, za njih plaćeni troškoviodmora, športa, rekreacije i razonode, zakupaautomobila, plovila, zrakoplova, kuća za od-

mor i drugi slični izdatci.Reprezentacijom se NE smatraju proizvo-

di i roba iz asortimana samog poduzetnikakoji su prilagođeni za te svrhe s oznakom„nije za prodaju“, te drugi reklamni predme-ti s nazivom tvrtke, proizvoda i drugog obli-ka reklame (šalice, čaše, stolnjaci, olovke, ro-kovnici, suncobrani, i dr.) dani za uporabu uprodajnom prostoru kupca. U ovom slučajuriječ je o promidžbi koja je u cijelosti pore-zno priznati trošak. Ako se takvi predmetidaju potrošačima, a njihova je pojedinačna vrijednost bez PDV-a do 160,00 kn - ponovo je riječ o promidžbi (čl. 7., st. 6. Zakona). Re-prezentacijom se NE smatraju sponzorstvaako je zauzvrat učinjena promidžba tvrtke,proizvoda ili znaka sponzora ili darovatelja.

Pretporez po ulaznim računima za repre-zentaciju ne može se priznati i uključuje se utrošak reprezentacije koji se dijeli: 30 % pore-zno priznati trošak reprezentacije i 70 % pore-zno nepriznati trošak.

Vrijednost isporuke 1.200,00 kn+ 25 % PDV-a 300,00 kn nepriznati pretporez

Reprezentacijas PDV-om 1.500,00 kn

30 % porezno priznatitrošak 450,00 kn

70 % porezno nepriznatitrošak 1.050,00 kn

red.br. 6. Obr. PD

Na ovaj redni broj unosi se i 70 % troška reprezenta-cije s pripadajućim PDV-om u vezi s uporabom vlastitihproizvoda, robe i usluga za potrebe reprezentacije. Koduzimanja robe i gotovih proizvoda s vlastitog skladišta

za potrebe reprezentacije treba obračunati PDV. Osno-vica za obračun PDV-a je nabavna vrijednost robe od-nosno cijena proizvodnje gotovih proizvoda. Takođerse za korištenje vlastitih usluga za potrebe reprezenta-cije – primjerice u ugostiteljstvu, obračunava PDV i tona osnovicu koju čini ukupni trošak obavljenih usluga.

Cijena proizvodnje gotovog proizvoda(ili nabavna vrijednost trgovačke robe) 1.000,00 kn+ 25 % PDV-a 250,00 knUkupno s PDV-om 1.250,00 kn

30 % porezno priznati

trošak 375,00 kn

70 % porezno nepriznati trošak

reprezentacije 875,00 kn

red.br. 6. Obr. PD

U ovom primjeru poduzetnik može u cijelosti pri-

znati amortizaciju i troškove u vezi s korištenjem apartmana jer je 46.800,00 kn prihoda što jeviše od prihoda u visini 5 % nabavne vrijednosti(538.000,00 x 5 % = 26.900,00 kn), i

plovila Reful jer je ostvario prihod 248.600,00 knšto je više od prihoda u visini 7 % (nabavne vrijednosti 890.000,00 x 7 % = 62.300,00 kn).

Amortizacija i svi drugi troškovi u vezi s korište-njem motornog jedrenjaka ne mogu se priznati jer je poduzetnik po osnovi korištenja ovog jedrenjakaostvario prihod od 81.200,00 kn, a sukladno čl. 12., st.16. Zakona trebao je po osnovi ovog broda ostvaritiprihod od 84.000,00 kn (1.200.000,00 x 7 %). U ovom

slučaju ukupni troškovi ovog jedrenjaka u svoti od165.100,00 kn unose se na red. br. 5. obr. PD.

Napomena: U našem primjeru sastavljanjaObrasca PD polazimo od pretpostavke kako nijebilo povećanja dobitka za troškove na red. br. 5.

6. – 70 % TROŠKOVA REPREZENTACIJE(čl. 7. st. 1. t. 3. ZAKONA)

Na ovaj se redni broj unosi 70 % reprezentacije s pri-padajućim PDV-om kao trajno porezno nepriznati ras-hod sukladno čl. 7. st. 1. t. 3. Zakona i čl. 23. Pravilnika.

Troškovima reprezentacije s pripadajućim PDV-

om smatraju se darovi sa ili bez utisnutog znakatvrtke ili proizvoda, sukladno čl. 7. st. 1. t. 3. Zakona,koji su dani poslovnom partneru, njegovom opuno-moćeniku ili nekoj drugoj osobi, ako za to ne postojipravna obveza ili neka druga povezanost s uslugom


12/54

RRiF br. 1/16.

RAČUNOVODSTVO

Više o troškovima reprezentacije i promidžbe pro-čitati u RRiF-u br. 11/15.

Unosom podataka na red. br. 6. obr. PD. povećavase porezna osnovica za 70 % troškova reprezentacijes pripadajućim PDV-om koji nisu priznati u poreznesvrhe, a iskazani su u ukupnoj svoti rashoda na red.br. 2. obr. PD.

Podatke za redni broj 6. obr. PD uzimamo s računa4180, 4630, 4631 i 4632.U našem primjeru na temelju prikazanih izračuna

70 % porezno nepriznanih troškova reprezentacijeiznosi 1.925,00 kn.

7. – 30 % TROŠKOVA ZA OSOBNI PRIJEVOZ(čl. 7. st. 1. t. 4. ZAKONA)

Na ovaj redni broj unosi se 30 % troškova s pripa-dajućim PDV-om nastalih u svezi s vlastitim ili unaj-mljenim motornim vozilima i drugim sredstvima zaosobni prijevoz (osobni automobil, plovilo, helikop-

ter, zrakoplov i sl.) poslovodnih, rukovodnih i drugihzaposlenih osoba. U daljnjem tekstu radi jednostav-nosti rabi se izraz „osobni automobili“. Riječ je otrajno porezno nepriznatom trošku koji se odnosina 30 % troškova amortizacije, registracije, goriva,popravaka, otpisa auto-guma, i dr.

Međutim, ako se na osnovi korištenja ovih sred-stava za osobni prijevoz utvrđuje plaća, tada su sviovi troškovi u cijelosti porezno priznati. Bitno jenaglasiti kako se pretporez kod nabave osobnih au-tomobila ne priznaje niti za one osobne automobileza koje se obračunava plaća nekome od zaposlenika.Isto vrijedi i za račune za gorivo, servis itd. pa stoga

u ovom slučaju 30 % bruto svote računa predstavljaporezno priznati trošak.Sukladno čl. 7. st. 1. t. 4. Zakona, riječ je o porezno

nepriznatim troškovima s pripadajućim PDV-om,ovisno o tome je li osobni automobil:

a) u vlasništvu trgovačkog društva – 30 % troška amortizacije, goriva, registracije, troškova teku-ćeg održavanja (rezervni dijelovi, usluge servisaza popravak i sl.), pranja automobila, auto-gu-ma i dr.

b) u financijskom leasingu - 30 % troška amortiza-cije, goriva, troškova tekućeg održavanja, auto-guma i 30 % svih drugih troškova koje po ugo-

voru snosi korisnik financijskog leasinga (npr.naknada koju leasing društvo zaračuna korisni-ku za registraciju vozila, osiguranje, imovinskiporez na cestovna vozila i sl.)

c) u poslovnom najmu (operativni leasing) – 30 %troška naknade po ugovoru o najmu, troška go-riva i svih drugih troškova koje po ugovoru snosikorisnik najma

d) rent a car – 30 % troška za uslugu rent a cara itroška goriva.

Kod osobnih automobila koji su u vlasništvu trgo-vačkog društva (poreznog obveznika), troškovi osigu-ranja (obveznog i kasko) u cijelosti su porezno priznati

trošak i ovdje se NE unose. Isto se odnosi i na plaćeniporez na cestovna motorna vozila, plaćeni porez naplovila te naknade i pristojbe koje se obvezno premaposebnim propisima plaćaju pri registraciji sredstavaza osobni prijevoz (naknada za ceste i posebna nakna-

da za okoliš). Troškovi kamata kod osobnih automobi-la u financijskom leasingu jesu troškovi financiranja i100 % su porezno priznati trošak te se ovdje NE unose.Navedeno se odnosi na sva prijevozna sredstva neovi-sno o njihovoj nabavnoj vrijednosti.

Kod osobnih automobila i drugih sredstava zaosobni prijevoz čija je nabavna vrijednost veća od

400.000,00 kn, u obračun 30 % porezno nepriznatihtroškova uzima se svota amortizacije obračunana naosnovicu od samo 400.000,00 kn (dio nabavne vrijed-nosti) kao što je prikazano u tablici (stupac br. 9) uzred. br. 5. obr. PD. Svota amortizacije obračunana naosnovicu iznad 400.000,00 kn u cijelosti je poreznonepriznati trošak i unosi se na red. br. 5. obr. PD.

Podatke za red. br. 7. obrasca PD uzimamo s ana-litičkih računa, pri čemu možemo već tijekom godi-ne rabiti one na kojima se izdvojeno i posebno knjiži30 % porezno nepriznatih troškova u vezi s uporabomosobnih automobila za osobni prijevoz: 4046, 4056,4076, 4126, 4131, 4144, 4147, 4321 i 46762.

Izmjene Zakona o PDV-u u posljednjih šest godi-na posljedično su utjecale i na obračun porezno ne-priznatih troškova u vezi s osobnim automobilimakoji se nalaze u poslovnim knjigama poduzetnika i još uvijek u cijelosti nisu amortizirani. Kada je riječo amortizaciji osobnih automobila, pozornost trebaobratiti na sljedeće:

a) Poduzetnici koji su pri nabavi osobnih auto-mobila do kraja 2009. u cijelosti priznali pret-porez, a ovi automobili nisu u cijelosti amorti-zirani, bili su obvezni u 2015. na 30 % mjesečneamortizacije obračunavati PDV po stopi od 25 %(neovisno o tome što je pri nabavi možda bio

priznat pretporez po stopi od 22 %) te u svrhuobračuna PDV-a mjesečno ispostavljati račune„za vlastitu potrošnju“. Ovo je uređeno i Pravil-nikom o PDV-u (čl. 157. st. 5.). Za ove automobi-le se na red. br. 7. obr. PD unosi svota koju čini30 % amortizacije osobnog automobila + 25 %PDV-a obračunanog na 30 % amortizacije.

b) Poduzetnici koji su osobni automobil nabavi-li u razdoblju od 1. siječnja 2010. do 29. velja-če 2012. pri nabavi nisu smjeli priznati 30 %pretporeza i evidentirali su ga kao „dugotrajnuimovinu“ koja se amortizira odvojeno od osob-nog automobile ali po istoj amortizacijskoj sto-

pi. Za ove automobile se na red. br. 7. obr. PDunosi 30 % amortizacije osobnog automobila +amortizacija nepriznatog pretporeza.

c) Poduzetnici koji su osobni automobil naba- vili poslije 1. ožujka 2012. nemaju pravo napriznavanje pretporeza, već PDV iskazan naulaznom računu ulazi u nabavnu vrijednostosobnog automobile pa tako i u osnovicu zaamortizaciju. Osobnim automobilima za čijunabavu nije dopušten odbitak pretporeza sma-traju se motorna vozila iz Carinske tarife, tarif-ne oznake 8703 konstruirana prvenstveno zaprijevoz osoba (osim vozila iz Carinske tarife,

tarifne oznake 8702 – motorna vozila za prijevoz deset ili više putnika uključujući i voza-ča), uključujući motorna vozila tipa „karavan”,„kombi”, „trkaći automobili“ te „pickup“ vozilakoja nisu razvrstana u tarifnu oznaku 8704. Kod


13/54

RRiF br. 1/16.

RAČUNOVODSTVO

nabave motornih vozila s oznakom N1 od 20.ožujka 2014. pretporez se može priznati samoza ona koja su razvrstana u tarifnu oznaku 8703Carinske tarife i nisu predmet oporezivanja po-sebnim porezom na motorina vozila. Međutim,s motrišta poreza na dobit, vozila kategorije N1smatraju se „teretnim vozilima“.

Na red. br. 7. obr. PD unosi se 30 % amortizacijeosobnog automobila. Napomena: Obračun amortizacije za automo-bile prikazani su u red. br. 5. obr. PD.

Troškovi u vezi s osobnim automobilima i dru-gim sredstvima za osobni prijevoz koja se izravnokoriste u obavljanju određene djelatnosti kao npr.auto-škole, taksi službe, djelatnosti iznajmljivanjasredstava prijevoza, pomoć na cesti i vodi, djelat-nosti izvođenja i/ili održavanja plinskih, vodovod-nih i drugih instalacija, hitnih intervencija i drugeslične djelatnosti ako sredstva za osobni prijevozsluže isključivo za obavljanje takvih djelatnosti,priznaju se 100 % (čl. 25., st. 2. Pravilnika). U vezis ovim osobnim automobilima dopušteno je i pri-znavanje pretporeza (čl. 136., st. 5. Pravilnika oPDV-u).

U našem primjeru pretpostavimo da 30 % troško-va za osobni prijevoz iznosi 20.840,20 kn.

8. – MANJKOVI NA IMOVINI IZNAD VISINE UTVR-ĐENE ODLUKOM HGK-a, ODNOSNO HOK-a(čl. 7. st. 1. t. 5. ZAKONA)

Na ovom rednom broju iskazuju se manjkovi naimovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatskegospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtnič-ke komore, u smislu propisa o Zakona i Pravilnika oPDV-u, po kojoj osnovi se ne plaća porez na dohodakako je odluku da se ne tereti odgovorna osoba donioupravni odbor, nadzorni odbor ili skupština trgovač-kog društva, a zbog nepostojanja objektivne moguć-nosti utvrđivanja osobne odgovornosti radnika, članadruštva ili druge fizičke osobe za koje se nije mogloteretiti odgovornu osobu pa stoga ovaj manjak nepredstavlja nečiji dohodak, već je porezno nepriznatirashod koji uvećava osnovicu poreza na dobitak. Ri- ječ je o trajno porezno nepriznatom rashodu.

Prema tome, na ovaj redni broj unosi se prekomjer-ni manjak uvećan za pripadajući PDV . Više o manjko-vima s poreznog i računovodstvenog motrišta proči-tajte u prilogu „Popis (inventara) imovine i obveza nadan 31. prosinca 2015.“ uz časopis RRiF br. 11/15.

NOVO: Kako se porezno nepriznati trošak manjko-va dobara promatra u smislu propisa o PDV-u, premanajnovijim izmjenama Pravilnika o PDV-u (Nar. nov.130/15.), manjak dobara zbog proteka roka trajanjanije porezno priznat ako je poduzetnik ova dobra na-bavio unutar tri mjeseca prije isteka otpisnog roka.I ovaj se manjak uvećan za pripadajući PDV unosi nared. br. 8. obr. PD. Iznimno navedeno NE odnosi sena dobra čiji je rok trajanja manji od tri mjeseca. Po-datak za ovaj redni broj uzima se s konta 4832, 4839(dio), 7042 i 7133.

U našem primjeru pretpostavimo da prekomjernimanjak uvećan za pripadajući PDV iznosi 6.840,51 kn.

9. – RASHODI UTVRĐENI U POSTUPKU NADZORA(čl. 7. ZAKONA)

Ako u postupku nadzora Porezna uprava utvrdi dasu određeni troškovi nastali u vezi skrivenih isplatadobitka te izuzimanja dioničara, članova društva ili„obrtnika – dobitaša“ te s njima povezanim osobama,a evidentirani su kao poslovni rashodi bez obračuna iplaćanja poreza na dohodak, na ove će troškove uve-ćane za pripadajući PDV porezni nadzor obračunatiporez na dohodak, prirez i obvezne doprinose, a za-tim za sve ovo uvećati osnovicu poreza na dobitak nared. br. 9. obr. PD.

Pod spomenutim se povezanim osobama s članomdruštva ili dioničarom razumijevaju rodbinski ili bliskopovezane osobe. Riječ je o dvostrukom oporezivanju,prvo porezom na dohodak a zatim porezom na dobitak.

Sukladno čl. 26.a. Pravilnika o porezu na dobit ,poduzetnici su obvezni voditi „Evidenciju o troš-kovima učinjenim za privatne potrebe fizičkihosoba“ koji su nastali vezi sa skrivenim isplatamadobitka odnosno izuzimanjima te povlasticama.Evidencija treba sadržavati najmanje ove podatke:nadnevak nastalih troškova, ime i prezime, adresute OIB osobe kojoj su podmireni ovi troškovi, vrstutroškova te svotu nastalih troškova.

Primjer:

U postupku nadzora inspektor Porezne upra-ve ustanovio je kako je trgovačko društvo „Kontico“podmirilo troškove „službenog“ puta u Argentinu ulipnju 2015. za člana društva Ivića: aviokarta, hotel idnevnice u ukupnoj svoti od 14.600,00 kn. Troškovisu proknjiženi u glavnoj knjizi na temelju računa iobračuna službenog puta. U postupku nadzora utvr-đeno je kako nije bila riječ o službenom putu već oprivatnom putovanju člana društva Ivića. Stoga se ovitroškovi smatraju izuzimanjem i podliježu porezu nadohodak od kapitala od 40 % (+ prirez), u skladu s čl.30., st. 2. i čl. 51., st. 1. Zakona o porezu na dohodak.Preračunavanje neto svote u bruto svotu (prirez 18 %):

14.600,00 x 1,893939 = 27.651,51 kn brutoObračun poreza na dohodak:27.651,51 x 40 % = 11.060,60 kn

Obračun prireza :11.060,60 x 18 % = 1.990,91 kn

Obračunani i plaćeni porez na dohodak od kapital(+ prirez) u svoti od 13.051,51 kn knjižen je na teret raču-na „rashodi utvrđeni u postupku nadzora“ 4890 / 1000.

Na redni broj 9 obr. PD unosi se bruto svota rasho-da utvrđenog u postupku nadzora 27.651,51 kn

10. – TROŠKOVI PRISILNE NAPLATE POREZAI DRUGIH DAVANJA (

čl. 7. st. 1. t. 6. ZAKONA)Na ovom se rednom broju iskazuje svota troškova

nastalih u vezi s prisilnom naplatom poreza i drugih da-vanja za koje se povećava osnovica poreza na dobitak.


14/54

RRiF br. 1/16.

RAČUNOVODSTVO

Riječ je o pristojbama, troškovima čuvanja i sl., a NE osvoti poreza koji je predmet prisilne naplate niti o za-teznoj kamati. Ovo je trajno porezno nepriznati trošak.

Podatak se uzima s konta 4841.U našem primjeru pretpostavimo da troškovi pri-

silne naplate poreza iznose 4.200,00kn.

11. – TROŠKOVI KAZNI ZA PREKRŠAJEI PRIJESTUPE(čl. 7. st. 1. t. 7. ZAKONA)

Unose se kazne koje trgovačkom društvu (tj. obve-zniku poreza na dobitak) izriču mjerodavna upravnai sudska tijela. Ovo je trajno porezno nepriznati tro-šak. Riječ je o kaznama koje terete pravnu osobu, aodnose se na prometne prekršaje, kazne zbog nepla-ćanja poreza, neizdavanja računa, i druge kazne zaprivredne prijestupe (rn. 484 – dio). Sudski troškovii zatezne kamate koje je sud obračunao smatraju seporezno priznatim rashodom.

Ako je kazna za odgovornu osobu u trgovačkomdruštvu plaćena na teret trgovačkog društva, tada ovasvota u pravilu predstavlja dohodak od nesamostal-nog rada (neto) i treba je preračunati na bruto svo-tu. Kada su obračunani doprinosi, porez i prirez, ovakazna poprima obilježje porezno priznatog troška. Međutim, zanimljivo je istaknuti kako je Ministarstvofinancija prije nekoliko godina imalo za jedan dio ka-zni drukčije stajalište: „… Kazne koje plaća društvo zaprometne prekršaje koje počine radnici društva obav-ljanjem poslova svojega radnog mjesta za to društvo, nemogu se smatrati njihovim (izravnim ili neizravnim)priljevima koji im pritječu na temelju rada po osnovi

radnog odnosa za to društvo, pa se po toj osnovi radni-cima ne utvrđuje i ne oporezuje dohodak od nesamo-stalnog rada…. društvo je za iznos plaćenih kazni započinjene prometne prekršaje u poreznom razdobljuobvezno uvećati osnovicu poreza na dobit.“ ( MF Kl.:410-01/07-01/1723; Ur.br.: 513-07-21-01/08-3 od 5. ožuj-ka 2008.). U tom slučaju prema mišljenju Ministarstva,kazna za prometni prekršaj nije dohodak već je pore-zno nepriznati trošak i unosi se na red. br.11. obr. PD.

U našem primjeru trošak kazni iznosi 3.600,00 kn.

12. – ZATEZNE KAMATE IZMEĐUPOVEZANIH OSOBA(čl. 7. st. 1. t. 8. ZAKONA)

Na ovaj se redni broj unosi trošak zateznih ka-mata koje su proistekle iz odnosa povezanih osoba– neovisno o tome je li zateznu kamatu zaračunalotuzemno ili inozemno povezano društvo (rezidentili nerezident). Naime, za razliku od zateznih kamataizmeđu nepovezanih osoba koje se smatraju poreznopriznatim rashodom (NE unose se na ovaj redni broj),zatezne kamate između povezanih osoba porezno sunepriznati rashod. Pritom je bitno provjeriti je li vje-rovnik „povezana osoba“ s motrišta poreznih propisa.

Podatak za red. br. 12. obr. PD uzima se s konta 4701.Pritom se sukladno čl. 13. Zakona o porezu na do-

bit , povezanim osobama smatraju osobe kod kojih jedna osoba sudjeluje izravno ili neizravno u upravi,nadzoru ili kapitalu druge osobe, ili iste osobe sudje-

luje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapita-lu društva. Nadalje, povezanim osobama iz čl. 7. Za-kona smatraju se rodbinski ili blisko povezane osobe.

Povezanim osobama smatraju se osobe iz čl. 40.a– 41. Općega poreznog zakona te čl. 13. i 14. Zakona oporezu na dobit.

Ako se zatezne kamate obračunane na osnovi

duga plaćaju povezanom društvu – inozemnompoduzetniku (nerezidentu) i pritom se obračunava,obustavlja i uplaćuje porez po odbitku, osnovica po-reza na dobitak (na red. br. 12. obr. PD) povećava seza svotu zatezne kamate smanjenu za plaćeni porezpo odbitku.

Primjer:

1. U svibnju 2015. na temelju primljenog terećenjaplaćene su zatezne kamate tuzemnom poveza-nom društvu po stopi od 12,35 % godišnje u svo-ti od 260,00 kn.

2. Povezano društvo iz Republike Bosne i Hercego-

vine dostavilo je obračun zateznih kamata u svotiod 722,00 kn. Pri isplati zatezne kamate obraču-nan je i uplaćen porez po odbitku 15 % (722,00 x15 % = 108,30 kn), a razlika od 613,70 kn uplaćena je povezanom trgovačkom društvu u BiH.

4743 - Zatezne kamate

između povezanih osoba

(1) 260,00

(2) 722,00

1000 - Transakcijski račun

u banci

2432 - Obveze za porezpo odbitku

(4) 108,30

260,00 (1)108,30 (4)

613,70 (5)

23211 - Obveze za zateznu

kamatu prema

povezanim društvima

(3) 108,30(5) 613,70

Porezno

nepriznati rashod260,00 + 613,70 na red. br. 12

obr. PD

S0 X 722,00 (2)

108,30 (3)

U našem primjeru: 873,70 kn i riječ je o trajno po-rezno nepriznatom rashodu.

13. – POVLASTICE I DRUGI OBLICIIMOVINSKIH KORISTI(čl. 7. st. 1. t. 9. ZAKONA)

U čl. 7. st. 1. t. 9. Zakona propisano je povećanjeosnovice poreza na dobitak za povlastice i drugeoblike imovinskih koristi danih fizičkim ili pravnimosobama da nastane odnosno ne nastane određenidogađaj, tj. da se određena radnja obavi, primjeri-ce, bolje ili brže nego inače ili da se propusti obaviti.Ovo je trajno porezno nepriznati rashod.

BITNO! Ako je povlastica ili druga imovinska ko-rist dana fizičkoj osobi i temeljem nje je, kao na drugidohodak, obračunan i porez na dohodak (+ prirez)te propisani doprinosi, sukladno čl. 7., st. 2. Zakona,taj se „dohodak“ ipak NE smatra porezno priznatimtroškom, već se za njega uvećava i osnovica poreza

na dobitak. Prema tome, na ovaj redni broj unosi sesvota povlastice s pripadajućim PDV-om, porezomna dohodak, prirezom te obveznim doprinosima.

U našem primjeru: Ø


15/54

RRiF br. 1/16.

RAČUNOVODSTVO

14. – RASHODI DAROVANJA IZNAD DOPUŠTENIH(čl. 7. st. 1. t. 10. ZAKONA)

Ovdje se unose rashodi darovanja iznad 2 % uku-pno ostvarenih prihoda u 2014. jer se smatraju po-rezno nepriznatim rashodom. Ovo je trajno poreznonepriznati rashod.

Prema čl. 7. st. 7. Zakona pod darovanjima se sma-traju darovanja u novcu i naravi učinjena u Hrvat-skoj za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne,zdravstvene, humanitarne, športske, vjerske, eko-loške i druge općekorisne svrhe udrugama i dru-gim osobama koje navedene djelatnosti obavljajuu skladu s posebnim propisima. Pod drugim se oso-bama smatraju i tijela državne, lokalne i područne(regionalne) samouprave. Stoga proizlazi da su po-rezno priznate i donacije za projekte koje financiralokalna samouprava u području športa, obrazovanjai drugih djelatnosti što je spomenuto još u prošlo-godišnjoj Uputi PU za sastavljanje prijave poreza na

dobitak. Darovanja u novcu moraju se doznačiti natransakcijski račun (žiro-račun) ovih osoba, a ako sudarovane stvari, nužno je posjedovati vjerodostojnuispravu o darivanju na kojoj će primatelj dara svojim potpisom potvrditi primitak stvari. U darovanjau naravi treba uključiti i pripadajući PDV.

U darovanja ulaze i plaćeni troškovi za zdravstve-ne potrebe fizičkih osoba (za operativne zahvate, li- ječenje, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala i dr.)koji nisu pokriveni osnovnim, dopunskim i privatnimzdravstvenim osiguranjem odnosno plaćanje troško-va koje snose same fizičke osobe, ali pod uvjetom dasu uplate obavljene izravno na žiro-račun primatelja

dara ili zdravstvene ustanove kod koje se liječenjeobavlja . Ako je darovani lijek ili ortopedsko pomagalo,darovatelj treba imati vjerodostojnu ispravu. U troško- ve darovanja uključuju se i plaćeni troškovi za zdrav-stvene potrebe zaposlenika i ne smatraju se plaćom.

Iznimno, neka darovanja jesu porezno priznatitrošak i onda kada njihova svota prelazi 2 % uku-pnog prihoda prethodne godine. U skladu s čl. 7., st.7. Zakona, to su:

a) darovanja koja su dana prema odlukama nad-ležnih ministarstva o provedbi financiranjaposebnih programa i akcija - pojedini projektiministarstava kao i suglasnost ministarstva po-

jedinim projektima koje poduzimaju zakonompredviđeni primatelji darovanja. Prema tome,ako nije riječ o akciji koju provodi samo mini-starstvo, poduzetnik treba pribaviti suglasnostnadležnog ministarstva;

b) darovanja proizvođača i trgovaca hrane koji, ucilju sprječavanja uništavanja velikih količinahrane i zaštite okoliša, daruju hranu udrugamai drugim osobama koje svoju djelatnosti obav-ljaju u skladu s posebnim propisima, a darova-nje je namijenjeno za socijalne, humanitarnei druge svrhe pomoći, te darovanja hrane oso-bama pogođenim elementarnim nepogodama i

prirodnim katastrofama, pod uvjetom da su tadarovanja izvršena u skladu s posebnim propi-sima Ministarstva poljoprivrede. Poduzetnik jeo tome obvezan osigurati vjerodostojnu doku-mentaciju.

Podsjećamo, izmjenom čl. 26., st. 6. Pravilnika oPDV-u, na doniranu hranu ne obračunava se PDVako je hrana donirana neprofitnoj pravnoj osobi kojaobavlja humanitarnu djelatnost i registrirana je kaoposrednik koji sudjeluje u lancu doniranja hrane, adonacija ne prelazi svotu od 2 % od ukupnog prihodaprotekle godine. Isto se odnosi i na izravno doniranje

hrane krajnjim primateljima u slučaju elementarnihnepogoda, a u skladu s propisima o doniranju hranei hrane za životinje.

Više o tome, kao i o Izvješću o doniranoj hrani naobracu DONH, pročitati uz red. br. II-8 Računa dobitii gubitka.

S motrišta poreza na dobitak, darovanja do 2 %ukupnog prihoda iz 2014. priznaju se i poduzetnici-ma koji u 2015. iskazuju gubitak na red. br. 4. obr. PD,a razlika iznad 2 % ukupnog prihoda unosi se na red.br. 14. obr. PD i taj se gubitak smanjuje.

U darovanja NE ulaze „sponzorstva s protučinid-bom“ kada npr. primatelj dara zauzvrat obavi uslu-

gu promidžbe proizvoda ili tvrtke sponzora odnosnodarovatelja jer je u tom slučaju kod darovatelja riječ otroškovima promidžbe.

Porezno se nepriznatim rashodom u cijelostismatraju darovanja (donacije) inozemnim primate-ljima u kulturne, znanstvene, športske i druge spo-menute svrhe i unose se na red. br. 14. obr. PD.

Na ovaj se redni broj unose donacije političkimstrankama tijekom proteklih izbora – i to u ukupnojsvoti dane donacije - jer je riječ o porezno neprizna-tom rashodu

Trgovačka društva i drugi obveznici poreza nadobitak koji su osnovani tijekom 2015. pa stoga ne-

maju evidentirane prihode iz prethodne (2014.) go-dine, NE mogu koristiti porezno priznata darovanja. Prema tome, ako su ova društva darovala za kulturne,zdravstvene i druge svrhe sukladno čl. 7. st. 7. Zako-na, ukupna svota darovanja porezno je nepriznatirashod i unosi se na red. br. 14. obr. PD.

Podatci za red. br. 14. obr. PD uzimaju se s konta 487.

Primjer:

Ukupna svota darovanja „Kontico“ d.o.o. tijekom2015. je 72.500,00 kn i odnosi se na sljedeće:

1) Športskom klubu Domovina iz Mostara (BiH)u svrhu poticanja razvoja sporta darovano je2.500,00 kn (uplata na transakcijski račun kluba).

2) Osnovnoj školi u Sisku darovana je informatičkaoprema u vrijednosti 29.500,00 kn s uključenimPDV-om.

3) Crkvi u Razvoru uplaćen je milodar za izgradnjuzvonika 6.000,00 kn (izvadak s transakcijskog ra-čuna).

4) Trošak operacije i liječenja Marka Marića u bol-nici. Sredstva su uplaćena na žiro-račun Marića32.000,00 kn.

5) Sportskom klubu „Vjeverica“ darovane su jabukeza potrebe manifestacije „Dijete i hrana“. Na na-bavnu vrijednost ovih jabuka (400,00 kn) obraču-nava se 25 % PDV-a (100,00 kn). Ukupna vrijed-nost ovog darovanja u naravi iznosi 500,00 kn.

Napomena: Na ovo darivanje dobara (hrane)obračunava se PDV jer se ono ne smatra doniranjemhrane u smislu čl. 26., st. 6. Pravilnika o PDV-u. Nije


16/54

RRiF br. 1/16.

RAČUNOVODSTVO

dano u neprofitnoj pravnoj osobi koja obavlja hu-manitarnu djelatnost i registrirana je kao posrednikkoji sudjeluje u lancu doniranja hrane, niti je danos ciljem sprječavanja uništavanja velikih količinahrane.

6) Donacija političkoj stranci XX za parlamentarneizbore 2.000,00 kn.

Ukupan prihod „Kontico“ d.o.o.-a u 2014. iznosio je 3.365.800,00 kn x 2 % UP = 67.316,00 kn.

Izračun porezno nepriznatog troška darovanja: darovanje navedeno pod t. 1) u cijelosti je pore-

zno nepriznato u ukupnoj svoti od 2.500,00 kn darovanje navedeno pod t. 6) u cijelosti je pore-

zno nepriznato u ukupnoj svoti od 2.000,00 kn darovanja navedena pod t. 2), 3), 4) i 5) ukupno

iznose 68.000,00 kn. Porezno nepriznati trošakdarovanja koji prelazi 2 % UP prethodne godi-ne utvrđen je u svoti od 684,00 kn (68.000,00 –67.316,00).

U našem primjeru rashodi darovanja iznad dopu-

štenih iznose 5.184,00 kn.

15. – KAMATE NA ZAJMOVE DIONIČARAI ČLANOVA DRUŠTVA(ČL. 8. ZAKONA)

Porezno nepriznati rashod koji se iskazuje naovom rednom broju odnosi se na obračunane kama-te na zajmove primljene od dioničara i člana društvakoji drži najmanje 25 % dionica ili udjela u kapitaluili glasačkih prava tuzemnog poduzeća – primateljazajma, ako su bilo kada u 2015. (poreznom razdo-blju) ti zajmovi premašili četverostruku svotu udjelatog dioničara (člana društva) u kapitalu ili glasač-kom pravu, utvrđenu u odnosu na svotu i razdobljetrajanja zajmova u 2015. Porezno su nepriznate ka-mate samo one koje su obračunane na svotu zajmakoja prelazi četverostruku svotu udjela. Riječ je otrajno porezno nepriznatom rashodu.

Na ovom će se rednom broju iskazati samo ka-mate na kredite koje su primljene od dioničara iličlanova društva koji nisu tuzemni obveznici porezana dobitak niti poreza na dohodak . U pravilu je riječo zajmodavcima – NEREZIDENTIMA koji drže naj-manje 25 % dionica ili udjela u tuzemnom društvu!Zajmovima dioničara odnosno člana društva smatra-

ju se i zajmovi trećih osoba za koje jamči dioničar iličlan društva. Ako se na te kamate plaća porez po od-bitku, porezna se osnovica povećava za kamatu uma-njenu za plaćeni porez po odbitku.

Bitno je istaknuti kako su izjednačeni zajmoviprimljeni od povezanih osoba sa zajmovima pri-mljenim od dioničara ili člana društva. Stoga se po-rezno nepriznatim rashodom smatraju i kamate nazajmove primljene od povezanih osoba, odnosno odsvih izravno i neizravno povezanih osoba („članovagrupe“). I ovdje se u ulozi zajmodavca javlja nerezi-dent (inozemni poduzetnik) jer, u skladu s čl. 32. st.6. Pravilnika, porezna se osnovica ne povećava ako je

kamate zaračunao tuzemni obveznik poreza na dobi-tak. S poreznog motrišta, povezanim osobama sma-traju se osobe iz čl. 40.a – 41. Općega poreznog zakona te čl. 13. i 14. Zakona o porezu na dobit.

Za izračun udjela člana društva u kapitalu suklad-no čl. 8., st. 3. Zakona i čl. 32. st. 2. Pravilnika uzimase stanje kapitala (upisanog i umanjenog za neu-plaćeni a upisani dio, neupisanog kapitala, pričuvai zadržanog dobitka) na zadnji dan u mjesecu u kojemu se zajam počeo koristiti. Iako u Pravilniku nijeposebno istaknuto, ukupni se kapital treba smanjiti

za svotu prenesenog gubitka ako on prethodno nije„pokriven“. Navedeno je potvrđeno i mišljenjem Mi-nistarstva financija ( MF Kl.: 410-10/08-01/12; Ur. br.:513-07-21-01/08-2 od 11. prosinca 2008.): „… mišlje-nja smo da se pri izračunu stanja kapitala, na načinpropisan Pravilnikom, a sukladno članku 8. Zakona,mogu uključiti preneseni gubitci iz ranijih godina kojinisu pokriveni, jer se za iznos takvih gubitaka sma-njuje zadržana dobit odnosno za iznos takvih gubita-ka smanjuje se vrijednost kapitala.“

U obračun se uzima ukupna svota kamata, a nesamo kamata obračunana na dio zajma koji prema-šuje četverostruku svotu udjela. Udio člana društva

i stanje kapitala utvrđuju se za svaki zadnji dan umjesecu za razdoblje korištenja zajma. Ako se odnosudjela člana društva u kapitalu promijeni tijekom ko-rištenja zajma, za porezno se priznavanje odnosnonepriznavanje obračunane kamate uzima razdobljeu kojemu se odnos udjela i kapitala promijenio.

Kamate na zajam do četverostruke svote udjeladioničara (člana društva) u kapitalu ili glasačkompravu društva smatraju se porezno priznatim troš-kom, ali samo ako obračunana kamata ne prelazigodišnju eskontnu stopu, sukladno čl. 14. Zakona.

Primjer:

„ABX“ d.o.o. primio je 1. prosinca 2015. kratkoroč-ni zajam u svoti od 128.000,00 kn od člana društva „X“d.o.o. iz Slovenije. Ugovorena je kamata od 2 % go-dišnje. Trgovačko društvo „X“ posjeduje 50 % udjelau društvu „ABX“.

Stanje kapitala „ABX“ d.o.o. na dan 30. studenog2015. je 45.000,00 (upisani temeljni kapital 20.000,00kn + zadržani dobitak 25.000,00 kn).

Izračun četverostruke svote udjela „X“-a u kapitalu„ABX“ d.o.o.-a: (45.000,00 x 50 %) x 4 = 90.000,00 kn.

Izračun kamate za prosinac na svotu primlje-nog zajma:

90.000,00 kn x 0,1667 % = 150,03 kn

poreznopriznati trošak 38.000,00 kn x 0,1667 % = 63,35 kn porezno

NEPRIZNATI trošak (red. br. 15. obr. PD)128.000,00 kn x 0,1667 % = 213,38 kn uključe-

no u red. br. 2. obr. PD

Na ovaj se redni broj NE unose kamate na zajmove koji su primljeni od dioničara ili članova

Documents

GODIŠNJI OBRAČUN POREZA NA DOBITAK ZA 2015. GODINU - SASTAVLJANJE OBRASCA PD