Godisnjak_9 (2011) - Draft

GODIŠNJAK RodočaGlasilo HKUD Rodoč, br. 9, godina 9., Mostar, prosinac 2011.

Godisnjak Rodoca br 9 2011.indd 1Godisnjak Rodoca br 9 2011.indd 1 15.12.2011 19:20:4415.12.2011 19:20:44

GODIŠNJAK

RodočaUredništvo lista:

Snježana Vidović

Davor Šaravanja

Mladen Vidović

Ana Babić

Anita Paljević

Suradnici:

Anđelko Rogić, Miro Šimunović,

fra Marinko Šakota, Darija Ćorić,

Vedran Vidović, Silvestar Ištuk,

Nikica Cvitanović, Jozefina Pranjić

Izdavač:

HKUD RODOČ

Za sve tekstove u Godišnjaku odgovara Odbor društva.

Tisak:

Suton d.o.o. Široki Brijeg

Tiraž:

400 kom.

Dragi prijatelji!

Blagdani su pred vratima i ponovno nas obuzima onaj poznati osjećaj topline i radosti što ćemo to vrijeme provesti uz svoje najbliže. Svjetlost, prepoznatljive boje Božića, ukrasi i božićne pjesme na svakom su koraku. Blagdansko ozračje doživljavamo na poseban način. Svjetlost i toplinu moramo osjetiti i u našim srcima. Samo tako ćemo biti spremni u potpunosti doživjeti božićnu čaroliju. Lijepa riječ i osmijeh na licu vredniji su od svakog dara. Zato, iskoristite blagdansko vrijeme za čvršće povezivanje sa svojim najmilijim, za osjećaj sreće koji se nigdje ne može kupiti. To je pravi trenutak za razvijanje obiteljske tradicije te za osvješćivanje važnosti međusobnih odnosa. Mir i ljubav potrebni su svima. Potrudite se svima odaslati poruku ljubavi koja će zasigurno unijeti radost u srca i vratiti osmijeh na lica.

Riječ uredništva

Posebna zahvala Stonu d.o.o. Široki Brijeg i Nakladi ALFA d.o.o. Mostar koji su nam i ove godine omogućili tisak Godišnjaka.

Sretan Božić i Novu 2012. godinu želi vam uredništvo Godišnjaka!


broj 9, god. 9, prosinac 2011. 3

121 Centar za motrenje i obavješćivanje

122 Dežurni telefon policije

123 Vatrogasno društvo (također i: 310-736)

124 Hitna Pomoć (također i: 315-487)

125 Točno vrijeme

1188 Informacije TH-a Mostar

1278 Prijava telefonskog kvara

1288 Pomoć na cesti

350-128 O. Š. Bartol Kašić

350-129 M. Z. Rodoč

314-868 Ljekarna u ul. Stjepana Radića

314-136 Klinička bolnica Mostar

322-456 Crveni Križ

327-144 Dežurni Operativni u PU Mostar

0800 20 500 Krimolovci

314-890 Vodovod

311-135 Prijava Elektro kvarova

331-992 Hrvatski Auto Klub (HAK)

347-869 Civilna Zaštita

Korisni telefonski brojevi:

SADRŽAJTIJEK IZGRADNJE CRKVE .....................................................................................................................................................

VIJESTI IZ ŽUPNOG UREDA .................................................................................................................................................

S. VITALIJA, HVALA VAM VELIKA! .....................................................................................................................................

ČESTITKA ...................................................................................................................................................................................

10.GODINA HKUD RODOČ ...................................................................................................................................................

ULAZAK NK BRANITELJ U PRVU LIGU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ..................................................

KREŠIMIR KREŠO ŠUNJIĆ - 50. GODINE UMJETNIČKOG DJELOVANJA .................................................................

POVRATAK RAKOVA U RIJEKU JASENICU ......................................................................................................................

ŠKOLSKI KUTAK .....................................................................................................................................................

- ŠKOLSKE AKTUALNOSTI ..................................................................................................................................................

- UČENIČKI RADOVI ............................................................................................................................................................

ZRNCA PROŠLOSTI ................................................................................................................................................

STARE FOTOGRAFIJE RODOČA ..........................................................................................................................................

NAJ… U RODOČU ..................................................................................................................................................

EUROPSKA PRVAKINJA IZ RODOCA – Mila Blažević .....................................................................................................

NAJVEĆA TIKVA .......................................................................................................................................................................

KNJIŽEVNI KUTAK ................................................................................................................................................

KREŠIMIR KREŠO ŠUNJIĆ ......................................................................................................................................................

JOZEFINA PRANJĆ ...................................................................................................................................................................

PETAR JOSIP VIDOVIĆ ...........................................................................................................................................................

SILVESTAR IŠTUK .....................................................................................................................................................................

ANJA ZELENIKA .......................................................................................................................................................................

HKUD RODOČ ........................................................................................................................................................

MASKENBAL ..............................................................................................................................................................................

KONCERT KORIZMENIH LITURGIJSKIH I PUČKIH NAPJEVA ...................................................................................

DANI SV. IVANA KRSTITELJA U RODOČU .......................................................................................................................

ŠPORTSKE AKTIVNOSTI ........................................................................................................................................................

HKUD RODOČ U OMIŠU .......................................................................................................................................................

PUT U LEKENIK ........................................................................................................................................................................

OSVRT – PUT U OSIJEK ..........................................................................................................................................................

KLAPA SV. MARTIN ..................................................................................................................................................................

GODIŠNJI KONCERT BLAGO NAŠE... 2011. .......................................................................................................................

INE TADIĆ I HERCEGOVAČKI BEĆARI ..............................................................................................................................

ZDENKO DAMJANOVIĆ I GRUPA ODISEJA .....................................................................................................................

REBUS ...........................................................................................................................................................................................

ŠALJIVA KRIŽALJKA ................................................................................................................................................................

KARIKATURE .............................................................................................................................................................................


4 Godišnjak Rodoča

Dragi Rodočani, Od srca vas pozdravljam i svako dobro od Boga za vas molim. U rukama držite novi broj rodočkog Godišnjaka - kronike događanja vezane uz Rodoč i Rodočane. Zbog toga se radujemo, i svima koji su na bilo koji način pridonijeli da i ovaj broj ugleda svjetlo dana, iskreno čestitamo. Kad govorimo o događanjima vezanim za Rodoč ni-kako ne možemo zaobići i aktivnosti vezane uz našu crkvu, ne samo njezinu izgradnju, nego sada i sve nono što se u njoj događalo i događa. Stoga u redci-ma koji slijede, donosim kratki pregled onoga što je učinjeno i što se događalo.Iz Ljetopisa župe sv. Petra i Pavla u Mostaru dono-sim bilješke koje se tiču upravo crkve Sv. Ivana Kr-stitelja u Rodoču.Početkom veljače smo izolirali betonske oluke na crkvi. Tijekom veljače i ožujka razvedena je elektro instalacija po crkvi, postavljeni su preostali prozor i vrata, te pur-pjenom su zatvorena većina otvora na crkvi i te oko prozora. Zaštitnim slojem premazan je vijenac crkve, i izoliran krov na središnjoj lađi. Beto-niran je oltarski prostor, te privremeno uređeno ste-penište na ulazu u crkvu. U ovom periodu organizi-rali smo unutarnje čišćenje crkve uz pomoć dobrih ljudi, te vatrogasnih cisterni i šmrkova.U prvu korizmenu nedjelju smo najavili veliku ak-ciju preseljenja iz Tiskare Fram-Ziral u novu crkvu.

Na ovu akciju odazvalo se stotinjak Rodočana, na raspolaganju smo imali i nekoliko kamiona, tako da je posao i obavljen više nego uspješno u subotu, 19. 3. 2011. Taj dan je upriličen i domjenak u samoj cr-kvi kojeg su priredile, kao i obično, vrijedne rodočke žene. I zaista se na licima svih sudionika vidjela ve-lika radost.Prostore franjevačke tiskare, kao svojevrsnu crkvu koristili smo dugi niz godina, i zato ovdje moram od srca zahvaliti njezinim dosadašnjim voditeljima, osobito sadašnjem ravnatelju dr. fra Ivanu Ševi, koji nam je sve ove godine izlazio u susret.U Kronici župe, na dan 20. ožujka, zapisao sam ovo:„Zapisujem ovu Kroniku, da smo danas konačno, prešli u novu rodočku crkvu sa sv. Misom nedje-ljama i s velikim pobožnostima (put križa). U 9.30 imao sam križni put, u 10 sv. Misu. Bilo je uistinu lijepo! Na misi je bilo 560 vjernika (brojali smo!). Uočio sam i lijepi broj rodočana koji inače dolaze u Grad na misu… Crkva je sada poprimila sasvim novi oblik; sad, kad su u njoj oltar, ambon, postaje križnog puta, kipovi… klupe… i konačno Presveti oltarski sakrament.“ Dne 24. travnja u crkvi smo svečano proslavili Uskrs, kao i sve obrede Velikoga tjedna.Početkom lipnja izlivena su stubišta za sporedna vrata, a ralice i kamioni „Parkova“, „Vodovoda“ i „Cesta“ rade na poravnavanju okolnog terena i od-voženja suvišnog građevinskog materijala. U tom periodu smo djelomično nasuli okolni teren i olak-šali pristup u crkvu, te akcijom košenja priveli kraju ovaj dio priprema za svetkovinu sv. Ivana Krstitelja.Kao osobit dan koji će se upisati u anale rodočke cr-kve svakako je i njezin blagoslov za liturgijsku upora-bu. Naime, na prvu večer trodnevnice u čast sv. Iva-nu Krstitelju, 21. lipnja 2011., crkvu je svečano bla-goslovio preuzvišeni gospodin, biskup Ratko, koji je i predsjedao liturgijskom slavlju. Slavlje je pjesmom uveličao i župni zbor sv. Cecilije pod ravnanjem s. slavice Filipović. Da bi sve drugo funkcioniralo tu je bila s. Vitalija Križanac te mnogi dobri vjernici, naši bliski suradnici iz Rodoča. Na sv. misi bijaše nešto više od pet stotina vjernika. Unatoč velikoj vrućini, atmosfera je bila i lijepa i svečana.

TIJEK IZGRADNJE CRKVE



Dne 24. lipnja svečano smo proslavili zaštitnika Ro-dočke crkve i Rodoča, sv. Ivana Krstitelja. Večernji smo program započeli na Bezdanu, blagoslovom vode, te u procesiji sa Svečevim kipom zaputili se put nove crkve, gdje smo slavili svečano misno slav-lje, koje je predvodio fra Vine Ledušić, župni vikar na širokom Brijegu. Nakon misnog slavlja uslijedio je kulturno-zabavni program pored naše crkve.Tijekom ljeta nabavili smo i postavili novi i kvalitet-ni sustav ozvučenja.Početkom listopada započeli smo s radovima na krovu središnje lađe crkve. Od pet pristiglih ponu-da za krovopokrivačke radove, odabrali smo najpo-voljniju, tako da je radove izvodila tvrtka „Tempo-Vranica“ iz Mostara. Svi radovi vođeni su u skladu s projektom i u dogovoru s projektantom gosp. Da-vorom Smoljanom. Nadzor izvođenja radova vodila je tvrtka „IGH“ iz Mostara. Radovi na pokrivanju središnje lađe crkve završeni su 10. studenoga, a do polovine prosinca završeni su radovi na svjetlarniku apside i na samom krovu apside crkve.Koncem studenoga nabavili smo i postavili sustav elektronskih zvona, koja su se svečano oglasila 20. studenoga, na nedjelju Krista Kralja. Ona će sada pozivati vjerni puk na molitvu, i nadamo se da će nam poslužiti dok ne budemo imali prava.Na blagdan sv. Nikole Biskupa, 6. prosinca, rodoč-ku crkvu pohodio je i sv. Nikola. Iako su darovi bili skromni, ipak je sv. Nikola donio radost i veselje ma-lim Rodočanima…Na kraju ovog kratkog prikaza i osvrta na proteklu godinu, prisjetimo se još jed-nom: temelji crkve sv. Ivana Krstitelja u Rodoču, blago-slovljeni su 21. lipnja 2009. go-dine. Armiranobetonski rado-vi završeni su 19. lipnja 2010. godine. Crkva blagoslovljena i službeno predana na liturgij-sku uporabu 21. lipnja 2011. godine. Zato trebamo biti po-najprije zahvalni Bogu, našim dobročiniteljima, ali i zahvalni svi jedni drugima, koji smo dajući svoje priloge i odvajaju-ći od svoje egzistencije, ustva-ri ugradili dio sebe u tu našu crkvu. Bogu hvala! Samo Živa Crkva može graditi i ovu ma-terijalnu crkvu. Kao što sam kazao i prošle go-dine, ponovit ću i sada: svjesni

smo da je pred nama još puno posla. Nećemo stati, nego ćemo ići naprijed. Uz pomoć Božju, ali i vašim zalaganjem nadamo se i vjerujemo da će naša crkva jednog dana i biti dovršena, i da će biti na čast i po-nos vas rodočkih kršćana i katolika. Na sve vas koji ste dali ili ćete dati svoje priloge za našu crkvu neka Gospodin svrati svoj pogled. Neka vam blagoslovi vaš trud i vaše napore. Na sve skupa zazivam Božji blagoslov.

U Mostaru, o Adventu 2011.o. fra Stipe Marković, župnik.



1. Vidović Iva2. Šunjić Cvijetan3. Šunjić Mara

4. Mihajlović Iva5. Ćorić Šima6. Škobić Anica

7. Grle Jela8. Divković Mijo9. Čuljak Filip

VIJESTI IZ ŽUPNOG UREDA

1. Babić Petar2. Biokšić Antonio3. Biokšić Irena4. Biokšić Stela5. Bojčić Anamarija6. Buntić Ivan7. Cvitković Goran8. Cvitković Lora9. Čuljak Luka10 Ćorić Marijana

11. Damjanović Vedran12. Drljo Ivan13. Jarak Kruno14. Krtalić Mario15. Lovrić Mateja16. Matanović Siniša17. Mendeš Anita18. Mihalić Valentino19. Milićević Stanko20. Planinić Anton

21. Soldo Hrvoje22. Soldo Ivan23. Stojanović Luka24. Venutti Marko25. Vico Anđelko26. Vico Marko27. Vidović Ana28. Vlaho Ivana29. Zelenika Filip

POPIS KRIZMANIKA IZ RODOČA U 2011. godini

POPIS PRVOPRIČESNIKA IZ RODOČA U 2011. godini

1. Anić Tino2. Bajić Slavko3. Barić Filip4. Blažević Tamara5. Boban Antonela6. Bojčić Hrvoje7. Čepo Roberto8. Čuljak Leonardo9. Ćorić Ivana10. Ćorić Matea11. Ćorić Mihael12. Ćuže Petra13. Goluža Marija14. Grle Mario

15. Ivanković Petra16. Jeđut Antonia17. Jovanović Rebecca18. Kolobarić Danijel19. Kožul Andrea20. Lovrić Izabela21. Ljevak Petra22. Mihalić Matej23. Milićević Marija24. Pehar Mario25. Perko Ante26. Petrina Mateo27. Popović Matej28. Pranjić Petra

29. Puljić Franjo30. Puljić Željko31. Raič Igor32. Slišković Leonardo33. Sopta Lana34. Spužević Josip35. Šaravanja Klara36. Šimić Manuela37. Šimunović Ivana38. Tadijanić Luka39. Udovičić Luka40. Venutti Danijel41. Vidović Anđela42. Zelenika Petra

1. Zeko Anamarija2. Vranješ Ivano3. Vidović Ana4. Šagolj Petar5. Šagolj Tea6. Drmać Marko7. Soldo Emanuel8. Udovičić Ema9. Biokšić Luka10. Šimunović Ana11. Đopa Petra

12. Pušić Matej13. Luka Šunjić14. Buntić Franko15. Detki Ivano16. Trogrlić Antonela17. Knezović Dragan Šimun18. Čuljak Katarina19. Blažević Marta20. Božić David21. Jelčić Mia22. Tomić Iva

23. Dodik Leona24. Primorac Paula25. Batista Lorena26. Brkić Nikola27. Gulin Mihael28. Čaluk Emanuel29. Ćavar Magdalena30. Marijanović Matej31. Anić Antonia

POPIS KRŠTENIH IZ RODOČA U 2011. godini

NB. Zaključno s 6. 12. 2011.

POPIS UMRLIH IZ RODOČA U 2011. godini



Dana 25. rujna 2011. godine, na nedjeljnoj sv. misi u

Rodoču, oprostili smo se od s. Vitalije Križanac, koja

je dobila novu službu i novo mjesto svoga djelova-

nja, a to je župa u Međugorju.

S. Vitalija djelovala je u župi sv. Petra i Pavla, pa tako

i u Rodoču, od 2003. godine. Na osobit način se po-

svetila radu u Rodoču, gdje je kroz punih osam go-

dina predavala školski vjeronauk. Također je vodila

i župni vjeronauk, crkveni zbor, ministrante i čitače,

te izvela osam generacija rodočkih prvopričesnika.

S. Vitalija, hvala Vam velika!Na koncu sv. mise u ime svih Rodočana riječi zahva-

le s. Vitaliji uputio je župnik fra Stipe i poželio joj

Božji blagoslov na novom mjestu njezina službova-

nja. Poslije sv. mise sestri je uručen prigodni dar, u

znak zahvalnosti i sjećanja na ove godine provedene

skupa.

Tako koristimo i ovu prigodu da se još jednom za-

hvalimo našoj s. Vitaliji, i da joj poželimo Božji bla-

goslov u daljnjem životu i radu.

ČESTITKAza deseti rođendan

Najrascvjetaniji mjesec raširio ti svoje ruke. Statut ti

17. 05. 2001. godine napisali.

Male korake i male želje udružili u snagu ljubavi. Od vrata do vrata kucali da bi te u rodni list upisali. Imenom te nazvali „Rodoč“ HKUD iz Rodoča. Dobro su znali da bez znanja i rada nema uspjeha u zacrtanim željama. Ubrzo se odazvali za upis i mladi i srednježivotni pa i oni u trećoj dobi. Slagali kockicu po kockicu dan po dan i eto danas ti je deseti rođendan. Pa neka ti je sretan i radostan.

Jozefi na Pranjic Mostar, 17. svibanj 2011



U svibnju ove godine HKUD RODOČ je obilježio

10. obljetnicu svog osnutka. Posebnom svečanom

Godišnjom skupštinom na kojoj smo se prisjetili

minulih 10 godina svoga djelovanja.

Jesmo li ostavili traga? – to će pokazati vrijeme, a

kroz sljedeći tekst malo ćemo se prisjtetiti što je sve

obilježilo naš rad…

Kako nije bilo lako na početku, ali ni tijekom svih

ovih 10 godina ne trebam posebno isticati.

Rodoč je oduvijek imao tradiciju njegovanja kulture

i običaja, a 90.-ih godina je obnovio rad HKD Napre-

dak ogranak Rodoč. Upravo na tim temeljima grupa

entuzijasta je uz potporu i prijedlog fra Marinka Ša-

kote pokrenula inicijativu za osnivanje samostalnog

hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Rodoč. U

tom prvom inicijalnom odboru bili su: pok. Ferdo

Kovač, Mladen Vidović, Željko Ćorić prvi redsjed-

nik, Mladen Margeta, Miroslav Šimunović, Stanislav

Šimunović – Ćana, Ivica Blaznik, Drago Šimunović,

Željko Biokšić- Đeđa, Marinko Pehar, Ivica Kvesić –

Keksa, Albert Šunjić

Ali pri ovom nabrajanu nikako ne smijemo zabora-

viti osobe koje su nam svesrdno pomagale iako nisu

službeno bili članovi društva, ali u isto vrijeme su

oni to i bili. Miroslav Minja Zelenika je upravo u to

vrijeme izuzetno mnogo doprinio ustupajući kom-

pletnu opremu HKD Napredka novoosnovanom

društvu.

Prve dvije godine rada društva obilježile su usposta-

ve sekcija, od kojih su se neke samo nastavile kao

što je to bila Klapa Rodoč odnosno sv. Martin. To je

naša najstarija sekcija, njen je dugogodišnji voditelj

bio Konrad Vidović, a danas je to Mario Vučić, iako

se s godinama sastav dijelom mijenjao klapa je naš

jači stup društva.

A kakvo bismo mi to društvo bili da nemamo folklo-

ra. Naš ponos i okosnica je upravo folklorna sekcija

koja je stidljivo krenula, a danas je naša najbrojnija

sekcija. Na samim početcima voditelj je folklora bio

naš Davor Ćorić. Kada nam je trebala potpora i kada

nam je bilo najteže u pomoć su nam pritekli prijate-

lji iz HKUD Brotnjo i gospodin Boro Šimović koji

je bio prvi voditelj folklorna skupine. Tada dječaci

i djevojčice, članovi prve folklorne skupine, danas

vode naše folkloraše Vedran Vidović, Josip Biokšić,

Tina Biokšić…

Krenuli smo hrabro pa smo s dječjim zborom „Ema-

us“ snimili i glazbeni CD božićnih pjesama. Zborom

je tada ravnao Mario Vasilj.

2003. godine smo krenuli s izdavanjem Godišnjaka

Rodoča, glasilo koje bi trebalo prikazati zbivanja u

Rodoču kroz proteklu godinu. Zvuči jednostavno

ali uistinu je nekada teško prikupiti dobre tekstove,

motivirati ljude da pišu, ali smo otkrili kako ga svi

rado čitaju, jer naš Godišnjak ove godine je objavilo

svoje 9. izdanje. Glasilo je zaživjelo u Rodoču i već

svi znaju kako će na Božićno jutro nakon sv. Mise

imati svoj broj Rodočkog Godišnjaka. Naravno uz

Godišnjak se vežu osobe bez kojih ga ne bi ni bilo, a

to je prije svih Snježana Vidović, a zatim na samim

početcima uz Snježanu Miroslav Minja Zelenika, te

osoba koja prati i izvješćuje najviše o svim zbivanji-

ma u Rodoču Davor Šaravanja Gera.

Uz naše prve sekcije osnovali smo i žensku klapu

Bura, koju je vodio Dragan Ivanković. Klapa se na-

žalost ugasila prošle jeseni, međutim od ženske kla-

pe naše društvo nije odustalo.

Kako sam već spomenula HKD Napredak nam je

ustupio svu svoju imovinu pa tako i tamburice koje

10 GODINA HKUD RODOČ



su godinama skupljale prašinu. Zatim uz pomoć

dobrih ljudi i donacija smo kupili i kontrabas, a u

zadnje vrijeme jedna mlada skupina pod vodstvom

Mladena Tomića je krenula u otkrivanje tog vida

muziciranja.

Nove tehnologije od nas su zahtijevale i nove vidove

predstavljanja društva, tako smo otvorili i svoju web

stranicu, ako još niste čuli za nju svakako ju posjetite

na www.rodoč.info. Pri otvaranju i dizajnu stranice

pomogao nam je Vedran Šimunović. Cilj otvaranja

stranice je informiranje samih Rodočana o svemu

što se zbiva u Rodoču. Tim povodom pokušavamo

animirati mlade ljude koji vole pisati istraživati, iz-

vješćivati da budu članovi naše novinarske sekcije.

Svih ovih 10 godina društva organizirali smo Ro-

dočki maskenbal, a veseli duh maskenbala je naš ne-

umorni tajnuk sdruštva koji tu funkciju obavlja svih

10 godina i bez kojeg ne možemo zamisliti ni jednu

organizaciju nekog projekta, je naš Mladen Vidović.

Proslava blagdana sv. Ivana Krstitelja je proslava

koja obilježava cijeli mjesec lipanj, od športskih na-

tjecanja do kulturno-zabavnog programa. Šprtske

aktivnosti ne bismo mogli zamisliti bez našega Ni-

kice Cvitanovića.

Uvijek smo pratili i pokretali humanitarne akcije,

između ostalih svakako bismo spomenuli koncert

Klapa Srcem za Srce koja se održala na Bezdanu

2007.godine, zatim najveći koncert ikad održan u

Rodoču za izgradnju naše crkve. Ovom se prigodom

još jednom zahvaljujemo Ivanu Mikuliću koji nas je

podržao i pozvao onoliki broj hrvatskih pjevača koji

su posjetili naš Rodoč.

Uz brojna gostovanja na lokalnim postajama i tele-

vizijama, 2008. godine bili smo gosti i na BH Radi-

ju 1 i o našem društvu i Rodoču su snimljene dvije

emisije. 2010. godine sudjelovali smo i na TV Bingo

Showu, te još jednom predstavili svoj Rodoč.

Kroz sve ove godine bilo je teško raditi u uvjetima i

financijskoj potpori kakva jest, ali još jednom bih se

posebno zahvalila ljudima koji su svih 10 godina bili

uz sve ovo vrijeme te su se na svaki naš poziv uvijek

se rado odazivali, pomagali te bili naš oslonac, jer

bez njih ne bismo uspjeli.

Posebno se zahvaljujem Vladi RH koja nas je u ovih

10. godina pomagala podržavala, jer bez te financij-

ske pomoći ne bismo mogli opstati.

Teško je svega se dotaći, paziti da se nešto ne pre-

skoči, jer u deset godina se mnogo toga radilo. Mo-

ram napomenuti kako su svi članovi odbora, bivši,

sadašnji, voditelji svih skupina, svih sekcija to radili

s puno ljubavi, žara, entuzijazma, i bez ikakve na-

knade. Naša nagrada i naknada u društvu je činje-

nica da je društvo opstalo 10 godina a to nije bilo ni

malo lako.

Uredništvo



Ivica Blaznik1.

Željko Ćorić – Nikolin2.

Mladen Margeta 3.

Miroslav Šimunović4.

Stanislav Šimunović Ćana5.

Drago Šimunović6.

Željko Biokšić 7.

Marinko Pehar8.

Ivica Kvesić9.

Albert Šunjić10.

Stanka Mršić11.

Tomislav Krtalić12.

Krešo Šunjić13.

Ivan Zeljko14.

Zvonko Cvitanović Čombe15.

Mile Cvitanović Hoki16.

Nino Mihaljević17.

Brunislav Glibo18.

Berislav Babić19.

Mario Vučić20.

Zoran Mršić21.

Ana Babić22.

Franjo Drmać23.

Davor Šaravanja24.

Seka Babić25.

Boris Opančar26.

Dragan Ivanković27.

Vedran Drmać28.

Ivana Kvesić Kovačić29.

Ivan Delić30.

Oliver Šunjić31.

Slaven Vidačak32.

Kristina Ljubić33.

Milan Stojanović Mika34.

Marko Soldo35.

HKUD „Rodoč“ 19. svibnja 2011. godine

Davor Pehar 1.

Ivica Krtalić2.

Zrinko Šaravanja3.

Anđa Šagolj4.

Zorica Tomić5.

Niko Nino Vidović6.

Vedran Šimunović7.

Dragan Drmać8.

Dragica Drmać9.

Tomislav Drmać Vevi10.

Dinko Šimunović11.

Gojko Anić12.

Miroslav Minja Zelenika13.

Danijel Vidović14.

Željko Asić15.

Davor Babić16.

Silvana Margeta17.

Anja Vidović18.

Božica Mandarić19.

Anka Biokšić20.

Mario Marijanović21.

Nikica Babić22.

Gordan Ćorić23.

Silvestar Ištuk24.

Jozefi na Pranjić25.

Petar Dolić26.

Davor Ćorić 27.

Jelena Šimunović28.

Željko Ćorić (Krešin)29.

Mladen Bošnjak30.

Željko Babić31.

Franjo Babić32.

Ivica Ćuže33.

Dragan Talijanac34.

Tomislav Karlušić35.

Mate Pehar36.

Mladen Tomić37.

Zoran Marić38.

Mirko Golemac39.

Nikica Martinović40.

Mario Martinović41.

Niko Sušac42.

Viktor Šimunić43.

Vanja Soldo44.

Marko Borovac45.

Ivan Jakiša46.

Anđa Prskalo 47.

Fila Mandarić48.

Janja Prskalo49.

fra Franjo Mabić50.

fra Šimun Romić51.

fra Stipe Marković52.

Ine Tadić53.

Zdenko Damjanović54.

Anka Raič55.

Ivo Sušac Bronđa56.

Boro Šimović57.

Snježana Delić58.

Tina Laco59.

Mario Vasilj60.

Oliver Cvitković61.

Marija Grabovac62.

Miroslav Šilić63.

Josip Bilać64.

Ivan Mikulić65.

Slađan Bevanda66.

HKUD „Brotnjo“ Čitluk67.

HKUD „Seljačka sloga“ 68.

Trebižat

HKUD „Blaćani“ s Mostarskog69.

blata Biograci70.

KUD „Mokro“ Široki Brijeg71.

HKUD „Zora“ Struge i Gorica72.

HKUD „Jasenica“73.

HKD „Napredak“ Bijelo Polje74.

Bratovština „Sv. Nikola Tavelić“ 75.

Buna

HKUD „Herceg Stjepan“ Buna76.

Studentski zbor Sveučilište u 77.

Mostaru

Župa „Sv Petra i Pavla“ Mostar78.

Osnovna škola „Bartol Kašić“ 79.

Rodoč

UHAKUD u BiH80.

ZAHVALNICEza nesebičan doprinos u razvoju i unapređenju Društva dobili su:

ZAHVALNICUza doprinos promicanju kulturno-umjetničkog rada

i svekoliku potporu

Popis zahvalnica za doprinos u radu Društva.



Odlukom upravnog odbora HKUD „Rodoč“ dodjeljena

je plaketa počasni predsjednik HKUD „Rodoč“. Titulu

počasnog predsjednika po statutu dobiva osoba koja je

osobito iskazala u radu društva, te uvelike doprinijela

kvaliteti rada društva.

Počasni predsjednik našeg društva je osoba koja je ini-

cirala nastajanje samog društva, bio je u odboru društva

u prva dva mandata i svojim radom poboljšao kvalite-

tu samog društva. Inicijator je organizacije manifestaci-

je „Dani sv. Ivana Krstitelja“, Inicijator je izgradnje kipa

sv. Ivana Krstitelja na bezdanu te uređenja prostora oko

bezdana. Inicijator izgradnje Križa na Krstinama, Inicija-

tor snimanja glazbenog CD koji je naš dječji zbor Emaus

izdao 2001 godine, a do današnjeg dana svojim prilozi-

ma i savjetima pomaže izgradnju našega društva. Ovo su

bila samo zrnca kojima smo htjeli reći razlog dodjele ove

Važne titule, a vjerujemo kako će Vam ime kazati mnogo

više.

Počasni predsjednik

HKUD „Rodoč“ je:

fra Marinku Šakoti

HKUD RODOČ

dodjeljuje

PLAKETU

za nesebičan doprinos u razvoju i

unapređenju Društva

Ferdi Kovaču

ZAHVALNICUza nesebičan doprinos u razvoju i

unapređenju Društvadodjeljujemo i našim preminulim članovima koji

danas nisu s nama ovdje a uvelike su doprinijeli radu

društva.

Danijel Aničić1.

Sanda Buntić2.

Roman Borec3.

ZAHVALNICUza nesebičan doprinos u razvoju i

unapređenju Društva

Sljedeći dobitnici su članovi ili voditelji pojedinih

sekcija u društvu punih 10 godina, otkada društvo

postoji. Postoje još mnogi koji su članovi društva 10

godina, ali oni nisu bili članovi umjetničkih sekcija.

Mladen Vidović1.

Snježana Vidović2.

Nikica Cvitanović3.

Josip Biokšić4.

Vedran Vidović5.

Tina Biokšić6.

Konrad Vidović7.

Dinko Macan8.

Zoran Ćorić9.

Suton doo Široki Brijeg1.

Naklada Alfa doo Mostar2.

Melcom doo Mostar3.

Slobodna zona Hercegovina 4.

doo Mostar

Fram Ziral doo Mostar5.

Policijska uprava Mostar PS 6.

Centar

Dom zdravlja Mostar7.

Elektro nabava doo Mostar8.

Mediprom doo Mostar9.

NiZ doo Mostar10.

Hercegovina Vino doo Mostar11.

MIK Company doo Mostar12.

Vinarija Zadro 13.

Zdravko Grle14.

Restoran pizzeria Manđaria15.

Studio Joker 16.

STR Rodoč17.

Ivica Vidović Ceza18.

Europrofi l doo Mostar19.

OIL AC doo Mostar20.

Katarina doo Mostar21.

Mesnica Škica22.

Mesnica Rodoč23.

Autopraona Novo24.

STR Kela25.

Market Stop26.

Autoelektričarska radnja 27.

Bošnjak

Gino Vidović28.

Zdenko Cvitković29.

Radio Herceg Bosne30.

RTV Oskar C31.

Bljesak.info32.

JP Parkovi Mostar33.

Mario Soldo34.

Grad Mostar35.

Frizerski salon Ana36.

Frizerski salon Ivana37.

Anton Zovko 38.

Gostionica kod Mile39.

Primorka doo Široki Brijeg40.

Darko Babić41.

Vlada Republike Hrvatske42.

ZAHVALNICUza osobit doprinos i potporu koju ste nam iskazali



I ove nas je godine naš HNK Branitelj istinski

obradovao. Kada smo u prošlom broju Godišnjaka

pisali o povijesnom uspjehu kluba, ulasku u četvrt-

finale kupa BiH, nismo ni slutili kako će nam ovi

momci ubrzo priuštiti još jedno veliko slavlje. U

najmanju ruku, jednako važno kao i prošlogodišnje.

Naime, ove godine je HNK Branitelj iz malog Rodo-

ča ušao u viši rang, u Prvu ligu Federacije BiH. Tek

na korak od Premier lige BiH. Sudjelovati u Prvoj

ligi san je i klubova iz mnogo većih sredina. Mnogi

gradovi u Federaciji se ne mogu pohvaliti da imaju

prvoligaša. Napomenimo kako je i ove godine HNK

Branitelj ponovio isti uspjeh u Kupu BiH, dakle opet

je ušao u četvrtfinale gdje je eliminiran od strane

premierligaša FK Velež.

Put do ovoga povijesnog uspjeha nije bio nima-

lo lagan. Uloženo je mnogo odricanja i na kraju se

trud višestruko isplatio. U zadnjem prvenstvenom

kolu, na domaćem terenu, pobijeđen je HNK Rama.

I pored jakog vjetra, koji je puhao tijekom cijelog su-

sreta, na utakmicu je došao veliki broj ljubitelja naj-

važnije sporedne stvari na svijetu. Željeli su skupa s

igračima i upravom proslaviti ovaj povijesni uspjeh.

I nisu se prevarili jer su igrači Branitelja pružili do-

sta dobru igru i zasluženo slavili s „petardom“ u golu

vratara protivnika. Krajnji je rezultat bio 5:0 u korist

naših igrača.

I prethodnih je godina HNK Branitelj bio u sa-

mom vrhu u ovome rangu natjecanja, ali im je ne-

kako prvo mjesto uvijek izmicalo pri samom kraju.

Zlobnici su plasirali svakojake priče, od raznoraznih

razloga pa sve do prodaje bodova. I uoči ovoga su-

sreta, u kuloarima su se pojavile istovjetne priče po-

gotovo što je zadnje-plasiranoj HNK Rami u ovome

susretu trebala pobjeda za opstanak u ovome ran-

gu. Međutim, na samom terenu igrači su Branitelja

svojom igrom i rezultatom demantirali sve nevjerne

Tome. Na taj su način dokazali kako ih zanima samo

Ulazak HNK Branitelj u Prvu ligu Federacije BiH

... detalj nakon završetka utakmice gdje igrači i članovi uprave idu pozdraviti vjerne navijače ...



pošten viteški boj na zelenom travnjaku. Špekulacije

su ostavili „sveznalicama i dobrim poznavateljima

nogometnih prilika kao i kladioničarima koji uvijek

imaju neke svoje dojave“

Branitelj, i pored činjenice da ih je u međuvre-

menu napustio trener Slaven Musa - koji je prešao u

HŠK Zrinjski, nastavlja sa lepršavom igrom. I tadaš-

nji trener, Denis Zovko, zadržao je ofenzivnu igru

koja uvijek ide na nadmudrivanje sa protivnikom –

pa neka pobjeda pripadne boljoj momčadi. Nakon

Zovke za trenera dolazi Zoran Bubalo koji klub vodi

u prvih par prvoligaških kola. Nakon njega na klu-

pu sjeda njegov dotadašnji pomoćnik, Ivan Bubalo,

koji i sada uspješno vodi klub sa trenerske klupe. U

ovome trenutku, klub se nalazi u zlatnoj sredini pr-

voligaške ljestvice. U timu su sve mladi igrači, čiji

prosjek ne prelazi 23 godine. Nekolicini od njih se

predviđa svijetla budućnost kao i prelasci u prvoli-

gaške klubove drugih zemalja.

Na kraju susreta, igrači i rukovodstvo kluba na

sredini terena proslavili su ovaj uspjeh da bi zatim

došli do tribine i skupa zahvalili vjernim navijačima

koji su ih zdušno pratili i hrabrili na ovome dugom

putu do uspjeha. Rukovodstvo je kluba nakon uta-

kmice, u klupskim prostorijama organiziralo veliku

feštu za igrače, klupske dužnosnike, navijače i pri-

jatelje. Besplatno su se posluživala jela sa roštilja, a

točilo se u neograničenim količinama pivo, gemišt

i sokovi. Sve nazočne zabavljali su Josip Bilać i Ivan

Bevanda. Nakon tuširanja, proslavi su se pridružili i

igrači što je pozdravljeno velikim pljeskom nazoč-

nih. U jednom trenutku mikrofon je, na oduševljenje

svih, došao do ruku igrača. Redale su se pjesma za

pjesmom, a igrači su dokazali kako se na pozornici

jednako dobro snalaze kao i na zelenom travnjaku.

Fešta je potrajala do kasnih sati na opće oduševljenje

svih nazočnih.

Na nogometašima je Branitelja teška zadaća. Tre-

baju nam dokazati kako nisu ušli u veći rang da bi

plesali samo jedno ljeto. Znajući njihove kvalitete,

sasvim smo sigurni kako HNK Branitelj u većem

rangu neće igrati drugorazrednu ulogu i da će se svi

koji žele pobjedu nad njima morati pošteno namu-

čiti.

Ovom prigodom želimo nogometašima i dužno-

sicima kluba puno sreće i dobrih igara u prvoj ligi te

da nas uveseljavaju svojim pobjedama.

Davor Šaravanja

Slika 1. i 2. Na jednoj od slika u prilogu prikazan je detalj nakon završetka utakmice gdje igrači i člano-

vi uprave idu pozdraviti vjerne navijače dok je na drugoj dočaran tek djelić atmosfere sa svečanog slavlja.



Ove godine, svima nama poznati sumještanin, Kre-

šimir Krešo Šunjić slavi pedeset godina aktivnog

bavljenja glazbom. Počeci sežu u davnu 1961. godi-

nu, kada 01. kolovoza Krešo bilježi svoj prvi profe-

sionalni nastup na terasi hotela Neretva u Mostaru.

Ostalo je povijest, ali ipak još jednom ćemo se ovdje

prisjetiti najvažnijih crtica iz njegovog profesional-

nog rada.

Slavu je stekao, nastupajući na terasi hotela Neretva

u Mostaru, s orkestrom Petra Sotošeka iz Zagreba

u kojem se pridružio sasvim slučajno jer se njihov

prvi pjevač iznenada razbolio. Tom prigodom Kre-

šu je g. Sotošeku preporučio osobno direktor hote-

la Neretva, g. Špiro Babić. S orkestrom je potpisao

dvomjesečni ugovor za, tadašnje prilike, značajnu

svotu. Nakon isteka ugovora, na preporuku g. Soto-

šeka, postaje članom Zagrebačke estrade te mu se na

taj način otvaraju vrata cijelog tadašnjeg jugosloven-

skog glazbenog tržišta. Kao njihov član, sljedećih 12

godina nastupa po cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Između

ostalog, valja napomenuti njegove angažmane u Za-

grebu, Splitu, Dubrovniku, Osijeku, Novom Sadu,

Subotici, Banjaluci, Tuzli i još mnogim gradovima.

Zbog zdravstvenih problema 1967. godine, na krat-

ko vrijeme, prestaje s radom. Nakon toga, u hotelu

Central u Osijeku ponovno počinje sa nastupima i

tu ostaje pune tri godine. Na slici se vidi Krešo tije-

kom jednog od tih nastupa.

Pedeset godina profesionalnog bavljenja glazbomPripremio: Davor Šaravanja



Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća

Krešo je proživljavao svoje zlatne glazbene godine.

Tih godina nastupa po terasama i u baštama najpo-

znatijih mostarskih hotela i restorana, koji su bivali

dupke puni. Tada su se, naročito u proljetnom i ljet-

nom periodu, cijele obitelji znale okupljati po terasa-

ma hotela i uživati u pjesmama poznatih mostarskih

pjevača.

Nadaleko su čuvena i njegova druženja s bratom mu

Vladom - Zujom, te prijateljima Romanom Bore-

com i Vjekoslavom (Vjekom) Govorčinom. Ova eki-

pa je često priređivala zabave u jednom restoranu u

Trsteniku na poluotoku Pelješcu, čiji je vlasnik bio

njegov brat Zuja. Tu su za svoju dušu kao i za duše

svih znatiželjnika i ljubitelja latinoameričke i meksi-

kanske glazbe, među kojima su pretežito bili talijan-

ski turisti, pravili nezaboravne tulume koji su često

znali potrajati do zore. Ovi Amigosi su, pjevajući na

španjolskom jeziku, razgaljivali duše i svih istinskih

zaljubljenika u latinoameričku i meksikansku glazbu

u Mostaru i Hercegovini.

U lipnju 1992, po oslobođenju Rodoča, vraća se na

zgarište svoga doma. Tada i nastaje jedna od njego-

vih najpoznatijih pjesama „U Rodoču moja rana“

koju možete pročitati u ovom broju Godišnjaka. Ti-

jekom Domovinskog rata Krešo, u sklopu delegacije

Općinskog vijeća Mostara, odlazi na turneje gdje su

pjevali našim iseljenicima i na taj način prikupljali

pomoć za Mostar. Najprije 1993. godine odlaze u

SAD gdje imaju nastupe u 13 gradova. Ovu turneju

je organizirao naš rodočanin g. Mirko (Kula) Ćorić

koji je sa njima bio u svih 13 gradova. Iste godine

imaju nastupe u 9 gradova Bavarske. 1994. godine

odlaze u Australiju i Kanadu. Turneju po 12 austra-

lijskih gradova organizirao je drugi naš rodočanin g.

Nikola Babić, koji godinama živi u Melburnu, dok je

turneju u 11 gradova daleke Kanade organizirao Hr-

vatski svjetski kongres na čelu sa fra Šitom Ćorićem

i fra Ljubom Krasićem. Glazbenu delegaciju, pored

Kreše, činili su: Veselko Čerkez, Gordan Prskalo i

Tomislav Zovko dok im se na turneji po SAD-u pri-

družuje i naš rodočanin Zoran Ćorić – Ćorka. Slika

ispod prikazuje Krešu tijekom jednih od tih nastupa

u dijaspori.

Od 1995. aktivan je član crkvenog zbora Sv. Cecilije

u franjevačkoj crkvi u Mostaru. Također se, skupa

sa prof. Konradom (Konom) Vidovićem, pojavljuje

kao jedan od osnivača muške klape Rodoč, ali ih na-

kon nekog vremena napušta. Bavi se i kantautorskim

radom te ima uglazbljeno dosta svojih pjesama.

Nakon obiteljske tragedije, koja se desila 2003. godi-

ne, prestaje sa pjevanjem. To traje nekoliko godina te

se 2007. godine, na radost svih svojih obožavatelja,

ponovo vraća onome što najbolje zna – a to je pjeva-

nje. Prst sudbine ga te 2007. godine vodi u Dubrov-

nik i hotel Importane gdje nastupa na njegovoj terasi

s koje se vidi hotel Adriatic, u kojemu je nastupao

daleke 1964. godine. Iste, 2007., godine nastupa i u

hotelu Park na Hvaru pjevajući talijanske kancone i

latinoameričku glazbu. U posljednje vrijeme moglo

ga se vidjeti u bašti mostarskog restorana „Rondo“,

te još nekim mostarskim restoranima.

Treba napomenuti da se Krešo uvijek vrlo rado

odazivao na sve koncerte koji su bili humanitarnog

karaktera. Na kraju našeg razgovora, Krešo je želio

izraziti zahvalnost svojoj obitelji: supruzi Mariji i

kćerima Željani i pok.Vanji, na potpori koju je od

njih cijelo vrijeme dobivao. Također, zahvaljuje i

dragom Bogu koji im je dao snage da, i pored velike

tragedije koja im se dogodila, nastave živjeti usprav-

no i u miru.



Ne tako davno, rijeka je Jasenica u svom toku kroz

rodočki kraj bila kristalno čista. Njenu su vodu svi

mještani mogli piti izravno iz njenog korita bez bo-

jazni od ikakvih bolesti. Ta izuzetna čistoća privu-

kla je i riječnog raka koji je obitavao u cijelom toku

rijeke. Bilo ga je u izobilju i mnogi rodočani su ga

izlovljavali u neograničenim količinama. Korište-

ne su razne metode za izlov. Ipak, i pored ove teške

devastacije koja im je priuštena, rakovi su se uspjeli

održati u rijeci sve do početka zadnjeg rata.

U ratnom i poratnom periodu, dolazi do bezakonja.

Razni neosviješteni ljudi u Mostarsko blato bacaju

svakojaki otpad zagađujući, kako Blato tako i osta-

la okolna naselja. Kako je rijeka Jasenica prirodni

nastavak vode iz Mostarskog blata, tako je i velika

količina tih prljavština prolazila sve do izvora rije-

ke Jasenice u dijelu Rodoča zvanom Vrelo. Neki naši

mještani, nosili su uzorke vode iz rijeke na analizu u

Zavod za javno zdravstvo u Mostaru. Rezultati nisu

bili baš ohrabrujući, voda nije bila za piće. Ovaj po-

datak imao je za implikaciju potpuni nestanak razne

riječne populacije. Jedan od najvećih gubitaka bio je

i nestanak nadaleko poznatog raka iz rijeke.

Tijekom ovoga ljeta doznao sam od nekih ljudi iz

Vrela da su rakovi ponovno viđeni na par mjesta u

gornjem toku rijeke Jasenice. Ponukan tom infor-

macijom, naoružavam se fotoaparatom i kamerom

i odlazim izravno na rijeku. Postavljam čeku i spre-

man se da ovjekovječim ovu zaista izvanrednu po-

javu. Međutim, prvi dan potrage ostajem kratkih

rukava. Ostajem bez opipljivih rezultata iako sam u

zasjedi proveo cijela 3 sata. Pomalo sumnjam da bi

ovo moglo biti isto kao sa čudovištem iz Loch Nesa

(mnogi pričaju da su ga vidjeli ali nema opipljivih

dokaza i fotografi ja). Na Brvini slučajno uspjevam

snimiti jednog mrtvog raka što mi daje nadu da sve

one priče i ne moraju biti isprazne. Dakle, moglo bi

zaista biti i živih rakova u rijeci.

Tek trećeg dana moje potrage za ovim kraljevima

čistih voda nailazim na jednoga. I to ne na bilo ka-

kvog, nego kapitalca. Iskreno sam se obradovao jer

se moje strpljene na kraju isplatilo. On mi je pozirao

i dopustio da ga snimim kamerom onoliko dugo ko-

liko sam želio. Ove snimke ću, ako bog da, prikazati

u svome prvijencu - dokumentarnom fi lmu o našoj

rijeci, za kojega sam počeo pripremati materijal. A

do tada, dragi čitatelji, ovdje možete uživati u foto-

grafi jama toga kapitalca i još jednog od niza rakova

koje sam uspio ovoga ljeta fotografi rati na našoj lje-

potici.

Moram istaknuti kako je mali broj rijeka na ovim

prostorima u kojima obitavaju riječni rakovi. Tako

da je još značajnija ova pojava u vodama rijeke Jase-

nice u rodočkom kraju. Stoga, neka ovaj članak bude

svojevrstan poziv svim našim mještanima da ne uni-

štavaju ovu populaciju koja se jedva uspjela vratiti

da još jednom svjedoči kristalnoj čistoći naše rijeke.

Dopustimo im da se razmnože i zauvijek ostanu sta-

nari naše rijeke, tamo gdje su oduvijek i obitavali.

Davor Šaravanja

Povratak rakova u rijeku Jasenicu



Osvrćući se na godinu koja je na izmaku, možemo je

podijeliti na nekoliko cjelina.

Završetak školske 2010./2011. god., izvođenje rado-

va na školi i početak nove školske godine, planovi za

narednu godinu.

Školska 2010./2011. godina završena je u skladu sa

planiranim nastavnim planom i programom i prema

kalendaru rada.

Nastavu je pohađalo 472 učenika i svi su uspješno

završili školsku godinu.

S odličnim uspjehom su bila 154 učenika (32,62%),

s vrlo dobrim uspjehom 114. učenika (24,15%), s

dobrim uspjehom 71. učenik (15,04%), s dovoljnim

uspjehom je 4 učenika (0,84%).

Prosječna ocjena: u P.O. Jasenica (od I.-IV. razreda)

je 4,78, u Rodoču - (od I-IV: razreda) 4,43, od (V-

VIII) razreda je 3,54, dok je prosječna ocjena na ra-

zini škole za 2010./2011.god. 4,25.

Osim redovitih nastavnih aktivnosti u školi su pro-

vedene i mnoge izvannastavne aktivnosti kroz rad

sekcija. Razne pohvale i diplome svjedoče o posti-

gnutim rezultatima i kvalitetu rada pojedinih sekci-

ja. Učenice i učenici, članovi ekipa u odbojci, atletici,

krosu ostvarili su niz odličnih rezultata na školskim

natjecanjima na razini grada Mostara za osnovne

škole. Posebno ističemo županijska natjecanja iz

matematike (I. mjesto za pete razrede: Mateo Vida-

ković), Civitasa, recitatore…..

ŠKOLSKA 2011./2012.GOD.ZA GODIŠNJAK RODOČA – OSNOVNA ŠKOLA BARTOLA KAŠIĆA - MOSTAR

Školski kutak



Na naše veliko zadovoljstvo realiziran je i projekt

pomoći hrvatske Vlade u iznosu od 65.000,00 kuna,

gdje su promijenjeni dotrajali otvori na sedam škol-

skih prostorija. Dosta je urađeno na obogaćivanju

knjižnog fonda u školskoj knjižnici. Učenici su pri-

kupljali novac i kupljene su 103.knjige. Pojedinci

su poklanjali knjige školskoj knjižnici, a posebno

ističemo Žarka Šunjića koji je poklonio 35. knjiga,

Blaženka Anića - 178. knjiga, Bruno Biokšić - 43

knjige, tako da knjižni fond u školskoj knjižnici

broji 7.128. knjiga.

Izrada projektne dokumentacije za izgradnju šport-

ske dvorane u sastavu škole je završena. Na našu ra-

dost, okončana je natječajna procedura, te se očekuje

skoro potpisivanje ugovora sa izvođačem radova.

U cilju poboljšanja uvjeta rada u P.O. Jasenica, grad-

sko područje Jug je obećalo uplatiti 10.000,00 KM za

sanaciju školskog objekta u Jasenici.

Škola nosi ime jezikoslovca Bartola Kašića, pa je ka-

menoklesar Bosiljko Kožul izradio ploču sa njego-

vim likom.

U cilju poboljšanja uvjeta rada na školskoj zgradi u

Rodoču su izvršeni su molerski radovi u dijelu pro-

storija, nabavljene zavjese za učionice, kao i klupe za

održavanje priredbi i drugih prigoda u školi.

Sljedeće godine čekaju nas dvije značajne obljetnice:

100. godina Područne škole u Jasenici i 50. godina

škole u Rodoču.

Posebno nas raduje sve veća zainteresiranost rodi-

telja (kroz Vijeće roditelja i škole), lokalne zajedni-

ce (HKUD Rodoč) i predstavnika Gradske Uprave

Mostar, za funkcioniranje i problematiku rada škole.

Kao potvrda uspješne suradnje škole i lokalne zajed-

nice jesu prikupljanje sredstava za školske potrebe,

organiziranje maskenbala,…..

Vjerujemo da zajednički možemo otkloniti razne

nedostatke i dovesti u školu do željene razine.

Ravnatelj

Anđelko Rogić



Što rade naše sekcije…Pripremila novinarska sekcija

Odbojkaška sekcija

Kao i svake godine mi “odbojkašice“ pripremamo se za natjecanja. Za nas je velika čast bila sudjelovati na na-tjecanju. Prošle godine trenirale smo iz dana u dan te se pripremale za važne utakmice. Bilo je to naše divno isku-stvo. Borile smo se koliko smo mogle i dobile 3. mjesto. No ove godine uložile smo puno tuda. Trenirale smo sa nastavnikom Šimunom Križancem koji nam je svaki dan ulijevao nadu te ljubav prema odbojci.Bili su to naporni treninzi, no nismo se protivile tomu jer smo željele da naša škola pobijedi. Dolazile smo kući umorne ali sa na-dom da ćemo uspjeti. Kada je došao dan prvih utakmica bile smo veoma nervozne. No nervoza je ubrzo nestala a pobjeda se smiješila. Pobijedile smo dvije utakmice. Bile smo veoma sretne, ali to nije bio naš kraj. Sljedeće uta-kmice bile su sve napetije ali smo pobijedile te ušle u po-lufi nale. Naravno, napornim treninzima pobijedile smo te se našle u fi nalu. U fi nalu smo igrale sa školom Marina Držuća, Buna, jednom od najboljih škola što se tiče od-bojke. Radile smo jako naporno. Kada smo došle, veoma nervozne i uplašene izašle smo na teren te se zagrijavale. Utakmica je krenula i nervoza se budila i postajala sve veća i veća. Prvi set smo pobijedile, no drugi set je pro-mijenio sve. Buna je dobivala bodove, a time smo bile uplašene i izgubljene. Kada je nastavnik tjelesnog uzeo ti-me-out vratile su se na teren veoma ozbiljne te s lakoćom odrađivale čudne poteze nadajući se pobijedi. Uz mnogo truda pobijedile smo. Osvojile smo 1. mjesto u odbojci. Zahvaljući nastavniku Šimunu, koji je imao strpljenja ra-diti s nama, mi smo se vratile zadovoljne kući.

Martina Bagarić, VIIIa

Ekološka sekcija

Svakog utorka u kabinetu nas. Vesne Krtalić okupljaju se mladi čuvari okoliša. Bave se očuvanjem okoliša te aktiv-no rade na čišćenju školskog dvorišta i okolice. Iznimno cijene prirodu i sva njena bogatstva a pogotovo vodu. Voda za njih označava snagu života. Voda je dar nama ljudima koji trebamo poštovati i kojemu se trebamo ra-dovati a ne ga zagađivati. Mladi ekolozi izrazili su svoje mišljenje o uništavanju okoliša. „Ako stanovnici spavaju dok kuća gori izgorjet će skupa s njom. Ako čovječan-stvo prespava ekološke probleme snaći će ga ista sudbina koja će snaći Zemlju, naš zajednički dom.“ Nedavno su obilježili Dane kruha a sve važnije datume redovno obi-lježavaju kao što je Međunarodni dan ozonskog omotača (16.9.), Svjetski dan zaštite voda (22.3.), Svjetski dan za-štite okoliša (5.6.), itd. Sekcija broji oko 20 članova od 5. do 8. razreda. Članovi izrađuju plakate, uređuju školu i provode razne akcije kao što je skupljanje papira i drugo. Pod vodstvom su nastavnice Vesne Krtalić koja ih uči da poštuju i čuvaju okoliš. Zajedno s njom idu u posjet kul-turnim ustanovama i još više se obrazuju. Iskreno smo im zahvalni na svoj brizi i poštovanju prema okolišu.

Ana Babić i Mirna Kvesić, VIIb

Glazbeni kutakSvaki četvrtak u O.Š. Bartola Kašića odjekuje ve-sela pjesma učeničkog zbora pod vodstvom na-stavnika Stanislava Šimunovića. Učenici svake godine nastupaju na božićnoj priredbi i na pri-redbi za kraj školske godine. Nastup na božićnoj priredbi za njih je poseban a u njega ulože jako puno truda. Svi obuku bijele majice a na glavi imaju božićne crvene kapice. Ima ih oko trideset i uvijek rado primaju nove članove. Na proba-ma pjevaju i zabavljaju se. Pored tog školskog zbora nastavnik Stanislav okupio je i jedan mali školski orkestar kojeg čine četiri fl aute, klavija-tura, tamburica i gitara. Orkestar je aktivan oko godinu dana, a zajedno sa zborom nastupaju na školskim priredbama.

Matea Stojanović, VII. b

Likovna sekcija

Likovna sekcija već godinama obilježava sve kulturne i vjerske datume koji su vrlo značajni za našu školu. Do sada u sekciji ima 15 članova koji su uglavnom učenici 7. i 8. razreda. Vrlo su aktivni i marljivi. Sastaju se četvrt-kom i sudjeluju u projektima oslikavanja prostorija škole. Nedavno su obilježili Dane kruha, organizirajući izlož-bu najboljih učeničkih radova. Svaki mjesec održava se izložba najboljih radova određene teme, učenika iz svih razreda od 5. do 8 razreda. Trenutno rade na pripremama za Božić i Novu godinu. Prave plakate, pripremaju izlož-bu, uređuju školske hodnike i hol, biraju najbolje učenič-ke radove iz područja kiparstva, slikarstva i crtanja. Li-kovna sekcija je također u suradnji i sa drugim aktivnim sekcijama škole. Tko god im se želi pridružiti, igrati se bojama, a i ponešto naučiti, uvijek je dobro došao.

Mirna Kvesić, VII. b



Dani kruha

Dani kruha-dani zahvalnosti za plodove zemlje-obi-lježavaju se svake godine tijekom listopada u dječ-jim vrtićima, osnovnim i srednjim školama i usta-novama za odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama. Svečanostima Dana kruha, uz molitvu, blagoslov i simboličko blagovanje kruha zahvaljuje-mo Bogu na svim plodovima, radostima, uspjesima i darovima kojima smo tijekom godine kao narod i kao pojedinci bili darivani.Kruh su pekli još stari Egipćani 2000 godina prije Krista. Iz Egipta je došao u Grčku pa u Rim, a iz Rima počeo se širiti opojan miris kruha po čitavoj Europi, po čitavom svijetu. Kruh je postao i ostao vrijedna, nezamjenjiva namirnica bez koje ne može-mo zamisliti gotovo nijedan objed. Kruh ima snažno i posebno simboličko značenje. To je simbol života, obitelji, sklada, dobrote i ljubavi. Riječ kruh našla se u mnogim narodnim izrekama, mudrim riječima koje često upotrebljavamo kada želimo s malo riječi puno toga pametnoga reći. Kad pomislimo na kruh bude se sva naša osjetila. Prisjećamo se naših baka koje su vrijedno mijesile kruh, pekle ga, lomile toploga i nudile svojim uku-ćanima. Čitava je kuća mirisala, a okus svježeg peče-nog kruha je bio ljepši od najljepšeg kolača.

Ana Babić i Mirna Kvesić, VIIb

Ponovni uspjeh Andree Begić

Učenica naše škole Andrea Begić već godinama tre-nira takewondo u klubu ‘’Cro Star’’ . Naime, Andrea je dobila dvostruko zlato na uspješnim natjecanjima. U Zagrebu je održan veliki međunarodni taekwon-do turnir Jastreb Open gdje su se rezultati Cro Stara posebno isticali. Natjecalo se 850 učenika i studena-ta iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i BiH, među kojima je bila i naša učenica Andrea. Turnir je održan za limače, mlađe kadete, starije kadete i juniore. Naša sportašica spadala je u skupinu kadeta i pokazala moć u svojoj kategoriji sa osvojenim zlatom. No, vi-kend prije grad Mostar je također organizirao turnir ‘’ Mostar Open’’ na kojem je Andrea dobila zlato i bila proglašena najboljom kadetkinjom turnira. Da to postigne Andrei je podrška bila njezina trenerica Klaudia Marić. Andrea je svojim rezultatima pro-glašena i najboljom sprotašicom Cro Stara za 2011. godinu. Naša učenica je dobila sva zlata te je time za-dovoljna. Škola je ponosna na nju kao i na sve ostale sportaše škole.

Mirna Kvesić, VII. b

Dječji vrtić u školi

Kada sam ušla u šareno oslikanu igraonicu sa smi-ješkom na licu dočekala me teta Ivanda. Dok su dje-čica igrala svoje najdraže igre teta mi je dočarala nji-hov mali svijet. Iako su još uvijek mali oni uče slova i brojeve,pjevaju razne pjesmice i uz sve to se dobro zabavljaju. Najdraža im je igra „Memori“, a veselo pjevaju pjesmicu „Bubamara“. Uz zabavu i učenje malenima su se najviše svidjeli zidovi vrtića koje su raznim životinjama i šarenim cvijećem oslikali čla-novi likovne sekcije. Djeca se igraju u dvije smjene ponedjeljkom i srijedom. Prva smjena je od 10:30 do 12:00, a druga od 13:00 do 15:00. Svi roditelji koji žele pronaći malo vremena za sebe, a svojoj djeci priuštiti malo zabave i znanja u ovaj vrtić su uvijek dobrodošli.

Ana Babić, VII. b



UČENIČKI RADOVIBOŽJI DAR-DAR ZEMLJE

Još prije nego prve jesenje kiše krenu Vrijedni sijači na prostrana polja izlaze I bacajući sjeme života na mekanu zemlju Dižu zabrinut pogled prema nebu, a na usnama: molitva.

Maleno sjeme probija zemlju, Ka Suncu se diže: I raste, i raste… I u najvrjednije zlato života izraste.

U svitaj srpanjske zore, po ispucanoj zemlji Do zlaćanih polja hode težaci I sa svakim zamahom srpa u mislima im zvoni: „ Bit će kruha, bit će kruha! “

Zlatno žito na put kreće Te sve jače čuje žamor i pljuskanje vode o mlinsko kolo, U ruke bijelog mlinara stiže Koji marljivim radom u prah života ga pretvara.

I onda taj se prah života U nježnim rukama moje majke mijesi, A ona kao kakva dobra vila svojom čarolijom U kruh naš svagdašnji ga izmijesi.

Petar Josip Vidović, VIII. a

Pismo svetom NikoliSveti Nikola, ti svijetom šetaš. Ja bih te rado htjela vidjeti. I ove godine zaželjela sam puno novih stvari. Svake godine mi donosiš novi dar, a ove godine sam zaželjela šešir. Ujutro, kada ustanem iz toplog kreve-ta odjurim na prozor. Puna radosti i veselja otvorim dar i uvijek mi se ispuni želja. Pa tako mi i ove godi-ne sv. Niko ispuni želju. Šesti prosinca je dan posve-ćen tebi i djeci sv. Nikola. Nagradi i dobre, ali i loše. Svi ćemo se popraviti. Sv. Niko ja te puno volim!Tvoja Gabrijela! Gabrijela Zeljko, V. b

Pismo svetom NikoliSvetog Nikolu slavimo 6. prosinca. Jako se veselim tom blagdanu. Svake godine napišem popis svojih želja. Naravno, sveti Nikola ne može ispuniti sve moje želje. Ali bih voljela da ispuni one želje koje žarko želim. Sveti Niko ispuni moje želje i pojede kekse i mlijeko koje mu ja pripremim. Sveti Nikola poreda darove sve po redu kao što piše u pismu. Ove godine sam od svetog Nike zaželjela jednu majicu, baš onakvu kao što ima jedna djevojčica u mome ra-zredu i naravno uz sve to i mnogo, mnogo slatkiša. Sveti Niko ja te mnogo volim i zahvaljujem ti za sve darove što si ih priredio za mene.Ana Božić, V. b

Pismo svetom NikoliZa sv. Nikolu napisala sam jedno pismo. U tom pi-smu ima mnogo mojih želja.„Dragi sv. Nikola, ja znam da ti ne možeš donijeti sve što poželim. Priznajem, nisam bila dobra, bila sam zločesta. Zaslužujem i šibu od Krampusa. Vo-ljela bih da mi doneseš MP3. To mi je želja od malih nogu. Ako MP3 ne možeš donijeti, onda nešto dra-gocjeno, što bih mogla imati do kraja života. Mogu biti i role. Sve moje prijetljice imaju role osim mene. Ma što god mi budeš mogao donijeti meni će biti drago. Samo da znaš da te volim. Marija!Marija Šarac, V. b



Božićna noćJednog jutra probudila sam se radosna i vesela. Otiš-la sam ispod okićene jelke vidjeti jaslice. Tamo je bio dar. Bila sam vesela i sretna. S mamom sam otišla na misu. Kada sam se vratila moja obitelj i ja pri-čali smo molili se i bili sretni i zadovoljni. Gledali smo televiziju i smijali se. Ubrzo je pala noć. Svi smo se okupili i jeli. Nakon toga uključili smo televiziju. To me zaista činilo sretnom. Bili smo svi na okupu. Ugasili smo sva svjetla, samo je televizija bila upa-ljena i svjećice su gorjele na boru. Osjećala sam se tako zadovoljnom. Gledali smo neke božićne fi lmo-ve. Razgovarali smo o svemu. Odjednom se čuo neki pucanj vani. Otišla sam da vidim što je to bilo. To je bio vatromet. Ispalili su ga moji prijatelji. Odjednom se čulo zvono. Prepala sam se. Tko bi sad mogao biti. Otišla sam da vidim. Bili su to moji prijatelji. Pozvali su me vani da sa njima palim petarde i vatromete. Izašli smo svi. Počeli smo pjevati božićne pjesme. Bliži susjedi su nas čuli pa su došli i oni. Svi smo zajedno slavili Božić. Bilo je kasno. Nakon dva sata otišli smo svi svojim kućama. S mamom i tatom sam gledala televiziju. No, ne dugo. Ubrzo sam zaspala. Tu noć nikada neću moći zaboraviti. Bila je prekra-sna božićna noć.

Matea Arapović, VI. b

Božićna noćBožićna noć je nešto čarobno. Pada snijeg, sve je prelijepo. Svi ljudi, a posebno djeca iščekuju božićno jutro. Božić me čini sretnom. Tada dobijamo darove. Obitelj je na okupu i svi smo sretni. Božić je za mene jedno posebno vrijeme. Na Božić se rodio Isus. Dan uoči Božića se pripremamo, ukrašavamo bor, pravi-mo jaslice...Na Božić sanjam kako sam ustala. Jutro je. Sretna sam i kažem: ‘’ Božić je’’. Dođem u dnevnu sobu. Moja obitelj mi čestita Božić, a pokraj njih stoji Djed Božnjićak, daje mi dar i čestita Božić. Probu-dim se i shvatim da je to sve bila jedna lijepa božićna bajka i poželjela bih da je tako u stvarnosti.

Gloria Bošnjak, V. b

Božićna noćBožić je jedan od najvećih kršćanskih blagdana. To je blagdan kada slavimo rođenje Isusa Krista. Tada pogotovo trebamo pomagati svima. Mi djeca se ve-selimo darovima koje ćemo dobiti za Božić. Na Božić se trebamo moliti, pomagati siromašnima i stariji-ma. Željeli bismo da bude bijeli Božić. Promatrajući ulice, gradove i tržne centre možemo vidjeti kako je sve ukrašeno i sve sjaji. Na Božić me podsjeća kiće-nje bora koji sa svojom sestrom kitim u najljepšim bojama. Uvečer idemo kod rodbine kako bismo Bo-žić proslavili što ljepše, moleći se i pjevajući božićne pjesme. No, svi bismo mi voljeli da je Božić svaki dan, da se sve sjaji i da bude lijepo. Sve su to nebitne stvari, a najvažnije je rođenje Isusa Krista.

Doris Begić, V. b Ljubav nije čudo, ali čini čudaLjubav nije čudo, ali čini čuda. Ona nam daje snagu za život. Mnogi se svađaju radi ljubavi i nisu spremni za nju. Ali, ljubav čini čuda i uspijeva sve loše stvari izvući na dobro. Ljubav nije isto kao i zaljubljenost. Biti zaljubljen znači da nam se sviđa neka osoba, osjećamo nešto prema njoj. Ljubav nam daje mnogo, a uzima malo. Daje nam osobu sa kojom možemo čitav život provesti u veselju i u miru. Pomaže nam i u dobru i u zlu. Ljubav je čudo i čini čuda. Neki bi ljudi i svoj život dali za neku osobu kako bi pokazali da su na sve spremni. Imamo različite vrste ljubavi. Ljubav prema bližnjima, ljubav prema Bogu i ljubav prema nama dragim osobama. Ljubav prema bližnjima je ljubav jaka kao stijena. Daje nam oslonac za život i za dalje. Ljubav prema Bogu daje nam sve. Čini čuda.

Nina Pavlović, VII. a

Lijepo je reći oprostiOd čarobnih riječi ona je najteža ali i najljepša. Nitko ne može biti posvađan cijeli život. Vrije-me liječi rane, a ljudi zaborave. Čak i nakon rata ljudi opraštaju. Teško je izgovoriti oprosti nakon velike svađe. Opet nije lako prebrzo zaboraviti. Riječ ‘’oprosti’’ može značiti i puno i malo. Na-kon svađe sa bližnjima, naravno. Teško je reći oprosti. Često, ako si ljudima puno lagao teže će ti oprostiti. Kada je izgovaramo na javnom mje-stu, kada smo nekoga slučajno gurnuli, ne misli-mo o tome što ćemo reći već samo iz pristojnosti oprostimo. Najteža svađa je s obitelji jer mislim da je obitelj na prvom mjestu i da će uvijek biti uz tebe. Riječ ‘’oprosti’’ je najljepša riječ koju mo-žemo izgovoriti.

Karla Ćosić, VII. a



Svjetlost u kućiSvjetlost bi u prijevodu moglo značiti sreća. Čovjek može imati svo bogatstvo ovog svijeta, ali ako nema sreće i zdravlja to mu ništa ne vrijedi. Po mom mi-šljenju obitelj je ključ sreće. U mojoj obitelji je ugod-na i vesela atmosfera, upravo ona koju svi žele kada se umorni vrate s posla. U njoj prije svega vlada lju-bav, a zatim sklad, poštivanje, veselje i još mnogo toga. Najdraže mi je biti navečer u kući sa svojom obitelji. Tada smo svi zajedno i bez obveza. Šalimo se i gledamo televizor. Išla sam na nekoliko putovanja bez obitelji. Bilo mi je lijepo, ali je najljepše vidjeti svoju obitelj nakon malo dužeg vremena. Najljepši blagdan mi je Božić, jer smo tada svi opušteni i svi smo zajedno. Božić se bliži i zbog toga sam jako sret-na. Moj savjet svim ljudima na svijetu je da budu ve-seli. Volite i poštujte svoju obitelj jer je to najvažnije. Ja je poštujem i volim i moja je obitelj razlog zašto se svako jutro budim sretna i puna nade u život.

Ana Raspudić, VII. b

Svjetlost u kućiSvjetlost u kući je sreća, veselje, ljubav u našem domu, posebno u ovo predbožićno vrijeme. Dom nam se sjaji, ne samo od bora i lampica na njemu, nego i od naše sreće. Božićno drvce je znak našega života, a lampice i ukrasi na njemu znak su da svoj život trebamo ukrasiti da nam i on može sjati. Svje-tlost u kući nisu samo sijalice i lusteri, nego sreća i ljubav u obitelji. U mojoj obitelji nema baš previše svjetla u kući, ali ima dovoljno da budemo jedna do-bra, složna obitelj. I ništa nije važno dok u kući ima svjetla.

Marta Rajič, VII.b

Svjetlost u majčinim očimaSvjetlost u majčinim očima je nešto jako lijepo, ali svjetlosti u majčinim očima ima samo kada je ne-što u obitelji oraspoloži. Ako vidi prve korake svoga djeteta, čuje njegove prve riječi ili vidi prvi odlazak u školu, tada majčine oči blistaju pa čak i nekad za-plaču od sreće. Ali, sva ta svjetlost u majčinim očima može nestati u jednom trenu. Svjetlost u majčinim očima iščezne kada majka želi uraditi nešto dobro za svoje dijete, a njeno dijete ne vidjevši tu želju nju uvrijedi. Tada sva svjetlost u majčinim očima išče-zne i teško se opet vrati. Nije u redu da majku povri-jedimo iz neke ljutnje jer nam ona samo želi pomoći. A ako dijete ne vidi da mu majka želi pomoći ono nije vrijedno svjetlosti u majčinim očima.

Ana Džeba, VII. A

Svjetlost u majčinim očimaTaj pogled, taj predivan pogled moje majke ispunjen ljubavlju i srećom znači mi mnogo. Sve bih dao za taj pogled koji grije moje srce. Taj pogled koji je upu-ćen prema meni kao zraka sunca koja prodire kroz oblake. Ta zraka sunca u mojoj najvećoj tuzi prodire u moju dušu te je ispunjava svjetlošću. Gleda me i miluje pogledom. Taj sjaj, ta radost i toplina miluje moje lice. No, ima i trenutaka kada je ta toplina uga-šena. Trenuci, kada je taj sjaj potisnut, a radost za-boravljena. U tim trenucima gubim svjetlost u duši. Nikako, ama baš nikako u tim trenucima ne mogu povratiti taj sjaj i tu radost. Sreća u njenim očima je zaboravljena. Ali “vrijeme liječi sve rane“. Tako i bude. Nakon nekog vremena vrati se sjaj u majčinim očima.

Ivan Mandarić, VI. a

Ljubav nije čudo, ali čini čudaZa mene postoje dvije vrste ljubavi na ovom svije-tu. Prva mi je ljubav prema obitelji i onim najbližim. Ljubav u obitelji i iskrenost među nama jeste to što nas drži na okupu. Naša beskrajna ljubav i majčina toplina nešto je što jedino Bog može stvoriti i ujedi-niti. Ljubav čini čuda i kad smo na nekom ‘’krivom putu’’ naša zajednička ljubav pronalazi i stvara ono svjetlo u tami. Prema najbližima se treba odnositi korektno i usmjeravati ih na pravi put. Uz to trebali bismo ih unaprijediti ljubavlju da znaju da novac ne čini čovjeka bogatim. Čovjek koji ima novac može kupiti sve, ali ne i ljubav i najbliže. Njih bi trebali kupiti ljubavlju i srećom. Druga ljubav jeste moja ljubav prema simpatiji. Mi smo još mladi i ne znamo pokazati ljubav. Znamo, ali na čudan način. Mnogo toga nas čeka u životu. Lijepih trenutaka treba pro-vesti i doživjeti što više. Zato se potrudimo da ih za-služimo.

Josip Mršić, VII. a



Život nije samo veselje;

život je čežnja i odlučnostSvatko sebi postavlja neke ciljeve. Te ciljeve ne mo-žemo postići bez odlučnosti, dobre volje i naravno, bez truda. Ako nešto žarko želimo ta naša čežnja će nam još više pomoći na putu do cilja. Svaki čovjek bar jednom doživi razočaranje jer koliko god bismo mi to željeli život ipak ne može biti savršen. Ljud-sko veselje često kvare drugi ljudi koji ih povrijede ali postoje i trenuci kada čovjek svojim postupcima sam sebe razočara. Čovjekova čežnja nekada može biti toliko jaka da zbog nje povrijedimo druge. U da-našnjem svijetu ljudi život gledaju kao bajku i čeznu samo za materijalnim stvarima. Na drugoj strani su oni koji su odlučili i čeznu za time da postanu net-ko i nešto. Za mene život nije bajka. U životu sam odlučna i trudim se. Kao i svi drugi ljudi i ja sam doživjela neka razočaranja koja su me još više ohra-brila da nastavim svoj put do cilja. Zato nikada ne trebamo odustajati nego trebamo biti odlučni u svo-jim ciljevima.

Ana Babić, VII. b


život je čežnja i odlučnostU životu imamo raznih prepreka koje narušavaju našu sreću i veselje. Sa njima se treba odlučno i hra-bro boriti. Svakodnevno se na poslu, u školi i na ulici susrećemo sa problemima. Međutim, tu je naša obi-telj koja nam pomaže. Obitelj, tu riječ treba osluški-vati ne samo ušima nego i srcem. Ona grije kada se ledi krv u žilama. Ona nam daje snagu i pomoć kada nam zatreba, ona je duša čovječanstva.Ponekad u životu imamo čežnju za nečim, ali ako to stvarno želimo moramo to i zaslužiti. U životu mo-ramo raditi i boriti se za sebe i svoja prava, trebamo biti odlučni u onome što želimo biti.Danas ima siromašnih i tužnih ljudi i zato moramo biti sretni što imamo sve što nam treba. Kada smo mali čekamo da odrastemo, kada odrastemo čeka-mo da se zaposlimo...ali svo to čekanje ostavimo po strani. Najvažnija je sreća čovjeka i nije važno gdje se on nalazi. Prije svega, moramo se hrabro boriti za tu sreću, ma koliko god na nju čekali.Kada sam tužna pokraj mene je moja obitelj. Ona nas potakne, a majčina ljubav dotakne. Svi bi trebali znati, onoliko koliko trebamo biti spremni za svoju sreću, ali čovjek ne živi samo za sebe. Njegova sreća je i u sreći njegove obitelji. Zbog toga trebamo dono-siti odluke za svoju ali i sreću svoje obitelji.Nesebičnost je ispravan put, ljudski put potpore i za-jedničkog koračanja, razumijevanja i suosjećanja.

Sara Ljevak, VII. b


život je čežnja i odlučnostU životima svih ljudi postoje radosni trenuci. Ti tre-nuci uglavnom su zasnovani na ljubavi prema bli-žnjima. Radost je jedan predivan osjećaj. Kada smo sretni čini nam se da možemo sve ali baš sve uraditi. Isto tako postoje i trenuci tuge, čežnje, ali i trenuci u kojima moramo biti odlučni. Trenutak tuge uglav-nom osjetimo kada povrijedimo osobu do koje nam je stalo ili izgubimo neku nama važnu i dragu osobu. Kada sam tužna moji bližnji nastoje me oraspoložiti. Ja ću im uvijek biti zahvalna na tome, jer mi to uisti-nu svaki put pomogne da se bolje osjećam. Ponekad u životu dođemo do trenutaka kada moramo doni-jeti neku važnu odluku. Ta odluka može biti važna i za naš daljnji život. U takvim situacijama moramo pravilno postupiti ma kakva ta odluka bila. Moramo postupiti po našoj savjesti iako možemo povrijediti ljude koje volimo.

Josipa Vranjković, VII.b

Obitelj je moja mirna lukaRiječ obitelj znači mnogo, i ona je nešto najpo-trebnije u životu. U mom životu najveća potpora mi je obitelj. Bili mi tužni ili sretni, naša obitelj je uvijek uz nas. Samim tim što nam omoguću-ju miran i lagodan život te nam pružaju mnogo ljubavi, čine dosta toga za nas. Mnogo djece na svijetu živi bez svoje obitelji i uopće ne mogu zamisliti njihov život. Kada zamislim da ta jad-na djeca žive svoj život sama i bez ičije potpore, shvatimo koliko smo zapravo sretni. Većina djece se ljuti na svoje roditelje zbog neke gluposti, ali kada razmislimo, onda tek saznamo koliko nam naša obitelj vrijedi. Ima obitelji i kojima roditelji tuku i zlostavljaju svoju djecu i ne mogu uopće zamisliti kakvi su to ljudi. Zato trebamo znati da, koliko nam god teško bilo, da će naša obitelj uvi-jek biti uz nas.

Amanda Nikšić, VII. a



I za ovaj smo broj Godišnjaka, od naših čitatelja, do-

bili još zanimljivih starih fotografi ja Rodoča. Ovu

nam je fotografi ju ljubazno ustupio gospodin Ivan

Delić, kojem se ovom prigodom zahvaljujemo. Fo-

tografi ja prikazuje granju kanala za navodnjavanje

na Brodu. Pretpostavljamo kako je snimljena 20-ih

godina prošlog stoljeća.

Ljubaznošću Ivice Ćorića (Čoleta) dobili smo sljede-

će fotografi je koje smo ovom prigodom i objavili.

“Jozo Ćoric u duhanu” nastala je 1953. na imanju

Joze Ćorica u Rodoču u blizini njegove kuće. Govo-

ri o tomu da se tih 50.-tih godina u Rodoču, pored

ostalih kultura, uzgajao i duhan.

Svakako bismo zamolili naše sumještane da nam za

sljedeći broj Godišnjaka pošalju što više starih foto-

grafi ja kako bi se prisjetili kako je naše mjesto neka-

da izgledalo.

Stare fotografije iz RodočaZrnca prošlosti...



Zove se Mila Blažević, rođena je 1993. godine

u Metkoviću; Republika Hrvatska. Osnovno

obrazovanje je završila u Rodoču u osnovnoj

školi „Bartol Kašić“, a sada je maturantica

Gimnazije Mostar. U jednom vrlo ugodnom

razgovoru, s blagim tonom punim iskreno-

sti, Mila mi je pričala o sebi i svom putu do

Europske prvakinje za 2011. godinu u mažo-

ret plesu.

- Jednom prilikom, još kao djevojčica u šetnji s

mamom ugledala sam neke djevojke u crno- žu-

tim odorama, kako lijepo plešu i veoma spretno

barataju štapom. Istog trenutka sam osjetila neki

veoma lijep osjećaj u sebi i sebe sam zamišljala

među njima. Na mene su ostavile tako dubok

dojam i toliko su me opčinile, da bi se to moglo

nazvati ljubavlju na prvi pogled. Bile su to Mo-

starske Mažoretkinje. Moji roditelji su prepoznali

moju želju da se i ja pridružim mažoretkinjama i

bili su uz mene sve to vrijeme na čemu sam im ve-

oma zahvalna. Bez njihove potpore zasigurno ne

bih uspjela, a pogotovo ostvarila ovakav uspjeh.

U sedmoj godini već sam postala jedna od mno-

gobrojnih članica i od tada; uz veliki trud, žrtvu

i upornost, počinje moj put k uspjehu. U samom

početku najviše mi je pomogla moja rodica Ma-

tea Marić koja je, za razliku od mene, znala neke

korake mažoret plesa. Prvenstveno se trebam za-

hvaliti trenerici Nataši Puhalo koja je ne samo

mene nego sve nas tako prihvatila i opčinila da

više nije bilo povratka. Tako je počela moja priča -

puna osmjeha i suza, radosti i razočaranja. Mno-

go sam putovala upoznala mnogo ljudi i izgradila

se u osobu kakva sam sada.

Nema većeg grada u Bosni i Hercegovini u kojem

nisam nastupila. Osim BiH, bili smo u Srbiji, Cr-

noj Gori, Sloveniji, Italiji i Francuskoj za koju me

vežu najljepše uspomene. Na tim putovanjima

sam doživjela puno lijepih trenutaka, upoznala

drage prijatelje.

Uz puno rada, znoja i odricanja, ali ponajprije

želje, počeli su se nizati uspjeh za uspjehom.

Moje uspjehe su obilježile mnoge medalje s držav-

nih i europskih prvenstava, kao i prvo mjesto na

kupu mažoretkinja u Sloveniji. Za ovih jedana-

est godina osvojila sam 28 medalja, od toga je 18

zlatnih, 2 srebrene i 8 brončanih.

Europska prvakinja iz Rodoča

Naj... u Rodoču



Iako smo prije nekoliko godina u Godišnjaku već

objavljivali tekst o sličnoj temi u ovoj rubrici. Riječ je

bilo o divovskoj tikvi koju je tada uzgojio rodočanin,

umirovljenik Mirko Margeta.

Izgleda kako je naš Rodoč, plodno tlo za ovakove

stvari. Kako to drugačije protumačiti, ako se zna da

je ove godine Vlado Babić – Garo uzgojio tikvu dru-

ge sorte, ali slične težine. Štoviše, na svome imanju

uzgojio je dosta velikih tikava, ali jedna od njih ista-

kla se svojom veličinom. Kada ju je odlučio ubrati,

Vlado je pozvao naše suradnike koji su svjedočili za-

ista impresivnim gabaritima ovoga ploda. Nakon što

ju je donio kući i stavio na vagu, ona se zaustavila na

brojci 35. Dakle, cijelih 35 kilograma.

Nakon vaganja, Vlado je poklonio ovu tikvu Luci-

ji koja je obećala da će, skupa sa mamom, napraviti

pitu i pozvati djeda Vladu na ukusne zalogaje. Pa, u

slast im bilo!!!

Uredništvo

Naj… tikva

Slika

Na slici se može vidjeti Vlado sa svojom unukom

Lucijom tijekom mjerenja težine tikve.

Sve medalje su mi drage, ali jedna sjaji posebnim

sjajem i posebno mi je draga; to je zlatna medalja

u kategoriji duo štap, s Europskog prvenstva odr-

žanog u Zagrebu od 1.- 4. rujna 2011. godine. Za

tu medalju je zaslužna i moja prijateljica i plesna

partnerica Željka Knezović.

Ova medalja je vrhunac koji je došao na kraju

moje plesne karijere. Zbog velike ljubavi prema

plesu i klubu, kojem se ovaj put također zahva-

ljujem na čelu s Natašom i Anjom Puhalo, ostala

sam još u klubu gdje sam trenerica mlađih člano-

va. Nadam se da ću im u mnogome moći pomoći

sa svojim znanjem i iskustvom koje sam stekla ti-

jekom ovih godina rada, te ih naučiti da nikad ne

odustaju od onog zašto se bore jer samo upornim

radom i ljubavlju mogu ostvariti svoje snove.

Iskoristila bih ovu priliku da pozovem sve djevoj-

ke i djevojčice da se pridruže Mostarskim Mažo-

retkinjama, jer je to iskustvo koje nikad nećete

zaboraviti.

SRDAČAN POZDRAV SVIM ČITATELJIMA !

Mostarske Mažoretkinje su osnovane 1995 godine i

najstariji su mažoret klub u BiH-i. Klub ima devet

timova gdje se uspjehom posebno ističu kadeti, juni-

ori i seniori. Mostarske Mažoretkinje su najtrofejniji

sportski kolektiv u Bosni i Hercegovini, ali mi ogra-

ničen prostor ovoga članka ne dopušta da pobrojim

sve uspjehe i medalje s raznih natjecanja.

Miro Šimunović



U Rodoču moja rana

Ako može iz žalosti,

zbog nesreće rodnog kraja,

da nastane nova pjesma,

za to evo pjevam ja

Na zgarištu moga doma,

u pepelu moja mladost,

al' su žive uspomene,

za to evo pjevam ja

Književni kutak

LJETNA VEČER

Sunce već oblači svoje večernje ruho,

I lagan, osvježavajući povjetarac tjera ga na

počinak.

Ljudi izlaze iz kuća, nakon duga i vruća dana,

Da osjete svježinu večeri.

Već se čuje i graja djece,

Koja jedva dočekaše svoj red na igru.

Čuje se i cvrkut ptica:

Što je znak Suncu da je vrijeme za polazak.

A Crveni Biser kao da zna što mu govore ptičice,

Šalje svoje posljednje čarobne zrake na šarene ljetne

plodove.

Sada Sunčevu smjenu preuzima

Srebrni Mjesec u punom sjaju vedra neba.

Iz daljine dopire zvuk zvona u smiraj dan

I sva graja djece,

I razgovor ljudi naglo stade;

Svi, usnuše u san.

Samo se čuju tihi koraci Mjeseca i zvijezda

Po vedru večernjem nebu,

I lagan ples lišća

Na ljetnom povjetarcu.

BOŽJI DAR – DAR ZEMLJE

Još prije nego prve jesenje kiše krenu

Vrijedni sijači na prostrana polja izlaze

I bacajući sjeme života na mekanu zemlju

Dižu zabrinut pogled prema nebu, a na usnama:

molitva.

Maleno sjeme probija zemlju,

Ka Suncu se diže:

I raste, i raste…

I u najvrjednije zlato života izraste.

U svitaj srpanjske zore, po ispucanoj zemlji

Do zlaćanih polja hode težaci

I sa svakim zamahom srpa u mislima im zvoni:

„ Bit će kruha, bit će kruha! “

Zlatno žito na put kreće

Te sve jače čuje žamor i pljuskanje vode o mlinsko

kolo,

U ruke bijelog mlinara stiže

Koji marljivim radom u prah života ga pretvara.

I onda taj se prah života

U nježnim rukama moje majke mijesi,

A ona kao kakva dobra vila svojom čarolijom

U kruh naš svagdašnji ga izmijesi.

U Rodoču moja rana,

zauvijek ćeš biti s nama,

a kad' trešnje dođu s majem,

zasjati ćeš novim sjajem.

Nek' dušmani naši znaju,

da će laste oko Vrela,

opet svoja gnijezda sviti,

za to evo pjevam ja.

U Rodoču moja rana,

zauvijek ćeš biti s nama,

a kad' trešnje dođu s majem,

zasjati ćeš novim sjajem.

Krešimir Krešo Šunjić

Petar Josip Vidović



Prijatelji

Pjevati volea i glas su dobili na dar,klapska pjesma njihova je ljubav.

Pjesma ih na okupu držii s njima kao pravi prijatelj se druži.

Toliko su u pjesmi dobrida im lako nije odabratikojemu pozivu prioritet dati.

Prijatelju, jasno je tebi k'o danda se radio Rodočkoj klapi imena „Sveti Martin“

Tvoja riječ

Visoko u visinamagdje oku nestajesvjetlost dana,tamo nastajetvoja riječ.

Ne čujem je ušima.Osjećam je kao tvoj blagoslovu smirenoj dušii u oku pospanu.

Tražim jastukda primi glavu.Tonem u miran sansve dok jutro ne svane.

Ne pitam se tko si.

Znam da su tvoje riječi„u ime Oca i SinaI Duha svetog“,riječi mira i spasenja.

Novi put

Oči tvoje gledam

i u njima vidim

da ti je duša tužna.

Sputava ti srce mlado

da uživa u radosti života.

Ne tuguj…

Pusti da ti proljetno sunce

dušu zagrije

a srce ti poželi izlazak

s društvom koje te zove.

Druženje će ti pomoći

da prošlost svoju ostaviš

tamo gdje pripada.

Tek tada,

mogao bi ti se dogoditi

novi put srca slobodna.

Suze radosnice

Integracija na djelu.

Napokon smo u našem stanu.

Više od četiri godine

čekali smo ovaj dan.

Stan su opljačkali

i devastirali.

Ali, to nam ne umanjuje

radost povratka.

Ovdje smo nas dvoje

i naša djeca

sanjali najljepše snove.

Vratit će se s juga

i naše laste.

A ti srce miruj.

Ne lupaj tako jako.

Još ljubavi puno

iz tebe treba poteći.

Radostan je danas dan

i ti s nama uživaj.

Od danas je pločica nova

na vratima našeg stana.

Na njoj ponovo piše

naše ime i prezime

Suze tecite, tecite

jer danas ste suze radosnice.

Jozefi na Pranjić



Od kako je izgubio pamet, ne prestaje •

pametovati.

Dogovorimo se o ravnopravnim odnosima kako •

bih ja mogao uspostaviti dominaciju.

Krađa od strane moćnika ostvaruje se po zakonu •

(i transparentno), a krađa od strane siromaha

kažnjava se po zakonu.

Možda i ne bi bio tiranin da je ostao siromašan.•

Idiot nam ne može ništa ako nije postao “nešto”.•

Poltroni su najveći krivci što njihov vođa živi u •

oblacima.

Da je tajnica svom šefu popustila (učkur), ne bi je •

snašle pravedne stegovne mjere.

Za poltrona svatko može pogriješiti, samo ne oni •

koji su na funkciji.

I pojedini bogataši su ugroženi ako ne mogu •

utoliti svoju nezasitost.

Onaj mi je jamac dužnik, jer se oglušio na •

opomenu banke.

Šef je uvijek na strani istine, pa i onda kad laže.•

Ostajte ovdje, tako vas ljubimo, jer ako odete, •

koga da gulimo.

Neki pune džepove zahvaljujući praznim •

obećanjima.

Za neke je uspostava ravnopravnih odnosa velika •

nepravda.

Nije važno što me ne vole ljudi; meni je važno da •

me voli pretpostavljeni.

Pridonosi kao miš, ili niš, pa ipak sebi pribavlja •

lavlji dio.

Obećavaju nam nemoguće, a ne izvršavaju ni ono •

što je moguće.

Otkako sam u mirovini, za isti nerad primam tek •

polovicu novčanog iznosa.

Dao bih polovicu ukradenog novca da ušutkam •

novinare koji me blate.

Ne slažem se sa tvrdnjom da je vrijeme novac. •

Evo, vremena imam, a novca nemam.

Sretan je u okruženju ljudi koje može terorizirati.•

Guliti narod je opravdano, ako se to čini u ime •

naroda.

Kad mu je ugrožena fotelja, širi ideju o •

ugroženosti svog naroda.

Uči sine, da bi manje radio, ili dokopaj se •

parlamenta da ne bi ništa radio.

U nepravednoj državi nisi mogao, na legalan •

način, ni diplomu kupiti.

Ako već ne može naći posao sa nižom stručnom •

spremom, valja okušati sreću na visokoj

političkoj funkciji.

Ne očekuj ocjenu svoje stručnosti i sposobnosti •

ako nisi podoban.

On ne zna da druge vrijeđa, on samo za •

vrijeđanje zna kad je uvrijeđen.

Teško medijima koji ne igraju kako gazda svira.•

Samo u primanju plave kuverte nije bitna njezina •

forma, nego sadržaj.

Sve oko sebe mrvi da bi bio prvi.•

Nisi zadovoljio sve uvjete na natječaju. Imaš •

povišen IQ.

Od svakodnevnih gluposti se otrijeznim kad •

malo popijem.

Novopečeni tajkuni nemaju razloga bit •

nostalgičari.

Nadležni može sto i jedan put slagati, ali mu se to •

ne smije kazati.

Da li je narod dovoljno pametan ako ga može •

zavesti budala.

Ako luđak stavi zlatnu krunu, pravednika čeka •

užarena.

Aforizmi Silvestra Ištuka



Kažu dušu liječi, zacjeljuje rane, učini da se nekada

najvažnije stvari čine mizernima. Ali postoji jedna

stvar koju ni to svemoguće vrijeme nije u stanju po-

raziti – PRAVA LJUBAV. Zaista, koliko god se tje-

šili, ako je nešto bilo zaista pravo i iskreno, vrijeme

mu ne može ništa. Ako je vrijeme ne može poraziti,

onda bi trebalo da je nepobjediva i dok nailazi na

druge prepreke. Koliko treba biti jaka sila da stane

na put nečemu tako velikom, i zaista, postoji li tako

jaka sila??

Pogledajmo oko sebe, u lica ljudi koji se ne smiju

godinama,koji ostaju sami, koji nikada nikoga više

ne zavode, jer im je jednom oduzeto ono što im je

predstavljalo nedostižnu razinu, savršenstvo i sklad.

Kada jednom u životu naiđemo na osobu koja nas

u potpunosti ispunjava, čije nam lice prosto uljepša

dan i bez koga se taj dan čini nemogućim, ništa više

na svijetu neće proći, ni blizu tom osjećaju, ničije oči

neće biti tako lijepe, ničiji osmijeh neće ispunjavati

dan, ničija ruka neće zagrijati džep.

I zamislimo da naiđemo na nešto tako savršeno, a

opet toliko jednostavno i lako da nam se čini da smo

cijeli život upravo trebali biti tu i da smo cijeli život

čekali samo tu osobu, sve ono što smo čekali prije

nje, to su zabranjeni djelići prošlosti kojih se više ne-

ćemo ni sjećati. I onda zamislimo da nam je strogo

zabranjeno.

I zaista,vjerujte nije sreća nikada ne voljeti. Nije sre-

ća nikada to ne osjetiti. Nesreća je osjetiti ga cijelim

bićem i onda ostati bez njega. I što je više zabranjeno,

to je slađe i što je manje dopusno to je bolji osjećaj.

Sve dok se jednom ne izgubimo u vrtlogu pokušaja

da udovoljimo okolini i da udovoljimo sebi. I dok

pokušavamo učiniti ono što se od nas traži, srce nas

vuče na drugu stranu do trenutka kada moramo od-

lučiti kojim putem poći i tko je upravu.

RAZUM ILI SRCE?? PITANJE JE SAD. Postoje lju-

di koji u grudima kriju prostranstva nade i vrtloge

ljubavi i oni će poći za svojim srcem. Oni će staviti

na kocku sve što s u ikada stvorili radi mogućnosti

za ostvarenjem onog pravog, onog krajnjeg čemu se

svi potajno nadamo. Možda će se probuditi nekad

noću i shvatiti da to nije to, da su napravili grešku i

da su zaglavljeni u svijetu koji nije za njih. Ali oni su

makar pokušali.

U kontrastu s njima stoje oni koji iz straha ili iz lju-

bavi prema okolini koja ih osuđuje neće ni prstom

maknuti da zadrže ono što im je zabranjeno.

Spustit će glavu i nastaviti ''ispravnim'' putem u skla-

du sa onim što im je dopustljivo. Možda ce se i oni

jednom noću probuditi i shvatiti grešku, ali mladost

će biti daleko, snovi će se raspuknuti kao baloni

od sapunice, a sive slike nikad nedostignutih stva-

ri smjenjivat će se kao fi lmska traka jednog nikad

proživljenog života. TRGNIMO SE!!ŽIVOT JE DA-

NAS, SADA. Sve što imamo je ovih par trenutaka na

Zemlji, pa onda svatko u skladu sa svojim vjerova-

njima ide u neku beskonačnost.

Nikada više nećemo preživjeti ovaj dan, nikada više

zrak neće mirisati istom jačinom kao danas, nikada

više nećemo imati priliku da volimo i budemo volje-

ni. Zabranjeno?

Ništa nije zabranjeno duhu koji teži da voli, koji teži

da se preda u potpunosti nekoj drugoj duši. Moje

srce nema oči za boju kože, moje srce ne podnosi

kompromise. I njemu ništa nije zabranjeno. Ako se

probudite jednog dana i shvatite da volite, da imate

nešto posebno, vrijedno čuvanja, zagrlite ga jako i

neka to bude znak da niste spremni da ga predate bez

borbe. Okolina će uvijek pričati i osuđivati.Masa je

izuzetno glupa stvar koja razmišlja jednom glavom,

uglavnom onog najglasnijeg, a ne najpametnijeg. I

mogu nam zabraniti nešto samo ako spustimo glavu.

Zabranjena ljubav ne postoji. Postoje samo ljudi koji

su dozvolili da im netko drugi upravlja životom. I

zaista, nemoguće je koliko možemo postići dok ima-

mo pored sebe onu drugu polovinu koja nas čini ne-

pobjedivima. ''ČUDNA JE ZVERČICA STRAST..''

Anja Zelenika

ČUDNA JE STVAR VRIJEME



Zbog kasnog ovogodišnjeg Uskrsa, maškare su ove

godine prilično okasnile. Jedan od nepovoljnih do-

gađaja koji je ostavio u kućama dosta znatiželjnika

bio je vrlo zanimljiv nogometni susret Europske lige.

Još jedna rijetkost dogodila se ove godine, naš je Ma-

skenbal održan točno 08. ožujka – dakle na Među-

narodni dan žena. Iako su zbog ovoga dana mnogi

otišli sa suprugama na neka druga mjesta, oni najo-

daniji su se i ove godine pridružile nama na Rodoč-

kom maskenbalu. I sasvim sigurno nisu pogriješili

jer je ovogodišnji Maskenbal bio jedan od najboljih

od svih dosadašnjih.

Ove godine odigrao se i jedan vrlo zanimljiv doga-

đaj. Naš HKUD Rodoč je taj vikend otišao na već

od ranije zakazano uzvratno putovanje u Slavoniju,

u posjetu našim prijateljima iz Čepinskih Martina-

ca. Sam njihov povratak bio je u ponedjeljak. Za dan

vremena trebalo se malo osmoriti od dugog puta te

organizirati Maskenbal. Sve ovo uspjelo je momci-

ma i djevojkama iz našeg društva.

Najprije su, oko 19 sati, na po-

zornicu izlazili najmlađi sa svo-

jim maskama. Kao i prethodnih

godina, bilo ih je značajan broj.

Nakon njih na sceni su se poka-

zivale i odrasle maske. Ove go-

dine bilo je iznenađujuće veliki

broj maski u odnosu na prethod-

ne godine, imajući u vidu gore

navedene nepovoljne događaje.

Bilo je vrlo zanimljivih maski, a u

žestokoj konkurenciji prvo mje-

sto zasluženo je osvojila skupna

maska iz naše folklorne skupine.

Oni su izveli show na pozornici

i cijelo vrijeme trajanja prired-

be podgrijavali su karnevalsku

atmosferu u publici.

Kao i svih ovih godina, sve na-

zočne pjesmama su zabavljali

naši veliki prijatelji Ine Tadić i njegovi Bećari kao i

Zdena Damjanović. Nakon završetka službenog di-

jela domaćini i njihovi gosti nastavili su druženje u

jednoj opuštenijoj atmosferi. Razlaz je bio daleko iza

ponoći. Par slika dočarava samu atmosferu koja je

vladala na ovogodišnjem Maskenbalu.

Davor Šaravanja

MaskenbalHKUD Rodoč



KORIZMA… Uvjeren da znamo što je to zapravo, počinjem pisati ovaj tekst.

Vrijeme je to sveto, u kojem se prisjećamo četrdese-togodišnjeg putovanja izraelskog naroda iz ropstva u slobodu ali i četrdesetodnevnog Isusova boravka u pustinji. Vrijeme priprave za Uskrs, vrijeme veli-ke duhovne obnove, vrijeme odricanja od grijeha i zloga.

U tome duhu, mala skupina pjevača FS-e „fra Ber-nardin Smoljan“ odlučila je održati koncert na slavu Bogu u iščekivanju njegovog slavnog uskrsnuća.

Koncert je održan u ozračju Velikog tjedna, u utorak, 19. travnja 2011. s početkom u 19:30 sati, u kapelici franjevačke crkve sv. Petra i Pavla, u Mostaru.

Jednom davno, bila jedna… Upravo ovim riječima mogao sam započeti sastav na ovu temu. Bijaše to, zaista jedno razdoblje (iako kratko) kada nitko nije ni pomišljao ne doći na probu. Dan se planirao a druge obaveze se podređuju potrebama za koncert.

Osjećaj zajedništva bilo je ono što nam je davalo volju da radimo na pripremama za ono što smo si postavili kao cilj. Cilj je bio održati koncert crkvenih liturgijskih pjesama, slaviti Boga i ujedno i predsta-viti naš rad.

Središnja tema samog koncerta, slobodno mogu reći bio je „Gospin plač“. Gospin plač koji smo željeli izvesti na onaj način kako su ga izvodili naši preci, način koji već polako, nažalost pada u zaborav. Time smo također htjeli otrgnuti iz zaborava ovaj uistinu prekrasan napjev, iznijeti ga publici da se ne zabo-ravi.

Naime, svi sudionici koncerta ujedno su i članovi HKUD-a Rodoč, tako da nam je prirodno bilo odr-žati koncert liturgijskih napjeva s prizvukom minu-lih vremena.

Početak je bio prirodan, spontan ali s dozom treme i straha na našim licima, jer ipak smo se otisnuli u nepoznato, nešto što do tada nikada nismo radili. Ulazak u kapelicu uz „Gospin plač“ onako pomalo ukočen – držimo se forme, svi polazimo lijevom no-gom (smijeh autora). Nakon otpjevane prve skladbe, ozarena lica publike, slobodno mogu reći: „U blagoj su (pozitivnoj) nevjerici“. Kanula je i koja suzica. Sva ona trema i ukočenost s početka, netragom nestaju, a mi sretni i nadasve ponosni nastavljamo ostvariva-ti svoj cilj.

Pored Gospinog plača, kao središnje točke, na reper-toaru su se našle i druge korizmene skladbe: Zašto trpiš o Isuse mili, Svaka duša, Stala majka pod raspe-lom, Prosti moj Bože i O Isuse daj da pjevam.

Ne mogu završiti a ne spomenuti osobu koja je cijelo vrijeme bila kamen temeljac, oslonac našim nasto-janjima. Osobu bez koje bi sve ovo bilo kud i kamo teže ostvariti. To je naša draga, sada već prijatelji-ca prof. Marija Grabovac, koja je svojom vedrinom, pozitivnošću i nesebičnošću uvelike pridonijela pre-tvaranju zamisli u djelo. Ovim putem želimo joj se zahvaliti na njezinom ogromnom doprinosu našem radu.

Koncert su snimali i emitirali radio „Mir Međugor-je“, i studio „Joker“, koji je ove trenutke prenio na televizijske ekrane lokalnih televizijskih kuća „Oscar C“ i „TV KISS“. Ovim putem želimo im se zahvaliti na potpori i pruženom medijskom prostoru.

Nadamo se i sljedeće godine, ako Bog da…

Josip Biokšić

Koncert korizmenih liturgijskih i pučkih napjevau izvođenju pjevača Folklorne skupine “fra Bernardin Smoljan”



HKUD RODOČ kako smo već napomenuli ove

godine obilježava svoju 10. godišnjicu postojanja,

a prema tomu toliko puta već organizira i proslavu

blagdana zaštitnika Rodoča sv. Ivana Krstitelja.

Ovogodišnji Dani sv. Ivana Krstitelja su bili kao i

svake godine bogati različitim sadržajima koji su

se proželi kroz cijeli mjesec lipanj. Od športskih

natjecanja u koja ubrajamo malonogometni turnir,

šahovski turnir, biciklijada do bogatog kulturno-za-

bavnog i vjerskog programa.

Na prvoj misi trodnevnici je blagoslovljena naša cr-

kva, blagoslovio ju je mostarsko-duvanjski biskup

Ratko Perić.

Već drugu godinu za redom 22. lipnja imali smo

večer In memoriam Ferdo Kovač. Večer poezije, pje-

sme, druženja, šale, koju organiziramo u čast našeg

prerano preminulog člana te velikog čovjeka i sve-

stranog umjetnika.

Na uočnicu blagdana održana je II. Smotra dječjeg

folklora, sudjelovalo je 13 društava iz Bosne i Her-

cegovine. Za stručno praćenje smotre bili su zadu-

ženi muzejska savjetnica, diplomirana etnologinja

Marica Filipović te Miroslav Šilić etnokoreolog i

istraživač kulturnog nematerijalnog blaga Hrvata u

Bosni i Hercegovini. Iskreno im s zahvaljujemo sto

su svojom nazočnošću uveličali našu smotru dječjeg

folklora.

Na sam blagdan sv. Ivana imali smo procesiju od

Bezdana do naše crkve u kojoj se održala sv. misa.

Nakon sv. mise se održao bogat kulturno-zabavni

program prvi put na platou nove crkve, a naši gosti

su bili KUD BRANIMIR 888 Muć.

Još jednom se zahvaljujemo svim dragim prijatelji-

ma društva bez kojih se sve ovo ne bi moglo orga-

nizirati.

DANI SV. IVANA KRSTITELJA U RODOČU



Rezultati malonogometnih turnira po

dobnim skupinama:

Unutar prve kategorije, koja je obuhvatala godišta

'92, '93, '94, '95; prvo mjesto pripalo je ekipi Rodoč

1. Najkorisniji pojedinac bio je Ivica Ćorić.

Druga kategorija okupljala je godišta '96, '97, '98.

Prvo mjesto pripalo je ekipi Ultras Rodoč a titulu

najboljeg pojedinca u ovoj kategoriji ponio je Dra-

žan Đaković.

Unutar treće kategorije našla su se godišta '99 i mla-

dji. U ovoj kategoriji slavljenici su bili momci iz eki-

pe Rodoč 2 a najbolji pojedinac bio je Toni Jelonić.

Dijelenje pravde i ove godine su, kao i prethodnih,

vršili Teo Drmać i Nikica Cvitanović. Nije bilo oz-

biljnijih primjedbi na račun sudaca. Ovom prigo-

dom zahvaljujemo se svima koji su doprinijeli da i

ove godine turnir prođe u fer i prijateljskoj atmos-

feri.

Biciklijade:

Unutar dobne skupine '97 godište i mlađi poredak je

bio slijedeći:

Dario Ćorić1.

Ivica Redžić2.

Antonijo Markić i Boris Divković3.

U biciklističkoj utrci najmlađih rezultati se mogu vi-

djeti ispod:

Jure Šunjić1.

David Ćorić2.

Gabrijel Babić3.

Josip Ćorić4.

Kod utrke djevojčica prva dva mjesta osvojile su:

Sara Marijanović1.

Klara Čuljak2.

Šahovski turnir i ove godine okupio je dosta natje-

catelja. Kao i svih ovih godina, turnir se održao u

prostorijama Mjesne zajednice. Suci su bili interna-

cionalni majstor Vitomir Arapović i Ivo Petrović.

Pravilo kod rankiranja šahista na kraju turnira gla-

silo je: U slučaju istog broja bodova, računa se me-

đusobni susret a u slučaju remija bolje plasiranog

određuje kocka. Prvo i drugo mjesto podijelili su

internacionalni majstor Vitomir Arapović i Božidar

Šimunović – Fišer. Treće mjesto pripalo je Brekalo

Muji. Nagrada za prvo mjesto bila je 60 KM, drugo

40 KM, treće 30 KM dok je četvrtom mjestu pripalo

20 KM.

ŠPORTSKE AKTIVNOSTI TIJEKOM DANA SV. IVANA KRSTITELJA

Pripremio: Nikica Cvitanović

Pripremio: Nikica Cvitanović

I ove godine, kao i prethodnih, tradicionalno

su igrani malonogometni turniri po dobnim

skupinama a priređena je i biciklijada.

ŠAHOVSKI TURNIR 2011 GODINE

Ispod je navedena tablica nakon završetka turnira:

1-2. Vitomir Arapović i Božidar Šimunović

3. Mujo Brekalo

4-6. Atif Dumpor, Amir Salahović i Vladislav

Prakalo

7-9. Šemso Čatić, Pero Čović i Veselko Aleksić

10-13. Miroslav Zekušić, Alija Puce, Ante Đaković

i Damjan Šantić

14-17. Davor Vulić, Vanja Vulić, Lazo Merdžo i

Marko Vučina

18-19. Marin Krtalić i Zdenko Vujičević

20. Boris Babić

21. Mladen Šetka

22. Dražan Đaković



U četvrtak 20. 8. ima li smo nastup na Danima Ive Marijanovića u Gati kraj Omiša. Stoga smo ranom zorom vedri i nasmijani krenuli u prekrasan gradić u srcu Dalmacije. U Omišu smo se odlučili nagra-diti jednodnevnim morskim avanturama. Put, koji je bio dosta dug zbog gužve, proveli smo u drijema-nju, pjesmi i smijehu. Čim smo stigli pojurili smo u more i maksimalno iskoristili svo vrijeme do nastu-pa. Naši mišići i dušeci kao i briga roditelja nisu bili potrebni jer je more doista plitko. Nakon prekrasno

provedenog vremena na plaži spremili smo se, na-pravili frizure, uredili i krenuli prema mjestu nastu-pa. Ispred crkve sv. Ciprijana koreografi ju „U kolu su lipi pari i Lindžu smo otplesali besprijekorno. A naše pjevačice su kao i uvijek bile odlične. Nakon nastupa slijedio je domjenak sa izvrsnom hranom i glazbom. Zabavu smo napustili u nadi da ćemo opet imati priliku posjetiti KUU „Mosor“ Gata kojima se ovim putem iskreno zahvaljujemo na predivnom domaćinstvu koje su nam priuštili.

Nevena Kožul

HKUD RODOČ U OMIŠU

Lekenik, lijepo mjesto nedaleko od Siska, smo ove

godine posjetili. Naime svake godine KUD „Kolo-

vrat“ iz Lekenika priprema susrete folklora. Tim po-

vodom se skupe mnoga kulturno umjetnička druš-

tva iz cijele Hrvatske i susjednih država. Ove godine

su se održali 7. Lekenički susreti. FS „Fra Bernardin

Smoljan“ te klapa sv. Martin HKUD „Rodoč“ imali

su čast biti sudionici ove manifestacije. Polazak pre-

ma Zagrebu bio je dogovoren točno u ponoć ispred

prostorija Mjesne zajednice. Tridesetak naših čla-

nova , te trojica prijatelja iz HKUD „Zora“ Struge

i Gorica ukrcalo se u autobus Matias tursa. I ovaj

put, kao i dosada, imali smo sreću i čast da nas vozi

naš Mate i njemu desna ruka sin Andrija. Tijekom

vožnje atmosfera je bila više nego dobra. Naviknuti

na zajednička putovanja vrijeme smo kratili prepri-

čavajući anegdote s prethodnih putovanja. Vožnja

je bila ugodna pa smo uspjeli malo i odrijemati. U

jutarnjim satima stigli smo u Zagreb. Tu smo ostali

par sati u razgledavanju velegrada Zagreba, a onda

nastavili vožnju. U Lekenik smo stigli u podnevnim

satima gdje su nas domaćini lijepo primili. FS „Fra

Bernardin Smoljan“ izvela je dvije koreografije, a

naši momci iz klape su s par pjesama uveličali ma-

nifestaciju. Posjetitelji su bili oduševljeni našim na-

stupom i nagradili su nas gromoglasnim pljeskom.

Poslije službenog programa, upriličen je zabavni dio

i druženje do kasno u noć. Mještani su nam širom

otvorili vrata svojih domova, gdje smo se osvježili i

naspavali. Prilično odmorni ujutro smo otišli na sv.

misu. Nakon sv. mise pozdravili smo se i zahvalili

domaćinima, a zatim vidno raspoloženi krenuli pre-

ma našoj dragoj Hercegovini. Pri povratku posjetili

smo drevni grad Jajce i Svetište sv.Ivana Krstitelja.

Vožnju smo nastavili u ugodnom razgovoru i poša-

licama. U večernjim satima sretno smo stigli u svoje

domove. Poslije svega još jednom se zahvaljujemo

našim domaćinima s nadom kako ćemo ih opet po-

sjetiti te da ćemo im uzvratiti gostoprimstvo.

Darija Ćorić

PUT U LEKENIK



Na poziv HKDU-a Čepinski Martinci kod Osijeka

na „Martinačko pokladno sijelo“ odazvao se HKDU

Rodoč.

5.ožujak 2011.g. Autobus udoban, šoferi pouzdani,

vremenska prognoza povoljna. Molitva za sretan put.

Molitva završena, a pjesma započela. Iza nas Mostar,

pred nama Sarajevo pa Zenica. Nitko ne kunja, a o

spavanju nema ni govora. Prešli smo granicu. I dalje

se nižu pjesma za pjesmom i šala za šalom. Tek smo

u zoru utihnuli kako bi grlo odmorili.

Stigli smo u Čepin. Crkva lijevo, Dom kulture Če-

pinski Martinci desno. Dočekuju nas domaćini s

osmjehom na licu i dobrodošlicom iz srca, a ne pro-

tokolarnom. Dvorana doma ugrijana, doručak miri-

še, sve domaći proizvodi.

Nakon doručka krećemo u obilazak Osijeka. Prvo

idemo do pješačkog visećeg mosta preko Save. Hra-

bri po mostu šetaju, a ostali s obale promatraju. La-

ganim korakom idemo u centar grada, na trg oca

domovine dr. Ante Starčevića.

Pogled na Katedralu daje poseban osjećaj i oduzima

dah. Kustos nam priča o povijesti gradnje katedrale i

pokazuje oštećenja iz domovinskog rata.

Zbog isplaniranog vremena polazimo u Čepin jer

tamo trebamo biti u 12 sati. Autobus se parkirao

pred Dom. Raspoređuju nas po obiteljima.

„Martinačko pokladno sijelo“ počelo u 17 sati. Prvi

nastupaju domaćini s igrokazom na temu „1001

noć“. Dvorana odjekuje smijehom gledatelja tijekom

cijelog igrokaza. Dalje slijede pjesme i kola u pratnji

tamburaškog sastava „Zlatna polja“. Nakon domaći-

na nastupaju članovi KUD Kolovrat sa spletom pje-

sama i plesa.

Zadnji nastupaju članovi HKDU Rodoč iz Rodoča

sa spletom hercegovačkih kola i pjesama.

Igrokaz uz pjesmu „Oj čobane ukrast ću ti janje“ po-

kazuje ljubav i povjerenje između čobana i čobani-

ce. Klapa sv. Martin iz Rodoča sa svojim klapskim

pjesmama oduševljava prisutne. U kolu Linđo, fol-

kloraši mijenjaju uloge, muško-žensko. Nije lako, ali

uspijevaju i dobivaju podršku smijehom prisutnih.

Puna dva sata uz raznolik program prošlo je brzo

kao udar dlanom o dlan.

Nedjelja, jutro svanulo. Idemo na misu u 10:30. Na

kraju mise svećenik moli „Oče naš“ da gosti sretno

stignu u svoje domove. Prije ulaska u autobus slika-

mo se za uspomenu na jedno krasno druženje i ne-

zaboravnu večer.

Put nas vodi za Vukovar. Obilazimo spomenik Blagi

Zadri i idemo do Vukovarskog groblja. Tisuću bije-

lih križeva stapaju se sa bjelinom snijega i još više se

ističe čistoća ljubavi koju su dali za slobodnu Hrvat-

sku. U zraku, među nama, struji poštovanje. Moli-

mo za duše mrtvih.

Put nastavljamo ravnicom do Ovčare. Obilazimo

spomenik Ovčara i spomenik dr. Franji Tuđmanu.

Kustos nas uvodi u hangar gdje su ubijeni ranjeni-

ci iz Vukovarske bolnice. Mrak, muk, tišina… Slike

ubijenih na zidovima hangara na moment osvijetli

svjetlo. Oni, svojim vedrim licima, poručuju da su

s nama i da ih ne zaboravimo. Na sredini hangara

je crna jama. Crveno-narančaste trake sa imenima

ubijenih izranjaju iz jame, kruže i opet upadaju i po-

niru. Čahure od ubilačkih metaka utisnute u beton.

Zdrav razum ne može pojmiti koji monstrum može

ubiti ranjenog i bolesnog čovjeka i kako naredbo-

davci mogu živjeti pod teretom tog grijeha.

Pod dojmom u tišini i svatko sa svojim mislima, ula-

zimo u autobus. Odlazimo do vodotornja. Razgle-

damo i slikamo za uspomenu, da se ne zaboravi. Si-

gurna sam da nikada niko od nas neće zaboraviti bez

obzira na fotografi je.

Krećemo na put k našoj kući. Vozeći se kući mlađi

ponovo započinju razgovor koji prerasta u šalu, smi-

jeh i pjesmu. Vidim da život teče dalje, a i moramo

živjeti dalje. Samo ne smijemo zaboraviti na naše

branitelje i naše mrtve.

Moramo živjeti dalje da doživimo prelijepe trenutke

i upoznamo druge i drugačije običaje kao što smo

mi na ovom našem putu. U Mostar puni dojmova

stižemo negdje oko ponoći.

Članica – suradnica J.P

PUTOVANJE U SLAVONIJU



Poštovani čitatelji Godišnjaka HKUD „Rodoč“ (u

daljem tekstu Društva), srdačno Vas pozdravljam

na koncu još jedne ušpješne godine, kako za cijelo

Društvo, tako i za klapu „Sv. Martin“ koja djeluje

unutar Društva. Pokušat ću kroz jedan retrospek-

tivni pregled događanja kroz proteklu godinu, pred-

staviti Vam aktivnosti klape iz Rodoča, popraćene

prigodnim fotografi jama.

Naše putešestvije započeli smo gostovanjem i kvali-

tetnim druženjem sa HKUD-om iz Čepinskih Mar-

tinaca kod Osijeka, 05. ožujka ove godine. Srdačno

gostoprimstvo domaćina okrunili smo kvalitetnim

nastupom dviju generacija naših folkloraša i klape

„Sv. Martin“, šire poznatoj po druželjubivosti i ve-

selju. Nakon nastupa, druženje smo nastavili u ve-

selom ritmu uz pratnju lokalnih tamburaša i našeg

harmonikaša. Na povratku smo otišli u predviđenu

posjetu gradu heroju – Vukovara i Ovčari, gdje smo

upalili svijeće i pomolili se za sve stradale u prote-

klom Domovinskom ratu, kako bi i mlađi naraštaji

bili svjesni netom prošlih stravičnih događaja i stra-

danja Hrvata.

Snimanje CD-a je već davno osmišljen projekt, ali

skromna fi nacijska sredsva nam dozvoljavaju ostva-

rivanje samo malih karika u tom lancu. Iskoristi-

li smo prigodu i odazvali se pojetu dugogodišnjeg

prijatelja klape, gospodina Joze Borovića, koje je ne-

kada davno započeo naš, sada pokojni član, Danijel

Aničić (bariton). Dakle 08. lipnja, praćeni našim

dežurnim snimateljem, Davorom Šaravenjom – Ge-

rom, snimili smo svoj prvi spot.

Proslava patrona naše župe sv. Ivana, 22./23./24.

lipnja je obaveza, kako članova Društva tako i svih

mještana u cilju što bolje pripreme i organizacije

trodnevnog događaja. Klapa „Sv. Martin“ se pobri-

nula za glazbeni ugođaj tijekom i nakon službenog

dijela programa.

Dragi naši gosti, o kojima možete čitati u izvjšću fol-

klorne sekcije Društva, su zadovoljstvo prigodnim

dočekom ispoljili druženjm do jutarnjih sati ispod

rodočkih trešanja, popraćeno glazbenim štimun-

gom i pjesmom.

Na poziv prijatelja, uži sastav Društva odlazi na pla-

ninu Vranicu gdje provodi ugodan vikend 24. i 25.

srpnja.

Klapu „Sv. Martin“, u prijateljski posjet, 25. rujna,

pozvao je i gospodin Ilija Smiljanić, vlasnik farme

„Smiljanić“ – općina Tomislavgrad. Farma je pozna-

ta po poroizvodnji vrhunskih vrsta sireva i mliječnih

proizvoda za što je dobila brojne vrhunske nagrade.

Uz klapsku pjesmu i ugodnu domaćinsku atmosferu

ostvarili smo kvalitetno druženje i otvorili perspek-

tive za buduću suradnju, na obostrano zadovoljstvo.

23. listopada odazivamo se na poziv Društva iz Le-

kenika kod Siska i odlazimo na 7. lekeničke susrete.

Nastup folkloraša kao i klape je bio vrhunski, što je

bilo popraćeno burnim pljeskom od strane doma-

će publike i gostujućih društava. Tako dobar nastup

članova sekcija nešeg Društva rezultirao je i ostvari-

vanjem novih prijateljstava od kojih posebno mogu

izdvojiti druženje sa ženskom klapom „Kolajna“ iz

Zadra. Druženje do kasno u noć smo nastavili u

lokalnom Domu, gdje je svirao lokalni sastav. Na

koncu su nas smjestili u „Dječje selo“ napravljeno

po europskim stndardima od donacija EU, gdje smo

se ugodno osjećali, budno praćeni od strane doma-

ćina.

Dušni dan smo obilježili već tradicionalnom po-

sjetom grobljima naših preminulih članova klape,

Klapa „Sv. Martin“



Romana Boreca (bariton), Danijela Aničića (bari-

ton) i Ferde Kovača (bariton). Svakom od njih smo

pojedinaćno upalili svijeću, pomolili se Bogu i ot-

pjevali njihovu omiljenu pjesmu. Neka nastave tamu

gdje su stali i u anđeoskom zboru veličaju slavu Gos-

podnju. Pokoj vječni daruj im Gospodine.

Sv. Martina, našeg zaštitnika svake godine željnjo

očekujemo, radujuči se krštenju mladih vina i ku-

šanju istih. U prijateljskom druženju uspoređujemo

kvalitetu vina od raznih članova klape, skromno obi-

lježavajući naš imendan 11.11.2011. Malo ozbiljnije

obilježavanje tog istog blagdana Krštenja vina, smo

imali na Bogodolu, gdje je klapa bila pozvana da

glazbeno poprati taj mio događaj dana 13.11.2011.

Dana 16. studenog smo bili pozvani od strane na-

šeg uvaženog publiciste i novinara, gospodina Josi-

pa Jovića da glazbeno popratimo promociju njegove

nove knjige „Hrvatsku mi moju“, što smo rado pri-

hvatili. Promocija se dogodila u zgradi „Napretka“, a

sam autor je čestitiao klapi Sv. Martin iz Rodoča na

izvedbi i odabiru pjesama, čime smo bili počašćeni.

Tradicionalni Godišnji koncert koji se održava u Ko-

sači, ove godine je bio 04. prosinca. Klapa Sv. Martin

je svojim nastupom dala svoj doprinos cjelokupnom

predstavljanju Društva.

Dana 18. prosinca smo pozvani od prijateljskog

KUD-a iz Fojnice da dođemo na obilježavanje foj-

ničkih Adventskih dana, gdje možemo, pored svog

nastupa u službenom dijelu programa, na izložbi or-

ganiziranoj od strane domaćina, izložiti naše autoh-

tone i ostale proizvode i prodati ih, te tako zaraditi

nešto novca za naše Društvo.

Dragi prijatelji, nisam Vas htio zamarati nepotreb-

nim detaljima sa naših druženja, ali se iskreno na-

dam da će primjer naše „stare“ klape slijediti i mlađi

naraštaji, kao što su to uradile muška i ženska klapa

„Bura“, koje su se kasnije razvile i otišli samostalnim

putem. Ljepotu druženja na zdravim tamljima, gdje

se može, pored putovanja naučiti i lijepo pjevanje,

što se kasnije može primjeniti na razne načine. Do

narednog druženja uz lijepo pjevanje još jednom

Vas srdačno pozdravljam.

Teks sastavio i fotografi je priložio

Voditelj klape: Mario Vučić, prof.



HKUD RODOČ i HKUD JASENICA, sada već mo-

žemo kazati tradicionalno, na isteku godine obra-

duju svoje sugrađane godišnjim koncertom Blago

naše…I ove su godine napunili veliku dvoranu Hr-

vatskog doma herceg Stjapana Kosače.

Vedran Vidović je bio osoba zadužena za cjelokupni

program te je uz pomoć voditeljica dječjih skupina

Josipe Miljko, Kristine Ljubić i Anamarije Vidović

osmislio odlične koreografije u kojima su se uspješ-

no isprepleli pjesma i ples.

GODIŠNJI KONCERT BLAGO NAŠE... 2011.



Posebno smo ponosni na naše najmlađe članove

folklorne skupine "Fra Bernerdin Smoljan" HKUD

RODOČ koji su uzrasta od dvije do devet godina

uspješno i na radost svih nazočnih izveli svoju ko-

reografiju.

Svojim su nastupom uveličali i upotpunili šarolikost

koncerta dragi gosti KUD „Izvor“ iz Usore te Plesni

centar ProDance iz Mostara, a ovim putem im se još

jednom od srca zahvaljujemo.

Tina Laco nas je uspješno provela kroz cijeli koncert

kao voditeljica programa.

Do iduće godine kada ćemo održati mini jubilej 5.

godišnji koncert Blago naše..., od srca Vas pozdrav-

ljamo.



Nisam siguran da ima itko u Hercegovini tko još

nije čuo za Inu Tadića i njegove Hercegovačke be-

ćare. Mnogi se sada pitaju otkud Ine Tadić u našem

Godišnjaku. Kakve on veze ima sa Rodočom? Ima, i

te kakve, drage moje Rodočanke i Rodočani.

Ovaj gospodin je, skupa sa svojim Bećarima, i prije

zaslužio da se nađe na stranicama našeg lista. Neka

ovaj članak bude zahvala njemu i Bećarima za sve

što su učinili za nas, Rodočane. Ine i Bećari dolaze

nam u goste tijekom naših Maskenbalskih svečano-

sti, već 9 godina uzastopno. Stoga možemo naglasiti

da smo mi, iz HKUD Rodoč, i Ine sa svojim Beća-

rima skupa rasli. Ovdje moram ustrajati na jednom

pitanju koje u ovo vrijeme Globalizacije i cijenjenja

svega samo kroz materijalno i preko novca. Pitanje

glasi: Ali kako dolaze? Pa naravno – besplatno. Što bi

se reklo: bez pare i dinara.

Sasvim je izvjesno da Ine i Bećari taj dan mogu pro-

naći puno bolji i sasvim sigurno materijalno ispla-

tiviji angažman, ali oni sve ove godine ostaju vjerni

nama Rodočanima. Još jednom naglašavamo – pot-

puno besplatno. Što drugo ovdje reći nego zahvaliti

im se sa jednim velikim HVALA s nadom da će se

ova naša suradnja – ili bolje reći prijateljstvo – još

dugo nastaviti.

Inače, Bećara ima ukupno 6. Pored Ine, tu su još i

Drago Tadić, Drago Đolo i Jozo Čolić. Osnovani su

2001 godine. U ovom 10-godišnjem periodu izdali

su ukupno pet nosača zvuka i napravili isto toliko

video spotova. Takodjer su pet puta nastupali na

neumskom Etno festivalu, tri puta na festivalu Me-

lodije Mostara kao i dva puta na Hercegovačkom

radijskom festivalu u Širokom Brijegu. Ne treba za-

boraviti ni četiri nastupa na Božićnim koncertima u

INE TADIĆ I NJEGOVI BEĆARI

Slika

Na fotografi ji vidimo Inu i Bećare tijekom nastupa na jednoj od Maskenbalskih svečanosti.



Sarajevu. Nastupali su i više puta u emisijama Ruba-

la šou, nadaleko poznatog etno entuzijasta dr. Dra-

ge Rubale. Vrijedno je navesti i najpoznatije njihove

pjesme za koje su sasvim sigurno čuli brojni glazbe-

ni poklonici. To su prije svih Taraban, zatim In vino

veritas, Moja Hercegovina, pa Ivana Marijana, Sve

pod liver i drugi nezaboravni hitovi. Na desetogo-

dišnjicu osnutka izlazi im šesti nosač zvuka. Na ovo-

godišnjim Melodijama Mostara osvojili su nagradu

Dijaspore za pjesmu „Oj djevojko tange lange“. Ova

pjesma će sasvim sigurno biti veliki hit i „nosit će“

novi album.

Sve njihove pjesme imaju etno elemente kroz koje

vrše popularizaciju glazbe ovih prostora. Na taj na-

čin čuvaju tradicionalne vrijednosti i narodnu ba-

štinu od zaborava. Ine i Bećari dosta nastupaju na

humanitarnim koncertima i manifestacijama. Po

njihovim riječima „to im posebice puni baterije“. Ta-

kodjer snimaju i duhovne pjesme te ovom prigodom

i najavljuju snimanje CD-a sa duhovnim pjesmama.

Ovdje, takodjer trebamo zahvaliti našem Nikici Cvi-

tanoviću što nam je ove dobre ljude davno doveo u

Rodoč. On je Inu uspio „nagovoriti“ da nam dođe

pjevati prvi put u Rodoč. Nakon toga HKUD Rodoč

nije trebao nikavu „vezu“ za dolazak Ine i njegovih

Bećara u bilo kojoj prigodi u Rodoč. Ovdje treba

istaknuti da je Ine i čest gost na našoj manifestaciji

Dani Sv. Ivana Krstitelja. Nastupio je i na humani-

tarnom koncertu pod nazivom „Izgradimo crkvu u

Rodoču“, koji je inicirao Ivan Mikulić a čiji sav pri-

hod je išao za izgradnju naše crkve.

19.05. ove godine, tijekom proslave 10-godišnjice

našeg Društva, Ine i Bećari zasluženo su dobili Za-

hvalnicu Društva za svoj obol koji su nam dali svih

ovih godina.

Svaki put atmosferu su doveli do usijanja. Da nije

tako zar bi ih mi uvijek iznova pozivali, a da i mi ni-

smo dobri domaćini, pitanje je bi li se oni s takvom

radošću odazivali na naš poziv.

Davor Šaravanja



Na desetogodišnjicu postojanja društva moramo

spomenuti sve one koji su nam svesrdno pomagali

tijekom svih ovih godina. Pored Ine Tadića i njego-

vih Bećara, koje smo opisali u prethodnom članku,

ovdje se osvrćemo na još jednu skupinu glazbenika

koja nam je izlazila u susret svaki put kada bi im se

obratili za pomoć. I oni su nam, kao i Ine i Bećari,

dolazili uvijek bez ikakve novčane naknade, baš ona-

ko, prijateljski. Ta skupina nosi naziv Odiseja, a broji

šest članova. Vokalni solisti, a

ujedno i najpoznatiji članovi

benda su naši prijatelji Zdena

Damjanović i Slavica Marić-

Kutnjak. Skupina postoji već

18 godina. U Rodoču nastu-

paju svake godine na našem

Maskenbalu i tijekom prosla-

ve Dana Sv. Ivana Krstitelja.

Ovdje ćemo se osvrnuti na

glazbeni put osnivača i jed-

nog od frontmena skupine,

Zdenka Zdene Damjanovića.

On je najprije osnovao sku-

pinu „Fortuna“. Po gašenju

ovoga banda, osniva gore

spomenutu skupinu „Odise-

ja“. „Odiseja“ iza sebe ima dva

snimljena nosača zvuka (CD-a), a snimili su i dva

video spota i to za pjesme „Konji vrani“ i „Ponoć“.

Zdena već dugih jedanaest godina sudjeluje na Etno

festivalu u Neumu. Ove godine nastupio je s pozna-

tim Osječaninom Dariom Plevnikom. Sa pjesmpm

„Digni glas“ nastupio je na ovogodišnjim Melodija-

ma Mostara.

Uz gore navedeno Zdena je i „Katica za sve“ u

HKUD Blaćani iz Biograca. Tu obnaša dužnost vo-

ditelja Društva, koreografa, predsjednika i umjetnič-

kog voditelja. S ovim društvom obišao je cijelu BiH i

dijasporu. Već sedmu godinu zaredom organiziraju

smotru folklora Blaćansko silo. Zdena je osnivač i

Blaćanskih tamburaša koji aktivno djeluju unutar

Društva. Društvo „Blaćani“ ima dosta aktivnu su-

radnju s više kulturno-umjetničkih društava. Ovdje s

ponosom ističu dugogodišnju plodonosnu suradnju

s našim Društvom, društvom Prenj iz Stoca. Zdenko

je u dva navrata sa ovim društvom nastupao na Etno

festivalu u Neumu sa pjesmama „Šćepankriž“ i „U

malome selu“.

Inače, Zdenko sâm piše tekstove i glazbu za pjesme

koje izvodi dok mu aranžmane uglavnom radi glaz-

benik i veliki prijatelj Dario Plevnik

Davor Šaravanja

ZDENA DAMJANOVIĆ I SKUPINA „ODISEJA“

Slike Na slikama se vidi Zdena u „svome elementu“

na jednom od Maskenbala.



1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

14 15 16

17 18 19 20

21 22 23 24 25

26 27 28 29 30 31

32 33 34 35 36

37 38 39 40

41 42 43 44 45 46

47 48 49 50 51 52

53 54 55 56 57

58 59 60 61 62 63

64 65 66 67 68 69

70 71 72 73

Križaljku pripremio: Miro Šimunović

VODORAVNO:1. Mjesto južno od Mostara; 9. Predgrađe Mostara;

14. Južno voće; 15. Stajalište; 17. Manja močvara;

18. Engl. nogometni klub (Vila); 20. Marka švedskog

automobila; 21. Pritoka Save; 22. Kemijska industrija;

23. ... i djelo (neke osobe); 25. Pokazna zamjenica;

26. Šetalište obalom (dok); 27. Drugo slovo abecede;

28. Sveta osoba; 31. Sedamnaesto slovo abecede;

32. Borilište; 34. Nadimak košarkaša Jordana (zrak:

engl.); 35. Ozljeda; 37. Trijesak od drveta, iver;

39. Trinaesto slovo abecede; 40. Jednoznamenkast broj;

41. Drugo slovo abecede; 42. Mužjak ovce; 43. Dio lica;

45. Ne (engl.); 47. Književni izražaj, spjev; 49. Nije laž;

51. Vječno počivalište; 53. Muško ime (boksač Spinks);

55. Omotnica; 56. Konj; 57. Dvadeset i treće slovo

abecede; 58. Božićni...; 60. Prvo slovo abecede; 61. Šesto

slovo abecede; 62. Omladinska radna akcija (skr.);

64. Hokejaški rekvizit; 65. „Šupa“; 69. Mjera za snagu;

70. Koštunjavo voće; 72. Pritoka Dunava; 73. Pogledaj.

OKOMITO:1. Vrsta voća; 2. Svadbeni salon u Čitluku; 3. Glavni

grad Bosne i Hercegovine; 4. Žensko ime; 5. Reg. oznaka

Našica; 6. Ime pisca Samokovlije; 7. Treće slovo abecede;

8. Astonac; 9. Raniti (kraći oblik); 10.Osobna zamjenica;

11.Nota solmizacije; 12.Sirće, kvasina; 13. Planina u

Bosni i Hercegovini; 16. Kraći oblik za tolerisati;

19. Grad u Hrvatskoj; 24. Povjesni grad-država na tlu

Afrike; 27. Rusko ime (Književno djelo „ ...... Buljba“);

29. Osobna zamjenica; 30. Titula; 33. Čedna; 36. Muško

ime (skraćeni oblik); 38. Muško ime (bosanska verzija);

41. Tvornica lijekova u Hrvatskoj; 43. Jedan (ital.);

46. Sabrati (voće); 48. Vrsta zanimanja; 50. Posjedovati;

52. Izbočina kopna u more (mn.); 54. Vrsta morskog psa

(„tržni centar u Mostaru“); 59. Vrsta začina;

61. Potvrdna riječ; 63. Posao; 65. Auto oznaka Splita;

66. Šampion, prvak; 68. Kemijska oznaka za vanadij;

71. Dvanaesto slovo abecede; 73. Dvadeset i osmo slovo

abecede ◆

ŠALJ

IVA

KR

IŽA

LJKA



Volim nogomet

Rebus Mire Šimunovića

Vodoravno: 1. Jasenica; 9. Rodoč; 14. Ananas;

15. Stanica; 17. Bara; 18. Aston; 20. SAB; 21. Una;

22. Ki; 23. Lik; 25. Tu; 26. Kej; 27. T; 28. Svetac; 31. Lj;

32. Arena; 34. Air; 35. Rana; 37. Iverak; 39. I; 40. Tri;

41: B; 42. Ovan; 43. Usna; 45. No; 47. Ep; 49. Istina;

51. Grob; 53. Leon; 55. Omot; 56. At; 57. R; 58. Ukras;

60. J; 62. ORA; 64. Pak; 65. Ostava; 69. Vat; 70. Orah;

72. Tisa; 73.Vidi

Okomito: 1. Jabuka; 2. Ananeri; 3. Sarajevo; 4. Ena;

5. Na; 6. Isak; 7. C; 8. Ast; 9. Ranit; 10. On; 11. Dis;

12. Ocat; 13. Čabulja; 16. Tolerisat; 19. Sisak;

24. Kartaga; 27. Buljba; 29. Vi; 30. Car; 33. Nevina;

36. Nino; 38. Anto; 41. Belupo; 43. Uno; 46. Obrati;

48. Pekar; 50. Imati; 52. Rtovi; 54. Orka; 59. So;

61. Da; 63. Rad; 66. St; 67. As; 68. Va; 71. H; 73. V

Riješenje križaljke:

Riješenje rebusa:

Nova crkva u Rodoču


suton


korica


Documents

Godisnjak_9 (2011) - Draft