Godišnji izvještaj 2013 god.

1

Protekla godina, devetnaesta od osnutka organizacije, nije se u bitnom razlikovala od

prethodnih: za malo zaposlenih bilo je posla više no dovoljno, izazova na pretek. Ipak,

svaki je uspješno okonĉan sluĉaj davao snagu i poticaj da se izdrţi i ustraje u radu,

unatoĉ svim preprekama koje se nerijetko ĉine neotklonjivima. Vrlo ĉesto smo znale

pomisliti, pa i reći, kakva bi situacija tek bila, da nismo, uz druge organizacije civilnoga

društva, bez prestanka pokušavale utjecati na donositelje odluka i javnost. I to nas tjera

na neodustajanje.

Društveno-politiĉka situacija nije davala nadu da će nam uskoro biti bolje - sve veći broj

nezaposlenih, svakodnevne ovrhe prezaduţenih graĊana/ki, besmislena prepucavanja i

razmjena agresivnih optuţbi izmeĊu vladajućih i oporbe, poticanje strasti koje su vodile

unatrag, tamo kamo smo mislile da se više nikada nećemo kao društvo i drţava vraćati,

saţetak je dogaĊanja 2013. godine.

Osim politiĉke elite, malo tko je dijelio oduševljenje konaĉnim ulaskom Hrvatske kao

ravnopravne drţave ĉlanice u Europsku uniju, što je već pokazala izlaznost na

referendum 2012. a zatim i izbori prvih zastupnika/ca za EU parlament odrţani u travnju

2013. Znajući dobro kako u nas funkcionira sustav, znalo se da će se, bez pritiska izvana,

malo dobrih stvari pokretati u Hrvatskoj. Usto nam je bilo jasno da glomazan sustav

sigurno nije bio pripremljen za povlaĉenje europskih fondova. Nije nas iznenadio ni

izostanak ozbiljne kampanje uoĉi izbora za EU Parlament. Velikim strankama nije bilo u

interesu poticati izlazak biraĉa jer su raĉunali na svoje vjerno ĉlanstvo i to im je bilo

dovoljno. Kako je birano 12 osoba, ali samo na godinu dana, do redovnih izbora za novi

saziv Parlamenta, sve su stranke pokazale izrazitu „osjetljivost“ za rodnu ravnopravnost,

pa su polovinu izabranih ĉinile ţene. Da je to tek zavaravanje javnosti, pokazali su lokalni

izbori na kojima su i opet, od osamostaljenja Hrvatske do danas trajno, ţene ostale na

dnu kandidacijskih lista, bez stvarne šanse da budu izabrane. Iako ĉlanak 35. Zakona o

ravnopravnosti spolova iz 2008. godine predviĊa kazne politiĉkim strankama i drugim

ovlaštenim predlagateljima lista koji ne poštuju propisane kvote i to 50.000,00 kuna za

izbore za zastupnike/ce u Hrvatski sabor i ĉlanova/ice u Europski parlament, 40.000,00

kuna za izbore za ĉlanove/ice gradskih vijeća i ţupanijskih skupština, odnosno novĉanom

kaznom od 20.000,00 kuna za izbore za ĉlanove/ice općinskih vijeća, vladajući su

pronašli „rješenje“. Zakon je, naime, omogućio razdoblje prilagodbe i to do trećih

redovitih izbora nakon donošenja Zakona, ali nije precizno odredio od kada se ono

raĉuna. Vlada RH, Ministarstvo uprave, Ministarstvo socijalne politike i mladih te Odbor

za pravosuĊe Hrvatskog sabora odredili su da parlamentarne i lokalne izbore treba

raĉunati odvojeno, pa je odreĊeno da se sankcije poĉnu primjenjivati na lokalnim

izborima 2017. a na parlamentarnim 2019. godine. Protesti feministiĉkih organizacija,

pogotovo Ţenske platforme (B.a.B.e., CESI, CGI, Delfin, Domine) i nacionalnih

mehanizama za ravnopravnost spolova nisu urodili plodom. Istraţivanje Sudjelovanje

ţena u lokalnim izborima 2013. godine na regionalnoj/ţupanijskoj razini koje su objavile

CESI pokazalo je „da su na ovim lokalnim izborima pak primjenjivane novĉane kazne

politiĉke bi stranke ukupno platile 2 680 000 kuna kazni. Najviše novĉane kazne platio bi

HDZ koji nije poštovao kvote niti u jednoj ţupaniji, a najmanje Hrvatski laburisti“. U

konaĉnici, udio osvojenih mandata u ţupanijskim skupštinama za ţene pao je s 23 na 21

posto u odnosu na rezultate izbora iz 2009. godine.

Godinu je svakako najviše obiljeţio „festival demokracije“ na populistiĉki naĉin. Na našu

veliku ţalost, lice i glas kampanji, koja je preuzela vokabular ljudskopravaških

organizacija za pokazivanje moći većine u odnosu na manjinu, dala je jedna ţena. Za

nju se do tada u javnosti nije baš ni znalo jer su sukobi u jednoj maloj i do tada

neuspješnoj politiĉkoj stranci (Hrast) zauzeli malo medijskog prostora. Ipak, unatoĉ

teškoj ekonomskoj situaciji i poraznoj socijalnoj slici Hrvatske, njezin glas probudio je

2

mnoge graĊane i graĊanke i potaknuo ih na gorljivo zagovaranje prava katoliĉke i

patrijarhalne većine na uskraćivanje prava LGBT zajednici da svoje ţivotno partnerstvo

zovu brakom. Uz znatna financijska sredstva i svesrdnu podršku konzervativnih stranaka,

Katoliĉke te Pravoslavne crkve, islamske i inih vjerskih zajednica (koje se nisu udruţile

poĉetkom 90-ih kako bi sprijeĉile ratno krvoproliće i stradanja), pritom tvrdeći kako je

tzv. graĊanska inicijativa U ime obitelji slabašni David koji ustaje protiv Golijata,

referendumom je promijenjen Ustav RH. U njega mora ući reĉenica kojom se brak

definira kao zajednica muškarca i ţene. Ostalo je nejasno kako su one protivne ovakvoj

intervenciji moţe doţivjeti kao Golijata, ali istina ionako nije igrala znaĉajnu ulogu u

voĊenju ĉitave kampanje. Premijeru i vladajućoj koaliciji galama oko referenduma oĉito

je odgovarala jer je skretala pozornost s niza neuspjeha kojima se ovjenĉala ova Vlada,

pa je svjesno propuštena mogućnost propitivanja ustavnosti referendumskog pitanja

pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. Uglavnom, svi heteroseksualni brakovi sada

su valjda puno sretniji i sigurniji jer su zaštićeni najvaţnijim dokumentom drţave. Pratit

ćemo stoga pomno kako sada pada stopa razvoda, obiteljskog nasilja a raste natalitet.

Do sada, doduše, ništa sliĉno nismo zabiljeţile jer nas zove jednak broj osoba i paniĉno

traţi pomoć, ali, kako mudri kaţu, nada umire posljednja. Za pozitivne pomake moţda

ipak treba više vremena.

Shvaćanje demokracije kao vlasti većine koja ima pravo provoditi svoju volju bez obzira

kako se to odraţavalo na prava manjine predstavlja „doprinos“ kojim se moţe podiĉiti

nova drţava ĉlanica EU. Za sto godina, uvede li se ikada graĊanski odgoj u obavezni

školski kurikulum, moţda ipak promijenimo definiciju i shvatimo kako treba posebno štiti

prava graĊana i graĊanki koju su manjina jer oni nemaju moć nadglasati većinu, a

jednako marno plaćaju sve poreze i davanja drţavi u kojoj ţive. Opća deklaracija o

ljudskim pravima trebala bi biti na zidu svake institucije, ali i na to ćemo ĉekati još

nekoliko generacija.

Unatoĉ opetovanim izjavama kardinala Bozanića, koji pastvu straši opasnom „rodnom

ideologijom“ a da nam pritom nije objasnio što pod njom podrazumijeva, mi smo se

bacile na posao i izradile kurikulum za modul o rodnoj ravnopravnosti. Mi, naime,

vjerujemo da se u Hrvatskoj zakoni moraju poštivati, a Zakon o ravnopravnosti spolova

traţi da se svim drţavljanima priznaju jednaka prava bez obzira na spol u kojem je osoba

roĊena. A za takvu promjenu nuţno je mijenjati svijest i obrazovati mlade za drugaĉiji

sustav vrijednosti.

Sudjelovale smo i u tri istraţivanja Europskog instituta za rodnu ravnopravnost te

analizom potvrdile ono ĉemu svakodnevno svjedoĉimo – zakonski okvir je tu, nacionalni

mehanizmi su uspostavljeni, ali provoĊenje mjera kojima će se ozbiljiti papirnata

ravnopravnost nikako ne stiţe na dnevni red izvršne, zakonodavne i sudske vlasti. Pritom

ĉesto ţene na pozicijama moći nemaju potrebu ništa ĉiniti. Pretpostavljamo kako je njima

sasvim dobro, a nemaju se vremena baviti obespravljenima.

Pravna nesigurnost i kaos izazvan stalnim donošenjem novih zakona nastavljena je u

2013. Posebno se isticalo Ministarstvo socijalne politike i mladih. Zakon o dadiljama ĉinio

se ĉelnoj osobi epohalnim dostignućem. Ostaje nejasno zašto, ali to nju i njezine

supartijce nije zaustavilo u proizvodnji novih „revolucionarnih“ zakonskih uradaka. Zakon

o socijalnoj skrbi prošao je proceduru donošenja bez veće javne rasprave, a njegove

posljedice postupno se razotkrivaju u 2014. Velika buka dignuta je oko novog Obiteljskog

zakona, ali bez nekog većeg utjecaja. Svi argumenti – od onog kako je novi zakon

nepotreban jer postojeći treba tek neke preinake, ali bi ga bilo vaţno dosljedno provoditi,

do ĉinjenice da ne postoje financijska sredstva koja bi omogućila uspješnu primjenu

novih odredbi ostali su bez odjeka. Zakon, iako će bitno kasniti, nastavlja putovati

3

Hrvatskim saborom i vjerojatno će na koncu biti izglasan. O posljedicama njegova

donošenja pisat će se još dugi niz godina. No, kao i obiĉno, nitko neće snositi nikakvu

odgovornost za uĉinjenu štetu.

B.a.B.e. su nastavile aktivno sudjelovati u svim aktivnostima Kuće ljudskih prava,

Platforme 112, Ţenske platforme, ukljuĉujući nekoliko kampanja (Glasaj protiv; Mi svi -

za Hrvatsku svih nas itd.). Posebno nas je razveselilo osnivanje Ţenske fronte za radna i

socijalna prava. Fronta je osnovana 18. rujna 2013. na poziv ţenskih sindikalnih grupa

ţenskim organizacijama i udrugama za zaštitu ljudskih prava, kako bi se razmotrilo

stanje radnih i socijalnih prava ţena u kontekstu nedavnih i predstojećih promjena

radnog, mirovinskog, socijalnog zakonodavstva. Fronta je okupila brojne udruge koje su

odluĉile javno reagirati na negativne tendencije neoliberalizacije društva, osiromašenje,

diskriminaciju i ugroţavanje smjera društvenog razvoja. Kako smo navele u jednom od

priopćenja:“Radno pravo i mirovinski sustav trebali bi biti temelj socijalne sigurnosti

graĊanki i graĊana svake drţave koja sebe naziva socijalnom, a navedenim se

negativnim promjenama postavljaju osnove dugoroĉnih socijalnih procesa ĉije će

posljedice biti vidljive u neposrednim radnim odnosima i mirovinskoj potpori, ali će i

odrediti smjer društvenih kretanja i generacijama koje slijede. Osim što novi zakoni ne

ukljuĉuju rodnu perspektivu te se donose bez utemeljenih analiza i simulacija, izostala je

i široka javna rasprava. Oni koji su duţni osigurati minimum demokratskog prostora za

razmjenu razliĉitih stavova te jasno i artikulirano iznijeti istinite informacije sluţe se već

uobiĉajenim metodama medijskih manipulacija te denuncijacija svih suprotnih stajališta“.

U 2013. nastavile smo traţiti mlade ţene koje bi se aktivno ukljuĉile u rad BaBa i polako

poĉele preuzimati kormilo od starijih aktivistkinja. Pokazalo se priliĉno zahtjevnim pronaći

osobe koje imaju dovoljno znanja a još više entuzijazma ukljuĉiti se u rad organizacije.

Pisanje projekata, provoĊenje aktivnosti u razliĉitim dijelovima Hrvatske, financijska

neizvjesnost, svakodnevni rad s osobama (preteţno ţenama, ali i manjim brojem

muškaraca) ĉija su prava povrijeĊena, siromašnima, oĉajnima, izgubljenima pokazalo se

za neke prezahtjevnom zadaćom. Ipak, osobe kao što je Dajana Pul Bošnjaković, koja

nam je stigla preko javnih radova, daju nam nadu pa nastavljamo tragati za novim

pregalaštvom i znanjem bogatim osobama koje će svoju profesionalnu budućnost vezati

uz B.a.B.e.

Na koncu godine, u kratkom predahu, shvatile smo da nam sljedeća godine donosi

obiljeţavanje dvadeset godina postojanja. Hoćemo li imati vremena zastati i prisjetiti se

prijeĊenog puta, brojnih ţena i malobrojnih muškaraca koji su sudjelovali u radu

organizacije?

Vidjet ćemo.

4

2013. godine B.a.B.e. provodili smo ĉetiri strateška programska stupa ĉija su polazišta

vizija, misija i strateški ciljevi udruge:

1. Rodna ravnopravnost;

2. Prevencija i suzbijanje svih oblika rodno uvjetovanog nasilja;

3. Pruţanje egzistencijalne zaštite i psihosocijalne podrške ţenama ţrtvama nasilja i

njihovoj djeci u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji – sjedište Vukovar

4. Promocija politiĉkog koncepta ljudskih prava

1. Rodna ravnopravnost

Cilj ovog programa je mainstreaming rodne ravnopravnosti u sve nacionalne, regionalne i

lokalne politike korištenjem relevantnih metodologija, prvenstveno istraţivanja, analize

javnih politika, policy savjetovanja, praćenja provedbe, ex-ante i ex-post evaluacija te

podizanja svijesti u razumijevanju koncepta rodne ravnopravnosti.

2. Prevencija i suzbijanje svih oblika rodno uvjetovanog nasilja

Program je nastavak i širenje opsega aktivnosti programa Legaline koji je pokrenut u

drugoj polovini 1995. i jedan je od najstarijih programa organizacije. Njegova je svrha na

osnovi izravne komunikacije s graĊankama i graĊanima, kroz pruţanje pravne i psiho-

socijalne pomoći ţrtvama nasilja, utvrditi manjkavosti u postojećem zakonodavstvu i/ili

propuste u provedbi odgovornih institucija. Cilj je definirati uĉinkovite naĉine prevencije,

pruţanja struĉne pomoći u zaštiti od nasilja (javna predavanja) i sankcioniranja rodno

uvjetovanog nasilja (3P: prevention, protection, prosecution).

Zahvaljujući 19 godina provoĊenja ovog programa koji je neprekidno unaprjeĊivan i

prilagoĊavan sukladno društvenim promjenama, uspostavljena je stalna komunikacija sa

ţrtvama rodno uvjetovanog nasilja pa je moguće kontinuirano pratiti i definirati probleme

s kojima se ţrtve susreću. Dobivene informacije koriste se za razraĊivanje i kreiranje

novih projekata i aktivnosti unutar ovoga i drugih programa. B.a.B.e. su zbog svog

istupanja u medijima, odrţavanja i sudjelovanja na okruglim stolovima, te raznim drugim

aktivnostima prepoznate kao znaĉajna organizacija kojoj se ţrtve nasilja iz ĉitave

Hrvatske obraćaju za pomoć. Uoĉljivo je takoĊer da sve više muškaraca traţi savjete i

podršku organizacije.

3. Pruţanje egzistencijalne zaštite i psiho-socijalne podrške ţenama

ţrtvama nasilja i njihovoj djeci u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji

Program se postupno izdvajao kao zasebna cjelina jer se sve aktivnosti provode u

podruĉju Vukovarsko-srijemske ţupanije, sa sjedištem u Vukovaru, s vrlo specifiĉnim

ciljevima i ţenama ţrtvama nasilja (s djecom ili bez djece) kao ciljnom skupinom.

Prigodom revidiranja strateškog plana organizacije, odrţanog 2013., odluĉeno je da se

cjelokupan rad vezan uz pruţanje egzistencijalne podrške ţrtvama na podruĉju

Vukovarsko-srijemske ţupanije izdvoji kao zaseban program, a voditeljicom je

5

imenovana Ivana Suĉić, djelatnica Sigurne kuće. U sklopu programa djeluje od 2008.

Sigurna kuća Vukovarsko - srijemske ţupanije. U Sigurnoj kući pruţa se

istovremeno smještaj za do dvanaest ţena i osmero djece s podruĉja ĉitave Hrvatske.

Kuća je odliĉno opremljena i vrhunski osigurana, što uvelike doprinosi osjećaju

egzistencijalne sigurnosti korisnica i djece. Maksimalno trajanje boravka je godinu dana.

Struĉne suradnice ulaţu velike napore kako bi u tom, relativno kratkom razdoblju,

ţrtvama nasilja pruţile adekvatnu pomoć u prevladavanju proţivljenih traumi i vraćanju

samopouzdanja tijekom procesa osamostaljenja, odnosno pronalaska zaposlenja i stana.

Jedna od aktivnosti je sustavno informiranje korisnica o raspoloţivoj društvenoj potpori

glede dobivanja pravnog zastupanja, zbrinjavanja djece, kriznih savjetovališta,

zdravstvene zaštite, mogućnostima zaposlenja, itd. Smještaj u Sigurnoj kući osigurava se

posredstvom nadleţnog centra za socijalnu skrb i/ili policije.

U sklopu programa pokrenut je i rad Savjetovališta u kojem struĉnjakinje pruţaju

usluge psiho-socijalne i pravne pomoći, a djeluje u prostorima Europskog doma u

Vukovaru.

Dugogodišnjim iskustvom došli smo do saznanja da je za uspješan proces odvajanja od

nasilnog partnera i za nastavak samostalnog ţivota u odgovarajućim i kvalitetnim

uvjetima potrebno osigurati tranzicijski smještaj tijekom kojeg bi ţene i djeca ţrtve

obiteljskog nasilja mogle boraviti do stjecanja uvjeta za vlastito osamostaljenje

(zaposlenje, rješavanje stambenog pitanja). Uoĉivši problem ekonomske ovisnosti ţrtava

i njihova beskućništva nakon što odluĉe napustiti dom u kojem su trpjele nasilje,

pokrenule smo osnivanje Tranzicijske kuće. U srpnju 2013. dobile smo na korištenje

imanje s nekoliko objekata u mjestu Soljani koje je u vlasništvu Centra za socijalnu skrb

Ţupanja. S njima je potpisan i ugovor o dugoroĉnoj suradnji. Nekretnine su priliĉno

devastirane pa će B.a.B.e. iz raznih izvora traţiti sredstva za adaptaciju. Tranzicijski

smještaj za ţrtve nasilje raĊen je prema modelu osiguravanja smještaja za punoljetnu

djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

4. Promocija političkog koncepta ljudskih prava

Cilj ovog programa je povećanje utjecaja korpusa ljudskih prava na legislativu i praksu u

podruĉju borbe protiv diskriminacije, prava na javno izraţavanje, slobodu mišljenja,

okupljana i sliĉno.

6

Programi/projekti 2013.god.

Da bi ostvarili sve zacrtane ciljeve programa B.a.B.e. su u 2013. provodile sljedeće

programe i projekte:

Izlazak iz mraka – prevencija i podrška ţenama ţrtvama nasilja / Coming out of the dark

- support to women survivors and violence prevention.

Projekt Izlazak iz mraka – prevencija i podrška ţenama ţrtvama nasilja trajao je 1. rujna

2011. do 31.10.2013. godine zahvaljujući financijskoj potpori UN Trust Fund to End

Violence against Women (181.696 USD). Provodio se u partnerstvu s Centrom za

socijalnu skrb Vukovar, Gradom Vukovarom, Vukovarsko–srijemskom ţupanijom,

vukovarskim osnovnim školama Antun Bauer, Dragutin Tadijanović i uz suradnju

osnovnih škola Blago Zadro i Ivan Meštrović iz Drenovaca, te Uĉeniĉkim domom Vukovar

i Uĉilištem Dabro – ustanovom za osposobljavanje i usavršavanje. Glavni cilj ovog

projekta je bio doprinijeti zaštiti ţena od svih oblika nasilja i ostvariti viši stupanj

zdravstvene zaštite, blagostanja i socijalne kohezije u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji.

Specifični ciljevi projekta:

1. Osnaţiti ţene u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji kako bi postale samostalne te trajno

napustile svoje nasilne partnere

2. Smanjiti rodno uvjetovano nasilje u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji kroz obrazovni

program za djecu i mladeţ.

Ţene koje ţele zaustaviti ciklus nasilja te zapoĉeti samostalan ţivot sa djecom daleko od

nasilnog partnera su glavni fokus ovog projekta vezano uz ostvarivanje prvog cilja, dok

su djeca i mladeţ u dobi od 10 do 18 godina fokus drugog specifiĉnog cilja ovog projekta.

Kako bi se postiglo ostvarenje prvog cilja, za ţene ukljuĉene u projekt osiguran je

individualni pristup u procesu odvajanja od nasilnog partnera (pokretanje razvoda,

osiguravanje trajnog smještaja, rad na roditeljskim vještinama, stjecanje novih

profesionalnih vještina, pronalaţenje posla). Aktivnosti su realizirane u Vukovarsko–

srijemskoj ţupaniji, a temeljni je cilj bio prevenirati nasilje te ţenama koje već jesu ţrtve

pomoći da izaĊu iz kruga nasilja i socijalne iskljuĉenosti. Ostvarenjem postavljenih

rezultata istovremeno se ţeljelo utjecati na povećanje ekonomskog blagostanja i veći

stupanj društvene kohezije u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji.Tim profesionalaca, zajedno

sa korisnicom, je razvio osobnu strategiju izlaska iz nasilja te je sudjelovao u cijelom

procesu od poĉetka do trenutka kada korisnica pronaĊe posao i adekvatni smještaj. S

druge strane radilo se na uspostavi multisektorske suradnje sustavnim povezivanjem

centara za socijalnu skrb, policijskih postaja i uprava, prekršajnih i općinskih sudova,

ispostava zavoda za zapošljavanje i Sigurne kuće. Odrţale smo 16 multisektorskih

radionica koje su omogućile predstavnicima/ama ustanova da utvrde moduse suradnje u

pruţanju djelotvorne timske pomoći. U tom lancu nam je bilo vaţno poseban naglasak

staviti na nuţnost individualnog pristupa svakoj ţrtvi nasilja, uz dodatno angaţiranje

osobnih asistenata za pruţanje pomoći na putu do ekonomskog osamostaljenja.

U sklopu ovog projekta provedeno je i opseţno istraţivanje s djecom i mladima o

najĉešćim oblicima nasilja u njihovoj okolini. Istraţivanje se provodilo individualnim

polustrukturiranim dubinskim intervjuima i kroz fokus grupe. Na osnovi nalaza

7

istraţivanja izraĊen je nacrt kurikuluma modula o rodnoj ravnopravnosti i transformaciji

nasilne u nenasilnu komunikaciju te je odrţano 50 radionica (ukupno sudjelovalo

uĉenika/ca 366) u kojima su se provjeravale pojedine nastavne jedinice. Na osnovi

prikupljenih evaluacija uĉenika/ca i analize uspješnosti samih provoditeljica, izraĊen je

modul za rodnu ravnopravnost s tijekom aktivnosti u svim nastavnim jedinicama od 5.

razreda osnovne škole do ĉetvrtog srednje. Modul je predstavljen javnosti 25.9.2013. u

Novinarskom domu u Zagrebu. Razgovori s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta

te Agencijom za odgoj i obrazovanje trebali bi rezultirati uvrštavanjem modula u

kurikulum graĊanskog odgoja.

Temeljni cilj modula jest propitivanje predrasuda i

stereotipa koji vode ka diskriminaciji i nasilju prema

drugaĉijima, razliĉitima u odnosu na većinu, te

upoznavanje s meĊunarodnim konvencijama i

regulativom koja uspostavlja standarde zaštite ljudskih

prava i zabranu diskriminacije na osnovi spola. Od

razgovora o bojama koje se veţe uz odreĊeni spol -

ruţiĉasta za djevojĉice, plava za djeĉake, izbora igraĉaka,

analize likova iz bajki, kreće se postupno prema analizi

utjecaja obitelji, sredine i popularne kulture na naše

razumijevanje sebe kao pripadnica/ka odreĊenog spola.

"Putovanjem" u prošlost, a zatim u razliĉite zemlje

svijeta danas, pokazuje se kako se mijenjao propisani

izgled muškaraca i ţena, pa se, recimo, poĉetkom 20.st.

djeĉake oblaĉilo u ruţiĉasto jer je ta boja bliţa crvenoj

koja simbolizira snagu i akciju itd. Prešućivanje snaţnih i hrabrih ţena u povijesti, borba

za pravo glasa, put do donošenja Konvencije o sprjeĉavanju svih oblika diskriminacije

ţena dio je sadrţaja u srednjoj školi. Sadrţaje je pritom nuţno prezentirati u neprekidnoj

interakciji uĉenika/ca i nastavnika/ca, bez nametanja ikakvih ideološki obojanih stavova.

Jedino što se ne smije dovoditi u pitanje jest zabrana svakog omalovaţavanja, vrijeĊanja

dostojanstva ili nasilje nad osobama zato što izgledaju drugaĉije ili se ponašaju s

otklonom u odnosu na naša oĉekivanja. Ma koliko ne bile u suglasju s našim sustavom

vrijednosti, ma koliko ih ne razumjeli/e i ne osjećali/e prema njima bilo kakvu empatiju,

nikada nemamo pravo kršiti njihova ljudska prava.

Savjetovalište za prevenciju i suzbijanje svih oblika nasilniĉkog ponašanja u obitelji

Program savjetovalište za prevenciju i suzbijanje svih oblika nasilnog ponašanja u obitelji

financijski podrţalo: Ministarstvo socijalne politike i mladih RH (124.374,00 kn, Ured za

ljudska prava i prava nacionalnih manjina (30.000,00 kn), Grad Zagreba, Gradski ured

za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom (40.000,00 kn). Gradski ured za zdravstvo i

branitelje (10.000,00 kn).

U 2013. godini pravnom savjetovalištu udruge B.a.B.e. obratilo se ukupno 1758

graĊana i graĊanki.

Iako su korisnice našeg savjetovališta preteţno ţene (91,1%), moţe se primijetiti porast

muških korisnika (8,9%) savjetovališta u odnosu na prethodnu godinu . Najveći postotak

korisnika dolazi iz Zagreba (45 ,7%), s time da je u sluĉaju osobnog savjetovanja taj

postotak i veći (osobno savjetovanje koristile su osobe ili iz Zagreba ili iz uţe zagrebaĉke

okolice). Od ostalih gradova izdvaja se Vukovar 5%, zatim, Vinkovci 3,9% gotovo u

jednakom postotku se javljaju Osijek, Pula, Zadar, Imotski …….

8

Što se tiĉe dobne strukture korisnika/ca prevladava dobna skupina od 36 –40 godina s

13,8%, sljedeća dobna skupina po zastupljenosti je ona od 46 – 50 godina (13,2 %),

zatim dobna skupina od 41- 45 ( 12,5%), 31 -35 (11,7%) . Gotovo u istom postotku

javljaju se dobne skupine od 26-30 , 51 -55, te iznad 60 godina. U svakom sluĉaju,

skoro polovina korisnika/ca pravnog savjetovališta je srednjih godina - izmeĊu 31 - 50

godina.

Braĉni status korisnika/ca pokazuje da je nešto više od trećine korisnika/ca (35,8%) u

braku, 29 % osoba je razvedeno, dok je 12, 1% korisnika/ca u procesu brakorazvodne

parnice. Oko 4,6 % korisnika/ca su udovci, odnosno udovice. Malo više od 4,7% ih nije u

vezi ili ţive u zajednici s partnerom/icom, dok 12,9 % korisnika nije u vezi.

Ĉak 85,8 % korisnika/ca su roditelji i to njih 50,8 % maloljetne djece, punoljetnu djecu

ima 32,5 % korisnika/ca, a 12,9 % ima i maloljetnu i punoljetnu djecu. Nešto više od

deset posto korisnika/ca nema djece.

Što se tiĉe radnog statusa 42,1% je zaposleno, njih 35,5 % je nezaposleno, 17% je u

mirovini, s 2,1% se javljaju osobe koje su povremeno zaposlene, studenti i domaćice,

dok relativno velik postotak osoba (3,3%) nije odgovorio na pitanje o radnom statusu.

Više od polovine korisnika/ca je srednje struĉne spreme 50,9%, 13% korisnika je niţe

struĉne spreme, 17,2 % ima visoku struĉnu spremu dok njih 9,7 % ima višu struĉnu

spremu. Njih 8,6% nije dalo odgovor na pitanje o struĉnoj spremi.

Od problematike s kojom se korisnici/ce obraćaju našim pravnicama posebno se izdvaja

nasilje i to u 56,8 % ukupnog broja sluĉajeva u 2013 god.

Gotovo svi korisnici/ce koje prijavljuju nasilje trpe više oblika nasilja istovremeno, a

prevladava verbalno, psihiĉko i fiziĉko nasilje, ekonomsko nasilje se javlja u 23,2 %

sluĉajeva, a seksualno u 9,7% .

Zlostavljaĉi su u najvećem postotku braĉni partneri 42,9 %, zatim bivši braĉni partneri ili

bivši partneri 24%. Nešto više od šest posto korisnika (6,1%) kao zlostavljaĉe navode

izvanbraĉnog partnera , 5,9 % navode kao zlostavljaĉa roditelje, dok njih 7,3% navode

1 2

nije nasilje 43,2 759

nasilje 56,8 999

0,0

200,0

400,0

600,0

800,0

1000,0

1200,0

Problematika

9

kao zlostavljaĉa djecu, svekra i svekrvu , susjede. Od ukupnog broja korisnika njih 9,4%

nije dalo odgovor na ovo pitanje.

Nasilje je u 91,6 % sluĉajeva opetovano. Od ukupnog broja sluĉajeva u kojima se radi o

nasilju (što je 56,8 % svih upitnika u 2013. God.) ono je prijavljeno samo u 58,1%

sluĉajeva, dok, naţalost 40,9% sluĉajeva nasilja ostaje neprijavljeno.

Nasilje se najĉešće prijavljuje policiji (78,4 %), zatim centru za socijalnu skrb (13,1%), a

dio 3,3% korisnika/ca nasilje je prijavilo drţavnom odvjetništvu.

Od ukupnog broja sluĉajeva u kojima je nasilje prijavljeno , postupak se vodi ili je

okonĉan 61,9 %sluĉajeva, dok se u ostalim sluĉajevima ne vodi nikakav postupak.

Od ukupnog broja sluĉajeva u kojima se vodi ili je voĊen postupak, u 72,9 % se radi o

prekršajnom postupku, 19,8 % radi o kaznenim postupcima protiv poĉinitelja, U 56,5%

sluĉajeva postupak je rezultirao presudom/ kaznom, koja je u većini sluĉajeva uvjetna

46,3%, novĉana (12%), u 23.9 % radi se o zatvorskoj kazni, uvjetna i novĉana 9,3% .

Iz ĉega je vidljivo da se nasilnicima još uvijek u najvećem postotku (67,6 %) izriĉu blage

novĉane ili uvjetne kazne (odnosno kombinacija novĉane i uvjetne). Sliĉna je i situacija

sa zaštitnim/sigurnosnim mjerama koje nisu niti predloţene niti izreĉene u 50%

sluĉajeva, u 18,8% izreĉena je mjera obaveznog lijeĉenja od alkoholizma ili ovisnosti,

12,5% zabrana pribliţavanja, a u jednakom postotku 6,3% izreĉena je mjera udaljenje iz

kuće/stana i obavezan psihosocijalni tretman. TakoĊer u 6,3% sluĉajeva

zaštitna/sigurnosna mjera nije izreĉena iako je predloţena. Kada se radi o

zaštitnim/sigurnosnim mjerama postavlja se pitanje nepostojanja nikakvih mehanizama

monitoringa i evaluacije nad izreĉenim mjerama, kao i nedostatnih licenciranih ustanova

u kojima nasilnici mogu proći psihosocijalni tretman (što je mjera koja se ĉesto izriĉe, ali

se u praksi rijetko provodi).

Većina korisnika/ca koja se obraća s problemom nasilja, obiĉno se kod pravnica

konzultira i postupku razvoda braka, skrbništva nad djecom i imovinskih odnosa

partnera (36,8%), što pokazuje da ţrtve nasilja razmišljaju o mogućnostima izlaska iz

kruga nasilja. Naţalost, nemamo podataka u kojem postotku ţrtve stvarno realiziraju

namjeru da napuste zlostavljaĉe, a koliko njih ostaje uz nasilnike.

Od ostale problematike s kojim nam se korisnici/ce javljaju (vaţno je napomenuti da se

obiĉno radi o više podruĉja) Razvod 21,5%, gotovo u jednakom postotku oko 15%

javljaju se s problemom uzdrţavanja djece, roditeljske skrbi i imovinskih odnosa. 6,6%

sluĉajeva korisnice/ce se obraćaju s pitanjima vezanim uz podjelu braĉne steĉevine,

pravo posjećivanja djeteta 4,2%, pitanjima u vezi prekršajnog postupka (5,3%).

Smetanje posjeda, oduzimanje pravne sposobnosti, utvrĊivanje i osporavanje oĉinstva i

ostavinski postupak zastupljeni su svaki s 2,1%, dok je po jedna osoba zatraţila pomoć

pravnica radi: ovrhe, rodiljnih naknada, zdravstvene zaštite, naplate potraţivanja i

osporavanja vlasništva.

Dobar dio korisnika/ca (18,8 %) zatraţio je pomoć vezanu za problematiku koja nije

obuhvaćena našim upitnikom, u tom sluĉaju pravnice, odnosno sami korisnici/ce

zaokruţuju odgovor „nešto drugo“ i dopisuju o ĉemu se konkretno radi. U toj se kategoriji

nalazi sljedeća problematika: zaštita djece od oca nasilnika koji izlazi iz zatvora; zbog

problema s djecom oko podjele imovine; radi financijskih problema; sina nasilnika i

sukoba radi imovine te niza drugih problema;

10

Mentalist/ica: pomoć u oporavku psihiĉkog i fiziĉkog zdravlja

Projekt financijski podrţao Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo i branitelje

(10.000,00 kn).

Usluga koju su naši korisnici/ce primili/e se odnosi na psihološko savjetovanje po

kognitivno bihevioralnim principima, koje se odvijalo svakim radnim danom, u vremenu

od 9h do 17h, a po potrebi i dogovoru i van tog vremena. Svaki korisnik/ca je na

raspolaganju imao/la termin u trajanju od sat vremena, po potrebi dulje. Svi korisnici/e

su u Savjetovalište došli više puta (najmanje dva, najviše devet, u prosjeku ĉetiri puta).

Aktivnostima projekta je obuhvaćeno 226 korisnika/ca koji su u periodu od 9 mjeseci (1.

sijeĉnja – 30. rujna) primili savjetodavne usluge našeg Savjetovališta.

Vaţnost aktivnosti za korisnike/ce je usvajanje vještina i naĉina razmišljanja/djelovanja

koje, ukoliko se ponavljaju i usavršavaju, dovode do konkretnih i mjerljivih pozitivnih

promjena u svakodnevnom ţivotu

Savjetovalište i sklonište za ţene i njihovu djecu ţrtve obiteljskog nasilja – Sigurna kuća

Vukovarsko srijemske ţupanije

Program se provodi uz financijsku potporu Vukovarsko-srijemske ţupanije (ugovor o

suradnji 275.000,00 kuna godišnje). Usto je s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi

sklopljen Ugovor o meĊusobnim odnosima 11. veljaĉe 2009. prema kojem se

Ministarstvo obvezuje plaćati troškove (za 10 korisnica) privremenog smještaja u

iznosu od 3200,00 kuna mjeseĉno za korisnice upućene rješenjima centara za socijalnu

skrb. Ministarstvo (sljednik Ministarstvo socijalne politike i mladih) uredno izvršava svoje

obveze sukladno potpisanom ugovoru.

Budući da je prema Odluci o mreţi utvrĊenih potreba koju je Ministarstvo izradilo (Klasa:

550-06/06-03/4 Ur. broj: 534-07-06-1, Zagreb, 26. srpnja 2006.) bilo odobreno

pokrivanje mjeseĉnih troškova za 10 ţrtava obiteljskog nasilja, za financiranje preostalih

10 mjesta iznalaze se sredstva iz raznih izvora (donacije graĊana, Grad Vukovar,

donacije poslovnih korisnika).

U 2013. god. u Sigurnoj kući Vukovarsko-srijemske ţupanije boravilo je ukupno 49

korisnika, od toga devetnaest(19) ţena i trideset (30) djece. Od ukupno 19 ţena, 9

ţena su se vratile zlostavljaĉu, dok su ostale korisnice nastavile samostalan ţivot sa ili

bez djece. 4 korisnice su se zaposlile za vrijeme boravka u skloništu. Ono što moţemo

reći da je tijekom izvještajnog razdoblja pravni savjet dobio/ile 236 korisnik/ice s

podruĉja Vukovarsko srijemske ţupanije, te osigurano odvjetniĉko zastupanje za 3

korisnice, ţrtve obiteljskog nasilja. TakoĊer moţemo reći da je putem e maila i poštom

odgovoreno na 24 upita.

11

Podaci o korisnicama/cima usluga skloništa 2013.

U K U P N O 2013.

frekventnost %

Broj smještenih ţena: 19

Broj smještene djece: 30

Kronološka dob korisnica do 20 0 0

21-30 10 53

31-40 4 21

41-50 3 16

50 i više 2 10

Ekonomski status zaposlene 0 0

nezaposlene 15 79

nezaposlene korisnice

koje su se zaposlile

tijekom boravka u

skloništu 4 21

Obrazovni status

nezavršena osnovna

škola 1 5

osnovna škola 8 42

srednja škola 10 53

fakultet 0 0

Braĉni status udana 12 63

neudana 2 11

izvanbraĉna zajednica 5 26

rastavljena 0 0

Odnos poĉinitelja i ţrtve suprug 10 53

izvanbraĉni partner 5 26

bivši braĉni drug 0 0

drugi ĉlan obitelji 4 21

12

Podruĉje prebivališta urbana sredina 9 47

ruralna sredina 10 53

Kronološka dob djeteta do 1 godine 2 7

2 do 6 19 63

7 do 14 6 20

15 do18 3 10

Spol djeteta muško 20 67

ţensko 10 33

Obrazovni status djeteta nije školskog uzrasta 22 73

osnovna škola 6 21

srednja škola 1 3

fakultet 1 3

Povratak zlostavljaĉu 8 22

Prema prikupljenim podacima, sve korisnice su se osjećale sigurnijima od zlostavljaĉa za

vrijeme boravka u Sigurnoj kući Vukovarsko-srijemske ţupanije. Sve korisnice navode da

nakon boravka u skloništu znaju više o sluţbama u zajednici gdje mogu dobiti pomoć za

djecu, znaju više o uĉinku koji zlostavljanje ima na njih, sposobnije su zaštititi sebe i

djecu od zlostavljaĉa, sada bolje zna zaštititi sebe tijekom idućeg dogaĊaja zlostave,

sada bolje zna zaštititi sebe u sluĉaju napuštanja svog doma zbog zlostave, sada bolje

zna zaštititi sebe nakon prekida veze sa zlostavljaĉem, bolje zna zaštititi sebe dok je na

poslu, na javnim mjestima.

Velika većina ţena sada zna više o mjestima gdje mogu traţiti pravnu pomoć i podršku,

sada zna više o sluţbama u zajednici gdje mogu dobiti pomoć za sebe, sada znaju bolje

prepoznati znakove zlostavljaĉkog odnosa, sada znaju više o uĉinku koji zlostavljanje ima

na njihovu djecu.

Što se tiĉe društvene podrške, rezultati ukazuju na to da sve korisnice sada više znaju

što mogu uĉiniti ako im zatreba stambeni smještaj i financijska potpora, uĉiniti ako im

zatreba mjesto na kojem mogu zbrinuti djecu, ako im zatreba pravni savjet, sluţba

podrške, zdravstvena zaštita, odjeća i obuća i zaposlenje.

Velika većina korisnica sada bolje zna što moţe uĉiniti ako im zatreba mjesto gdje mogu

objedovati kad nemaju novaca. 60% korisnice izjavilo je da se ne vraćaju u istu vezu

zbog koje su došle u Sigurnu kuću.Pitanja otvorenog tipa postavljena su kako bi korisnice

jasnije mogle izraziti svoje zadovoljstvo uslugama skloništa. Odgovori koje su korisnice

dale na ta pitanja ukazuju na to da je većina njih vrlo zadovoljna boravkom u skloništu te

da im je isti omogućio sigurnost. Kao najznaĉajnije oblike pomoći navode razgovore i rad

sa struĉnim suradnicama, pravne savjete, pomoć u odgoju, podrška, pomoć pri

zapošljavanju...U odgovorima na pitanje što im je najmanje pomoglo većina nije ništa

13

napisala, a mali broj korisnica je izjavilo da su to trzavice meĊu korisnicama. Velika

većina korisnica u našem radu ne bi ništa mijenjala. Sve korisnice su vrlo pozitivno

komentirale svoja iskustva sa struĉnim osobama.

Interaktivno do modula o rodnoj ravnopravnosti i nenasilnoj komunikaciji

Projekt Interaktivno do modula o rodnoj ravnopravnosti i nenasilnoj komunikaciji,

financiran je sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (40.000,00 kn), a

zapoĉeo je 11. sijeĉnja 2013. i trajao do 01. lipnja 2013. Projektnim aktivnostima

educirano je 170 uĉenika/ca iz osnovnih i srednjih škola Vukovarsko-srijemske ţupanije

(OŠ Antun Bauer, OŠ Dragutin Tadijanović, OŠ Blago Zadro, OŠ Ivan Meštrović, te

Uĉeniĉki dom Vukovar) o rodnoj ravnopravnosti, nenasilnoj komunikaciji i ljudskim

pravima. Najvredniji rezultat projekta je kritiĉniji pristup djece sadrţajima koji ih

okruţuju i šira perspektiva koju su u mogućnosti zauzeti nakon radionica koje su zajedno

s predavaĉicama formirali. TakoĊer, podignuta je razina pozitivne samosvijesti kod

uĉenika/ca zbog otvorenog pristupa i uvaţavanja njihovog mišljenja.

Kroz 13 radionica ispitali smo nacrt modula kurikuluma o rodnoj ravnopravnosti i

nenasilnoj komunikaciji koji će biti konaĉan produkt radionica i kontakta s

uĉenicima/cama i nastavnim i pedagoškim djelatnicima/cama. Konaĉan cilj je bio

ukljuĉivanje nalaza projektnih aktivnosti kroz kurikulum u opći kurikulum graĊanskog

odgoja u Hrvatskoj.

Radionice su se izvodile na dva velika podruĉja/teme, "Spol/rod" i "Nenasilna

komunikacija“, a izvodile su ih Sanja Sarnavka, prof. komparativne knjiţevnosti,

B.a.B.e.; Senka Sekulić Rebić, prof. psihologije, B.a.B.e.; Ljubica Matijević Vrsaljko,

odvjetnica i Andrijana Parić, dipl. sociologinja i prof. filozofije. Kao završna aktivnost

ovog projekta 29. svibnja 2013. u Vukovaru je odrţana završna radionica na kojoj su

izmijenjena iskustva s provedenih radionica, od strane projektnog tima i od strane

djelatnika/ca ukljuĉenih škola. TakoĊer, govorilo se o krajnjem produktu projektnih

aktivnosti, kurikulumu modula o rodnoj ravnopravnosti i nenasilnoj komunikaciji koji će

biti proveden na temelju nalaza s radionica.

Putokaz za poštivanje ţenskih ljudskih prava

Projekt financiran od Grada Zagreba, vrijeme provedbe od 19.08.3013. do

31.12.2013.god.

Osnovni cilj projekta Putokaz za poštivanje ţenskih ljudskih prava bio je kroz konkretne

sluĉajeve iz ţivota govoriti o ţenskim ljudskim pravima i ravnopravnosti spolova, o

onemogućavanju ţena u ostvarenju svojih prava, o rodno uvjetovanom nasilju

(psihiĉkom, fiziĉkom, ekonomskom, seksualnom), razlozima diskriminacije ţena i

mehanizmima koje društvo mora uspostaviti radi dokidanja diskriminacije ţena. Ovim

projektom ţeljele smo na televiziĉno zanimljiv naĉin obrazovati gledatelje kroz konkretne

primjere, dekonstrukcijom rodnih/spolnih stereotipa i podukom o pravima. U

najgledanijoj mozaiĉnoj emisiji televizije Z1 Zoom, emitirani su prilozi koji afirmiraju

ţenska prava i ravnopravnost spolova predoĉenu kroz neki od sluĉajeva ţena koje se u

B.a.B.e. javljaju traţeći neku vrstu pomoći. Emisije su ukljuĉivale novinarske priloge iz

stvarnog ţivota i razgovore sa struĉnjacima/kinjama u studiju.

14

Kroz uslugu besplatne pravne i psihološke pomoći udruga B.a.B.e. detektirala je više

sluĉajeva iz stvarnog ţivota, koji mogu oslikati kršenje ţenskih ljudskih prava na

podruĉju Grada Zagreba.

Imam moć i znanje da mijenjam svijet

Projekt financijski podrţao Grad Zagreb, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport

(20.000,00 kn).

Glavni cilj projekta je osvijestiti mlade ljude, prvenstveno studente, o zaštiti i

promicanju ljudskih prava pritom aktivirajući sustav monitoringa nad utjecajnijim

hrvatskim medijima

U tu svrhu zadatak istraţivaĉica i istraţivaĉa u projektu, tj. studenata/ca volontera/ki je

bio da iz odabranog uzorka dnevnih novina, Jutarnjeg lista i Veĉernjeg lista, identificiraju

sve ĉlanke u kojima se problematiziraju ljudska prava, te da kroz analizu sadrţaja

izdvojenih ĉlanaka pokušaju dati odgovor na pitanje na koji naĉin se izvještava o kršenju

ljudskih prava te na koji naĉin novinarke i novinari sami krše ljudska prava osoba o

kojima pišu.

Na istraţivanju je radilo 16 studentica i studenata volontera s Fakulteta politiĉkih

znanosti (FPZG), Pravnog fakulteta (PFZG) i Filozofskog fakulteta (FFZG) Sveuĉilišta u

Zagrebu, a u uzorak su uvršteni svi brojevi Jutarnjeg lista i Veĉernjeg lista objavljeni u

razdoblju od 1. rujna do 30. studenoga 2013; ukupno 178 brojeva s tim da je iz

Jutarnjeg lista izdvojeno 723 ĉlanka, a iz Veĉernjeg lista 845 ĉlanaka koji se na najširi

naĉin dotiĉu problematike vezane uz barem jednu od ĉetiri generacije ljudskih prava

Rezultati projekta i zakljuĉci ukazuju na to da se u istraţivanom razdoblju dvije novine

koje su obraĊivane nisu puno odmakle od trenda senzacionalizma koji je zapoĉeo u

tiskanom novinarstvu raspadom Jugoslavije i liberalizacijom medijskog trţišta. Preĉesto

se dogaĊa da ljudska prava i njihova zaštita postaju medijski nevaţni, dok jedini bitan

faktor postaje senzacionalistiĉka vijest koja će privući veći broj ĉitatelja i samim time

povećati tiraţu i profit izdavaĉa. I kroz ovaj projekt se pokazalo kako logika profita ĉesto

nadvlada etiĉka naĉela koja zagovaraju poštivanja ljudskih prava i dostojanstva svakog

ĉovjeka.

S druge strane, projekt je rezultirao većim brojem mladih ljudi, studenata/ca, educiranih

za kritiĉki pristup medijima i medijskim sadrţajima te problematici ljudskih prava.

Projektom se ujedno nastojala pobudi graĊanska svijest i odgovornost kod mladih ljudi u

smislu spremnosti na reagiranje u sluĉajevima kršenja ljudskih prava i dostojanstva

putem medija. U tom kontekstu ovaj projekt je samo prvi korak; pilot – projekt koji

15

sasvim jasno ukazuje na potrebu sustavnog osvještavanja mladih ljudi, ali i sveukupnog

puĉanstva o problematici kršenja ljudskih prava kako u virtualnom tako i u realnom

svijetu.

Iscrpniji podatci o projektu mogu se naći u priloţenom izviješću na

www.babe.hr:Ljudska prava u hrvatskim dnevnim novinama na primjeru

Jutarnjeg lista i Večernjeg list

„ Mi to moţemo! – mladi ljudi kao nosioci promjena za bolju budućnost i zdravije

društvo“

Projekt se provodio uz financijsku podršku Hrvatske elektroprivrede d. d. u iznosu

8.000,00 kn.

Opći cilj projekta je ostvariti koncept rodne ravnopravnosti u Republici Hrvatskoj

propitivanjem i, posljediĉno, rušenjem patrijarhalnih stereotipa i predrasuda koje

uzrokuju općeprisutnu rodnu diskriminaciju i opstojnost rodno uvjetovanog nasilja.

Specifiĉni ciljevi:.

a)

podignuti svijest mladih ljudi o konceptima rodne diskriminacije, rodne ravnopravnosti i

rodno uvjetovanog nasilja, te razvijen kritiĉki pristup informacijama koje im pruţa

okolina i mediji.

b)

razviti vještine nenasilnog rješavanja sukoba kod mladih ljudi, te razvijeno

razumijevanje razliĉitih pozicija i potreba iz kojih razliĉiti ljudi dolaze.

Ĉlanice projektnog tima: Senka Sekulić Rebić, zaposlenica udruge B.a.B.e. te Milana

Romić, zaposlenica Kuće ljudskih prava su u sklopu interaktivnih, participativnih radionica

''Spol/rod" i "Nenasilna komunikacija" nastojale utjecati na razmišljanje i formiranje

stavova uĉenika/ca osnovnih škola Vukovarsko-srijemske ţupanije i to kroz propitivanje

rodnih stereotipa i uobiĉajenih naĉina komunikacije, te kroz predstavljanje vještina

nenasilne komunikacije i mirnog rješavanja sukoba.

Preko uĉenika/ca se nadalje nastojalo posredno utjecati i na roditelje i obitelj ukljuĉenih

djeĉaka/djevojĉica, a uspješna suradnja je ostvarena i sa školama i njihovim

djelatnicima/cama koji su takoĊer kroz projekt informirani o naĉinima pristupa djeci u

podruĉjima rodne ravnopravnosti i nenasilne komunikacije.

Sukladno navedenom, direktni korisnici ovog projekta bile su mlade osobe u dobi od 10

do 15 godina, uĉenici/ce osnovnih škola u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji (OŠ Antun

Bauer, OŠ Dragutin Tadijanović, OŠ Ivan Meštrović, i OŠ Blago Zadro). Kroz projekt je

obuhvaćeno ukupno 55 uĉenika/ca koji su sudjelovali u ukupno 8 radionica u trajanju od

90 minuta.

Indirektni korisnici/ce projekta su bili/e psiholozi/ginje, pedagozi/ginje, nastavnici/ce iz

navedenih škola, kao i roditelji djece koja su bila ukljuĉena u projektne aktivnosti .

Same projektne aktivnosti su osmišljene kako bi navele mlade ljude na kritiĉko

propitivanje postavljenih odnosa u društvu , te naĉina na koji se formiraju mišljenja i

ponašanja o drugima ljudima i spram drugih ljudi. Nakon svake radionice provedena je

16

evaluacija kako bi uĉenici/ce verbalizirali/e nove uvide i steĉene vještine, te ujedno

ponudili smjernice za daljnje djelovanje u cilju bolje informiranosti o ljudskim pravima i

mogućnostima zaštite istih te u cilju njegovanja kritiĉke svijesti i graĊanske

odgovornosti.

Vaţnost provedenog projekta je svakako u njegovoj interaktivnoj i participativnoj naravi

zbog ĉega su uspješno prenijete poruke o vaţnosti poštivanja i zaštite ljudskih prava i

sloboda, kao i o vaţnosti nenasilne komunikacije, dok su s druge strane uĉenici /ce bili u

prilici izreći svoje stavove i bojazni o danim temama. Vjerujemo da se na taj naĉin

ujedno utjecalo i na smanjenje agresije u komunikaciji meĊu mladima, te na povećanje

svijesti o mogućnostima reagiranja na agresiju u vidu traţenja pomoći i zaštite. TakoĊer,

suradnja sa školama dovela je do izgradnje komunikacijskog kanala što omogućuju

daljnji razvoj preventivnih programa na podruĉju rodne ravnopravnosti i nenasilja. Sve

navedeno je , zakljuĉno, pridonijelo ostvarenju općeg cilja akcije, a to je smanjenje

nasilja, netolerancije i rodnog stereotipiziranja u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji.

Naming, Blaming and Framing the Economic Violence against Women in Intimate

Relationships („Imenovanje i otkrivanje ekonomskog nasilja nad ţenama u intimnim

vezama “)

Projekt je zapoĉeo u prosincu 2011. a provoĊen je do travnja 2013. godine uz financijsku

potporu Europske komisije u iznosu od 172.134,40 EUR. U sklopu projekta istraţivaĉice

iz pet zemalja jugoistoĉne Europe (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i

Bugarska) istraţivale su percepciju i pojavnost ekonomskog nasilja nad ţenama u

intimnim vezama. Kako bi se olakšalo prepoznavanje razliĉitih oblika ekonomskog nasilja

od strane ţena i nadleţnih institucija, a zatim osiguralo uĉinkovitu provedbu zakonske

regulative i mjera za prevenciju i zaštitu, provedeno je kvalitativno istraţivanje u svih pet

zemalja i kvantitativno istraţivanje na reprezentativnom uzorku ţena u intimnim vezama

u Hrvatskoj (600 ţena) u suradnji s Katedrom za metodologiju Odsjeka za sociologiju

Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na osnovi dobivenih rezultata izraĊene su preporuke

koje treba unijeti u zakonodavstvo i politike kako bi se ekonomsko nasilje preveniralo i

sankcioniralo na adekvatan naĉin. MeĊunarodna konferencija odrţana u Zagrebu okupila

je struĉnjake/inje iz regije i razradila akcijski plan djelovanja.

Slika 1

Naslovnica knjige „Što znamo o ekonomskom nasilju nad ţenama“

(tekst knjige nalazi se na: www.babe.hr)

17

Misli lokalno, djeluj nacionalno: osnaţivanje ljudskopravaških organizacija u nerazvijenim

regijama /Thinking locally, acting nationally: Empowering local human rights CSOs in the

underdeveloped areas

Projekt financira Europska komisija sa 120.907,06 EUR-a. Provedba projekta je zapoĉela

29.3.2013. a završit će 28.9.2014. godine. Cilj projekta je, kako i naslov navodi, osnaţiti

lokalne OCD-e koje se bave promicanjem i zaštitom ljudskih prava i suzbijanjem

diskriminacije u Liĉko-Senjskoj, Šibensko-kninskoj i Poţeško–slavonskoj ţupaniji kako bi

postale relevantni dionici u implementaciji anti-diskriminacijskih mjera kroz politike u tim

podruĉjima. U isto se vrijeme djeluje i u smjeru informiranja i savjetovanja krajnjih

korisnika/ca u ciljanim ţupanijama radi zaštite njihovih ljudskih prava i zaštite od

diskriminacije.

Problemi najranjivijih skupina prezentirat će se na nacionalnoj i meĊunarodnoj razini

putem dokumentarnog filma koji će biti realiziran u sklopu projekta, kao i kroz

nacionalnu konferenciju i publikaciju na temu diskriminacije i ljudskih prava.

18

Organizacijski razvoj

U 2013. godine B.a.B.e. su nastavile s realizacijom prethodno zapoĉetih projekata te

inicirale nove, uzimajući u obzir novonastale potrebe i nove razvojne strategije:

U srpnju 2013. revidirale smo stari strateški plan i napravile novi trogodišnji Strateški

plan (2014. - 2017.) te Plan organizacijskog razvoja (2014. - 2017.) s ciljem (samo)

odrţivosti B.a.B.a. TakoĊer smo donijele i godišnji Operativni plan rada s jasnom

podjelom uloga i odgovornosti, a s ciljem daljnjeg povećanja demokratiĉnosti i

participativnosti za sve ĉlanice.

11. srpnja 2013. odrţana je Izborna Skupština na kojoj je izabran novi sastav Skupštine i

Vijeća, te je izvršen reizbor Predsjednice i Koordinatorice udruge.

U 2013. godini došlo je do kadrovskih promjena u uredu B.a.B.e. u Zagrebu i u Sigurnoj

kući Vukovarsko srijemske ţupanije. Od travnja 2013. voditeljica programa Rodna

ravnopravnost Ţeljka Markulin nije više naša djelatnica te u Sigurnoj kući Vukovarsko

srijemske ţupanije umjesto struĉne suradnice Ane Šutalo zaposlena je Vjekoslava Morić,

Od listopada naša psihologinja Senka Sekulić Rebić je na porodiljnom dopustu. TakoĊer

psihologinja Sandra Brkljaĉ zaposlena u Sigurnoj kući od travnja se nalazi na porodiljnom

dopustu.

Ukupno je u 2013. u organizaciji B.a.B.e. bilo zaposleno 10 osoba.

Ured Zagreb

1. Sanja Sarnavka, prof. knjiţevnosti, predsjednica organizacije, voditeljica programa

Promocija politiĉkog koncepta ljudskih prava

2. Zdravka Sadţakov, dipl. politologinja, koordinatorica, voditeljica programa Prevencije i

suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja

3. Tatjana Repalust, referent za financijsko raĉunovodstvene poslove, voditeljica financija

4. Senka Sekulić Rebić, prof.psihologije, psihoterapeutkinja u psihološkom savjetovalištu

(od listopada 2013. Na porodiljnom dopustu)

5. Ţeljka Markulin, diplomirana politologinja, voditeljica programa Rodna ravnopravnost (do

travnja 2013.)

6. Dajana Pul Bošnjaković, SSS, voditeljica ureda

Ured Vukovar – Sigurna kuća

1. Ivana Suĉić, magistra sociologije, struĉna suradnica

2. Ana Šutalo, dipl.socijalna radnica, struĉna suradnica (do 01.12.013.god.)

19

3. Sandra Brkljaĉ, prof. psihologije, struĉna suradnica (od travnja 2013.god na porodiljnom

dopustu).

4. Vjekoslava Morić, magistra socijalnog rada, struĉna suradnica

5. Kroz program struĉnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, zaposlili

smo 4 polaznice;

6. Lucija Ivanĉić, diplomirana sociologinja i filozofkinja (do rujna 2013.)

7. Marijana Antunović, magistra politologije te magistra sociologije i socijalne antropologije

(do prosinca 2013.)

8. Zvjezdana Mileta, diplomirana pravnica, (do studenog 2013.)

9. Ravijojla Novaković, diplomirana anglistkinja i hungarologinja

Vanjske stručne suradnice – izvoditeljice (naknada drugog dohotka)

1. Ljubica Matijević Vrsaljko, dipl.iur., koordinatorica pravnog tima B.a.B.e., odvjetnica:

2. Ines Bojić, dipl.iur., pravna savjetodavka, odvjetnica:

3. Ţeljka Jelavić, suradnica na projektu Misli lokalno, djeluj nacionalno; osnaţivanje

ljudskopravaških organizacija civilnog društva u nerazvijenim regijama RH.

4. Martina Mladić, suradnica na projektu Misli lokalno, djeluj nacionalno; osnaţivanje

ljudskopravaških organizacija civilnog društva u nerazvijenim regijama RH.

5. Milana Romić, Lektura i korektura publikacije Rodna ravnopravnost

6. Vedrana Spajić Vrkaš, autorica obrasca za metodiĉko oblikovanje nastavnih jedinica

prema postignućima uĉenika/ca i recenzentica nastavnih jedinica za potrebe projekta

Izlazak iz mraka-prevencija i podrška ţenama ţrtvama nasilja.

7. Kukec Marija, suradnica na projektu Izlazak iz mraka-prevencija i podrška ţenama

ţrtvama nasilja.

8. Davor Gjenero, suradnik na projektu Misli lokalno, djeluj nacionalno; osnaţivanje

ljudskopravaških organizacija civilnog društva u nerazvijenim regijama RH

9. Jagoda Novak, suradnica na projektu Misli lokalno, djeluj nacionalno; osnaţivanje

ljudskopravaških organizacija civilnog društva u nerazvijenim regijama RH

10. Anka Kekez Koštro, suradnica na projektu Misli lokalno, djeluj nacionalno; osnaţivanje

ljudskopravaških organizacija civilnog društva u nerazvijenim regijama RH

11. Tamara Šterk, suradnica na projektu Misli lokalno, djeluj nacionalno; osnaţivanje

ljudskopravaških organizacija civilnog društva u nerazvijenim regijama RH

12. Svjetlana Salkiĉević, suradnica na projektu Izlazak iz mraka-prevencija i podrška ţenama

ţrtvama nasilja.

20

13. Renata Odeljan, suradnica na projektu Izlazak iz mraka-prevencija i podrška ţenama

ţrtvama nasilja.

14. Suzana Kikić, suradnica na projektu Izlazak iz mraka-prevencija i podrška ţenama

ţrtvama nasilja.

15. Ana Ţnidarec Ĉuĉković, suradnica na projektu Izlazak iz mraka-prevencija i podrška

ţenama ţrtvama nasilja.

16. Andrijana Parić, suradnica na projektu Interaktivno i nenasilno do rodne ravnopravnosti.

17. Gordana Golik, dizajn i grafiĉka priprema publikacije Što znamo o ekonomskom nasilju

nad ţenama?

18. Ksenija Klasnić, suradnica na projektu „Imenovanje i otkrivanje ekonomskog nasilja nad

ţenama u intimnim vezama “

19. Tihana Bertek, prijevod saţetaka teksta na engleski jeziku publikaciji Što znamo o

ekonomskom nasilju nad ţenama?

Volonterski doprinos

Bitan dio rada udruge B.a.B.e. saĉinjava i rad volontera/ki. Od svojih osnutaka B.a.B.e.

promoviraju naĉelo volonterstva i volontiranje kao oblik ukljuĉivanja u aktivnosti civilnog

sektora, ali i u šire društvene procese, a s ciljem izgradnje istinskog demokratskog

društva u kojem se poštuju ljudska prava i slobode i nikoga se ne diskriminira na osnovi

spola, roda, nacionalne pripadnosti, vjere, socijalnog statusa ili po nekoj drugoj osnovi.

U 2013. god. u B.a.B.a.-ma je volontiralo 72 volontera/ke (3467 sati) i ovim putem

ţelimo zahvaliti svim volonterima/kama koje su predano dolazile u B.a.B.e. i pomagale

nam, bilo javljanjem na telefonske upite, pomaganjem kod logistiĉkih poteškoća ili

provoĊenjem nekih drugih aktivnosti. Nadamo se nastavku suradnje, ali i povećanju

broja volontera/ki kako bi svatko tko je voljan i zainteresiran imao priliku pridonijeti

radu, cilju i misije udruge.

21

B.a.B.e. u medijima

Reagiranja i komentari u medijima na obiteljsko nasilje, diskriminaciju i seksizme u

javnoj sferi, kao i na brojne zakone, moţe se reći da se svaki tjedan pojavljuje netko iz

organizacije u medijima.

U 2013. godini citirane smo u medijima (i to samo dnevni tisak - podaci o tiskanim

medijima nalaze se na stranicama Presscuta) 256 puta, a samo u 2013.god. gostovale

smo u televizijskim emisijama 76 puta te u radijskim emisijama 49 puta. Mreţna

stranica posjećena je 128 565 puta (google.analytics; podaci dostupni administratorici

stranice). Portale ne uspijevamo pratiti ali procjenjujemo da su nas citirali više od 100

puta. Ovi podaci govore o prepoznavanju organizacije kao relevantnog sugovornika u

brojnim temama vezanim za rodnu ravnopravnost i zaštitu ljudskih prava.

Autor:

RTL / Hina

19.7.2013.

'nije opasna'

http://www.rtl.hr/vijesti/novosti/833687/zdenka-kvesic-konacno-pustena-iz-

vrapca/

Lijeĉniĉki konzilij u psihijatrijskoj bolnici Vrapĉe utvrdio je danas kako Zdenka Kvesić nije opasna po sebe ili okolinu te je puštena na slobodu.

Osjeĉanka Zdenka Kvesić danas je puštena iz psihijatrijske bolnice Vrapĉe

jer je, po rijeĉima nevladinih aktivistkinja, koji su javno ustali u zaštitu njenih prava, lijeĉniĉki konzilij utvrdio da nije opasna po sebe ili okolinu.

"Trebalo je 30 lijeĉnika da shvate da nije opasna, a jasno je da se osobu ne

smije zadrţavati u umobolnici ako ne postoji indicija da će ozlijediti sebe ili drugu osobu", izjavila je Hini predsjednica udruge B.a.b.e. Sanja Sarnavka.

Ona je, prije dva dana, od Ministarstva zdravlja zatraţila oĉitovanje tvrdeći

da je Osjeĉanka prisilno hospitalizirana jer je pljusnula sina, a najprije je bila u osjeĉkoj bolnici iz koje je premještena u bolnicu Vrapĉe.

Zbog ovog sluĉaja nevladine udruge prozvale su i ministra Ostojića

zahtijevajući utvrĊivanje mogućih propusta i odgovornosti svih nadleţnih institucija.

Sluĉaj je u meĊuvremenu s osjeĉkog suda premješten na zagrebaĉki

Ţupanijski sud. Glasnogovornica tog suda Ivana Čalić Hini je potvrdila da je

sud odbio ţalbu Zdenke Kvesić, ali da ona moţe napustiti bolnicu ako tako odluĉe lijeĉnici.

Sarnavka je takoĊer kazala da je sud tek potvrdio raniju odluku lijeĉnika, ali da je konzilij u meĊuvremenu odluĉio da je puste van.

"Sada je na brizi brata i sestre i neće se vraćati u Osijek", kazala je

Sarnavka.

22

Ministar Ostojić potvrdio je da je napravljen nadzor u psihijatrijskim

bolnicama u Osijeku i Zagrebu, a oĉitovanje o sluĉaju zatraţila je i puĉka

pravobraniteljica Lana Vidović.

Supruga osjeĉkog suca Ante Kvesića hospitalizirana je zbog sumnji u

obiteljsko nasilje, a prema tvrdnjama nevladinih udruga na psihijatriju su je

doveli policajci.

Zaprešić/

Brdovec

21.03.2013.

13:35

Obiteljska drama: Sin doţivio šok, ovrha

odgoĎena!

http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ovrha-nad-djecom-u-brdovcu-u-akciji-

policija-i-centar-za-soc-skrb-zapresic---279362.html

Nevjerojatna drama odvijala se u Brdovcu. Nakon zapoĉetog postupka 'ovrhe

nad djecom', postupak oduzimanja djece majci je prekinut i odgoĊen. Djeci je pozlilo i pruţena im je lijeĉniĉka pomoć.

Iz Dnevnika: Ovrha nad djecom

Postupak oduzimanja djece, kćerke od 11 i sina od 13 godina, od majke i

njihov smještaj u dom za nezbrinutu djecu u Hrvatskom Leskovcu je

odgoĎen, potvrdila je za Dnevnik.hr odvjetnica udruge BaBe Ljubica

Matijević Vrsaljko.

Odvjetnica:' Dječak je doţivio šok, upućen je u dječju psihijatrijsku

23

bolnicu'

'Ovrha je odgoĊena, djeca su odvedena lijeĉniku, jer im je od silnog stresa

pozlilo. Liječnica iz Doma zdravlja nakon pregleda je dala uputnicu za

hitan tretman nad dječakom, koji je doţivio šok i upućen je u

Psihijatrijsku bolnicu za djecu i mladeţ u Zagreb', rekla je odvjetnica

Matijević Vrsaljko za Dnevnik.hr i pojasnila kako je 'majka danas

postupila po pravomoćnoj sudskoj presudi, no djeca nisu na to pristala,

vrištali su i vikali kako im je najbolje s mamom i kako ne ţele u dom. Sudski je ovršitelj tada donio odluku o odgodi postupka'.

Odvjetnica je takoĊer izrazila nadu kako će današnja dramatična situacija

'biti poticaj Centru za socijalnu skrb da uputi inicijativu prema sudu,

da to mogu samo oni učiniti te da se sudska odluka o oduzimanju

djece majci stavi izvan snage i da se pokrene novi postupak'.

Ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zaprešić: 'Majci su dane upute,

pruţili smo joj ruku, nadamo se da će od danas slučaj ići u drugom smjeru'

Ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zaprešić ĐurĎica Poduška u

telefonskom razgovoru za Dnevnik.hr istiĉe kako su 'majci dane

daljnje upute, te kako ona treba modificirati svoje ponašanje'. 'Vidjet

ćemo što će uĉiniti, djeca nisu oca vidjela godinu dana, poznato nam je

kako oni sami odbijaju odlazak k njemu, no majka ima tu obvezu. Nije samo

majka kriva, to je ĉitav splet okolnosti. Ako djeca ne ţele ocu, za to

postoje instrumenti', kaţe Poduška.

Zamoljena da nam pojasni što majka moţe uopće uĉiniti u toj situaciji, nije nam precizirano, zbog osjetljivosti sluĉaja.

'Majci su dane upute i mogućnost da nam se javi, da od danas krenemo

u drugom smjeru. Centar je pruţio ruku majci da se ide dalje. Moramo

vidjeti što će majka odluĉiti, oĉekujemo da nam se javi već sutra', završno je

za Dnevnik.hr rekla ĐurĎica Poduška.

Dramatičan postupak 'ovrhe nad djecom' u Brdovcu

Podsjećamo, tijekom postupka, djeci je toliko pozlilo od čitave situacije

da su na kraju, ne čekajući niti vozilo Hitne pomoći, odvezena

automobilom odvjetnice udruge BaBe liječniku. Novinari, koje su

policajci izbacili iz kuće, iako je majka traţila njihov ostanak, svjedoĉili su

'straviĉnim vriskovima i plaĉu djece' iz kuće uz povike - 'Ne ţelimo u dom, tu nam je kod mame najljepše'.

Podsjećamo, postupkom ovrhe planirano je bilo djecu oduzeti majci i

smjestiti ih 'na ĉuvanje i odgoj' u Kuću Svetog Josipa za nezbrinutu djecu u

Hrvatskom Leskovcu.

Postupak je poĉeo toĉno na vrijeme, u 13:30 sati. U kuću su ušli sudski

ovršitelj, policajci, kako doznajemo njih ĉak petorica, te djelatnice Centra za

soc.skrb Zaprešić. Iako su majka i odvjetnica traţile da novinari ostanu prisutni, policija ih je istjerala iz kuće.

Ovrha nad djecom - završni čin tragedije sustava

Brdovec, mjesto na krajnjem zapadu Zagrebaĉke ţupanije, okruţeno blagim

breţuljcima prekrivenim šumom i vinogradima, s tek nešto više od dvije

24

tisuće stanovnika, danas je bilo mjesto prave obiteljske drame.

Današnji postupak, koji se sluţbeno naziva 'postupak ovrhe radi

predaje djece prema presudi Općinskog suda Zaprešić broj P-

897/09' je vrhunac sedmogodišnje kalvarije, koju, zbog teške

brakorazvodne parnice roditelja i evidentiranog nasilniĉkog oca, te

višegodišnjih vještaĉenja i tretmana, prolaze danas 11-godišnja djevojčica i 13-godišnji dječak.

Djevojĉica, koja je odliĉna uĉenica i njen brat, vrlo dobar uĉenik, od

najranije su dobi postali svjedoci očevog zlostavljanja njihove majke.

Zbog kontinuiranog zlostavljanja, majka se odluĉila na razvod, a parnica je

trajala više od sedam godina. Usprkos dokazanom nasilniĉkom ponašanju

supruga i oca, za što je i pravomoćno osuĊen, ostala su neriješena pitanja o

tome s kojim će roditeljem djeca ţivjeti.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Centru za socijalnu skrb Zaprešić: 'Jednako tretirate ţrtve i zlostavljača'

Nasilničko ponašanje oca djece nastavilo se i nakon razvoda, a zbog

neprepoznavanja istog, majka i djeca su postali i ţrtve sustava, koji nije

pokazao senzibilitet za problematiku obiteljskog nasilja i nasilja nad djecom.

Upravo suprotno, majci i djeci su neprestano nametane razne obveze,

odlasci na brojne terapije i vještačenja, punih sedam godina. Prema

nalazima stručnjaka, djecu je to dodatno traumatiziralo, što je utvrdilia i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u svibnju 2012. godìne.

'Pravobraniteljica je upozorila Centar za socijalnu skrb Zaprešić da u

konkretnom sluĉaju u svom postupanju, davanju prijedloga i mišljenja,

upućivanje djece na vještaĉenja,nije uzimao u obzir čínjenicu da je otac

(supruţnik) pravomoćno kaţnjavan radi kaznenog djela nasilničkog

ponašanja u obitelji, ĉime je majka/supruga dovedena u nepovoljan

poloţaj. Centar je svojim nepoduzimanjem i neodgovarajućim

poduzimanjem na koje je zakonski ovlašten jednako tretirao ţrtvu i

počinitelja nasilja, dovodeći majku/suprugu u neravnopravan poloţaj, te

rezultiralo da malodobna djeca više ne ţive s njom'.

Psihijatrica : 'Odvajanje od majke i smještaj djece u dom za njih bi bio poguban'

Prema procjenama Centra za socijalnu skrb Zaprešić tamošnji

Općinski sud krajem 2011.g. donosi presudu kojom se kako majci,

tako i ocu, oduzima pravo da ţive sa svojom djecom. Presudu prije

godinu dana potvrĊuje Ţupanijski sud u Velikoj Gorici.

Iscrpljena s jedne strane nasilnim suprugom, a s druge strane potpunim

nerazumijevanjem sustava, majka se nakon presude za pomoć obraća

udruzi BaBe. Nakon prouĉavanja dokumentacije, a posebno nakon

pregleda stručnog mišljenja psihijatrice, pedijatrice i školskog

pedagoga,

Jasminka Horvatić stalni je sudski vještak za psihologiju, a u dva je

nalaza zakljuĉila kako bi za djecu bilo ' pogubno

smještanje u dom i odvajanie od majke, što bi bi moglo imati za

posljedicu trajne nepovratne emocionalne razvojne posljedice, te se ne

nalazi ni jedan opravdan razlog za odvajanje djece od majke.'

Nadalje navodi kako su 'djeca traumatizirana zbog stalnih zahtjeva

sustava za vještačenjima i tretmanima, te su posebno ustrašeni

činjenicom da ih se ţeli odvojiti od majke i smjestiti u dom, a da bi se s

25

njom mogli viĎati samo nedjeljom na dva sata.'

Djeca prijete samoubojstvom ako se odluka provede, pedijatar apelira na sustav da ne učini veliku grešku

Psihijatrica dalje navodi kako su djeca toliko prestrašena mogućnošću

odvajanja od majke 'da navode da će se ubiti ukoliko se ova odluka

ostvari.'

Dugogodišnji pedijatar djece u svom mišljenju navodi kako bi smještanje

djece u dom za njih bilo pogubno, te istiĉe: 'Apeliram na sustav da ne

učini veliku grešku. Išĉupati djecu i kazniti ih smještanjem u potpuno novu

sredinu smatram potpuno neprihvatljivim rješenjem. Posljedice tog ĉina bit

će nesagledive.'

U stručnom mišljenju pedagoga osnovne škole, koju pohaĎaju 11-

godišnja djevojčica i njen 13-godišnji brat se navodi kako 'oba djeteta

imaju razvijene kulturne, higijenske i radne navike, trude se na svim

podruĉjima, izvršavaju obveze, redovito i savjesno pohaĊaju izvanškolske

aktivnosti. Djevojĉica je odliĉna uĉenica izuzetnih sposobnosti, a brat vrlodobar uĉenik dobrog vladanja.'

Centar u 13,30 sati kreće u ovrhu nad djecom u Brdovcu uz pratnju

policije: 'Postupamo ispravno, sudionici bi trebali imati elementarno

povjerenje prema našoj odluci'

Umjesto odgovora na naša pitanja poput - kada su zadnji put djelatnici

Centra obavili razgovor s djecom? Je li ovaj postupak, prema procjeni

Centra, najbolje rješenje za tu djecu? Obzirom na nalaze struĉnjaka, te

mišljenje i upozorenje Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova? -

ravnateljica zaprešićkog Centra za socijalnu skrb ĐurĎica Poduška

nam je proslijedila 'pismeno očitovanje koje je dostupno svim medijima'. Iz njega izdvajamo.

'Svi trenutni sudionici ove nesretne ţivotne priče trebali bi imati

elementarno povjerenje u odluke nadleţnih institucija, budući su svi

pravni lijekovi od strane roditelja iskorišteni, ukljuĉujući i ţalbu Ustavnom

sudu RH, koja je odbijena i koja je utvrdila da prava obitelji nisu narušena,

tijekom provoĊenja prethodnih postupaka, odnosno da je nadleţni Centar za

socijalnu skrb postupio ispravno. Svaki daljnji komentar bio bi suvišan',

zakljuĉila je u odgovoru za Dnevnik.hr ravnateljica zaprešićkog Centra za soc.skrb ĐurĊica Poduška.

Kako doznaje Dnevnik.hr, odvjetnica udruge BaBe Ines Bojić predala

je tuţbu o čitavom slučaju na Europski sud za ljudska prava. Što

mislite o ovom sluĉaju, imate li sliĉnu priĉu ?

26

Piše:

Media

Servis

srijeda,

13.3.2013.

15:55

Milanović kritizirao nevladine udruge,

Sarnavka šokirana: "On je prebahat i ţivi u

svojoj bjelokosnoj kuli"

http://www.index.hr/vijesti/clanak/milanovic-kritizirao-nevladine-udruge-

sarnavka-sokirana-quoton-je-prebahat-i-zivi-u-svojoj-bjelokosnoj-

kuliquot/667247.aspx

Screenshot: HRT

PREMIJER Zoran Milanović kritizirao je na sjednici Vlade nevladine udruge

koje su prosvjedovale zbog posjeta predsjednika Azerbajdţana Ilhama

Aliyeva, optuţujući ga da diktatorski vlada korumpiranom zemljom.

Na kraju sjednice Vlade, premijer je onima koji su prosvjedovali zbog posjeta

predsjednika Azerbajdţana i gušenja sloboda u toj naftom i plinom bogatoj

kavkaskoj drţavi poruĉio da je Azerbajdţan dobar poslovni partner te da ne

budu licemjeri i da se idući put kada budu dolazili u Vladu po novac zapitaju

otkud taj novac.

Sloţio se premijer da je politiĉki sustav u Azerbajdţanu ispod demokratskih

standarda Zapada, ali ipak iznad crte ispod koje njegova Vlada ne bi išla, pa

zakljuĉio da će suradnja s Azerbajdţanom osigurati poslove hrvatskim

tvrtkama, pa onda i punjenje proraĉuna iz kojeg će te iste udruge traţiti

novac za svoje projekte.

"Ne volim licemjere. Neka onda kaţu da taj novac ne ţele, da ne ţele plaće

za radnike u Uljaniku, za radnike u Đuri Đakoviću, koliko god mi tih poslova

uspjeli dogovoriti, odnosno ugovoriti ili dovesti do toga da se dogovore.

Prema tome, sljedeći put kad doĊu po novac koji će im ova Vlada dati na

temelju projekata, neka se zapitaju odakle taj novac dolazi i kako se borimo da se taj novac namakne i da se pošteno zaradi", istaknuo je Milanović.

27

Sarnavka: Šokirani smo premijerovim stavom prema nevladinim

udrugama

Nakon što je premijer Zoran Milanović na današnjoj sjednici Vlade kritizirao

nevladine udruge koje su prosvjedovale zbog posjeta predsjednika

Azerbajdţana Ilhama Aliyeva, reagirala je i Kuća ljudskih prava.

Sanja Sarnavka kaţe da su šokirani Milanovićevim zakljuĉkom da će suradnja

s Azerbajdţanom osigurati poslove hrvatskim tvrtkama i punjenje proraĉuna,

iz kojeg će udruge traţiti novac za svoje projekte.

"Jedan ĉelnik socijaldemokratske stranke i uz to premijer, da tako reagira na

jedan od najmirnijih prosvjeda u povijesti ĉovjeĉanstva, jer tamo nas je bilo

10, od toga troje stranaca?! Da nas tako napadne i proglasi da nam on daje

novac, jer valjda je tako milostiv i mi ga nismo zasluţili svojim radom u

kojem nadomještamo to što institucije sustava ne funkcioniraju, je strašno",

ogorĉena je Sarnavka.

Milanovićevu izjavu proslijedit će, kaţe Sarnavka, strancima koji su bili u

prosvjednoj grupi kao i ljudsko pravaškim organizacijama u Azerbajdţan. Na

adresu Banskih dvora uputili su svoju izjavu s pitanjima za premijera

Milanovića, na koje sumnja da će dobiti odgovor.

"Jer je on prebahat i ţivi u svojoj bjelokosnoj kuli koja s realnošću nema

veze. Ponudit ćemo mu edukaciju o tome što znaĉi razvijena demokracija i

ĉemu sluţe organizacije koje se bore za ljudska prava", dodaje Sarnavka

Autor:

S.V.

ponedjeljak,

07. listopada

2013.

u 12:03

Sanja Sarnavka:

'Milanka Opačić je nepristojna i arogantna'

http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/99301-sanja-sarnavka-milanka-

opacic-je-nepristojna-i-arogantna.html

"Svaki put ispadne da netko krivo shvati njene izjave, da ih stavi van

konteksta, a tome nije tako. Od poĉetka joj nije zanimljivo ono što radimo i

iza sebe će ostaviti katastrofu. Najtragiĉnije je što treba preţivjeti iduće dvije

godine njenog mandata", nije birala rijeĉi Sarnavka

Na prijedlog potpredsjednice Vlade i ministrice socijalne politike Milanke

Opaĉić da se novac za skloništa za ţene i djecu ţrtve obiteljskog nasilja

preusmjeri na psihosocijalni tretman zlostavljaĉa, vrlo oštro je reagirala Sanja Sarnavka iz Grupe za ţenska ljudska prava B.a.b.e.:

"Katastrofalan prijedlog. Bilo je posve neprimjereno tako nešto izjaviti, i to

na nacionalni Dan borbe protiv nasilja nad ţenama, pred ţrtvama. Sigurne

kuće ne pruţaju samo egzistencijalnu zaštitu ţrtvama, nego i psihosocijalnu

pomoć ţenama i djeci koji godinama trpe nasilje. Uzmimo primjer iz ruralnih

sredina, gdje ţena po udaji ĉesto dolazi u muţevu kuću. I onda da se njega,

ukoliko je nasilnik, izbaci iz kuće, a ţrtva da u njoj ostane. Nerazumno", izjavila je za Novosti Sarnavka.

O tome kakav će utjecaj na socijalnu politiku imati odluke koje donosi

28

ministrica Opaĉić, Sanja Sarnavka nema dobre prognoze:

"Nakon više od tri i pol sata sastanka u Saboru izmeĊu ministrice Milanke

Opaĉić i struĉnjaka za ovu problematiku, ministrica nas je nazvala “djecom

koja ne ĉitaju lektiru”. Rijeĉ je o nepristojnoj, arogantnoj ţeni koja nije

spremna saslušati argumente. Svaki put ispadne da netko krivo shvati njene

izjave, da ih stavi van konteksta, a tome nije tako. Još na poĉetku mandata

našoj suradnici je kazala kako će raditi na tome da se prestanu

implementirati skloništa, a da ţrtve ostanu u stanu. Poslije je to negirala, no

ona svojom politikom pokazuje da tako misli. Sada nam nije produţila ni rad

savjetovališta, jer smatra nevaţnim što B.a.B.e ĉine. Od poĉetka joj nije

zanimljivo ono što radimo. Iza sebe će ostaviti katastrofu, puno nesreĊenih

stvari zbog kojih ćemo morati krenuti ispoĉetka, kao da iza sebe nemamo 20

godina rada. Najtragiĉnije je što treba preţivjeti iduće dvije godine njenog

mandata", nije birala rijeĉi Sarnavka.

Autor:

Hiina

07.06.2013

'NOVI OBITELJSKI ZAKON JE

KONZERVATIVNIJI OD STAROG!

ŠTITI SE BRAK UMJESTO OBITELJI' B.a.b.e.

upozoravaju Vladu

http://www.jutarnji.hr/-novi-obiteljski-zakon-stiti-brak-umjesto-obitelji--

udruga-b-a-b-e--tvrdi-da-vlada-zeli-sprijeciti-razvode-/1107281/

ZAGREB - Novi Obiteljski zakon bit će konzervativniji od postojećeg, što

znaĉi da neće biti ništa od najave o jednostavnijem rješavanju pitanja

vezanih uz obiteljsko-pravne odnose, ocjena je struĉnog tima udruge B.a.b.e.

"Zakon je konzervativan, a zakonodavac štiti brak umjesto obitelji", ustvrdila

je odvjetnica Eleonora Katić na današnjoj konferenciji za novinare dodajući kako se iz fokusa interesa miĉe obitelj s djetetom.

Smatra kako je novi zakon bespotreban, već je u dosadašnji trebalo unijeti

samo manje izmjene. Pod izlikom "sprijeĉiti brzoplete i nepromišljene razvode" zakonodavac, kako je rekla, ţeli produţiti postupak razvoda.

Teze novog zakona su "neţivotne", primjerice kada je rijeĉ o medijaciji,

29

djeĉjim savjetnicima i dr., ustvrdila je Katić dodavši kako sve to zahtjeva i edukaciju i sredstva.

Drţava sebi dozvoljava izricanje tvrdnje kako su razvodi "brzopleti i

nepromišljeni" a potom si uzima za pravo kršiti ljudska prava graĊana i

graĊanki odgaĊajući im na rok od 6 mjeseci nastavak razvoda, bez da se pita

zašto se ponekad dogovor ne postiţe glatko, te je li u pitanju nasilje, ucjena, manipulacija ili nešto sliĉno, kazala je Sanja Sarnavka iz udruge B.a.B.e.

Namjera je drţave, oĉito, da na silu zadrţi najuţe shvaćenu i konzervativnu

definiciju obitelji, a s druge strane se mlade ljude odgovara od sklapanja

brakova jer, kaţe Sarnavka, proizlazi da je daleko bolje i sigurnije biti u izvanbraĉnoj zajednici ili u nikakvoj zajednici nego li u braku.

Najavljeno uvoĊenje medijacije i posredovanja, kako je rekla Tanja Petković Gregorek, nije revolucionarno jer je to i dosad postojalo.

Postojeći Obiteljski zakon nije sprijeĉio tragedije i dobio je velike kritike

Europskog suda za ljudska prava, rekla je odvjetnica Ines Bojić dodavši

kako bez temeljitih promjena u svijesti ljudi novi zakon neće biti od pomoći

Autor:

D.M.

Zagreb,

20.11.213.,

14:25

Evo tko se od poznatih uključio u kampanju

'GraĎani glasuju protiv!'

http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/referendum-o-braku-evo-tko-se-od-

poznatih-ukljucio-u-kampanju-gradzani-glasuju-protiv---311968.html

Uoĉi skorašnjeg referenduma o braku pokrenuta je kampanja niza udruga pod

nazivom 'GraĊani glasuju protiv!' u koju se ukljuĉila i nekolicina osoba iz javnog ţivota.

U organizaciji GONG-a pokrenuta kampanja ususret nadolazećeg referenduma

(Video: Dnevnik Nove TV)

Zagreb, 20.11.2013., 14:25

30

Brojne udruge koje se bave zaštitom i promicanjem razliĉitih segmenata

ljudskih prava udruţeni u kampanju pod nazivom 'GraĊani glasaju protiv!'

pozvali su danas graĊane da izaĊu na referendum o braku 1. prosinca i

glasaju 'protiv nepravde, manipulacije, diskriminacije, iskljuĉivosti i

netrpeljivosti'.

Noseći transparente s natpisima 'Jedino ti znaš tko je tvoja obitelj', 'Ljudski je

biti protiv' i 'Ustav nije igraĉka' te dijeleći letke s porukama i objašnjenjima

zašto glasati protiv, brojni volonteri i poznate liĉnosti ukazali su na vaţnost izlaska na referendum i glasanja protiv.

>>Do ponoći objava glasačkih mjesta za referendum 1. prosinca

'Okupili smo se da pošaljemo jasnu poruku, a to je da su za nas sve obitelji,

kakve god one bile, jednake i sve zasluţuju našu paţnju i jednako priznanje.

Ne slaţemo se s tim da netko moţe odluĉivati o tome što moţe spadati u obitelj, a što ne', poruĉila je aktivistica iz okupljenih udruga Korana Radman.

Aktivist Duje Prkut kazao je kako ovaj referendum nije ni o braku i obitelji, pa

ni o pravima jedne manjine, već o tome kakvu Hrvatsku ţelimo imati i u

kakvoj Hrvatskoj ţelimo ţivjeti.

'Ovaj referendum je prvi korak u ispunjenju opasnog politiĉkog programa

inicijative 'U ime obitelji' i propale politiĉke opcije H-rasta koji se ponovno

pokušava vratiti u politiĉku arenu', ustvrdio je, dodavši kako nakon toga

slijede ostali koraci - zakoni koji zaviruju u kljuĉanice naših stanova i ulaze u

intimnu sferu pojedinaca.

'Kada se jednoj osobi oduzme pravo vlasništva nad svojim tijelom i ţivotom,

otvoren je put u totalitarizam. Biti protiv je biti demokrat i antitotalitaist', poruĉio je.

Aktivistica Sara Lalić upozorila je da, iako se zadnjih dana u medijima i

društvenim mreţama daje dojam da će dovoljno ljudi glasati protiv, to moţda

neće biti tako. Apelirala je na graĊane da odu na referendum i glasaju protiv

'da se na nekom sljedećem referendumu, na neki drugi naĉin odluĉuje o

31

njihovoj sudbini'.

'Tko god misli da je ovaj referendum za ili protiv istospolnih zajednica, ili jako

griješi ili je jako naivan. Ovo je referendum za prava svih nas', ustvrdio je redatelj Vinko Brešan.

Današnju kampanju podrţali su i javne osobe kao što su Danijela Trbović,

Ankica Lepej, Barbara Nola i Mile Kekin koji je, izmeĊu ostalog, istaknuo

aspsurdnost referenduma, ali i troškova referenduma. GraĊane su pozvali da

se odazovu referendumu i na pitanje 'Jeste li za to da se u Ustav RH unese

odredba po kojoj je brak ţivotna zajednica ţene i muškarca?' glasaju protiv.

MeĊu 40-ak udruga okupljenih u kampanju 'GraĊani glasaju protiv!' su i

B.a.B.e., Centar za mirovne studije, Centar za ţenske studije, CESI,

Documenta - Centar za suoĉavanje s prošlošću, Domino, GONG, Kuća ljudskih

prava, Mreţa mladih Hrvatske, RODA - Roditelji u akciji, Zagreb Pride, Srpski

demokratski forum, Zelena akcija, Ţenska soba - Centar za seksualna prava.

Raspisivanje referenduma o definiciji braka zatraţila je graĊanska inicijativa

'U ime obitelji', koja je u tu svrhu prikupila više od 680.000 valjanih potpisa.

Na referendumu bi graĊanima trebalo biti postavljeno pitanje sljedećeg

sadrţaja: Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak

ţivotna zajednica ţene i muškarca?

Obrazlaţući svoj zahtjev za referendumom, inicijativa 'U ime obitelji' navodi

da 'u ovom trenutku Ustav RH ne sadrţi definiciju braka te se moţe

(pogrešno) interpretirati da se brakom smatraju i alternativne, neautentiĉne

zajednice'. Definicijom braka kao ţivotne zajednice ţene i muškarca ţele

'sprijeĉiti izjednaĉavanje istospolnih partnerstva i braka, posvajanje djece od

strane istospolnih parova te nametanje izjednaĉavanja istospolnih partnerstva i braka kao društveno općeprihavaćene norme'.

Podršku inicijativi dali su Katoliĉka crkva, HDZ i druge konzervativne politiĉke stranke. (D.M./Hina)

Piše:

Media Servis

ĉetvrtak,

24.1.2013.

16:37

Sanja Sarnavka komunikatorica godine

http://www.index.hr/vijesti/clanak/sanja-sarnavka-komunikatorica-

godine/658922.aspx

STRUĈNI ţiri za dodjelu godišnje nagrade Grand PRix Hrvatske udruge za

odnose s javnošću odabrao je Sanju Sarnavku za Komunikatoricu godine u

2012. godini.

"GospoĊa Sanja Sarnavka je kao dugogodišnja predsjednica i predstavnica

Udruge B.a.B.e. ostavila znaĉajan trag svojim aktivnostima u sluţbi zaštite

ljudskih prava i spreĉavanja nasilja nad ţenama. Prošle godine Sanja

Sarnavka je putem javnih kampanja Udruge B.a.B.e. sustavno,

transparentno i komunikacijski jasno nastavila raditi na promjeni naĉina

razmišljanja o ljudskim pravima, pravima ţena te je kontinuirano

upozoravala na problematiku apsurdnosti i neljudskosti zdravstvenog sustava

koji onemogućuje adekvatnu potporu i pomoć. Suoĉena s teškom bolešću,

Sanja Sarnavka je i sama postala protagonistica priĉe temeljem koje je

uspjela apostrofirati borbu malog ĉovjeka s birokracijom. Ono što posebno

32

pobuĊuje paţnju jest da gospoĊa Sarnavka od tog javnog istupa nije imala

koristi, već je ţeljela ukazati na anomalije i propuste pa i apsurdnosti u

funkcioniranju sustava", istaknula je predsjednica ţirija Mirela Holy o

dobitnici nagrade.

Nagrada Grand PRix dodjeljuje se šestu godinu zaredom kao priznanje za

osmišljavanje i provedbu strateških komunikacija i odnosa s javnošću u

tvrtkama, vladinim institucijama i tijelima lokalne uprave i samouprave,

nevladinim udrugama, agencijama za komunikacijski menadţment i odnose s

javnošću te pojedincima za izvrsnost u struĉnim ostvarenjima.

33

Okrugli stolovi, tribine, treninzi i radionice

14. oţujka 2013. u prostorijama udruge B.a.B.e. odrţan je Okrugli stol na temu

Obiteljskog zakona. U radu okruglog stola sudjelovali su struĉnjaci koji se na razliĉite

naĉine bave pitanjima koje ureĊuje Obiteljski zakon, kao i predstavnici udruga koje se

bave zaštitom i promicanjem ljudskih prava i prava djece, a sa namjerom poboljšanja

postojećeg normativnog okvira i prakse postupanja.

19. oţujka u hotelu Dubrovnik odrţali

smo regionalnu konferenciju na temu:

„Što jest ekonomsko nasilje i kako ga

spriječiti i/ili sankcionirati?“.

Konferenciju su popratili brojni predstavnici

institucija ( Ured Predsjednika RH,

Gradonaĉelnik Grada Zagreba, Helena

Štimac Radin, ravnateljica Ureda za

ravnopravnost spolova; Nansi Tireli,

predsjednica Odbora za ravnopravnost

spolova Hrvatskog sabora i dr.) te mediji

(HRT, Nova TV, Z1, Hrvatski radio,

Mediaservis, Infobiro.TV, Jabuka TV...)

U Istanbulu je 18. i 19.

oţujka 2013. odrţana

konferencija „Grounding

Cosmopolitanism: Theory

and practice through

prism of women's rights“.

Konferencija je odrţana na

Bahcesehir Sveuĉilištu, u

partnerskoj suradnji

Sveuĉilišta, TACSO-a,

Knoxville Sveuĉilišta u

Tennessee-ju i Istanbul

policy centra. Tema

konferencije je bila problem i

pitanje ţenskih ljudskih prava u društvima koja se nalaze ili su bila na razmeĊu razliĉitih

utjecaja i promjena u vlastitoj strukturi, retradicionalizacija u modernom svijetu, globalne

razlike, uklapanje nacionalnih pravnih okvira u pravne okvire EU, diskurs i pomirenje

razlika u kozmopolitskim društvima i zemljama, pitanja vezana uz LGBTTIQ osobe...

Sudionici/ce konferencije su bili struĉnjaci/kinje s podruĉja ţenskih prava, i to

struĉnjaci/kinje iz akademske zajednice zajedno s praktiĉarima/kama , aktivistima/cama,

ĉlanovima/icama nevladinih organizacija i civilnog društva raznih zemalja (Turska,

Hrvatska, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, SAD, Makedonija, Francuska). Posebna

vrijednost ove konferencije je uspostava dodatnog kontakta izmeĊu akademske zajednice

i praktiĉara/ki, koja je neophodna za olakšano djelovanje na podruĉju. Na konferenciji je

sudjelovala Senka Sekulić Rebić, koja je govorila o razlici izmeĊu teorije i prakse u

hrvatskom društvu po pitanju ţenskih prava („Women’s rights in Croatia: the gap

between theory and practice“).

34

Kuća ljudskih prava Zagreb 8. travnja 2013. organizirala je javnu tribinu na kojoj je

predstavljen Izvještaj o stanju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj za 2012. godinu.

Ĉlanice Kuće ljudskih prava prikazom konkretnih sluĉajeva kršenja ljudskih prava kojima

su se bavile u 2012. godini ţeljele su ukazati na probleme sustava koji prijeĉe kvalitetnu

zaštitu ţrtava i praviĉno sankcioniranje povreda ljudskih prava i diskriminacije. Izvještaj,

koji je nastao u sklopu djelovanja Centra znanja za društveni razvoj u podruĉju

promicanja i zaštite ljudskih prava, predstavile su: Sanja Sarnavka, B.a.B.e./ Kuća

ljudskih prava, Ines Bojić, B.a.B.e., Sandra Benĉić, Centar za mirovne studije, Jelena

Đokić Jović, Documenta – Centar za suoĉavanje s prošlošću, Boris Kneţević, GraĊanski

odbor za ljudska prava, Milana Romić, Kuća ljudskih prava, Ţeljkica Šemper, Udruga za

promicanje istih mogućnosti (UPIM), SlaĊana Štrkalj Ivezić, Udruga za promicanje

mentalnog zdravlja Svitanje.

11. travnja 2013. našu je

organizaciju posjetila delegacija

OSCE-a iz Srbije. Delegaciju su

ĉinile Tamara Lukšić Orlandić,

zamjenica Zaštitnika graĊana za

prava deteta i rodnu

ravnopravnost, njena suradnica

Dragana Grabovica, ĉlanice

Savjeta za ravnopravnost spolova

Zaštitnika graĊana - Marijana

Pajvanĉić, predsjednica Savjeta za

ravnopravnost spolova Zaštitnika

graĊana, Djurdjica Ergić, ĉlanica

Savjeta za ravnopravnost spolova Zaštitnika graĊana (koordinatorica Romskog ţenskog

centra Bibija), Sonja Stojanović Gajić, ĉlanica Savjeta za ravnopravnost spolova

Zaštitnika graĊana (Predsjednica Beogradskog centra za bezbednosnu politiku) i Vanja

Macanović, ĉlanica Savjeta za ravnopravnost spolova Zaštitnika graĊana (Pravnica

Autonomnog ţenskog centra) koje su predstavnice civilnog drustva, zamjenica za

ravnopravnost spolova Pokrajinskog ombudsmana gospoĊa Danica Todorov i njena

suradnica Andrijana Ĉović, pravnica kao i dvije osobe iz Misije OSCE u Srbiji Jelena

Jokanović i Zorana Antonijević.

Ţenske feminističke organizacije CESI, Babe!, Domine, Delfin i Centar za

graĎanske inicijative - CGI organizirale su konferencije za medije u srijedu, 24.

travnja 2013. godine istovremeno u ĉetiri grada – Zagrebu, Splitu, Pakracu i Poreĉu.

Na konferencijama je upućen zahtjev politiĉkim strankama da na predstojećim lokalnim

izborima poštuju Zakon o ravnopravnosti spolova te kandidiraju najmanje 40% ţena te

prilikom izrade predizbornih programa uvaţavaju interese i potrebe ţena. Konferencija u

Zagrebu odrţana je u Kući ljudskih prava. Cilj posjeta bio je upoznavanje sa stanjem

rodne ravnopravnosti u RH te uspostava suradnje.

35

29.4. i 6.5.2013. – odrţane dvije multi

sektorske radionice u Gradskoj vijećnici Grada

Vinkovaca u Vinkovcima na temu Mogućnost

meĊusektorske suradnje u Vukovarsko-

srijemskoj ţupaniji s ciljem olakšanja

provedbe protokola i procesa u zaštiti od

obiteljskog nasilja. Ukupan broj sudionika na

prvom dijelu je bio 15, a na drugom 19.

30.4. i 7.5.2013. – odrţane dvije

multisektorske radionice u Puĉkom

otvorenom uĉilištu „Andragaog“ u Ţupanji na

temu Mogućnost meĊusektorske suradnje u

Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji s ciljem

olakšanja provedbe protokola i procesa u

zaštiti od obiteljskog nasilja. Ukupan broj

sudionika na prvom dijelu je bio 15, a na

drugom 18.

22.5.2013. – odrţana

multisektorska radionica u

Velikoj ţupanijskoj vijećnici

Vukovarsko-srijemske ţupanije u

Vukovaru na temu Mogućnost

meĊusektorske suradnje u

Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji s

ciljem olakšanja provedbe

protokola i procesa u zaštiti od

obiteljskog nasilja. Ukupan broj

sudionika 41.

36

29.5.2013. - odrţana završna

prezentacija projekta „Interaktivno do

modula o rodnoj ravnopravnosti i

nenasilnoj komunikaciji“ u prostoriji

Europskog doma u Vukovaru. Cilj projekta

je bio oţivotvoriti koncept rodne

ravnopravnosti u Republici Hrvatskoj

dekonstrukcijom patrijarhalnih stereotipa i

predrasuda koje uzrokuju općeprisutnu

rodnu diskriminaciju i odrţavaju rodno

uvjetovano nasilje. Završna prezentacija

se odrţava kao završna aktivnost projekta

s ciljem informiranja roditelja, nastavnika/ca, profesora/ica, psihologa/inja,

pedagoga/inja i šire javnosti o provedenom projektu i postignutim rezultatima.

U Kući ljudskih prava 07.06.2013. godine

odrţana press konferencija o Pogledu iz

prakse na Teze i Iskaz o procjeni učinka

propisa za Nacrt prijedloga Obiteljskog

zakona. Konferencija za novinare i novinarke je

organizirana povodom izmjena Obiteljskog

zakona: Zašto se donosi novi Obiteljski zakon?

Tko će ga i kako provoditi? Vodi li nas sukladno

nekoj viziji naprijed ili krećemo unazad? Svoje

primjedbe i pitanja predlagatelju iznijela je Ad hoc

skupina struĉnjakinja praktiĉarki okupljena na

inicijativu B.a.B.e

12. lipnja 2013. Sanja Sarnavka, kao

jedna od sedam najutjecajnijih ţena u

Hrvatskoj, sudjelovala je na završnoj

konferenciji LeaderSHE projekta „21 put

prema uspjehu“.

Projekt je imao za cilj, temeljem priĉe i

iskustva 21 uspješne ţene koje su svoju

karijeru izgradile u Hrvatskoj, prenijeti

mladima kljuĉne poruke i ideje, a sve s

ciljem ukazivanja na mogućnosti,

potencijal i perspektivu koju mlade ţene (i

muškarci) mogu imati, naći ili sami stvoriti

u Hrvatskoj. Nositeljice projekta i moderatorice panela bile su Vedrana Likan, inicijatorica

projekta te Zora Subotić, psihologinja i psihoterapeutkinja. Provedbeni nositelj projekta

je „Udruga za promicanje pozitivnih promjena u društvu“.

37

14.6.2013. – odrţan Dan otvorenih vrata udruga u prostorijama Europskog doma

Vukovar, u Vukovaru zajedno s ostalim udrugama (Europski dom Vukovar, Bosino,

Udruga Vukovarskih kreativaca i umjetnika, Vukovarske iskrice, Umijeće ţivljenja,

Vukovarci dobre volje, Fotoklub Vukovar)

Panel rasprava "Zalaganjem za ljudska prava i suzbijanjem diskriminacije do

jednakih mogućnosti za sve", Knin, 14.06.2013.

U Kninu je 14. lipnja 2013. odrţana

panel rasprava na temu "Zalaganjem

za ljudska prava i suzbijanjem

diskriminacije do jednakih

mogućnosti za sve" uz sudjelovanje

45 predstavnica/predstavnika

udruga, nadleţnih drţavnih

institucija, jedinica lokalne i podruĉne

samouprave, odgojno-obrazovne

ustanove. DogaĊanje je u organizaciji

Ureda VRH za udruge i udruge

ZvoniMir iz Knina odrţano u sklopu

Dana otvorenih vrata udruga 2013.

Predstavljajući projekt "Thinking locally, acting nationally: Empowering local human

rights CSOs in the underdeveloped areas", koji provode B.a.B.e. u suradnji s udrugom

ZvoniMir iz Knina i Delfin iz Pakraca, naglašeno je da je ideja za lokaciju proizašla iz

ĉinjenice da upravo u tri ţupanije (Šibensko-kninskoj, Liĉko-senjskoj i Poţeško-

slavonskoj) prema izvještaju Puĉkog pravobranitelja ima najmanje prijavljenih sluĉajeva

kršenja ljudskih prava za što razlozi leţe u nedovoljnoj informiranosti javnosti o

ostvarenju njihovih prava. To će se postići nizom aktivnosti promoviranja i podizanja

svijesti, ali i pruţanja direktne pravne i psihološke pomoći i savjetovanja, te povećanja

vidljivosti rada udruga u lokalnoj zajednici. Projekt je s provedbom otpoĉeo 28. oţujka

2013. godine, a traje 18 mjeseci,. Financijski je podrţan od strane Europske komisije i

Ureda za udruge Republike Hrvatske. Opći cilj projekta je osnaţivanje organizacija

civilnog društva koje se bave ljudskim pravima u ciljanim ţupanijama kako bi se razvile u

ravnopravne partnere lokalnih vlasti i institucija u borbi protiv diskriminacije i kršenja

ljudskih prava. U isto vrijeme, cilj je i djelovati u smjeru informiranja i savjetovanja

krajnjih korisnika/ca u ciljanim ţupanijama po pitanju zaštite njihovih ljudskih prava i

zaštite od diskriminacije.

38

Ţenska platforma (CESI, B.a.B.e., Domine, Delfin i Centar za graĎanske

inicijative – CGI ) organizirala je 11. svibnja javnu akciju „Stup srama za

stranke koje ne poštuju Zakon o ravnopravnosti spolova„ kojom se ţeljelo upozoriti

na nedovoljnu zastupljenost ţena na kandidacijskim listama. Udio ţena na kandidacijskim

listama za lokalne izbore 2013. godine povećan je za ĉetiri posto te ukupno iznosi 28

posto, što je još uvijek daleko ispod uravnoteţene zastupljenosti ţena koju propisuje

Zakon o ravnopravnosti spolova. Tijekom akcije odrţano je i glasovanje za

najseksistiĉkiju izjavu politiĉara od prošlih izbora. Najviše glasova, 33% dobio je Zoran

Milanović za izjavu 'Izborite se, budite bolje, pametnije, inteligentnije, lukavije i zaboravit

će da ste ţene, bojat će vas se', dok je drugi sa 24% glasova bio Radimir Ĉaĉić s izjavom

'Ministrice Holy, ne zamarajte svoju glavicu ekonomskim temama jer ima tko brinuti o

tome.

13.-16. svibnja Gradski ured za socijalnu zaštitu je organizirao manifestaciju

Tjedan udruga kojoj je cilj upoznavanje šire javnosti s radom udruga, programima koji

se provode, kao i njihovim ĉlanovima. Manifestacija je ove godine odrţana na Trgu Nikole

Šubića Zrinskog. gdje su i B.a.B.e. predstavljale svoje programe.

Okrugli stol o izmjenama Obiteljskog zakona odrţan je 05. lipnja u 15 sati u

prostorijama udruge B.a.B.e. Svoje primjedbe i pitanja predlagatelju iznijela je Ad

hoc skupina struĉnjakinja praktiĉarki okupljena na inicijativu B.a.B.e.

10. i 11.7.2013. i 13. i 14.9.2013. – struĉne suradnice sudjelovale na edukaciji za

„Medijaciju u zajednici“ u Zagrebu, u hotelu Central u organizaciji Udruge Mali korak i

njemaĉke Zaklade Friedrich Ebert. Kroz interaktivno i iskustveno uĉenje, ovladale smo

tehnikama i vještinama potrebnim za sudjelovanje u postupku mirenja i kao stranke u

sporu i kao izmiriteljice.

20.9.2013. – ureĊivanje izloga u sklopu prodajnog prostora trgovine New Yorker Croatia

d.o.o. u Vinkovcima (Duga ulica 26, trgovaĉki centar „VSC) povodom Nacionalnog dana

borbe protiv nasilja nad ţenama u suradnji s PU Vukovarsko-srijemske ţupanije, Crvenog

kriţa Vinkovci i Obiteljskog centra Vukovarslo-srijemske ţupanije

39

23.9.2013. – odrţan okrugli stol na temu Jesu li ţene ţrtve nasilja istovremeno i

ţrtve sustava?!, povodom obiljeţavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad

ţenama, u Vukovaru. 27 sudionika prisutnih na okruglom stolu.

Je li postojeći sustav zaštite od obiteljskog nasilja cjelovit i istinski uĉinkovit, kako se

zakoni provode u praksi, moţe li se sustav zaštite poboljšati i na koji naĉin? Jesu li javni i

drţavni sluţbenici dostatno senzibilizirani i educirani o problematici nasilja u obitelji?

Treba li zlostavljaĉa uzeti u obzir kao podobnijeg roditelja prilikom odluĉivanja o povjeri

mlt. djece jednom od roditelja u brakorazvodnoj parnici? Treba li ţrtve obiteljskog nasilja

uvesti kao posebnu kategoriju u zakone kao što su Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o

doplatku za djecu i sl.? Treba li se ţrtva braniti ili dozvoliti povrjeĊivanje kako ne bi bila

sankcionirana kao narušavatelj javnog reda i mira?

Ovo su samo neka od pitanja o kojima smo razgovarali na našem okruglom stolu, a u

namjeri poboljšanja sustava postojeće zaštite ţena i djece ţrtava obiteljskog nasilja.

40

25.9.2013. – organizirale okrugli stol Obrazovanjem do rodne ravnopravnosti koji je

odrţan u Hrvatskom novinarskom društvu, u Zagrebu. B.a.B.e. su predstavile modul s

precizno razraĊenim nastavnim jedinicama za nastavu od 5. razreda osnovne do 4.

srednje škole. Uvodniĉarke/i su bile/bio: Sabina Glasovac iz Uprave za odgoj i

obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta; Helena Štimac Radin,

ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH; Vinko Filipović, Ravnatelj

Agencije za odgoj i obrazovanje; Vedrana Spajić - Vrkaš, redovna profesorica Odsjeka za

pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu; Senka Sekulić-Rebić i Sanja Sarnavka,

B.a.B.e.

17. i 18.10.2013. – sudjelovale na seminaru„Moţemo zajedno“ - IV.struĉnom skupu

meĊuresorne suradnje na podruĉju zaštite od nasilja u obitelji i nasilja nad ţenama te

obiteljsko pravne i kazneno pravne zaštite mladeţi i obitelji, odrţanoj u Ţupanijskoj

vijećnici u Vinkovcima.

23. studenog u 20.30 u Muzeju

suvremene umjetnosti odrţala se

hrvatska premijera meĊunarodno

proslavljene predstave Sedam.

Nakon šest godina putovanja po

cijelom svijetu, meĊunarodna

senzacija, predstava Sedam,

odigrana je u Hrvatskoj. U

revolucionarnoj dokumentarnoj

drami Sedam sudjelovali su

Jadranka Kosor, ministrica

kulture Andrea Zlatar Violić,

Sanja Sarnavka, predsjednica

udruge B.a.B.e., glumica Ksenija

Pajić, novinar Aleksandar Stanković, prva intendantica u povijesti hrvatskog kazališta

Mani Gotovac i ĉlan kraljevske obitelji iz Nigerije Princ Walea Soniyikia. Tekst je baziran

na intervjuima sa sedam aktivistica za prava ţena, iz svih dijelova svijeta, a ĉije teške

ţivotne priĉe i borba predstavljaju nevjerojatan izvor inspiracije. Dramu je napisalo

sedam nagraĊivanih dramskih autorica: Paula Cizmar, Catherine Filloux, Gail Kriegel,

41

Carol K. Mack, Ruth Margraff, Anna Deveare-Smith i Susan Yankowitz. Hrvatska

premijera bila je humanitarnog karaktera jer je sav prihod od prodanih ulaznica doniran

B.a.B.e. Sigurnoj kući Vukovarsko-srijemske ţupanije.

Turneju scenskih ĉitanja dramskog teksta Sedam inicirala je i producirala nagraĊivana

dramska spisateljica, glumica i producentica Hedda Krausz Sjögren u Švedskoj 2008.

godine. Drama Sedam do sada je izvedena u 13 zemalja i okupila oko 20 tisuća ljudi, od

Švedske do Afganistana. Hrvatska premijera odrţala se u sklopu Queer Zagreb Sezone

pod platformom This is a Domino project.

25.11.2013. – sudjelovale na radnom sastanku u organizaciji Organizacije za graĊanske

inicijative u sklopu projekta „UnapreĎenje pruţanja socijalnih usluga u jugoistočnoj

Europi kroz jačanje nacionalnih i regionalnih mreţa organizacija civilnoga

društva“ sa svrhom otvaranja procesa uspostave formalne ili neformalne mreţe

organizacija koje pruţaju socijalne usluge.

25.11.2013. – povodom MeĊunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ţenama,

organizirale smo tribinu na temu „Muškarci protiv nasilja nad ţenama“ u dvorani

Ruţiĉkine kuće, u Vukovaru. Smatramo da za veliki broj muškaraca još uvijek postoji jaz

izmeĊu dominantnog modela maskuliniteta u društvu i realnosti u kojoj ţive, te

mogućnostima koje im se nude, što nam direktno ukazuje na potrebe za promjenama.

Samo mijenjanje i preoblikovanje rodnih odnosa dovodi do ravnopravnosti spolova,

odnosno jednakog i zadovoljavajućeg poloţaja muškaraca i ţena. U te procese potrebno

je ukljuĉiti sve sfere društva jer samo zajedniĉkim zalaganjem i radom na jednakoj

emancipaciji moţemo utjecati na uklanjanje stereotipa i usvajanje suvremenih modela

muškosti. Ovo smatramo bitnim uvjetom za uspješan rad na prevenciji nasilja nad

ţenama. Izlagaĉi su bili muškarci - uvodnu rijeĉ je imao doţupan ĐorĊe Ćurĉić ujedno i

predsjednik Povjerenstva za ravnopravnost spolova u VSŢ, zatim predstavnik Status M-a

Nikola Tadić govorio o Dominantnom maskulitetu u društvu, razvoju te mogućnostima uz

dokumentarac od 10 min o njihovom radu s mladim momcima, psiholog CZSS Vukovar

Vladimir Ribiĉić govorio o Utjecajnim muškarcima u borbi protiv nasilja i predstavnik Krav

Mage Marijan Škiljić o Teĉaju samoobrane za ţene uz demonstraciju dva ĉlana njihovog

tima. Prisutnih je bilo 41, što smatramo odliĉnim odazivom.

42

U Tehničkoj školi Nikole tesle Vukovar je 29. 11.2013. Ivana Suĉić (B.a.B.e.)

odrţala predavanje na temu "Nenasiljem do rodne ravnopravnosti". Predavanju su

prisustvovali uĉenici prvih i trećih razreda. Ovo predavanje je imalo za cilj potaknuti

uĉenike na razvijanje svijesti o vaţnosti rodne ravnopravnosti i tolerancije.

Mlade ţene i rodna ravnopravnost u postjugoslavenskim društvima:

istraţivanja, prakse i politike – ispred udruge B.a.B.e. Marijana Antunović je

sudjelovala na meĊunarodnoj znanstvenoj konferenciji ''Mlade ţene i rodna

ravnopravnost u postjugoslavenskim društvima: istraţivanja, prakse i politike'' koja je

odrţana u Zagrebu, hotel Palace 26. i 27. studenoga 2013. pod pokroviteljstvom

Predsjednika Republike Hrvatske prof.dr.sc. Ive Josipovića i supokroviteljstvom

Hrvatskog sociološkog društva – sekcija ''Ţene i društvo''.Konferencija je organizirana s

ciljem definiranja smjernica za buduća znanstvena istraţivanja koja bi predstavljala

temelj za oblikovanje javnih politika i aktivnosti civilnog društava usmjerenih prema

unapreĊenju poloţaja mladih ţena u društvima bivše Jugoslavije. Naglasak je bio na

interdisciplinarnom pristupu rodnoj problematici s posebnim naglaskom na specifiĉne

potrebe i probleme mladih ţena u postsocijalistiĉkom kontekstu.

26. i 27.11.2013 – sudjelovale na radionici Uvod u menadţment volontera u

organizaciji Program ŠALTER u trajanju od 2 dana. Cilj edukacije je bio razviti

sposobnosti, vještine, znanje i stavove sudionika radionica kako bi razvili i/ili unaprijedili

volonterske programe u svojim organizacijama: uvoĊenje volonterskog programa,

pozivanje, ukljuĉivanje, educiranje, praćenje i motiviranje volontera.

43

4. i 5. prosinca 2013. u

hotelu Panorama odrţana je

konferencija „Ţenska

platforma +2“ ĉije smo

ĉlanice. Cilj konferencije je

bio uspostaviti dijalog izmeĊu

organizacija civilnog društva i

vladinih tijela te potaknuti

kreiranje politika koje će

unaprijediti rodnu

ravnopravnost u Hrvatskoj.

Na konferenciji su sudjelovali

brojni struĉnjaci i

struĉnjakinje te predstavnice

organizacija civilnog društva,

a pozvani su i predstavnici/e Vlade RH. Panel 10 godina Zakona o ravnopravnosti

spolova: što smo htjele, a što smo dobile izloţila je Sanja Sarnavka.

Povodom MeĎunarodnog dana ljudskih prava B.a.B.e. i Kuća ljudskih prava

organizirale su akciju "Zaţeli ţelju za više ljudskih prava u 2014." na Trgu bana

Jelačića (10.12.2013)

Radionica „Psihološke posljedice traume seksualnog zlostavljanja u ratu i njihov

utjecaj na davanje iskaza preţivjelih u istraţnim i sudskim postupcima“, Kuća

ljudskih prava Zagreb, 18.12.2013. 18. prosinca 2013. u Kući ljudskih prava u

organizaciji UNDP-a, Ministarstva branitelja Republike Hrvatske i udruge B.a.B.e. odrţana

je radionica „Psihološke posljedice traume seksualnog zlostavljanja u ratu i njihov utjecaj

na davanje iskaza preţivjelih u istraţnim i sudskim postupcima“. Radionica je odrţana u

sklopu projekta „Prava i potrebe ratnih ţrtava seksualnog nasilja u Hrvatskoj“. Uvodnu

rijeĉ odrţali su organizatori i Sanja Sarnavka.

44

Jasmina Papa, UNDP predstavila je projekt i stajališta UNDP. U sklopu radionice prikazan

je film redateljice Jasmile Ţbanić „Za one koji ne mogu da govore“. Marijana Senjak,

psihologinja i terapeutkinja u podruĉju traumatske psihologije govorila je o psihološkim

posljedicama traume seksualnog zlostavljanja u ratu i njihovom utjecaju na davanje

iskaza u istraţnim i sudskim postupcima.

Iako se čini da je izvještaj obiman i detaljan, zapravo je odraĎeno još puno više

aktivnosti, ali je nemoguće svega se sjetiti pa onda to i opisati. Nova godina

donijela je nove projekte i zadatke, a sve teţa ekonomska situacija pogaĎa sve

veći broj ljudi koji traţe različite oblike pomoći. Uglavnom, idemo dalje.

B.a.B.e. u 2013. financijski podrţali:

Europska komisija; UN Women; Vukovarsko srijemska ţupanija; Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i športa RH; Ministarstvo socijalne politike i mladih RH; Global Fund for

Women; Grad Zagreb;Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH;Ured

Vlade RH za udruge; Grad Vukovar; Hrvatska elektroprivreda d.d.; Grad Vinkovci;

Zajednica ţena Zurich; V.P.I. d.o.o. Zagreb; GraĊani/ke

45

Financijski izvještaj - 2013

Bilanca

Aktiva

Nefinancijska imovina

68.712

Financijska imovina 466.732

Ukupno aktiva

535.444

Pasiva

Obveze

289.280

Vlastiti izvori 246.165

Ukupna pasiva

535.445

Raĉun prihoda i rashoda

Prihodi

Prihodi od prodaje robe i pruţanja usluga

56.332

Prihodi od ĉlanarina i ĉlanskih doprinosa

620

Prihodi od financijske imovine

6.754

Prihodi od donacija

2.433.578

Ostali prihodi

49.386

Ukupno prihodi 2.546.670

Rashodi

Rashodi za zaposlene

983.489

Materijalni rashodi

1.062.924

Rashodi amortizacije

44.641

Financijski rashodi

9.239

Transferi partnerima

237.688

Ostali rashodi

5.474

Ukupno rashodi 2.343.455

Preneseni višak prihoda iz 2012.

40.469

Višak prihoda poslovanja u 2013.

203.215

Višak prihoda raspoloţiv u 2014.

243.684

OdgoĊeno plaćanje rashoda i prihodi budućih

razdoblja

188.812

Stanje novĉanih sredstava na poĉetku

godine

897.417

Stanje novĉanih sredstava na kraju godine

394.125

46

Prihodi 2013

1 Prihodi od donacija iz proračuna 893.605

1.1. Prihodi iz drţavnog proraĉuna 542.089

Ministarstvo socijalne politike i mladih 378.703

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 40.000

Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike

Hrvatske 30.000

Ured za udruge - Vlada Republike Hrvatske 93.386

1.2. Prihodi iz proraĉuna jedinica lokalne i podruĉne samouprave 351.516

Grad Vinkovci 5.000

Grad Vukovar 15.000

Grad Zagreb 79.440

Vukovarsko-srijemska ţupanija 252.076

2 Prihodi od inozemnih vlada i meĎunarodnih organizacija 1.487.626

European Commission 862.687

Global Fund for Women 117.232

UN Women 501.807

Zajednica ţena Zurich 5.900

3 Prihodi od pravni i fizičkih osoba 52.347

Hrvatska elektroprivreda d.d. 8.000

Fik revizija d.o.o. 2.000

V.P.I. d.o.o 9.300

Prihodi od graĊana 14.421

Ostali prihodi od donacija (nefinancijska imovina koja se amortizira) 18.626

4 Prihodi od prodaje roba i pruţanja usluga 56.332

5 Prihodi od članarina 620

6 Prihodi od financijske imovine 6.754

Prihodi od kamata 1.053

Prihodi od pozitivnih teĉajnih razlika 5.701

7 Ostali prihodi 49.386

Prihodi od refundacija (Hrvatski zavod za zapošljavanje) 49.386

UKUPNO - PRIHODI 2.546.670

47

Rashodi 2013

1 Rashodi za zaposlene 983.489

Plaće zaposlenika (bruto) 850.317

Doprinosi na plaće 133.172

2 Materijalni rashodi i rashodi za usluge 1.062.924

Naknade za prijevoz zaposlenika i sluţbena putovanja zaposlenika 83.630

Naknade troškova sluţbenih putovanja osobama izvan radnog

odnosa 118.340

Usluge telefona, pošte i prijevoza 56.180

Usluge tekućeg i investicijskog odrţavanja 18.060

Komunalne usluge 20.023

Energija 74.215

Zakupnine i najamnine 13.939

Usluge studentskih centara 10.931

Intelaktualne usluge - drugi dohodak 198.920

Intelektualne i osobne usluge 50.180

Odvjetniĉke,raĉunovodstvene i revizijske usluge 209.859

Grafiĉke usluge 61.138

Uredski materijal i materijal za ĉišćenje i odrţavanje 16.537

Ostali materijalni rashodi 130.972

3 Rashodi amortizacije 44.641

4 Financijski rashodi 9.239

Bankarske usluge i usluge platnog prometa 4.731

Sudske pristojbe i otpisana potraţivanja 750

Negativne teĉajne razlike i valutna klauzula 3.758

5

Donacije - transferi partnerskim organizacijama po

projektima 237.688

6 Ostali rashodi 5.474

UKUPNO - RASHODI 2.343.455

48

22%

14%

60%

2% 2%

0%

0%

0% Struktura prihoda

1 Prihodi od donacija iz državnogproračuna

2 Prihodi od donacija iz proračunalokalne i područne samouprave

3 Prihodi od inozemnih vlada imeđunarodnih organizacija

4 Prihodi od pravni i fizičkih osoba

5 Prihodi od prodaje roba ipružanja usluga

6 Prihodi od članarina

7 Prihodi od financijske imovine

8 Ostali prihodi

31%

3%

3%

29%

4%

7%

1% 1%

21%

Prihodi od domaćih donatora

1 Ministarstvo socijalne politike imladih

2 Ured za ljudska prava i pravanacionalnih manjina Vlade RH

3 Ministarstvo znanosti,obrazovanja i sporta

4 Ured za udruge - VladaRepublike Hrvatske

5 Prihodi od pravni i fizičkih osoba

6 Grad Zagreb

7 Grad Vukovar

8 Grad Vinkovci

9 Vukovarsko-srijemska županija

49

42%

46%

2% 0%

10%

0%

Rashodi

1 Rashodi za zaposlene

2 Materijalni rashodi i rashodi zausluge

3 Rashodi amortizacije

4 Financijski rashodi

5 Donacije - transferi partnerskimorganizacijama po projektima

6 Ostali rashodi