GLASILO OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

ISSN

133

1-61

76

GODINA XVIII. BROJ 72. PROSINAC 2015.

ČESTIT BOŽIĆ I SRETNA NOVA 2016. GODINA

GLASILO OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

GODINA XVIII. BROJ 72. / PROSINAC 2015.

I M P R E S U MIzdavač

Općina Malinska-Dubašnica Ul. Lina Bolmarčića 22, Malinska Tel. 051/750-500; Faks 750-510

Izvršni izdavač Glosa d.o.o. Rijeka, Kršinićeva 14

Za izdavača i glavni urednik Robert Anton KRALJIĆ

Uredništvo Drago CRNČEVIĆ Bernard CVELIĆ Katica CVELIĆ Marin DAŠEK Danijel DRPIĆ

Tomislav GALOVIĆ Iva JURASIĆ LONČARIĆ

Lidija KOVAČIĆ Robert Anton KRALJIĆ Petrica MRAKOVČIĆ

Ivan PETRŠORIĆ Milan RADIĆ

Doris ŠABALJA Josip ŠAMANIĆ Miroslav TOPIĆ

Ivan TURČIĆ Nediljko VUČETIĆ Anton ŽGOMBIĆ

Milena ŽIC

Tehničko uređenje i priprema za tisak Tempora, Rijeka

Tisak Tiskara Velika Gorica

Naklada 1200 primjeraka

Naši zvoni izlaze četiri puta godišnje

List je besplatan

Naši zvoni mogu se preuzeti i na općinskom internetskom portalu:

www.malinska.hr

BOŽIĆK svojima dođe i njegovi ga… ......................................................................................... 3Mihoja u Sv. Vidu ........................................................................................................... 3

OPĆINAVraćaju se zlatne turističke godine .................................................................................. 4Obljetnica pete godine bratimljenja ................................................................................ 6Dogovoreni su susreti bratimljenih općina ...................................................................... 650 stipendija učenicima i studentima .............................................................................. 7Veći prihodi od parkiranja .............................................................................................. 7

TURIZAMUsvojen program rada i financijski plan za 2016. godinu ................................................ 8Villa Klara treća u Hrvatskoj .......................................................................................... 8Otočna rožica ................................................................................................................. 9

RAZGOVORZaljubio sam se u ovaj kraj ............................................................................................ 10

NAŠI PODUZETNICI Koga je voja delat, posla je… ......................................................................................... 11

OBLJETNICASvečano je obilježeno 75 godina dubašljanskog kluba (1945. – 2015.) ......................... 12„Pametnim politikama za pametne otoke” .................................................................... 13

KULTURAČuvarice tradicijske kulture i našega podneblja ............................................................ 14Večer ČA-poezije u Bogovskom tošu ............................................................................. 14O otoku Krku, Dubašnici i pojedincima poniklim iz ovoga kraja ................................. 15

KRAJOBRAZ(Horti)kulturna događanja u Miholjicama ................................................................... 16Veći odaziv za sadnju nego za marendu ........................................................................ 17Trajno i svakodnevno poljepšanje mjesta ...................................................................... 17

VIJESTIPosjet vrsnom novigradskom maslinaru ........................................................................ 18Organiziranim druženjem aktivirati mlade ................................................................... 18Najava događanja .......................................................................................................... 19Tri dana u susjednoj Bosni i Hercegovini ..................................................................... 20Istra je uvijek zanimljiva ............................................................................................... 20Dubašnica u Miholjskom kolu ........................................................................................ 21Domislimo se Stipanje lani ........................................................................................... 22Održavati sjećanja na Dubašljanske kolejane ................................................................ 22Do daljnjega je Matični ured u Krku ............................................................................ 23Biciklijada za izdržljive ................................................................................................. 23

ŠKOLANaše svijeće za Vukovar ................................................................................................ 24Vatrogasci su nas oduševili ............................................................................................ 24Živit i delat uči se od malih nog ....................................................................................... 25Sveti Nikola u našoj Školi ............................................................................................. 25Obilježavanje blagdana svetog Nikole .......................................................................... 25Četiri desetljeća od osnovnoškolskih klupa ................................................................... 26Svjetski dan pješačenja obilježili – pješačenjem ............................................................ 26

HUMORESKABroskva, reality show, reforme i stručnjaci .................................................................... 27Vjenčani, rođeni i umrli ................................................................................................ 27

DOMAĆA BESEDASmih naš svagdanji ....................................................................................................... 28

SPORTEla Znaor, Julija Jurić i Jakov Požega prvi .................................................................... 29Ana Znaor šesti put svjetska kickboxing prvakinja ....................................................... 29Seniorke prve u 3. Hrvatskoj rukometnoj ligi ............................................................... 29Prvak momčad Malinska-Dubašnica ............................................................................ 30Medalja za uspomenu ................................................................................................... 30Najvažniji zadatak – rad s mladima .............................................................................. 31Nikola Kovačić prvak Županije .................................................................................... 31

NAJVAŽNIJE GLJIVE OTOKA KRKA (5) ................................................................... 32

S A D R Ž A J

Na naslovnici:Na proslavi 75. obljetnice Dubašnica Social Club u New Yorku. Slijeva nadesno: Robert Anton

Kraljić, Anton Milčetić, Tonica Tehomilić (tajnica Kluba), Petar Tehomilić (predsjednik

Kluba), Nikola Milčetić, Mate Žgombić i Tomislav Galović (Opširnije na str. 12)

NAŠI ZVONI ■ 2

NAŠI ZVONI ■ 3

BOŽIĆ

K svojima dođe i njegovi ga…

Mihoja u Sv. ViduI ove smo godine proslavili svojega zaštitnika sv. Miho-

vila arkanđela. Svečanu misu predvodio je preč. dr. Franjo Velčić. U koncelebraciji je bilo još osamnaest

svećenika. U nadahnutoj propovijedi voditelj je pojasnio značenje hebrejske riječi mikael, koja prevedena na hrvat-ski glasi „tko je kao Bog?”. Govorio je dalje kako je čovjek današnjice, umjesto sv. Mihovila, na prijestolje postavio neke svoje bogove, ili još gore, postavio sebe kao boga.

Crkva je bila ispunjena vjernicima, a bilo je i prigod-nih hodočasnika. Nakon mise na prostoru ispred crkve, nastavilo se druženjem, a s kolačima i pićem počastili su nas članovi Mjesnog odbora.

I. T. ■

Piše Ivan TURČIĆ, župnik u Sv. Vidu

Dobro nam je poznata rečenica iz Ivanova Proslova K svojima dođe i njegovi ga ne primiše. /Iv 1,11/ koja nam se svakog Božića naviješta. Suvišno se pitati: Što se to

dogodilo ljudima onoga vremena da ga nisu prepoznali, da ga nisu primili? Jer, ljudi su kao ljudi, zaokupljeni svojim ovoze-maljskim svakodnevnim brigama zaboravili što su im njihovi proroci kroz čitavi Stari zavjet naviještali. Proroci su im navije-stili u kojoj pokrajini i u kojem se gradu ima roditi njihov Spa-sitelj, vjernici su sve znali, ali ipak, kada je došao, došao je k svojima, ali…

Hoće li Božić ove godine doći k svojima, ili mi to više ni-smo, unatoč busanju u svoja hrvatska katolička prsa? Znam, brzo ćemo reći: „Isuse, pa mi jesmo tvoji, čiji bismo drugo bili? Pogledaj samo zadnji popis stanovništva kod nas u Hrvatskoj!” Mi ćemo se doduše truditi, na više načina i u različitim prilika-ma, pokazati da smo njegovi, i tu neće biti problema, ali naža-lost, svojim ponašanjem, svojim postupcima i svojim životom to i ne potvrđujemo.

Jesu li nam ukrali Božić?Kako bismo se pokazali njegovim, mi kitimo svoje prozore,

javne prostorije, ulice i trgove božićnim simbolima i prije po-četka adventa. U neposrednoj pripravi Njegovog rođenja slijede: dani bakalara, kuhano vino i kobasice, božićne akcije, djedovi božićnjaci, božićni pokloni, jelke, zvončići... Čak se javno rekla-mira i prodaje božićno pivo koje će zasigurno nekim obiteljima uskratiti obiteljske božićne radosti. Tiskovine javljaju da će Hr-vati ovog Božića potrošiti 11,5 milijardi kuna za božićnu kupo-vinu… Daljnji dokaz da smo njegovi bit će naš dolazak na pol-noćku. Od silne zauzetosti oko proslave Božića, na božićnu ispovijed nećemo stići, ali crkve će nam biti pretijesne. Mnogi će se mladi toliko nakon polnoćke radovati i slaviti da neće stići na danju misu na samu Svetkovinu Rođenja Kristova, a prespa-vat će i božićni obiteljski objed. Slijede čestitanja sa svim teh-

ničkim dostupnim sredstvima, a najmanje olovkom pisanim čestitkama.

I onda kad sve to prođe i kad ne znamo što ćemo s božićnim drvcem, mamurlukom, praznim novčanicima, pojavljuje se još je-dan problem – Što ćemo s malim Isusom, Božićem? Zbog svega na-brojenoga, možda ga nismo ni primijetili. Doduše u crkvi u ja-slicama smo ga i vidjeli, ali u svojim domovima manje. Neki su nam čestitali sretne blagdane ne spominjući Njegovo ime i onda se otriježnjeni, u jednom trenutku zapitamo – jesu li nam ukrali Božić? A ja nas sve pitam – ako jesu, tko su to oni? Maj-stori smo u prebacivanju krivice na druge, još od Adama i Eve: „Ona mi je dala pa sam jeo”; svi su nam drugi krivi samo ne mi.

Kad se odlučimo Božić slaviti skromnije…Mislim da smo mi sami izgubili Božić u onom trenutku

kad su nam dopustili da ga slavimo slobodno, moderno i demo-kratski, bez ikakvih posljedica kakvih je znalo biti u ne tako da-lekoj prošlosti. Nama nije problem mali Isus. Da se nas pita, mi bismo rekli neka on takav i ostane. Nama je problem odrasli Isus. On nam u ovoj slobodi, za koju mi mislimo da je sloboda, a za-pravo smo robovi medija, reklama i još mnogo čega drugoga, na neki način, smeta. Razmišljati o njegovom ponovnom dolasku i susretu s njime, na što nas riječ Božja u adventu poziva, nije u ovom trenutku popularno. A govoriti o trpljenju, patnji, križu i smrti, to je nešto što u današnjoj demokratskoj, a nekad katoličkoj Europi, jednostavno ne prolazi.

Što nam je činiti? Kada se odlučimo Božić slaviti skromni-je, kada prignemo svoja koljena ni pred kim drugim nego pred Njim, malim Božićem, ali velikim Gospodarom života i smrti, kada dopustimo da se On rodi u našem srcu i u našim obiteljima, o nama će se govoriti i pisati K svojima dođe i njegovi ga primiše!

I još nešto. Zašto ne bi Dubašljanski kolejani bili svake go-dine, kao što je to u nekim drugim mjestima, na drugačiji način, puno skromniji, ali znakovitiji. Bog nam je darovao svojega Sina, a mi darujemo jedni druge i darujemo se drugima, što je i smisao koledvanja. Pa mi smo Njegovi, zar ne?

Sretan vam Božić i blagoslovljena nova godina!

NAŠI ZVONI ■ 4

OPĆINA

Vraćaju se zlatne turističke godine

nakon čije provedbe, obnove zemljišnih knjiga i popisa općin-ske imovine, neće se više moći neodgovorno odnositi prema ne-kretninama u vlasništvu Općine. Naime, pojedine su vrijedne općinske nekretnine na prometnim mjestima, u ne tako davnoj prošlosti, neovlašteno prisvojene gradnjom golemih zidova ili su bespravno korištene na štetu Općine.

Registrom nerazvrstanih cesta i registrom nekretnina u općinskom vlasništvu koji usporedo stvaramo, konačno ćemo znati što je državno, a što općinsko i time lakše i savjesnije ras-polagati.

Porastao prihod od parkingaI ovog je ljeta parking služba našeg Komunalnog društva

Dubašnica vrlo dobro odradila sezonu, s ostvarenim bruto priho-dom od 1.182.675 kuna, odnosno porastom od čak 18 posto u odnosu na prošlu godinu. Ostvarena je i dobit od najma novih kamenih kućica na lukobranu koje su, što se tiče prihoda, premaši-la naša očekivanja. I, što je najvažnije, to je područje postavljanjem kućica barem dijelom uljepšano te obogaćeno novom ponudom.

Prometni redar izdao je 590 obavijesti o počinjenom prekr-šaju, dok je komunalni redar u više od 60 slučajeva postupio po pitanju kršenja Odluke o komunalnom redu i javnom redu i miru.

Zasigurno su stanovnici Malinske primijetili da su ovoga ljeta autobusi stvarali manju gužvu i nisu parkirali gdje god su stigli. Bilo je pojedinačnih slučajeva nesavjesnih vozača autobu-sa, pa i nesporazuma, ali svakako manje nego proteklih godina. To treba zahvaliti našim redarima, dobrom suradnjom s Policij-skom postajom Krk i policijskim službenicima koji su i ove go-dine bili smješteni u hotelu Adria, ali posebno i vlč. Ivanu Tur-čiću koji je i ove godine besplatno ustupio vlastito zemljište Općini Malinska-Dubašnica za parkiranje autobusa i kampera. U prilog rasterećenju prometa teretnih vozila kroz središte na-selja je i preseljenje trgovine građevinskog materijala Trgovine Krk iz Kvarnerske ulice u blizini centra Plodine. To će u mno-gome olakšati prometovanje spomenutom ulicom koja bi se tre-bala u skoroj budućnosti rekonstruirati u jednosmjerni oblik prometovanja s pločnikom u punom profilu.

Pred nama su veliki projektiVeć je zasigurno javnosti dobro poznato da pred dvije go-

dine nisu postajali gotovo nikakvi gotovi općinski projekti, ali su u posljednje dvije godine učinjeni sljedeći: projekt dječjeg vr-

Piše Robert Anton KRALJIĆ, načelnik Općine Malinska-Dubašnica

Poštovani stanovnici Općine Malinska-Dubašnica,na koncu smo još jedne uspješne godine za našu Općinu. Turizam je ove godine, kao najznačajnija gospodarska gra-

na na ovome području, počeo podsjećati na zlatne turističke godi-ne i vremena kada je naša Općina prednjačila po brojnosti i kvali-teti ponude na otoku. Ova, 2015. godina, ostat će zapamćena kao prva godina nakon Domovinskog rata s najvećim brojem noćenja i više od 520 tisuća gostiju, što nije zabilježeno od kraja 80-ih. Otvoreno je i renovirano nekoliko novih hotela, a već u sljedećoj godini u središtu Malinske otvorit će se hostel čijim će uređenjem i središte naselja dobiti ljepšu i uređeniju vizuru te postati privre-meno boravište mladim ljudima koji nas namjeravaju posjetiti. A, znano je, da je mladim Europljanima upravo hostel, zbog cijene smještaja, prvi doticaj s nekom drugom državom. Nadajmo se da će se i ostali vlasnici oku neprimjerenih nekretnina odlučiti na sličnu sanaciju, poput savjesnih vlasnika koji svoje nekretnine re-dovito održavaju kako bi okolina njima samima, njihovim susje-dima i posjetiteljima naše Općine izgledala uređeno.

Započelo je izlaganje nove katastarske izmjereKao što smo prethodno i najavljivali, započelo je izlaganje

nove katastarske izmjere i sudski postupak obnove zemljišnih knjiga, te su pojedini vlasnici nekretnina već dobili pozive na izlaganje. Kako se radi o novoj izmjeri, treba reći da će moguće biti i određenih nejasnoća brojčanih oznaka i rubnih granica područja. Tumačenje vlasnici nekretnina mogu dobiti na adresi Dubašljanska 78 (objekt između autobusne i benzinske postaje u Malinskoj).

Pojednostavljeno rečeno, vlasnici nekretnina novom izmje-rom dobivaju uređeno katastarsko i gruntovno stanje na svojim nekretninama što će olakšati rješavanje dugogodišnjih neriješe-nih imovinsko-pravnih pitanja. Istodobno, i za Općinu Malin-ska-Dubašnica, kao vlasnika nekretnina, važna je ova izmjera

■ Budući hostel u Malinskoj – obnavlja se stara zgrada iznad restorana Obala.

■ Općinski načelnik sa sudskom savjetnicom i djelatnicom prilikom provedbe postupka izmjere

NAŠI ZVONI ■ 5

OPĆINA

tića, projekt dogradnje školske učionice i idejno arhitektonsko rješenje uređenja središta Malinske. U toku je izrada Strategije razvoja Općine Malinska-Dubašnica za razdoblje 2015.-2020., a treba spomenuti i izradu Prometne studije te, svakako, vrlo važan ostvareni projekt pročistača otpadnih voda za Općinu Malinska-Dubašnica i područje Njivica (Općina Omišalj) na Čufu. U iščekivanju smo građevinske dozvole za vrtić, a do-gradnja školske učionice trebala bi započeti ovih dana. Valja spomenuti da je više od 20 djece s područja Općine upisano u druge vrtiće zbog nedostatnog kapaciteta našeg vrtića.

U prizemlju nove općinske kuće uređuje se društveni prostor koji planiramo u početku koristiti kao privremene jaslice za 12 djece. Izgradnja vrtića, koju planiramo započeti u proljeće 2016., a završiti tijekom 2017. godine, iznosit će oko 18 milijuna kuna, za koju je većina sredstava osigurana u Općinskom proračunu. In-tenzivno radimo i na realizaciji ceste koja bi povezivala područje Markata s Ulicom Nikole Tesle (kod Bukarice), te projektiranju dviju cesta na području Dobrinčeva koje bi povezivale lukobran i aleju Haludovo. Ovo potonje moguće je provesti jedino izvlašte-njem koje se planira primijeniti iako Općina ovaj instrument nije nikada do sada primjenjivala, primjerice, s vlasnicima Haludova nije moguće dogovoriti otkup jedne čestice, stoga je izvlaštenje je-dino moguće rješenje. Sve navedeno smatram vitalnim projektima za budućnost naše Općine.

S pravom se možemo zapitati zašto nisu u svim ovim go-dinama barem pripremljeni neki od spomenutih projekata jer da jesu, većina bi zasigurno bila provedena. To se posebice od-nosi na nasušnu potrebu jaslica jer samo u 2013. godine novo-rođeno je 46 djece, a kapacitet našega trošnog vrtića u Bogovi-ćima dostatan je za samo 70 predškolaca.

U fazi gradnje je dječji park u Ulici Nikole Tesle, asfaltiranje u Sv. Antonu prema naselju Sabljići, spoj obilaznice i Dubašljan-ske ulice, Peškovac, Ulica Mekotina. Asfaltirane su i dvije ceste u neposrednoj blizini osnovne škole u Bogovićima što je početak pripreme za jednosmjerni oblik prometovanja oko škole i školske dvorane, sve za dobrobit i pojačanu sigurnost kretanja djece.

Kanalizacijski sustav gradi se na području Dražina (u blizi-ni hotela Malin), u Jesenskoj, Zagrebačkoj i Bodulskoj ulici i Ulici Miroslava Krleže, a trebala bi započeti izgradnja i u Ulici Nikole Tesle prema Markatu. Oborinska odvodnja i nogostup gradit će se na području Porta. U Sv. Vidu započela je adaptaci-ja Peknjice u kojoj će se u 2016. godini pohraniti vrijedni arte-

■ Asfaltirana cesta u blizini škole

■ Pred završetkom je prva faza uređenja kuće dubašljanske baštine u Bogovićima.

fakti pronađeni na ranokršćanskom nalazištu Cickini. Možemo se pohvaliti da buduća kuća dubašljanske baštine u Bogovićima polako dobiva obrise prekrasne ruralne ambijentalne kuće ka-kve su po Dubašnici građene u 18. i 19. stoljeću.

Rajsku cestu, koja je ove godine produžena za oko 200 metara, a sve uz dozvolu privatnih vlasnika Petra Bogovića i Ivice Bogovića – Bogovci, dodatno su vrijednim rukama ople-menila osamnaestorica volontera i članova novoosnovane Udruge Termen, u suradnji s Komunalnim društvom Dubašni-ca, P&B Hortikulture, Komunalnim društvom Ponikve eko otok Krk i uz potporu Općine Malinska-Dubašnica. Posađene su 122 sadnice alepskog bora, čempresa i ostalih stabala radi obnove i pomlađivanja parka što je za svaku pohvalu.

Zajednička molitva potrebnija nego ikadSigurno ste se i sami u posljednje vrijeme s pravom upitali

što se ovo danas sa svijetom događa. Očito je da zlo ne miruje i da ponovno svim silama pokušava upropastiti čovjeka i njegovu dušu. Danas nam je zajednička molitva potrebnija nego ikada, stoga ne smijemo zaboraviti na Isusove riječi Gdje su dvojica ili trojica sabrana u moje ime, tu sam i ja među njima.

Uvjeren sam da nam čvrsto zajedništvo, njegovanje istin-skih vrijednosti i vjera u Boga daje snagu za buduća vremena i sigurnost očuvanja vlastitog identiteta, bez obzira na ova turbu-lentna vremena.

Svim stanovnicima Općine Malinska-Dubašnica, te našim dragim iseljenicima u ime svih općinskih službenika i svoje osobno ime želim sretan Božić i uspješnu novu godinu. ■ Započeli su radovi na uređenju Peknjice u Sv. Vidu

NAŠI ZVONI ■ 6

OPĆINA

Obljetnica pete godine bratimljenjaU Großhabersdorfu je od 2. do 5. listopada organizirana

proslava 5. obljetnice četveronacionalnog prijateljstva. Partnerska povelja potpisana je 22. svibnja 2010. godine

u Großhabersdorfu kada su otprije zbratimljene Općine Groß-habersdorf (Njemačka), Święciechowa (Poljska) i Aixe-sur-Vi-enne (Francuska) u svoje partnerstvo primile i Općinu Malin-ska-Dubašnica.

Dogovoreni su susreti bratimljenih općinaOvogodišnji susret delegacija bratimljenih Općina

Großhabersdorf, Święciechowa, Aixe-sur-Vienne i Malinska-Dubašnica održan je u mjestu Karpa-

cz u Poljskoj od 16. do 18. listopada. Na radnom sastanku dogovoren je program susreta u 2016. godini.

U sklopu susreta organiziran je razgled rudnika urana pored mjesta Kowary i posjet parku minijatura – dvoraca cijele šlezijske regije, te je druženje proteklo u prijateljskom ozračju.

Općina Aixe-sur-Vienne pozvala je sve općine da se s većim brojem građana odazovu proslavi blagdana Osten-sion koji se u pokrajini Limousin tradicionalno obilježava svakih sedam godina. Poznat je po „procesiji kostiju”, od-nosno svetih relikvija koje se uz pratnju zastava, barjaka i mnogo papirnatog cvijeća nose kroz mjesto.

Općina Święciechowa planira organizaciju dana Op-ćine uz mnoštvo zanimljivih događanja.

Osmi susret mladih, kao i idući susret delegacija 2016. godine, u organizaciji je Općine Großhabersdorf.

K. C. ■

U 2016. godini

■ Čelnici bratimljenih općina

■ Momčadi bratimljenih općina nakon odigranih igara bez granica

■ Sudionici ovogodišnjeg susreta u mjestu Karpacz u Poljskoj

Vrlo bogati program započeo je okupljanjem sudionika i zajedničkom večerom 2. listopada u šatoru postavljenom na travnjaku ispred javnog kupališta u Großhabersdorfu. U subotu je održana panel rasprava u župnoj sali na temu „Europska uni-ja – s jedne strane magnet, a s druge neželjeni birokratski div”. Zatim je u općinskoj vijećnici otvorena izložba „Mi u Europi – Europa građanki i građana”. Poslijepodne su održane igre bez granica u organizaciji udruženja gospodarstvenika Großhabers-dorfa te Europski sajam ispred šatora uz kulturni program i prodaju regionalnih proizvoda iz svih općina. Večer je protekla

u dobroj zabavi i glazbi uz grupu Saitenspinner. Nedjeljni pro-gram održan je u nešto skraćenijem opsegu jer je loše vrijeme „pomrsilo planove” domaćina. Nakon mise u katoličkoj crkvi u Großhabersdorfu, organiziran je posjet gradu Führtu, te je umjesto piknika u Zirndorfu, posjećen Njemački nacionalni muzej u Nürnbergu.

Sudionici (njih 47) iz Općine Malinska-Dubašnica, predvo-đeni općinskim načelnikom Robertom Antonom Kraljićem, bilo je smješteno u obiteljima u Großhabersdorfu koje su se ponovno iskazale kao izvrsni domaćini, te je posebno vrijedno spomenuti sve više prijateljstava među građanima s četiri strane Europe.

K. C. ■

NAŠI ZVONI ■ 7

OPĆINA

50 stipendija učenicima i studentimaZa školsku godinu 2015./2016. Općina Malinska-Dubaš-

nica osigurala je 50 stipendija za učenike i studente, do-dijeljene temeljem Odluke o stipendiranju učenika i stu-

denata. Ukupno 22 prošlogodišnja stipendista zadovoljila su kriterije prosjeka za zadržavanje stipendije. Osim njih, dodije-ljeno je izravno šest stipendija učenicima i studentima koji prvi put upisuju prvi razred srednje škole ili prvu godinu fakulteta, a sve su razrede, osnovne ili srednje škole, završili s odličnim uspjehom.

Izravnu stipendiju primilo je i devet učenika koji se ško-luju u deficitarnim zanimanjima kuhar, konobar ili slastičar. Za preostalih 13 stipendija natjecalo se je 17 učenika i stu-denta od kojih troje nije zadovoljavalo kriterije, a jedan je uče-nik ostao ispod bodovnog praga. Osim redovitih stipendija, Općina je dodijelila i stipendije korisnicima Socijalnog pro-grama. Prilikom potpisivanja ugovora o stipendiranju, 28. stu-

Općina Malinska-Dubašnica je osigurala

■ Načelnik Robert Anton Kraljić s općinskim stipendistima

denog, općinski načelnik Robert Anton Kraljić čestitao je svim stipendistima na vrlo dobrim uspjesima.

Stipendija je dodijeljena sljedećim učenicima: Marija Bogdanić, Petar Butković, Anamarija Dujmović, Loris Lukić, Danijel Ljubić, Kristina Manzoni, Miroslav Bićanić, Nives Kraljić, Darija Bogović, Katarina Žužić, Laura Valentić, Daria Lipovac, Josip Dujmović, Lea Imamović, Robin Jurić, Paula Turčić, Angela Ivanović, Nikolina Čajić, Petar Nikola Duj-mović, Natalie Morić, Daniel Lasić, Kristina Špoljarić, Anton Milčetić, Matej Dujmović, Dominik Krajačić, Tea Kranjec, Martina Milčetić, Gabrijela Lasić, Ivan Žic, Tomislav Bogo-vić, Luka Topić, Katarina Petršorić, Sandro Ljutić, Ilijana Da-dić, Lucija Dujmović, Luce Lukačić, Klara Bogović, Franko Hržić, Iva Znaor, Andrea Lukajić, Dajana Mršić, Natalija Ju-stić, Josipa Devčić, Daniel Ljutić, Elizabeta Barbiš, Apolinar Barbiš, Ivana Čajić, Marina Mišura, Franciska Žgombić i Ni-kola Kraljić.

K. C. ■

Veći prihodi od parkiranjaProšle je, 2014., godine parking u Malinskoj preuzelo

Komunalno društvo Dubašnica d. o. o. nakon isteka koncesije tvrtke Crtorad iz Varaždina. U toj prvoj

godini samostalnog rada, svi mi koji radimo u Komunal-nom društvu, ali i korisnici naših parkirališta, prilagođava-li smo se novim uvjetima. Za potrebe parkinga u ovoj je godini uposleno šest djelatnika sezonaca.

Od 15. lipnja uvela se naplata parkiranja autobusa i stavljeno je u funkciju parkiralište nasuprot Plodina, sve s ciljem da se izbjegne parkiranje autobusa u središtu Ma-linske. Jedan sezonski zaposlenik izdavao je dozvole za ulazak autobusa i naplaćivao je. Međutim, zbog prevelike gužve i zlouporabe parkinga izvan označenih područja, u vrhu sezone od 1. srpnja do 31. kolovoza, započela je s ra-dom i „pauk” služba.

Kupljen je i novi parkirni aparat za plaćanje papirna-tim novčanica, a omogućena je i kupnja karata na kiosci-ma Tiska.

Komunalno društvo Dubašnica ostvarilo je u djelat-nosti organizacije i naplate parkiranja od 1. lipnja do 30. rujna prihode od 1.182.675 kuna, te rashode od oko 361.377 kuna. U odnosu na isto razdoblje protekle godi-ne, to je porast prihoda za 18 posto.

Ivan PETRŠORIĆ ■

IsprikaU prošlom broju na 10. stranici, u tekstu pod naslovom 20 godina od Oluje, potkrala se nenamjerna pogreška. Naime, polaganju vijenaca nazočili su i članovi HVIDRA-e koji greškom nisu navedeni u tekstu, a koji svake godine sudjelu-ju u ovom svečanom obilježavanju. Ovim putem ispričava-mo se članovima HVIDRA-e na propustu.

Uredništvo ■

NAŠI ZVONI ■ 8

TURIZAM

Usvojen program rada i financijski plan za 2016. godinu

Villa Klara treća u HrvatskojU Poreču su od 12. do 14. listopada održani 2. Forum

obiteljskog smještaja i Dani hrvatskog turizma. U sklopu tradicionalne turističke manifestacije Dani hr-

vatskog turizma dodijeljene su turističke nagrade najboljim poslovnim subjektima, pojedincima te turističkim destinaci-jama.

U sklopu Foruma, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, podijeljena su 19. po redu priznanja Turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku.

Skupština Turističke zajednice općine Malinska-Dubašnica

Na sjednici Skupštine Turističke zajednice općine Malin-ska-Dubašnica, održanoj 1. prosinca, usvojen je pro-gram rada i financijski plan TZO Malinska-Dubašnica

za 2016. godinu. Financijski plan temelji se na planiranim pri-hodima iz boravišne pristojbe (Zakon o boravišnoj pristojbi), turističke članarine (Zakon o turističkim članarinama), prene-senim sredstvima iz ranijih godina, te prihodima iz proračuna Općine Malinska-Dubašnica.

Polazišta na temelju kojih je sačinjen program rada i finan-cijski plan proizlaze također iz analize ostvarenih noćenja i ostvarenih prihoda u 2015. godini na području TZO Malinska-Dubašnica, odnosno procjene naplate boravišne pristojbe i turi-stičke članarine u 2016. godini.

Planirani prihodi u 2016. godini – 2,532 milijuna kuna

U devet mjeseci ove godine ostvareno je 526.997 noćenja, što je 11 posto više u odnosu na isto razdoblje iz 2014. godine. Ostvaren je prihod od 2.854.422 kune, ili 6,5 posto manje od ukupno planiranog za 2015. godinu. Međutim, sa sigurnošću se može reći kako će plan biti premašen do kraja ove kalendarske godine. Od boravišne pristojbe ostvaren je prihod od 1.682.231 kune, a od turističke članarine 214.850 kuna.

Što se tiče financijskih pokazatelja, u 2016. godini očekuju se prihodi od boravišne pristojbe u iznosu od 1.800.000 kuna, zatim od turističke članarine 220 tisuća kuna, ostalih prihoda (proračun PGŽ i TZPGŽ, sponzorstva i sl.) 40 tisuća kuna, prenesena sredstva iz 2015. u visini od 222 tisuće kuna, te su-djelovanje Općine Malinska-Dubašnica u raznim zajedničkim aktivnostima s iznosom od 250 tisuća kuna. Ukupni planirani prihod TZO Malinska-Dubašnica u 2016. godini iznosit će 2.532.000 kuna.

Treba istaknuti kako se prihodi od turističke članarine oče-kuju u manjem iznosu u odnosu na 2015. godinu jer su smanjene stope za izračun, koje će od 1. siječnja 2016. godine biti manje za 15 posto u odnosu na dosadašnje. Također se spomenulo kako će Općina Malinska-Dubašnica Turističkoj zajednici u 2016. godini doznačiti 80 tisuća kuna manje za organizaciju događanja jer će se veliki dio financijskih sredstava usmjeriti u izgradnju dječjeg vrti-ća. Ipak, Općina će i dalje iz vlastitih sredstava pomagati u orga-nizacijama određenih manifestacija, poput Jadranskih igara, što će omogućiti nastavak održavanja kvalitetnih priredaba u Općini.

Uvodi se eVisitorOsim uobičajenih aktivnosti Turističke zajednice za iduću

godinu, potrebno je istaknuti predviđeni završetak novih oznaka za pješačke staze. Postavit će se dvostruka signalizacija, za pješač-ke i planinarske staze. Po prvi put će se označavati biciklističke staze na području Općine Malinska-Dubašnica i razvrstati za ce-stovni biciklizam, treking i mountain bike, što će omogućiti pozi-cioniranje Malinske na pješačkoj i biciklističkoj karti Europe. Označavanje staza financirat će Općina Malinska-Dubašnica.

Možda i najveća novost u radu, ne samo Turističke zajedni-ce, već i svih pružatelja smještaja u našoj Općini, bit će uvođenje i prilagodba na sustav eVisitor, odnosno informacijski sustav za prijavu i odjavu turista. Novi je to sustav koji je Hrvatska turistič-ka zajednica testirala tijekom ove godine te će ga 1. siječnja iduće godine službeno pustiti u rad. Korištenje novog sustava, korisni-cima potpuno besplatnog, bit će obvezno za sve vlasnike objekata koji pružaju usluge smještaja, ali i vlasnika kuća koji žele prijaviti rodbinu ili prijatelje kada im dolaze u posjet. Na temu sustava eVisitor bit će još mnogo pisanja i razgovora, a o svim daljnjim postupcima Turistička zajednica će pravodobno upoznati obve-znike korištenja toga sustava. Nediljko VUČETIĆ ■

Priznanje obitelji Brigović

NAŠI ZVONI ■ 9

TURIZAM

Otočna rožicaZavršna svečanost dodjele priznanja najboljima u akciji

biranja najljepše uređene okućnice i javne površine na razini otoka Krka, Otočna rožica 2015., održana je 2. li-

stopada na Košljunu.Stručna komisija imala je iznimno težak zadatak odabrati

najbolje. Kao i u prethodnim akcijama, tako su i u ovoj predstav-nici Općine Malinska-Dubašnica ostvarili zapažene uspjehe.

Posebno priznanje osvojila je Astrid Mijoč za uređenje Ulice Mihovila Radića u kojoj se nalazi njezina kuća. Ulica je „zapela za oko” članovima komisije koji nisu krili oduševljenje njezinom uređenošću i od milja nazvali su je „Mala kala”.

Drugo posebno priznanje osvojilo je Komunalno društvo Dubašnica d. o. o. za uređenje kružnog toka u Maršićima.

Čestitamo svim nagrađenima te vjerujemo kako će ova pri-znanja njima, ali i ostalim mještanima naše Općine, biti dodatni poticaj za daljnja ulaganja u obiteljski smještaj te uređenja okuć-nica.

Nediljko VUČETIĆ ■

Među raznim kategorijama, u onoj u kojoj su birani najbo-lji apartmani na moru i kontinentu, izvrsno treće mjesto osvoji-la je Villa Klara, odnosno obitelj Brigović, u Portu.

Villa Klara zasluženo je nagrađena ovim vrijednim prizna-njem. Obitelj Brigović istinski je predstavnik brojnih stanovni-ka i pružatelja usluga u obiteljskom smještaju Općine Malin-ska-Dubašnica koji svojim dugogodišnjim predanim radom, odricanjima i ulaganjima promiču turizam.

Kako obitelj Brigović zbog spriječenosti nije mogla u Po-reču preuzeti zasluženo priznanje, ono im je uručeno 1. prosin-ca na sjednici Skupštine TZO Malinska-Dubašnica.

N. VUČETIĆ ■

■ Tatjani Fućak-Brigović priznanje Turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku, predao je načelnik Robert Anton Kraljić.

■ Astrid Mijoč i Ivan Petršorić nakon dodjele priznanja na Košljunu

■ Kružni tok u Maršićima

■ „Mala kala”

NAŠI ZVONI ■ 10

RAZGOVOR

Zaljubio sam se u ovaj kraj

Razgovarala Petrica MRAKOVČIĆ

Josip Ćuk, rođeni Hruševčanin, iz Hrvatskog zagorja, istaknuti sportaš, trener i iznad svega entuzijast, ove je godine dobio Javno priznanje počasnog građanina Općine Malinska-Dubašnica.

Nakon uspješne sportske karijere u streljaštvu, tijekom koje je bio 17 puta prvak Jugoslavije, a 23 puta Hrvatske, nastavio je s radom kao trener i stvorio vrhunske strijelce. Za svoj rad dobio je brojna prizna-nja i trofeje. Godine 2010. dobio je Državnu nagradu za sport „Fra-njo Bučar”, najveće sportsko priznanje u Republici Hrvatskoj. To je samo dio njegove životne priče. U razgovoru za list Naši zvoni više je puta naglašavao povezanost s Malinskom i Dubašnicom, osobito s ljudima koji su ga prihvatili i prigrlili kao svojega. Stoga je i s osobi-tim zadovoljstvom odgovorio na više naših pitanja:

■ Imali ste uspješnu sportsku karijeru, osvajali ste iznimne rezultate kao sportaš i kao trener, isto tako dodjeljivana su Vam brojna priznanja. Jedna od njih je titula počasnog građanina Općine Malinska-Dubašnica. Koje značenje ima ona za Vas?

- Prvi put sam došao u Malinsku kad sam imao četiri go-dine. Tijekom godina toliko sam se zaljubio u ovaj kraj da sam zajedno sa suprugom 1976. došao ovamo i nastavio raditi i dje-lovati. Kako sam završio Školu za primijenjene umjetnosti – li-kovni smjer: kristal, otvorio sam umjetničku brusionicu kristala. Ubrzo sam s prijateljima osnovao Streljački klub Dub. Cilj mi je bio napornim radom iskristalizirati vrhunske sportaše. Isto-dobno, obitelj mi je stasala u ovom kraju. Sve tri unuke proho-dale su u Malinskoj. Prošle godine, kada mi je umrla žena, od-lučio sam preseliti se u Zagreb, ali još se uvijek osjećam stanovnikom Malinske. Dobiti priznanje za svoj trud i rad, iznimna je čast za mene i za moju obitelj.

Mnogi su me začuđeno gledali ■ Recite nam nešto o svojim počecima u sportu i najzna čaj-

nijim rezultatima.- Rođen sam 1936. godine. Očuh mi je bio strijelac pa otuda

i moje zanimanje za taj sport. Uz streljaštvo bavio sam se gimna-stikom i atletikom. Već sa 17 godina osvojio sam drugo mjesto na Svjetskom prvenstvu 1954. godine u Caracasu (Venezuela) kao član seniorske momčadi u disciplini puška velikog kalibra. Godi-nu nakon toga uslijedilo je Prvenstvo Europe u Bukureštu (Ru-munjska) gdje sam postao prvak Europe u disciplini stojeći stav za juniore. Godine 1959. na Mediteranskim igrama u Beirutu (Libanon) u seniorskoj momčadi, u pojedinačnoj konkurenciji, osvojio sam dvije zlatne i jednu brončanu medalju.

■ Nakon aktivnog bavljenja sportom i obavljanja funkcije predsjednika Stručne komisije u Hrvatskom streljačkom savezu odlučili ste se 1976. godine preseliti u Malinsku?

- Tako je, svoju sam zamisao htio ostvariti upravo u Malin-skoj. Mnogi su na taj čin gledali s čuđenjem, međutim, bio sam

uporan. Razgovarao sam s domaćim ljudima jer sam želio pove-zati roditelje i školu s ovim sportom. Upoznavao sam djecu s pojmom vrhunskog strijelca, želio sam ih zainteresirati za stre-ljanu. Godine 1977. sa suprugom i nekolicinom ljubitelja sporta obnovili smo stari drveni objekt (nekadašnju Sokolanu) iz 1937. godine, te smo ga uredili u streljački dom. Veliku ulogu u ob-navljanju imala je obitelj Vignjević. Godinu kasnije osnovali smo Streljački klub Dub u sklopu već postojećega Sportskog društva Dub. Uslijedili su zahtjevni treninzi, pribavljanja opre-me i …odricanja. Tako su počeli pristizati i prvi rezultati.

■ Kako su ostali gledali na iznimno uspješne strijelce koji su dolazili s područja Malinske?

- Često su me poznanici znali pitati odakle dovodim sve te dobre klince. Uistinu, Malinska je dala veliki broj reprezentati-vaca bivše i sadašnje države, a o sportašima koji su osvajali me-dalje na državnim natjecanjima, da i ne govorimo. Braća Vi-gnjević, Dean i Zoran, bili su okosnica streljaštva. Dean Vignjević prvi je bio prvak juniorskog prvenstva svijeta 1987. godine. Sada je trener novim naraštajima.

Najviše sam ponosan na obitelj ■ Smatrate li da se Malinska danas suživjela sa streljaštvom?

- Činjenice svjedoče same za sebe. U Malinskoj su održana dva europska prvenstva u samostrelu. Imena poput braće Vi-gnjevića, Iva Malešića, Nelice Kulenović, braće Šakić, Adriana Pavletića, Andreja Krstinića, poznata su ne samo u Malinskoj. Spomenut ću samo da je Andrej Krstinić prije par mjeseci po-stao prvak svijeta u Rusiji u samostrelu.

■ Kakav je sport streljaštvo, tko sve može postati strijelac?- Svaki sportaš mora živjeti za sport, dati sâm sebe sportu.

Ustajanje je u 6 sati, nakon toga slijedi 100 trbušnjaka. Puška teži 8,5 kilograma i za trening treba imati fizičku snagu. Ispu-cavaju se tri strelice u metu, a treba ići po strelice. Do njih se pješači 35, 50 i 65 metara. U ozbiljnom treningu prođe se na taj način od 5 do 7 kilometara. Osim fizičke spremnosti, važna je i psihička. Za takav sport sve mora štimati u glavi. Čovjek mora biti samosvjestan i odvažan.

■ Što Vas najviše veseli u životu i imate li još koji plan koji želite da Vam se ostvari?

- Najviše sam ponosan na svoju kćer, tri unuke i praunuku koja ima 11 godina. One su moja životna radost. A za dalje…tko zna? Prognoziram da ću doživjeti 110 godina pa možda us-pijem ostvariti još poneki plan…

■ Na zajedničkom druženju nakon dodjele priznanja: Josip Ćuk (prvi zdesna) u društvu Roberta Kraljića, Antona Spicijarića, Iva Malešića i Miroslava Topića.

Josip ĆUK, dobitnik Javnog priznanja počasnog građanina Općine

NAŠI ZVONI ■ 11

NAŠI PODUZETNICI

Koga je voja delat, posla je...Razgovarala Petrica MRAKOVČIĆ

Željko KOMADINA, vlasnik i direktor tvrtke TRUMM d. o. o.

Željko Komadina rođen je 1964. godine u Rijeci. Završio je Geodetsku školu i Građevinski fakultet u Rijeci i danas je uspješni vlasnik i direktor poznate tvrtke Trumm d. o. o.

Tvrtka se usavršila u poslovima građevinarstva i PVC stolarije. Sa suprugom Biserkom ima četvero djece. Najstariji sin Toni polazi petu godinu Građevinskog fakulteta u Rijeci, Mia je maturantica Opće gimnazije u Krku, a Josip i Teo, blizanci, pohađaju drugi ra-zred Osnovne škole Dubašnica. Kako idu obitelj i posao zajedno, te koji je ključ uspješne tvrtke, otkrio nam je u razgovoru Željko Ko-madina.

■ Najstariji sin Toni pohađa Građevinski fakultet u Rijeci. Znači, odlučio je krenuti Vašim stopama?

– Tako je, šalimo se da u obitelji imamo građevinske gene. Moj nono bio je zidar, tata je po struci bio stolar, a tim putem sam krenuo i ja i sada moj najstariji sin. Toni je počeo pomagati u našoj obiteljskoj tvrtki već u srednjoj školi. Sada, kada dođe s fakulteta, navečer i noću izrađuje ponude kao kalkulant u stola-riji.

■ Što označava ime vaše tvrtke Trumm?– Često me ljudi oslovljavaju s gospodin Trumm i zapravo

ne griješe. Na njemačkom jeziku riječ Trumm znači veliki ko-mad, komadina. Zanimljivo je da sam pri kupnji prvog kombija u Njemačkoj naišao na to prezime u dokumentu tog vozila.

Autokamp Slamni u Klimnu upotpunio djelatnost

■ Kada ste osnovali tvrtku i kako se ona s godinama razvijala?– Tvrtka je osnovana 1993. godine, a službeno je započela

s radom 1. veljače 1994. godine. Tijekom godina građevinska se tvrtka razvila pa smo 2003. otvorili i radionicu za PVC sto-lariju koja do danas uspješno radi. U sklopu tvrtke već pet go-dina radi i autokamp Slamni u Klimnu. Bio je to tada prvi novootvoreni kamp s četiri zvjezdice na otoku Krku. Supruga je voditeljica autokampa i uspješno obavlja svoj posao. Godine 2013. dobili smo nagradu „Najbolji mali kamp” u Hrvatskoj. Protekle smo ponudu upotpunili i grijanim bazenima, te svake godine bilježimo sve veću posjećenost, a tome pridonosi i stal-no obogaćivanje ponude u kampu. Kamp smo, među ostalim, otvorili i iz potrebe kako bismo osigurali stalne prihode i tije-kom ljetnih mjeseci kada je nama građevinarima zabranjeno raditi, ali svejedno moramo plaćati sve državne doprinose i isplaćivati plaće zaposlenicima.

■ Koje biste projekte istaknuli kao važnije?– Gradili smo luksuzne vile za njemačke investitore, po-

slovno-stambeni centar Polje u Malinskoj, gdje smo bili inve-stitori i izvođači zgrade, dok je Općina Malinska-Dubašnica bila investitor autobusne postaje; benzinsku postaju Petrol u radnoj zoni Sv. Vid na ulazu u Malinsku, više kanalizacijskih i vodoopskrbnih sustava na otoku Krku, rekonstrukcije visoko-naponskih mreža na području cijelog Gorskog kotara… Jedan od većih projekata bio je i naš autokamp Slamni.

Morate imati pokraj sebe obitelj ■ Koji su Vam daljnji planovi?

– Uz redovite poslove na području visokogradnje i nisko-gradnje, trenutno smo u fazi projektiranja naše nove proizvod-no-poslovne hale u radnoj zoni Barušići, na terenu u čijem smo vlasništvu i u kojoj će se nalaziti radionica za proizvodnju ALU i PVC stolarije, mehaničarska radionica za održavanje vlastitoga strojnog i voznog parka te uredski prostori.

■ Na koje izazove nailazite u poslu?– Ja svoj posao uistinu volim, dinamičan je i zanimljiv, tako

da izazova ne nedostaje. Nema tu radnoga vremena, ni subote ni nedjelje. Gazda mora biti u žarištu bitke, mora zasukati ru-kave ako želi da mu posao funkcionira. I naravno, morate imati pokraj sebe obitelj i ljude na koje možete računati. Neki od rad-nika proslavili su u ovoj tvrtki 20, 15 i 10 godina rada. Nekima ovdje rade i članovi obitelji. Znači da ih je nešto zadržalo ovdje, da cijene svoje radno mjesto. Ulagati u ljude i u kvalitetu rada, ključ je uspješnog poslovanja.

■ Koji je Vaš moto u radu?– Koga je voja delat, posla je, to je moje životno geslo I zato

mi je najgore kada se netko žali da nema što raditi. Za čovjeka koji je voljan učiti i raditi, uvijek ima posla.

■ Obitelj Komadina: sin Toni, supruga Biserka, kći Mia, otac Željko, sinovi Josip i Teo

NAŠI ZVONI ■ 12

OBLJETNICA

Svečano je obilježeno 75 godina dubašljanskog kluba (1940. – 2015.)

■ Svečana večera i ples u povodu proslave 75. obljetnice Kluba održani su u hotelu The Inn u New Hyde Parku.

U New Yorku je 7. studenog svečano proslavljena 75. obljet-nica Dubašnica Social Club of America (Društveni klub Dubašnica u Americi) – udruga naših Dubašljana u

Sjedinjenim Američkim Državama. Proces iseljavanja s otoka, napose u New York i okolicu, započeo je još u 19. stoljeću iz ekonomsko-političkih razloga. Okvirno se procjenjuje da je do 50-ih godina prošloga stoljeća oko 640 krčkih obitelji iselilo u SAD-e, ali taj je trend nastavljen i kasnije pa sporadično čak i u naše dane. Među krčkim iseljenicima po broju su prednjačili Omišljani, Dubašljani i Dobrinjci pa je razumljivo da su se oni s vremenom u novoj domovini počeli organizirati u zavičajna društva.

Prvo su svi Krčani zajedno 1899. osnovali potporno druš-tvo koje se od 1934. naziva Croatian Benevolent Society of st. Nicholas of Island Krk in New York (Hrvatsko dobrotvorno društvo sv. Nikole od otoka Krka u New Yorku). No, započelo se i s osnutkom lokalnih društava pa su 1940. godine Duba-šljani u New Yorku utemeljili svoje društvo pod imenom Du-bašnica Social Club of America Inc. U ime osnivača Kluba pot-pisani su Tome Samara (Thomas Samara), Gašpar Žgombić (Gus Zgombic), Ivan Juranić ( John Juranich), Ivan Milov(č)ić ( John Milovich), Andre Dujmović (Andrew Duymovic), An-ton Šegulja (Anthony Segulja), Petar Turčić (Peter Turcic),

■ Članovi Dubašnica Social Club u istarskom restoranu Ponticello na Broadwayu

U New Yorku, 7. studenoga

„Pametnim politikama za pametne otoke”

NAŠI ZVONI ■ 13

Frane Vantačić (Frank Vantacich), Ivan Cvelić ( John Cwelich), Ivan Milčetić ( John Milcetich) i Josip Sormilić ( Joseph Sormilic).

Različite aktivnostiPravila Kluba odobrena su 20. svibnja 1940. godine. U nji-

ma se, među ostalim, navodi da je Klubu zadaća uspostaviti i podržavati međusobnu suradnju između članova rođenih u Du-bašnici, članova njihovih obitelji i potomaka, učvršćivati prija-teljstvo među članovima te pomagati članovima da lakše dobiju američko državljanstvo. Prvi je predsjednik bio Tome Samara. Klub je imao različite aktivnosti: održavao je sastanke, organizi-rao zabave, zajedničke večeri, piknike; članovi Kluba sudjelovali su na misama za pokojne, slali pomoć domovini osobito za vri-jeme Domovinskog rata, i sl. Posebno se svečano obilježava Dan Kluba na Bijelu nedjelju, tj. Mali Uskrs.

Današnji Dubašnica Social Club na čelu s predsjednikom Petrom Tehomilićem te agilnim članovima Tonicom Tehomilić, Ivanom Žgombićem, Lindom Žgombić, i ostalima, aktivno i uspješno djeluje među našim iseljenicima koji u New Yorku žive već u nekoliko naraštaja, okupljajući ih i podsjećajući na njihovo podrijetlo i zavičaj njihovih roditelja i rodbine.

Proslava 75. obljetnice Kluba održana je u hotelu The Inn u New Hyde Parku svečanom večerom i plesom, a nazočili su joj brojni Dubašljani, Krčani i ostali gosti. U ime Generalnog konzulata Republike Hrvatske u New Yorku, na proslavi je bila Danijela Pavićevac Krajač, a Hrvatsku maticu iseljenika – Po-družnicu Rijeka, predstavljao je Dejan Miculinić. Tijekom pro-grama uvodno se obratio predsjednik Kluba Petar Tehomilić, a pozdravnim govorima načelnik Općine Malinska-Dubašnica Robert Anton Kraljić i dr. sc. Tomislav Galović dok je blagoslov večere izrekao dubašljanski plovan vlč. Marin Dašek. U glazbe-nom je programu nastupila grupa Dalmati, a cijelu su proslavu uveličali naši sopci – braća Milčetići, Nikola i Anton. S njima su bili i roditelji Vesna i Damir.

Brojna druženjaDruženje i obilježavanje ove visoke obljetnice nastavljeno

je i sutradan svečanom misom u Hrvatskoj katoličkoj misiji Bl. Ivana Merza u Astoriji gdje pastoralno djeluje naš Krčanin vlč. Vedran Kirinčić te objedom u istarskom klubu Rudar (Social Club AKA United Miners Soccer Club). Tu je za naše iseljenike Tomislav Galović održao nekoliko predavanja iz povijesti Du-bašnice koja su bila jako lijepo prihvaćena i vrlo emotivno od-slušana. No, tomu nije bilo kraja pa smo druženje nastavili i u srijedu, 11. studenog, u istarskom restoranu Ponticello na Bro-adwayu koji je u vlasništvu naših ljudi Josipa Pepija Honovića i Bogomira Luigija Kučića.

Tijekom boravka u New Yorku obišli smo brojne zname-nitosti, ustanove, muzeje, susreli se s mnogim našim ljudima od kojih neki nisu bili u domovini već desetljećima. Spomenimo da nas je vrlo lijepo primila u hrvatskom Generalnom konzula-tu generalna konzulica Spomenka Cek, a susret s predsjedni-kom The Croatian Academy of America (Hrvatska akademija Amerike) Johnom P. Kraljicem bio je iznimno srdačan.

Našim iseljenim Dubašljanima, našim Merikanima, još jednom čestitamo na ovoj visokoj obljetnici i želimo puno uspjeha u daljnjem radu i djelovanju te zahvaljujemo na izni-mnom gostoprimstvu.

Tomislav GALOVIĆ ■

„Pametnim politikama za pametne otoke”Politikom pametnog i održivog razvoja, život na otocima

može se učiniti kudikamo ljepšim i lakšim. Odgovori na pitanje „Kako?” razmatrani su na konferenciji „Pametnim

politikama za pametne otoke”, 6. studenog u hotelu Malin. Konferenciju su organizirali Udruženje europskih otočnih ko-mora INSULEUR i Europski ekonomski i socijalni odbor, dok je domaćin u Malinskoj bila Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Rijeka.

Konferenciju su otvorili predstavnici Županijske komore Rijeka, predsjednik INSULEUR-a, a u ime Općine Malinska-Dubašnica, u odsutnosti načelnika Roberta Antona Kraljića, prisutnima se obratio direktor TZO Malinska-Dubašnica Ne-diljko Vučetić zaželjevši im, među ostalim, dobrodošlicu i ugo-dan boravak u Malinskoj te uspješan rad na konferenciji.

INSULEUR je neprofitno udruženje koje promiče eko-nomski i socijalni razvoj otoka Europske unije kako bi se utvr-dio interes otočnog gospodarstva. Osnovano je u Grčkoj, a pri-družile su se i ostale otočne zemlje EU pa je ulaskom Hrvatske u EU Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Ri-jeka, postala punopravni član, a njezin predsjednik Vidoje Vujić jedan od potpredsjednika INSULEUR-a.

Cilj konferencije ”Pametnim politikama za pametne oto-ke”  bio je okupiti tvorce politika i glavne sudionike uključene u razvoj i provedbu politika za „pametne otoke” te im omogućiti rasprave o projektima i dobrim praksama. Teme konferencije bile su podijeljene u dva panela, a zabilježeno je sudjelovanje 120 predstavnika više institucija i tvrtki: hrvatskih ministarsta-va, lokalnih i regionalnih vlasti s cijele hrvatske obale Jadrana, institucija koje pružaju potporu poduzetničkim inicijativama i poduzetnika zainteresiranih za uključivanje u različite projekte.

Teme koje su pokrenute na konferenciji odnose se na izni-mno široko područje problematika vezanih uz sektorske politi-ke i njihov utjecaj na socioekonomski razvoj otoka. Bilo je riječi o području energetike, transportu, digitalnoj agendi i pametnim specijalizacijama te posebno o povećanju konkurentnosti na otocima putem poticajnih poreznih mjera, i drugim.

Događanje su, organizacijski i financijski potpomogli Opći-na Malinska-Dubašnica i Turistička zajednica općine Malinska-Dubašnica te profesionalno i susretljivo osoblje hotela Malin. Si-nergija pozitivnog pristupa organizaciji i iskrenoga domaćinskog odnosa prema gostima, rezultirala je pozitivnim komentarima sudionika i neskrivenim zadovoljstvom stranih gostiju od kojih je većini u Malinskoj bio prvi susret s Hrvatskom, čime se pomoglo u kvalitetnom predstavljanju našega kraja.

Sanda FILIPOVIĆ (HGK Rijeka) i Nediljko VUČETIĆ ■

NAŠI ZVONI ■ 14

KULTURA

Čuvarice tradicijske kulture našega podnebljaMantinjadom je započelo predstavljanje dviju vrijednih

knjiga potkraj mjeseca studenoga u hotelu Malin: Sta-roslavenska misa Dubašnica, autora Ivana Pavačića Jeca-

lićeva i Knjiga posinovljenja, novicijata i zavjetovanja franjevaca trećoredaca glagoljaša otoka Krka (1717. – 1914.), autora dr. sc. Iva-na Botice, dr. sc.Vinka Kovačića i vlč. Kristijana Kuhara.

Uoči zadnjih Dubašljanskih kolejana 2014./2015. godine rodila se ideja da se zabilježi stara glagoljaška misa koja se u Dubašnici od pamtivijeka kanta po pamćenju, konkretno da se notno zapiše i tako ostane za ovaj i naraštaje koji će doći. Na poticaj Odbora Dubašljanskih kolejana, posebice njihova pred-sjednika Iva Šabalje, Ivan Pavačić Jecalićev se s veseljem prihva-tio velikog posla. Ostvarujući taj zahtjevni zadatak, Pavačić je preslušao snimku te mise iz 1962. godine (kada je magnetofon-ski snimljena zahvaljujući mons. Nikoli Radiću), potom CD iz 2001. godine na kojem je snimljena misa u povodu posvećenja kapele sv. Nikole u Malinskoj, te neke nepromjenjive dijelove mise koji nisu bili snimljeni, po kantu Dinka Barbiša.

Na predstavljanju je načelnik Robert Kraljić naglasio kako je jako važno njegovati tradiciju i kulturu. Kao domaćin zaželio je svima ugodan boravak u Malinskoj te se osvrnuo na brojne projekte u kulturi koji su još u programu Općine. Njegova se poruka temeljila na vrijednosti i važnosti čuvanja tradicijske kulture čemu pridonose i ove dvije knjige.

Predsjednik Udruge Dubašljanski kolejani Ive Šabalja na-glasio je da je rad Ivana Pavačića važan radu Nedjeljka Karabai-ća i Ivana Matetića Ronjgova te ga je nazvao njihovim nasljed-nikom.

Večer ČA-poezije u Bogovskom tošu

U hotelu Malin predstavljene dvije knjige Na skupu je govorio urednik izdanja Anton Bozanić. Još jednom je ponovio riječi koje je zapisao u uvodniku knjige …ovim notnim zapisom Staroslavenske mise u Dubašnici, uložio je vrsni poznavatelj krčkoga domaćeg pjevanja, glazbeni pedagog i melograf, Ivan Pavačić Jecalićev mnogo ljubavi i napora. Trebalo je puno strpljenja oko snimanja, slušanja, bilježenja, te iznova preslu-šavanja tonskih zapisa i usuglašavanja različitih interpretacija, ali je izveden hvalevrijedan posao. Autor, urednici i nakladnik žele ovom edicijom posvjedočiti starodrevnu liturgijsku glagoljašku ba-štinu Dubašnice, na stanovit je način sačuvati i preporučiti budu-ćim naraštajima, a široj javnosti ponuditi kao svjedočanstvo vjere i kulture...

Recenzentice Marija Riman i Anica Nazor nisu mogle, zbog vremenskih neprilika, biti na predstavljanju pa su njihovi radovi pročitani. Isto je tako pročitan i proslov vlč. Nikole Radi-ća. Prisutnima se obratio i autor. Otkrio nam je ponešto o tijeku i načinu obnavljanja ove stare dubašljanske mise i na kraju zahva-lio svima koji su pomogli da ova knjiga ugleda svjetlo dana.

U predstavljanju su sudjelovali sopci, braća Milčetić s pje-smom Pjevajmo braćo kršćani. Svoj doprinos dao je i zbor Ma-linska-Dubašnica, s pristupnom notom u misnome slavlju Sidoše knezi, s prvim nepromjenjivim stavkom ordinarija staroslaven-ske mise Gospodi pomiluj i četvrtim nepromjenjivim stavkom misnog ordinarija Svet.

Potom je predstavljena Knjiga posinovljenja, novicijata i za-vjetovanja trećoredaca glagoljaša otoka Krka (1717. – 1914.). O nje-zinu nastanku i vrijednosti govorili su autori vlč. Kristijan Kuhar i Ivan Botica iz Staroslavenskog instituta koji je okupljene upoznao s dubašljanskim fratrima glagoljašima o kojima je riječ u knjizi. Treći autor, s Odsjeka za talijanistiku Filozofskog fakulteta u Za-grebu Vinko Kovačić, upoznao je prisutne s talijanskim spisima i zabilješkama u crkvenim knjigama fratara trećoredaca. Dr. sc. To-mislav Galović, iznio je crtice iz znanstvene karijere autora.

Predstavljanje ovih dviju knjiga završilo je prekrasnom za-vršnom pjesmom u misnome slavlju Budi hvajen.

Autori su uručili primjerke knjiga predstavniku Krčke bi-skupije, načelniku Općine, Dubašljanskim kolejanima i Osnov-noj školi.

Ivana MIŠKOVIĆ ■

U Bogovićima, točnije u Bogovskom tošu obitelji Ivice Bogovića, održana je prva večer čakavske poezije u or-ganizaciji multimedijalne Udruge Krčka beseda, po-

znate širem puku kao nakladnik nezavisnoga krčkog portala www.otok-krk.org i organizator izbora za Osobu godine otoka Krka.

Ovo neće biti jedini događaj koji će ljubiteljima poezije ponuditi Krčka beseda ove zime. Večer ČA-poezije Udruge Krčka beseda samo je prvi događaj u sklopu događanja koja se održavaju duž i širom cijelog otoka Krka pod pjesničkim nazivom Utoplimo krčku zimu. Završna priredba održat će se na prvi dan proljeća, koji je ujedno i Svjetski dan pjesništva – 21. ožujka 2016. godine. Plan manifestacije Utoplimo krčku zimu je, kao što joj samo ime otkriva, „utopliti” zimsko vrije-me stihovima, a cilj je popularizirati i približiti pjesništvo sta-novnicima otoka Krka.

■ Načelnik Robert Kraljić pozdravio je prisutne i autore Ivana Pavačića, Kristijana Kuhara, Vinka Kovačića i Ivana Boticu (Snimio Ivica BRUSIĆ BRUJO)

NAŠI ZVONI ■ 15

KULTURA

Večer ČA-poezije u Bogovskom tošu

O otoku Krku, Dubašnici i pojedincima poniklim iz ovoga krajaZdravko Zima, rođen 1948. u Malinskoj, a živi u Zagrebu,

poznat je kao književni kritičar, esejist i dugogodišnji komentator riječkoga Novog lista. Poslije petnaest sa-

mostalnih knjiga, 6. studenog predstavljena je u Zagrebu njego-va najnovija knjiga Dnevnik jednog skribomana koju je objavio zagrebački nakladnik Profil. Posebnost njegove nove knjige ogleda se u činjenici da je dnevnička promatranja o samo jednoj kalendarskoj godini (2014.) razlagao na više od 600 stranica. Od drugih izdanja istog ili sličnog žanra, Zimin dnevnik razli-kuje se odsutnošću želje za bilo kakvim senzacijama, osim onih koje podrazumijeva sâm čin pisanja. S obzirom na prirodu nove knjige, lako je pretpostaviti da Zima svjedoči o sebi, svojim pri-jateljima, profesionalnim kolegama te književnim i inim uzori-ma, među kojim posebno mjesto imaju Matoš, Krleža, Kocbek, Danijel Dragojević, Danilo Kiš, Gustav Mahler, P. P. Pasolini, Thomas Bernhard, i drugi.

Za čitatelje lista Naši zvoni možda su najzanimljiviji dije-lovi u kojima piše o otoku Krku, Dubašnici i pojedincima poni-klim iz ovoga kraja. U osmom poglavlju navodi poimence sva mjesta iz unutrašnjosti otoka koja još čuvaju svoju autentičnost i nisu platila ceh turističkoj konjunkturi. Posebnu pozornost na

Nova knjiga Zdravka Zime

■ Snimio Denis LOVROVIĆ

stranicama Dnevnika dobio je Zimin bratučed, akademski kipar Tomislav Kauzlarić, također rođeni Malinskar, zatim Oton Gli-ha, tim više što je 2014. godine obilježena stota obljetnica nje-gova rođenja, zagrebački nadbiskup i kardinal Josip Bozanić, dramski pisac Ivan Vidić (ljeta provodi u Milčetićima), piščev prijatelj, stomatolog Anton Žgombić, i drugi.

J. Ž. ■

S tom željom organizirana je, uz veliku pomoć Biserke Bogović i Ivice Bogovića – vlasnika Bogovskog toša, 21. stude-noga, tematska večer na čakavskom narječju u kojoj se svatko od pjesnika predstavio sa svojih pet pjesama. Stihove su čitali Mira Debelić Anić (Vrbnik), Marija Trinajstić Božić (Vrbnik), Biserka Fućak (Grobnik), Korina Juretić (Grobnik), Marica Stašić Milić (Vrbnik), Jelka Petršorić (Malinska) i Luka Skorić (Opatija). Dosta loše vrijeme spriječilo je veći odaziv ljudi, ali unatoč tome večer je bila uspješna. Program je vodio krčki hu-morist Ivan Dermiček.

Na početku se okupljenima obratio predsjednik Udruge Krčka beseda Milovan Kirinčić, a voditelj programa zamolio je minutu šutnje za nedavno preminuloga krčkoga pjesnič-kog barda Nikolu Kraljića iz Omišlja.

Pjesnici čakavskog narječja koji su, uzgred rečeno, različi-tih naraštaja i koji su svoje stihove kovali u različitim dijalekti-ma i stilovima, od tradicionalnih do modernijih oblika, poka-zali su da naše lipo Ča suvereno odjekuje i na pjesnički način.

I. D. ■ ■ Snimio Milovan KIRINČIĆ

NAŠI ZVONI ■ 16

KRAJOBRAZ

(Horti)kulturna događanja u MiholjicamaP&B Hortikultura je u vlasništvu supružnika Blaženke Vr-

goč i dr. sc. Petra Vrgoča, a djeluje od 2004. godine u Mi-holjicama, preko puta groblja u Sv. Vidu. U rasadniku je

smještena i bonsai zbirka postavljena kao stalna izložba od 2013. godine.

Profesor Laurent Renault i 32 studenta iz gradske škole za uređivanje parkova iz Pariza, 23. rujna posjetili su rasadnik i bonsai zbirku u Miholjicama. Francuski gosti na ekskurziji u Hrvatskoj bili su u Dubrovniku, nacionalnim parkovima Plitvi-ce i Sjeverni Velebit, te u rasadniku u Miholjicama.

Škola u Parizu smještena je uz školski arboretum École du Breuil, u južnom kutu najvećega pariškoga javnog parka, Bois de Vincennes. Zbirku biljaka na površini od oko 250 tisuća m2 osnovao je 1867. Baron Haussmann uz gradsku školu za uređi-vanje parkova. Naziv Arboretum Du Breuil zbirka je dobila po profesoru Alphonse Du Breuilu koji je u školi predavao arbori-kulturu od 1867. do 1887. godine. Danas arboretum sadrži dr-veće iz 112 rodova predstavljeni s 485 vrsta i 400 sorata. Arbo-retum sadrži i zbirku ukrasnog grmlja s oko 1000 različitih vrsta. Od posebnog je interesa zbirka starih sorti jabuka i kruša-ka, oko 400 različitih, kao i zbirka jorgovana s oko 300 sorti. Arboretum danas pripada javnim parkovima Pariza kojim gos-podari uprava zelenim površinama (Direction des Espaces Verts et de l ’Environnement, Paris).

Profesora Renaulta i studente zanimala je infrastruktura rasadnika, način rada, razmišljanja o tržištu ukrasnih biljaka te

■ Zajednička fotografija ispred rasadnika P&B Hortikultura: profesor Laurent Renault (u drugom redu s bradom i naočalama, u crnoj majici), supružnici Vrgoč, Petar (u bijeloj majici čuči), Blaženka (stoji iza). Ispred, primjerci borova Pinus halepensis Lucia i Pinus nigra Lara u vrećicama spremni za put u Pariz.

o načinu proizvodnje i uzgoja ukrasnih biljaka u Miholjicama. Tom je prigodom Renault iz rasadnika P&B Hortikultura od-nio po jedan primjerak od sorti Pinus halepensis Lucia i Pinus nigra Lara koji će se, nadamo se, sretno družiti s ostalim biljka-ma u arboretumu École du Breuil. Sorte sredozemnih borova Pi-nus halepensis Lucia i Pinus nigra Lara stvoreni su u rasadniku P&B Hortikultura u Miholjicama, predstavljaju posebnost mi-holjičkog rasadnika i bonsai zbirke.

Susret s Francuzima bio je posebno zanimljiv zbog mo-gućnosti suradnje, utjecaja, razmjena, učenja i ponovnog sreta-nja u Miholjicama i u Parizu.

dr. sc. Petar VRGOČ ■

NAŠI ZVONI ■ 17

KRAJOBRAZ

■ Članovi Udruge Termen posadili su 122 sadnice na Rajskoj cesti.

Veći odaziv za sadnju nego za marenduU nedjelju, 29. studenog, održana je ekološko-radna akcija

sadnje stabala na Rajskoj cesti. Posađeno je ukupno 122 sadnice, od čega 57 sadnica alepskog bora, 20 sadnica

crnog bora, 15 sadnica libanonskog cedra i 30 sadnica običnog čempresa. Akcija je rezultat zajedničkog sudjelovanja i anga-žmana Općine Malinska-Dubašnica, Komunalnog društva Dubašnica, P&B Hortikulture, Komunalnog društva Ponikve eko otok Krk i Udruge Termen. Sadnice i iskop rupa za sadnju financirala je Općina Malinska-Dubašnica, Ponikve eko otok Krk darovali su 7 m³ kvalitetnog komposta, pripremne radove za sadnju odradili su djelatnici Komunalnog društva Dubašni-ca, a sadnju članovi novoosnovane Udruge Termen.

Nakon sadnje koja je prošla vrlo uspješno zbog entuzijaz-ma i marljivosti sudionika, prekrasnog vremena i ljepote Rajske ceste, Općina je sve sudionike počastila zasluženom i vrlo kvali-tetnom marendom u restoranu Bracera, gdje su ih primili i po-zdravili načelnik Općine i direktor Komunalnog poduzeća Du-bašnica. Zanimljivo je istaknuti da se više članova Udruge odazvalo radnoj akciji nego marendi nakon nje, što je svakako neobično i puno svjedoči o ciljevima i marljivosti članova.

Ove se godine širom Hrvatske obilježava 250 godina orga-niziranog šumarstva. Iako se organiziranom šumarstvu na otoku Krku u trag može ući znatno ranije, ova je akcija i naš zajednički doprinos velikom jubileju. Nadamo se da će zajednički trud svih sudionika prepoznati, ne samo korisnici Rajske ceste, nego svi građani Općine i njezini posjetitelji, te da će čuvati novoposađena stabla i pružiti im šansu da narastu do svojih punih dimenzija. Zajedno omogućimo da u njihovom hladu i ljepoti uživaju i naši unuci i njihovi gosti, kao što mi uživamo u plodovima rada naših djedova. Ujedno se nadamo da će ovakve akcije postati tradicio-nalne te da će se u njih uključivati sve veći broj naših stanovnika.

Toni KRALJIĆ ■

Novo ruho Rajske ceste

Trajno i svakodnevno poljepšanje mjesta

Pri kraju je prva godina u kojoj su održavanje parkovnih površina na prostoru Općine Malinska-Dubašnica odra-dili djelatnici Komunalnog društva Dubašnica. Bogatiji

za jednoga novog člana, djelatnici Radne jedinice Hortikultura nastavili su aktivan i predan posao na poljepšanju mjesta zapo-čet u proljeće 2014. godine. Rezultati redovitog uređivanja po-stojećih parkovnih površina sve su vidljiviji i sve je širi prostor nanovo oplemenjenih i novoformiranih parkovnih površina. Kraj godine obilježilo je uređivanje površina u selu Vantačići od mandraća do rtića gdje je navezeno pet kubičnih metara kvali-tetnog komposta i posađeno 470 biljaka, te sadnja stabala na Rajskoj cesti, gdje je orezivanjem i uređivanjem postojećih sta-bala i započela ova radna godina. Uz poslove redovitog održa-vanja zelenih površina, kojih je na području Općine jako mno-go, ove je godine ukupno posađeno novih 240 komada listo-padnih i zimzelenih grmova, 820 komada sredozemnog grmlja i manjih trajnica te 2100 komada ljetnica i jednogodišnjih bilja-ka. Orezano, oblikovano, uklonjeno ili uređeno je više od 850 stabala i na parkovne površine je navezeno novih tridesetak ku-bičnih metara komposta.

Nažalost, jako veliki broj novoposađenih biljaka nije doče-kao jesen ili neće dočekati iduće ljeto na posađenom mjestu zbog oštećivanja i vandalizma, a najviše ipak zbog krađe. U vrijeme pi-sanja ovog članka već je otuđen određeni broj biljaka posađenih u Vantačićima; u vrijeme objavljivanja taj broj će biti i veći, a sudeći po dosadašnjim iskustvima iduću turističku sezonu dočekat će možda polovica posađenih biljaka. To uvelike usporava, posku-pljuje i umanjuje rezultate i vidljivost našeg rada.

Pozitivnom trendu uređivanja zelenih površina u Dubašni-ci svakako treba zahvaliti vodstvu Općine Malinska-Dubašnica na dodatnim ulaganjima i širenjem zelenih površina, ali i sta-novnicima Općine koji su prepoznali i cijene trud i viziju vod-stva i djelatnika komunalnog poduzeća te čuvaju i uživaju re-zultate našega rada. Svakako treba spomenuti i radne akcije u kojima su sudjelovali naši sumještani u sadnji ljetnica na novoj rivi i spomen-parku u travnju. Taj su posao odradila djeca i odrasli iz Vrtića i Osnovne škole u Bogovićima.

Perivojna tradicija Općine seže u daleku povijest, stara je već više od stotinu godina i razvijala se uz bok našem turizmu. Posjedujemo zaista vrijedne krajobrazne objekte kao što su Raj-ska cesta i velik broj uređenih i održavanih parkova, pogotovo u užem središtu mjesta. Ta tradicija ne smije se prekinuti i na svi-ma nama je da ju i dalje gradimo i čuvamo na korist i uživanje, ne samo našim gostima, nego prvenstveno nama samima. Pu-tem zajedničkih radnih akcija i čuvanjem naših parkova, ne samo da oplemenjujemo našu sredinu, nego i ugrađujemo dio sebe u ljepote krajobraza koji nas okružuje.

Toni KRALJIĆ ■

Održavanje parkovnih površina

NAŠI ZVONI ■ 18

VIJESTI

Organiziranim druženjem aktivirati mladeNakon mnogo mjeseci razgovora, priprema i planiranja,

napokon je 14. listopada održana osnivačka sjednica Udruge Termen. Na sjednici je donesen Statut, izabra-

na radna tijela i započeo proces formalnog osnutka Udruge. Do odluke da započnemo s okupljanjem istomišljenika i

osnujemo udrugu dolazili smo postupno u dužem razdoblju. Temeljni je pokretač bila spoznaja da je Dubašnica puna mladih, kreativnih, sposobnih i vrijednih ljudi koji se do sada nisu imali prilike kvalitetnije povezati, iskazati i dokazati svoje sposobnosti, kvalitetnije iskoristiti svoje slobodno vrije-me, niti zadovoljiti potrebu za „zdravom” zabavom. Među-sobno se možda čak ni ne poznajemo. Stoga se često spomi-njala potreba za udruživanjem i organiziranjem, ali, nažalost, uvijek je na tome i ostajalo. Ljeta su brzo prolazila u „sezon-skom kaosu”, a zime u postsezonskoj depresiji, tako znakovi-toj za turistička mjesta na našim otocima.

Iznenađujuća složnostMnogi su naši članovi studirali, radili, družili se s ra-

znim ljudima u gradovima, mjestima u okolici i šire, bili ak-

Posjet vrsnom novigradskom maslinaruUdruga Drobnica

Prije nego je započela berba u maslinicima naše Općine, maslinari su iskoristili jesenski dan i uputili se u posjet za-darskom kolegi maslinaru. Jer, kako drugačije nego družeći

se, najbolje se prenosi znanje stečeno u maslinarstvu. Tako je 10.

tivni članovi i prijatelji raznih udruga, te stjecali različita isku-stva. Zato nije postojao razlog da se nešto slično ne ostvari i u našoj Općini. Nakon prvih koraka za osnutak Udruge, brzina kojom se entuzijazam i zanimanje za Udrugu proširilo među mladima, cijeli niz kvalitetnih prijedloga, ideja, planova, mo-gućnosti vezanih za djelatnosti Udruge, dokazali su nam da već dugo postoji zaista velika potreba i želja mladih za aktiviranjem. Vijest se proširila i do naših „starijih prijatelja”; kada su nas i oni podržali, više se nismo mogli zaustaviti.

Iznenađujuća je bila složnost koju su članovi pokazali u svim važnijim pitanjima i prigodom donošenja Statuta. Složili smo se da temeljni cilj Udruge mora biti aktiviranje mladih na svim društvenim razinama, od kulture i sporta do ekologije; organizirat ćemo druženja, radne akcije, radionice, tečajeve, priredbe, koncerte, sve s ciljem da se podigne kvaliteta života u Dubašnici. Naša Udruga morala bi biti pokretač i poligon za ostvarivanje raznih ideja, ambicija i ciljeva kojih smo prepuni i zaista vrijede. Uz to, Udruga bi morala bi biti strogo apolitič-na.

Živimo u prekrasnoj bogatoj Općini, na idealnom ze-mljopisnom položaju, svega 30 minuta autom do Rijeke i 120 minuta autom do Zagreba. Živimo okruženi prekrasnim i bo-gatim šumama, morem; Gorski kotar nam je na dlanu, imamo mogućnosti baviti se bilo čime. Svi smo toga svjesni i zaista volimo ovaj kraj. Mogućnosti koje nam pruža želimo što bolje i kvalitetnije iskoristiti i našim djelovanjem obogatiti ga i sa-čuvati. Čini nam se da do sada mladi nisu bili previše aktivni, ni uključeni u život zajednice. Težimo to promijeniti i koriste-ći se krilaticom – na mladima svijet ostaje, radeći u našu korist, istodobno raditi i korist za mjesto u kojem živimo, ukratko, za sve nas.

Osnovana Udruga Termen

■ Članovi Drobnice u masliniku Ivice Vlatkovića

listopada 30 članova maslinarske Udruge Drobnica iz naše Opći-ne, prema godišnjem planu, krenulo u posjet vrsnom maslinaru Ivici Vlatkoviću iz Novigrada dalmatinskog, koji nas je dočekao u Novigradu i svi zajedno smo se uputili u obilazak njegovih masli-

NAŠI ZVONI ■ 19

VIJESTI

nika. Vlasnik je dva hektara maslinika, odnosno 450 stabala ma-slina raspoređenih na tri lokacije. Međutim, udaljenost od sva tri je stotinjak metara, što svakako olakšava održavanje maslina, a i berbu. Jer, znamo da rascjepkanost poljoprivrednog zemljišta je-dan je od većih problema naših otoka i priobalja. Upoznao nas je sa svojim sustavom navodnjavanja, točnije rečeno sustavom za orošavanje maslina. Sustav je takav da svaka maslina u sredini krošnje ima jedan raspršivač koji pokriva krošnju jednog stabla. Sve je to povezano cijevima, a vodu crpi iz dvije podzemne bušo-tine. Prethodno se voda skladišti u 12 velikih spremnika kako bi se temperatura izjednačila s temperaturom zraka. Podzemna voda je puno hladnija od zraka pa bi stablo moglo doživjeti šok ako bi se izravno orošavalo iz bušotine.

Razvidno je da Ivica Vlatković posjeduje zavidno znanje o maslinarstvu i svim agrotehničkim mjerama pa smo tijekom za-jedničkog druženja izmijenili puno korisnih informacija. To je njegovo znanje mnogostruko nagrađivano zlatnim plaketama za ekstradjevičansko maslinovo ulje.

Istodobno je maslinarstvo spojio s turizmom što je i nama dobar primjer kako bismo i mi morali poboljšati turističku po-nudu. U masliniku ima veliku kušaonicu maslinovog ulja u koju može primiti veći broj posjetitelja. Izložena su sva priznanja koje je primio za svoja maslinova ulja. Domaćin nas je tu poča-stio s maslinovim uljem, domaćim sirom i domaćim vinom. To je bio samo uvod za objed na koji nas je domaćin odveo u nje-gov Novigrad i počastio s lokalnim specijalitetima.

Branko JUD ■

Poput ciklamaIme termen (ciklama) odabrali smo jer je ciklama možda

najčešći i najreprezentativniji cvijet naših šuma. Kad u prolje-će procvatu, oboje u ljubičasto velike dubašljanske površine, a njihov snažan i opojan miris osjeti se daleko; stvara se učinak koji ni jedan drugi cvijet ni biljka, ne mogu nadmašiti. Cikla-me pozivaju na buđenje i najavljuju ljeto. Naša Udruga Ter-men želi stvoriti upravo takav učinak.

Ciljane skupine Udruge su djeca od 14 do 18 godina, ali i oni od 18 nadalje, držeći se poznatih riječi … da je čovjek mlad sve dok se osjeća mlad. Ovom prigodom pozivamo što više mladih da se aktivno uključe u naš rad, na obostranu ko-rist i zadovoljstvo. Udruga će zaživjeti na pravi način samo ako nam se priključi što šire i različitije članstvo.

Na osnivačkoj skupštini za tajnicu je izabrana Martina Kalauz, za predsjednika Toni Kraljić, a za dopredsjednika Daniel Manzoni.

Prva je organizirana akcija naše Udruge održana 29. stu-denog, kada smo sadili stabla na Rajskoj cesti, prošla vrlo uspješno i dokazali smo se kao dobra ekipa.

Upućujemo i poziv svim stanovnicima da nam se pri-druže, da nas podupru u svim našim akcijama i manifestaci-jama te i na taj način obogate Općinu i svoju svakodnevnicu. Svi oblici kreativnosti i ideja, više su nego dobrodošli.

Za iduću godinu pripremamo brojne kvalitetne manife-stacije; ako nastavimo u „ovoj brzini”, sigurno ćemo ih ostva-riti. Nastojat ćemo svojim aktivnostima „popuniti rupe” u kulturnom, društvenom i ostalim oblicima života „mladih” i „starih” naše Općine. Nastojat ćemo na dobrobit sviju nas ob-noviti identitet naše Općine, povezati pučane i pritom se do-bro zabaviti. Toni KRALJIĆ ■

2015.prosinac

do 24. prosinca Dani bakalara u hotelu Malin – gastro manifestacija (bakalar će se pripremati na više od dvadeset načina uz prigodne glazbene programe)26. prosinca Stipanja – nakon mise u župnoj crkvi sv. Apolinara i pjevane mise na staroslavenskom jeziku, tanac u školskoj sportskoj dvorani u Bogovićima kao podsjetnik na Dubašljanske kolejane30. prosinca Božićno-novogodišnji koncert u župnoj crkvi sv. ApolinaraIgor Vlajnić (tenor), Jurica Goja (bariton), Alida Mirković (violina), Nataliya Marycheva (klavir), pjevački zbor Dubašnica uz vodstvo Ivana Šabalje31. prosinca Doček Nove godine u hotelu Malin uz tamburaški sastav Boduli te Maura Staraja & la’banda Band2016.siječanj

23. siječnja 1. maškarana subota i karnevalske igre u maškaranom šatoru – Nastupaju Mauro Staraj & la’banda Band te Replay band24. siječnja Dječja reduta uz animaciju i Replay band29. siječnja Samostan sv. Marije Magdalene u Portu Noć muzeja 2016. 30. siječnja 2. maškarana subota u maškaranom šatoru – Nastupaju Night Express Band te Replay band31. siječnja Dječja reduta uz animaciju i Replay bandveljača

6. veljače 3. maškarana subota u maškaranom šatoru – Nastupa Replay band9. veljače Mesopusni torak – Nastupa band L’amour

Nediljko VUČETIĆ ■

Najava događanja (prosinac 2015. – veljača 2016.)

NAŠI ZVONI ■ 20

VIJESTI

Tri dana u susjednoj Bosni i Hercegovini

■ Članovi Udruge veterana Domovinskog rata – Podružnice Malinska-Dubašnica, s članovima obitelji snimljeni ispod Starog mosta u Mostaru

Udruga veterana Domovinskog rata – Podružnica Malin-ska-Dubašnica, svake godine u svojem planu rada ima i organizaciju obilaska odredišta obuhvaćena Domovin-

skim ratom. Ove smo godine krenuli izvan granica Lijepe Naše, te posjetili mjesta u Bosni i Hercegovini, počevši od Jajca, Sara-jeva, Mostara, te zaključno s Imotskim i Gospićem, okončali trodnevni obilazak.

Krenulo se 13. studenog u ranim jutarnjim satima iz Ma-linske. Prva postaja bila je u Otočcu i pritom smo obnovili sje-ćanja na dane provedene na ovom području.

Potom nas je put odveo u okolicu Bihaća, gdje je bio orga-niziran doručak, bolje rečeno objed jer smo kasnili sat i pol zbog gužve na graničnom prijelazu. Uz obilje delicija koje su nam domaćini pripremili, okrijepljeni nastavljamo put prema Jajcu. Dočekuje nas vodič koji nas je upoznao sa znamenitosti-ma i promjenama u ovom gradiću u njegovoj bogatoj povijesti.

Put nastavljamo u pravcu Sarajeva, gdje smo pristigli u ve-černjim satima. Večerali smo u starom dijelu Sarajeva, na Ba-ščaršiji u poznatom restoranu Morića han, počašćeni izvornim specijalitetima ovoga kraja. Nakon večere, malo umorni od puta, odsjeli smo u hotelu Saray.

Drugi dan posjetili smo stari dio grada i s vodičem obišli Baščaršiju. Tijekom razgledavanja grada posjetili smo vjerske objekte, džamiju, katoličku i pravoslavnu crkvu te sinagogu. Nakon „službenog” dijela, kakav bi to bio posjet Baščaršiji, a da nismo popili „pravu” tursku kavu i pojeli prave ćevape u ćevabd-žinici Petica-Ferhatović. U poslijepodnevnim satima krenuli smo put Mostara u koji smo stigli u večernjim satima te, nakon što smo se smjestili, uživali u tradicionalnoj bosanskoj večeri podno Starog mosta. Ujutro zadnjeg dana u pratnji vodiča, razgledali smo stari dio mostarskog mosta i svjedočili skoku mladog Mo-starca. Nakon toga, razgledali smo novosagrađenu katoličku ka-tedralu sv. Petra i Pavla koju je JNA u potpunosti uništio tijekom Domovinskog rata. Današnja crkva svojim dimenzijama i izgle-dom prevladava gradom Mostarom.

Završivši posjet Mostaru, nastavili smo u smjeru Imotsko-ga i tamo razgledali Modro jezero i Crveno jezero.

Nakon trodnevnog obilaska susjedne nam Bosne i Herce-govine, krenuli smo prema našemu otoku i pritom u Smiljanu kod Gospića već tradicionalno uživali u bogatoj ličkoj večeri uz ugodne zvukove glazbe.

U Malinsku smo došli u kasnim večernjim satima puni emocija i zadovoljni viđenim.

D. K. ■

Istra je uvijek zanimljivaŠportsko-rekreativna udruga Lastavica Malinska i ove je

godine organizirala jesenski izlet za sve svoje članove. U subotu, 17. listopada, u jutarnjim satima 30-ak članova

krenulo je put Istre. Susjedna Istra, već je nekoliko zadnjih go-dina odredište naših izleta i svake se godine vratimo puni doj-mova. Glavno odredište bio je grad Pula, ali posjetili smo i ma-nja, vrlo slikovita mjesta: Peroj, Rabac, Labin, Barban, Boljun. U povratku kući, nedjeljno smo predvečerje rezervirali za uvijek ugodnu šetnju Opatijom.

Ivan ŠAMANIĆ ■

Izlet veterana Domovinskog rata

Foto-vijest

NAŠI ZVONI ■ 21

Dubašnica u Miholjskom koluKako smo najavili u prošlom broju Naših zvoni, Folklorno

društvo Kulturno-umjetničke udruge Dubašnica, po-sljednjeg vikenda u rujnu otputovalo je na zasluženi izlet

u Slavoniju. Naime, ove smo godine odlučili prihvatiti poziv naše pobratimljene Općine Lovas, kako bismo uveličali njihov Dan općine, tzv. Miholjske dane Općine Lovas. Spojili smo ugodno s korisnim i otišli na radni izlet.

Stoga smo se već u petak, 25. rujna, u ranim jutarnjim sati-ma uputili prema Slavoniji sa svom potrebnom opremom, u na-šem slučaju, nošnjama i sopelama. U poslijepodnevnim satima stigli smo do Osijeka, razgledali staru gradsku jezgru Tvrđu, pro-šetali osječkim središtem te zavirili u osječku konkatedralu sv. Pe-tra i Pavla. Noćili smo u Vinkovcima, a subotnje jutro rezevirano je bilo za posjet Vukovaru. Naši domaćini iz Lovasa dočekali su nas na Trpinjskoj cesti odakle je krenulo razgledavanje Vukovara. Započeli smo s posjetom Spomen-doma hrvatskih branitelja na Trpinjskoj cesti, zatim smo posjetili vukovarsku bolnicu, prošetali Vukovarom, zaustavili se kod vodotornja te razgledali i pomolili se za sve poginule branitelje i civile na vukovarskom groblju i Ovčari. Nekima od nas bio je to prvi posjet gradu heroju te je pitanja i neshvaćanja bilo mnogo. Djeci je, svakako, teško shvat-ljivo da je prije 25 godina ovdje bjesnio rat, vodile se bitke te da je grad razrušen do temelja. Svatko je od nas posjet gradu Vukovaru i činjenice koje smo čuli od vodiča doživio na svoj način, ali svi smo ponosni i zahvalni za žrtve koje su podnesene kako bismo danas živjeli u slobodnoj Hrvatskoj.

Dirnuti viđenim, uputili smo se prema Lovasu gdje su nas u prostorijama Škole dočekali domaćini. Presvukli smo se u naše narodne nošnje i u mimohodu, praćeni zvukovima sopela braće Nikole Milčetića i Antona Milčetića, uputili prema zgra-di Općine Lovas. Tu smo zajedno s domaćinima i ostalim go-stujućim folklornim društvima zaplesali Miholjsko kolo. Mi Bo-duli plesali smo drmeš uz zvuke tamburica, a Slavonci i Zagorci prebir uz zvuke sopela. Bilo je smijeha, ali osjećalo se zadovolj-stvo i zajedništvo. Svi smo uživali. U njihovom kulturnom domu sve su se folklorne skupine pojedinačno predstavile i iz-mijenile darove s domaćinima. Mi smo započeli nastup s man-

Naučite dubašljanski tanacZa sve ljubitelje dubašljanskog tanca, polke i mažurke,

za one koji znaju i ne znaju prebirat, u školskoj sport-skoj dvorani u Bogovićima, svakog utorka s početkom

u 20:30 sati održavaju se probe. Svi su pozvani i dobrodošli jer dužni smo očuvati kulturno blago koje imamo.

KUU Dubašnica ■

U prijateljskoj Općini Lovas

■ Miholjsko kolo u Lovasu

tinjadom u izvedbi Andrije Kraljića i Marka Faležića kojima je ovo bio prvi izlet s Folklornim društvom kao poticaj za daljnji rad i ustrajnost u sviranju sopela. Nastupili smo svi, i mali i veli-ki, voditelji i vozači, zatancali tanac, prebir, potancu i polku. Dru-ženje se nastavilo u dvorani Škole uz čobanac i tamburaše. Raz-mijenili smo kontakt brojeve s predstavnicima ostalih kulturno-umjetničkih udruga; zadovoljni i ispunjeni osjećajima zadovoljstava i ponosa, uputili se prema Vinkovcima.

Nedjelja je bila dan povratka na naš otok, ali nismo se olako „dali” iz Slavonije te smo jutro rezervirali za posjet Državnoj ergeli u Đakovu i tamošnjim lipicancima. Kakav bi to posjet bio Đakovu, a da se ne uđe i ne pomoli u đakovačkoj katedrali sv. Petra. Nakon zajedničkog objeda, krenuli smo prema Boduliji. Roditeljima koji su nas dočekali na Štaciji priuštili smo nezaboravan dolazak uz gromoglasne zvukove pjesme Gangnam style. Tako smo u veselju i smijehu okončali još jedan izlet uz prijedlog da ovakvi zabavno-radni izleti postanu tradicija. Jer, spoji se ugodno s korisnim, stječu se nova poznanstva i stvaraju temelji za daljnju suradnju.

Doris ŠABALJA ■

■ Mladi članovi KUU Dubašnica u Osijeku

NAŠI ZVONI ■ 22

VIJESTI

Održavati sjećanja na Dubašljanske kolejaneUdruga Dubašljanski kolejani svoje je funkcioniranje i ak-

tivnosti nastavila obavljati i nakon što se održala najveća tradicija našeg kraja, Dubašljanski kolejani 2014./2015.

Posljednja u nizu aktivnosti bila je izrada knjige Starosla-venska misa Dubašnica autora Ivana Pavačića, a u nakladi naše Udruge. O tome je već pisano u ovom broju i stoga ćemo se okrenuti budućnosti i želji da u nadolazećim aktivnostima do-datno ojačamo potrebu stanovnika Općine za očuvanjem i nje-govanjem naših najvrjednijih društvenih vrijednosti. Iako čuva-nje tradicije i osjećaj prema njoj proizlazi iz nas samih, naš je zadatak da kao istinski ljubitelji svojega kraja i domaćih običaja potaknemo, prije svega mlađe, na razmišljanje o važnosti tradi-cije za budućnost opstanka vrijednosti koje obilježavaju neki kraj, poput govora, plesa i pjesme.

Udruga Dubašljanski kolejani želi pridonijeti očuvanju ba-štine dubašljanskoga kraja i ne dopustiti da se idući kolejani održe tek za četvrt stoljeća. Sukladno tome, organizirat ćemo tanac na Stipanju ove godine.

Nakon mise u župnoj crkvi sv. Apolinara, koja će biti pje-vana na staroslavenskom jeziku, družit ćemo se u sportskoj dvo-rani kao podsjetnik na događanja od prije godinu dana, odno-sno Dubašljanske kolejane 2014./2015.

Želja nam je da na misu što više ljudi dođe odjeveno u naše narodne nošnje. To bi trebao postati običaj, a možemo reći i obveza nas samih da na misnim slavljima, poput Uskrsa, Sense, Polinarove i sl, odjenemo stoljetnu ostavštinu naših predaka.

Ovogodišnja Stipanja bi prema našim željama trebala po-stati običaj kojim ćemo se podsjećati na kolejane te neprestano održavati njihov dobri duh među sumještanima. Običaj koji bi postao nešto „normalno” za sve nas, da se na dan Stipanje odje-nemo u nošnje, zatancamo i zakantamo.

Tanac i kanat važni su dijelovi očuvanja tradicije, stoga smo uz redovite probe folklora, organizirali dodatne tečajeve tanca, mažurke i polke na koje su svi pozvani. Isto se planira napraviti i s kantom te vjerujemo kako ćemo uskoro organizira-ti slična okupljanja.

Pozivamo vas, dragi sumještani na Stipanju, na sveto slav-lje, nakon čega ćemo svi zajedno u dvorani zatancat i zakantat. Dođite kako bismo se zajedno prisjetili onoga što je bilo, a sve to radi učvršćivanja temelja naših predaka te očuvanja bogatstva koji posjedujemo. Mi, stanovnici Općine Malinska-Dubašnica, imamo obvezu očuvati naslijeđene običaje i vrijednosti naših predaka jer u naše ime to sigurno nitko neće učiniti.

Udruga Dubašljanski kolejani ■

Domislimo se Stipanje laniKad, bez čuda misleć, rečemo: „Na, leh smo se obr-

nuli i pasalo je leto dan od Stipanje”, onda obič-no to i mislimo. Od dneva kad su kolejani ćapali

Kralja i Kraljicu pasalo je leto dan, a čini se kako da smo ih čera nosili naokolo crikve. Dilje po Mladomu letu smo partili koledvat, otukli smo svu Dubašnicu; od mo-stira u Porat do plovanije u Bogović. Svagdir smo bili lipo prijeti, bogato počašćeni i obdareni, a i vrime nas je, Bogu hvala, poslužilo.

Kad smo obašli sve fameje, u Dubašnicu smo po užanci pirovali, i soplo se je, i kantalo, i tancalo, i diver-tilo... Govorilo se je i pisalo o Kolejani i koledvanju, i tako smo pustili još jedan znamen ki će se za vavik pa-metit u vrime. Za tin je bilo lipih mesopusnih spaši, pak malo korizmenoga mira, za se domislit i posložit sve lipo ča nan se je malo pred tin dogodilo.

Protuleće nas je oživilo kako i svako; vrtal, kampa-nja, blago... i ono je brzo pasalo. Po letu nan je bilo šaje-tanski teplo, a ni dela ni falilo. Pohodilo nas je čuda go-sti, i Dubašnica je požela dobru letinju š njimi.

Čuda nan se je lipih stvari dogodilo u celo leto, i dokle ovo pišemo teče protuzimlje ko će se fanj dugo pametit po lipomu vrimenu. I kad ovako mislimo, kad promišljamo vrime, istešo ni pasalo u magnuće od oka, a mi smo opet sprid Stipanje. Odlučili smo u Naši zvo-ni napisat ovih nikuliko besed i koledvu da ostane zapi-šena u svaku kuću, tako da kad se za ko to leto opet sa-beru kolejani ne bude vršljanja po škafetini govoreć: „Za Boga miloga, kadi je ono zapišeno kako smo kan-tali koledvu...”

I k letu ćemo za Stipanju o ovomu ča god napisat, jušto da ne zabimo.

Anton BOGOVIĆ (Tončić Jurov) ■

Pasalo je leto dan

NAŠI ZVONI ■ 23

VIJESTI

Biciklijada za izdržljive

■ Sudionici biciklijade na vidikovcu kod crkvice sv. Petra iznad Gabonjina

U organizaciji Turističke zajednice općine Malinska-Du-bašnica i Brdsko biciklističkog kluba Otok Krk, održana je 15. studenoga 7. jesenska biciklijada kroz područje op-

ćina Malinska-Dubašnica, Omišalj i Dobrinj, te Grada Krka.Već tradicionalna „biciklijada za izdržljive” privukla je do

sada najveći broj sudionika, njih 90. Znajući kako se radi o za-htjevnoj biciklijadi dužine više od 40 kilometara, spomenuti broj sudionika pokazuje potpunu privrženost biciklista Malin-skoj i otoku Krku.

Najviše zasluga za uspješno održanu biciklijadu imaju čla-novi BBK Otok Krk koji su na kvalitetan i odgovoran način vodili bicikliste šumskim putovima i makadamima.

Pomoć pri organizaciji biciklijade u logistici, opskrbi okrjepa i posluženju objeda za sve sudionike dali su Komu-nalno društvo Dubašnica, Trgovina Krk i konoba Nino, bez čije bi pomoći bilo teško organizirati ovu utrku na potrebnoj razini.

Nediljko VUČETIĆ ■

Do daljnjega je Matični ured u KrkuObavijest

Prigodom dolaska na posao, ujutro 10. studenog, djelatnike Općine Malinska-Dubašnica neugodno su iznenadile posljedice puknuća vodovodne cijevi tijekom noći u sani-

tarnim prostorijama, između prvog i drugog kata. Tada su po-plavljene sanitarije na oba međukata, Matični ured, stubište i hodnik u prizemlju, dok je u prostorijama općinske uprave pro-uzročeno manje probijanje vlage te manja šteta. Zbog sigurno-snih razloga, do pregleda zgrade i elektro instalacija, toga dana općinska uprava nije uredovala za stranke, već su se djelatnici vratili na posao idućega radnog dana.

Najveću štetu pretrpio je Matični ured gdje nije bilo mo-guće nastaviti obavljati djelatnost te je djelatnica Matičnog ure-da s arhivom premještena u Krk. Stoga stranke za područje Dubašnice, Miholjica i Šotoventa do daljnjeg mogu te poslove

obavljati u Matičnom uredu u Krku koji ureduje svakoga rad-nog dana od 7 do 15 sati, a informacije se mogu dobiti na broj telefona 051/354-345.

Općinu Malinska-Dubašnica i prostorije Matičnog ureda obišla je predstojnica Ureda državne uprave iz Rijeke radi utvr-đivanja štete i tom je prigodom naglašena potreba za što bržim vraćanjem Matičnog ureda u Malinsku radi bolje i bliže usluge stanovnicima ovih područja. Istodobno, Općina je izrazila spre-mnost za pomoć u preuređenju Matičnog ureda.

Događaj je prijavljen osiguravajućoj kući te će se nakon su-šenja zidova obaviti sanacija prostorija i obnova unutarnjeg stu-bišta, što je bilo i planirano.

Zahvaljujemo građanima na razumijevanju zbog nastalih poteškoća u obavljanju poslova općinske uprave.

B. C. ■

NAŠI ZVONI ■ 24

ŠKOLA

Naše svijeće za Vukovar

■ Učenici 2.a i 2.b razreda Područne škole Dubašnica- -Malinska s vatrogascima i učiteljicom(Snimila Ana Marija ŠVIDERSKI-JURINJAK)

Gotovo da smo naše male drugašiće navikli na terensku nastavu pa nas često znaju pitati: „Učiteljice, a kamo ćemo sljedeći tjedan?” Nakon berbe maslina nisu mo-

rali dugo čekati. Odlučili smo se za posjet Vatrogasnom druš-tvu Krk. Bili su jako uzbuđeni što će sve vidjeti i hoće li moći gasiti vatru? Smjestili smo se najprije u vatrogasnu učionicu, jer i vatrogasci uče i stoga imaju svoju učionicu. Tu su naši mali đaci zablistali u punom sjaju otkrivši zamjeniku zapo-vjednika Goranu Grubišiću koliko toga znaju o požaru i vatri, čime se sve gasi i koji su mogući uzroci izbijanja požara, zašto je vatra dobar sluga, ali loš gospodar, broj na koji možemo po-tražiti pomoć u slučaju požara, što je sve posao vatrogasca i još mnogo toga.

Vatrogasac Goran pokazao nam je više nadzornih kamera koje su djecu posebno oduševile, teretanu… i više različitih vo-zila. Osjećali su se kao lik iz crtića „vatrogasac Sem”. Vatrogasci su nam pokazali kako se gasi požar pjenom, spretno su se spu-štali i penjali niz i uz toranj koji služi za pokazne vježbe. Vidjeli smo mnogo alata, od kojih smo većinu prepoznali i znali čemu služe. Najbolje od svega je bilo kada su nas vatrogasci podignuli u košari na dizalici pa smo mogli vidjeti cijeli grad Krk. Svi smo bili jako hrabri.

Nakon dva ugodna školska sata provedena kod vatrogasa-ca, krenuli smo do naše matične škole Fran Krsto Frankopan u Krku gdje su nas ljubazno dočekale školska pedagoginja Nedjeljka Turčić i psihologinja Danijela Šekuljica. Upoznali smo osoblje škole i prostorije kakve ne postoje u našoj Po-dručnoj školi u Malinskoj. Primio nas je i ravnatelj Škole s kojim smo ugodno razgovarali.

Posjetili smo učenike drugog razreda i neobičnu učionicu koja ima stakleno dno u jednom dijelu kroz koje se može vi-djeti bunar iz davnih vremena. Kroz prozore učionica mali Krčani gledaju na gradske zidine, što je nama bilo jako neo-bično.

Imaju i podzemni topli hodnik koji ih vodi do dvorane za tjelesni odgoj, učionicu u kojoj je neobičan kružni zahod i još štošta nam se svidjelo. Na putu do autobusnog kolodvora po-gledali smo kulturno-povijesne znamenitosti.

Zasigurno je ostalo još mnogo toga što nismo vidjeli, a bilo bi vrijedno pogledati u presvijetlom gradu Krčana. To ćemo ostaviti za neku drugu priliku ili za nedjeljne šetnje s roditelji-ma po Krku.

Ivona DUNDOVIĆ-LJUTIĆ ■

Dan sjećanja na Vukovar, ratni Vukovar, dan 18. stude-noga. Tradicionalno odlazimo na naše groblje u Bogo-vićima, svi učitelji i učenici koji su te srijede bili u ško-

li. Formirali smo ispod naših kestena kolonu i s upaljenim svi-jećama krenuli u šutnji. Ta je šutnja bila znak našeg pijeteta prema svemu što su Vukovarci i branitelji Vukovara proživlja-vali ratne 1991. godine. Okupili smo se kod glavnog križa i osmaši su svijećama ispisali VUKOVAR. Dirljivo! Mladi koji su rođeni puno kasnije, a razumjeli su vrijeme. Molitvu je

predvodio vlč. Nikola Radić. Uz tumačenje riječi iz Svetoga pisma, mladima je govorio i o domovini, ljubavi prema njoj, braniteljima i prijateljstvu. Slušali su s pažnjom, molili sa sr-cem. Obišli smo grobove Zorana Turčića i Milana Nedića, pa-lih branitelja iz Malinske.

Navik on živi ki zgine pošteno.Šutnja pri povratku u školu bila je izvanjski znak našeg

doživljaja i emocija toga jutra. M.Ž. ■

Vatrogasci su nas oduševili

Terenska nastava učenika drugoga razreda

NAŠI ZVONI ■ 25

ŠKOLA

Živit i delat uči se od malih nogPotkraj mjeseca listopada učenici 2.a i 2.b razreda Područ-

ne škole Dubašnica sa svojim učiteljicama Anom Mari-jom, Eni i Ivonom proveli su neobičan nastavni dan. Prvi

školski sat održan je u Bogovskom tošu u Bogovićima kod obi-telji Ivice Bogovića. U neobičnom prostoru negdašnjeg toša, a danas uređenom poput muzeja s puno starih izložaka – kako su zaključili naši mali učenici, dočekao nas je domaćin kuće, pred-stavio nam je prostor u kojem smo se našli i njegovu namjenu u prošlosti.

Uslijedila su brojna dječja pitanja. Možemo s ponosom istaknuti kako su ova moderna djeca prepoznala puno starin-skih stvari i znala objasniti njihovu namjenu. Čuli su i domaću besedu. Ispred muzeja su upoznali i neobičnog „starca” vezanog lancima, starog više stotina godina – stablo kuprive. Fotografi-rali smo se u guvnu u kojem se nekada vršilo žito, za koje su ri-jetki rekli da ih podsjeća na kameni bazen, ali bez vrata.

Nakon što smo i tu nedoumicu razriješili, krenuli smo dalje. 2.b. razred se uputio u Karinovo, u maslinik obitelji Mata Spicijarića gdje su ih dočekali ljubazni domaćin i nje-gova obitelj. Nakon kratke izobrazbe o maslinama, uslijedila je natjecateljska berba među ekipama. 2. a. razred uputio se

Sveti Nikola u našoj ŠkoliDobri sv. Nikola i ove je godine mislio na učenike Škole

Dubašnica. U četvrtak, 3. prosinca održan je prigodan program. Učenici su pjesmom, recitacijom i glumom

pozdravili i zahvalili sv. Nikoli. Marljivo su učili i dugo se pri-premali pa su i prigodne poklone zaslužili.

Đana KRNČEVIĆ ■

Obilježavanje blagdana svetog NikoleDjecu u Dječjem vrtiću posjetio u sveti Nikola u

petak, 4. prosinca, u jutarnjim satima. Isti dan u 17 sati u sportskoj dvorani nastupio je Ri teatar s

predstavom „Toni i Boni”, a predškolskoj djeci rođenoj od 2009. do 2013. godine podijeljeni su prigodni darovi.

K. C. ■ ■ Snimila Ana Marija ŠVIDERSKI-JURINJAK

Foto-vijest

■ Učenici 2a. i 2b. razreda Područne škole Dubašnica sa svojim učiteljicama ispred Bogovskog toša u Bogovićima (Snimila Ana Marija ŠVIDERSKI-JURINJAK)

do Porta u maslinik Branka Juda. Tu ih je dočekalo, uz barba Branka i barba Stanka, još puno maslinara koji su pomagali u berbi maslina. I naše su male ručice jedva za sat vremena nabrale pune tri kašete maslina. Brzo smo preračunali da je to 60 kilograma maslina za koju smo količinu mogli dobiti oko šest litara ulja, a zaraditi… puno ljubavi prema delu i ži-votu, naučiti cijeniti ljude i njihov posao. Zaključili smo da nam je u masliniku jako lijepo. Neki su rekli da je lakše brati masline nego li učiti u školi, ali ipak nakon sat vremena žu-strog rada pomalo smo se umorili i bilo nam je dosta maslina za taj dan.

Poneki su u krugu svojih obitelji nastavili s berbom masli-na i idućih dana. Za kraj nas je barba Stanko vozio u traktoru do autobusa. Bilo nam je jako lijepo i jedva čekamo novu izva-nučioničku nastavu jer ne uči se samo u školskim klupama. Na-šim domaćinima se zahvaljujemo na odvojenom vremenu i str-pljenju, susretljivosti koju su pokazali za djecu, jer bez njihove suradnje ovaj nastavni dan ne bismo mogli održati.

Ivona DUNDOVIĆ-LJUTIĆ ■

NAŠI ZVONI ■ 26

ŠKOLA

Četiri desetljeća od osnovnoškolskih klupa

Svjetski dan pješačenja obilježili – pješačenjemSvjetski dan pješačenja Škola Dubašnica obilježila je na

najljepši način. Prošetali smo Dubašnicom uzduž i popri-jeko. Odabrali smo predivan sunčani dan, nekoliko dana

poslije 15. listopada – Dana pješačenja; uzeli smo sendviče i vodu kod barba Tomice i krenuli.

Podijelili smo se u nekoliko skupina. Neki su se odlučili na kraću, poneki na dulju šetnju, ali svi su uživali u jutru provede-nom u prirodi, druženju, šetnji. Svaka je skupina na svom putu otkrila neko posebno i zanimljivo mjesto gdje su sreli zanimlji-ve ljude i puno toga naučili.

Oni najmlađi, naši prvašići, krenuli su u prirodu sa svojim učiteljicama Anitom i Ivom. Šetajući kroz prirodu i obližnja sela, promatrali su promjene u prirodi u jesenskim danima, uo-čili što se uzgaja u dubašljanskim vrtovima, naučili puno toga o biljnom i životinjskom svijetu i na kraju, uživali marendajući i družeći se okruženi prirodom.

Za učenike četvrtih razreda, ovaj je dan bio osobito zanimljiv. Osim šetnje u prirodi, posjetili su i kapelu sv. Andrije u Žgombići-ma, najstariju sačuvanu crkvu u Dubašnici. Ta mala crkva krije brojne povijesne zanimljivosti o kojima je učenicima pričao mons. Nikola Radić. Nakon što su razgledali crkvu, pop Miko je naše četvrtaše ugostio u svojoj kući koja je posebna po tome što se u potpunosti opskrbljuje sunčevom energijom. Pokazao im je svoju solarnu kućnu centralu i objasnio kako sunce opskrbljuje njegovo domaćinstvo energijom. Pokazao je gostima i svoj električni auto-mobil koji se također puni pomoću solarnog sustava.

Najveća skupina šetača koja se sastojala od dva peta, jed-nog šestog i dva sedma razreda, uputila se prema brežuljku iznad Gabonjina, na kojem se nalazi crkva sv. Petra. Oko crkve

Ponovni susret učenika Škole Dubašnica

U dvorištu malinskarske Osnovne škole, zlobnici bi rekli „mjestu zločina”, okupio se 24. listopada naraštaj iz 1974./’75. s razrednikom Draganom Cindrićem. Nedo-

stajala je samo razrednica od prvog do četvrtog razreda Jelica Strilčić. Dan prije, razredno je izaslanstvo posjetilo grobove učenika koji više nisu među nama.

Okupljeni su zatim krenuli u razred gdje su zauzeli svoja nekadašnja mjesta i razredniku rekli što im se od zadnjeg dru-ženja dogodilo i imaju li neke novosti. Poslije „ispitivanja” svi su se zaputili na misu, a nakon toga su nastavili s druženjem uz glazbu, piće i iće u popularnom restoranu Intrada gdje su imali prilike prizvati uspomene uz druženje koje je potrajalo dugo u noć.

I. D. ■ ■ Ponovno okupljeni naraštaj iz 1974./’75. s razrednikom

Draganom Cindrićem

Učenici Škole Dubašnica

je zeleno dvorište u kojem su učenici uživali u prekrasnom danu. Igrali su nogomet, penjali se po drveću, izvodili gimna-stičke akrobacije i uživali u zajedničkom druženju. Dok je jedan šesti razred pješačio po šumskim puteljcima, drugi se šesti ra-zred odlučio za šetnju uz more. Krenuli su prema Portu i šetaju-ći uživali u morskim krajobrazima Dubašnice, uz obalu i masli-nike. Posjetili su muzej koji se nalazi u sklopu franjevačkog samostana sv. Marije Magdalene, kojom prigodom su razgledali brojne izloške. U atriju samostana nalazi se lapidarij, djelo aka-demika Branka Fučića.

Osmaši su krenuli prema Strilčićima, a cilj im je bio Lovački dom. To nije dalek put, od škole do Doma šest je kilometara i toli-ko natrag. Za vrle osmaše – sitnica! Dočekali su ih lovci, predsjed-nik Lovačke udruge Zec, tajnik i lovnik, i upoznali na koji način djeluje lovačko društvo. Mladima su pokazali izložbu lovstva na prvom katu Lovačkog doma. Bilo je zanimljivo kretati se između prepariranih životinja, starih dokumenata, lovnih pušaka i prosi-pane sačme. Zamislite, nitko nije zapeo za rogovlje ili lisičin rep.

Za stolom punim sokova i keksa (i kave za učiteljice) uče-nici su čitali o izvornim otočnim životinjama. Prekrasna priroda oko Lovačkog doma, posebice predivan pogled na Rijeku, sve je oduševio. A naši su domaćini, već postavili poučnu „lovačku” stazu od Sv. Antona do Stričića.

Otkrili smo toga dana još jedan komadić nepoznate Dubaš-nice, zahvalni ljudima koji nam je nesebično tumače i pokazuju.

A. ŽUŽIĆ, M. ŽIC ■

■ Osmaši u posjetu Lovačkom domu

NAŠI ZVONI ■ 27

HUMORESKA

Broskva, reality show, reforme i stručnjaci

Vjenčani, rođeni i umrliOd 10. rujna do 1. prosinca 2015.

VJENČANI U OPĆINI MALINSKA-DUBAŠNICAIvana Zorić i Aljoša MilićMirela Matić i Boro RadonićManuela Horvat i Jovica BjelobabaROĐENI (U RIJECI) I UPISANI U MATIČNIM KNJIGAMALuce Kraljić, kći Mateje i Mladena iz MalinskeIvana Bogović, kći Snježane i Ivice iz MalinskeAntonija Bogović, kći Marine i Ivice iz BogovićiKristian Mihaljević, sin Ivane i Maria iz BarušićiGabriel Šekerić, sin Anamarije Milčetić i Denisa Šekerića iz ZidarićiEgon Bodrožić-Selak, sin Katarine i Marka iz MalinskeJosipa Suhalj, kći Kristine i Mija iz MilovčićiSara Ivanović, kći Kristine Rovan i Dragana Ivanovića iz Svetog Vida-MiholjiceRita Špoljarić, kći Lucije Medved i Dražena Špoljarića iz MilčetićiLaura Kraljić, kći Petre i Kristiana iz MalinskeUMRLI NA PODRUČJU OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA I POKOPANI NA GROBLJIMA U OPĆINI MALINSKA-DUBAŠNICAVladimir Topaluši – Bjelovar – Malinska, Novo grobljeIvan Sertić – Malinska – Rijeka*Nikola Karabaić – Rijeka – Malinska, Staro grobljeKate Šamanić – Rijeka – Malinska, Novo grobljeKatica Kraljić-Kremenić – Malinska, Novo grobljeIvan Grdinić – Rijeka – Malinska, Groblje MiholjiceJosip Fugošić – Malinska – Dobrinj*Kate Jurjević – Rijeka – Malinska, Groblje MiholjiceMatej Smojver – Pula – Malinska, Groblje MiholjiceJosip Tavčar – Rijeka – Malinska, Novo groblje* preminuli u Malinskoj (u domovima za stare i nemoćne, turisti i sl.) – pokopani izvan Općine Malinska-Dubašnica

Izvor: Evidencija Matičnog ureda Malinska i grobne evidencije ■

Big Brother je počeo, ali ova tri tabora nikako da se maknu od samih početaka ili barem iz dnevnog boravka, a to je vidno uzrujavalo neslužbenog poglavara Sela:

– Ča mi vi govorite za moje ovce, to se ne da kontrolirati, to je ludo blago. One bi probile svaku granicu, a kamo neće vaši zidi za broskvu. Nisan ja kriv, vi ste krivi. Hitajte si žicu na vaše particele, aš na moje nećete! – derao se Lamarin.

Pola sata čula se kakofonična vika u kojoj bi se samo nazi-rale riječi „reforme”, „stručnjaci” i „broskva”. To je narušilo kva-litetu gledanja spomenute reality emisije pa neslužbenom po-glavaru nije ništa ostalo osim solomonskog rješenja:

– Muuuč! Ava, muuuč! Živci ćete mi pojist! Mene ste našli zi tin reformama, stručnjacima i broskvon za... za... zaokupljat! Vanka! I načelnika Općine hote za... za... Zaokupljajte njega! – stajao je ispred izlaza neslužbeni poglavar sav crven u licu poka-zivajući svojim kvrgavim kažiprstom na vrata.

Tabori su uvidjeli da je prime-time termin uzeo šalu i da je najbolje povući se. Nastavit će s dogovoranjem i vjećanjem su-tra. Složili su se da to ne bude u terminu Big Brothera.

Ivan DERMIČEK ■

Poseban adventski ugođaj u zraku kao da nije prolazio kroz pluća pučana jednog sela na marginama naše Općine. Ra-zlog nije trebalo tražiti u pličini novčanika. Bore i brige

su im radile rasprave o reformama i stručnosti. Napredni kakvi jesu, nikako se nisu mogli dogovoriti tko je pravi stručnjak, a koja je prava reforma za Selo.

U ovo predblagdansko vrijeme zahvatio ih je virus dioba. Podijelili su se u tri tvrdoglava tabora koja naizgled nisu mogla naći prostora za dijalog jer su im zumbašice zauzele termin za improviziranu vijećnicu.

Prvi taborMirko, turistički entuzijast, vizionar i vlasnik prve umjetno

napravljene vodene površine koja se ne koristi samo kao pojilište za stoku, zauzeo je svoj stav stručnjaka za održivi razvoj Sela. Za-lagao se za turističku urbanizaciju Sela i ubacivanje modernih sa-držaja poput disko-akvapark-kuglana s rolericama kompleksa. Čvrsto i neumoljivo držao je svoj stav i zalagao se za nove građe-vine i nove akvizicije, poput spomenika ovci, te komercijalnoj prenamjeni nekih odašiljača za mobilnu telefoniju koje bi valjalo, prema njegovim procjenama, pretvoriti u male Eiffelove tornjeve.

Drugi tabor Marinko Dramin i Jivić Makako, mladi lavovi našega Sela,

svoj su reformatorsko-stručni pogled usmjerili k tradicionalnim vrijednostima. Zalagali su se da Selo ostane platforma gdje pije-tlovi kukuriču u pet ujutro, a ovce, koze i krave predstavljaju vrh ponude u gastro-vizualnom smislu. Turist će, smatrali su, stat’ ispred krave kad je vidi na cesti, ne samo zato da ne uništi svoje vozilo, nego zato i da se uvjeri da krava ne mora nužno biti ljubi-časta i ljubavni savjetnik kao u onim reklamama. S Marinkom su se slagali samo u jednoj točki, a to je da bi se stvarno trebao di-gnuti spomenik ovci; isključivo i samo krčkoj pramenki.

Treći tabor Osip od Pepića Osipovog, Mikica Ivičina i artižan Diogen

zalagali su se za tehničke prepreke koje bi se trebale postaviti Juri Lamarinu, v. d. zamjeniku neslužbenog poglavara Sela, jer su nje-gove ovce redovito išle u njihovu broskvu. Smetao im je Lamari-nov jako liberalan pristup ograđivanja ovaca. Smatrali su ga ne-stručnjakom u disciplini buškanja i ograđivanja drmuna i pašnjaka, te su predlagali jedno jedino rješenje – tehničke prepre-ke za njegove ovce. Od vikendaša su nabavili nekakvu posebnu žicu koju su dobili besplatno i odlučili su njome ograditi sporne Lamarinove parcele. Lamarin, se po običaju, pravio blesav, što je inače dužnost svakog iole vještog v. d. zamjenika bilo-čega, pa tako i neslužbenog poglavara našeg Sela.

Rješenje?Tri tabora su zaključila da im treba medijator, posrednik

kojeg su našli u liku i djelu neslužbenog poglavara našeg Sela. On je s nevjericom slušao njihova izlaganja i stalno ih prekidao:

– Neslužbeni naš, službeno štovani, poglavaru, rabimo se dogovorit’ oko reformi i ki je pravi stručnjak. Ovo su van vele stvari, moj poglavaru – izložio je Marinko Dramin.

– Kuš Draminu! Neslužbeni poglavaru, mislim da u ime svih govorim kada se hvalim svojim turističkim inputom u naše selo... – blagoglagoljiv je bio Mirko, a rijetko kad sam se ja prevaril. Rijet-ko kad!

– Ava judi, dajte samo ča ni na televiziju... – izborio se ne-službeni poglavar za pokoju riječ.

NAŠI ZVONI ■ 28

DOMAĆA BESEDA

Smih naš svagdanjiS dubašljanskin težakon govorila Ivona DUNDOVIĆ-LJUTIĆ

U spomen na svi dubašljanski težaci i težakinje (12)

Do suz san se nasmijal kada mi je moja študenti-ca pravjala štoriju kako je nika domaća pršona nudila, ono ča bismo danaska rekli – iznajmlji-

vala kamaru čoviku, ocu nje prijatelice ki je prišal prvo šezdeset let stat u Riku. Prišal je ni bliže ni daje leh z Like. Još je zi sobu zel kumpanja z dela, čovika od ovoga paiza ki mu je pomogal nać kamaru kamo će stat, a bit će i susedi. On će ga upoznat zi gospodaricu i sve mu rastumačit. Po putu mu je govoril da će bit i zi kamaru i zi gospodaricu vero kuntenat, aš da je kamarica urejena i moderna, gospodarica da je udovica i da je u najboje leta, a varamenti i šesna ženska. Ov Ličanin ni puno ra-zumil kakovu će mu komoru pokazat, ča je to kuntenat i ča je udovici da je niš češka. Bil je kamare potriban i ku-rajan je šal naprida.

Ja šćeto hrvaški govorinKad su prišli do udovice Mare, ovako je bilo daje.

„Eko, neka gospoda pogjedaju, seda ću jin leh malo poka-zat mobiliju i drugo sve da znaju ča je ovdi. Mej dvi kućete je šušta i štramac od vune, dva lancuna, dva kušina od per obučeni duplo, pa je krpatur i koperta. Ovo kol kućete njin je komudina, šoto nje kadin i bukalin. Ovdi kraj ovoga je bujol za šporkic ki se u njih hita.

Ovdeka je novi lavabo i dva šugamana. Još njin je ovdi veliki pikabit, šoto škabelin, ontart je i stolić zi tavaju i četi-ri šedije, pa i dvi puneštre zi škuri, nutri još i koltrine, po bandi je i zahod zi špinu. Tako seda smo gotovi gospodine, je tako, smo se razumili?” „Jesmo da”, rekal je šempjan Li-čanin.

Sve je razumil aš mu je Mare i pokaživala ča je pravja-la, ma ga je bilo strah kako će se on razumit zi novu gospo-daricu i zi judi od ovoga paiza ko svi budu ovako pravjali. ”Ja, otkako sam živ, nigdje i nikada nisam čuo da se pokuć-stvo i ove stvari imenuju kako vi, gospođo, govorite.”

„Zahabajte me gospodine ča ću van reć, ja nisan škole finila, ma intanto ja šćeto hrvaški govorin, da me si judi moru razumit, a vi ćete se pomalo zi s nami naučit.” Tako je i bilo, malo pomalo su se boje intendili. Ličanin nikad ni naučil govorit kot i Mare, ma su se varamenti dobro razu-mili i seda mu je bilo jasno kada mu je kumpanj z dela re-kal da mu je gospodarica šesna pršona i da će zi š nju bit kuntenat.

Mislil san malo, kako i danaska sakakovi judi i od sva-kuder pridu ko bi se i njin ovako nudilo i tumačilo ča sve kamara ili pak stan jima, bi bilo s čin stat, bi ovdi rabil tu-

mač. Taj se je Ličanin i oženil za jednu Bodulku i bil je va-ramenti kuntenat ča je prišal i ostal va ov naš lipi kraj.

Prošćenje Domišljan se jedne štorije od moje mladosti kada smo

nas nikuliki Dubašjani i Dubašjanke šli na prošćenje na dan svetoga Antona u fratri na Košljun. To je od vavik bil lipi samanj. Šli smo hodeć priko Ponikve, na Lizer, priko Lakmartina, Muraja, Kornić na Dunat do Punta. Pak on-trat zi gajetu na Košljun. Po putu smo se škercali. Oni ki nisu bili šiguri u pete su morali sest da ne pasaju priko ba-lavuštre od gajete. Avizal nas je barkariol da stojimo na noge, ma intanto nikulike ženske su sele na pajoli. Kad smo se koštali, pohitali smo se na mulić, a jedna je ostala sedit. Mi smo vidili da se barkarijol podsmihuje ma nismo znali zač. Da joj se kamižotić ne bi zgužval ona ga je briž-na, malo ugnula i zi debelin meson sela drito na friško opi-turani pajoli. Suze su joj prišle od muke, aš se ni mogla ota-kat. Kako bi partila, tako bi pajol partil za nju.

Kad smo mi intendili ča je na stvar, nan su suze hodile od smiha, a njoj od muke. Niki se je domislil pa je zi pajon, ki je bil pud provu, malo ju zipjihetal z moren, pak smo je svi zajeno nikako i liberali. A bilo je totika svega. Niki je i sebe malo pomogal dok je njoj pomogal, aš u gužvu se da čagod skoristit. Dokle se je to liberalo je i ona u oči jimila suze od veseja. Ovakovomu se prošćenju ni nadijala. Jedino ne znan ki joj je pomogal pituru zi debeloga mesa ostrgat, aš se više njih ponudilo. To zna samo ona.

Brime suz, a kapja smihaMa, ča ti je život? Jedna velika alegorija. Brime suz, a

kapja smiha. Istešo rabi zet sve ča ti život nudi, prez straha i zi puno jubavi. Neka je ča više smiha i štorij od kunelići, aš to nas riva naprid. Kada bi u ovu našu lipu zemju, na te-leviziju saki dan, a napose kad su vijesti bilo više lipih stva-ri, bi nan zdravstvo boje stalo, aš bi bilo više kuntentih judi i čuda manje slabih i u glavu i u telo.

Ben, ben, kad san finil, ono moje pametno dite mi je još niš šegavoga pravilo: „Dede, ti ne moreš bit drugo leh to ča si ti i zato zapameti jenu jako šegavu i štutu indijsku”: Sve pasiva i niš ni naše: ni fameja, ni žena, ni dica, ni telo, nanka beči i bogatstvo. Pak ča je ontrat naše? Samo ono dobro i ono opako ča smo delali u život.

Pak vi seda malo promislite ki ča komu dela ili ne dela, i ki i ča o komu pravja.

Bog s vami!

NAŠI ZVONI ■ 29

SPORT

Seniorke prve u 3. Hrvatskoj rukometnoj ligiSvi smo s nestrpljenjem očekivali seniorsku utakmicu i bor-

bu za prvo mjesto u 3. Hrvatskoj rukometnoj ligi. Mom-čad Poreča dočekale su pune tribine navijača i simpatizera

Rukometnog kluba Omišalj. Početak utakmice obilježila je ve-lika trema naših djevojaka i gošće su povele s 5:1, ali su do kraja prvog poluvremena naše djevojke uspjele izjednačiti. Podrška brojnih navijača i želja da se jesenski dio prvenstva završi na prvom mjestu, ponijela je naše djevojke da s lakoćom pobjede gošće i na kraju utakmice slave rezultatom 28:23. Pjesmom i plesom zahvalile su publici na podršci.

Već sada vas pozivamo da navijanjem pomognete kako bismo i proljetni dio prvenstva završile na prvom mjestu. Možda dolazi vrijeme da na otok Krk doputuju drugoligaške momčadi što je san trenera i igračica koji godinama požrtvovno treniraju u Klubu.

M. ALAJBEG ■

Ela Znaor, Julija Jurić i Jakov Požega prviEla Znaor, Julija Jurić i Jakov Požega, učenici Osnovne ško-

le Fran Krsto Frankopaniz Krka – Područna škola Dubaš-nica, osvojili su prva mjesta na kickboxing Prvenstvu škol-

skih sportskih društava Primorsko-goranske županije održanom 15. listopada u Kukuljanovu. Drugo je mjesto osvojio Niklas De-pikolzvane Aydugun iz PŠ Krk. Zahvaljujući njihovim sportskim rezultatima, OŠ Fran Krsto Frankopan Krk je u ukupnom poret-ku osvojila drugo mjesto među predstavnicima 19 škola iz Pri-morsko-goranske županije. Uz to, Ela Znaor je proglašena naj-boljom natjecateljicom prvenstva. Sudjelovala su 42 natjecatelja. Učenici su se nadmetali u point fightingu.

Ana Znaor šesti put svjetska kickboxing prvakinjaAna Znaor je šesti put u karijeri osvojila naslov svjetske

kickboxing prvakinje, ovaj put na Svjetskom prvenstvu od 22. do 28. studenog u Dublinu (Irska). Ana je nastu-

pila u disciplini light contact do 70 kilograma. U četvrtfinalu je pobijedila Čehinju Veroniku Kohutovu uvjerljivom pobjedom s 3:0. Kohutova je aktualna svjetska i europska prvakinja u disci-

■ Ana Znaor s pojasom i medaljom

Školsko Županijsko prvenstvo u kickboxingu

■ Seniorke, slijeva nadesno: Magdalena Potočnik, Antigona Cakaj, Mihaela Dukić, Gabrijela Aničić, Elena Lukić, Marija Staničić, Katarina Petršorić, Rea Jelenović, Mirna Mahulja (sjede); Anamarija Maraš, Biljana Stokanić, Katja Šunić, Veronika Dorčić, Martina Dorčić, Edina Čanić, Vanesa Sivić, Ivona Tomee (stoje)

Rukomet

plini kick light. Ana je također s 3:0 pobijedila u polufinalu Slovenku Uršu Terdin, nekadašnju svjetsku juniorsku prvakinju. U finalu je pobijedila dvostruku europsku juniorsku prvakinju iz Irske Lauren Bradshaw.

Meč je bio prilično neizvjestan. Prva je runda završila Ani-nim vodstvom s 2:0. Irkinja je nakon toga postupno pojačavala tempo i preuzimala inicijativu. Druga je runda završila rezulta-tom 2:0 za domaću natjecateljicu. Napokon, početkom treće runde Ana je preokrenula rezultat na 2:1 i zadržala ga do kraja borbe. U Aninoj pratnji je bio njezin otac i trener Predrag Zna-or. Voditelj čitavog natjecanja je bio Romeo Deša iz Omišlja. Na Svjetskom prvenstvu je sudjelovalo oko 800 natjecatelja iz 50 država koji su se pet dana borili na šest borilišta.

P.Z. ■

NAŠI ZVONI ■ 30

SPORT

Prvak momčad Malinska-DubašnicaNa dvodnevnom malonogometnom turniru u Malinskoj,

5. i 6. prosinca, nastupilo je 165 igrača i igračica u dvije kategorije: morčići – igrači i igračice rođeni 2005. godi-

ne i mlađi (nastupilo je njih 87), i mlađi pioniri – 2003. i 2004. godište (nastupilo je njih 78).

U subotu su igrali mlađi pioniri – momčadi ŽNK Rijeka, MNK Kastav, NK Primorac, NK Rječina, NK Krk, NK OŠK i dvije momčadi domaćina, MNK Malinska-Dubašnica A i B. Nakon 12 utakmica po skupinama u kojima su momčadi među-sobno odigrale sve susrete, u polufinalu su se našle momčad MNK Malinska-Dubašnica A i MNK Kastav koju su domaćini pobijedili s rezultatom 1:0. U drugom polufinalu NK Primorac pobijedio je NK Rječinu s 5:2. U finalu pogotcima Nike Gajzlera MNK Malinska-Dubašnica A s rezultatom 2:0 pobijedila je NK Primorac i osvojila Dubašnica Kup 2015. Prvi je to put da smo pobijedili odličnu momčad NK Primorac i prvi put osvojili Du-bašnica Kup. Najbolji igrač turnira bio je Niko Gajzler.

U nedjelju su nastupili morčići – ŽNK Rijeka, NK Krk, NK Lošinj, NK Cres, NK Vihor, NK Primorac i dvije momčadi domaćina po istom načelu kao i prvi dan, razigravale su po sku-pinama. Finalna je utakmica riješena jedanaestercima, nakon što je regularno vrijeme završeno s rezultatom 1:1 i pokal po-bjednika podigla je momčad NK Krk. Za igrača turnira progla-šen je Anto Katinić (NK Krk).

Zoran BAJČIĆ ■

Medalja za uspomenuDugo su naše najmlađe rukometašice čekale dan

kada će u svojoj dvorani pred svojim navijačima pokazati što su naučile na treninzima. U subotu,

21. studenoga održan je turnir na kojem su sudjelovale dvije momčadi iz Malog Lošinja, Kvarner iz Kostrene i domaćin Omišalj. Geslo turnira bilo je Ne odustaj! Početak je uvijek najteži. Domaćin nije poražen na turniru i svaka je igračica dobila medalju za uspomenu na turnir. Djevojčice je zabav-ljala maskota turnira, vesela pčelica, kojoj su igračice pucale sedmerce u stanci između utakmica. Tri igračice koje su po-stigle najviše golova dobile su slatke pakete za nagradu. Na-kon odigranih utakmica i podjele medalja, vrijedni roditelji počastili su sve sudionike turnira s kolačima.

M. ALAJBEG ■

■ Djevojčice RK Omišalj, slijeva nadesno: Anamarija Kraljić, Zara Burnić, Valentina Ilijić, Melani Krizmanić (čuče); trenerica Milica Alajbeg, Anamarija Sarić, Iva Staničić, Simona Prendivoj, Leona Karabaić, Ana Tokić, Karla Cetina, maskota (stoje)

Rukomet

■ Momčadi Malinska-Dubašnica A (bijeli) i B (žuti). Slijeva nadesno: Dalibor Gajzler, Adnan Husić, Antonio Blažanović, Zvonimir Katalinić, Luka Petar Bogović, Franjo Lazar, Patrik Bajčić, Luka Šušnjar, Marin Cvrtila, Alberto Begaj (stoje), Niko Gajzler, Patrik Vida, Matija Badurina, Antonijo Sobota, Noa Miš Mešić, Edi Begaj, Andro Babić, Danijel Lončar i Denis Latinović (čuče)

Nogomet – Dubašnica kup 2015

NAŠI ZVONI ■ 31

SPORT

Najvažniji zadatak – rad s mladimaNakon što je Stolnoteniski klub Malinska-Dubašnica

početkom ove godine djelomično izmijenio rukovod-stvo, te zacrtao najvažnije smjernice rada, nadolazeće

aktivnosti potvrdile su obećanje današnjih čelnih ljudi Kluba, Nenada Šabalje i Igora Šplehara, da će pokušati rad Kluba po-dići na još višu razinu.

Najvažniji je zadatak Kluba ostao i nadalje rad s najmla-đim uzrastima djece, te popularizacija ovog sporta na otoku Krku. Kao što je zacrtano, tako se cijelu ovu godinu i radi, a najveći doprinos provedbi tih smjernica dali su, osim članova Izvršnog odbora, naši treneri Ivana Lesica, Paolo Barbiš i Vla-dimir Yefremov. Treninzi se održavaju svakodnevno na tri loka-cije (dvije u Malinskoj i jedna u Krku), a gotovo svakog vikenda stolnotenisači sudjeluju na nekom od turnira po cijeloj Hrvat-skoj. Naše stolnotenisačice i stolnotenisači nastupili su ove go-dine (do kraja studenog) na 13 raznih turnira, od Osijeka do Vele Luke. Iako rezultati u ovoj godini nisu u prvom planu već masovnost, s gotovo svakog natjecanja vraćali su se s pokojom medaljom. Najveću žetvu medalja imali su na 4. Otočnom pr-venstvu jadranskih otoka u listopadu na Korčuli.

Najbolje rezultate, u kategoriji kadeta, ostvaruje Leonardo Šplehar. Svojim rezultatima ozbiljno se približio 12. mjestu naj-boljih kadeta u Hrvatskoj, što bi mu donijelo i mogućnost su-djelovanja na turniru TOP 12. Osim Šplehara, po rezultatima se izdvajaju i Ivan Šabalja, Adrijan Šantić, Josip Filipović, Iris Helena Molitorisz i Petra Pupovac.

Klub nastupa s jednom momčadi u 2. ligi Primorsko-go-ranske županije, te trenutno dijeli prvo mjesto s ekipom Pašca, što je izvrstan rezultat uzimajući u obzir da najjači sastav igra samo domaće mečeve, a u goste odlaze veterani. Kao domaćini,

Stolni tenis

■ Uspješni stolnotenisači, slijeva nadesno: Leonardo Šplehar, Karlo Jovanović, Leo Vekić i Leon Šantek

Nikola Kovačić prvak Županije

■ Anton Dujmović i Nikola Kovačić – drugoplasirani i prvoplasirani na Otvorenom prvenstvu u šahu Primorsko-goranske županije

ligaške mečeve igramo u novoj školskoj sportskoj dvorani u Krku. Kako bi se uspostavio čim kvalitetniji rad Kluba, u zadnje se vrijeme pokušavaju uspostaviti što bolji odnosi sa susjednim klubovima, te stolnoteniskim savezima na regionalnoj, državnoj i međunarodnoj razini. Ponosimo se transparentnim i discipli-niranim radom koji nam je omogućio kvalitetnu organizacijsku strukturu te financijsku stabilnost. U tom smislu, uvidjevši go-lem volonterski uloženi trud i rad, potrebnu podršku daju nam Općina Malinska-Dubašnica i Grad Krk na čemu im se, kao i nekim drugim sponzorima od kojih izdvajamo Atlantic grupu, srdačno zahvaljujemo.

Cilj nam je u sljedećem razdoblju aktivnost Kluba proširiti i na ostale otočne općine, te omogućiti svoj djeci i odraslima bavljenje ovim lijepim i zdravim sportom.

Čedomir MILER ■

Na Otvorenom prvenstvu Primorsko-goranske županije u šahu za dječake i dje-vojčice do osam godina, održanom u Ravnoj Gori početkom mjeseca listopada, sudjelovalo je 10 kadeta i šest kadetkinja među kojima su bili i Nikola Kovačić iz

Malinske i Anton Dujmović iz Omišlja. Nakon pet odigranih i dobivenih kola Nikola Kovačić postao je županijski prvak, čime se uz prvo mjesto osvojeno na županijskom natjecanju do 9 godina u ožujku ove godine, potvrdio kao županijski prvak do sedam, osam i devet godina. Anton Dujmović je, s četiri osvojena boda, drugoplasirani.

Na Šahovskom prvenstvu Hrvatske za kadete i kadetkinje do osam godina, u Sisku se 14. i 15. studenog, okupilo 52 ponajboljih kadeta i 12 kadetkinja. Među njima su bila četiri kadeta iz Primorsko-goranske županije – svi polaznici Šahovske škole Goranka, a s otoka Krka – ponovno Nikola Kovačić i Anton Dujmović. Na kraju dvodnevnog natje-canja i nakon odigranih devet kola, zasluženi je pobjednik sedmogodišnjak Ivor Colev iz ŠK Stridon Štrigova, što mu je osiguralo nastup na svjetskom ili europskom prvenstvu sljedeće godine. Nikola Kovačić osvojio je 5. mjesto u kategoriji sedmogodišnjaka.

L. K. ■

Šah

Najvažnije gljive otoka Krka (5)Piše i snimio Franjo ŠATOVIĆ

Velika sunčanica Raste u svim svijetlim šumama od mjeseca srpnja

do studenog, po čistinama, na rubovima šuma i na travnjacima. Na Krku se javlja svake godine, a

obilnije je rasla 1994., 2002., 2010., a najlošije 2006., 2008. i 2014. godine. Klobučić izlazi iz velike debele osnove sličan batiću za bubanj. Izraste u visoki čvrsti šu-plji stručak do 40 centimetara ukrašen zmijolikim šara-ma i dvostrukim pomičnim vjenčićem. Nosi veliki klo-buk do 35 centimetara simetrično uljepšan smeđim čehi-cama kao otvoreni ukrasni suncobran. Jedna je od najve-ćih, najljepših, najukusnijih i najlakše probavljivih gljiva, mirisa na lješnjake i okusa kao meso. Suši se u prah do-bar za juhe i umake.

Suha puževicaRaste u hrastovim šumama od mjeseca rujna do

mjeseca prosinca u gustim većim skupinama na istim mjestima vapnenastog tla. Na Krku se ne

javlja svake godine. Užitak je naići na obronak u prisoju pun brojnih snježnobijelih gljiva tvrda izdašna mesa. Donji dio stručka je smeđasto čehav. Lako se razlikuju od ostalih vrsta. Beru se čiste od zemlje kao da su tu po-stavljene, a ne urasle. Starije su često crvljive. Dobre su za sušenje, kiseljenje i pripremu na razne načine. U isto vrijeme na takvim mjestima raste u skupinama i vrlo do-bra, jestiva crvenomrljasta puževica medenka.

Krvotočna rujnica, vrsovnicaRaste obilno u vlažnoj travnatoj šumi bora na va-

pnenačkom tlu, od početka mjeseca listopada do kraja mjeseca prosinca. Mlijeko je tamnocrvene

boje poput krvi; ima ugodan miris i okus. Po mnogima najbolja je rujnica, izvrsne jestivosti, voćnog okusa. Pri-prema se na sve načine, a vrhunska je ukiseljena. Nekim ljudima jelo rujnice oboji urin u crveno. Pod borom, ali rjeđe, raste slična polukrvotočna rujnica čije narančasto mlijeko postaje za nekoliko minuta crveno kao krv, a iste je jestivosti. Plemenita rujnica crnogoričnih šuma, smre-kina rujnica i lososova pod jelama također su izvrsne je-stivosti.

■ Velika sunčanica (Macrolepiota procera – visoka)Izvrsna jestiva slasna gljiva (23. listopada 2004, Njivice)

■ Suha puževica (Hygrophorus penarius – višebrojni)Izvrsna jestiva gljiva (4. listopada 1998, Dubašnica)

■ Krvotočna rujnica (Lactarius sanguifluus – krvotočni)Izvrsna jestiva i jedna od najukusnijih gljiva (10. listopada 2005, Treskavac)