GLASNIK - kfbih.com · Mi{ljenja sam da u BiH nema do-voljno interesa, svijesti i podsticanja za provo|enje procesa akreditacije i predla`em da bi bilo svrsishodno za pobolj{avanje

2 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

BiH je nakon rata po~ela sa lib-eralizacijom svoga trì{ta i danas va-njskotrgovinska politika BiH je op}e-nito u skladu sa principima WTO-a.

Godine 1998. BiH je usvojila Za-kon o vanjskotrgovinskoj politici, kojije utemeljen na principima modernetrì{ne ekonomije, a obuhva}a sveaspekte trgovinske politike i utvr|i-vanje nadle`nosti i uprave za provo-|enje. Zakon se provodi temeljemdrugih posebnih zakona i podzakon-skih akata, ali je, opet, potrebno vi{ejasno}e i konkretnosti, posebno ucilju odvijanja procesa trgovinskihpregovora u koje je BiH trenutnouklju~ena (WTO i EU).

Zakon je nediskriminatoran u skla-du sa WTO principima i primjenjuje setretman najpovla{tenije nacije i nacio-nalnog tretmana na uvezenu robu.

Osnovni ciljevi vanjskotrgovinskepolitike su:

1) smanjenje trgovinskog deficita;2) ubrzavanje razvoja na temelju

liberalnog i otvorenog trì{ta;

3) pove}anje kvalitete i konkure-ntnosti BiH robe;

4) privla~enje direktnih inoinvesticija;5) ubrzavanje integracije BiH u EU.

WTO

U srpnju (7) 1999. godine BiH jezatraìla ~lanstvo u WTO i formiralaradnu grupu u cilju napretka u pro-cesu pridruìvanja WTO-a.

Od tada je odràno nekoliko ru-ndi pregovora i proces je dosta uz-napredovao tako da se u oùjku (3)2007. godine nastavilo sa ispitivan-jem vanjskotrgovinskog reìma BiH.

Pripremljen je i usvojen Akcioniplan za pristupanje WTO ~iji je ciljpove}anje ispunjavanja i planiranjedaljnjih aktivnosti na polju uskla|iva-nja zakonodavstva.

Akcioni plan obuhvata izmjenei/ili dopune vaè}ih propisa i pripre-mu i usvajanje novih propisa, formi-ranje potrebnih institucija, uspostavuinformativnih centara i pristupanje

GLASNIK

Privredna/Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina IX

Broj 73 Oktobar/listopad

2008.

GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednik,Mira Idrizovi},

odgovorni urednik,~lanovi:

[emsa Alimanovi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki},Juso [kalji} i Meliha Veli},

sekretar Redakcije.

DTP: "Privredna {tampa"

Adresa:

Privredna/Gospodarska

komora FBiH

- za Glasnik -

71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/267-690

E-mail: [email protected]

Telefoni:033/663-370 (centrala)

033/217-782Faks: 033/217-783

www.kfbih.com

Izdava~:

"Privredna {tampa" d.o.o.Sarajevo

Op}inski sud Sarajevo

UF/1-2219/05, RB 1-3018

Identifikacioni broj4200088140005

Identifikacioni broj PDV200088140005

[tampa: "ARKA PRESS" d.o.o.Sarajevo, Hamdije êmerli}a 43

CEFTA

Vanjskotrgovinskapolitika BiH

U organizaciji Vanjskotrgovinske / Spoljnotrgovinske komoreBiH je u Sarajevu, sredinom oktobra, odràn êtvrti forumprivrednih komora dràva CEFTA. Pored uvodnih izlaganja,me|u kojima je predstavljena i analiza efekata CEFTA u prvompolugodi{tu 2008. godine, razgovaralo se i o regionalnim klas-terima i necarinskim barijerama u regionalnoj trgovini. Zasje-danje je otvorio Milan Lovri}, predsjednik V/TKBiH. PGKFBiH jeza ovaj forum pripremila referat koji u cijelosti prenosimo

3Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

me|unarodnim sporazumima i kon-ferencijama.

Povla{teni trgovinski reìm

Prema trenutnim saznanjima,preko 90% izvoza BiH je oslobo|enokoli~inskih i carinskih ograni~enja nainotrì{tu.

Osloba|anje ograni~enja u fis-kalnom i koli~inskom smislu rezultatje potpisanih ugovora o slobodnojtrgovini i to bilateralnih, multilateral-nih, ali i trgovinskim povlasticamaodobrenim BiH od razli~itih zemalja.

Evropska unija je 2000. godineodobrila BiH autonomne trgovinskemjere i time joj omogu}ila izvoz robebez koli~inskih i carinskih ograni~e-nja uz izuzetak vina, {e}era, ribe imlade junetine.

BiH i EU su 2001. godine potpi-sale bilateralni sporazum o trgovinitekstilom koji je ukinuo sva ograni~e-nja na izvoz tekstila u EU.

BiH nije u velikoj mjeri koristilapreferencijale, jer proizvodi porijek-lom iz BiH nisu kvalitetom i sigurno-{}u ispunjavali kriterije EU. Mislim dasu u sli~noj situaciji i druge ~laniceCEFTA ugovora.

BiH je potpisala ugovore o slobo-dnoj trgovini sa 10 (deset) zemaljaod kojih su sada tri (3) ~lanice EU, pau tom smislu nisu na snazi, a {estugovora se stopilo u CEFTA ugovor iostao je jo{ ugovor o slobodnoj trgo-vini sa Turskom na snazi.

BiH je isto korisnik Generalnogsustava preferencijala (GSP) od: Au-stralije, Kanade, Japana, Novog Ze-landa, Norve{ke, Ruske Federacije,[vicarske i SAD.

Prema GSP, BiH je odobrena sm-anjena ili nulta carinska stopa u od-nosu na MFN stope za odre|enu robu.

BiH je potpisala privremeni spo-razum o stabilizaciji i pridruìvanju ipo~ela ga primjenjivati od 01. 07.2008. godine.

SSP obuhvata podru~ja:- liberalizacije trgovine robom i

druga pitanja koja se odnose na tr-govinu (usluge, javne nabavke, za-{tita intelektualnog vlasni{tva, kon-kurenciju itd);

- politi~ki dijalog;- uskla|ivanje zakonodavstva;- druga podru~ja saradnje (indu-

strija, energija i okoli{).

Ovo dosada{nje izlaganje daosam da biste imali bolji uvid u me|u-narodni trgovinski poloàj BiH, a sada}u re}i ukratko o problemima i nji-hovim uzrocima koji se direktno reflek-tiraju na izvoz iz BiH bez obzira napodru~je (CEFTA, EU, ostale zemlje itd).

BiH da bi izvezla, kao i druge ~la-nice CEFTA sporazuma, treba izgra-diti sustav tehni~ke infrastrukture zaanalizu uskla|enosti (laboratorije zaispitivanje i kalibraciju, tijela za in-spekciju i certificiranje), kao i mjeren-je me|unarodne uskla|enosti. Tre-nutno zahtjevi za uskla|eno{}u sa EUstandardima ~ine izvoz u EU skupim ikompliciranim (u nekim slu~ajevima inemogu}im), a ujedno oteàvajuinoulaganja u proizvodni sektor ime|unarodnu tehni~ku suradnju.

EU integracije podrazumijevajuokvirni set zakona u skladu sa stan-dardima EU. Ti zakoni determinirajuslobodno kretanje robe i stvaraju su-stav tehni~kih propisa za izvorne pro-izvode.

Sustav standardizacije i akreditaci-je u BiH trenutno funkcionira u skladusa WTO-TBT i EU na~elom i svi prob-lemi su u osnovi rezultat nedostatkafinancija i kapaciteta institucija.

[to se ti~e standarda, valja kaza-ti da BiH od svoje nezavisnosti nas-tavlja primjenjivati JUS standardbiv{e dràve. 2001. godine usvojenje “Zakon o standardizaciji u BiH”koji ure|uje podru~je standardizacijena me|unarodno prihva}enim prin-cipima. Istim zakonom je reguliranoda se u BiH moè koristiti JUS stan-dard ukoliko nije zamijenjen BASstandardom temeljem Odluke o pre-uzimanju zakona i podzakonskihakata biv{e SFRJ.

Veliki dio (oko 75%) JUS standar-da su obvezni i u najve}oj mjeri diotehni~kih propisa, jer odgovaraju}itehni~ki propisi nisu zamijenjeni no-vim BiH propisima.

Vezano za preostali dio JUS stan-darda, koji nisu zamijenjeni do 31.12. 2003. godine BAS standardima,njihovo kori{tenje je dobrovoljno.

Novouspostavljeni Institut za sta-ndarde BiH, koji radi od 01. 01.2007. godine, prihvatio je Kodeksdobre prakse TBT (tehni~kih barijerau trgovini). Prihvatanjem KodeksaInstitut je preuzeo obvezu osigurava-nja pripreme, usvajanja i provo|enja

standarda koji ne}e praviti barijereme|unarodnoj trgovini.

Ne{to o akreditaciji

Akreditacijsko podru~je u BiH po-kriveno je “Zakonom o akreditaciji”, kojije u skladu sa me|unarodnim zahtjevima.

BiH ima dràvno akreditacijskotijelo “BATA” od 2002. godine. Pravniokvir omogu}ava BATA-i da se pri-klju~i europskoj suradnji na podru-~ju akreditiranja (EA) {to BiH omo-gu}ava pristup Sporazumima o me-|usobnom priznavanju (SMP).

Osnovni zadatci BATA-e su ocjen-jivanje, akreditacija i nadzor labora-torija za testiranje i kalibraciju, certi-fikacija i inspekcijska tijela, organi-zacija testiranja sposobnosti, me|u-laboratorijski testovi pore|enja idruge mjere za osiguravanje kvalite-te mjerenja i rezultata testova i mjeraza stvaranje povjerenja korisnika inadzornih odbora korisnika.

Do sada je BATA izdala akreditaciju:- za testne laboratorije 14,- za kalibracijske laboratorije pet,- za certifikacijska tijela dvije,- za inspekcijska tijela 11.Proces akreditacije obavljaju oc-

jenjiva~i birani i imenovani u skladusa propisima EU.

Iako postoji osnov za prihvatanjeakreditacijskog sustava BiH (a time i ti-jela za ocjenu uskla|enosti akrediti-ranih u BiH) postoje odre|ene preprekeza me|unarodno priznanje BATA-e.

Osnovni nedostatak su tehni~kipropisi o procedurama ocjene uskla-|enosti, s obzirom na to da su nasnazi zastarjeli propisi biv{e Jugosla-vije. Zapravo, pokrivena su podru~jenafte i teku}ih goriva, te podru~javina i èstokih alkoholnih pi}a.

Mi{ljenja sam da u BiH nema do-voljno interesa, svijesti i podsticanjaza provo|enje procesa akreditacije ipredlaèm da bi bilo svrsishodno zapobolj{avanje kapaciteta pridruìva-nje akreditacijskom tijelu koje jeme|unarodno priznato (EA), a to jeujedno i bila praksa u tranzicijskim izemljama u razvoju.

Za ~lanice CEFTA Sporazuma otrgovini predlaèm da me|usobnoizdiskutiraju, provjere i predloè ak-reditirano tijelo koje }e izme|u sebepriznati kao garanta uskla|enostistandarda i robe u prometu.


Na sastanku se otvoreno i korek-tno razgovaralo o na~inu formiranjacijena te~nih goriva u FBiH i izraènaje spremnost svih u~esnika da se ost-vari partnerski odnos koji bi omogu-}io da se, kroz po{ten i otvoren dija-log i pravilno informiranje javnosti,stvori percepcija koja }e odraàvatistvarno stanje stvari u oblasti prome-ta naftnih derivata.

Javno su se izvinuli predstavniciministarstava zbog neoprezne izjavepo~etkom oktobra da prometnici na-ftnih derivata, previsokim maràma,ostvaruju ekstra profit. Vjerodostojneanalize su pokazale da takva kon-statacija, eventualno, moè da stojisamo za dvije do tri kompanije kojesu k}erke stranih firmi a koje zlou-potrebljavaju gotovo monopolski po-loàj na bh. trì{tu, dok svi ostali pro-metnici rade sa potpuno opravdanimi realnim maràma.

Posebna èlja prometnika naftnihderivata je bila da se medijima, apreko njih cjelokupnoj javnosti, obja-sni da se maloprodajne cijene te~nihgoriva NE FORMIRAJU na osnovudnevnih cijena sirove nafte na svjet-skom trì{tu, mada one imaju i tekakvog utjecaja. Maloprodajne cije-ne se formiraju na osnovu cijena go-tovih derivata, koje svake sedmicedostavljaju rafinerije iz okruènja,kod kojih se snabdijevaju na{i distri-buteri (najvi{e Hrvatska, zatim Tur-

ska, Ma|arska...). Uvoznici naftnihderivata, kao i distributeri, nemajuama ba{ nikakvog utjecaja na visinepremija rafinerija od kojih kupujuderivate. Jedino se zna da se rafiner-ijske cijene gotovih derivata, u odre-|enom trenutku, temelje na ulaznimcijenama sirove nafte koje su bilevaè}e prije 30 do 60 dana. Ovoobja{njava ~esto postavljano pitanjeu javnosti: “Kako je mogu}e da se ci-jene goriva u na{oj zemlji tako sporosniàvaju, dok se pri poskupljenjimareagira istog trena?”. Odgovor je je-dnostavan: Zato {to tako reagirajurafinerije koje nisu stacionirane una{oj zemlji. A za{to one tako reagi-raju moè se naslutiti, ali pravi od-govor treba potraìti kod njih. Mo`da

je najbolje pitanje za{to BH rafinerijau Brodu ne radi ve} godinama, a iako kada proradi, koliko }e joj vre-mena trebati da po~ne proizvoditikvalitetno gorivo?

êste nesporazume stvara i to {tosu cijene te~nih goriva u RepubliciSrpskoj obi~no niè za nekoliko feni-nga, a zaboravlja se da ekonomskiprostor Bosne i Hercegovine nije sa-svim harmoniziran. Samo po osnovudoprinosa na pla}e zaposlenih, izd-vajanja u FBiH su ve}a za oko 20%.

Vladaju}e strukture FBiH }e teksada poku{ati da realiziraju prijed-loge koje Sekcija prometnika naftnihderivata poku{ava da naglasi ve}godinama kao {to je ukidanje carinena naftne derivate radi izjedna~ava-nja uslova uvoza iz svih zemalja, os-posobljavanje terminala i drànjeminimalnih rezervi radi mogu}eg„peglanja” cijena i niz drugih predla-ganih mjera.

Da li je moralno i opravdano vr-{iti pritisak u vezi sa cijenama samona distributere naftnih derivata u si-tuaciji kada dràva, ubiranjem po-reza, akciza, putarine i carine, naprimjer: iz jedne litre euro-dizela uzi-ma oko 83 feninga i jo{ }e, pod pri-tiskom me|unarodnih faktora, uvestidodatnih 10 feninga za izgradnjuauto-cesta, {to je, naravno, potreb-

Sekcija prometnika naftnih derivata

[ta se doga|a sa cijenama te~nihgoriva u Federaciji BiH

U posljednje vrijeme u javnosti je uzavrela atmosfera zbogusporenog pada cijena te~nih goriva u Federaciji BiH u odnosuna pad cijena sirove nafte na svjetskom trì{tu. Tim povodom je21. 10. 2008. godine u Mostaru odràn zajedni~ki sastanak~lanica Sekcije prometnika naftnih derivata Privredne/Gospo-darske komore Federacije BiH sa federalnim ministromtrgovine Desnicom Radivojevi}em i njegovim saradnicima, uzprisustvo predstavnika Federalnog ministarstva energije,rudarstva i industrije, kao i Federalne uprave za inspekcijskeposlove


no. Distributeru ostaje oko 20 fenin-ga za podmirivanje svih tro{kova po-slovanja, uklju~uju}i i one koje, krozdruge zakone, skriveno, opet, uzimadràva, kao {to su nerazumno visokaizdvajanja za turisti~ke zajednice iliza za{titu {uma. Zbog toga {to sestopa za ova izdvajanja primjenjujena ukupan promet, a ukupan prometje u trgovini te~nim gorivima ogro-man zbog velike potro{nje i visokevrijednosti, izdvajanja po ovim osno-vama su nerazumno visoka. Zar nijeapsurd da pumpna stanica, ako jena pristojnoj lokaciji, treba da platidoprinos za za{titu {uma ve}i negoneka fabrika koja se bavi eksploata-cijom i preradom drveta?

Bez obzira na sve, marè na te~-nim gorivima u BiH su realne i kre}use u granicama 9% do 13% ili, u ap-solutnim vrijednostima, 15 do 25 fe-ninga u zavisnosti od vrste goriva iperioda promatranja.

Da je to realno potvr|uje i uspo-redba cijena goriva u BiH sa onima uokruènju. Nema zna~ajnih odstu-panja.

Re~eno je da najave u dnevnoj{tampi kako }e Vlada FBiH dekretomregulirati marè za naftne derivatenemaju upori{te, jer bi se na taj na-~in kr{ili osnovni principi trì{ne eko-nomije, ali je razumljiv stav Fede-ralnog ministarstva trgovine da }e, uslu~aju drasti~nog kr{enja trì{nogpona{anja i zloupotrebe poloàja natrì{tu, u skladu sa Zakonom o kon-troli cijena, pristupiti i administrativ-nom reguliranju trì{ta.

Prometnici naftnih derivata supozdravili i podràli nastojanja VladeFBiH da {to bolje uredi ovo trì{te iistakli da su i ranije i sami punodoprinosili da dana{nje trì{te naft-nih derivata bude jedna od najboljeure|enih oblasti u BiH. Potvrda togajeste kvalitetno punjenje budèta izove djelatnosti, kao i uredno snabd-jeveno trì{te kvalitetnim te~nimgorivima.

U narednom periodu o~ekuje sesmanjenje cijena goriva, jer je zapretpostaviti da }e rafinerijske cijene,koje, kako je re~eno, sluè kao osno-va za korekcije, imati trend daljnjegzna~ajnijeg opadanja u skladu sapadom cijena barela sirove nafte nasvjetskom trì{tu.

Fahrudin \IKI]

Eko-etno Hrvatska

Uspje{an nastup bh. proizvo|a~a

Tradicionalna izlo`ba proizvoda i usluga ruralnih podru~ja Eko-etnoHrvatska odràva se {estu godinu zaredom u sklopu Jesenskog me|unar-odnog zagreba~kog velesajma od 16. do 21. rujna, a na njoj je ~ak 15ùpanija, 10 gradova i op}ina predstavilo svoju ruralnu tradiciju, obi~aje,doma}e ekoproizvode, ali i turisti~ke potencijale svoga kraja.

Ovogodi{nji nastup Federacije BiH, u organizaciji Privredne/Gosp-darske komore FBiH i URRR Hercegova~kog STAP, ostavio je pozitivandojam kod posjetitelja i stru~nog ìrija, {to je i rezultiralo posebnim priz-nanjima i pohvalama. Prostirka odvune, Udruge èna „Konji~anka”,Konjic, dobila je priznanje za naja-traktivniji Eko-etno proizvod, a zasveukupnu prezentaciju Udruga zaregionalni i ruralni razvoj Herce-gova~ki STAP je dobila posebnupovelju za strane izlaga~e.

Izlo`beni prostor ponovno jebio me|u najposje}enijim i najbolje ocijenjenim {tandom na ovogodi{njemEko-etnu na kojem su se, izme|u ostalog, predstavili proizvo|a~i kamena,vina, sira, pr{uta, meda, dèmova, ~aja, alkoholnih pi}a i likera, narodnihno{nji ru~ne izrade, organskog, aromati~nog i eteri~nog ulja, herbalnihproizvoda i tradicionalnih glazbala.

Partner ovogodi{njeg Eko-etna po drugi put je FBiH, a nastup su orga-nizirali Udruga za regionalni i ruralni razvoj Hercegova~ki STAP iGospodarska komora FBiH. Pokrovitelji su bili Federalno ministarstvopoljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, Federalno ministarstvo okoli{a iturizma, te Federalno ministarstvo razvoja, poduzetni{tva i obrta.

Frano ÛVALO


^lanovi Grupacije ponovno suukazali na nezadovoljavaju}e stanjeu strukturi uvoza i izvoza proizvodaod drveta, jer se najvi{e uvoze razneplo~e i namje{taj, a izvoze rezanagra|a i sirovine.

Istaknut je i problem certificiranja{umarstva, s obzirom na to da toumanjuje {anse za izvoz i prouzroku-je te{ko}e u snabdijevanju sirovina-ma sa doma}eg trì{ta. DirektorFederalne uprave za {umarstvoOmer Pa{ali} je najavio da }e se u2009. godini krenuti sa procesomgrupnog certificiranja subjekata uoblasti gospodarenja {umama.

Savjetnica u P/GKFBiH [emsaAlimanovi} kazala je da se ugovori oizvozu finalnih proizvoda zaklju~ujudo po~etka godine, tako da u tokugodine nema mjesta pove}anju cije-na sirovina. Prema njenim rije~ima,

otvaranje novih pilana treba se bazi-rati na osiguranju sirovine, jerkapaciteti prera|iva~a svakako pre-ma{uju godi{nji predvi|eni etat.

^lanovi Grupacije su istakli kakosve kompanije moraju imati isti sta-tus kada je u pitanju raspodjela siro-vine. Privilegija nema ni za koga i netreba nikoga dovoditi u povla{tenipoloàj. Imperativ prera|iva~a i {u-mara je izvoz gotovih proizvoda.

Istaknuto je da se na nivou FBiH iBiH provodi nekoliko zna~ajnih pro-jekata koji kao kona~an cilj imajuuspostavljanje transparentnog upra-vljanja i gospodarenja {umama iprimjenu svjetskih iskustava i me|u-narodnih konvencija i standarda usvim segmentima {umarstva.

Me|u najzna~ajnijim projektimasu izrada [umarskog programaFBiH, koji }e definisati op{tu politiku

{umarstva, a orijentisan je u pravcuo~uvanja i trajnosti gospodarenja{umama.

Ve} je formiran Savjet, definiranisu plan, program i budèt, a rok zausvajanje cjelokupnog dokumenta,nakon svih provedenih javnih ras-prava, je 18 mjeseci.

Okvirni tro{kovi za dono{enje ov-og dokumenta su 715.227 KM.

Pa{ali} je uputio poziv svim priv-rednicima da se uklju~e u izradu 22studije, koje je predloìo Savjet, jer}e one ~initi osnov za izradu politike{umarstva u FBiH.

Zna~ajan projekat je i inventura{uma na velikim povr{inama u BiHkojim }e se utvrditi stanje {uma, a rezul-tati }e biti osnova za generiranje politi-ka i strategije {umarstva u budu}nosti.

U narednom periodu bi}e potre-bno harmonizirati regulativu, u skla-du sa odredbama SAA, CEFTA i WTO-a, kako bi bh. proizvod u uslovima lib-eralizacije trì{ta bio konkurentan.

Grupacija {umarstva o~ekuje odnadle`nih organa vlasti da svojimmjerama pomognu u stvaranju bol-jeg ambijenta za poslovanje. To se,prvenstveno, odnosi na sva fiksalna

[umarstvo

Imperativ je izvoz gotovih proizvodaGrupacija {umarstva i drvne industrije Privredne/Gospodarskekomore Federacije BiH (P/GKFBiH), na sjednici odrànoj 21.oktobra u Sarajevu, podràla je stav da prioritet pri snabdije-vanju sirovinom trebaju imati finalni proizvo|a~i, a na taj na~inbi se uticalo i na smanjenje izvoza rezane gra|e


optere}enja na pla}e, kao i carinskaoptere}enja kod uvoza repromateri-jala i ma{ina.

Tokom analize podataka o paduproizvodnje u drvnoj industriji, Alimanovi}je istakla problem postojanja crnog tr i{ta.

Naime, prema podacima Federal-nog zavoda za statistiku, rezultati proiz-vodnje namje{taja u ~etvrtom mjesecuove godine su manji za 15,4 odsto uodnosu na isti period 2007. godine.Manja je i proizvodnja u primarnoj pr-eradi drveta za 3,3 odsto. Proizvodnja{umskih sortimenata ostala je na istojrazini kao i u 2007. godini.

Prema njenim rije~ima, pove}anjeprodaje namje{taja kanalima van kon-trole i neprikazivanje rezultata proizvo-dnje predstavljaju rad na crno i ukazu-ju na nerad inspekcijskih organa.

Do{lo je do poreme}aja na svjet-skom trì{tu namje{taja tako da, zav-isno od zemlje izvoza, to negativnouti~e i na bh. proizvo|a~e.

Kako bi se sa postoje}im problemi-ma u oblasti {umarstva i drvne indus-trije i mogu}im rje{enjima upoznalaVlada FBiH, Grupacija je formirala

radnu grupu koja }e nakon analizepredloìti na~in rje{avanja problema.

A. [.

Ambienta - me|unarodni sajamnamje{taja, unutarnjeg ure|enja iprate}e industrije, je mjesto gdje su sesastali svi relevantni subjekati izdrvnoprera|iva~ke industrije i industrijenamje{taja - proizvo|a~i, stru~njaci,dizajneri, nau~nici, poslovni ljudi, kra-jnji potro{a~i i specijalizirani mediji, teje kao takva zna~ajan marketin{ki fak-tor razvoja drvne industrije i industrijenamje{taja.

Zbog toga, osim poslovnog, ima isnaàn promotivni karakter i stvarnoje mjesto susreta ponude i potra`nje,proizvo|a~a, trgovaca, stru~njaka,poslovnih ljudi, krajnjih korisnika imedija. Pored izlaganja imao je i nizstru~nih i propratnih doga|anja.Izme|u ostalog, odràvanje ok-

ruglog stola o temi: “Razvojni pr-ojekti mreè klastera Srednje i ju-goisto~ne Europe”. Marketin{ki jezna~ajan za razvoj drvno-prera-|iva~ke industrije i industrije na-mje{taja i ima kvalitetan uticaj na oveprivredne grane u regionu.

Pored izlaga~a namje{taja sve jevi{e i {tandova sa proizvodima zaure|enje enterijera, a svoje mjestonalaze i prate}e industrije, posebnoproizvo|a~i i trgovci ma{ina i repro-materijala za drvnu industriju, zakoju su vezani va`ni poslovni partnerii potencijalni kupci.

U prethodne tri godine orga-niziran je i zajedni~ki nastup pred-stavnika drvno-prera|iva~ke indu-strije iz cijele Bosne i Hercegovine.

Godine 2005. predstavilo se 11 firmiiz na{e zemlje, 2006. godine 21, apro{le godine 30 firmi. Postignuti suzna~ajni rezultati, otvorena novatrì{ta, uspostavljeni poslovni kontak-ti i osvojene zna~ajne nagrade i priz-nanja. Ove godine se na Ambientipredstavilo 10 firmi iz BiH na zajed-ni~kom prostoru od 600 kvadratnihmetara. Kao i pro{lih godina, bh.drvoprera|iva~i su imali zajedni~kinastup, u organizaciji Kantonalneprivredne komore Tuzla, a predstavili

su se: Konjuh @ivinice, Ardor Ba-njaluka, FIS Ambyenta Vitez, Sinkro-mo Mostar, Namje{taj Grada~ac,Jadrina Gra~anica, Sincro Sarajevo,DI Janj Donji Vakuf, Strong Kupres.

[emsa ALIMANOVI]

Ambienta

Me|unarodni sajamnamje{taja, unutarnjeg

ure|enja i prate}e opremeAmbienta 08 - 35. me|unarodni sajam namje{taja, unutarnjeg ure|e-nja i prate}e industrije odràn je u Zagrebu od 14. do 19. 10. 2008.godine u okviru Zagreba~kog velesajma

Tvornica namje{taja Artisan izTe{nja, koja je pro{le godine odlu~ilapokrenuti vlastitu proizvodnju u surad-nji sa zagreba~kim studiom koju ~inedizajneri Filip Despot, Tihana Gotovu-{a i Ivana Radovanovi}, prezentirala jena ovogodi{njem sajmu Ambienta svojproizvodni program.

Kolekcija je nazvana Basic, anjena je osnovna ideja svojevrstanpovratak korijenima.

- Namje{taj se izra|uje iz oraha,hrasta, javora i tre{nje, ~ija je rustikalnatoplina “smirena” minimalisti~kimokvirima, detalji su doslovno urezani u korpus elemenata, ~ime je masivnost ujed-no i nagla{ena i prigu{ena, ovisno o potrebama i organizaciji prostora.

O~ekivati je da ovaj namje{taj doìvi “bum” na trì{tu, jer je izazvaopozornost posjetilaca, posebno poslovnih ljudi.


Nakon potpisivanja Sporazuma ostabilizaciji i pridruìvanju sa EU istupanjem na snagu Privremenogsporazuma o trgovini i trgovinskimpitanjima 01. 07. 2008. godine, zasve isporuke proizvoda na trì{te EU,uz izdavanje uvjerenja o porijekluEUR-1, privrednici su du`ni obra~u-nati i platiti carinu prema vaè}imstopama za sve ugra|ene uvoznerepromaterijale nabavljene izvantrì{ta EU.

Prije stupanja na snagu Spora-zuma navedena obaveza nije posto-jala. Da bi zadràli konkurentnostproizvodnje, mnogi privrednici mor-aju imati djelimi~no snabdijevanjerepromaterijalima izvan podru~ja EUi CEFTA.

Jedna od tih kompanija je i Biraiz Biha}a, koja se obratila Vije}uministara BiH, odnosno Ministarstvuvanjske trgovine i ekonomskih odno-sa sa zahtjevom za pokretanje zako-nom predvi|ene procedure za prom-jene carinskih stopa za sljede}e gru-pe repromaterijala:

Bira iz Biha}a je jedini proizvo|a~rashladnih ure|aja za ku}anstvo u

Bosni i Hercegovini, najve}i jeizvoznik u Unsko-sanskom kantonu ijedan od ve}ih izvoznika u BiH, atrenutno zapo{ljava oko 600 radni-ka. Prije ne{to vi{e od ~etiri godineuspje{no je okon~ana vlasni~katransformacija, a u njenu modern-izaciju do sada je uloèno oko35.000.000 KM.

Svi proizvodi Bire certificirani suza izvoz u EU, a orijentacija ka izvozu

je strate{ko opredjeljenje i jedinina~in dugoro~nog razvoja i opstan-ka. Vrijednost izvoza u ovoj godinitrebala bi biti ve}a od 45.000.000KM, a njegovo u~e{}e u ukupnojproizvodnji prema{uje 90%.

Bira za 2009. godinu ima ugov-orene isporuke gotovih proizvoda zatrì{te EU ~ija je ukupna vrijednost

oko 60.000.000 KM. U slu~ajuda se ne udovolji zahtjevu zapromjene carinskih stopa ponavedenom osnovu treba seplatiti carina u vrijednosti oko2.000.000 KM.

Sa takvim optere}enjem~itav posao postaje upitan iekonomski neisplativ, a dovodiu pitanje i sve budu}e razvojneplanove i investicije.

Trenutna situacija je pot-puno destimuliraju}a ne samoza Biru ve} i za sve druge velikeizvoznike u EU koji u svojojproizvodnji koriste i minimumulaznih repromaterijala nabavl-jenih izvan EU, koji imaju aktu-alne carinske stope 5% ili 10%.

Privredna/Gospodarskakomora FBiH se pridruùje ipodràva zahtjeve privrednika,

u skladu sa navedenim.Mr. Nafija [EHI] - MU[I]

Sporazum o stabilizaciji i pridruìvanju EU

Uticaji primjene Sporazumana velike izvoznike

Biha}


Na osnovu Odluke Ministarstvavanjske trgovine i ekonomskih od-nosa Bosne i Hercegovine, vezano zaorijentacionu kvotu deta{mana, kojase o~ekuje od nadle`nih organa SRNjema~ke, utvr|ena je privremenaraspodjela kontingenta za preduze}asa prostora Federacije BiH i prostoraRepublike Srpske.

Privremenom odlukom preporu-~eno je da privredne komore entitetaraspi{u natje~aj na kontingent za kojise pretpostavlja da }e utvrditi nadle`niorgani SR Njema~ke za 2008/2009.godinu. U skladu sa tom odlukom,Privredna/Gospodarska komora FBiHraspisala je natje~aj 08. 08. 2008.godine sa krajnjim rokom prijave odmjesec za preduze}a sa prostora FBiH.

U natje~aj je uklju~en i dio konti-ngenta na koji polaù pravo prven-stveno firme registrovane na prosto-ru FBiH sa ve}inskim vlasni{tvom ka-pitala pravnih i fizi~kih lica iz Repu-blike Slovenije i BiH, koje u saradnjis tim firmama nastupaju u izvo|enjuradova u SR Njema~koj. Za taj diokontingenta firmama koje ispunjava-ju navedene uslove }e posebnaKomisija, sastavljena od predstavni-

ka Ministarstva vanjske trgovine iekonomskih odnosa BiH i Vanjsk-otgovinske / Spoljnotrgovinske ko-more BiH pripremiti prijedlog za ra-spodjelu pripadaju}eg kontingenta.

Shodno takvom opredjeljenju diokontingenta za preduze}a sa prosto-ra FBiH je 1.006 dozvola (302 ugra|evinarstvu, 169 dozvola izoblasti izolaterstva, te 535 dozvola uostalim radovima).

U utvr|enom roku na dio kontin-genta za ~iju je raspodjelu nadle`naKomisiji za deta{man P/GKFBiH seprijavilo 30 preduze}a koja èlesamostalno nastupati i 50 konzorcijau ime 149 preduze}a, {to zna~i da jeukupno prijavljeno i analizirano 176preduze}a.

Sjednica Komisije za deta{manP/GKFBIH, na kojoj je izvr{enaraspodjela kontingenta, odràna je29. 09. 2008. godine, u prostorija-ma P/GKFBiH.

U skladu sa donesenim zaklju~ci-ma sa prethodnih sjednica Komisijeza deta{man, stru~na slu`ba P/GKFBiHje izdvojila preduze}a koja nisu do-stavila potvrde o izmirenim obaveza-ma za porez, PIO ili zdravstvo.

Zaklju~ak Komisije je da se ostavirok od tri mjeseca da preduze}aizvr{e svoje zaostale obaveze i, uko-liko zadovoljavaju ostale kriterijedate u natje~aju, na narednoj sjedni-ci naprave prijedlozi za dodjelu izpove}anog dijela kontingenta koji seo~ekuje za 2008/2009. godinu, kaoi iz dijela neiskori{tenog kontingentaod onih preduze}a kojima je dodijel-jen kontingent. Brojna su nova pre-duze}a koja su u~estvovala nanatje~aju i ukoliko u roku od tri mje-seca ne pristupe realizaciji, kontin-gent bi se ustupio ovim preduze}ima.

Raspodjela kontingenta za2008/2009. deta{mansku godinu jeizvr{ena na osnovu op{tih uslova,kriterija datih u natje~aju (kadrov-sko-tehni~ka opremljenost firme,broj uposlenih radnika, postignutihposlovnih rezultata u zemlji i inozem-stvu), te internih kriterija usvojenih naKomisiji za deta{man. S obzirom nabrojna prijavljena preduze}a, teograni~en broj dozvola, Komisija jedonijela odluku da maksimalan brojdozvola bude 30, a za ~lanice kon-zorcija 15.

Dènana AVDI]

Informacija o natje~aju za dodjelu deta{mana

Privremena raspodjela


Privredna/Gospodarska komoraFederacije BiH je u~estvovala kaopromatra~ na seminaru kojim je pre-dsjedavao Giorgio Bosetti Carcano -CIAA BSP Project Manager.

Uz P/GKFBiH sudjelovali su ipredstavnici iz Crne Gore, Srbije, Hr-vatske, Makedonije, Rumnjske, Bu-garske i Albanije.

CIAA je europska asocijacijaosnovana 1982. godine ~iji su ~lan-ovi 25 zemalja EU, kao i preko 20vode}ih kompanija iz prehrambeneindustrije. Misija ove asocijacije jestepredstavljanje interesa Industrijahrane i pi}a na europskom nivou.

Kako bi je uspje{no realizirala, CIAAaktivno sudjeluje u razvoju gospoda-rskog ambijenta u kome sve eu-ropske kompanije iz ove oblasti, bezobzira na veli~inu, mogu konkurent-no poslovati i dostizati stopu odrì-vog razvoja. Ona doprinosi i razvojulegislative i ekonomskih okvira veza-

nih za konkurentnost, kvalitet i sig-urnost hrane, informiranost kupaca io~uvanje ìvotne okoline u okviru in-dustrije hrane i pi}a. Sjedi{te Asocija-cije je u Briselu, te stalno upo{ljava30 eksperata i angaìra 600 vanjskihsuradnika.

Pored predstavnika CIAA sudjelo-vali su i stru~njaci iz Europske komisi-je Alexandra Nikolakopoulou, Euro-pskog parlamenta Katie Carson, kaoi engleske i njema~ke asocijacije zahranu i pi}e.

Alergeni u hrani zahtijevaju pa-`ljivu proceduru sigurnosti hrane zapotro{a~e i za{titu brenda.

Osam prehrambenih proizvodasu odgovorni za preko 90% svihalergijskih reakcija na hranu. To sukikiriki, ko{ti~avo vo}e (kao {to subademi, orasi, lje{nici...), mlijeko, ja-ja, soja, riba, rakovi i bra{no. Postojioko 160 prehrambenih proizvodakoji, tako|er, mogu izazvati alergi-

jsku reakciju, ali su kontrola i regula-tivna akcija fokusirani na takozvanihvelikih osam, jer kontroliraju}i njihkontroliraju se najrasprostranjenije inajja~e reakcije.

Obiljeàvanje je osnovno oru|ekontrole koje potro{a~ koristi kako biizbjegao konzumaciju hrane sa aler-genima. Zbog toga je va`no dainformacija na naljepnici preciznoidentificira alergene koji su prisutni uproizvodu.

CIAA podràva EU harmonizacijuo upu}enosti potro{a~a o prehram-benim proizvodima, vjeruju}i da jeharmonizacija EU legislative jedinigarant za jedinstveno trì{te i slobod-no trgovanje robnim proizvodima.Veliki europski proizvo|a~i hrane ipi}a, uklju~uju}i mala i srednja pre-duze}a, ve} su aktivno implementi-rali dobrovoljni sustav nutritivnogobiljeàvanja proizvoda, nazvanGDA - Guideline Daily Amounts - vo-di~ za dnevni unos najva`nijih nutri-tivnih sastojaka, koji se sastoji od:

- energetske vri-jednosti u kalorijama,

- masti,- uglji~nih hidrata, - soli i - {e}era.GDA sistem obil-

jeàvanja je razvijenna bazi Europske plat-forme za dijetu, tje-lesnu aktivnost i zdravl-je i prvi put je pred-stavljen u lipnju 2006.godine, i do kraja2008. vi{e od 1.100brendova, uklju~uju}i i80% cjelokupne indus-trije pi}a i proizvo|a~amuslija u Europi, impl-ementiralo je ovaj je-dinstven na~in obilje-

àvanja proizvoda koji ima krajnji ciljda pobolj{a nutritivnu komunikacijuproizvo|a~a i potro{a~a uz ~vrstupodr{ku Europske asocijacije i naci-onalnih federacija.

Sve namirnice koje se nalaze napolicama marketa trebale bi odgo-varati Osnovnom zakonu o zdravst-

Prehrambena industrija

Izvje{taj sa CIAA BSP seminara U organizaciji CIAA - Europske asocijacije za hranu i pi}e,odràn je BSP Labelling (Food Consumer Information) seminaru Bruxsselesu 2. listopada 2008. godine. Predstavnici komo-rskog sustava i asocijacija za prehranu i pi}e okupili su se po-vodom projekta pruànja podr{ke prehrambenoj industriji uzemljama koje su nove ~lanice Evopske unije, kandidatima izemljama koje grani~e sa EU


venoj ispravnosti namirnica i drugimprate}im propisima nadle`nih sani-tarnih organa. Na etiketi se morajudeklarirati svi kori{teni aditivi ukoli~inama prema redoslijedu i zas-tupljenosti.

Da bi se stekao uvid u ono {to senalazi u zapakiranim proizvodima,na njima postoji etiketa, odnosnodeklaracija proizvoda. Svaka etiketaprehrambenih proizvoda mora sad-ràvati temeljne podatke koji dajuodgovore na sljede}a pitanja:

* {to je u pakiranju,* tko je proizvo|a~, * odakle je proizvo|a~, * koje su sirovine kori{tene i* kolika je neto teìna proizvoda.Sadràj etikete je propisan, kao i

veli~ina i oblik slova, pa i dopu{tenavrsta slova. Slika koja ilustrira sadràjmora odgovarati sadràju, {to zna~ida nisu dopu{tene nikakve slobodneinterpretacije sadràja. Sirovine kojeulaze u proizvod moraju biti nave-dene redoslijedom zastupljenosti, {tozna~i prvo ona komponenta koje imanajvi{e pa dalje redom.

Prema novim propisima, koji upaketima dolaze iz EU, bit }e obv-ezno navesti i kemijski sustav i nje-govu kalorijsku vrijednost.

Etiketa proizvoda propisana jeisklju~ivo radi za{tite zdravlja potro-{a~a. Ona sluì kao temeljna ori-jentacija da se sazna {ta se unosi uorganizam. Nutritivni dio etikete dajedetaljni uvid u ono {to se stavlja uorganizam i naro~ito je koristan dija-beti~arima, sporta{ima i drugim

posebnim kategorijama potro{a~a. Ovisno o namjeni proizvoda,

odnosno o trì{tu, nutritivni dio eti-kete moè biti manje ili vi{e op{iran.Etikete na prehrambenim proi-

zvodima moraju sadràvati sp-omenute nutritivne podatke, kojise stavljaju u poseban okvir. Dakle, ~itanjem etikete na prehra-mbenim proizvodima {titimosvoje zdravlje.

U okviru etikete ekolo{kogobiljeàvanja (Eco-label) proiz-vo|a~i moraju zadovoljiti pro-pise EU koji se ti~u ekolo{koguticaja njihovih proizvoda kakobi mogli koristiti tu oznaku. Inic-ijativa za ekolo{kim obiljeàva-njem je pokrenuta jo{ 1992.godine, kao na~in za stimuliran-je proizvo|a~a na smanjenje{tetnog utjecaja njihovih proi-zvoda na prirodnu sredinu i slu-ì kao orijentir za dobru eko-lo{ku praksu. Podaci pokazuju

da su potro{a~i u EU generalnovoljni platiti vi{e za proizvode koji nenaru{avaju ~ovjekovu okolinu.

Ivica BARBARI]

Evropska trening fondacija

U~enje odraslih Evropska trening fondacija (ETF) po~ela je sa izradom studije izvodljivosti o

u~enju, obrazovanju i obu~avanju odraslih u Bosni i Hercegovini. Svrha ovestudije je da pruì informacije i preporuke Delegaciji Evropske komisije u BiH iklju~nim institucijama u zemlji vezane za daljne korake i aktivnosti zaunapre|enje obrazovanja i obu~avanja u BiH.

U~enje odraslih se odnosi na sve mlade i odrasle osobe koje su napustilepo~etno obrazovanje i obuku, i obuhvata op}e obrazovanje na svim nivoima,obuku u vezi sa zapo{ljavanjem (stru~no obu~avanje, kursevi za stru~nousavr{avanje) na svim nivoima i specifi~ne vje{tine potrebne za razli~ite svrhe.Va`no je da sve odrasle osobe koje rade, koje traè posao i koje su neaktivne,pove}aju svoj kapacitet prilago|avanja novim okolnostima koje donosi tranzici-ja na trì{nu ekonomiju. U~enje odraslih se odnosi na razli~ite oblasti i njegovrazvoj zahtijeva angaòvanje svih klju~nih aktera u zemlji, koji su odgovorni zasocio-ekonomski razvoj.

U izradi studije izvodljivosti o u~enju odraslih ostvarena je saradnja sa svimklju~nim partnerima. U cilju prikupljanja dovoljno informacija i preporuka koje}e omogu}iti dono{enje odluka o koracima i akcijama koje treba poduzeti,Privrednu/Gospodarsku komoru FBiH su posjetili predstavnici Evropske treningfondacije Meri Loren~i~ i Jean-Raymond Masson.

Razgovaralo se o sljede}im temama:* [ta zna~i u~enje i obuka odraslih u BiH kontekstu,* Da li je investiranje u u~enje odraslih zna~ajno za socio-ekonomski razvoj BiH,* Kakva je sada{nja situacija u vezi sa u~enjem odraslih u BiH,* Kako pove}ati motivaciju i stimulisati potra`nju za obrazovanjem i obukom

kod pojedinih preduze}a, lokalnih zajednica i drugih aktera,* [ta je potrebno uraditi na dràvnom, regionalnom, lokalnom i sektorskom nivou,* [ta trebaju uraditi kompanije i drugi subjekti koji pruàju obuku, uklju~uju}i

{kole i univerzitete, javne i privatne.Mira IDRIZOVI]


Privredna/Gospodarska komoraFBiH ~lanica je Udruge Jadransko-jon-skih komora AIC sa jo{ 36 komora iz se-dam zemalja: Italije, Slovenije, Hrvatske,Crne Gore, Albanije i Gr~ke. Rad oveUdruge odvija se dijelom kroz rad or-gana komore Skup{tine, Upravnogvije}a, Revizije i Jadansko-jonskog arbi-tra`nog suda, a drugi dio organizovan-jem okruglih stolova: ènsko poduze-tni{tvo, poljoprivreda, za{tita mora i oko-li{a, ribarstvo, transport i turizam.

Kongres je rezultat rada Okruglogstola za ènsko poduzetni{tvo iodràva se svake godine u jednoj odzemalja ~lanica Udruge.

Predstavnici komore sudjelovali suna Tre}em kongresu èna poduzetnicaJadransko-jonskog podru~ja, koji seodrào 9. i 10. listopada 2008. godineu Pr`nom (Budva) u Crnoj Gori, o temi:«Izvori financiranja ènskog poduzetni-{tva Jadransko-jonskog podru~ja».

Ispred FBiH prezenter je bio tajnikFederalnog ministarstva razvoja,poduzetni{tva i obrta Jozo Beji}. To min-

istarstvo vr{i raspodjelu financijskih sred-stava po~ev od 2005. do 2008. godineza projekte enskog poduzetni{tva. Takoje 2005. odob-reno 175.950 KM,2006. - 450.000 KM, 2007. - 700.000KM, a 2008. - 400.000 KM.

Prilikom odlu~ivanja o zahtjevimaza dodjelu sredstava stru~no povjeren-stvo davalo je prednost onima kojiosiguravaju pove}anje: uposlenosti,izvoza, proizvodnje, konkurentnosti nadoma}em i inozemnom trì{tu, razvojkvaliteta proizvoda i usluga, sustavnousvajanje, razvijanje i primjenu znan-ja, energetski u~inkovit i {tedljiv sustav,visoki stupanj ekolo{ke za{tite ipobolj{anje kvaliteta ìvota.

Konkretnu pomo} do sada su ost-varile 264 ène poduzetnice iz FBiH.

Imaju}i u vidu da je jedan od glav-nih ciljeva AIC Foruma usugla{avanjeregionalnog gospodarskog razvoja sapreporukama Europske unije i da seza poticaj poduzetni{tva èna otvaramogu}nost kori{}enja namjenskihsredstava EU, Forum se odredio u pru-ànju pomo}i i ovom dijelu aktivnosti.

U rad kongresa uklju~ili su se ipredstavnici vladinih institucija zema-

lja sudionica koje se bave podu-zetni{tvom èna, kao i predstavnicifinancijsko-kreditnih institucija i razvo-jnih programa usmjerenih na podu-zetni{tvo ove vrste.

^lanstvo u komori osiguralo je pri-liku ènama poduzetnicama iz FBiHda se uklju~e u rad ovog kongresa,razmijene iskustva i po~nu poslovnusuradnju s poduzetnicama Jadransko-jonske regije, te iskoriste mogu}nostikoje im se pruàju na me|unarodnomplanu, kao {to su i sudjelovanja uzajedni~kim projektima.

Ispred poduzetnica FBiH prezenti-rale su se direktorice Farme Galac iz[irokog Brijega, koja se bavi uzgojemovaca i koza i prodajom ekoproizvodamesa i mlije~nih proizvoda i «MonaLize» iz Mostara iz oblasti kozmetike.

U cilju intenziviranja aktivnosti okoènskog poduzetni{tva, prije svega,moramo sa~initi cjelovit registarpoduzetnica koje su vlasnice i direk-torice sa 51% u tvrtki (koja ima statuspravne osobe), te, pored aktivosti koje}emo u tom cilju voditi, preporu~amoènama iz svih ùpanija/kantona uFBiH koje se prepoznaju kao intere-senti za neke budu}e projekte i razm-jene iskustava da po{alju izvode iz sud-skog registra kojima to dokazuju uPrivrednu/Gospodarsku komoru FBiH.

@eljana BEVANDA

3. kongres poduzetnica Jadransko-jonskog podru~ja

Izvor finansiranja ènskogpoduzetni{tva

Tre}i kongres èna poduzetnica Jadransko-jonskog podru~jaodràn je 9. i 10. listopada 2008. godine u Pr`nom (Budva) uCrnoj Gori o «Izvorima financiranja ènskog poduzetni{tvaJadransko-jonskog podru~ja»


Cilj obuke je bio da se stru~njaci izBosne i Hercegovine osposobe za pro-vo|enje energijskog audita u kompani-jama kako preliminarnog tako i osno-vnog audita. Kandidati su bili upoznatisa procedurama i tehnikama provo|e-nja energijskog audita i ubudu}e }emo}i samostalno da ih provode, te pra-te potro{nju i predlaù mjere za pove-}anje energijske efikasnosti. Polaznicikoji su uspje{no zavr{ili kurs dobili sucertifikate o stru~noj osposobljenosti zaprovo|enje energijskog audita u indus-trijskim preduze}ima.

Obuka je prvenstveno bila nami-jenjena inìnjerima iz industrijskihpreduze}a, ali i konsultantima koji sebave energijskom efikasno{}u. U pr-ogramu su u~estvovali i stru~njaci izdràvnih institucija i privrednih ko-mora, ~iji je anga`man na direktanili indirektan na~in vezan sa prob-lematikom energijske efikasnosti.

Edukacija je bila koncipirana ta-ko da je prvi dan, nakon uvodnogobra}anja predstavnika organizato-ra: CETEOR-a, EBRD TAM/BAS Pro-gramma i PK Tuzlanskog kantona, tepredstavljanja u~esnika obuke, usli-jedila lekcijski organizovana obuka.

Lekcija 1. Uvod u energijski me-nad`ment - prof. dr. Aleksandar Kne-èvi}, CETEOR d.o.o. Sarajevo.

Lekcija 2. Uvod u procedurusprovo|enja energijskog audita:

* osnovni pojmovi o energijsk-om auditu - kratak i detaljan ene-rgijski audit: ciljevi energijskog au-dita, prikupljanje podataka i njiho-va analiza;

* struktura upitnika kao osnovn-og dokumenta za sprovo|enje

energijskog audita;* pregled mjernih instrumenata koji

se koriste kod izrade detaljnih audita;* struktura izvje{taja provedenog

energijskog audita;* pripreme obrazaca za izradu

zavr{nog izvje{taja nakon sprove-denog energijskog audita u industri-jskom preduze}u.

Lekcija 3.* Predstavljanje obrazaca

izvje{taja o provedenom energijskomauditu sa analizom svakog poglavljakoja bi trebao da sadrì izvje{taj,

Prezentacija osnovnih podatakakao osnove za energijski audit u od-abranoj kompaniji - prof. dr. GoranJankes i mr. Mirjana Stameni},Ma{inski fakultet Beograd.

Lekcija 4.* Osnovna shema proizvodnog

pogona kompanije u okviru koje }ebiti proveden energijski audit;

* Prezentacija metodologijeizvo|enja energijskog audita sa svim

prakti~nim uputstvima polaznicima;* Prezentacija prethodno priku-

pljenih podataka u pogledu potro{-nje elektri~ne energije i ostalih ener-genata (fosilna goriva), kao i poda-taka o obimu i kvalitetu proizvodnje;

* Prikaz razli~itih tipova dijagra-ma kojima se mogu prikazati podacio utro{ku energije, kao i specifi~nojpotro{nji energije - prof. dr. GoranJankes i mr. Mirjana Stameni}, Ma{i-nski fakultet Beograd.

Drugi dan obuke, obuhvatao je: Lekcija 5.Energijski audit u odabranoj

kompaniji - Pivara Tuzla gdje je pre-dstavljena prakti~na vje`ba provo|e-nja energijskog audita.

Saglasno predo~enoj metodolo-giji,polaznici su mjerili i prikupljali podatkeo potro{nji enegrije, kao i o nivou ener-gijske efikasnosti u okviru preduze}a.

Tre}eg dana trajanja obuke usli-jedila je:

Lekcija 6.* Priprema zavr{nog izvje{taja -

popuna pripremljenih {ablona zaizvje{taj;

* Obrada prikupljenih podatakao potro{enji energije u kompaniji;

* Analiza saglasno potrebnimizlazima energijskog audita;

* Predlaganje mjera za pobolj{a-nje energijske efikasnosti u preduze}u;

Tehnoekonomska analiza i zavr-{ni dio - ispit:

* Zavr{na prezentacija polaznikakursa - timski rad,

* Prikaz izvje{taja po grupama.Na kraju je uslijedilo obra}anje

organizatora, uz zahvalu na u~e{}u iaktivnom timskom radu, i saop{tenjeda }e vrijeme i mjesto sve~ane pro-mocije Prve generacije energijskihauditora u BiH biti naknadno utvr-|eno. U ovom programu u~estvovalisu i predstavnici privrednih komora,a vrijednost obuke je sadràna u~injenici da je prvi put prakti~no izve-den dio obuke.

Mr. Nafija [EHI] - MU[I]

Trening

Obuka stru~njaka za provo|enjeenergijskog audita

Centar za ekonomski, tehnolo{ki i okolinski razvoj CETEORd.o.o. Sarajevo, u saradnji sa EBRD TAM / BAS Programmom iKantonalnom privrednom komorom Tuzla, organizirao je tren-ing „Obuka inènjera za provo|enje energijskog audita”. Ovoje prvi program ove vrste u BiH, a realiziran je dijelom u Lu-kavcu, a dijelom u izabranoj kompaniji Pivara Tuzla d.d., sredi-nom oktobra 2008. godine


Milan Lovri}, predsjednik Vanjsko-trgovinske / Spoljnotrgovinske komo-re BiH, otvaraju}i ZEPS, naglasio jeda on sigurno doprinosi ja~anju bh.ekonomije i njenoj mogu}nosti da seuklju~i u integracije koje su nam jed-ina {ansa. Bile su prisutne brojnezvanice iz izvr{ne i zakonodavne vla-sti ZDK, Federacije BiH, Bosne i Her-cegovine, privrednika i akreditovanihambasadora u BiH.

Na ZEPS-u je postavljeno devetkolektivnih izlo`bi od kojih se isti~uone iz Irana, Hrvatske, Srbije i ê{ke.

Premijer Zeni~ko-dobojskog kan-tona (ZDK) Miralem Galija{evi} je, uokviru 15. generalnog bh. sajma“ZEPS 2008” u Zenici, otvorio me|u-narodne poslovne susrete privredni-ka Slovenije, Ma|arske, Irana, Srbijei BiH, u organizaciji Biznis servis cen-tra Vlade ZDK, Obrtno-poduzetni~kezbornice Slovenije, Privredne komoreSrbije i Agencije za mala i srednjapreduze}a ma|arske regije Zala. Udirektnim poslovnim kontaktimau~estvovalo je oko 90 predstavnikapreduze}a i obrtnika iz drvoprera|i-va~kog, metalskog i gra|evinskogsektora. Skupu su prisustvovali ipredstavnici ve}eg broja privrednihkomora, organizacija za promociju

biznisa, udruènja privrednika idrugih gostiju. Privredu i potencijaleZDK predstavili su sekretar Biznisservis centra Dènana ôlakovi} ipredsjednik Kantonalne privrednekomore [efkija Botonji}, koji jekazao da je ovaj kanton lider u BiHkada je u pitanju izvoz, te da seme|u najve}im izvoznicima nalazeprivredni subjekti upravo iz ZDK. Uplenarnom dijelu eksperti V/SKBiHizlagali su o temi “CE znak - problemplasiranja bh. industrijskih proizvodana trì{te Evropske unije i BiH”.

@iri 15. generalnog sajma “ZEPS2008” odlu~io je da priznanje Grandprix Ruà ZEPS-a ove godine dodijeliUdruènju poslodavaca i samostal-nih privrednika Gra~anica. U prvojkategoriji, priznanja za proizvod,kolekciju proizvoda i promociju, tenajvi{e priznanje Grand prix, dodi-jeljena su po odluci peto~lanog ìrijaZEPS-a, pri ~emu su u konkurencijibili svi izlaga~i, osim iz oblastiprehrane za proizvod i kolekcijuproizvoda. @iri ZEPS-a jednoglasnomodlukom dodijelio je ukupno 18 ra-vnopravnih priznanja, pet za proi-zvod, pet za kolekciju proizvoda, se-dam za promociju proizvoda i jednojedinstveno priznanje za nastup koji

je obiljeìo sajam, Grand prix RuàZEPS-a. Specijalna priznanja sajmadobili su Iran International ExibitionsCompany za prvi kolektivni nastupiranske privrede na jednom od saj-mova u BiH, Privredna komora CrneGore za uspje{no povezivanje privre-dnika Crne Gore i BiH, Razvojnabanka Federacije BiH, koja je pre-poznala potencijale ZEPS-a i uspje-{no prezentirala svoje usluge poslo-vnim ljudima FBiH, Profesionalnovatrogasno dru{tvo Zenica za dugo-dodi{nju uspje{nu saradnju u protiv-poàrnoj za{titi ZEPS-a, te Viator&Ve-ktor Tran{ped Sarajevo za efikasnoobavljanje poslova oficijelnog {pediteraZEPS-a. Za drugu kategoriju priznanja,medalje kvaliteta Ruà ZEPS-a, ukonkurenciji su bili svi proizvo|a~i preh-rambenih proizvoda i pi}a, a ocjenji-vanje je izvr{eno prema proceduripropisanoj posebnim pravilnikom i naosnovu analize Instituta za prehram-bene tehnologije Poljoprivrednog fakul-teta Sarajevo, ocjene na degustacijigrupe potro{a~a, te ocjene ìrija.Zlatne, srebrene i bronzane medaljekvaliteta dodijeljene su u oblastimameso i mesni proizvodi, mlijeko imlije~ni proizvodi, konditorski proizvo-di, prera|evine od vo}a i povr}a, alko-holna pi}a, kafa, med i proizvodi odmeda, te so i jestiva ulja. Zeni~ka indus-trija mlijeka dobila je sedam zlatnihmedalja za svoje proizvode.

[. ALIMANOVI]

Na ovogodi{njem ZEPS-u 2008. godine okupilo se oko 700 izla-ga~a iz 32 dràve {to ga je svrstalo me|u najve}e sajmove u BiH

ZEPS 2008.

Me|unarodni sajam u Zenici


Strategija sigurnostidrumskog prometa do

2013. godine

Vlada Federacije Bosne i Herce-govine usvojila je Akcijski plan zaprovedbu mjera iz dokumenta “Pola-zne osnove strategije sigurnosti dru-mskog prometa FBiH 2008. -2013.”. Njegovom realizacijom èlese eliminirati ili smanjiti uzroci pro-metnih nezgoda sa smrtnim poslje-dicama i teè povrije|enim osoba-ma, kao i onih s velikim materijalnim{tetama.

Mala i srednja preduze}a

Vlada FBiH se saglasila sa mi-{ljenjem Federalnog ministarstva ra-zvoja, poduzetni{tva i obrta, datimna traènje Evropske komisije, kojimse podràva politika Evropske unijeprema malim i srednjim preduze}i-ma i razvoju institucionalnih kapa-citeta.

Politiku EU u ovom segmentu una{oj zemlji }e zajedno provoditi Mi-

nistarstvo vanjske trgovine i ekonom-skih odnosa BiH, Federalno mini-starstvo razvoja, poduzetni{tva iobrta i Ministarstvo privrede i ener-getike RS, te Agencija za mala i sred-nja preduze}a RS.

Sprovo|enjem evropske politike uovoj oblasti stvaraju se uvjeti zafinansijsku pomo} iz njenih fondova,a istovremeno oja~ava institucionalnii zakonski okvir u ovoj oblasti, teuvodi harmonizacija aktivnosti naentitetskom nivou. To }e pomo}istvaranju povoljnog ambijenta zarazvoj malog i srednjeg poduzetni{t-va na podru~ju cijele BiH - mi{ljenjeje Vlade FBiH.

Prijedlog zakona ofinansijskoj

konsolidaciji rudnika uglja

Zastupni~ki dom Parlamenta FBiHusvojio je Prijedlog zakona o finansi-jskoj konsolidaciji rudnika uglja uFBiH prema obra~unatim, a neu-pla}enim javnim prihodima od2009. do 2015. godine.

Ovim prijedlogom zakona omo-gu}ava se finansijska konsolidacijarudnika uglja i njihova dalja inte-gracija u jedinstven elektroenergetskisektor. Njime se, izme|u ostalog,regulira obaveza rudnika premavanbudètskim fondovima.

Prijedlog plana razvitka

elektroenergetskog sektora

Osnovni prioritet u realizacijiStrategijskog plana i programarazvitka elektroenergetskog sektora uFBiH, {to ga je u formi Prijedlogautvrdila i u parlamentarnu proceduruuputila Vlada FBiH, jeste tehnolo{kikontinuitet, {to podrazumijeva zavr-{etak projekata obnove i modern-izacije postoje}ih elektroenergetskihpostrojenja.

Cilj je do 2010. godine, nastavl-janjem prakse racionalnog ulaganjau tehnolo{ku modernizaciju posto-je}ih energetskih objekata, pove}ati

njihovu pogonsku pouzdanost, atime i urednu opskrbu kvalitetnomelektri~nom energijom. Jedno odtemeljnih pitanja jeste povezivanjerudnika uglja i Elektroprivrede BiH.

Uredba o dopuniUredbe o vr{enju

ovlasti tijela FBiH ugospodarskim

dru{tvima

Vlada FBiH je donijela Uredbu odopuni Uredbe o vr{enju ovlasti tijelaFBiH u gospodarskim dru{tvima sasudjelovanjem dràvnog kapitala.

Na ovaj na~in su u originalnidokument dodana dva nova ~lanka.U prvom je rije~ o tome kako za~lana nadzornog odbora moè, uiznimnom slu~aju, biti nominiranzaposlenik dru{tva. U tom slu~ajuFederalna vlada }e odlukom utvrditikako je to od posebnog interesa zagospodarsko dru{tvo, a ovisno odnjegove djelatnosti. Dopuna Uredbeodnosi se i na to {to je Listi gospo-darskih dru{tava spram kojih ovlastina osnovu dràvnog kapitala vr{etijela FBiH dodan i Zavod za sao-bra}aj d.o.o. Sarajevo.

O provedbiZakona o Fiskalnom

vije}u BiHS ciljem koordinacije fiskalnih

aktivnosti u FBiH i pripreme stajali{takoje }e federalni predstavnici zastu-pati u Fiskalnom vije}u BiH, VladaFederacije BiH donijet }e uredbukojom }e biti uspostavljeno Fiskalnokoordinacijsko tijelo FBiH.

Ovo tijelo ~init }e federalni i kan-tonalni ministri financija i direktoriizvanprora~unskih fondova.

Me|u zada}ama Fiskalnog koor-dinacijskog tijala je uspostava fiska-lnog balansa u FBiH i kreiranje kra-tkoro~nih i dugoro~nih makroe-ko-nomskih ciljeva.

FBiH treba inzistirati na uspostaviTajni{tva Fiskalnog vije}a BiH kaostalnog tijela.

Pripremila:M. IDRIZOVI]

Zakoni i propisi

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine16

Potpora rekonstrukcijilokalnih i regionalnih cestaBroj stanovnika kantona i duìna regionalnih cesta kriter-

iji su na temelju kojih }e, sukladno odluci Vlade FBiH, bitiraspodijeljeno 8,7 milijuna KM kao potpora Vlade FBiHrekonstrukciji lokalnih i regionalnih prometnica. Od ukupnogiznosa, 700.000 KM predstavljaju interventna sredstva Fede-ralnog ministarstva prometa i komunikacija.

Po kantonima, raspodjela je sljede}a: Srednjobosanskom946.000 KM, Unsko-sanskom 1.187.200 KM, Sarajevskom742.800 KM, Tuzlanskom 1.358.8000 KM, Posavskom203.600 KM, Zeni~ko-dobojskom 1.343.200 KM, Bosansko-podrinjskom 167.200 KM, Zapadnohercegova~kom360.000 KM, Hercegova~ko-neretvanskom 947.600 KM, teKantonu 10 743.600 KM. Krajnji korisnici ovih sredstavadu`ni su o njihovom utro{ku informirati Federalno ministarst-vo prometa i komunikacija, koje }e izvje{}a dostavljatiFederalnom ministarstvu financija i Vladi FBiH.

Za gradnju auto-ceste kreditod 180.000.000 eura

Nakon {to ju je federalni ministar financija upoznao opregovorima s Europskom bankom za obnovu i razvitak(EBRD), odrànima pro{log mjeseca u Londonu, koji su seodnosili na financiranje klju~nih dionica auto-ceste na kori-doru 5c: Kakanj - Drivu{a (15,2 km), Vlakovo - Tar~in (18,9km), Po~itelj - ju`na granica (21,4 km) i Odàk - sjevernagranica (10,9 km), Vlada FBiH donijela je Odluku o davanjusuglasnosti za prihva}anje kredita EBRD-a za ove projekte.

Rije~ je o kreditu od 180.000.000 eura {to }e ga EBRDdati BiH, koji }e, temeljem supsidijarnog ugovora, na koji jedata suglasnost, s BiH biti prenijet na FBiH.

Sredstva se daju s rokom otplate od 15 i pol godina, sodgodom pla}anja od 54 mjeseca.

Financiranje projekta izgradnje auto-ceste razmatra iEuropska investicijska banka, te se o~ekuje daljnih 300 mili-juna eura.

Ovi pokazatelji, mada jo{ ne ikona~ni, prezentirani su tijekom sus-reta premijera Federacije BiH dr.Nedàda Brankovi}a, sindikalnog iza-slanstva {to ga je predvodio predsjed-nik Saveza samostalnih sindikata BiHEdhem Biber i Tima za utvr|ivanjemodela za uvezivanje mirovinskogstaà, s koordinatorom RadovanomVignjevi}em na ~elu.

Kako je kazano, za ove radnike }ese rje{enje traìti u okvirima sada{njihpropisa, konkretno Zakona o naplati idjelimi~nom otpisu dospjelih, anenapla}enih doprinosa za socijalnoosiguranje. Prema tom modelu,mogu}a je uplata dugovanja odjed-nom, uz 50 posto popusta, ili cijelogiznosa u roku od sedam godina.Poduze}ima }e biti ostavljen rok od 30dana za zaklju~enje sporazuma sFederalnim zavodom za mirovinsko i

invalidsko osiguranje. U protivnom,Federalni zavod MIO }e, kao pov-jeritelj, pokrenuti ste~ajni ili likvidacijs-ki postupak.

Tvrtke koje ne budu u mogu}nostipotpisati te sporazume trebat }e seobratiti Federalnoj vladi zahtjevom zaosiguranje sredstava za naplatudoprinosa po minimalnim osnovica-ma.

Zaklju~ak je razgovora kako Timtreba nastaviti djelovanje i nakon ove,prve faze rje{avanja problema. U dru-goj fazi bit }e traèno i od kantona daza poduze}a iz njihove nadle`nostiutvrde nu`ne parametre i primijeneisti model uvezivanja staà. Ta faza,ujedno, treba da ponudi i neke drugemogu}nosti za uvezivanje radnogstaà, osim sada{njeg izmirenjadugovanja izravnim uplatama finan-cijskih sredstava.

Me|u sindikalnim prijedlozima isugestijama jeste i ta da se zaprovedbu mjera, nakon {to o njimakona~nu rije~ dadne Federalna vlada,zaduè federalne i kantonalneinspekcijske slu`be.

Vlada Federacije BiH

Sve bliè rje{enju problema neuvezanog staà

Za oko 10.000 radnika u 16 kompanija u kojima je FederacijaBiH ve}inski vlasnik treba uvezati oko 50.000 godina radnogstaà, te za to osigurati oko 70 milijuna konvertibilnih maraka


Od januara do septembra 2008.godine zabiljeèn je porast javnih pri-hoda koje prikuplja Porezna upravaFederacije BiH.

Ukupno je napla}eno 2.565.550.183KM poreznih prihoda, {to je za 354,5miliona KM ili za 16 odsto vi{e u odnosuna isti period pro{le godine.

U strukturi napla}enih poreznihprihoda u nadle`nosti Porezne upraveFBiH, najvi{i iznos odnosi se na dopri-nose za penzijsko-invalidsko osiguran-je, zdravstveno i osiguranje za slu~ajnezaposlenosti kojih je za devet mjese-ci 2008. godine napla}eno ukupno1.681.581.069 KM, {to je za 233,5miliona KM ili za 16,1 odsto vi{e uodnosu na isti period pro{le godine.

Doprinosi za penzijsko-invalidskoosiguranje su napla}eni u iznosu od930.412.663 KM, {to je za 133,5 mil-iona vi{e u odnosu na isti periodpro{le godine, odnosno 16,7 odsto.

Doprinosi za zdravstveno osiguranjesu napla}eni u iznosu od 660.771,396KM, {to je za 87,8 miliona, odnosno za15,3 odsto vi{e, a doprinosi za osigu-ranje od nezaposlenosti su napla}eni uiznosu od 90.397.010 KM, {to je za12,1 milion KM ili 15,5 odsto vi{e uodnosu na devet mjeseci 2007. godine.

Iz Porezne uprave FBiH isti~u da je,osim pove}anja naplate fondovskih pri-

hoda, od januara do septembra 2008.godine pove}ana i naplata drugihporeznih budètskih prihoda koji suukupno iznosili 588.761.970 KM, {to jeza 83,4 miliona KM ili za 16,5 odsto vi{eu odnosu na isti period pro{le godine.

Prihodi po osnovu poreza na pla}uiznosili su ukupno 200.279.253 KM,{to je za 38,4 miliona KM ili za 23,7

odsto vi{e u odnosu na isti period2007. godine.

Prihodi od poreza gra|anapove}ani su za 25,8 miliona KM iliza 29,7 odsto, kao i ostalih poreza,te naknada i taksi ~ija je naplatapove}ana u odnosu na isti periodpro{le godine.

Za protekle ~etiri godine UIO prikupi-la je 17 milijardi KM prihoda, odnosno{est milijardi vi{e nego u prethodnom~etverogodi{njem periodu kada suindirektne poreze prikupljale biv{ecarinske i porezne uprave.

Porezna uprava Federacije BiH

Naplatila 2.565.550.183 KM

Sarajevska berza

Ograni~ene dnevnecjenovne fluktuacije

Uzimaju}i u obzir aktuelnu situaci-ju na trì{tu kapitala u FBiH, kao itrì{tima kapitala u regionu, koja jeokarakterisana velikim oscilacijamacijena, Uprava Sarajevske berze vri-jednosnih papira donijela je Odluku oprivremenoj mjeri ograni~avanja mak-simalnih dozvoljenih dnevnih cjen-ovnih fluktuacija za sve emitente kojisu uvr{teni na trì{te SASE.

Na snazi su zone fluktuacije od -5posto do +10 posto od posljednjeg slu`-benog kursa za sve emitente ~ijim se dio-nicama trguje na Sarajevskoj berzi. Tozna~i da cijena dionice ne moè pretrpjeti

pad ve}i od pet posto niti porast ve}i oddeset posto u odnosu na zvani~ni kurs.Podsje}anja radi, u dosada{njem perio-du, ograni~enje fluktuacije va ilo je zaemitente koji su uvr{teni na Kotaciju SASE,uklju~uju}i i emitente koji ulaze u sastavindeksa SASX-10. Ova mjera je privrem-enog karaktera i ostat }e na snazi dok sena tr i{tu kapitala ne stabilizuje situacija.

Kako privu}ime|unarodne

investitoreU Be~u je zavr{ena dvodnevna

me|unarodna investiciona konferenci-ja osam regionalnih berzi (Banjalu~ka,Beogradska, Ljubljanska, Makedo-nska, Nex berza, Montenegro, Saraje-

vska i Zagreba~ka). Cilj joj je bio pro-movisanje najve}ih predu-ze}a uregionu, te promocija ulaganja naregionalna trì{ta kapitala i privla~enjeve}eg broja me|unarodnih investitora.

U okviru konferencije, kroz preze-ntacije uprava preduze}a, predstavl-jeno je 21 preduze}e koje je listiranona pomenutim berzama.

Bilo je prisutno preko 70 me|unaro-dnih institucionalnih investitora, aodràno je preko 150 individualnih sas-tanaka izme|u investitora i preduze}a.Organizacija me|unarodne investicionekonferencije je projekat regionalnih berzi,u okviru potpisanog “Memoranduma osaradnji” regionalnih berzi.

Regionalne berze ovom sarad-njom zajedni~ki èle da daju doprinosu promociji ulaganja na regionalnatrì{ta kapitala.

UIOBiH u devet mjeseci prikupila vi{eod 4,3 milijarde KM

Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH prikupila je u devet mjeseci ovegodine ukupno 4.377.328.206,57 KM prihoda na Jedinstvenom ra~unu.

Nakon izvr{enih povrata privrednicima neto iznos od 3.718.712.383 KM (7,1odsto pove}anje u odnosu na 2007. godinu, odnosno 248.728.523 KM) ras-pore|en je korisnicima prema koeficijentima koje utvr|uje Upravni odbor UIO.

FBiH pripalo je 2.074.919.589,23 KM (6,6 odsto vi{e nego u istom periodupro{le godine, odnosno 129.758.925,29 KM), a RS 1.027.285.494,18 KM (8,1odsto vi{e nego u istom periodu pro{le godine, odnosno 76.962.179,52 KM).

Br~ko Distriktu BiH pripalo je 114.181.731,96 KM (8,9 odsto vi{e u odnosu na istiperiod 2007. godine, odnosno 9.378.348,22 KM), a za funkcioniranje institucija BiH,u skladu sa Zakonom o budètu BiH, raspodijeljeno je 502.325.568 KM (6,9 odstopove}anje u odnosu na isti period 2007. godine, odnosno 32.629.069,81 KM).

Unato~ primjeni Sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima sa zemljama EU,Uprava }e ispuniti plan od 4,8 milijardi KM prihoda u 2008.

Uprava o~ekuje da }e do kraja godine prikupiti najmanje pet milijardi KM, {toje za 400 miliona vi{e nego u 2007. godini i za 2,2 milijarde vi{e prikupljenih pri-hoda od indirektnih poreza nego {to je godi{nje prikupljano na svim razinama uperiodu prije postojanja Uprave.


BiH je septembru ove godine ost-varila ukupan robni promet sa inos-transtvom u vrijednosti od 2,1 mili-jarda KM. Od ovog iznosa na izvozse odnosi 616,6 miliona KM ili 29,5odsto, a na uvoz 1,5 milijardi KM ili70,5 odsto.

U okviru ukupno ostvarenog van-jskotrgovinskog prometa BiH u sep-tembru, procenat pokrivenosti uvozaizvozom iznosio je 41,8 odsto. Uperiodu januar-septembar 2008.godine ostvaren je izvoz u vrijednostiod 5,14 milijardi KM, {to je za 16,7odsto vi{e u odnosu na isti periodpro{le godine, dok je u ovom perio-du ostvaren uvoz u vrijednosti od12,3 milijarde KM, {to je za 22,3odsto vi{e u odnosu na isti period

2007. godine. U posmatranom periodu, proce-

nat pokrivenosti uvoza izvozom izno-sio je 41,7 odsto.

Za devet mjeseci ove godine, BiHje u robnom prometu sa inos-transtvom ostvarila ukupan trgovins-ki deficit u vrijednosti od 7,2 mili-jarde KM.

U ovom periodu, najve}e u~e{}eu izvozu ostvareno je u podru~ju“Prera|iva~ka industrija”, u vrijed-nosti od 4,7 milijardi KM, {to ~ini91,2 odsto od ukupnog izvoza, dokje najve}e u~e{}e u uvozu ostvarenou podru~ju “Prera|iva~ka industrija”,ukupne vrijednosti od 11,2 milijardeKM, {to iznosi 90,5 odsto odukupnog uvoza.

BiH najvi{eizvozila uHrvatsku

BiH je u septembru najvi{e izvozi-la u Hrvatsku, i to u vrijednosti od103 miliona KM, {to ~ini 16,7 odstood ukupno ostvarenog izvoza. Odsusjednih zemalja zna~ajan izvoz uistom periodu ostvaren je u Srbiju, ito u vrijednosti od 83,5 miliona KMili 13,5 odsto od ukupnog izvoza.

Posmatrano prema regionalnimgrupacijama, u septembru se najvi{eizvozilo u EU i to u vrijednosti od330,8 miliona KM, odnosno 53,6odsto od ukupno ostvarenog izvoza.

U okviru zemalja EU, najvi{e seizvozilo u Italiju, u vrijednosti od 76,8miliona KM ili 12,4 odsto od ukupnoostvarenog izvoza.

Za devet mjeseci ove godine,najvi{e se izvozilo u Hrvatsku i to uvrijednosti od 874,1 milion KM, {toje u procentima 17 odsto od ukupnoostvarenog izvoza.

U septembru se najvi{e uvozilo izHrvatske i to u vrijednosti od 232,1milion KM, {to je u procentima 15,7odsto od ukupno ostvarenog uvoza.

Od susjednih zemalja, tako|ezna~ajan uvoz u istom periodu ost-varen je iz Srbije i to u vrijednosti od169,3 miliona KM, {to je u procenti-ma 11,5 odsto od ukupnog uvoza.

Posmatrano prema regionalnimgrupacijama, u septembru se najvi{euvozilo iz EU i to u vrijednosti od733,6 miliona KM ili 49,7 odsto odukupnog uvoza.

Posmatramo prema glavnimtrgovinskim partnerima BiH, uo~ljivoje da je najve}i porast izvoza u perio-du januar-septembar 2008. u odnosuna isti period prethodne godine ost-varen kod izvoza u Srbiju i Crnu Goruu iznosu od 33,3 odsto, Njema~ku 21odsto, Italiju 10,2 odsto, Sloveniju 2,7odsto i Hrvatsku pet odsto.

U posmatranom periodu najve}iporast uvoza zabiljeèn je kod uvozaroba iz Srbije i Crne Gore u iznosuod 26,7 odsto, Njema~ke 19,6odsto, Hrvatske 23,1 odsto, Italije15,8 odsto i Slovenije 9,3 odsto.

Agencija za statistiku BiH

Inflacija u septembru 0,1 odsto

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene proizvoda i usluga kojise koriste za li~nu potro{nju u BiH, mjerene indeksom potro{a~kih cijena, useptembru ove godine u odnosu na avgust u prosjeku su vi{e za 0,1 odsto.

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potro{nje (COICOP), u sep-tembru 2008. u odnosu na mjesec ranije, najvi{e su porasle cijene rekreacijei kulture (1,9 odsto), restorana i hotela (0,8 odsto), stanovanja, vode, elek-tri~ne energije, plina i drugih energenata (0,5 odsto), hrane i bezalkoholnihpi}a, namje{taja, ku}anskih ure|aja i redovnog odràvanja ku}e i ostalihdobara i usluga (0,3 odsto).

U odjeljku rekreacije i kulture najvi{e su porasle cijene novina, ~asopisa iknjiga, opreme za rekreaciju i kulturu, te popravke i odràvanje iste.

U okviru odjeljka restorana i hotela rast cijena je uzrokovan porastomcijena usluga preno}i{ta i smje{taja.

Istovremeno, u odjeljku stanovanja, vode, elektri~ne energije, plina idrugih energenata porasle su cijene sredstava za odràvanje i popravkustambenih jedinica kao i cijene ~vrstih goriva.

Pro{log mjeseca, u odnosu na avgust, do{lo je do sniènja cijena uodjeljcima prevoza za 1,5 odsto, obrazovanja 1,2 odsto, te zdravstva 0,1odsto.

U odjeljku prevoza pad cijena je uzrokovan sniènjima cijena goriva imaziva, opreme za putni~ka vozila i odràvanja i popravke iste, te gradskogprevoza putnika.

U odjeljku obrazovanja do{lo je do sniènja cijena u grupi srednjo{kol-skog obrazovanja, dok je u odjeljku zdravstvo evidentirano sniènje cijenalijekova i medicinske opreme.

U ostalim odjeljcima nisu zabiljeène promjene cijena.

Robni promet sa inostranstvom2,1 milijarda KM


Ukupan indeks cijena proizvo|a~aindustrijskih proizvoda u FBiH u sep-tembru niì je za 1,6 odsto u odnosuna prethodni mjesec.

Posmatrano prema glavnim indus-trijskim grupacijama, indeks cijenaenergije vi{i je za 0,5 odsto, a trajnihproizvoda za {iroku potro{nju za 0,1odsto.

Pad indeksa cijena je registriran kodintermedijarnih proizvoda, osim energi-je, za 4,7 odsto, a netrajnih proizvodaza {iroku potro{nju za 0,4 odsto.

U ostalim grupacijama indeksi cije-na se nisu mijenjali u ovom mjesecu.

Posmatrano prema podru~jimaKlasifikacija djelatnosti, u podru~juRudarstva indeks cijena je vi{i za 0,8odsto, a u podru~ju Prera|iva~ke indus-trije indeks cijena je niì za 2,4 odsto.

U podru~ju Opskrbe elektri~nomenergijom, plinom i vodom indeks cije-na se nije mijenjao u ovom mjesecu.

Posmatrano po odjeljcima, rastindeksa cijena je registriran kodProizvodnje koksa, naftnih derivata inuklearnog goriva za 6,7 odsto,Proizvodnje elektri~nih strojeva i apara-ta za 2,4 odsto, Va|enja ugljena i tre-seta za 1,1 odsto, Proizvodnje proizvo-da od gume i plastike za 0,9 odsto iProizvodnje namje{taja za 0,2 odsto.

Pad indeksa cijena je registrirankod Proizvodnje metala za 13,8 odsto,Proizvodnje proizvoda od metala,osim ma{ina i opreme za deset odsto,Proizvodnje kemikalija i kemijskihproizvoda za 0,9 odsto, Proizvodnjehrane i pi}a za 0,6 odsto, Proizvodnjeceluloze, papira i proizvoda od papirai Proizvodnje ostalih nemetalnih min-eralnih proizvoda za 0,1 odsto.

U ostalim odjeljcima indeksi cijenase nisu mijenjali u ovom mjesecu.

Ukupan indeks cijena proizvo|a~aindustrijskih proizvoda u septembru vi{ije za {est odsto u odnosu na prosje~anindeks iz 2007. godine, za tri odsto uodnosu na decembar 2007.godine, au odnosu na isti mjesec prethodnegodine za 7,5 odsto.

Za devet mjeseci ove u odnosu naisti period prethodne godine indekscijena proizvo|a~a industrijskihproizvoda je vi{i za 7,4 odsto.

Ukupan indeks potro{a~kih cijena vi{i za 8,73 odstoZa septembar 2007. - septembar 2008. godine ukupan indeks potro{a~kih cijena je vi{i za 8,73 odsto.Po pojedinim odjeljcima moè se vidjeti da su cijene u odjeljku Hrana i bezalkoholna pi}a, u prosjeku, porasle za 13,23

odsto. U okviru ovog odjeljka najvi{e su porasle cijene riè za 46,59 odsto, jestivog ulja za 44,13 odsto, putera za 39,40 odsto,tjestenine za 31,79 odsto, polubijelog hljeba za 31,51 odsto, zatim bijelog hljeba za 29,94 odsto, kukuruznog bra{na za 27,40odsto, te peciva za 22,82 odsto.

Cijena p{eni~nog bra{na - crnog porasla je za 20,74 odsto, sira trapista za 18,94 odsto, mlijeka za 18,02 odsto, jaja za17, 99 odsto, vo}a za 16,38 odsto i p{eni~nog bra{na - bijelog za 13,05 odsto.

U odjeljku Prevoz cijene su, u prosjeku, porasle za 13,13 odsto. U okviru ovog odjeljka najve}i rast cijena je imao taksi prevoz za 46,76 odsto, akumulator za 29,13 odsto, euro-dizel za

26,62 odsto, te motorni benzini za oko 13,5 odsto. U odjeljku Restorani i hoteli ukupan rast cijena iznosio je 10,88 odsto, dok je u odjeljku Stanovanje, voda, struja, gas i drugi

energenti ukupan rast cijena bio 10,47 odsto. Porasle su cijene lo`-ulja za 35,65 odsto, vode za 21,63 odsto, butan gasa za 21,16 odsto, zemnog gasa (plin) za 19,29

odsto, struje-vi{a tarifa za 6,09 odsto. U odjeljku Rekreacija i kultura cijene su, u prosjeku, porasle za 6,79 odsto, odjeljkuKomunikacije za 4,77 odsto, odjeljku Ostala dobra i usluge za 4,31 odsto, odjeljku Namje{taj, ku}anski aparati i redovnoodràvanje ku}e za 3,51 odsto i u odjejku Alkoholna pi}a i duhan za 1,27 odsto.

Indeks potro{a~kih cijena ve}i za 0,14 odsto

Ukupan indeks potro{a~kih cijena u FBiH u septembru ve}i je za 0,14 odsto uodnosu na prethodni mjesec.

Posmatrano po odjeljcima COICOP klasifikacije (Classification of IndividualConsuption by Purpose), rast cijena registriran je u odjeljku Rekreacija i kulturaza 3,28 odsto, Restorani i hoteli za 0,87 odsto, Stanovanje, voda, elektri~naenergija plin i drugi energenti za 0,43 odsto,

Hrana i bezalkoholna pi}a za 0,38 odsto, Namje{taj, ku}anski ure|aji iredovito odràvanje ku}e za 0,30 odsto, Ostala dobra i usluge za 0,28 odsto,Odje}a i obu}a za 0,08 odsto i u odjeljku Zdravstvo za 0,02 odsto.

U odjeljku Obrazovanje cijene su niè za 3,19 odsto, Prijevoz za 1,54 odstoi u odjeljku Alkoholna pi}a i duhan za 0,09 odsto.

U odjeljku Komunikacije cijene se nisu mijenjale u ovom mjesecu. Ukupan indeks potro{a~kih cijena u septembru 2008. godine je vi{i za 8,73

odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, a u odnosu na decembar2007. godine za 4,48 odsto.

Za posljednjih 12 u odnosu na prethodnih 12 mjeseci ukupan indekspotro{a~kih cijena je vi{i za 7,32 odsto.

Indeks cijena proizvo|a~a industrijskihproizvoda niì za 1,6 odsto

Federalni zavod za statistiku

.Pove}an prometu trgovini na malo

Prema podacima Federalnogzavoda za statistiku, u toku septembraizvr{ena je korekcija prethodnihpodataka trgovine na malo za januar- avgust 2008., tako da je do{lo dopove}anja ukupnog prometa bez PDV-a sa 2.127.056.000 KM na2.181.871.000 KM.

Promet u trgovini na malo sa PDV-om pove}an je sa 4.143.906.000 KMna 4.186.401.000 KM, dok je promettrgovaekih poslovnih subjekata od ostal-ih djelatnosti pove}an sa 471.988.000KM na 494.209.000 KM.

U avgustu ovim istraìvanjem jeobuhva}eno 1.750 poslovnih subjekata.

Ukupan promet u trgovini na malosa uklju~enim PDV-om u avgustu ost-varen je u vrijednosti od 623.687.000KM, {to je za 0,8 odsto vi{e nego uprethodnom mjesecu, odnosno za15,8 odsto vi{e nego u istom mjesecuprethodne godine.

Za januar - avgust 2008. vrijed-nost ukupnog prometa u trgovini namalo sa uklju~enim PDV-om iznosi4.186.401.000 KM, {to je za 20,1odsto vi{e nego u istom perioduprethodne godine.

U ukupno ostvarenom prometu utrgovini na malo u~e{}e poslovnih sub-jekata registriranih u ostalim djelatnos-tima, tj. djelatnostima izvan trgovine namalo iznosi 331.009.000 KM ili 53,1odsto, a za januar - avgust 2008.godine 2.216.768.000 ili 53 odsto.

Ukupan promet bez PDV-a uavgustu 2008. iznosi 326.577.000KM, a za januar - avgust 2008. godine2.181.871.000 KM.

Promet od ostalih djelatnosti bezPDV-a poslovnih subjekata registri-ranih u trgovini na malo ostvaren uavgustu 2008. godine iznosi75.864.000 KM, a za januar - avgust2008. godine 494.209.000 KM.

Poslovni subjekti Federacije BiH~ije se jedinice u sastavu nalaze na ter-itoriji Republike Srpske (42 jedinice),za januar - avgust 2008. godine ost-varile su vrijednost prometa u trgovinina malo uklju~uju}i PDV od171.857.000 KM.

Klaster predstavlja zajedni{tvo inci-jative javnog i privatnog sektora,dakle, niz preduze}a koja mogu bitipovezana u tehnolo{ki proces, ali, istotako, i institucija, razli~itih nivoa upra-va, nauke i ostalih, koji na bilo kojina~in mogu pridonijeti uspostavi kla-stera. U svijetu klasteri obi~no uklju~u-ju preduze}a, vladu (dràvnu, region-alnu i lokalnu) i istraìva~ku zajednicu.

Klasteri su postali op}eprihva}enakomponenta nacionalnih i regionalnihplanova razvoja, stoga je potreba zarazumijevanjem uspje{ne inicijative zanjhovu uspostavu postala osnovni pre-duslov. Samo jasno definisane inicijatives jasnim podjelama ulogama su-dioni-ka mogu doprinijeti pokretanju klastera.

Uloga i zna~aj klastera

Sistem klastera ili grozdova novi jeglobalni model razvoja MSP. Razvijaju

se tamo gdje je razvoj malog biznisave} dostigao zavidan nivo i gdje tomepogoduju sistemske mjere dràve.

Klasteri (grozdovi) preduze}a svr-stani u istu djelatnost ili u vi{e kompar-ativnih djelatnosti kreiraju organizova-nost, razvoj, trì{no-marketin{ke po-duhvate i sl. u jednoj regiji ili vi{e uskopovezanih regija. Oni doprinose dase: preduze}a brzo razvijaju, da prim-jenjuju savremene metode rada ipredvo|eni savremenim menad`men-tom crpe maksimum iz trì{nog okru-ènja, a i da ekonomija regije dobijekonkurentske prednosti u odnosu nadruge. Ekonomska politika vlasti usvakoj regiji preferira otvorenost regijeza investiranje i poslovne poduhvatena internacionalnoj osnovi. U tomkontekstu javlja se {ira me|unarodnapodr{ka razvoju klastera.

Polazne osnove za iniciranje razvo-ja klastera mogu biti sljede}e:

· strategija klastera u skladu satrì{nim mogu}nostima,

· institucionalni faktori i potrebeklastera,

· odgovornost vlasti (vlade) za raz-voj klastera.

Vlada i asocijacije (komore, udru-ènja) esencijalno pomaù razvojklastera kroz uspostavljanje veza,odnosa i dijaloga tako da iz toga nas-taju kooperacije me|u firmama iizme|u mreà malih preduze}a, jav-nog sektora i nevladinih organizacija.

Ciljevi i efekti klasterskog pristupasu sljede}i:

Evropska unija

Formiranje klastera

Pokreta~i privrednograzvoja i ja~anjakonkurentnosti

Pokretanje i osnivanje klastera zahtijeva opse`ne radnje iuklju~ivanje gotovo svih sudionika koji na bilo koji na~in mogu pri-donijeti uspjehu, od promicanja same ideje do zaìvljavanja klastera



· Glavni ciljevi klastera su podizan-je konkurentnosti povezivanjem pre-duze}a i institucija tako da oni moguuspje{nije uklanjati prepreke razvoju -pove}anju produktivnosti, razvojumarketinga, prodaje itd;

· Konkurentnost je sposobnost pre-duze}a, regije, dràve da svoje proi-zvode ili usluge prodaje u konkurenci-ji sa drugim firmama iz drugih zemal-ja, na odrìvom nivou profitabilnosti,kontinuirano tokom duèg perioda;

· Iskustvo pokazuje da sve stranesektora - privatni i javni - trebaju dasara|uju;

· Pobolj{anje saradnje me|u fir-mama ja~a njihovu konkurentskusposobnost;

· Grupe firmi lak{e mogu dosti}ikvalitetna i op{te prihvatljiva rje{enja;

· Grupe firmi mogu lak{e do}i dorazumijevanja, pomo}i i podr{ke rele-vantnih institucija;

· Grupe firmi mogu lak{e priu{titiusluge eksperta (marketing, tehnologi-ja, dizajn...).

Evropska komisija èlibolje uvjete za

povezivanje u klastereEvropska komisija pozvala je da se

u~ine dodatni napori na stvaranju kla-stera u Evropskoj uniji, koji mogu bitipokreta~ privrednog razvoja i ja~anjakonkurentnosti.

“Konkurentni klasteri mo}an supokreta~ privrednog razvoj i poticaj za

razvoj inovacija u EU. Oni pruàjuplodno poslovno okruènje za saradnjupreduze}a, pogotovo malih i srednjih, sistraìva~kim institutima, doba-vlja~ima, klijentima i konkurentima uistom geografskom podru~ju”, isti~e EK.

Klasteri su izraz za povezivanjesrodnih preduze}a i pridruènih insti-tucija u nekom podru~ju, koji su po-vezani zajedni~kim interesima, uz me-|usobno nadopunjavanje i saradnju.

Komisija u svom dokumentu pozi-va na ja~anje napora kako bi se ola-

k{alo stvaranje klastera. - Treba nam vi{e klastera vrhunske

klase u EU. Klasteri imaju va`nu uloguu podru~ju inovacija, koje su nu`ne zapreduze}a. Oni imaju veliki potencijalstvaranja novih radnih mjesta - rekaoje potpredsjednik Komisije zaduèn zaindustriju i poduzetni{tvo GünterVerheugen.

EK navodi da Evropi ne nedostajeklastera, ali nedostaje vrhunskih kla-stera.

Evropski opservatorij za klasterenedavno je pobrojao oko 2.000 kla-sterskih udruènja koji zajednozapo{ljavaju 38 posto evropske radnesnage. Me|utim, stalna fragmentacijatrì{ta, slabe veze izme|u industrije iistraìvanja, te nedovoljna saradnjaunutar EU rezultiraju time da evropskiklasteri nemaju uvijek kriti~nu masu iinovacijske sposobnosti da bi se naodrìvi na~in suo~ili sa svjetskomkonkurencijom.

Komisija stoga iznosi nekoliko pri-jedloga koji bi trebali pobolj{ati okvirpotpore klasterima. Me|u tim prijed-lozima su mjere za daljnje pobolj{anjeunutarnjeg trì{ta kako bi se uklonilepostoje}e prepreke, posebno one kojeometaju protok znanja, za ja~anjemobilnosti kvalifikovanih radnika i zapristup prekograni~nom financiranju.

Pripremila: Mira IDRIZOVI]

Konstituisan Upravni odbor - Koordinacioniodbor za IPA fondove

Na poziv predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH Nikole [piri}a, uSarajevu je odràna sjednica Upravnog odbora - Koordinacioonog odbo-ra za IPA fondove, na kojoj je za predsjednika Odbora izabran ministarfinansija i trezora BiH Dragan Vranki}.

Odbor je utvrdio Prijedlog odluke o na~inu imenovanja, razrje{enja, tepravima i obavezama Dràvnog koordinatora za Instrument pretpristupnepomo}i (DIPAK).

Odbor }e dostaviti Prijedlog odluke Vije}u ministara BiH radidono{enja kona~ne odluke o imenovanju DIPAK-a.

Odbor }e predloìti Vije}u ministara BiH da predsjednik OdboraDragan Vranki} ujedno bude i kandidat za DIPAK.

Upravni odbor - Koordinacioni odbor ~ine jo{ direktor Direkcije zaevropske integracije, ministri finansija Republike Srpske i Federacije BiH ipredstavnici entitetskih vlada.

Prema ovoj odluci, Upravni odbor - Koordinacioni odbor je savjeto-davno tijelo za koordinaciju IPA, koje DIPAK-u pomaè u obavljanju poslo-va iz njegove nadle`nosti u skladu sa Okvirnim sporazumom izme|u BiH iKomisije evropskih zajednica o pravilima saradnje, koja se odnosi nafinansijsku pomo} EZ BiH u okviru pruànja pomo}i preko IPA.


“Evropski dani razvoja” sunajva`niji godi{nji skup koji po tre}iput organizira Evropska komisija.Pro{le godine ovaj skup okupio je3.000 u~esnika sa svih kontinenata ipredstavnike preko 1.200 organizaci-ja iz zemalja EU i njihovih partnera izAfrike, Azije i Latinske Amerike. Naforumu svako ima priliku da iznesemi{ljenje: parlament, lokalne vlasti,civilno dru{tvo, me|unarodne organi-zacije, nau~ni radnici, razvojne agen-cije, privatni sektor i mediji. To je otvo-reni forum koji okuplja sve ~lanove“razvijene familije”. Uklanjanjem zido-va izme|u razli~itih problema,“Evropski dani razvoja” predstavljajuprirodnu platformu za rasprave oglavnim pitanjima razvijanja saradnjei pokretanja novih inicijativa.

U okviru predsjedavanja Francu-ske EU, EK, u saradnji sa Evropskim

parlamentom, organizira tre}i po reduforum “Evropski dani razvoja” uStrazburu od 15. do 17. novembra2008. godine.

Ove godine, centralna temavelikog skupa bi}e „lokalne vlasti irazvoj”. Razvoj zemalja ju`ne hemis-fere ti~e se svakoga. Politi~ki je imoralno neprihvatljivo da u 21. vijekuveliki dio svijeta i dalje ìvi u totalnomsiroma{tvu, pogor{anom efektima kli-matskih promjena i krizom okonesta{ice hrane.

Brojne lokalne vlasti sa sjevera ve}su pokrenule razvojne projekte saodgovaraju}im vlastima zemalja juga.Rezultati ovih projekata su impresivni iu svakom slu~aju su mobiliziralienergiju i dinami~nu razmjenu ljudi.Korisni, velikodu{ni i efektivni projektiimplementirani su uz niske tro{kove.

Potrebno je jo{ puno takvih inici-jativa solidarnosti sjevera prema jugu.

“Evropski dani razvoja” sim-boliziraju odlu~nost EU da {iri svijestjavnosti o razvijanju saradnje i ja~aefikasnost svoje razvojne pomo}i.Evropski gra|ani osje}aju èlju da seangaùju u kreiranju partnerstava sazemljama u razvoju. Nakon uspjehaovog foruma u 2006. i 2007. godini,o~ekuje se da }e se i ove godine uStrazburu okupiti akteri iz Evrope kojièle biti uklju~eni u unapre|enje idejai njihovo izvr{enje.

Svojim nezvani~nim i otvorenimkarakterom, forum pruà mogu}nostda se razgovara, na najvi{em nivou, obitnim aspektima razvojne politike,naro~ito implementaciji Pari{kedeklaracije i Milenijskih razvojnih cilje-va. Kako je u centru pa`nje ovogo-di{njih diskusija lokalna dimenzijarazvojne saradnje, teì{te }e se usm-jeriti i na pristup osnovnim potrebamapoput obrazovanja, zdravstvenih uslu-ga i vode za pi}e.

Pripremila: L. SADIKOVI]

Forum u Strazburu

Evropski dani razvoja 2008.

Pod ovim nazivom u Briselu }e se13. i 14. novembra odràti seminar -radionica, na kome }e se diskutovati oefektima posljednjeg pro{irenja zastare i nove zemlje ~lanice kao iEvropsu uniju u cjelini.

Prvog maja 2009. godine, za{estomjese~nog ~e{kog predsjedavan-ja, EU }e proslaviti petu godi{njicupro{irenja iz 2004. godine. Ovaj sem-inar organizuje se kao najava togdoga|aja ali i vlastita refleksijaEvropske komisije na godi{njicupro{irenja.

U pogledu pro{irenja Unije,mnogo pa`nje posve}ivano je pitanji-ma tro{kova i izazovima, dok pred-nosti pro{irenja, kao {to su prostranijaEU i pristup ve}em trì{tu - nisudovoljno tretirane. Uprkos tome, sem-inar ima za cilj osvjetljavanje ovihproblema iz razli~itih perspektiva.

Seminar }e obuhvatiti sljede}eteme:

* Trgovina i direktne strane investi-cije u pro{irenoj EU: mogu}nosti i iza-zovi;

* Migracija u pro{irenu EU:rje{enje ili problem za trì{te rada i sis-teme socijalne za{tite?;

* Finansijska integracija i stabilnostu pro{irenoj EU;

* Integracija, otvorenost i razvoj: jeli pro{irenje napravilo razliku?

Seminar u Briselu

“Pet godina pro{irene Evropskeunije - igra sa pozitivnim ishodom”

Najave doga|aja u institucijama EU u novembru

Brisel

www. kfbih.com

Documents

GLASNIK - kfbih.com · Mi{ljenja sam da u BiH nema do-voljno interesa, svijesti i podsticanja za provo|enje procesa akreditacije i predla`em da bi bilo svrsishodno za pobolj{avanje