GLASILO GRADA DUGOG SELA, OPĆINA BRCKOVLJANI ...dugoselo.hr/wp/wp-content/uploads/2019/09/SG-DS-5...2. Josip Ćorluka - za potpredsjednika 3. Marica Pokas - za članicu 4. Janja Klindžić

1

KAZALO

Službeni glasnikGrada Dugog Sela

Broj: 5God. XXVI 20. rujna 2019.

DUGOSELSKA kronikaGLASILO GRADA DUGOG SELA, OPĆINA BRCKOVLJANI I RUGVICA

I. AKTI GRADSKOG VIJEĆA

1. Odluka o raspisivanju izbora za članove vijeća mjesnih odbora na području Grada Dugog Sela �� 3

2. Rješenje o imenovanju stalnog sastava Gradskog izbornog povjerenstva Grada Dugog Sela �� 3

3. Zaključak o prestanku mirovanja mandata gradskom vijećniku i prestanku obnašanja dužnosti zamjenice gradskog vijećnika �� 4

4. Zaključak o prihvaćanju Izvješća o stanju u prostoru Grada Dugog Sela 2014.-2018. �� 4 Izvješće o stanju u prostoru Grad Dugog Sela 2014.-2018. �� 5 5. Zaključak o odobravanju Programa rada Savjeta mladih

Grada Dugog Sela za 2020. godinu ��111 6. Odluka o imenovanju Gradskog Povjerenstva za procjenu šteta od

prirodnih nepogoda Grada Dugog Sela ��111 7. Zaključak o razrješenju i izboru člana Odbora za izbor i imenovanja

Gradskog vijeća Grada Dugog Sela ��112 8. Zaključak ��112

II. AKTI GRADONAČELNIKA

1. Zaključak o sklapanju ugovora o djelu ��112 2. Zaključak o sklapanju nagodbe ��113 3. Zaključak o sklapanju nagodbe ��113 4. Zaključak o sklapanju nagodbe ��114 5. Zaključak o sklapanju nagodbe ��114 6. Zaključak o sklapanju nagodbe ��115 7. Zaključak o sklapanju nagodbe ��115 8. Zaključak o sklapanju nagodbe ��116 9. Zaključak o sklapanju nagodbe ��11610. Zaključak o sklapanju nagodbe ��11711. Zaključak o sklapanju nagodbe ��11712. Zaključak o sklapanju nagodbe ��11813. Zaključak o sklapanju nagodbe ��11814. Zaključak o sklapanju nagodbe ��11915. Zaključak o sklapanju nagodbe ��11916. Odluka o određivanju zamjenika u obavljanju dužnosti gradonačelnika Grada Dugog Sela �� 120

2

Službeni glasnik broj 5/2019. 20. rujna 2019.

17. Zaključak o sklapanju Ugovora o djelu�� 12018. Zaključak o utvrđivanju prijedloga Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja

Grada Dugog Sela i upućivanju na ponovnu javnu raspravu �� 12019. Zaključak o prihvaćanju zamolbe Dobrovoljnog vatrogasnog društva Andrilovec �� 12120. Zaključak o prihvaćanju zahtjeva Udruge Hrvata Bosne i Hercegovine „Rodna gruda“ �� 12121. Zaključak o sklapanju nagodbe �� 12222. Zaključak o sklapanju nagodbe �� 12223. Zaključak o imenovanju predstavnika Grada Dugog Sela za stručnu osobu

koja će pružati podršku isporučitelju vodnih usluga �� 12324. Odluka o osnivanju prava služnosti na cestovnom zemljištu �� 12325. Zaključak o utvrđivanju konačnog prijedloga Izmjene i dopune

Prostornog plana uređenja Grada Dugog Sela �� 12326. Zaključak o sklapanju ugovora o djelu �� 12427. Zaključak o poništenju Javnog poziva za prikupljanje ponuda za

kupnju zemljišta za izgradnju parka/igrališta u naselju Kopčevec �� 12428. Zaključak o objavi javnog poziva za prikupljanje ponuda za kupnju zemljišta

za izgradnju dječjeg igrališta na području Mjesnog odbora Kopčevec ili mjesnog odbora Dugo Selo-Zapad (južno od Zagrebačke ulice) �� 124

29. Zaključak o osnivanju Povjerenstva za kupnju zemljišta za izgradnju dječjeg igrališta na području Mjesnog odbora Kopčevec ili mjesnog odbora Dugo Selo-Zapad (južno od Zagrebačke ulice) �� 125

3


I� 1� Na temelju članka 61.a stavka 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (‘’Narodne

novine’’, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pročišćeni tekst, 137/15 - ispravak i 123/17), članka 44. stavka 1. točke 25. i članka 108. stavka 1. Statuta Grada Dugog Sela (Služ-beni glasnik Grada Dugog Sela, broj 1/13, 1/18, 2/18 i 5/18 – pročišćeni tekst) i članka 5. stavka 1. Odluke o izboru članova vijeća mjesnih odbora na području Grada Dugog Sela (Služ-beni glasnik Grada Dugog Sela, broj 2/14, 2/17, 1/18 i 4/19 – pročišćeni tekst) Gradsko vijeće Grada Dugog Sela, na 20. redovnoj sjednici, održanoj 19. rujna 2019. godine, donosi

O D L U K Uo raspisivanju izbora za članove vijeća mjesnih

odbora na području Grada Dugog Sela

Članak 1.Ovom Odlukom raspisuju se izbori za članove vijeća mje-

snih odbora na području Grada Dugog Sela.

Članak 2.U mjesnim se odborima bira broj članova kako slijedi:

1. Mjesni odbor Andrilovec - 5 članova vijeća 2. Mjesni odbor Donje Dvorišće - 5 članova vijeća 3. Mjesni odbor Dugo Selo - 7 članova vijeća 4. Mjesni odbor Dugo Selo - 9 članova vijeća 5. Mjesni odbor Dugo Selo - 9 članova vijeća 6. Mjesni odbor Dugo Selo - 7 članova vijeća 7. Mjesni odbor Kozinščak - 7 članova vijeća 8. Mjesni odbor Kopčevec - 7 članova vijeća 9. Mjesni odbor Puhovo - 5 članova vijeća10. Mjesni odbor Leprovica - 5 članova vijeća11. Mjesni odbor Lukarišće - 7 članova vijeća12. Mjesni odbor Mala Ostrna - 5 članova vijeća13. Mjesni odbor Velika Ostrna - 7 članova vijeća14. Mjesni odbor Prozorje - 5 članova vijeća

Članak 3.Za dan provedbe izbora određuje se nedjelja, 27. listopada

2019. godine.

Članak 4.Ova Odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave u

Službenom glasniku Grada Dugog Sela.

KLASA: 023-05/19-01/08 PredsjednikURBROJ: 238/07-03-04/01-19-3 Gradskog vijećaDugo Selo, 19. rujna 2019. Darjan Budimir, mag. iur., v.r.

I� 2� Na temelju članka 44. stavka 1. točke 11. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog

Sela, broj 1/13, 1/18, 2/18 i 5/18 – pročišćeni tekst) i članka 23.a. stavka 2. Odluke o izboru članova vijeća mjesnih odbo-ra na području Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 2/14, 2/17, 1/18 i 4/19 – pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Dugog Sela, na 20. redovnoj sjednici, održanoj 19. rujna 2019. godine, donosi

R J E Š E N J Eo imenovanju stalnog sastava Gradskog izbor-

nog povjerenstva Grada Dugog Sela

I� U stalni sastav Gradskog izbornog povjerenstva Grada Dugog Sela za provođenje izbora za članove vijeća mje-snih odbora, koji će se održati u nedjelju, 27. listopada 2019. godine, imenuju se:

1. Sanda Hrsto - za predsjednicu 2. Josip Ćorluka - za potpredsjednika 3. Marica Pokas - za članicu 4. Janja Klindžić - za članicu.

II� Izborno povjerenstvo: − brine se za zakonitu pripremu i provedbu izbora za čla-

nove vijeća, − obavlja sve tehničke pripreme za provođenje izbora, − propisuje i objavljuje obrasce u postupku pripreme i

provedbe izbora za članove vijeća, − na temelju pravovaljanih prijedloga objavljuje kandidacij-

ske liste te sastavlja i objavljuje zbirne liste svih kandida-cijskih lista za izbor članova vijeća,

− određuje biračka mjesta, − imenuje i raspušta biračke odbore, − nadzire rad biračkih odbora, − ovjerava očitovanja kandidata o prihvaćanju kandidature

za članove vijeća, − nadzire pravilnost izborne promidžbe, − prikuplja i zbraja rezultate glasovanja na biračkim mjesti-

ma, − objavljuje rezultate izbora za članove vijeća, − obavlja druge poslove određene zakonom.

III� Ovlašćuje se Izborno povjerenstvo za korištenje pečata Gradskog vijeća Grada Dugog Sela. Izborno povjerenstvo pečat može koristiti isključivo za radnje u svezi provedbe raspisanih izbora. Za uporabu pečata odgovorna je pred-sjednica Izbornog povjerenstva.

IV� Sjedište Izbornog povjerenstva za vrijeme rada na proved-bi izbora za članove vijeća mjesnih odbora bit će u zgradi gradske uprave u Dugom Selu, Josipa Zorića 1, I. kat, soba broj 35.

V� Ovo Rješenje će se objaviti u Službenom glasniku Grada Dugog Sela.


4


I� 3� Na temelju članka 44. stavka 1. točke 29. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada

Dugog Sela broj 1/13. 1/18, 2/18 i 5/18 - pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Dugog Sela, na 20. sjednici, održanoj 19. rujna 2019. god., donijelo je

ZAKLJUČAKo prestanku mirovanja mandata gradskom vijeć-niku i prestanku obnašanja dužnosti zamjenice

gradskog vijećnika

I. Prihvaća se Izvješće Mandatne komisije o prestanku miro-vanja mandata gradskom vijećniku i prestanku obnašanja dužnosti zamjenice gradskog vijećnika.

II. Dana 30. srpnja 2019. god. prestaje mirovanje mandata gradskom vijećniku Pavi Vukeliću. Dana 30. srpnja 2019. god. Ivana Perković prestaje obnašati dužnost zamjenice gradskog vijećnika.

III� Ovaj zaključak objavit će se u Službenom glasniku Grada Dugog Sela.


I� 4� Na temelju članka 39. Zakona o prostornom ure-đenju (‘’Narodne novine’’, broj 153/13, 65/17,

114/18 i 39/19) i članka 44. stavka 1. točke 7. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 1/13, 1/18, 2/18 i 5/18 - pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Dugog Sela, na 20. sjednici, održanoj 19. rujna 2019. godine, donijelo je

Z A K L J U Č A Ko prihvaćanju izvješća o stanju u prostoru

Grada Dugog Sela 2014.-2018.

1� Gradsko vijeće Grada Dugog Sela prihvaća Izvješće o stanju u prostoru Grada Dugog Sela 2014.-2018..

2� Izvješće iz točke 1. u prilogu je ovog Zaključka i njegov je sastavni dio.

3� Ovaj Zaključak zajedno s Izvješćem o stanju u prostoru Grada Dugog Sela 2014.-2018., bit će objavljen u Službenom glasniku Grada Dugog Sela.

4� Izvješće o stanju u prostoru Grada Dugog Sela 2014. - 2018. dostavit će se nadležnom Ministarstvu i Zavodu, u elektroničkom obliku u roku od 15 dana od dana objave u Službenom glasniku.

KLASA: 35001/18-01/10 PredsjednikURBROJ: 238/07-01-04/01-19-31 Gradskog vijećaDugo Selo, 19. rujna 2019. Darjan Budimir, mag. iur., v.r.

5


Izrada: Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, stambeno i komunalno gospodarstvo Grada Dugog Sela

i Jurcon projekt d.o.o.

kolovoz2019.

GRAD DUGO SELO

[IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU GRADA DUGOG SELA 2014.-2018.]

6


IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU GRADA DUGOG SELA 2014.-2018.

GRAD DUGO SELO Ulica Josipa Zorića 1, Dugo Selo 10 370 DUGO SELO OIB: 25432879214 www.dugoselo.hr

Gradonačelnik:

Nenad Panian, dr.med.dent.

Izrada Nacrta Izvješća: Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, stambeno i komunalno gospodarstvo

Pročelnik: Marijo Vinko, dipl.ing.arh.

Stručna suradnja u izradi Nacrta Izvješća: JURCON PROJEKT d.o.o. Gotalovečka 4a 10 000 ZAGREB OIB: 55345087244

Direktor:

Zdravko Jurčec, dipl.ing.građ.

Odgovorni voditelj izrade: Jelena Luketa Knez, dipl.ing.arh.

Suradnici u izradi: Ivana Miletić, mag.ing.prosp.arch. Sara Lalić, dipl.ing.arh. Gordan Maček, dipl.ing.prom. Renata Fakin, ing.građ. Franjo Carević, dipl.ing.građ. Stjepan Jurčec, aps.arh.

Zagreb, kolovoz 2019.

7


Izvješće o stanju u prostoru Grada Dugog Sela 2014.-2018.

Sadržaj

Jurcon projekt d.o.o.

SADRŽAJ

SADRŽAJ ........................................................................................................................................................ 1

I. POLAZIŠTA............................................................................................................................................. 1

1.1. OSNOVA I CILJEVI IZRADE IZVJEŠĆA .............................................................................................. 1

1.2. ZAKONODAVNO-INSTITUCIONALNI OKVIR ................................................................................... 1

1.3. OSNOVNA PROSTORNA OBILJEŽJA GRADA DUGOG SELA............................................................. 4

1.4. GRAD DUGO SELO U OKVIRU PROSTORNOG UREĐENJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ..................... 18

II. ANALIZA I OCJENA STANJA, PROVEDBE I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA...................................... 21

2.1. PROSTORNA STRUKTURA KORIŠTENJA I NAMJENE POVRŠINA GRADA DUGOG SELA ................ 21

2.2. SUSTAV NASELJA ......................................................................................................................... 24

2.3. GOSPODARSKE DJELATNOSTI...................................................................................................... 30

2.4. OPSKRBLJENOST PROSTORA INFRASTRUKTUROM OD ZNAČAJA ZA GRAD DUGO SELO ............ 44

2.5. ZAŠTITA I KORIŠTENJE DIJELOVA PROSTORA OD POSEBNOG ZNAČAJA ..................................... 63

2.6. OBVEZNI PROSTORNI POKAZATELJI ............................................................................................ 79

III. ANALIZA IZRADE I PROVEDBE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA .......................................... 82

3.1. IZRADA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ..................................................................... 82

3.2. PROVEDBA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ............................................................... 86

3.3. IZRADA I PROVEDBA DRUGIH RAZVOJNIH I PROGRAMSKIH DOKUMENATA KOJI UTJEČU NA PROSTOR ..................................................................................................................................... 86

3.4. PROVEDBA ZAKLJUČAKA, SMJERNICA I PREPORUKA IZ PRETHODNOG IZVJEŠĆA O STANJU U PROSTORU GRADA DUGOG SELA ................................................................................................ 87

IV. PREPORUKE ZA UNAPRJEĐENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU S PRIJEDLOGOM PRIORITETNIH AKTIVNOSTI ......................................................................................................................................... 92

4.1. POTREBE, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA DALJNJEG ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU GRADA DUGOG SELA OBZIROM NA OKOLNOSTI, SEKTORSKA OPTEREĆENJA I IZAZOVE ....................... 92

4.2. OCJENA POTREBE IZRADE NOVIH I/ILI IZMJENE I DOPUNE POSTOJEĆIH DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA NA RAZINI GRADA DUGOG SELA ....................................................... 95

4.3. PREPORUKA MJERA I AKTIVNOSTI ZA UNAPRJEĐENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU ....... 96

V. IZVORI PODATAKA ............................................................................................................................ 101

8



I. Polazišta


I. POLAZIŠTA

U polazištima su prikazani osnovni ciljevi Izvješća o stanju u prostoru Grada Dugog Sela, zakonodavno-institucionalni okvir njegove izrade, te osnovna prostorna obilježja i smještaj Grada Dugog Sela u sustavu prostornog uređenja Zagrebačke županije.

1.1. OSNOVA I CILJEVI IZRADE IZVJEŠĆA Izvješće o stanju u prostoru dokument je praćenja stanja u prostoru koji sadrži analizu stanja i trendova prostornog razvoja na temelju obveznih prostornih pokazatelja o stanju u prostoru, analizu izrade i provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata te ocjenu stanja i prijedloge za unaprjeđenje održivog razvoja s planom prioritetnih aktivnosti i prijedlogom prostornih pokazatelja za naredno razdoblje. Izvješće se izrađuje temeljem dostupnih i prikupljenih podataka o sadržajima i zahvatima koji utječu na prostor, prostorni razvoj i njegovu održivost. Podatke dostavljaju nadležna državna, županijska i regionalna tijela s javnim ovlastima.

„Izvješće o stanju u prostoru Grada Dugog Sela za razdoblje od 2014. do 2018. godine“ (u daljnjem tekstu: Izvješće) izrađeno je temeljem odredbi Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18 i 39/19), te Pravilnika o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru (NN 48/14 i 19/15).

Svrha izrade Izvješća je dobiti sveobuhvatni pregled prostornog razvoja i planiranja prostora Grada Dugog Sela, predvidjeti prostorno razvojne trendove temeljene na postojećim uvjetima, te prikazati instrumente prostornog planiranja i učinkovite mjere što su ih nadležna tijela poduzela u proteklom razdoblju na svim razinama planiranja.

Izvješće prvenstveno prikazuje utvrđene probleme u prostoru, postojeća rješenja za poboljšanje stanja te ukazuje na mogućnosti daljnjih usmjerenja prostornog razvoja, odnosno analizira stanja i promjene u prostoru koje nastaju pod utjecajem različitih društvenih procesa i imaju veći ili manji neposredan utjecaj na prostor. Izradom i donošenjem ovog Izvješća ocjenjuje se učinkovitost planskih mjera za unapređenje sustava prostornog uređenja, daje se osnova za određivanje smjernica prostornog razvoja Grada Dugog Sela, stvaraju se preduvjeti za daljnju izradu dokumenata prostornog uređenja, eventualno izradu Izmjena i dopuna istih, kao i procjenu potrebe izrade ostalih strateških i razvojnih dokumenata na razini Grada.

1.2. ZAKONODAVNO-INSTITUCIONALNI OKVIR U ovom poglavlju prikazani su obveza, nadležnost i postupak izrade Izvješća, dosadašnja praksa izrade te sastavnice Izvješća, koji proizlaze iz obvezne primjene relevantnih zakonskih i podzakonskih propisa.

Obveza izrade Izvješća Izrada i donošenje izvješća obveza je regulirana Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18 i 39/19 – u daljnjem tekstu: Zakon) i Pravilnikom o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima

9


Izvješće o stanju u prostoru Grada Dugog Sela 2014.- 2018.

I. Polazišta


2

izvješća o stanju u prostoru (NN 48/14 i 19/15 - u daljnjem tekstu: Pravilnik) donesenim temeljem tog Zakona.

Odredbama članka 39. navedenog Zakona regulirana je obveza izrade izvješća o stanju u prostoru na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini za proteklo četverogodišnje razdoblje. Temeljem odredbi članka 40. Zakona donesen je Pravilnik kojim je određen detaljan sadržaj izvješća i obvezni prostorni pokazatelji, način sudjelovanja javnopravnih tijela u izradi izvješća, te drugi zahtjevi u vezi s praćenjem stanja u području prostornog uređenja.

Izvješće o stanju u prostoru grada, odnosno općine, dokument je praćenja stanja u prostoru lokalne razine koje razmatra predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, a izrađuje se u odnosu na prethodno izvješće grada, odnosno općine te: županijski prostorni plan, druge strateške, razvojne, planske i programske dokumente i pokazatelje županijske razine koji su od utjecaja na održiv razvoj u prostoru grada odnosno općine, i prostorne planove niže razine. U izradi izvješća dužna su, na zahtjev subjekta koji izrađuje izvješće, sudjelovati javnopravna tijela u čijem je djelokrugu obavljanje poslova od utjecaja na sadržaj izvješća. Izvješće se objavljuje u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave.

Slijedom navedenog, ovo Izvješće o stanju u prostoru Grada Dugog Sela za razdoblje od 1.1.2014. do 31.12.2018. godine dokument je praćenja stanja u prostoru lokalne razine koji razmatra Gradsko vijeće Grada Dugog Sela, a izrađuje se u odnosu na prethodno Izvješće o stanju u prostoru Grada Dugog Sela za razdoblje 2009.-2013. godine („Službeni glasnik Grada Dugog Sela“, broj 1/14), Prostorni plan Zagrebačke županije („Glasnik Zagrebačke županije“, broj 3/02, 8/05, 8/07, 4/10, 10/11, 14/12 – pročišćeni tekst, 27/15 i 31/15 – pročišćeni tekst) i druge strateške, razvojne, planske i programske dokumente i pokazatelje županijske razine koji su od utjecaja na održiv razvoj u prostoru Grada Dugog Sela, Prostorni plan uređenja Grada Dugog Sela („Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 6/04,13/06,14/06, 8/10, 8/12, 8/13, 1/14, 2/15, 4/15 – pročišćeni tekst) te ostale prostorne planove lokalne razine - urbanističke planove uređenja i detaljne planove uređenja, koji se prema članku 200. stavku 3. Zakona smatraju također urbanističkim planovima uređenja. Izvješće se objavljuje u „Službenom glasniku Grada Dugog Sela“.

Dosadašnja praksa izrade Izvješća Grad Dugo Selo je do 1992. godine bio samostalna općina. Zakonom o dopunama Zakona o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i prestanku Gradske zajednice Zagreb (NN 33/92) područje tadašnje općine Dugo Selo spaja se s područjem općine Grad Zagreb. Novom administrativnom podjelom, Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92), područje općine Dugo Selo izdvaja se iz općine Grad Zagreb i pripaja Zagrebačkoj županiji, a zatim 1997. godine, donošenjem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br.10/97), konstituiran je Grad Dugo Selo u sastavu Zagrebačke županije.

Obzirom da ovo Izvješće nije prvi dokument praćenja stanja u prostoru koji je izrađen za područje Grada Dugog Sela, te da su mu prethodili dokumenti izrađeni temeljem prethodno važeće regulative, potrebno je dati kratki pregled dosadašnje prakse izrade tih dokumenata.

Sukladno navedenim zakonskim odredbama do sada su za područje Grada Dugog Sela izrađeni slijedeći dokumenti praćenja stanja u prostoru:

1. Izvješće o stanju u prostoru i Program mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru (Službeni glasnik Općine Dugo Selo, br. 8/95): • Izmjena Izvješća o stanju u prostoru i Izmjena dvogodišnjeg Programa mjera za unaprjeđenje

stanja u prostoru (Službeni glasnik Općine Dugo Selo, br. 9/95); • Izmjena Izvješća o stanju u prostoru i Izmjena dvogodišnjeg Programa mjera za unaprjeđenje

stanja u prostoru (Službeni glasnik Općine Dugo Selo, br. 14/96);

10



I. Polazišta


3

2. Izvješće o stanju u prostoru i Dvogodišnji program mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru (Službeni glasnik Općine Dugo Selo, br. 1/97);

3. Izvješće o stanju u prostoru i Program mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 5/99): • Dopuna Izvješća o stanju u prostoru Grada Dugog Sela i Programa mjera za unaprjeđenje stanja

u prostoru (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 4/00);

4. Izvješće o stanju u prostoru Grada Dugog Sela i Program mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 8/02): • Dopuna Izvješća o stanju u prostoru Grada Dugog Sela i Programa mjera za unaprjeđenje stanja

u prostoru Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 11/02);

5. Izvješće o stanju u prostoru Grada Dugog Sela za dvogodišnje razdoblje i Program mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru Grada Dugog Sela 2005.-2008. (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 1/05): • Izmjene i dopune Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Dugog Sela 2005.-

2008. (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 7/07);

6. Temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12) i Pravilnika o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru (NN 117/12) izrađeno je: • Izvješće o stanju u prostoru Grada Dugog Sela za razdoblje 2009.-2013. godine („Službeni

glasnik Grada Dugog Sela“, broj 1/14).

Grafički prikaz br. 1 – Pregled dosadašnje izrade Izvješća i Programa mjera za područje Grada Dugog Sela Izvor: Službeni glasnik Općine Dugo Selo, br. 8/95, 1/97 i Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 5/99, 4/00, 8/02, 11/02, 1/05 i 7/07.

Osim perioda za koji se donose dokumenti praćenja stanja u prostoru, mijenjala se važnost i uloga Izvješća i Programa usporedno s mijenjanjem zakonskih rješenja u svezi prostornih planova.

Sastavnice Izvješća Osnovni sadržaj Izvješća određen je Zakonom, a detaljniji sadržaj Pravilnikom. Propisivanjem sadržaja kroz Pravilnik osigurava se jednoobraznost i minimalan sadržaj Izvješća, te postavljanje standarda na način da su iskazani prostorni pokazatelji usporedivi po različitim jedinicama područne (regionalne) i lokalne samouprave, što je naročito važno u uspostavi informacijskog sustava prostornog uređenja. Iako se radi o jednom dokumentu, bitne sastavnice koje se iščitavaju iz sadržaja jesu:

• analitički dio kojim se utvrđuje stanje u prostoru (analiza stanja u prostoru, analiza stanja i trendova prostornog razvoja, analiza izrade i provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata);

11



I. Polazišta


4

• programski dio kojim se utvrđuju smjernice i prioritetne aktivnosti za poboljšanje stanja u prostoru (mogućnosti održivog razvoja u prostoru, ocjena potrebe izrade novih i/ili izmjena i dopuna postojećih dokumenata prostornog uređenja, prijedlog aktivnosti za unaprjeđenje održivog razvoja u prostoru).

Polazišta izvješća obuhvaćaju pregled ciljeva izrade Izvješća unutar zakonodavnog, institucionalnog i regionalnog okvira za razdoblje za koje se Izvješće izrađuje, te osnovna prostorna obilježja prostora grada Dugog Sela.

Analiza i ocjena stanja obuhvaća prikaz ostvarenja osnovnih prostorno-planskih ciljeva, usmjerenja i određenja koja su sadržana u dokumentima prostornoga uređenja županije i grada, te upozorava na trendove i usklađenost, odnosno mogući nesklad u provedbi.

Analiza provedbe dokumenata prostornoga uređenja i drugih dokumenata obuhvaća prikaz pokrivenosti područja dokumentima prostornoga uređenja, daje podatke o važećim dokumentima prostornoga uređenja i drugim strateškim, programskim i razvojnim dokumentima od važnosti za održiv razvoj u prostoru, upozorava na osnove njihove provedbe, potrebu i učestalost njihove promjene, te daje osvrt na provođenje zaključaka, smjernica i preporuka iz prethodno usvojenog izvješća o stanju u prostoru za razdoblje od 2009. do 2013. godine.

Prijedlozi za unapređenje razvoja u prostoru s osnovnim preporukama za iduće razdoblje razrađuju se s ciljem odlučivanja o daljnjem statusu strateških, programskih i planskih smjernica iz važećih dokumenata, odnosno o njihovom zadržavanju, ukidanju ili promjeni. Preporuke obuhvaćaju prijedlog potrebnih i prioritetnih aktivnosti u idućem razdoblju.

U izradi Izvješća korišteni su podaci iz dokumenata prostornog uređenja, službeno objavljeni i dostupni podaci nadležnih javnopravnih tijela, te podaci iz usvojenih i objavljenih pojedinih sektorskih strateških, razvojnih, planskih i provedbenih dokumenata, koji su od utjecaja na održiv razvoj prostora.

Izvješće se izrađuje u tekstualnom obliku s tabličnim prikazom obveznih prostornih pokazatelja, a pojedina tematska područja prema potrebi se dodatno obrazlažu, argumentiraju i prikazuju tabličnim, grafičkim i drugim prikazima.

1.3. OSNOVNA PROSTORNA OBILJEŽJA GRADA DUGOG SELA Prema Zakonu o područjima županija, gradova u općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 125/06 – ispravak, 16/07 – ispravak, 95/08 – Odluka USHR, 46/10 – ispravak, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13 i 110/15) Grad Dugo Selo je jedinica lokalne samouprave u sastavu Zagrebačke županije. Prema Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku 2012. (NN 96/12 i 102/12 – ispravak) Grad Dugo Selo i Zagrebačka županija ulaze u sastav statističke regije Kontinentalna Hrvatska.

1.3.1. Teritorijalni ustroj Grad Dugo Selo jedna je od 34 jedinice lokalne samouprave na području Zagrebačke županije. Smješten je u njezinom istočnom dijelu u kontaktnom području s Gradom Zagrebom, odnosno njegovom užem „prstenu“, oko 20 km od samog središta Grada Zagreba. Na zapadu i sjeveru graniči s Gradom Zagrebom, na istoku s Općinom Brckovljani, a na jugu s Općinom Rugvica. Područje Grada podijeljeno je na 11 naselja.

12



I. Polazišta


5

OSNOVNA OBILJEŽJA GRADA DUGOG SELA

BROJ NASELJA GRADA: 11 BROJ STANOVNIKA GRADA: 17.466 POVRŠINA GRADA: 53.94 km2 GUSTOĆA NASELJENOSTI: 323,0 st./ km2 BROJ STANOVNIKA SJEDIŠTA GRADA: 10.453 GUSTOĆA NASELJENOSTI SJEDIŠTA GRADA: 868 st./ km2 UDIO STANOVNIKA SJEDIŠTA GRADA U UKUPNOM STANOVNIŠTVU: 60 % Tablica br. 1 – Osnovna obilježja Grada Dugog Sela Izvor podataka: Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011., Državni zavod za statistiku, Državna geodetska uprava

Kartografski prikaz br. 1 – Položaj Grada Dugog Sela u Republici Hrvatskoj Izrada: Jurcon projekt d.o.o.

U Prostornom planu Zagrebačke županije koristi se podatak o površini Grada Dugog Sela od 52,22 km2. Krajem 1999. godine sukladno sa Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 125/06 - ispravak, 16/07 - ispravak, 95/08 - Odluka USRH, 46/10 - ispravak, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13 i 110/15) granica Grada Dugog Sela promijenila se u odnosu na prethodno važeći zakon. Zbog prelaska naselja Donje Dvorišće iz Općine Brckovljani u Grad Dugo Selo, temeljem prethodno spomenutog zakona, površina Grada Dugog Sela se povećala na 53,94 km2. Također, prema najnovijim, vjerojatno do sada i tehnički najpreciznijim, digitalnim podacima u grafičkom obliku za Zagrebačku županiju dobivenim od Državne geodetske uprave 2011. godine očitana je površina za Grad Dugo Selo od 53.94 km2. U površini Zagrebačke županije površina Grada Dugog Sela sudjeluje sa tek 1,7%, te predstavlja jednu od manjih prostornih jedinica na području Županije.

13



I. Polazišta


6

Kartografski prikaz br. 2 i 3. – Područje Grada Dugog Sela, digitalni ortofoto i topografska karta 1:25000 HTRS96 Izvor podataka: Državna geodetska uprava, stanje 2017. i 2018. godine

Najveći dio Grada čine naselja Kopčevec, Dugo Selo, Kozinščak i Lukarišće koja se pružaju u smjeru istok-zapad duž prometnice Zagreb-Vrbovec. Paralelno s navedenom prometnicom proteže se željeznička pruga koja se nakon željezničkog kolodvora Dugo Selo razdvaja u smjer za Vrbovec (Botovo, Republika Mađarska) i smjer za Ivanić-Grad (Beograd, Republika Srbija). Željeznička pruga odvaja naselja Puhovo, Velika Ostrna, Mala Ostrna, Leprovica i Andrilovec od glavne gradske aglomeracije. Ispod željezničke pruge smještena su glavna područja namijenjena za razvoj poduzetničkih zona. Na sjevernom rubu uz potok Zelinu nalaze se naselja Prozorje i Donje Dvorišće.

Kartografski prikaz br. 4 – Teritorijalno–politički ustroj Grada Dugog Sela Izrada: Jurcon projekt d.o.o.

14



I. Polazišta


7

1.3.2. Prirodna i geografska obilježja Grada Dugo Selo Prema podacima Državne geodetske uprave iz 2011. godine površina Grada Dugo Selo iznosi 53,94 km². Grad se nalazi u podnožju Martin Brega koji je u povijesti bio centar naseljenosti. Martin Breg s 206 mnv čini najvišu točku cijelog područja. Centralni dio grada nalazi se na 110 mnv. Od ukupne površine grada nizine zauzimaju približno 91 % površine dok Martin Breg kao jedino uzvišenje zauzima približno 9 % površine, pa ipak svojim položajem dominira nad gradom koji se primarno razvijao u njegovom podnožju.

Osnovni elementi reljefa i hidrografske osobine utjecali su na prostornu organizaciju. Čitavo područje Grada Dugog Sela pripada slivu rijeke Save. Južni obronci Martin Brega i nizina smještena južno od Martin Brega slijeva se prirodnim vodotocima u potok Črnec, dok se sjeverni obronci i pripadajuća nizina slijevaju u potok Zelina te preko rijeke Lonje u Savu. Najveće naselje je Dugo Selo, površine 12,04 km², smješteno u centralnom dijelu Grada, a ujedno je i administrativno središte Grada.

Kartografski prikaz br. 5 i 6. – Hipsometrijska karta Grada Dugo Selo (crno bijela skala i skala u boji) Izvor podataka: Državna geodetska uprava, stanje 2017. i 2018. godine

Grad je smješten u kontinentalnom klimatskom pojasu koji karakteriziraju vrlo toplo ljeto i razmjerno hladna zima s povremenim snježnim padalinama. Prosječne temperature zraka kreću se između 21,8°C u srpnju i 0,4°C u siječnju, dok višegodišnji presjek temperaturnih ekstrema iznosi 37,6, odnosno -5,8°C. Srednja vrijednost tlaka zraka je 999,2 hPa. Godišnji prosjek sunčanih sati iznosi 2.119,5 h (cca 5,8 h/dan), a ukupna količina oborina iznosi 520,8 mm.

Najviše padalina ima u kasno proljeće, rano ljeto i jesen, a najmanje u zimi i u rano proljeće. Nema izrazito sušnih niti vlažnih perioda, godišnja količina padalina smanjuje se od zapada prema istoku, a oborine su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu. Najsuši period u godini javlja se u hladno godišnje doba. Oborine tijekom godine imaju dva maksimuma, jači u lipnju i sekundarni u listopadu ili studenome, bez sušnog razdoblja, što povoljno utječe na razvoj vegetacije. U vegetacijskom razdoblju padne više od 50 % ukupne godišnje količine oborina. Razdoblje bez mraza je od lipnja do rujna.

15



I. Polazišta


8

1.3.3. Demografska struktura Razvoj i prostorno uređenje nekog područja neposredno ovise o brojnosti i vitalnosti, odnosno potencijalu i potrebama stalno naseljenog stanovništva. Detaljna analiza demografskih obilježja nužan je uvjet za izradu stvarne socio-demografske slike prostora.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, na području Grada Dugo Selo živi 17.466 stanovnika. U odnosu na podatke iz popisa stanovništva iz 2001. godine, prema kojem je na području Grada živjelo 14.441 stanovnika to je povećanje za 3.025 stanovnika, odnosno 17,31%. Indeks kretanja stanovništva 2011. u odnosu na 2001. godinu iznosi 120,94. Odlukom Hrvatskog Sabora, 2006. godine Gradu Dugo Selo pripojeno je naselje Donje Dvorišće koje je do tada bilo sastavni dio Općine Brckovljani.

1.3.3.1. Broj stanovnika i indeks kretanja

U svrhu upotpunjenosti prikaza sustava naselja potrebno je iskazati osnovne demografske značajke, kako za ukupno područje Grada, tako i za svako pojedino naselje. Prikaz demografskih obilježja u nastavku temelji se na rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine.

Naselje Br. stanovnika 2001. Br. stanovnika 2011. Indeks kretanja 2011./2001.

1. Andrilovec 289 286 98,96 2. Donje Dvorišće - 188 - 3. Dugo Selo 8.880 10.453 117,71 4. Kopčevec 624 1.093 175,16 5. Kozinščak 1.176 1.345 114,37 6. Leprovica 261 254 97,32 7. Lukarišće 896 1.020 113,84 8. Mala Ostrna 343 325 94,75 9. Prozorje 319 521 163,32 10. Puhovo 469 710 151,39 11. Velika Ostrna 1.043 1.271 121,86

UKUPNO 14.300 17.466 122,14 Tablica br. 2 – Broj stanovnika i indeks kretanja po naseljima od 2001. do 2011. godine Izvor podataka: Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. i 2001. godine, Državni zavod za statistiku, Državna geodetska uprava

Naseljenost nekog područja uvjetuju prometna povezanost i stanje postojeće gospodarske infrastrukture, postojeća koncentracija stanovništva, urbani standard naselja, te ostali prirodni i ostali uvjetu koji omogućuju razvoj nekog područja (mogućnosti za razvoj primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti). Precizniju gustoću naseljenosti daje analiza u II. poglavlju ovog Izvješća jer u obzir uzima građevinska područja naselja, odnosno stvarne površine dostupne za naseljavanje.

U prethodnom Izvješću 2008.-2012. Državni zavod za statistiku objavio je na razini naselja i jedinica lokalnih samouprava podatke o broju stanovnika prema spolu i dobi, dok je podatke o broju kućanstava i stanova

16



I. Polazišta


9

objavio u Prvim rezultatima popisa 2011. godine, gdje je određeni broj kućanstava i stanova naknadno popisan. Pojedini podaci na toj razini, iskazani su kroz statistička izvješća i priopćenja.

Kako bi se konkretnije proučila demografska kretanja potrebno je navesti da je u pretposljednjem međupopisnom razdoblju došlo do promjene granice Grada Dugog Sela (2006.), na način da je naselje Donje Dvorišće izdvojeno iz Općine Brckovljani te pripojeno Gradu Dugom Selu. Treba napomenuti kako se ukupni podaci razlikuju od službenih podataka iz popisa stanovništva jer isti ne uzimaju u obzir činjenicu da naselje Donje Dvorišće 2001. godine nije bilo u sastavu Grada Dugog Sela.

Kartografski prikaz br. 7. – Broj stanovnika po naseljima prema popisu stanovništva iz 2011. godine Izvor podataka: Državni zavod za statistiku Izrada: Jurcon projekt d.o.o.

1.3.3.2. Razmještaj i struktura stanovništva

Usporednim prikazom podataka iz posljednjih dvaju popisa 2001. i 2011. godine prema lokalnoj, županijskoj i državnoj razini utvrđeno je kako slijedi. Broj stanovnika Grada se povećao za 20,95%, što je znatno više nego na županijskoj razini gdje se događa porast od 2,57%, dok se na državnoj razini uočava trend smanjenja broja stanovnika za 3,31%. Analizirajući kretanje broja stanovnika na razini naselja, uočava se razlika između pojedinih naselja. Tako je najznačajnije povećanje broja stanovnika prisutno u naseljima Kopčevec, Prozorje i Puhovo, dok je u naseljima Andrilovec, Leprovica i Mala Ostrna zabilježen pad broja stanovnika. U ostalim naseljima Grada zabilježen je umjereni porast broja stanovnika.

Grad Dugo Selo s povećanjem od 20,95% prvi je grad/općina na području Zagrebačke županije po povećanju broja stanovnika. Prvi grad iza Grada Dugog Sela je Sveta Nedelja s povećanjem od 16,46%, te općina Stupnik s povećanjem od 14,9%.

17



I. Polazišta


10

Kartografski prikaz br. 8. – Indeks kretanja stanovništva po naseljima prema popisu stanovništva iz 2011. godine Izvor podataka: Državni zavod za statistiku Izrada: Jurcon projekt d.o.o.

Grafički prikaz br. 2 – Indeks kretanja broja stanovnika, kućanstava i stanova 2011./2001. Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. i 2011. i Prvi rezultati 2011., Državni zavod za statistiku, ožujak 2013.

1.3.3.3. Kućanstva i stanovi

Zabilježeni porast broja stanovnika na razini Grada, pratio je i povećani porast broja kućanstava i stanova. Indeks porasta broja kućanstava je bio veći od indeksa porasta broja stanovnika, a indeks porasta broja stanova veći od oba navedena. Ova pojava također je prisutna i na županijskoj i državnoj razini. Sukladno navedenome zabilježen je pad broja članova prosječnog kućanstava sa 3,46 u 2001. na 3,16 u 2011. godini. Uspoređujući ove podatke sa podacima na višim razinama, uočava se da Grad Dugo Selo ima veći indeks porasta broja stanovnika i kućanstava od županijskog i državnog. Kada se analizira samo područje Grada,

18



I. Polazišta


11

može se primijetiti kako se najveći porast kućanstava dogodio u naseljima Kopčevec, Puhovo i Prozorje, dok je najmanji porast broja kućanstava zabilježen u naseljima Leprovica, Mala Ostrna i Andrilovec.

Većim porastom broja stanova od broja stanovnika, te povećanjem stambene površine, povećao se i stambeni standard, tako da je u prosjeku po jednoj stambenoj jedinici 2011. godine bilo 2,33 stanovnika za razliku od 2001. godine kada je bilo 2,67 stanovnika. Indeks porasta stanova na području Grada veći je od prosječnog na županijskoj i državnoj razini.

KUĆANSTVA I STANOVI

Naselje

stanovništvo kućanstva stanovi

broj indeks 2011./ 2001.

broj prosj. veličina 2011.

indeks 2011./ 2001.

broj indeks 2011./ 2001.

2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. Andrilovec 289 286 98,96 87 93 3,07 106,90 100 112 149,18 Donje Dvorišće 141 188 133,33 39 52 3,61 133,33 46 56 121,74

Dugo Selo 8.880 10.453 117,71 2.654 3.489 3,00 131,46 3.434 4.870 141,82 Kopčevec 624 1.093 175,16 173 312 3,50 180,35 209 383 183,25 Kozinščak 1.176 1.345 114,37 316 410 3,28 129,75 422 564 133,65 Leprovica 261 254 97,32 72 73 3,48 101,39 80 91 113,75 Lukarišće 896 1.020 113,84 261 291 3,50 111,50 315 347 110,16 Mala Ostrna 343 325 94,75 81 86 3,78 106,17 103 116 112,62 Prozorje 319 521 163,32 103 163 3,20 158,25 252 293 116,27 Puhovo 469 710 151,39 112 195 3,64 174,11 131 224 170,99 Velika Ostrna 1.043 1.271 121,86 269 356 3,57 132,34 314 406 129,30 Naknadno popisani - - - - 14 - - - 16 -

Grad Dugo Selo 14.441 17.466 120,9

5 4.167 5.534 3,16 132,80 5.406 7.478 138,33

Zagrebačka županija 309.696 317.642 102,57 94 274 102 753 3,09 108,99 120.867 139.38 115,78

Republika Hrvatska 4.437.460 4.290.612 96,69 1.477.377 1.535.635 2,79 103,94 1.877.126 2.257.515 120,26

Tablica br. 3 – Kućanstva i stanovi Izvor podataka: Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. i 2001. godine, Statistička izvješća br. 1441/2011., Državni zavod za statistiku

1.3.3.4. Migracije i prirodni prirast

Prirodni prirast Grada Dugog Sela za 2017. godinu iznosio je 31. Na 187 rođenih 156 je umrlih osoba. U usporedbi sa Zagrebačkom županijom i Republikom Hrvatskom, ovaj je prirodni prirast izrazito značajan. Grad Dugo Selo ima iznadprosječni indeks vitalnosti stanovništva i to ne samo u Zagrebačkoj županiji, već i na razini Republike Hrvatske.

Gledajući na razini države, u odnosu na gradove i općine, od njih ukupno 38 s pozitivnim prirodnim prirastom, Grad Dugo Selo se nalazi na 5. mjestu, dok se na razini gradova nalazi na 4. mjestu (samo 10 gradova u RH bilježi pozitivan prirodni prirast).

19



I. Polazišta


12

PRIRODNI PRIRAST STANOVNIŠTVA U 2017.

Područje Živorođeni Umrli Prirodni prirast Vitalni indeks (živorođeni / 100 umrlih)

Grad Dugo Selo 187 156 31 119,9

Zagrebačka županija 2.717 3.588 -871 75,7

Republika Hrvatska 36.556 53.477 -16.921 68,4

Tablica br. 4 – Prirodni prirast stanovništva Grada Dugo Selo Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Prirodno kretanje stanovništva RH za 2017. godinu, broj 7.1.1., srpanj 2017. godine

Grafički prikaz br. 3 – Vitalni indeks (broj živorođenih na 100 umrlih) Izvor: Državni zavod za statistiku, Prirodno kretanje stanovništva RH za 2017. godinu, broj 7.1.1., srpanj 2017. godine Izrada: Jurcon projekt d.o.o.

1.3.3.5. Dobna i spolna struktura stanovništva

Struktura stanovništva prema spolu i prema dobnim skupinama temelj su iz kojih se očitavaju reproduktivni, radni, starosni i drugi pokazatelji populacije. Na državnoj razini žene su zastupljene s 51,78%, a muškarci 48,22%, što se ponavlja i na razini Zagrebačke županije gdje je 51,56% žena, 48,44% muškaraca, te na razini Grada Dugog Sela gdje je 51,23% žena, 48,77% muškaraca. Iz navedenog je vidljivo da je, kako na razini Županije i Države, tako i na razini Grada Dugog Sela, žensko stanovništvo prevladavajuće u ukupnom stanovništvu.

Međutim po pojedinim dobnim skupinama, što je vidljivo iz grafikona, uočava se da su muškarci više zastupljeni u mlađim dobnim skupinama, da je broj muškaraca i žena ujednačen tijekom zrelog razdoblja, te da kod starog stanovništva prevladavaju žene. Dakle, više muškog stanovništva pojavljuje se u mlađim dobnim skupinama do 45 godina starosti, dok je manje muškog stanovništva prisutno u starijim dobnim skupinama iznad 45 godina starosti, a poglavito u najstarijoj životnoj dobi. Pojava „manjka“ ženskog stanovništva fertilne dobi može se ponajviše pripisati emigraciji tog kontingenta stanovništva, najvećim dijelom u susjedni Zagreb.

20



I. Polazišta


13

Grafički prikaz br. 4 – Dobna i spolna struktura stanovništva Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., ožujak 2013. godine

ODNOS BROJA MUŠKARACA NA 1000 ŽENA PREMA DOBNIM SKUPINAMA dobne skupine (godine) 0-9 10-19 20-29 30-39 40-49 50-59 60-69 70-79 80 i više

GRAD DUGO SELO 1.063 1.071 1.061 993 964 988 926 596 298 Tablica br. 5 – Odnos broja muškaraca na 1.000 žena prema dobnim skupinama Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., ožujak 2013. godine

Dobna struktura jedan je od najvažnijih pokazatelja vitalnosti i potencijala stanovništva. Po pitanju dobne strukture stanovništva Grada vidljivo je da je najbrojniji kontingent stanovništva onaj od 30-34 godine starosti. Osnovni pokazatelji starosti stanovništva su: prosječna starost, indeks starenja (omjer stanovništva starijeg od 60 godina i stanovništva mlađeg od 20 godina) i koeficijent starosti (udio stanovništva starijeg od 60 godina u ukupnom stanovništvu). Indeks starenja na području Grada Dugog Sela najniži je na području Zagrebačke županije i iznosi 67,8%. U usporedbi s prosječnim vrijednostima na županijskom i državnom nivou Grad Dugo Selo nema toliko nepovoljnu starosnu strukturu stanovništva.

STAROSNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA

Područje Ukupno stanovništvo 2011.

Stanovništvo staro do 20 god.

Stanovništvo staro preko 60 god.

Prosječna starost

Indeks starenja

Koeficijent starosti

Grad Dugo Selo 17.466 4.473 3.033 37,4 67,8 17,4

Zagrebačka županija 317.606 70.086 70.131 40,6 100,1 22,1

Republika Hrvatska 4.284.889 896.605 1.031.373 41,7 115,0 24,1

Tablica br. 6 – Starosna struktura stanovništva Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., ožujak 2013. godine

21



I. Polazišta


14

1.3.3.6. Demografske procjene i trendovi

U svrhu određivanja trenda i prognoze daljnjeg razvoja naselja, potrebno je analizirati predočene demografske pokazatelje, te temeljem njih dati procjenu demografskih prilika za naredno razdoblje. Kako je Prostorni plan uređenja Grada osnovni, a ujedno i strateški plan na gradskoj razini kojim se određuje prostorni razvoj naselja kroz utvrđivanje građevinskih područja, isti je potrebno gledati kao dugoročni dokument prostornog uređenja. Stoga je procjenu demografskih prilika potrebno projicirati na 20-ak godina unaprijed. Tako bi plansko razdoblje valjalo pomaknuti sa 2015. na barem 2031. godinu na koju se, za potrebe planiranja komunalne infrastrukture, referira Prostorni plan Zagrebačke županije u svojim IV. Izmjenama i dopunama (Službeni glasnik Zagrebačke županije, broj 10/11).

Prema navedenom Prostornom planu županije demografska prognoza za 2015. / 2031. godinu za Grad Dugo Selo iznosi (usporedba – Popis 2011. godine):

- 23.000 / 26.000 stanovnika (17.466 stanovnika); - 6.571 / 7.429 kućanstava; 3,5 čl./kućanstvu (5.534 kućanstava); - 8.519 / 9.630 stanova (7.478 stanova).

Ove prognoze su se temeljile na podacima koji su kao zadnji popis stanovništva imali onaj iz 2001. godine. Upravo u međupopisnom razdoblju 2001. / 1991. dogodio se najveći porast broja stanovnika na području Grada Dugog Sela. Na takvom porastu stanovništva temeljila se i prognoza njegovog daljeg rasta. Zadnjim službenim popisom stanovništva iz 2011. godine utvrđen je značajan porast broja stanovnika na području Grada Dugog Sela, te značajan porast vitalnog indeksa što ukazuje na nastavak trenda rasta broja stanovnika.

Elaboratom „Stručna podloga za izradu novog Prostornog plana Zagrebačke županije iz područja demografije“ iz 2015.g. (autor: dr.sc. Nada Rajić), koji sadrži ažurirane podatke temeljene na konačnim rezultatima popisa 2011. godine, u cijelosti objavljenim 2014. godine, izrađene su novije demografske prognoze. Elaboratom su dane projekcije stanovništva za 2020. i 2030. godinu:

Broj stanovnika Indeks promjene Prosječna godišnja stopa

rasta 2011. 2020. 2030. 2020./2011. 2030./2020. 2020./2011. 2030./2020.

Dugo Selo 17.466 19.212 20.749 110,0 108,0 0,96 0,77 Grad Zagreb 790.017 809.680 814.706 102,5 100,6 0,25 0,05

Zagrebačka županija 317.606 322.373 328.172 101,5 101,8 0,15 0,20

Republika Hrvatska 4.284.889 4.198.876 4.087.043 98,0 97,3 -0,20 -0,30

Tablica br. 7 – Projekcije stanovništva Zagrebačke županije, po gradovima i općinama, za 2020. i 2030. godinu, usporedba sa Hrvatskom i Gradom Zagrebom Izvor podataka: Stručna podloga za izradu novog Prostornog plana Zagrebačke županije iz područja demografije, 2015. godina, autorica: dr.sc. Nada Rajić

Iz svega navedenog, može se zaključiti da nije realno očekivati i daljnji značajan rast broja stanovnika Grada Dugog Sela, već njegov malo sporiji rast u slijedećem međupopisnom razdoblju (2021./2011.), a zatim, ovisno o rezultatima populacijske politike i sveopće socijalno-gospodarske situacije mogući sporiji rast ili stagnaciju između 2021. i 2031. godine. Sukladno utvrđenim različitim demografskim podacima po

22



I. Polazišta


15

naseljima za očekivati je da će u promatranom razdoblju i dalje povoljnije demografske prilike imati sjedište Grada, dok će naselja orijentirana na poljoprivredu imati nepovoljnije demografske prilike.

Ciljevi demografskog razvoja

Izvješćem o stanju u prostoru Zagrebačke županije za razdoblje od 2013. do 2016. godine utvrđeni su sljedeći prioritetni ciljevi demografskog razvoja Županije do 2030. godine, u kombinaciji s prostornim, ekonomskim i socijalnim politikama:

- Nastavak pozitivnih demografskih trendova kroz daljnji rast gradova i gradskih naselja, uz zaustavljanje negativnog prirodnog prirasta mjerama obiteljske i infrastrukturne politike;

- Provedba pojedinih mjera nacionalne obiteljske politike na području gradova i općina, u smislu osiguranja uvjeta da ustanove i servisi za djecu budu dostupni u svim prostornim jedinicama;

- Planiranje naselja na način da budu povoljno okruženje mladim obiteljima („family friendly“ naselja);

- Daljnji ravnomjerniji razmještaj stanovništva na širem području Županije, prvenstveno paralelnim planiranjem i razmještajem novih radnih mjesta na cjelokupnom prostoru, uključujući potpore za zapošljavanje i samozapošljavanje;

- Planiranjem naselja voditi računa o nedostajućim sadržajima za stariju populaciju; - Skladniji razvoj i uređenje naselja u pogledu stambene, komunalne i društvene infrastrukturne,

sporta i rekreacije, kulturnih sadržaja; - Korištenje prostornih, prirodnih i radnih resursa u funkciji ravnomjernijeg policentričnog razvoja; - Poticanje razvoja ruralnih naselja ulaganjem u poljoprivredna gospodarstva i očuvanjem vrijednih

površina poljoprivrednog zemljišta u prostornim planovima; - Daljnja ekonomska diverzifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih djelatnosti kroz uvažavanje lokalnih

specifičnosti i valorizaciju lokalnih resursa; - Podrška malim i srednjim poduzetnicima u urbanim, prijelaznim i ruralnim naseljima; - Podrška eko-poljoprivrednoj proizvodnji i razvoju lokalnih proizvoda, stočarstva i šumarstva; - Ulaganja u razvoj seoskog turizma i rekreacije, uz zaštitu bioraznolikosti i okoliša; - Zaštita ruralnog okoliša od pritisaka za prenamjenom zemljišta i zagađenja; - Potpore mladim poljoprivrednicima te mikro poduzetnicima u gradskim i ruralnim naseljima; - Obnova naselja u ruralnim područjima; - Stavljanje u funkciju neiskorištenog zemljišta u vlasništvu države, županije ili grada/općine; - Zaštita prirodne i kulturne baštine ruralnih područja; - Udruživanje županijskih, gradskih i lokalnih inicijativa, kroz zajedničko strateško planiranje, izradu i

financiranje regionalnih i lokalnih projekata razvoja, uz povećano korištenje državnih poticaja i EU fondova, koji se provode na lokalnoj razini.

1.3.4. Socijalno-gospodarska struktura

1.3.4.1. Indeks razvijenosti

Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine 153/09) uveden je indeks razvijenosti kao kompozitni pokazatelj stupnja razvijenosti lokalne i područne samouprave u Republici Hrvatskoj, u odnosu na prosjek države. Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 147/14, 123/17 i 118/18) propisan je jedinstveni postupak ocjenjivanja i razvrstavanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti. Razvrstavanje se temelji na indeksu razvijenosti (članak 34. i 35. Zakona).

23



I. Polazišta


16

Indeks razvijenosti računa se kao ponderirani prosjek više osnovnih društveno-ekonomskih pokazatelja, kako je određeno Uredbom o indeksu razvijenosti (NN 131/2017). Pokazatelji indeksa razvijenosti su stopa nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, proračunski prihodi jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općem kretanju stanovništva, stopi obrazovanosti, te indeksu starenja.

Vrijednost indeksa razvijenosti izračunava se kao prilagođeni prosjek standardiziranih vrijednosti odabranih pokazatelja u određenom vremenskom razdoblju. Vrijednost indeksa razvijenosti izračunata je na tri decimale. Indeks razvijenosti tumači se tako da sve one jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave koje imaju vrijednost indeksa veću od 100 spadaju u područje iznadprosječne razvijenosti, dok sve one jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave koje imaju vrijednost indeksa manju od 100 spadaju u područje ispodprosječne razvijenosti.

Temeljem izračuna indeksa razvijenosti određuje se stupanj razvijenosti. Vlada Republike Hrvatske je na temelju članka 37. stavka 1. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14, 123/17 i 118/18), donijela odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti. Tako su jedinice područne (regionalne) samouprave podijeljene u IV. (četiri) skupine, a jedinice lokalne samouprave u VIII. (osam) skupina.

Jedinice područne (regionalne) samouprave:

I. skupina jedinica područne (regionalne) samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj polovini ispodprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave

II. skupina jedinica područne (regionalne) samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj polovini ispodprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave

III. skupina jedinica područne (regionalne) samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj polovini iznadprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave

IV. skupina jedinica područne (regionalne) samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj polovini iznadprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave.

Jedinice lokalne samouprave:

I. skupina jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u zadnjoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

II. skupina jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u trećoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

III. skupina jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

IV. skupina jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

V. skupina jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u zadnjoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

VI. skupina jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u trećoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

VII. skupina jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

VIII. skupina jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave.

Indeks razvijenosti Grada Dugog Sela iznosi 106,639 i svrstava se u VII. skupinu jedinica lokalne samouprave.

24



I. Polazišta


17

JLS Razvojna

skupina

Indeks razvijenosti

Prosječni dohodak po stanovniku

Prosječni izvorni prihodi po stanovniku

Prosječna stopa nezaposlenosti

Opće kretanje stanovništva (2016./2006.)

Indeks starenja (2011.)

Stupanj obrazovanja (2011.)

Dugo Selo VII. 106,639 28.823,82 1.951,01 0,1279 115,28 67,8 0,1589

Tablica br. 8 – Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti prema novom modelu izračuna na lokalnoj razini (razdoblje 2014.-2016.) – Vrijednosti osnovnih pokazatelja za JLS; Izvor podataka: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, klasa 350-05/18-01/1, urbroj 538-06-1-1/218-18-97

JLS Razvojna

skupina

Indeks razvijenosti

Prosječni dohodak po stanovniku

Prosječni izvorni prihodi po stanovniku

Prosječna stopa nezaposlenosti

Opće kretanje stanovništva (2016./2006.)

Indeks starenja (2011.)

Stupanj obrazovanja (2011.)

Dugo Selo VII. 106,639 106,96 97,82 105,15 118,24 108,85 104,88

Tablica br. 9 – Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti prema novom modelu izračuna na lokalnoj razini (razdoblje 2014.-2016.) – Vrijednosti standardiziranih pokazatelja za JLS; Izvor podataka: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, klasa 350-05/18-01/1, urbroj 538-06-1-1/218-18-97

Kartografski prikaz br. 9 – Indeks razvijenosti RH; Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije

25



I. Polazišta


18

1.3.4.2. Gospodarstvo

Grad Dugo Selo nalazi se unutar najbližeg prstena oko Zagreba, unutar tzv. Zagrebačkog metropolskog područja što omogućava poticaj gospodarskim aktivnostima zbog postojanja milijunskog zagrebačkog tržišta i recentnog širenja i/ili preseljenja gospodarskih aktivnosti iz Zagreba, viši društveni i gospodarski standard koji nudi blizina Zagreba (natprosječne mogućnosti zapošljavanja, obrazovanja i dr.), te njime uzrokovane demografske procese (imigracijski trendovi i izražene dnevne migracije „središte – periferija“ i pojačani pritisak na okoliš i prirodne resurse uzrokovane većom naseljenošću, intenzitetom prometa i gospodarskih aktivnosti.

Gospodarstvo Grada Dugog Sela ima nekoliko osnovnih pravaca gospodarskog razvoja. S obzirom na raspoložive resurse i tržišne uvjete kao glavni subjekti gospodarskog razvoja istakli su se:

- trgovina; - prerađivačka industrija; - građevinarstvo; - prijevoz i skladištenje.

Gospodarski razvoj jedan je od temeljnih prioriteta u razvoju Grada Dugog Sela, radi čega prema prostorno-planskim dokumentima za gospodarsku aktivnost je namijenjeno gotovo 300 ha zemljišta na kojem je planovima predviđena gospodarsko-proizvodna i poslovna namjena, i na koji se širi i prostor službene poduzetničke zone.

Daljnjem razvoju gospodarstva značajno će pridonijeti proces investicijskog ulaganja koji će biti omogućen dijelom i provedbom Strategije razvoja i korištenjem potencijalnih sredstava fondova EU za izgradnju, uređenje i proširenje infrastrukturnih i drugih objekata.

1.4. GRAD DUGO SELO U OKVIRU PROSTORNOG UREĐENJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Sustav prostornog uređenja propisan je Zakonom o prostornom uređenju. Čine ga subjekti, dokumenti, akti i postupci kojima se osigurava praćenje stanja u prostoru, određivanje uvjeta i načina izrade, donošenja i provođenja dokumenata prostornog uređenja te uređenja građevinskog zemljišta. Sustav prostornog uređenja uređen je na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini. Takvom strukturom utvrđena je nadležnost pojedinih tijela, odnosno subjekata, te hijerarhija i međusobna usklađenost dokumenata prostornog uređenja. Usloženost cjelokupnog sustava prostornog uređenja osigurava se Informacijskim sustavom prostornog uređenja.

Dokument prostornog uređenja užega područja mora biti usklađen s dokumentom prostornog uređenja širega područja, a prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom prostornog uređenja državne odnosno prostornim planom područne (regionalne) razine. Dokumenti lokalne razine u nadležnosti su Grada Dugog Sela, a to su prostorni plan uređenja Grada i urbanistički plan uređenja dijelova njegovog područja. Dokumente lokalne razine donosi gradsko vijeće. U tom sustavu, planiranje prostornog razvoja Grada Dugog Sela nalazi se na lokalnoj razini i u okviru je šireg sustava prostornog uređenja Zagrebačke županije. Sustav prostornog uređenja Grada Dugog Sela ustrojen je na slijedeći način:

Provođenje postupka izrade i donošenja prostornih planova lokalne razine (prostorni plan uređenja općine/grada i provedbeni planovi), te ostalih zadaća u pogledu prostornog uređenja u nadležnosti je Grada Dugog Sela. U tu svrhu unutar Stručne službe gradske uprave ustrojen je Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, komunalno i stambeno gospodarstvo.

26



I. Polazišta


19

Izrada planova povjerava se stručnim izrađivačima koji će, na osnovi dostavljenih zahtjeva Upravnog odjela, građana i pravnih osoba a u skladu sa zahtjevima (podaci, planske smjernice i propisani dokumenti) za izradu prostornog plana dostavljenih od strane tijela i osoba određenih posebnim propisima, izraditi plan.

Provedba prostornih planova na području Grada Dugog Sela u nadležnosti je Zagrebačke županije. U tu svrhu, za područje Grada Dugog Sela nadležna je ispostava županijskog Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša u Dugom Selu.

Usklađenost prostornog planiranja lokalne razine sa onom županijske razine osigurava se putem Zakonom utvrđene obveze ishođenja mišljenja Zavoda za prostorno uređenje Zagrebačke županije o usklađenosti Prostornog plana uređenja Grada Dugo Sela s Prostornim planom Zagrebačke Županije.

Donošenje prostornih planova, kao i dokumenata praćenja stanja u prostoru lokalne razine, u nadležnosti je Gradskog vijeća Grada Dugog Sela.

Zakonom propisanom obveznom dostavom prostornih planova Zavodu za prostorno uređenje Zagrebačke županije i izvješća o stanju u prostoru lokalne razine Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj, osigurava se povezanost prostornog uređenja lokalne razine sa sustavom prostornog uređenja županijske i državne razine, te vođenje i ažuriranje Informacijskog sustava prostornog uređenja.

Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU) uspostavljen je sukladno Zakonu za potrebe trajnog praćenja stanja u području prostornog uređenja i izrade izvješća o stanju u prostoru, na razini Države, županija i jedinica lokalne samouprave. Informacijski sustav prostornog uređenja Zagrebačke županije vodi i održava Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije. Prostorni planovi obrađuju se i implementiraju u geografsko-informacijski sustav (GIS) prostornog uređenja Zagrebačke županije i objavljuju se na službenim internetskim stranicama Zavoda (www.zpuzz.hr). Također, prostorni planovi dostavljaju se Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja za objavu u okviru Informacijskog sustava prostornog uređenja Republike Hrvatske, koji vodi i održava Hrvatski zavod za prostorni razvoj.

Kartografski prikaz br. 9. – Položaj Grada Dugog Sela u Zagrebačkoj županiji Izrada: Jurcon projekt d.o.o.

27



I. Polazišta


20

PROSTORNI POKAZATELJ ZAGREBAČKA ŽUPANIJA GRAD DUGO SELO

Površina 3.061,69 km² 53,94 km²

Broj naselja 694 11

Broj stanovnika 2001. 309.696 14.441

Broj stanovnika 2011. 317.642 17.466

Gustoća naseljenosti 2001. 101,15 stan./km² 267,72 stan./km²

Gustoća naseljenosti 2011. 226,67 stan./km 323,80 stan./km² Broj stanovnika središta grada/županije (2015.) 790.017 10.453

Tablica br. 6 – Prostorni pokazatelji Grada Dugog Sela u odnosu na Zagrebačku županiju Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, popis stanovništva 2001. i 2011. godine

Zaključci:

- Postići skladnu strukturu i razmještaj aktivnosti u naselju; - Na razini građevinskih područja središnjih naselja postići maksimalnu gustoću naseljenosti 30

stan./km²; - Postići minimalnu razinu uređenosti zemljišta unutar građevinskog područja – pristupni put,

vodoopskrba i odvodnja; - Osigurati prostor za komunalne građevine i površine određivanjem standarda za planiranje

komunalnih površina i građevina: dječja igrališta, parkovi, javne zelene površine, tržnice; - Za središnja naselja osigurati najmanje 5 m² parkovnih površina po stanovniku; - Očuvati šumu Starka (Starjak) i šumu uz Planičkih jarek u postojećim površinama; - Osigurati dovoljan broj javnih parkirališnih mjesta u središtima naselja; - Osigurati 100% pokrivenost telekomunikacijskim signalima; - Osigurati pretpostavke za korištenje obnovljivih izvora energije.

28



II. Analiza i ocjena stanja, provedbe i trendova prostornog razvoja


21

II. ANALIZA I OCJENA STANJA, PROVEDBE I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA

2.1. PROSTORNA STRUKTURA KORIŠTENJA I NAMJENE POVRŠINA GRADA DUGOG SELA

Prostorna struktura korištenja i namjene površina Grada Dugog Sela prikazana je na dva načina. Prvi je temeljen na digitalnoj bazi podataka o stanju i promjenama zemljišnog pokrova i namjeni korištenja zemljišta Republike Hrvatske pod nazivom CORINE (COoRdination of INformation on the Environment), sa stanjem od 2012. godine, dok je drugi temeljen na podacima iz Prostornog plana uređenja Grada Dugog Sela.

2.1.1. Stanje korištenja i namjene površina Prikaz stanja korištenja površina i zemljišta za Grad Dugo Selo temelji se na CLC bazi podataka koja je izrađena prema programu za koordinaciju informacija o okolišu i prirodnim resursima pod nazivom CORINE prihvaćenom od strane Europske unije i na razini Europske unije ocijenjena je kao temeljni referentni set podataka za prostorne i teritorijalne analize.

Standardni pristup izrade CLC baze temelji se na vizualnoj interpretaciji satelitskih snimaka prema prihvaćenoj CLC metodologiji, dajući vektorske podatke u mjerilu 1:100.000, minimalne širine poligona 100 m, minimalnog područja kartiranja 25 ha za bazu pokrova zemljišta, odnosno 5 ha za bazu promjena.

Klasa (razina 3) Grad Dugo Selo

Oznaka Naziv površina (ha) udio

112 Gradska područja 752 13,94%

242 Mozaik različitih načina poljoprivrednoga korištenja 2.038,92 37,79%

211 Nenavodnjavano obradivo zemljište 735,22 13,64%

222 Voćnjaci 84,53 1,57%

231 Pašnjaci 455,43 8,44%

243 Pretežno poljoprivredno zemljište sa značajnim udjelom prirodnog biljnog pokrova

249,9 4,64%

324 Sukcesija šume (zemljišta u zarastanju) 196 3,63%

311 Bjelogorična šuma 882 16,35%

Ukupno 5.394,0 100%

Tablica br. 7. – Pokrov i namjena korištenja zemljišta Grada Dugog Sela Izvor: Agencija za zaštitu okoliša, Corine Land Cover Hrvatska (CLC 2012 Hrvatska)

29





22

Utvrđena CLC nomenklatura uključuje 44 klase, raspoređene u 3 razine, od kojih svaka opisuje različit pokrov zemljišta. Gornji prikaz predstavlja pokrov zemljišta za referentnu 2012. godinu, a od 44 klase pokrova zemljišta na području Grada Dugog Sela prisutno je njih 8. Najveći dio zemljišta, oko 65%, koristi se kao poljoprivredno zemljište, zatim s udjelom od oko 20% slijedi šumsko zemljište i izgrađena područja sa udjelom od oko 14%.

Kartografski prikaz br. 10. – Pokrov i namjena korištenja zemljišta Grada Dugog Sela Izvor: Agencija za zaštitu okoliša, Corine Land Cover Hrvatska (CLC 2012 Hrvatska) Izrada: Jurcon projekt d.o.o.

2.1.2. Plan korištenja i namjene površina Za razliku od CLC baze podataka kojom je utvrđeno stanje pokrova, osnovnim podacima za korištenje i namjenu površina dobivenim temeljem Prostornog plana uređenja Grada Dugog Sela utvrđen je plan korištenja površina iz kojeg je tek u manjem dijelu moguće razlučiti i stanje njihovog korištenja. Stoga ova dva načina utvrđivanja prostorne strukture korištenja i namjene površina nisu u potpunosti usporediva.

Plan korištenja i namjene površina Grada Dugog Sela utvrđen je Prostornim planom uređenja Grada Dugog Sela, a pokazatelji za korištenje i namjenu površina iskazani su sukladno Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04, 163/04 i 9/11).

Pravilnikom je utvrđen obvezni iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina pri izradi dokumenata prostornog uređenja. Na taj način u svim dokumentima prostornog uređenja navedeni pokazatelji su ujednačeni, te je moguća njihova usporedba. Najveća razlika uočljiva je u površinama za gradnju izvan naselja, a što se napose odnosi na građevinska područja proizvodne i poslovne namjene izvan naselja. Također, treba primijetiti da na prostoru Grada nema rezerviranih površina za smještaj ugostiteljsko-turističkih sadržaja izvan naselja.

30





23

Red. broj

GRAD DUGO SELO Oznaka Ukupno ha % od pov. Grada

stan./ha ha/stan.

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA 1.1. Građevinska područja naselja ukupno - 1.254,11 24,0 13,7 0,073

Izgrađeni dio GP - 842,9 67,21 20,7 0,482 Neizgrađeni dio GP - 248,8 19,84 70,2 0,014 Neuređeni dio GP - 162,41 12,95 107,5 0,009

1.2. Izgrađene strukture van građevinskog područja ukupno

456,74 8,46 38,2 0,026

Gospodarsko-proizvodna i poslovna namjena

I 290,28 5,38 60,2 0,016

Sportsko-rekreacijska namjena R 33,75 0,62 517,5 0,002 Groblje G 31,21 0,58 559,6 0,001 Posebna namjena N 75,53 1,4 231,2 0,004 Eksploatacijska polja E 8,8 0,16 1.984,8 0,0005 Odlagalište otpada / pretovarna stanica OK 11,61 0,21 1.504,4 0,0007

1.3. Poljoprivredne površine 2.345,68 43,48 7,4 0,134 1.4. Šumske površine ukupno 1.327,87 24,62 13,2 0,076 1.5. Vodne površine 9,60 0,18 1.819,4 0,0005 Grad Dugo Selo ukupno 5.394 100% 3,23 0,309 Tablica br. 8. - Prostorni pokazatelji iz dokumenata prostornog uređenja Izvor: PPUG Dugog Sela (SNG Dugog Sela 6/04, 13/06, 14/06, 8/10, 8/12, 8/13, 1/14, 2/15, 4/15 – pročišćeni tekst)

Obzirom na Prostornim planom uređenja Grada planiranu rezervaciju površina za daljnju izgradnju, za očekivati je da će se navedeni trend nastaviti i u budućem razdoblju, a ovisiti će u najvećoj mjeri o gospodarskim prilikama i demografskim kretanjima.

Analizom prostornih pokazatelja evidentno je da u ukupnoj površini od 5.394 ha teritorija Grada Dugog Sela najznačajniji segment zauzimaju poljoprivredne površine, te ostale površine kako slijedi:

- Poljoprivredne površine zauzimaju ukupno 2.345,68 ha, odnosno 43,48% ukupne površine Grada; - Šumske površine važećim planom zauzimaju 1.327,87 ha, odnosno 24,62%; - Građevinsko područje naselja čini 1.245,11 ha, a od toga je izgrađeni dio građevinskog područja

842,9 ha, neizgrađeni dio zauzima 248,8 ha, dok na neuređeni dio građevinskog područja zauzima ukupno 162,41 ha, odnosno 12,95% ukupne površine Grada;

- Na Izgrađene strukture izvan građevinskog područja otpada 456,74 ha, a to su: gospodarsko-proizvodna i poslovna namjena (290,28 ha), sportsko-rekreacijska namjena (33,75 ha), groblja (31,21 ha), eksploatacijska polja (8,8 ha), odlagališta (11,61 ha);

- Skupina pokazatelja najmanje površine unutar površine Grada jesu vodne površine, koje zauzimaju ukupnu površinu 9,60 ha, odnosno 0,18% ukupne površine Grada.

31





24

2.2. SUSTAV NASELJA 2.2.1. Osnovna obilježja naselja

Grad Dugo Selo sastoji se od 11 naselja. Povezana su u jednu prostorno-funkcionalnu cjelinu oko gradskog središta, naselja Dugo Selo. Glavna razvojna os gradskog prostora proteže se duž prometnice koja povezuje Grad Zagreb s istočnim dijelom Zagrebačke županije (Grad Vrbovec, Ivanić-Grad i okolne općine) i kojom su povezana naselja Kopčevec, Dugo Selo, Kozinščak i Lukarišće. Duž prometnice za Rugvicu izdužio se jedan krak naselja Dugo Selo, a duž prometnice za Ježevo na osnovnu izgrađenu strukturu nadovezala su se naselja Velika i Mala Ostrna.

Navedena naselja i naselje Puhovo danas čine neprekinuti izgrađeni dio Grada Dugog Sela gdje je nemoguće odrediti završetak pojedinog naselja i početak sljedećeg. Naselja Prozorje, Donje Dvorišće, Andrilovec i Leprovica ostala su zasebne graditeljske cjeline. Središnji dio Grada čini potez Zagrebačke ulice i Ulice J. Zorića od Perivoja grofa Draškovića do crkve Sv. Martina na kojem su smješteni glavni institucionalni sadržaji Grada.

Kartografski prikaz br. 11. – Osnovna obilježja naselja Izvor podataka: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., Državni zavod za statistiku, ožujak 2013., Državna geodetska uprava

Sukladno Prostornom planu Zagrebačke županije i Prostornom planu uređenja Grada Dugog Sela određen je sustav središnjih naselja i razvojnih središta. Uz gradsko središte Dugo Selo kao manje regionalno

32





25

središte, izdvajaju se dva područna i veća lokalna središta, naselje Kozinščak i naselje Velika Ostrna. Najrazvijeniji dio Grada jest samo gradsko središte, dio naselja Dugo Selo, koje zbog smještaja većine gospodarskih subjekata s područja Grada i dobre povezanosti s istočnim naseljima Grada Zagreba županijskom cestom te dobre povezanosti sa središtem Grada Zagreba putem linija prigradske željeznice ujedno predstavlja i najperspektivniji dio Grada Dugog Sela. U tablici, u nastavku, predočena su osnovna obilježja pojedinog naselja koja se odnose na površinu područja naselja, broj stanovnika i gustoću naseljenosti.

OSNOVNA OBILJEŽJA NASELJA Prostorno-funkcionalna cjelina

Naselje Funkcija Površina Stanovništvo Gustoća naseljenosti

km2 % broj % st./km2 Dugo Selo (11 naselja)

Andrilovec MO 7,52 13,94 286 1,64 38,03 Donje Dvorišće MO 1,57 2,91 188 1,08 119,74 Dugo Selo manje regionalno

središte i MO 12,04 2,32 10.453 59,85 868,19

Kopčevec manje lokalno središte i MO

4,82 8,94 1.093 6,26 226,76

Kozinščak područno i veće lokalno središte i MO

1,77 3,28 1.345 7,70 759,89

Leprovica MO 4,39 8,14 254 1,45 57,86 Lukarišće manje lokalno središte i

MO 1,78 3,30 1.020 5,84 573,03

Mala Ostrna MO 3,09 5,73 325 1,86 105,18 Prozorje MO 5,78 10,71 521 2,98 90,14 Puhovo MO 4,48 8,31 710 4,06 158,48 Velika Ostrna područno i veće lokalno

središte i MO 6,70 12,42 1.271 7,28 189,70

Sveukupno Grad Dugo Selo (11 naselja) 53.94 100,00 17.466 100,00 323,80

Zagrebačka županija 3.058,15 100,00 317.606 100,00 103,86

Republika Hrvatska 56.594,00 100,00 4.284.889 100,00 75,71

*MO – sjedište mjesnog odbora

Tablica br. 9. – Osnovna obilježja naselja Izvor podataka: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., Državni zavod za statistiku, ožujak 2013., Državna geodetska uprava

Prosječna gustoća naseljenosti na području RH je 75,71 st./km², Zagrebačke županije 103,86 st./km², Grada Dugog Sela 323,80 st./km². Po gustoći naseljenosti na području Grada ističe se naselje Dugo Selo s gustoćom od 868,19 st./km² što je posljedica nepostojanja većih poljoprivrednih površina, a s druge strane na području tog naselja nalazi se većina višestambene izgradnje. Najmanju gustoću naseljenosti imaju naselja Andrilovec, Leprovica i Prozorje kao naselja koja su u većoj mjeri orijentirana ka poljoprivredi.

U urbanoj strukturi samo središnji dio naselja Dugo Selo djelomično pokazuje karakteristike urbanog središta i to prvenstveno koncentracijom javnih i trgovačkih sadržaja, a manje izgrađenim karakteristikama. Taj dio je izrastao duž glavne ulice koja svojim dimenzijama odgovara sredini prošlog stoljeća ali koja je opterećena jednim od najfrekventnijih prometa u RH. Središte naselja čini Kolodvorska ulica te administrativno područje koje se proteže duž Zagrebačke ulice/Ulice Josipa Zorića (od Domobranske ulice

33





26

na zapadu do Ulice hrvatskih branitelja na istoku). Radi se o dosta širokom području kojem nedostaje kvalitetan gradski prostor. U budućnosti će biti potrebno na tom dijelu realizirati pješačku zonu i jedan ili niz manjih otvorenih prostora ili trgova.

U ostalim naseljima ne postoje urbane strukture koje bi se prepoznale kao središta. Razlog za takvo stanje leži prvenstveno u relativno malom broju stanovnika u tim naseljima te činjenici da se gradilo uz postojeće putove i to, prvenstveno, uz obiteljske kuće. Ono što se može prepoznati kao začetak javnih prostora u rubnim naseljima su prostori uz Vatrogasne domove. U budućnosti kroz izradu UPU-a Koritnjače i UPU-a Kopčevec treba predvidjeti u sklopu dijelova namijenjenih višestambenoj izgradnji područja gdje će se fokusirati poslovno trgovački sadržaji, ali i prostori namijenjeni slobodnom vremenu. Od naselja udaljenih od središta Grada u naselju Velika Ostrna na području Mlake (bivša prirodna retencija) moguće je predvidjeti izgradnju i uređenje manjeg etno sela u sklopu kojeg se mogu predvidjeti prostori namijenjeni slobodnom vremenu i ugostiteljstvu.

2.2.2. Razmještaj i površine naselja, gustoća naselja i naseljenost Grad Dugo Selo zauzima površinu od 53,79 km² i čini 1,76 % ukupne površine Zagrebačke županije. Najveća koncentracija stanovnika nalazi se u naselju Dugo Selo. U Gradu Dugom Selu prema popisu iz 2011. godine živi 17.466 stanovnika što predstavlja 4,66 % ukupnog stanovništva Zagrebačke županije.

Prosječna gustoća naseljenosti 2001. godine iznosila je oko 273 stanovnika na km², što je bilo daleko više od državnog prosjeka (78 st/ km²), te prosjeka Zagrebačke županije (101 st/ km²). Deset godina kasnije, prema podacima iz popisa iz 2011. godine, prosječna gustoća naseljenosti na području Grada Dugog Sela iznosi oko 324 stanovnika na km², što je i dalje daleko više od prosjeka Zagrebačke županije (104 st/ km²).

Naselje Površina km² Br. stanovnika 2011. Gustoća naseljenosti st/km²

1. Andrilovec 7,52 286 38,03 2. Donje Dvorišće 1,57 188 119,74 3. Dugo Selo 12,04 10.453 868,19 4. Kopčevec 4,82 1.093 226,76 5. Kozinščak 1,77 1.345 759,89 6. Leprovica 4,39 254 57,86 7. Lukarišće 1,78 1.020 573,03 8. Mala Ostrna 3,09 325 105,18 9. Prozorje 5,78 521 90,14 10. Puhovo 4,48 710 158,48 11. Velika Ostrna 6,70 1.271 189,70 UKUPNO 53,94 17.466 323,80

Tablica br. 10 – Površine naselja, broj stanovnika i gustoća naseljenosti Izvor podataka: Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. i 2001. godine, Državni zavod za statistiku; PPUG Dugog Sela (SNG Dugog Sela 6/04, 13/06, 14/06, 8/10, 8/12, 8/13, 1/14, 2/15, 4/15 – pročišćeni tekst)

34





27

Grad Dugo Selo ima prostora i mogućnosti za povećanje broja stanovnika na svom području, privlačnom zbog povoljnog smještaja, kvalitetnih uvjeta življenja i blizine grada Zagreba. Prostor Grada Dugog Sela uz kontinuirano i intenzivno naseljavanje osobito posljednjih desetljeća, prati i visoki prirodni priraštaj stanovništva.

Uslijed intenzivnog prirasta broja stanovnika u Gradu Dugom Selu rastu i potrebe za sve većim ulaganjima u komunalnu infrastrukturu, školske i predškolske ustanove, zdravstvenu zaštitu i druge potrebe povećanog broja stanovnika.

2.2.3. Površine za razvoj i uređenje naselja U svrhu uređenja, te razvoja i planiranog proširenja naselja utvrđena su sukladno Zakonu, Prostornim planom uređenja Grada Dugog Sela, te njegovim izmjenama i dopunama do trenutka izrade ovog Izvješća (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 6/04.,13/06.,14/06., 8/10., 8/12., 8/13., 1/14., 2/15., 4/15. – pročišćeni tekst) građevinska područja naselja. U nastavku je prikazana njihova analiza prema veličini i izgrađenosti, a u odnosu na pokazatelje popisa stanovništva, kućanstava i stanova iz 2011. godine.

GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA Naselje Površina GPN Broj

stanovnika 2011.

Gustoća stanovanja izgrađenog dijela GPN

Površina izgrađenog GPN mješovite namjene/ kućanstvu

Ukupno Izgrađeno Ukupno Mješovite pretežito stambene namjene

(ha) (ha) udio (%) (st./ha) ha (st./ha) (m2)

Andrilovec 57,06 26,51 46,46 286 10,79 26,51 10,79 2.850

Donje Dvorišće 20,68 12,66 61,22 188 14,85 12,66 14,85 2.435

Dugo Selo 534,04 363,19 68,01 10.453 28,78 357,00 29,28 1.023

Kopčevec 72,25 37,26 51,57 1.093 29,33 37,26 29,33 1.194

Kozinščak 72,33 56,55 78,18 1.345 23,78 56,55 23,78 1.379

Leprovica 28,74 19,22 66,87 254 13,21 19,22 13,21 2.633

Lukarišće 127,66 55,62 43,57 1.020 18,34 55,62 18,34 1.911

Mala Ostrna 29,35 22,50 76,66 325 14,44 22,50 14,44 2.616

Prozorje 98,60 61,95 62,93 521 8,41 61,95 8,41 3.801

Puhovo 60,29 29,78 49,39 710 23,84 29,78 23,84 1.527

Velika Ostrna 132,63 64,42 48,57 1.271 19,73 64,42 19,73 1.809

GRAD DUGO SELO

1.233,63 749,66 60,77 17.466 23,30 743,47 23,49 1.343

Tablica br. 11 – Građevinska područja naselja (GPN) Izvor podataka: PPUG Dugog Sela (SNG Dugog Sela 6/04, 13/06, 14/06, 8/10, 8/12, 8/13, 1/14, 2/15, 4/15 – pročišćeni tekst

35





28

Najveći udio izgrađenog dijela građevinskog područja ima naselje Dugo Selo. U prosjeku izgrađenost iznosi 60,77%, s time da je za naselja Andrilovec, Lukarišće, Puhovo i Veliku Ostrnu ispod 50%. S druge strane, naselja Kozinščak i Mala Ostrna imaju na gradskoj razini najveću izgrađenost i to preko 75%. Od ukupno izgrađenog dijela građevinskih područja, na površine mješovite - pretežito stambene namjene odnosi se 743,47 ha ili 99,17%. Ako se promatra detaljnije planirana namjena površina građevinskih područja naselja, uočavaju se pričuvne površine za razvoj i uređenje u najvećem dijelu mješovite pretežito stambene izgradnje i u manjem dijelu javne i društvene izgradnje.

Prostornim planom uređenja Grada Dugog Sela, površine građevinskih područja naselja detaljnije su podijeljene prema namjeni: mješovita - pretežito stambena, javna i društvena, ugostiteljsko-turistička, i gospodarska namjena - poslovna. Obzirom na razlike u udjelu pojedinih površina u daljnjoj analizi suodnosa broja stanovnika/kućanstava i površina građevinskih područja naselja korištena je površina mješovite - pretežito stambene namjene unutar koje je jedino i moguć smještaj stanovanja.

Odnos broja stanovnika i površine građevinskog područja naselja daje prikaz gustoće stanovanja. Ukupna površina građevinskog područja naselja utvrđuje se sukladno prognoziranom broju stanovnika za određeno plansko razdoblje. Stoga je u svrhu prikaza realnih pokazatelja gustoće stanovanja prikazan odnos postojećeg broja stanovnika (iz popisa 2011.) i izgrađene površine građevinskih područja naselja. Kako bi navedeni prikaz bio usporediv po naseljima, gustoća stanovanja je izračunata prema površinama izgrađenog dijela građevinskog područja mješovite – pretežito stambene namjene. Potrebno je također, napomenuti, da su Prostornim planom uređenja Grada u površine građevinskih područja uračunate prometne površine, te stoga navedena gustoća ne predstavlja neto gustoću stanovanja.

Najveća gustoća stanovanja je u naseljima Dugo Selo (868,19 stan./km²) i Kozinščak (759,89 stan./km²). Najmanju gustoću stanovanja imaju naselja Andrilovec (38,03 stan./km²), Leprovica (57,86 stan./km²) i Prozorje (90,14 stan./km²). Ovakva razlika u rezultatima posljedica je različite tipologije građevnih čestica i prosječne veličine kućanstva.

2.2.4. Izdvojena građevinska područja Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene područja su specifičnih funkcija koje se veličinom i strukturom razlikuju od funkcije naselja, te se planiraju odvojeno prema pojedinim namjenama. Površine izdvojenih namjena određene su građevinskim područjima, a koriste se i izgrađuju prema posebnim kriterijima.

Izdvojene površine za razvoj izvan naselja određene su Prostornim planom Grada Dugog Sela usklađenim s Prostornim planom Zagrebačke županije (PPZŽ). One obuhvaćaju površine poljoprivrednih kompleksa, sportsko-rekreacijske zone, zone infrastrukturnih sustava, površine za iskorištavanje mineralnih sirovina i zone groblja.

Prema PPZŽ u Zagrebačkoj županiji izdvojena građevinska područja obuhvaćaju ugostiteljsko-turističku namjenu (285,2 ha), gospodarsku namjenu (5.742,3 ha), sport i rekreaciju (2.354,4 ha), područja posebne namjene (437,8 ha) i groblja (279,6 ha), što ukupno iznosi 9.099,3 ha.

U građevinska područja gospodarske namjene smještaju se djelatnosti koje nisu spojive sa stambenom funkcijom naselja i imaju specifične zahtjev proizvodnog, odnosno poslovnog procesa. Proizvodna namjena obuhvaća komplekse prerađivačke industrije i građevinarstva koji zahtijevaju značajnije prostorne i ljudske resurse, a mogu imati i značajniji utjecaj na okoliš.

36





29

GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

Površina (ha) Udio (%) u JLS

Gospodarska namjena 290,28 5,38 Groblje 31,21 0,57 Sportsko-rekreacijska 33,75 0,62 Posebna namjena 75,53 1,4 Eksploatacijska polja 8,8 0,16 Odlagalište otpada 11,61 0,21

Tablica br. 12 – Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene Izvor podataka: PPUG Dugog Sela (SNG Dugog Sela 6/04, 13/06, 14/06, 8/10, 8/12, 8/13, 1/14, 2/15, 4/15 – pročišćeni tekst

Poslovna namjena obuhvaća pogone proizvodnog obrta, trgovačke i skladišne komplekse, servise različitih djelatnosti, npr. komunalne djelatnosti. Ugostiteljsko-turistička namjena obuhvaća područja u koja se smještaju hoteli, turistička naselja i kampovi.

Površine rekreacijske i zdravstvene namjene su veća područja za odvijanje rekreacijskih i zdravstvenih aktivnosti. Njihove lokacije uvjetovane su konfiguracijom terena, ljepotom krajobraza, blizinom i kategorijom rijeka, blizinom i postojanjem infrastrukture, kakvoćom zraka, razinom buke i dr.

Područja i građevine za infrastrukturu razgraničavaju se na površine predviđene za infrastrukturne koridore uzduž pravaca infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnih trasa (određuju se širinom koridora u metrima) i površine predviđene za infrastrukturne građevine koje su za smještaj uređaja, građevina, instalacija, a razgraničavaju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava.

2.2.5. Trend razvoja naselja Prostornu pričuvu za širenje, odnosno razvoj i uređenje naselja potrebno je prvenstveno očitovati u odnosu na procijenjene demografske pokazatelje i tipologiju građevnog zemljišta. Pri utvrđivanju površine za razvoj naselja, također valja voditi računa o prostornim pričuvama za smještaj potrebnih pratećih javnih i društvenih sadržaja radi održavanja, ali i poboljšanja životnog standarda. U skladu s tim potrebno je sukladno demografskim pokazateljima utvrditi realnu mrežu javne i društvene infrastrukture prema osnovnim prostornim cjelinama. U tu svrhu treba izvršiti analizu vlasničke strukture zemljišta kako bi se utvrdilo ono najrealnije i najpovoljnije za smještaj navedenih sadržaja.

Sukladno zakonskoj obvezi izrade urbanističkih planova uređenja za neizgrađene dijelove građevinskih područja, potrebno je razlučiti koje su to stvarno neizgrađene i neuređene površine naselja od onih izgrađenih i neizgrađenih, ali uređenih.

U ovisnosti o izgrađenosti zemljišta, porastu ili padu broja stanovnika, odnosno kućanstava, kao i potrebama smještaja pratećih sadržaja stanovanju (gospodarska, javna i društvena namjena, zelenilo) promatrano za svako naselje zasebno ili za grupu naselja, odnosno utvrđenu osnovnu prostornu cjelinu, a u skladu sa smjernicama dokumenata prostornog uređenja šireg prostora, izvršit će se potrebna prostorna pričuva za razvoj i uređenje naselja.

37





30

2.3. GOSPODARSKE DJELATNOSTI Pritisak na prostor i njegovo oblikovanje posljedica je prvenstveno čovjekovih djelovanja. Potrebno je trajno voditi računa o povezivanju gospodarske razvojne politike i prostora, odnosno prostornog razvoja te koordinirati poduzete aktivnosti radi ostvarenja razvojnih ciljeva.

Na temelju prosjeka više osnovnih društveno-gospodarskih pokazatelja izračunava se indeks razvijenosti. Indeks razvijenosti Grada Dugog Sela iznosi 106,639 i svrstava se u VII. skupinu JLS.

Blizina Grada Zagreba, prometna otvorenost i tranzitno značenje ovoga kraja čine danas njegove najvažnije osobitosti i veliki potencijal jer otvara mogućnost povezivanja i s drugim općinama i gradovima. U svrhu analize gospodarskih djelatnosti potrebno je prvenstveno utvrditi socijalno gospodarsku strukturu na području Grada Dugog Sela.

2.3.1. Lokalna socijalno gospodarska struktura Za prikaz gospodarskih pokazatelja izračunat je indeks razvijenosti. Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine 153/09) uveden je indeks razvijenosti kao kompozitni pokazatelj stupnja razvijenosti lokalne i područne samouprave u Republici Hrvatskoj, u odnosu na prosjek države.

Zakonom o regionalnom razvoju RH, čije izmjene i dopune su stupile na snagu 13. prosinca 2017. godine (NN 147/14, 123/17 i 118/18), unaprijeđen je pravni okvir koji se odnosi na postupak ocjenjivanja i razvrstavanja JLP(R)S-a prema stupnju razvijenosti te način utvrđivanja potpomognutih područja, te je proveden novi postupak ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti te određenje potpomognutih područja. Na temelju provedenog postupka donesena je Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 132/17) koja je stupila na snagu 1. siječnja 2018. godine.

INDEKS RAZVIJENOSTI GRADA DUGOG SELA

Vrijednosti osnovnih pokazatelja

Vrijednosti standardiziranih pokazatelja u odnosu na nacionalni prosjek

Prosječni dohodak per capita 2014.-2016. 28.823,82 88,0% Prosječni izvorni prihodi per capita 2014.-2016. 1.951,01 89,0%

Prosječna stopa nezaposlenosti 2014.-2016. (%) 12,79 106,0%

Kretanje stanovništva 2016./2006. 115,28 160,0% Udio obrazovnog stanovništva u stanovništvu 16-65 god. popis 2011. 78,78 98,0%

Indeks razvijenosti Grada Dugog Sela 106,639

Skupina VII. Tablica br. 13 – Indeks razvijenosti Grada Dugog Sela Izvor podataka: Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti (stanje 27.12.2013.), Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, 2017.

38





31

Nezaposlenost je u opadanju. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nezaposlenih osoba na području Grada Dugog Sela 31.12.2017. u odnosu na 31.12.2014., broj nezaposlenih je gotovo dvostruko manji. Broj zaposlenih u promatranom razdoblju bio je najveći 2016., 2017. je bio u blagom opadanju, a najmanji broj zaposlenih bio je 2014. godine.

NEZAPOSLENOST

Pokazatelji 2014. 2015. 2016. 2017.

Broj nezaposlenih osoba 2.257 2.119 1.627 1.182

Broj zaposlenih osoba 2.307 2.589 3.103 2.890

Tablica br. 14: Broj zaposlenih i nezaposlenih osoba na području Grada Dugog Sela Izvor: Godišnjak Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 2014.-2017.; Gradovi u statistici, Državni zavod za statistiku

Tablica br. 15: Broj zaposlenih osoba na području Grada Dugog Sela prema spolu i stupnju obrazovanja Izvor: Godišnjak Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 2014.



39





32


2.3.2. Gospodarske djelatnosti Gospodarstvo Grada Dugog Sela ima nekoliko osnovnih pravaca gospodarskog razvoja. S obzirom na raspoložive resurse i tržišne uvjete kao glavni subjekti gospodarskog razvoja istakli su se:

- trgovina; - prerađivačka industrija; - građevinarstvo; - prijevoz i skladištenje.

Gospodarski razvoj jedan je od temeljnih prioriteta u razvoju Grada Dugog Sela, radi čega prema prostorno planskim dokumentima za gospodarsku aktivnost je namijenjeno gotovo 300 ha građevinskog zemljišta, na kojem se širi i prostor službene poduzetničke zone.

Parcele su pretežno u državnom vlasništvu. Grad Dugo Selo u svojem vlasništvu u dijelu poduzetničke zone Puhovec ima više manjih parcela, a u dijelu poduzetničke zone Črnovčak Grad Dugo Selo ima površinu od 100.000 m2, gdje je u vlasništvu države raspoloživo još više od 90 ha zemljišta (Kopčevec), izuzetno pogodnog za poduzetničke aktivnosti.

Uzimajući u obzir veličinu, mogućnost širenja i lokacijske prednosti, prostori Poduzetničke zone Dugo Selo vrlo su privlačni ne samo za ulaganja malih i srednjih poduzeća, kojima je među ostalim osobito interesantna blizina grada Zagreba, već i značajnim i većim investitorima, kojima je u poslovanju važan neposredan i kvalitetan pristup glavnim, pa i međunarodnim pravcima željezničkog i cestovnog transporta.

2.3.3. Proizvodnja, poduzetništvo, trgovina i obrt Prema podacima iz Registra poslovnih subjekata Hrvatske gospodarske komore, 2017. godine evidentirano je ukupno 493 tvrtki sa sjedištem na području Grada Dugog Sela. Prema vrsti djelatnosti, najviše ima onih koje se bave trgovinom (26,71%), zatim prerađivačkom industrijom (15,88%), građevinarstvom (15,67%), te prijevozom i skladištenjem (13,84%).

U rujnu 2014. godine Gradsko vijeće Grada Dugog Sela ukinulo je Odluku o osnivanju Poduzetničke zone „Puhovo – Črnovčak“ (Službeni glasnik grada Dugog Sela, br. 5/07) iz lipnja 2007. godine te je donesena odluka kojom je ista podjeljena na dvije zone Poduzetničku zonu Črnovčak i Poduzetničku zonu Puhovec (Odluka o osnivanju Poduzetničke zone Črnovčak i Poduzetničke zone Puhovec (Službeni glasnik grada

40





33

Dugog Sela, br. 6/14, 7/16, 4/17, 5/17 i 3/18). Poduzetnička zona Puhovec aktivna je približno 45%, dok je Poduzetnička zona Črnovčak u potpunosti neaktivna.

U slijedećoj tablici dan je pregled Prostornim planom uređenja Grada Dugog Sela utvrđenih rezervacija prostora za proizvodnu pretežito industrijsku namjenu kao izdvojenih građevinskih područja izvan naselja. Ukupno je evidentirano 17 zona.

GOSPODARSKE ZONE PROIZVODNE PRETEŽITO INDUSTRIJSKE NAMJENE

broj naziv zone na području naselja ukupno izgrađeno neizgrađeno

(ha) (ha) (%) (ha) (%)

1. SAVA PROMET Dugo Selo 3,83 3,83 100 - -

2. CIGLANA ISTOK Dugo Selo 3,45 3,45 100 - -

3. CIGLANA ZAPAD Dugo Selo 0,58 0,58 100 - -

4. PUHOVEC SJEVER Dugo Selo 72,40 31,66 43,7 40,74 56,3

5. ČRNOVČAK Dugo Selo 5,35 1,12 20,9 4,23 79,1

6. JADRAN INTERIJERI – PASTOR Dugo Selo 12,91 - - 12,91 100

7. JUG Puhovo – Dugo Selo 8,65 - - 8,65 100

8. PUHOVEC JUG Puhovo 29,31 - - 29,31 100

9. BOK Puhovo 20,36 - - 20,36 100

10. KRČEVINA Puhovo 2,71 - - 2,71 100

11. LUČINICA 1 Puhovo 17,46 - - 17,46 100

12. LUČINICA 2 Puhovo – V. Ostrna 8,64 - - 8,64 100

13. KOPČEVEC SJEVER Kopčevec – Dugo Selo 25,20 - - 25,20 100

14. KOPČEVEC JUGOZAPAD Kopčevec 33,04 - - 33,04 100

15. KOPČEVEC JUGOISTOK Kopčevec 28,37 - - 28,37 100

16. OSTRNA SJEVER Leprovica 8,98 0,45 5,0 8,53 95,0

17. OSTRNA JUG Leprovica 5,96 - - 5,96 100

GRAD DUGO SELO – UKUPNO: 287,20 41,09 14,3 246,11 85,7

Tablica br. 19: Gospodarske zone Izvor podataka: PPUG Dugog Sela (SNG Dugog Sela 6/04, 13/06, 14/06, 8/10, 8/12, 8/13, 1/14, 2/15, 4/15 – pročišćeni tekst

Iz tablice je vidljivo da postoje znatne prostorne pričuve za smještaj gospodarskih subjekata. Ukupna neizgrađena površina iznosi 246,11 ha ili 85,7% od ukupno planiranih površina gospodarskih zona. Dakle, u pogledu prostornih pričuva, gospodarstvo ima značajne mogućnosti razvoja. No, za privođenje planiranoj namjeni ovih površina potrebno je izvršiti osnovne preduvjete; donošenje provedbenih prostornih planova i u skladu s njima odgovarajuće komunalno opremanje zemljišta. Do sada je izrađen samo UPU za zonu

41





34

„Kopčevec sjever“, dok se za druge gospodarske zone očekuje pokretanje postupaka izrade i donošenja provedbenih planova prema iskazanim potrebama.

Financijski pokazatelj Mikro Malo Srednje Veliko Ukupno

BROJ ZAPOSLENIH 1.033 (43,86 %) 798 (33,89 %) 206 (8,75 %) 318 (13,50 %) 2.355

A - Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 3 (0,13 %) 0 (0,00 %) 92 (3,91 %) 0 (-0,01 %) 95 (4,03 %)

C - Prerađivačka industrija 188 (7,98 %) 186 (7,90 %) 0 (0,00 %) 0 (0,00 %) 374 (15,88 %)

D - Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

0 (0,00 %) 26 (1,10 %) 0 (0,00 %) 0 (0,00 %) 26 (1,10 %)

E - Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

0 (0,00 %) 81 (3,44 %) 0 (0,00 %) 0 (0,00 %) 81 (3,44 %)

F - Građevinarstvo 204 (8,66 %) 165 (7,01 %) 0 (0,00 %) 0 (0,00 %) 369 (15,67 %)

G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala

190 (8,07 %) 121 (5,14 %) 0 (0,00 %) 318 (13,50 %) 629 (26,71 %)

H - Prijevoz i skladištenje 47 (2,00 %) 16 5(7,01 %) 114 (4,84 %) 0 (-0,01 %) 326 (13,84 %)

I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 141 (5,99 %) 0 (0,00 %) 0 (0,00 %) 0 (0,00 %) 141 (5,99 %)

J - Informacije i komunikacije 18 (0,76 %) 33 (1,40 %) 0 (0,00 %) 0 (0,01 %) 51 (2,17 %)

L - Poslovanje nekretninama 1 (0,04 %) 0 (0,00 %) 0 (0,00 %) 0 (0,00 %) 1 (0,04 %)

M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 81 (3,44 %) 14 (0,59 %) 0 (0,00 %) 0 (0,00 %) 95 (4,03 %)

N - Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 52 (2,21 %) 7 (0,30 %) 0 (0,00 %) 0 (0,00 %) 59(2,51 %)

P - Obrazovanje 10 (0,42 %) 0 (0,00 %) 0 (0,00 %) 0 (0,00 %) 10(0,42 %)

Q - Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 52 (2,21 %) 0 (0,00 %) 0 (0,00 %) 0 (0,00 %) 52(2,21 %)

R - Umjetnost, zabava i rekreacija 3 (0,13 %) 0 (0,00 %) 0 (0,00 %) 0 (0,00 %) 3 (0,13 %)

S - Ostale uslužne djelatnosti 43 (1,83 %) 0 (0,00 %) 0 (0,00 %) 0 (0,00 %) 43 (1,83 %)

BROJ TVRTKI 450 (91,28 %) 39 (7,91 %) 3 (0,61 %) 1 (0,20 %) 493

Tablica br. 20: Zastupljenost djelatnosti i broj zaposlenih osoba prema djelatnostima za 2017. godinu Izvor: Registar poslovnih subjekata Hrvatske gospodarske komore

2.3.4. Poljoprivreda Poljoprivredno zemljište značajni je resurs za život čovjeka, neobnovljivo je i zakonom je posebno zaštićeno kako bi se korištenje moglo odvijati kontinuirano. Poljoprivredno zemljište je osnovni je uvjet za poljoprivrednu proizvodnju iz koje čovjek zadovoljava svoju primarnu potrebu za hranom, a preradom

42





35

raznih poljoprivrednih proizvoda zadovoljava i niz drugih važnih životnih potreba. Poljoprivredne površine gube se zbog neplanskog, neodgovornog i negospodarskog odnosa prema poljoprivrednom zemljištu, a prvenstveno radi izgradnje što je neobnovljivo i trajno oštećenje ovako važnog resursa.

Poljoprivredno zemljište kao planska kategorija definirano je Prostornim planom. Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta zauzima 2.125,6 ha, odnosno 39% ukupne površine područja grada. Prema kategorijama korištenja, na teritoriju grada prisutne su sve kategorije poljodjelskih površina: vrtovi, voćnjaci, vinogradi, oranice, livade i pašnjaci. Obzirom na strukturu poljoprivredne proizvodnje prisutno je ratarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo, te stočarstvo.

Prema vrsti poljoprivrednih gospodarstava na području grada postoji više obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG), međutim ona su prema svojoj površini, proizvodnim kapacitetima i ostvarenim ekonomskim rezultatima mala.

Poljoprivredna proizvodnja ima dugu tradiciju na području Grada Dugog Sela kroz ratarstvo, stočarstvo, proizvodnju mlijeka, proizvodnju povrtlarskih kultura i vinogradarstvo. Najveći dio poljoprivrednog zemljišta čine oranice i vrtovi, a slijede livade, vinogradi i voćnjaci. U biljnoj proizvodnji dominira proizvodnja žitarica, dok je stočarstvo orijentirano na proizvodnju svinja, goveda, peradi, a u novije vrijeme ovaca i koza.

Osnovni problemi u poljoprivredi grada: - Izrazito mala i staračka seoska domaćinstva; - Nedostatak suvremene tržne infrastrukture (skladišta, hladnjače, veletržnice) na nivou grada i

županije; - Izrazito slab rast proizvodnje, što ukazuje da se nove tehnologije slabo uvode i upotrebljavaju; - Pad proizvodnje u stočarskoj proizvodnji ukazuje na problem staračkih domaćinstava na selu.

Strukturu poljoprivrednih površina čine male parcele. Kvaliteta tla na području Grada nije visoka. Radi se o tlu koje je teško obradivo i slabo propušta vodu te zahtjeva intenzivnu obradu da bi se ostvarili primjereni urodi. Vinogradarski posjedi su mali i u stalnom opadanju kako se južni obronci Martin brega polako pretvaraju u stambena područja. U posljednje vrijeme pojava Zlatne žutice vinove loze i njeno brzo širenje zbog zapuštenih ili slabo održavanih vinograda uzrokuje daljnje smanjenje nasada vinove loze.

Na području Grada djeluje nekoliko proizvođača cvjećarskih kultura u plastenicima. Radi se o ograničenim količinama, a proizvođači nisu međusobno povezani te većinu proizvoda plasiraju u lokalnu zajednicu.

Iznimku u poljoprivrednoj proizvodnji čine malobrojni proizvođači na području naselja Leprovica koji obrađuju veće površine za uzgoj povrtnih kultura te voćarski nasadi na južnim obroncima Martin brega (ostaci bivšeg voćnjaka na ulazu u Dugo Selo ) i u naselju Prozorje. Činjenica da na području Grada djeluje jedna od većih hladnjača za čuvanje i distribuciju voća u vlasništvu tvrtke AGROFRUCTUS d.o.o. daje mogućnost planiranja razvoja voćarske proizvodnje većih razmjera.

Tvrtka MARJAN VOĆE d.o.o. bavi se pakiranjem i distribucijom sušenog voća te je u posljednje vrijeme znatno proširila svoje pogone, ali se u proizvodnji ne oslanja bitno na lokalne proizvođače niti razvija mrežu kooperanata s lokalnog područja. Trgovačko društvo PAVITA d.o.o. izgradilo je manji pogon za preradu bućinih koštica, odnosno proizvodnju bućinog ulja te potakla taj oblik proizvodnje na lokalnom području. U poduzetničkoj zoni Puhovec već duže vrijeme planira se dovršetak izgradnje klaonice pilića trgovačkog društva VALIPILE d.o.o.

Na području Grada ne postoje veći stočarski proizvođači. Dominira svinjogojstvo, ali prvenstveno na manjim posjedima. Mljekarska proizvodnja je zanemariva.

43





36

Jedna od prednosti ovog područja je blizina Grada Zagreba kao potencijalnog tržišta na kojem se mogu plasirati poljoprivredni proizvodi iz manjih gospodarstava koji moraju biti prepoznati svojom kvalitetom, prirodnim ili eko uzgojem. Za distribuciju takvih proizvoda trenutačno postoji sustav tržnica u Gradu Zagrebu, te mali broj specijaliziranih dućana koji prodaju tradicijske poljoprivredne proizvode. Da bi se dalje razvijalo poljoprivrednu proizvodnju potrebno je izgraditi prepoznatljivost proizvoda s područja Grada, udružiti manje proizvođače, te izgraditi alternativne kanale distribucije. Samo manji dio lokalnih proizvoda prodaje se na tržnici u centralnom dijelu naselja, a kapaciteti proizvodnje nisu dovoljni da bi bili plasirani kroz trgovačke centre.

Kartografski prikaz br. 12. – Poljoprivredne površine Izvor podataka: PPUG Dugog Sela (SNG Dugog Sela 6/04, 13/06, 14/06, 8/10, 8/12, 8/13, 1/14, 2/15, 4/15 – pročišćeni tekst

Sve navedeno, kako se obrazlaže u gradskim prostorno planskim dokumentima, pred prostorno planiranje postavlja zadaću usmjeravanja razvoja pogona za obradu poljoprivrednih proizvoda u gospodarske zone te očuvanja područja pogodna za poljoprivredu, prvenstveno kroz razvoj povrtlarske i voćarske proizvodnje. Na južnim područjima Martin Brega potrebno je uskladiti gradnju s očuvanjem prirodnih vrednota nekada vinogradarskog područja.

44





37

Na području Zagrebačke županije nalazi se sveukupno 36 poljoprivrednih zadruga i 62 poljoprivredne udruge. Od ukupno 36 poljoprivrednih zadruga u Zagrebačkoj županiji na području Grada Dugog Sela su registrirane dvije poljoprivredna zadruga, a od ukupno 62 poljoprivredne udruge u Zagrebačkoj županiji na području Grada Dugo Selo nalaze se dvije poljoprivredne udruge, i to:

- Vinogradarsko-vinarska udruga “Terra Santi Martini“ Dugo Selo - Udruga pčelara “Maslačak“ Dugo Selo.

Od 890 poljoprivrednih kućanstava na području Grada Dugog Sela (prema Popisu poljoprivrede 2003. godine) danas je u Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) registrirano oko 300 poljoprivrednih domaćinstava.

Po zakonskoj definiciji, OPG (Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo) je samostalna gospodarska i socijalna jedinica koju čine punoljetni članovi zajedničkoga kućanstva koji se stalno ili povremeno bave radom na gospodarstvu (sa prebivalištem na istoj adresi), a temelji se ili na vlasništvu i uporabi proizvodnih resursa u obavljanju poljoprivredne djelatnosti, ili samo na uporabi proizvodnih resursa u obavljanju djelatnosti.

Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sadrži podatke o poljoprivrednom gospodarstvu, nositelju tj. odgovornoj osobi i članovima obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, sjedištu poljoprivrednog gospodarstva, gospodarskim objektima u sjedištu i izvan sjedišta, posjedu poljoprivrednog zemljišta, korištenju poljoprivrednog zemljišta, prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na OPG-u i stoci. Podaci se objedinjuju u središnjoj bazi podataka o poljoprivrednim gospodarstvima u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a koriste se u provedbi mjera poljoprivredne politike, te za potrebe vođenja statistike.

Razvojem poljoprivrede i poticajnim mjerama za udruživanje poljoprivrednika, trenutno stanje udruživanja i povezivanja uzdiglo bi se na viši nivo.

2.3.5. Šumarstvo Šume ispunjavaju gospodarsku, ekološku i društvenu funkciju te imaju značajan utjecaj na kakvoću života, stoga je nužno održivo gospodarenje i racionalno korištenje šumskih resursa. Na području Grada Dugog Sela površine pod šumama zauzimaju 1.284,4 ha što čini 24 % ukupne površine u udjelu površine Grada. U strukturi vlasništva 844 ha ili 69,3% su u državnom vlasništvu, a njima upravljaju i gospodare Hrvatske šume, dok je 374 ha ili 30,7% u privatnom vlasništvu.

Šumama Grada gospodari se temeljem Zakona o šumama i podzakonskih akata, šumskogospodarskih osnova i programa za gospodarenje šumama, poštujući i pridržavajući se pravila struke. Potkraj 2005. donesen je Zakon o šumama (NN 140/05) koji na suvremeniji način od prethodnoga prepoznaje šumu i šumsko zemljište kao jedan od temeljnih potencijala održivog razvitka i u kojem su općekorisne funkcije šuma pretpostavljene gospodarskim učincima. U skladu s odredbama tog zakona osnovana je Uprava šuma Zagreb, Šumarija Dugo Selo, radi obavljanja poslova dijela javnih ovlasti, te unapređenja gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika.

PODACI O ŠUMAMA

DRŽAVNE ŠUME 302 „Duboki Jarak“

303 „ČRNOVŠČAK“

45





38

UKUPNO DRŽAVNE ŠUME 3.714,07 ha

PRIVATNE ŠUME

UKUPNO PRIVATNE ŠUME 548,31 ha

Tablica br. 21: Podaci o šumama Izvor podataka: Hrvatske šume, 2017. godina

Veći dio šuma koje su u privatnom vlasništvu nalazi se u središnjem dijelu uz građevinsko područje. Očuvanjem tih područja osigurat će se vrlo visoka kvaliteta stanovanja u naseljima koja ih okružuju. U isto vrijeme prisutan je velik pritisak privatnih vlasnika da se iste prenamijene i uključe u građevinsko područje naselja.

Državnim šumama i većim dijelom privatnih šuma na prostoru Grada Dugog Sela gospodare Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica Zagreb, Šumarija Dugo Selo. Područje Grada pokriveno je dvjema gospodarskim jedinicama koje obuhvaćaju državne šume. Na sjeveru je to gospodarska jedinica 302 „Duboki Jarak“, a na jugu gospodarska jedinica 303 „Črnovščak“. Privatne šume kojima gospodari navedena pravna osoba nalaze se unutar gospodarske jedinice G59 „Dugoselske posavske šume“ sa 13 gospodarskih odjela na području Grada. Izvan ovih gospodarskih jedinica nalaze se neznatne površine privatnih šuma, te šuma u okviru prostora posebne namjene. Za gospodarske jedinice državnih šuma 302 i 303 izrađene su osnove gospodarenja sa valjanošću od 01.01.2009. do 31.12.2018. godine.

Kartografski prikaz br. 13. – Šumske površine Izvor podataka: PPUG Dugog Sela (SNG Dugog Sela 6/04, 13/06, 14/06, 8/10, 8/12, 8/13, 1/14, 2/15, 4/15 – pročišćeni tekst

46





39

Kartografski prikaz br. 14. – Šumske površine Izvor podataka: Hrvatske šume

Gospodarska jedinica 302 "Duboki Jarak" smještena je na južnim obroncima Medvednice, a svojim krajnjim južnim dijelom prelazi u ravnicu srednje Posavine. Cijela gospodarska jedinica smještena je sjeverno od ceste Sesvete – Dugo Selo – Bjelovar. U upravno-teritorijalnom smislu većim se dijelom nalazi se na području grada Zagreba, a manjim dijelom u Zagrebačkoj županiji na području Grada Dugog Sela i Općine Brckovljani. Od 24 odjela koliko posjeduje ova GJ, na području Grada je prisutno samo 4 ili 16,7%. To su: odjel 1 - Dugo Selo, Martin breg, Kopčevec površine 37,89 ha, odjel 2 - Duga Lazina površine 50,32 ha, odjel 19 - Lazina površine 41,01 ha i odjel 20 - Živica, Prozorje, Kraščuna površine 43,44 ha (ukupno 172,66 ha). Od šumskih zajednica, gledajući cjelokupnu GJ, prevladavaju šume hrasta lužnjaka i običnog graba sa 52%, zatim sa udjelom od 40% slijede šume hrasta kitnjaka i običnog graba, te s 8% šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom. Najveću drvnu masu ima hrast lužnjak (31,1%), zatim hrast kitnjak (26,1%), obični grab (25,6%) i bukva (8,2%). Sveukupni etat glavnog i prethodnog prihoda propisan u polurazdoblju od 2009.-2018. godine iznosi 16,6% u odnosu na ukupnu drvnu zalihu gospodarske jedinice, a u odnosu na ukupni tečajni prirast iznosi 70,3 %.

Gospodarska jedinica 303 "Črnovščak" smještena je u nizini zapadne Posavine. U upravno-teritorijalnom pogledu, proteže se kroz više jedinica područne i lokalne samouprave, te svojim jednim dijelom zauzima južni dio Grada Dugog Sela. Od ukupno 64 evidentiranih odjela, na području Grada se nalazi njih 15 ili 23,4%. Prisutna su dva osnovna razreda šumskih zajednica Querco-Fagetea – Br.-Bl. et. Vlieger 37 i Alno-Populetea Fuk.et.Fab 1968. Najveći udjel u drvnoj masi od 44,4% ima hrast lužnjak, zatim crna joha (21,6%), pa p. jasen (13,7%) i obični grab (12,3%). Sukladno udjelu drvne zalihe, proporcionalan je i prirast. Tako udio u ukupnom prirastu za hrast lužnjak iznosi 37,7%, za c. johu 27,9%, za p. jasen 15,5%, te za o. grab 10,6%. Sveukupni etat glavnog i prethodnog prihoda propisan u polurazdoblju od 2009.-2018. godine iznosi 22,7% u odnosu na ukupnu drvnu zalihu gospodarske jedinice, a u odnosu na ukupni tečajni prirast iznosi 74,7 %.

47





40

2.3.6. Lovstvo Na području Grada Dugog Sela nalazi se djelomično 5 lovišta, od čega su površine dvaju lovišta svojim većim dijelom smještena unutar prostora Grada (Martin breg i Dugo polje – Loparnik), dok su površine preostalih triju lovišta smještena samo manjim dijelom na području Grada (Sesvetski Kraljevec, Črnec – Ježevački čret i Črnovščak).

Na skupštini Zagrebačke županije 21. rujna 2010. godine donesene su Odluke o ustanovljenju, između ostalih, i zajedničkih lovišta koja se nalaze na području Grada, a to su: I/141 Martin Breg, l/144 Dugo polje – Loparnik i l/145 Črnec – Ježevečki čret. Jedino je l/3 Črnovščak državno lovište nad kojim ovlaštenje prava lova ima Veterinarski fakultet iz Zagreba. Ovlaštenici prava lova na zajedničkim lovištima su lovačka društva. Ona su na području Grada organizirana pod Lovačkom upravom iz Dugog Sela koje pripada Lovačkom savezu Zagrebačke županije. Sva lovišta imaju izrađenu lovnogospodarsku osnovu od 2008. – 2018. godine. Bez lovnogospodarske osnove ne može se zakupiti lovište, odnosno produžiti zakup.

Kartografski prikaz br. 15. – Lovišta na području Grada Dugog Sela Izvor podataka: Središnja lovna evidencija, Ministarstvo poljoprivrede, www.mps.hr; Hrvatske šume, 2017.

LOVIŠTA NA PODRUČJU GRADA DUGOG SELA

oznaka lovišta naziv lovišta tip lovišta ovlaštenik prava

lova

površina lovišta (ha) vrsta divljači u Gradu

(udio) ∑

l / 141 Martin Breg zajedničko LD „Srnjak“ 3.026 3.088 srna obična

48





41

otvoreno (Dugo Selo) (98,0%) zec obični fazan – gnjetlovi

I / 144 Dugo polje - Loparnik

zajedničko otvoreno

LD „Kuna“ (V.Ostrna)

1.667 (83,4%) 1.999

srna obična svinja divlja zec obični fazan – gnjetlovi

l / 145 Črnec – Ježevečki čret


LD „Strijelac 2000“ (Ježevo)

505 (13,6%) 3.703

srna obična zec obični fazan – gnjetlovi

I / 3 Črnovščak otvoreno državno

Veterinarski fakultet (Zagreb)

129 (6,0%) 2.158

srna obična svinja divlja zec obični fazan – gnjetlovi

XXI / 106

Sesvetski Kraljevec


LD „Priroda“ (Sesvete)

57 (2,1%) 2.759

srna obična zec obični fazan – gnjetlovi

Tablica br. 22: Lovišta na području Grada Dugog Sela Izvor podataka: Ministarstvo poljoprivrede, Informacijski sustav središnje lovne evidencije 2017.

2.3.7. Turizam Turizam je svakako jedna od važnih gospodarskih grana, važna za promociju određenog kraja, a isto tako i za donošenje financijske dobiti i zapošljavanje. Lokalne zajednice moraju na vrijeme prepoznati važnost ove gospodarske djelatnosti i prije svega odrediti svoje prioritete u turističkoj ponudi kao i vrste turizma koje žele razvijati.

Grad Dugo Selo prema svojem zemljopisnom položaju i prirodnim potencijalima ima priliku razviti slijedeće vrste turizma:

- Seoski turizam; - Kulturni turizam; - Manifestacijski turizam.

Temeljem Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 152/08), kojim se uređuje svrha i način funkcioniranja Turističkih zajednica, one se osnivaju radi promicanja i unaprjeđenja turizma Republike Hrvatske i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske i druge turističke usluge ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom na način da upravljaju destinacijom na razini za koju su osnovane.

Pozicioniranju Turističke zajednice Grada Dugog Sela pomaže Turistička zajednica Zagrebačke županije i Zagrebačka županija, kao i krovne nadležne institucije: Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo turizma, koje svojim potporama i projektima, te zakonskom regulativom usmjeravaju razvoj turističkih zajednica i turizma općenito.

49





42

Elementi turističkog proizvoda jesu prirodna i kulturna baština Grada Dugog Sela, te njegovi gospodarski potencijali koji utječu na turistički proizvod, a to su sve grane ugostiteljstva, smještajni kapaciteti, seoski turizam, poslovni turizam, razvoj elitnog turizma, team building, zdravstveni turizam, gastro turizam, vjerski turizam. Sve je veći interes za biciklističke rute, stoga bi jedna od razvojnih komponenti turizma trebala biti upravo ponuda za cikloturiste. Prateći potencijali su sva infrastruktura (prometna, zakonodavna, upravna) i fondovi EU.

U prirodne resurse (u smislu turističkog potencijala) ubrajamo: - geografski položaj (blizina gradu Zagrebu – mogućnost razvoja izletničkog turizma); - klima; - Martin Breg – tradicionalno vinogradarski kraj; - jezera uz ciglanu; - ostali prirodni resursi.

Kulturnu baštinu predstavljaju kulturno-povijesni spomenici Grada Dugog Sela, od kojih su najznačajniji: - crkva sv. Martina u Prozorju (Martin Breg); - župna crkva sv. Martina (Herman Bolle); - ostavština grofova Drašković (4 zgrade u centru Dugog Sela – zgrada Gruntovnice, zgrada

Vodoprivrede, zgrada bivšeg Doma zdravlja i kula u perivoju grofova Drašković); - dvije zgrade stare škole; - tradicijske drvene kuće kojih je mnogo u centru Dugog Sela, ali i raštrkanih po svim naseljima Grada

Dugog Sela.

U kulturnu baštinu također se ubraja tradicija i povijest grada, odnosno Darovnicu kralja Andrije II. iz 1209. godine kojom daruje „Zemlju sv. Martina“ Templarima, arheološki nalazi na Martin Bregu koji povezuju Grad s Templarima, te običaji vezani uz Martinje i sv. Martina.

Prirodni resursi Grada Dugog Sela temelj su za razvoj seoskog i izletničkog turizma, a kulturna baština temelj je za razvoj kulturnog turizma. Ključne točke (kapaciteti) za razvoj turizma u Gradu Dugom Selu su:

- Klet obitelji Bunčić – kapacitet za razvoj seoskog i izletničkog turizma; - Arheološki lokalitet i kulturno povijesni spomenik crkva sv. Martina na Martin Bregu, zajedno sa

martinskom baštinom – temelj za razvoj kulturnog turizma.

Crkva sv. Martina oplemenjena je i obilježena „stopom sv. Martina“, čime je Grad Dugo Selo, kao prvi grad u Republici Hrvatskoj, pridružen europskoj kulturnoj ruti „stopama sv. Martina“, što otvara daljnje mogućnosti za razvoj kulturnog turizma.

Navedeni resursi temeljni su za formiranje turističke ponude Grada Dugog Sela, a u turističku ponudu potrebno je uključiti sve druge resurse, poput župne crkve sv. Martina, smještajne kapacitete u Lukarišću, biciklističke staze, lovna i ribolovna područja ( za razvoj selektivnih vrsta turizma), te svu tradiciju našeg kraja koja se njeguje kroz turističke manifestacije ( sportske, kulturne, zabavne, vinske).

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u proteklom četverogodišnjem razdoblju od 2014. do 2018. godine broj dolazaka i noćenja na području Grada Dugog Sela znatno je oscilirao. Najveći broj dolazaka i noćenja bio je zabilježen 2015. godine kad je Grad Dugo Selo imalo čak 3.640 dolazaka i 5.992 noćenja. U odnosu na Županiju, gdje je broj dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista izjednačen, u Gradu Dugom Selu u dolascima prevladavaju domaći turisti, a u noćenjima strani turisti.

Za razliku od broja dolazaka i noćenja domaćih turista koji je znatno oscilirao u promatranom razdoblju, broj dolazaka i noćenja stranih turista bio je manje-više stalan, osim 2015. godine kada je broj noćenja stranih turista tek malo veći od broja dolazaka, što upućuje na zaključak da se nisu zadržavali dulje od

50





43

jednog dana. U tablicama u nastavku predočeni su podaci o dolascima i noćenjima turista na području Grada Dugog Sela s napomenom da podaci za 2017. godinu nisu dostupni.

DOLASCI I NOĆENJA TURISTA 2014.

Područje

dolasci i noćenja

broj i udio turista

ukupno domaći strani

broj broj udio (%) broj udio (%)

Grad Dugo Selo

dolasci 3.032 2.034 67,08 998 32,92

noćenja 5.889 3.550 60,28 2.339 39,72

Tablica br. 23: Dolasci i noćenja turista 2014. Izvor podataka: Gradovi u statistici – Turizam, Državni zavod za statistiku


Područje dolasci i noćenja

broj i udio turista indeksi 2015./2014.

ukupno domaći strani ukupno domaći strani


Grad Dugo Selo

dolasci 3.640 2.492 68,46 1.148 31,54% 120,5 122,52 115,03

noćenja 5.992 4.127 68,87 1.865 31,13% 101,75 116,25 79,73 Tablica br. 24: Dolasci i noćenja turista 2015. Izvor podataka: Gradovi u statistici – Turizam, Državni zavod za statistiku


Područje dolasci i noćenja

broj i udio turista indeksi 2016./2015.

ukupno domaći strani ukupno domaći strani


Grad Dugo Selo

dolasci 1.422 748 52,6 674 47,4% 39,06 30,01 36,14

noćenja 2.851 1.463 51,31 1.388 48,69 47,58 35,45 74,42 Tablica br. 25: Dolasci i noćenja turista 2016. Izvor podataka: Gradovi u statistici – Turizam, Državni zavod za statistiku

Od smještajnih kapaciteta na području Grada ističu se; klet „Bunčić“ sa 79 kreveta u Dugom Selu (Martin breg), te motel „Sv. Nikola“ sa 30 kreveta i prenoćište „San“, oboje smješteni u Lukarišću.

51





44

S ciljem promoviranja turističkih proizvoda, znamenitosti i identiteta, podizanja kvalitete turističke ponude, promocije i obavljanja promotivnih aktivnosti od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu Grada, te očuvanja i unapređenja svih elemenata turizma, osobito zaštite okoliša, osnovana je Turistička zajednica Grada Dugog Sela (u daljnjem tekstu: Zajednica). Zajednica je pravna osoba, čije su članice pravne i fizičke osobe u djelatnostima ugostiteljstva i turizma i s tim djelatnostima povezanim djelatnostima na području Grada Dugog Sela. Njena tijela su predsjednik, skupština, vijeće i nadzorni odbor čiji su članovi izabrani za razdoblje od četiri godine.

Skupština zajednice donosi turistički program u koji su uvršteni Sajam cvijeća i Advent u Dugom Selu kao manifestacije koje se organiziraju unazad nekoliko godina i koje imaju važan turistički doprinos, zatim sve martinske manifestacije koje slave dugoselskog sveca zaštitnika, kao što je Vincekovo na Martin Bregu, centralna manifestacije uz proslavu Dana Grada – Martinski dani u Dugom Selu koji obuhvaćaju proslavu Martinja, međunarodnu smotru narodnog stvaralaštva i Dan grada te druge manifestacije.

Dugoročno gledano, moguće je računati s razvojem izletničkog turizma na području Martin Brega, te na tranzitni/poslovni turizam (moteli, prenoćišta) uz glavni prometni pravac Kopčevec – Dugo Selo – Lukarišće. U tom smislu, valja napomenuti da je Prostornim planom uređenja Grada Dugog Sela rezervirana površina, za smještaj novih, manjih hotelskih turističkih kapaciteta na području Martin Brega, ali je proširenje ugostiteljskih/turističkih kapaciteta moguće i na drugim područjima unutar građevinskog područja grada.

2.4. OPSKRBLJENOST PROSTORA INFRASTRUKTUROM OD ZNAČAJA ZA GRAD DUGO SELO

2.4.1. OPSKRBLJENOST PROSTORA KOMUNALNOM INFRASTRUKTUROM Izgrađena infrastruktura temelj je kvalitete života stanovništva nekog područja i neophodan preduvjet razvoja. Visok stupanj izgrađenosti komunalne, prometne i javne infrastrukture omogućuje kvalitetniji standard, bolje uvjete života, ali i olakšava privlačenje potencijalnih ulagača.

2.4.1.1. Cestovna prometna infrastruktura

Osnovu cestovne prometne infrastrukture čini mreža županijskih i lokalnih cesta. Glavna okosnica cestovnog prometa Grada Dugog Sela je županijska cesta Zagreb - Dugo Selo – Vrbovec i županijska cesta Dugo Selo – Rugvica s priključnom cestom na čvor Rugvica na autocesti A3. Ovim cestama područje Grada povezano je sa susjednim jedinicama lokalne samouprave kao i sa mrežom državnih cesta i autocesta. Na mrežu županijskih cesta nadovezuju se lokalne i nerazvrstane ceste. Lokalnim i županijskim cestama gospodari Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije, dok nerazvrstanim cestama gospodari Grad Dugo Selo.

Odlukom o nerazvrstanim cestama na području Grada Dugog Sela („Službeni glasnik Grada Dugo Selo“, broj 6/12) uređuje se korištenje, upravljanje, održavanje, građenje, rekonstrukcija, zaštita, financiranje te poslovi nadzora nad nerazvrstanim cestama na području Grada Dugog Sela. U proteklom periodu Grad je kroz svoje programe izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture koje donosi za jednogodišnje razdoblje izvršio niz aktivnost vezano na nerazvrstane ceste, kao što su izgradnja i rekonstrukcija

52





45

asfaltiranih cesta, izgradnja nogostupa, parkirališta, nathodnika, te izgradnja autobusnih stajališta – ugibališta i čekaonica.

Sukladno Odluci o razvrstavanju javnih cesta („Narodne novine“, broj 66/13) područjem Grada Dugog Sela prolaze razvrstane ceste čije su duljine na području Grada prikazane u slijedećoj tablici, prema podacima Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije:

DULJINE JAVNIH CESTA NA PODRUČJU GRADA DUGOG SELA Kategorija Oznaka ceste Opis ceste Duljina ceste na

području grada Županijske Ceste

ŽC 3034 A.G. Grada Zagreba – Dugo Selo – čvorište Vrbovec 1 (D10) 6,37 km

ŽC 3070 Dugo Selo (Ž3034) – Rugvica – Orle (Ž3041) 3,40 km

ŽC 3071 Ž3034 – želj. kolodvor Dugo Selo 0,50 km

ŽC 3072 Ž3034 – M. Ostrna – V. Ostrna – želj. kolodvor V. Ostrna 4,70 km

Ukupno županijske ceste 14,97 km

Lokalne ceste

LC 10162 A.G. Grada Zagreba – Prozorje – Martin Breg – Kozinšćak – Dugo Selo (Ž3034)

5,25 km

LC 31107 L10162 – Prozorje – L10162 3,00 km

LC 31108 L10162 – Dugo Selo (Ž3034) 1,95 km

LC 31109 Dugo Selo (Ž3034) – Puhovo – Črnec Dugoselski – Ž3037 2,88 km

LC 31110 Gornje Dvorišće (L31039) – Donje Dvorišće – Lukarišće – Ž3034 0,90 km

LC 31113 Ž3034 – želj. kolodvor Vel. Ostrna (Ž3072) 3,40 km

LC 31114 Mala Ostrna (Ž3072) – Leprovica – Obedišće Ježevsko (Ž3073) 2,60 km

Ukupno lokalne ceste 19,98 km

Sveukupno javne ceste 34,95 km

Tablica br. 26: Ceste na području Grada Dugog Sela Izvor podataka: Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije

Zbog sve više sadržaja u centru grada neophodno je preusmjeriti (osobito) tranzitni promet. Planira se izgradnja nove trase županijske ceste (ŽC ) sjeverno od koridora željeznice.

Direktni izlazak na autocestu u Rugvici izuzetno je značajan za ovu regiju, za Dugo Selo i okolicu. Kao nastavak razvoja prometne infrastrukture veliku važnost ima izgradnja spojne ceste i denivelirani prijelaz preko pruge u Dugom Selu kao objekt od zajedničkog interesa, ne samo Grada, već i Zagrebačke županije, Županijske uprave za ceste i Hrvatskih željeznica. Otvaranjem ovoga čvora na autocesti A3 Zagreb-Lipovac u Rugvici i rekonstrukcijom željeznice dugoselske poduzetničke zone još su poželjnije poslovno središte istočnog dijela Zagrebačke županije.

2.4.1.2. Željeznička prometna infrastruktura

Prema podacima HŽ Infrastrukture, a u skladu s Odlukom o razvrstavanju željezničkih pruga (NN 81/06 i 13/07) unutar administrativnih granica Grada Dugog Sela prolaze slijedeće željezničke pruge:

53





46

DULJINE ŽELJEZNIČKIH PRUGA NA PODRUČJU GRADA DUGOG SELA

Kategorija Oznaka pruge Opis pruge Duljina pruge na području Grada

Međunarodni značaj

M102 Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo 2,679 km

M103 Dugo Selo – Novska 7,014 km

M201 Državna granica – Botovo – Dugo Selo 3,923 km

Sveukupno pruge na području Grada 13,741 km Tablica br. 27: Željezničke pruge na području Grada Dugog Sela Izvor podataka: HŽ Infrastruktura, dopis 11638/18;1.3.1. SB

Sukladno Nacionalnom programu željezničke infrastrukture za razdoblje 2008. do 2012. godine (NN 31/08) predviđena je rekonstrukcija i dogradnja drugog kolosijeka na postojećim jednokolosječnim prugama M103 i M201. Rekonstrukcijom će se omogućiti postizanje brzine od 160 km/h na cijeloj dužini pružne dionice, kolodvori i stajališta će se rekonstruirati, a signalno-sigurnosni i telekomunikacijski uređaji će se modernizirati.

Provodi se projekt „Izgradnja drugog kolosijeka i rekonstrukcija dionice pruge „Dugo Selo – Križevci“ nakon ishođenih svih potrebnih dozvola za gradnju. Dionica Dugo Selo – Križevci je zbog svojih loših tehničkih karakteristika podložna mnogim ograničenjima brzine i skupa je za održavanje. Za područje Grada Dugog Sela, planirana je izgradnja drugog kolosijeka i rekonstrukcija trase pruge, veća rekonstrukcija odnosno proširenje postojećeg kolodvora Dugo Selo, ukidanje postojećih željezničko-cestovnih prijelaza u jednoj ravnini, izvedba križanja s drugim prometnicama u dvije razine, nadogradnja stabilnih postrojenja električne vuče te modernizacija signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja. Prema Operativnom programu za promet, provedba projekta izgradnje dionice željezničke pruge Dugo Selo – Križevci predviđena je za razdoblje 2014. – 2018. godine.

Tijekom 2013. godine započeli su radovi na remontu dvokolosječne željezničke pruge M102 Zagreb GK – Dugo Selo. Nakon završetka remonta pruge, najveća brzina vlakova na toj dionici iznositi će 140 km/h.

Prostorno-prometnom studijom cestovno-željezničkog sustava šireg područja Grada Zagreba (IGH, 2009. godina) planirana je izgradnja nove obilazne željezničke pruge od međunarodnog značaja za odvijanje teretnog tranzitnog prometa Zaprešić - Horvati – Turopolje – Dugo Selo u cilju rasterećenja Grada Zagreba od teretnog prometa. Pruga je planirana kao dvokolosječna elektrificirana pruga. Priključak te pruge na postojeću željezničku prugu Zagreb GK – Dugo Selo – Novska i Zagreb GK – Dugo Selo – Koprivnica nalazio bi se u neposrednoj blizini naselja Andrilovec. Navedena obilazna željeznička pruga – pruga visoke učinkovitosti, planirana je i kroz Izmjenu i dopunu Strategije prostornog uređenja RH („Narodne novine“ broj 76/13) te Izmjenu i dopunu Programa prostornog uređenja RH („Narodne novine“ broj 84/13).

2.4.1.3. Elektroničke komunikacije

Poštanski i telekomunikacijski promet osiguran je na području Grada Dugog Sela kroz četiri osnovna segmenta: javne komunikacije u nepokretnoj mreži, javne komunikacije u pokretnoj mreži, sustavi radiokomunikacija i sustavi poštanskog prometa. Republika Hrvatska smatra razvoj širokopojasnih mreža jednom od ključnih grana gospodarskog razvoja. S tim je ciljem od 2006. godine doneseno nekoliko

54





47

uzastopnih Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj. Posljednju, za razdoblje od 2012. do 2015. godine, Vlada RH je prihvatila 27. listopada 2011. godine.

U proteklom razdoblju donesena je Uredba o izmjenama Uredbe o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme („Narodne novine“, broj 131/12, 92/15). Ovom izmjenom Uredbe za područje cijele Države utvrđena su mjerila razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, što obuhvaća mjerila za izradu te uvjete i način planiranja u dokumentima prostornog uređenja. Sastavni dio Uredbe je Objedinjeni plan razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture i Plan razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture u radiodifuzijskim mrežama. Također se ovim izmjenama Uredbe za područje Zagrebačke županije predviđa više desetaka novih planiranih zona (krugova) za smještaj antenskih stupova u odnosu na zone planirane važećim Prostornim planom Županije. Člankom 13. Uredbe utvrđeno je da se do implementacije zona u prostorni plan županije, izravno primjenjuje ova Uredba.

U proteklom razdoblju donesena je i Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine („Narodne novine“ broj 68/16) kojom se utvrđuje da je razvoj infrastrukture i usluge širokopojasnog pristupa internetu, brzinama većim od 30 Mbit/s, od interesa za Republiku Hrvatsku kao jedan od preduvjeta razvoja suvremenog gospodarstva. Također je utvrđen cilj do 2020. godine da najmanje 50% kućanstva u Republici Hrvatskoj budu korisnici usluge pristupa internetu brzinom od 100 Mbit/s ili većom.

Područje Broj baznih postaja

Broj lokacija*

Br. antenskih stupova u vlasništvu operatora**

Br. antenskih stupova u ostalih infrastr. operatora

Br. antenskih prihvata na postojećim objektima

Br. unutarnjih antenskih sustava u zatvorenom

Dugo Selo 12 9 2 2 1 4 Zagrebačka županija 325 277 117 15 74 71

* Broj lokacija na kojima se nalaze bazne postaje, uzevši u obzir činjenicu da bazne postaje različitih operatera mogu biti na istom antenskom stupu ili postojećem objektu;

** Broj antenskih stupova i samostojećih nosača u vlasništvu operatera javnih komunikacijskih mreža pokretnih komunikacija (VIPnet, Tele2, HT).

Tablica br. 28: Broj postojećih baznih stanica na području Grada Dugog Sela u odnosu na Zagrebačku županiju Izvor podataka: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM); Izvješće o stanju u prostoru Zagrebačke županije za razdoblje 2013. do 2016. godine

U tijeku je izrada Strategije razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije na području Zagrebačke županije – Pametna Županija. Cilj je ove strategije podizanje kvalitete života građana, konkurentnosti gospodarstva i efikasnosti javne uprave na temeljnim načelima održivog razvoja uz primjenu informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT). Strategija predstavlja osnovu za daljnji razvoj, odabir razvojnih projekata i aktivnosti u skladu s mogućnostima Županije i prilikama ovisnim o okruženju, prvenstveno ovisno o dostupnosti razvojnih fondova koji će omogućiti provedbu znatno većeg broja razvojnih projekata nego što bi bilo moguće bez tih sredstava.

55





48

Prema podacima Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM – https://bbzone.hakom.hr) na području naselja Dugo Selo planirana je gradnja svjetlovodne distribucijske mreže. Također, na području Grada korištenje širokopojasnog pristup s brzinama od 30 – 100 MBit/s dostupan je putem više operatera, dok je na području naselja Andrilovec, Puhovo i Velika Ostrna dostupna brzina manja od 30 MBit/s.

Kartografski prikaz br. 16. – Objedinjeni plan operatora pokretnih komunikacija te dostupnosti i korištenja brzina širokopojasnog pristupa Izvor podataka: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM, prosinac 2018.)

2.4.1.4. Energetska infrastruktura

2.4.1.4.1. Opskrba električnom energijom Elektroenergetski sustav je skup postrojenja i opreme namijenjene za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije. Opskrba električnom energijom područja Grada u nadležnosti je tvrtke HEP-ODS d.o.o., Elektra Zagreb.

Tri su postojeća dalekovoda naponske razine 110 kV preko kojih je transformatorsko postrojenje TS Dugo Selo uključeno u elektroenergetski sustav Republike Hrvatske. To su jednostruki dalekovodi prema TS Žerjavinec, TS Resnik i TS Križevci.

56





49

VODOVI 30kV

VODOVI 10 (20) kV

MREŽA 0,4 kV

KUĆNI PRIKLJUČCI

Nadzemni Podzemni Nadzemni Podzemni Nadzemni Podzemni Nadzemni Podzemni km km km km km km km km

4 10 64 38 93 14 104 12

1,18% 2,95% 18,88% 11,21% 27,43% 4,13% 30,68% 3,54%

Tablica br. 29: Duljina elektroenergetskih vodova na području Grada Dugog Sela Izvor podataka: HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektra Zagreb, dopis 4/01-1.1-5133018-8894-24337/18

Grad Dugo Selo napaja se električnom energijom preko više dalekovoda naponske razine 110 kV i 30 kV odnosno trafostanice TS 110/30 kV i distributivnih trafostanica TS 10(20) kV te distributivne niskonaponske mreže. U skladu s potrebama nastaviti će se izgradnja novih transformatorskih postrojenja TS 10(20) kV.

Kabliranje srednjenaponske i niskonaponske elektroenergetske mreže unutar zona stambene izgradnje jedan je od razvojnih prioriteta. Od većih zahvata na elektroenergetskim objektima u tijeku je realizacija I. etape rekonstrukcije 4TS 116 Dugo Selo, čime će se instalirana snaga povećati na (40+20)+40 MVA.

2.4.1.4.2. Plinoopskrba Plinoopskrbna mreža Grada Dugog Sela sastoji se od magistralnog plinovoda Autoput (MRČ Dugo Selo) - MRS Dugo Selo DN 150/50 u vlasništvu Plinacro d.o.o., mjerno redukcijske stanice MRS Dugo Selo te plinskog distribucijskog (srednjetlačnog) sustava. U svim naseljima Grada Dugog Sela izgrađena je distributivna mreža zemnog plina.

Distribuciju plina na području Grada Dugog Sela kroz vlastitu plinsku mrežu obavlja lokalni distributer, tvrtka Dukom plin d.o.o. Prema podacima istog cjelokupno područje Grada pokriveno je srednjetlačnom distribucijskom plinoopskrbnom mrežom čija duljina iznosi ukupno 100,4 km.

U proteklom razdoblju donesen je „Desetogodišnji plan razvoja plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske 2014.- 2023.“ (Plinacro d.o.o., 2014.) u sklopu kojeg se za područje Zagrebačke županije planira izgradnja Spojnog plinovoda do MRS Dugo Selo II kao i izgradnja MRS Dugo Selo II.

Magistralni plinovod (opis trase) Promjer Tlak Duljina (m) Ukupna duljina (m) Autoput (MRČ Dugo Selo) - MRS Dugo Selo DN 150/50 150 50 4.955 4.955

Ukupno Zagrebačka županija 236.197 Tablica br. 30: Duljina magistralnih plinovoda na području Grada Dugog Sela Izvor podataka: Izvješće o stanju u prostoru Zagrebačke županije za razdoblje od 2013. – 2016. godine

57





50

Nadležnost Područje Duljina (km) Dukom Plin d.o.o. Dugo Selo 100,4 Ukupno Zagrebačka županija 2.519,8

Tablica br. 31: Duljina lokalnih plinovoda na području Grada Dugog Sela Izvor podataka: Izvješće o stanju u prostoru Zagrebačke županije za razdoblje od 2013. – 2016. godine

2.4.1.4.3. Cjevovodni promet – naftovod Područjem Grada Dugo selo prolaze slijedeći naftovodi:

R.br. Naziv građevine Duljina (m) DN (mm)

1. naftovod SS-2 Dugo Selo SS-1 Dugo Selo 899 114,3

2. naftovod GI-3 SS-1 Dugo Selo 391 88,9

3. naftovod GI-6 SS-1 Dugo Selo 1.240 88,9

4. naftovod GI-7AL SS-1 Dugo Selo 353 63,5





















58





51


26. naftovod GI-38 GI-3 770 88,9

Ukupna duljina naftovoda 10.612 Tablica br. 32: Registar cjevovoda (naftovodi) na području Grada Dugog Sela Izvor podataka: INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Istraživanje i proizvodnja nafte i plina, 50308575/22-11-18/4267-521/BK

2.4.1.4.4. Obnovljivi izvori energije Prostornim planom omogućuje se izgradnja postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju i to postrojenja za proizvodnju električne energije iz sunčeve energije (solarna elektrana), postrojenja za proizvodnju električne energije i kogeneraciju iz bioplina i biomase i sl. Planom se također omogućuje izgradnja infrastrukturnih sustava za prijenos toplinske energije kogeneracijskih postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije u skladu s važećom tehničkom regulativom.

2.4.1.5. Opskrba pitkom vodom i odvodnja otpadnih voda

2.4.1.5.1. Korištenje voda Djelatnost javne vodoopskrbe Grada Dugog Sela organizirana je putem javnog isporučitelja vodne usluge Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o., poslovna jedinica Dugo Selo – Dukom d.o.o.

Prema podacima iz studije „Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije, Studija izvodljivosti“, listopad 2017. godine, Vodoopskrbni sustav Dugog Sela temelji se na dobavi vode iz crpilišta Petruševec koje se koristi i za potrebe istočnih dijelova Grada Zagreba. Uvođenje vode u sustav „Dugo Selo“ obavlja se uz priključenje na magistralni cjevovod Sesvetski Kraljevec – Božjakovina i to na nekoliko lokaliteta gdje su interpolirani vodomjeri. Opskrbljenost stanovništva Grada Dugog Sela putem javne vodoopskrbe iznosi 95%, što je znatno više od županijskog prosjeka koji iznosi 71%.

Osnovni vodoopskrbni cjevovod je magistralni cjevovod profila Ø 500 mm, a smješten je u koridoru postojeće željezničke pruge. Od istog prema jugu odvajaju se dva cjevovoda iste kategorije (magistralni) profila (Ø 200 mm), dok je u funkciji opskrbe prostora sa sjeverne strane koridora željezničke pruge položen osnovni opskrbni cjevovod profila Ø 300 mm na kojeg su priključeni sekundarni cjevovodi, a njime se vodom za piće dvjema crpnim stanicama pune i dvije vodospreme na Martin Bregu.

Prema dostupnim podacima isporučitelja vodne usluge ukupna duljina vodoopskrbne mreže na području Grada iznosi 110 km (Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o., broj 238/164-18-1930, 440-MF). Prosječna potrošnja vode po stanovniku godišnje u proteklom razdoblju iznosila je 52 m3, odnosno 142 l/dan.

Studijom Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije, Studija izvodljivosti, listopad 2017. godine iskazane su slijedeće potrebe za pitkom vodom područja Grada Dugog Sela: 6.264 m³/dan 2015. godine i 7.914 m³/dan za 2045. godinu.

Također, prema podacima isporučitelja vodne usluge (Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o., broj 238/164-18-1930, 440-MF), u planu je izgradnja novog vodoopskrbnog cjevovoda u dužini 1,5 km, te radovi na rekonstrukciji cjevovoda u dužini 48 km i na 2 crpne stanice.

59





52

2.4.1.5.2. Odvodnja otpadnih voda Temeljem rješenja izrađenih u idejnim projektima Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda naselja Općine Rugvica i pročišćavanje otpadnih voda s područja Grada Dugog Sela (Hidroprojekt-Consult, 2005. g.), Novelacije projekta dugoročnog razvoja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Grada Dugog Sela i Općine Rugvice te Novelacija studije izvodljivosti i aplikacije za prijavu projekta Rugvica – Dugo Selo – sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, svibanj 2017. godine utvrđen je zajednički sustav odvodnje otpadnih voda Grada Dugog Sela i Općine Rugvica sa zajedničkim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda na području Općine Rugvica, te izgradnjom, dogradnjom i rekonstrukcijom mreže odvodnih cjevovoda i drugih građevina u funkciji javne odvodnje.

Sustav odvodnje otpadnih voda Grada Dugog Sela nije razvijen kao sustav vodoopskrbe, pa tako ukupna duljina kanalizacijske mreže iznosi 47 km. Prema dostavljenim podacima (Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o., broj 238/164-18-1930, 440-MF) planirana je izgradnja novog javnog sustava odvodnje u dužini od 35 km, 9 crpnih stanica i 4 rasteretne građevine.

U periodu izrade prethodnog izvješća o stanju u prostoru, donesena je Odluka o odvodnji otpadnih voda za Grad Dugo Selo i Općinu Rugvica (Glasnik Zagrebačke županije, broj 14/2007) kojom se definira način odvodnje i lokacije ispuštanja otpadnih voda, obveza priključenja na sustav javne odvodnje otpadnih voda te uvjet i način ispuštanja otpadnih voda na područjima na kojima nije izgrađen sustav odvodnje. Kako je odvodnja na području Grada određena kao mješovita i razdjelna, naknadno izrađenim projektima predviđena je izgradnja šest manjih cjelovitih podsustava oborinske odvodnje. U skladu sa slivnim područjem na kojem prikupljaju oborinske vode, podsustave čine pojedinačni ili kombinirani otvoreni i/ili zacijevljeni kanali.

Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Rugvica-Dugo Selo Sustav odvodnje otpadnih voda podijeljen je na jedan veliki i tri manja podsustava. Veliki podsustav prihvaća otpadne vode središnjeg urbanog prostora kojeg čine naselja Dugo Selo, Kopčevec, Kozinščak, Puhovo i Lukarišće, te manji dio naselja Donje Dvorišće. Izgrađeni je glavni kolektor 1 (GK1 u duljini 2660) koji prikuplja otpadne vode centralnog i sjevernog dijela naselja Dugo Selo, a na njega se spaja već izgrađeni glavni kolektor GK2, a predviđena je izgradnja glavnog kolektora GK3.

Glavni kolektor GK2 prikuplja otpadne vode naselja Lukarišće, Kozinšćak, Puhovo, manji dio naselja Donje Dvorišće te istočni i jugoistočni dio naselja Dugo Selo. Ukupna duljina kolektora GK2 iznosi oko 3000 m. Glavni kolektor GK3 još nije izgrađen, a prikuplja otpadne vode naselja Kopčevec, zapadnog i jugozapadnog dijela naselja Dugo Selo i ukupne je duljine 2976,1 m. Sve prikupljene otpadne vode odvode se preko GK1 i precrpne stanice CSDS11 do zajedničkog UPOV-a koji je smješten na području Općine Rugvica. Glavni recipijent tako pročišćenih otpadnih voda je rijeka Sava.

Podsustav za naselja Veliku Ostrnu, Malu Ostrnu i Leprovicu priključuje se na kolektor smješten uz županijsku cestu ŽC 3072 odnosno lokalnu cestu LC 31114, a u narednom razdoblju planira se izgradnja sekundarnih kanala.

Do kraja 2013. godine izgrađen je zajednički uređaj za pročišćavanje otpadnih voda s područja Grada Dugog Sela i Općine Rugvica te je isti pušten u pogon nakon probnog rada 2017. godine. Postojeći UPOV (Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda) ima II. stupanj pročišćavanja te kapacitet od 25.000 ES. Predviđena je izgradnja sustava odvodnje za sva naselja aglomeracije Rugvica – Dugo Selo osim za Andrilovec, Preseka Oborovska, Prevlaka, Oborovo, Prozorje i Donje Dvorišće. U tim naseljima odvodnja će biti riješena putem

60





53

sabirnih jama te će se u narednom razdoblju izraditi projektna dokumentacija za izgradnju kanalizacijskog sustava s neovisnim načinom pročišćavanja.

Sustav odvodnje sastoji se od glavnih i sekundarnih gravitacijskih kanala, uključujući i kućne priključke, crpne stanice sa pripadajućim tlačnim cjevovodima te rasteretne građevine. Djelomično je predviđena rekonstrukcija postojeće odvodnje i rasteretnih objekata.

Planira se: - Izgradnja novih gravitacijskih kolektora 84.646,62 m; - Izgradnja novih tlačnih cjevovoda 585,88 m; - Izgradnja crpnih stanica – 10 kom; - Izgradnja rasteretnih građevina – 3 kom; - Rekonstrukcije cjevovoda 1.605 m; - Rekonstrukcija rasteretne građevine – 1 kom; - Nadogradnja UPOV-a na 28.000 ES i III. stupanj pročišćavanja; - Planirani novi broj priključaka: 2.536 kom.

Odvodnja otpadnih voda obavlja se putem sustava odvodnje koji se dijele na: - Sustav javne odvodnje; - Sustav interne odvodnje; - Sustav urbane oborinske odvodnje.

Sustav javne odvodnje Sustav javne odvodnje čine komunalne vodne građevine za javnu odvodnju kojima se prikupljaju i odvode komunalne otpadne vode do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, odnosno do mjesta ispuštanja u prijemnik, zajedno s pripadajućim uređajima, objektima i opremom, koji čine tehničku, odnosno tehnološku cjelinu, a služe za zaštitu voda i tla od onečišćenja. Prema načinu odvodnje sustav javne odvodnje aglomeracije Rugvica-Dugo Selo je razdjelni.

Sustav interne odvodnje Sustav interne odvodnje koji je spojen na sustav javne odvodnje preko kanalizacijskog priključka čine kanalizacijski vodovi sa ili bez građevina za pročišćavanje otpadnih voda, crpne stanice i druge slične građevine za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda iz građevina i drugih nekretnina u kojima nastaju otpadne vode, do kanalizacijskog priključka na sustav javne odvodnje.

Ukoliko sustav interne odvodnje nije spojen na sustav javne odvodnje, sustav interne odvodnje čine kanalizacijski vodovi, crpne stanice i druge slične građevine za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda iz građevina i drugih nekretnina u kojima nastaju otpadne vode, sabirne jame, odnosno odgovarajući uređaj za pročišćavanje otpadnih voda s ispusnom građevinom i upojnom građevinom.

Otpadne vode ispuštaju se iz sustava interne odvodnje u sustav javne odvodnje preko kanalizacijskog priključka. Na kanalizacijskom priključku se, u pravilu, nalazi priključno okno na mjestu spoja sustava interne odvodnje sa priključkom na sustav javne odvodnje. Ukoliko na kanalizacijskom priključku nema priključnog okna, priključnim oknom smatra se revizijsko okno na sustavu javne odvodnje na koji se priključuje sustav interne odvodnje. Ukoliko ne postoji priključno okno na kanalizacijskom priključku niti revizijsko okno na

61





54

sustavu javne odvodnje, priključnim oknom smatra se zadnje revizijsko okno na sustavu interne odvodnje prije priključka na sustav javne odvodnje.

Sustav urbane oborinske odvodnje Sustav urbane oborinske odvodnje čine cjevovodi, zatvoreni ili otvoreni kanali, prirodna korita, slivnici i druge građevine kojima se oborinske vode prikupljaju, pročišćavaju i odvode u sustav javne oborinske odvodnje ili izravno u prijemnik.

Hidromelioracijski sustav Južni nizinski dio Grada nalazi se unutar dijela hidromelioracijskog sustava HMS Črnec Polje kazeta br-12 kojim se vrši regulacija odvodnje viška oborinskih voda u vodotoke Črnec i Zelina, te dalje nastavno u kanal Lonja – Strug. Prema Popisu građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju i mješovitih melioracijskih građevina od interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine, br. 83/10) na području Grada izgrađene su sljedeće melioracijske građevine I. reda: glavni odvodni kanal GOK Črnovščak, i Zapadni lateralni kanal te melioracijske građevine II. reda (među kojima i kanal „Kopčevec“).

Korištenje voda za vodoopskrbu Na području Grada nema postojećih niti potencijalnih vodocrpilišta. Za potrebe opskrbe pitkom vodom područja istočnih dijelova Zagreba i Zagrebačke županije, pa tako i područja Grada Dugog Sela koristi se crpilište „Petruševec“. U tijeku je izrada projektne dokumentacije za izgradnju magistralnog cjevovoda Sesvetski Kraljevec – Božjakovina (crpna stanica) čijom izgradnjom bi se osigurala bolja opskrbljenost istočnog dijela Zagrebačke županije.

Korištenje voda za uzgoj slatkovodne ribe Prema podacima s internet stranica Sportsko-ribolovnog društva „Dugo Selo“ na južnom dijelu Grada nalaze se ribnjaci za uzgoj slatkovodnih riba Ciglana I (površine 4,0 ha), Ciglana II (površine 3,5 ha) i Ciglana III (površine 4,0 ha). Navedeni ribnjaci ukupne površine 11,5 ha nastali su kao rezultat iskapanja gline za potrebe obližnje ciglane, a trenutno se koriste za sportski ribolov.

2.4.1.6. Postupanje s otpadom

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19) određuje da je otpad svaka tvar ili predmet koju posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpad nastaje kao posljedica svih naših aktivnosti, a rizik je za zdravlje ljudi i okoliš zbog potencijalnih emisija štetnih tvari u vodu, zrak i tlo. Sustav gospodarenja otpadom jedna je od mjera politike zaštite okoliša kojom je definirana hijerarhija gospodarenja otpadom gdje je kao najbolja opcija ocijenjeno sprječavanje nastanka otpada, ponovno korištenje, recikliranje, oporaba, te odlaganje kao najmanje poželjna opcija.

Donošenjem Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2017. do 2022. godine određeno je niz ciljeva i mjera kao preduvjet da RH postane resursno učinkovito društvo u skladu s Direktivama EU, najnovijim

62





55

smjernicama Europske komisije vezanima uz gospodarenje otpadom, te Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Za Grad Dugo Selo izrađen je Plan gospodarenja otpadom Grada Dugog Sela za razdoblje do 2019., te od 2017. do 2022. godine. Plan je donesen u siječnju 2018. godine, a izradila ga je tvrtka ANT d.o.o. Sukladno zakonskim odredbama, Plan donosi Gradsko vijeće Grada Dugog Sela i vrijedi za razdoblje od šest godina. Njime su se odredile mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada, popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta i dr.

Djelatnost sakupljanja, odlaganja i privremenoga skladištenja komunalnoga otpada obavlja se na području Grada Dugog Sela, odnosno na području pripadajućih naselja: Dugo Selo, Kopčevec, Puhovo, Kozišćak, Martin Breg, Lukarišće, Donje Dvorišće, Andrilovec, Velika Ostrna, Mala Ostrna, Leprovica i Prozorje.

Uslugu organiziranog sakupljanja i zbrinjavanja komunalnog otpada na gradsko odlagalište Andrilovec na području Grada Dugog Sela obavlja Dugoselski komunalni i poduzetnički centar d.o.o. (DKPC). Odlagalište otpada „Andrilovec“ odlagalište je I. kategorije i na njega se odlaže samo komunalni otpad, a nalazi se na k.č. br. 368/2, k.o. Andrilovec, na području naselja Andrilovec. Odlagalište se koristi od 1998. godine. Maksimalni raspoloživi kapacitet odlagališta je 150.000 m³, a ukupna površina prostora odlagališta je 57.000 m². Trenutno je odloženo oko 133.321,74 t komunalnog otpada, a tijekom 2018. godine na području Grada nastalo je ukupno 4.753 tona komunalnog otpada, što je iznosilo 272 kg/stan. U istoj godini količina odvojeno skupljenog komunalnog otpada metodom „od vrata do vrata“, te putem kontejnera na javnim površinama i reciklažnog dvorišta iznosila je 748,89 tona.

Na području Grada Dugog Sela odvojeno se sakuplja papir, staklo, plastika, tekstil, metalni otpad, električni i elektronički otpad, otpadne gume, glomazni otpad, problematični otpad iz kućanstava, otpadno ulje (jestivo i motorno), baterije i PE folija (plastika) i drugi otpad kako je to predviđeno Pravilnikom o gospodarenju otpadom. Na odlagalište se ne odlaže neopasni proizvodni otpad. Miješani komunalni otpad, papir i plastika iz obiteljskih kuća odvojeno se prikuplja ispred kućnog praga, dok se u stambenim zgradama prikuplja u metalnim i plastičnim kontejnerima od 1.100 l. Stanovnici na području većeg dijela naselja Martin Breg, u koji je zbog preuskih ulica nemoguće pristupiti s vozilima za sakupljanje otpada, miješani komunalni otpad odlažu u najbliže metalne kontejnere, volumena 1.100 l, koji su postavljeni na 15-ak različitih lokacija.

Strategijom razvoja Grada Dugog Sela od 2014. do 2020. godine predviđeno je nekoliko projekata vezanih uz postupanje s otpadom. Projektom sanacije odlagališta „Andrilovec“ predviđeno je otvaranje novih radnih jama te sanacija i zatvaranje trenutno otvorenih radnih jama.

Nadalje, planirana je i uspostava sustava razdvojenog sakupljanja biorazgradivog komunalnog otpada na mjestu nastanka primjenom metode „od vrata do vrata“. Projekt bi se odvijao u dvije faze: I. faza - uspostava sustava za razdvojeno sakupljanje papira, a uključuje nabavu spremnika za papir (kontejneri 1.100 l, kante 120 l ili plastične vreće) koji bi bili postavljeni ispred višestambenih zgrada, ili dodijeljeni domaćinstvima u obiteljskim kućama uz odgovarajuću promidžbu i edukaciju stanovništva.

U II. fazi planirana je uspostava sustava za razdvojeno sakupljanje biootpada putem kontejnera, kanti ili poticanjem građana na kompostiranje u mini kompostanama. Ovu fazu bi, osim odgovarajuće promidžbe i edukacije stanovništva, pratilo i uvođenje elektroničkog sustava za brojanje količine ispražnjenih kanti kako bi se korisnici usluge mogli adekvatno stimulirati na razdvajanje komunalnog otpada.

Također, planira se uspostavljanje sustava odvojenog sakupljanja otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti. U sklopu provedbe projekta zamišljena je izgradnja jednog reciklažnog dvorišta i 15 zelenih otoka za razdvojeno prikupljanje otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti (papir, staklo, plastika, metal, tekstil, građevni otpad, …). Jedno reciklažno dvorište za građevni otpad nalazilo bi se unutar poslovnog kruga postojećeg Odlagališta komunalnog otpada - Andrilovec, a drugo reciklažno dvorište za ostale

63





56

kategorije otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti nalazilo bi se na rezerviranoj lokaciji blizu središta grada. 15 zelenih otoka, sa spremnicima koji su većim dijelom smješteni ispod površine zemlje, bilo bi smješteno na petnaest različitih javnih lokacija tako da se pokrije područje svih 12 naselja unutar Grada Dugog Sela.

Projekt nadalje uključuje opremanje navedenih reciklažnih dvorišta i zelenih otoka odgovarajućom opremom (drobilica, separator, rolo kontejneri, mosna vaga, ...), te nabavu prilagođenog teretnog vozila za pražnjenje spremnika zelenih otoka. Zadnja faza projekta odnosila bi se na promidžbu kojom bi se podigla svijest građana Dugog Sela o potrebi razdvojenog sakupljanja otpada kako bi se osiguralo funkcioniranje i održivost projekta nakon što se izgrade svi navedeni objekti.

Operater Naziv org. jedinice na

lokaciji

Grad/naselje organizacijske

jedinice

Općina/grad sakupljanja

otpada

Naziv otpada Ukupno preuzeto

(t) Dugoselski komunalni i poduzetnički centar d.o.o.

Odlagalište otpada i reciklažno dvorište

Dugo Selo Dugo Selo Biorazgradivi otpad

14,4

Dugoselski komunalni i poduzetnički centar d.o.o.


Dugo Selo Dugo Selo Miješani komunalni otpad

3.928,4



Dugo Selo Dugo Selo Papir i karton 197,4



Dugo Selo Dugo Selo Plastična ambalaža

94,5



Dugo Selo Dugo Selo Staklena ambalaža

2



Dugo Selo Dugo Selo Tekstili 24,1

UKUPNO

4.260,8

Tablica br. 33: Registar onečišćavanja okoliša – sakupljanje komunalnog otpada Izvor podataka: Agencija za zaštitu okoliša, roo.azo.hr

Na području Grada Dugog Sela zabilježeno je 10 lokacija onečišćenih odbačenim otpadom koja nisu sanirana. Planom gospodarenja otpadom Grada Dugog Sela predviđena je sanacija istih u skladu s terminskim planom realizacije aktivnosti. U Planu je također izrađena i projekcija količina otpada za razdoblje do 2022. godine. Količine otpada koje će se i dalje stvarati na području Grada odvoziti će se na odlagalište otpada Andrilovec, kasnije u CGO Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Naziv lokacije onečišćene otpadom („divljeg odlagališta“)

Površina (m²)

Volumen otpada (m³)

Građevinski otpad (%)

Ostali otpad (%)

Prozorska ulica 20,00 1,50 / 100 Martinska ulica (Alta) 18,00 4,50 / 100

64





57

Put Andrilovec-V. Ostrna (lok. V. Ostrna) 20,00 2,50 / 100 Put Andrilovec-V. Ostrna (lok. Andrilovec) 15,00 1,50 / 100 Zagrebačka ulica (put uz kanal)-Leprovica 18,00 2,50 / 100 Put uz prugu Trnoščica-B. Huzanića 25,00 3,50 40 60 Put uz prugu (Novska) V. Ostrna-Puhovo 14,00 3,00 / 100 Industrijska ulica (put uz kanal) 25,00 4,50 30 70 Put uz Sajam, Nova cesta-B. Huzanića 35,00 4,00 35 70 Put u Prozorju prema starom vodocrpilištu 80,00 40,00 / 100

Tablica br. 34: Lokacije onečišćene otpadom – ''divlje deponije'' Izvor podataka: Plan gospodarenja otpadom Grada Dugog Sela za razdoblje do 2019. godine

Ciljevi za gospodarenje otpadom koje je potrebno postići do 2022. godine na području Grada Dugog Sela sukladno PGO RH

1. Unaprijediti sustav gospodarenja komunalnim otpadom: - Smanjiti ukupnu količinu proizvedenog otpada za 5%; - Odvojeno prikupiti 60% mase proizvedenog komunalnog otpada (papir, staklo, plastika, metal,

biootpad i dr.); - Odvojeno prikupiti 40% mase proizvedenog biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada; - Odložiti na odlagališta manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada.

2. Unaprijediti sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada: - Odvojeno prikupiti 75% mase proizvedenog građevinskog otpada; - Unaprijediti sustav gospodarenja otpadnom ambalažom; - Unaprijediti sustav gospodarenja ostalim posebnim kategorijama otpada.

3. Sanirati lokacije onečišćene otpadom; 4. Kontinuirano provoditi izobrazno-informativne aktivnosti; 5. Unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom; 6. Unaprijediti upravne postupke u gospodarenju otpadom; 7. Unaprijediti informacijski sustav gospodarenja otpadom.

Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19) Grad Dugo Selo dužan je osigurati:

1. Javnu uslugu prikupljanja MKO i BKO; 2. Odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, te krupnog (glomaznog)

komunalnog otpada; 3. Sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan Zakonu o održivom gospodarenju otpadom te

uklanjanje tako odbačenog otpada; 4. Provedbu Plana gospodarenja otpadom RH; 5. Provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti na području Grada; 6. Mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada; 7. Funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta; 8. Prostorno-planskom dokumentacijom odrediti građevine za gospodarenje otpadom;

65





58

9. Donijeti odluku o načinu pružanja i naplate javne usluge sakupljanja otpada po kriteriju obračuna količine otpada;

Donositi godišnja izvješća o uklanjanju odbačenog otpada i odluke o provedbi mjera za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjera za njegovo uklanjanje.

2.4.2. OPSKRBLJENOST PROSTORA DRUŠTVENOM INFRASTRUKTUROM Društvena infrastruktura obuhvaća građevine javne i društvene namjene, odnosno građevine i površine za sport i rekreaciju, građevine javnih službi (tijela uprave i pravosuđa, službe civilne zaštite), građevine zdravstvenih djelatnosti, socijalne skrbi, prosvjetnih djelatnosti – predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje, te građevine i ustanove za kulturu i tehničku kulturu. Ustroj mreža pojedinih društvenih funkcija propisan je zakonskim okvirima, a odgovara političko-teritorijalnom ustroju. Iznimno, mreža ustanova u kulturi nije propisana, a iako je Zakonom o sportu propisana obveza izrade mreže sportskih građevina kao podloge za izradu dokumenata prostornog uređenja, ona nije izrađena niti donesena. Unutar društvenih djelatnosti, osim javnih službi, postoji trend kojim se javne mreže dopunjuju komercijalnim uslugama (primjerice komercijalni sadržaji uz sportske objekte).

Društvena infrastruktura nužan je prateći sadržaj stanovanja kojim se osigurava zadovoljavanje vitalnih potreba stanovništva. Osnovnu mrežu društvene infrastrukture Grada Dugog Sela čine ustanove Grada i Republike Hrvatske. U osnovnu mrežu uklopljene su i dopunjavaju je ustanove u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba.

Na području Grada Dugog Sela, sukladno veličini naselja i broju stanovnika, razvila se razgranata suprastuktura kako kroz institucije tako i vaninstitucionalnim udruživanjem građana. Usprkos dobroj povezanosti s Gradom Zagrebom i jakom privlačnom snagom zagrebačke društvene nadogradnje na području Grada vremenom se razvijaju značajni kapaciteti javne, obrazovne, sportske i kulturne nadogradnje, te mnoge udruge koje okupljaju razne interesne skupine. U vaninstitucionalnim udrugama tradicionalno prednjače sportska društva, kulturno umjetnička društva i udruge, vatrogasna zajednica, društvo umirovljenika te u novije vrijeme udruge pomoći osobama s poteškoćama i glazbena škola. Na žalost, potrebno je primijetiti da tako razgranatu društvenu strukturu ne prati odgovarajuća infrastruktura te se većina udruga nalazi u neprimjerenim uvjetima.

2.4.2.1. Uprava

Sjedište gradske uprave nalazi se u naselju Dugo Selo. Tu je smješten ured gradonačelnika koji predstavlja izvršno tijelo Grada. Predstavničko tijelo Grada je Gradsko vijeće koje se sastoji od predsjednika, 2 zamjenika i 14 vijećnika. Neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju o pitanjima od njihova svakodnevnog i neposrednog interesa provodi se putem mjesnih odbora. Na području Općine formirano je 14 mjesnih odbora i to: Andrilovec, Donje Dvorišće, Dugo Selo - Jug, Dugo Selo - Centar, Dugo Selo - Istok, Dugo Selo - Zapad, Kopčevec, Kozinščak, Leprovica, Lukarišće, Mala Ostrna, Prozorje, Puhovo i Velika Ostrna. Gradska uprava je ustrojena na način da ima 4 upravna odjela: Upravni odjel za gospodarstvo i financije, Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, komunalno i stambeno gospodarstvo, Upravni odjel za društvene djelatnosti i Upravni odjel za poslove Gradskog vijeća i Gradonačelnika. U gradskoj upravi zaposleno je 23 djelatnika.

66





59

2.4.2.2. Socijalna i zdravstvena zaštita

Od objekata socijalne zaštite na području Grada smješten je Centar za socijalnu skrb Dugo Selo u samom centru Grada, gdje se u blizini također nalazi i djeluje Gradsko društvo crvenog križa.

U sklopu prostora Doma zdravlja Zagrebačke županije, Ispostava Dugo Selo, djeluje devet ordinacija obiteljske medicine, medicinsko - biokemijski laboratorij, dvije ordinacije dentalne medicine, dentalni laboratorij, dvije pedijatrijske ordinacije, dvije ginekološke ordinacije, Odjel fizikalne medicine i rehabilitacije, Odjel radiologije, patronažna služba, Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije - Ispostava Dugo Selo, te školska medicina i epidemiološka služba Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije (HES Odjel Dugo Selo). Od navedenih, šest ordinacija obiteljske medicine su u koncesiji, kao i medicinsko - biokemijski laboratorij. Služba HMP je u sastavu je Županijskog zavoda HMP Zagrebačke županije, a epidemiološka služba i školska medicina u sastavu Higijensko - epidemiološkog zavoda.

Dom zdravlja Dugo Selo djeluje u jednoj zgradi smještenoj u centru Grada, a nadležan je za ordinacije u Općini Brckovljani i Općini Rugvica te za Centar za azilante Ježevo i ordinaciju u Centru Stančić. Pored Doma zdravlja s područja zdravstva djeluje niz privatnih ordinacija prvenstveno dentalne medicine. U sklopu vojarne Pukovnik Milivoj Halar postoji manji objekt namijenjen zdravstvenoj zaštiti koji nije u funkciji te ostavlja mogućnost da se u budućnosti dio zdravstvene zaštite proširi u tom objektu.

U naselju Dugo Selo također djeluje i Veterinarska ambulanta Dugo Selo s dvije ispostave izvan Grada, Veterinarska ambulanta Martin breg te Specijalistička Veterinarska Praksa Dugi Dog.

2.4.2.3. Odgoj i obrazovanje

Na području Grada nalazi se jedan gradski dječji vrtić - Dječji vrtić Dugo Selo koji ima područno odjeljenje Lukarišće, te tri privatna dječja vrtića. Kapacitet Dječjeg vrtića Dugo Selo povećao se od 2014. godine s 295 upisane djece na 404 djeteta u 2017. godini temeljem preinaka postojećih prostora i povećanja broja djece u pojedinim grupama. Broj neupisane djece po godinama iznosi: 45 u 2014., 45 u 2015., 51 u 2016., i 14 u 2017. godini. Neupisana djeca pohađaju privatne vrtiće na području Grada. U narednom periodu predviđa se poticanje otvaranja dodatnih privatnih dječjih vrtića.

Osnovne škole na području Grada Dugog Sela su: Osnovna škola Josipa Zorića i Osnovna škola Ivan Benković koja je započela s radom 2009. godine. U obje škole nastava se odvija u dvije smjene. Prema podacima dobivenima od škola, na traženje Upravnog odjela, ukupan broj djece u obje osnovne škole iznosi: 1.667 u 2014. godini, 1.632 u 2015. godini, 1577 u 2016. godini i 1598 u 2017. godini. Učenici u OŠ Josipa Zorića u raspoređeni su u 41 razredno odjeljenje, a u OŠ I. Benković u 32 razredna odjeljenja. Prosječan broj učenika u razredima iznosi 22,2 učenika. Za potrebe daljnjeg povećanja broja stanovnika Prostornim planom uređenja grada Dugog Sela predviđena je izgradnja treće osnovne škole na području naselja Lukarišće.

Srednja škola Dugo Selo je srednjoškolska institucija u kojoj se izvodi 10 različitih obrazovnih programa: Opća gimnazija (opće-obrazovni program), Ekonomist, Tehničar za računarstvo (četverogodišnji strukovni programi), Frizer, Automehaničar, Instalater grijanja i klimatizacije, Vodoinstalater, Plinoinstalater, Elektromehaničar i Elektroinstalater (trogodišnji strukovni programi). Školu pohađa oko 680 učenika u 32 odjeljenja. Škola provodi i četverogodišnje programe obrazovanja odraslih za zanimanja elektrotehničar i strojarski tehničar.

Zajedno s Općinama Brckovljani i Rugvica Grad Dugo Selo osnovao je i Pučko otvoreno učilište Dugo Selo koje djeluje kao ustanova za obrazovanje djece i odraslih, kulturu i informiranje, te time doprinosi obrazovanju organiziranjem raznih tečajeva i programa obrazovanja.

67





60

2.4.2.4. Kultura

Grad Dugo Selo osnovao je Glazbenu školu Dugo Selo, koja provodi nastavu osnovnog i srednjoškolskog glazbenog obrazovanja. Nastavu, individualnu i skupnu, pohađa 145 učenika (125 učenika osnovnog i 20 učenika srednjoškolskog obrazovanja), u 5 sekcija (tambura, kontrabas, violina, flauta i klavir). U Glazbenoj školi djeluje i Tamburaški orkestar, a trenutačno radi 20-ak osoba, uključujući ravnatelja škole, tajnika i domara.

Na području Grada Dugog Sela kao ustanove s područja kulture također djeluju Gradska knjižnica i čitaonica Dugo Selo te niz udruga i društava od kojih se ističe Kulturno umjetničko društvo Preporod. KUD ''Preporod'' nastao je iz Crkvenog pjevačkog društva osnovanog 1907. godine koje je 1921. godine promijenilo naziv u ''Preporod''. KUD ''Preporod'' broji oko 250 aktivnih članova u 12 sekcija, a djeluje u prostorijama bivšeg kina ''Preporod'' koje je jedina aktivna dvorana za predstave na području Grada Dugog Sela s kapacitetom od približno 300 sjedećih mjesta, obnovljena tijekom 2012. godine.

2.4.2.5. Vjerske zajednice

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na području Grada bilo je popisano 16 304 katolika koji su činili 93,35% ukupnog stanovništva, dok prisutnost pripadnika ostalih vjeroispovijesti i ateista čini preostalih 6,65%. Stoga od vjerskih zajednica na području Grada djeluje jedino rimokatolička crkva. U pogledu njezinog ustroja, Grad Dugo Selo pripada Dugoselskom dekanatu Zagrebačke nadbiskupije. Na području Grada ustrojene su 2 župe i to u naseljima Dugo Selo i Lukarišće.

Vjeroispovijest Broj stanovnika %

Katolici 16.304 93,34 Pravoslavci 213 1,22 Protestanti 36 0,20 Ostali kršćani 28 0,17 Muslimani 117 0,67 Istočne religije 7 0,04 Ostale religije, pokreti i svjetonazori 13 0,07 Agnostici i skeptici 80 0,46 Nisu vjernici i ateisti 435 2,49 Ne izjašnjavaju se 215 1,24 Nepoznato 18 0,10 UKUPNO 17.466 100

Tablica br. 35: Vjerska pripadnost prema popisu stanovništva 2011. godine Izvor podataka: Državni zavod za statistiku

68





61

2.4.2.6. Građevine i površine za sport i rekreaciju

Na području Grada postoji Gradska sportska dvorana i dvije sportske dvorane u sklopu osnovnih škola. Vanjski sportski tereni su: nogometno igralište Dugo Selo i nogometno igralište Velika Ostrna, malonogometno igralište ispred Pučkog otvorenog učilišta, rekreacijska površina u naselju Puhovo i Kozinščak te nekoliko malonogometnih i teniskih terena u privatnom vlasništvu. Sportske udruge su brojne (18 klubova i društava) koje su okupljene u Zajednicu sportskih udruga Dugo Selo. Uz prethodno navedeno na području Grada od 1999. godine djeluje Sportsko-ribolovni savez Zagrebačke županije koji provodi sportske rekreativne i gospodarstveno sportske aktivnosti.

Sportski klubovi i udruge udružene su u Zajednicu sportskih udruga grada Dugog Sela. Tijekom godine u gradu se održavaju sportske manifestacije: "Martinski Rally", "Martinski polumaraton", "Kyokushin kup Dugo Selo", Dugoselska biciklijada, stolnoteniski "Memorijal Zvonka Turčinca Ogija", ženski rukometni međunarodni "Memorijalni turnir Đure Dubenika", rukometni "Božićno-novogodišnji turnir", te međunarodni Paintball turnir "Dugo Selo-Open" koji se održava povodom dana Domovinske zahvalnosti. U Dugom Selu su sjedišta rukometnog i sportsko-ribolovnog saveza Zagrebačke županije. U gradu djeluje 1.100 registriranih sportaša u više sportskih klubova i udruga.

- atletski klub "Martin"; - automoto klub "Dugo Selo"; - biciklistički klub "Dugo Selo 2001"; - košarkaški klub "Dugo Selo"; - kuglački klub "Dugo Selo"; - kyokushin karate klub "Dugo Selo"; - muški rukometni klub "Dugo Selo"; - ženski rukometni klub "ŽRK Dugo Selo '55"; - NK "Dugo Selo"; - NK "Ostrna"; - Paintball klub "Dugo Selo"; - Paintball klub "Jež"; - stolnoteniski sportski klub "Dugo Selo"; - šahovski klub "Dugo Selo"; - sportska udruga uzgajivača golubova listonoša "Listonoša 1954"; - sportsko ribolovno društvo "Dugo Selo"; - teniski klub "Martin Breg" Dugo Selo; - teniski klub "Dugo Selo"; - taekwondo klub "Dugo Selo"; - taekwondo klub "KWON"; - odbojkaški klub "Dugo Selo"; - nogometni klub "Dugo Selo".

U narednom razdoblju za razvoj sporta i rekreacije potrebno je uložiti u izgradnju i obnovu postojećih sportskih sadržaja.

2.4.2.7. Političke stranke i građanske udruge

Na području Grada Dugog Sela djeluju ogranci svih značajnijih političkih stranaka.

69





62

Od građanskih udruga na području Grada djeluje njih 44: kulturno umjetničko društvo, Društvo naša djeca Dugo Selo u javnom interesu promiče i vodi akcije i aktivnosti za dobrobit djece, Društvo invalida, Udruga za djecu s posebnim potrebama, Obrtnička udruga, Udruga i Sindikat umirovljenika, udruge ratnih veterana iz Domovinskog rata, Udruga Hrvata BiH, glazbena, likovna, ekološka udruga, mažoretkinje, Udruga vinogradara i vinara, Vatrogasna zajednica i lovačke udruge. Vatrogasna zajednica ustrojena je na području Grada kao članica Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije. Okuplja 6 dobrovoljnih vatrogasnih društava: DVD Dugo Selo – središnja postrojba, DVD Andrilovec, DVD Ostrna, DVD Leprovica, DVD Donje Dvorišće i DVD Prozorje.

2.4.2.8. Pošta

Hrvatske pošte na području Grada imaju poštanski ured s dostavnim područjem smještenim u samom centru Grada.

2.4.3. OPSKRBLJENOST PROSTORA JAVNOM INFRASTRUKTUROM

2.4.3.1. Groblja

Postojanje groblja potreba je svakog naselja. Gradsko vijeće Grada Dugog Sela je u prosincu 2011. godine donijelo Odluku o grobljima kojom se određuje obavljanje komunalne djelatnosti upravljanja grobljem, organizacija, uvjeti i način održavanja groblja. Groblje je komunalni objekt u vlasništvu Grada na čijem se području nalaze dva postojeća mjesna groblja, Staro groblje na Martin Bregu u naselju Prozorje i Novo groblje u naselju Dugo Selo. Grobljima upravlja trgovačko društvo u vlasništvu Grada, Dugoselski komunalni i poduzetnički centar d.o.o.

Prostornim planom uređenja Grada Dugog Sela planirano je i novo groblje u naselju Kozinščak. Sukladno članku 5. Zakona o grobljima (Narodne novine, br. 19/98 i 50/12) Prostorni plan uređenja Grada kojim se utvrđuje izgradnja, odnosno rekonstrukcija groblja mora se temeljiti na Programu uređenja groblja. Navedeni program nije izrađen. Prostornim planom uređenja Grada predviđena je izrada detaljnih planova uređenja: DPU groblja Prozorje, DPU groblja Dugo Selo i DPU Novo groblje. Niti jedan Plan nije izrađen niti je donesena odluka o izradi.

GROBLJA

Naselje Postojeće/planirano Ukupna površina (ha) Ukupna površina (ha)

(ha) Udio

Dugo Selo postojeće 10,0 32,04%

Kozinščak planirano 19,92 63,82%

Prozorje postojeće 1,29 4,14%

Ukupno 31,21 100%

Tablica br. 36: Groblja na područja Grada Dugo Selo Izvor podataka: PPUG Dugog Sela (SNG Dugog Sela 6/04, 13/06, 14/06, 8/10, 8/12, 8/13, 1/14, 2/15, 4/15 – pročišćeni tekst

70





63

2.4.3.2. Javne zelene površine

S veličinom naselja i razinom njegove urbaniziranosti raste i značenje javnog zelenila kao važne komponente prostornog uređenja. Javne zelene površine predstavljaju neizgrađeni dio matrice naselja, te su, uz estetsku vrijednost, i nužna pretpostavka zdravog života stanovništva kao dio prirodnog zemljišta u pretežito izgrađenoj okolini.

Pod zelenim površinama unutar građevinskog područja naselja podrazumijevaju se slijedeće površine javne namjene:

- javni parkovi; - zaštitne zelene površine.

Javni parkovi su zelene površine javnog korištenja višeg stupnja uređenosti odnosno središnji parkovi, zeleni trgovi te površine za igru i boravak koji predstavljaju zone atrakcije stanovnika, prolaznika i posjetioca čitavog prostora grada i uže okolice. Ovi prostori svojom površinom i smještajem unutar gradske cjeline predstavljaju prostore većeg kapaciteta korisnika te je njihovim uređenjem potrebno naglasiti reprezentativnost i karakter gradske sredine kako bi se doprinijelo ljepšoj i ugodnijoj slici grada, a time i podigla estetska privlačnost sredine. Javni park može obuhvatiti i površine s planskim uređenjem kao parkovno-rekreacijske površine uz uređenje sadnjom autohtone vegetacije, izvedbom pješačkih ili manjih rekreacijskih površina (boćalište, košarka i sl.) ili dječjih igrališta (za djecu svih uzrasta).

Zaštitne zelene površine obuhvaćaju prostore oblikovane radi potrebe zaštite i očuvanja okoliša (potočne doline, tradicionalni krajolici, zaštita rubova šume, zaštita od buke i druge tampon - zone). Zaštitne zelene površine mogu biti i planski uređene zelene površine smještene uz rubove ili unutar namjenskih zona, odnosno između prometnih koridora i drugih namjena. Uređenje takvih površina obuhvaća sadnju visoke vegetacije (drvoredi i sl.) i niske vegetacije, postavljanje urbane opreme, uz mogućnost izgradnje isključivo kolnih i pješačkih pristupa do građevina.

2.5. ZAŠTITA I KORIŠTENJE DIJELOVA PROSTORA OD POSEBNOG ZNAČAJA Zaštita posebnih vrijednosti prostora regulirana je na državnoj i područnoj razini. Ovisno o svojoj prirodi, navedene vrijednosti štite se različitim zakonskim dokumentima i podzakonskim aktima, uključujući prostorno-planskom dokumentacijom.

Na području Grada Dugog Sela evidentirano je više posebno vrijednih prostora u vidu zaštićenih područja prirode, krajobraznih vrijednosti i zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara. Nepokretna kulturna dobra obuhvaćena su kategorijama prirodnog krajobraza, kultiviranog krajobraza te gradskih i seoskih cjelina. Njihov obuhvat i mjere zaštite, korištenja i uređenja određene su konzervatorskom podlogom. Konzervatorska podloga je stručna dokumentacija koja sadrži grafički i tekstualni dio, a obuhvaća identifikaciju, analizu stanja, valorizaciju i mjere očuvanja kulturno-povijesnih vrijednosti na području obuhvata. Konzervatorsku podlogu za područje Grada Dugog Sela izrađuje Konzervatorski odjel iz Zagreba. Odredbe konzervatorske podloge ugrađuju se u prostorno-plansku dokumentaciju, a pojedina područja i objekti, kao i pojedinačni primjerci vegetacije, dodatno se štite mjerama urbanističkih planova uređenja naselja Grada Dugog Sela.

71





64

2.5.1. KORIŠTENJE PRIRODNIH RESURSA

2.5.1.1. Poljoprivreda

Poljoprivredna tla su od velike važnosti za Grad, županiju i RH prvenstveno kao resurs za proizvodnju hrane, ali i kao resurs za održavanje ekološke ravnoteže, krajobrazne i biološke raznolikosti, te održivog razvitka prostora. U Izmjenama i dopunama PPUG Dugog Sela navedeno je kako poljoprivredne obradive površine zauzimaju oko 39% ukupne površine, dok ostale poljoprivredne i šumske površine zauzimaju oko 4% ukupne površine Grada.

Poljoprivredna zemljišta ugrožena su prostorno-planskim širenjem naselja, odnosno građevinskih područja naselja na površine predviđene za poljoprivredu, te prenamjenom poljoprivredno iskoristivog tla druge planske namjene u zone za izgradnju. Njihova zaštita nije ostvarena u zadovoljavajućoj mjeri.

2.5.1.2. Šumarstvo

Šumske površine pod gospodarskim šumama pokrivaju oko 18% površine i ukupnog prostora Grada. Izmjenama i dopunama PPUG Dugog Sela određena je namjena šuma: gospodarska i zaštitna i zajedno zauzimaju ukupno površinu od 24% površine Grada.

Kao i u slučaju poljoprivrednih površina, zone šuma neposredno su ugrožene širenjem naselja. Šume su vrijedan resurs i strateški interes Grada, županije, te Republike Hrvatske i potrebno je, kao i kod poljoprivrednog zemljišta, prostorno-planskom dokumentacijom ograničiti mogućnost prenamjene šumskog zemljišta i restriktivno postaviti uvjete korištenja.

2.5.1.3. Istraživanje i vađenje mineralnih sirovina

Prema Projektu inventarizacije područja eksploatacije mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije, Hrvatski geološki institut, ožujak 2009. u sjevernom dijelu Grada Dugog Sela na području Martin Brega prisutna je djelatnost eksploatacije ugljikovodika koja se vrši na naftno-plinskom polju „Dugo Selo“. Površina polja iznosi 275 ha i u cijelosti se nalazi unutar područja Grada Dugog Sela. Struktura polja Dugo Selo nalazi se u sklopu odvojenog hrpta na jugoistočnoj strani Zagrebačke Gore. To je asimetrična i reversno rasjednuta brehiantiklinala pružanja zapad – istok. Geofizički čini zasebnu strukturnu cjelinu odvojenu od makrostrukture Križ na kojoj su naftna polja Kloštar, Šumečani i Bunjani. Polje je otkriveno 1953. godine bušotinom Gl-3. U naftnogeološkom smislu povoljna struktura otkrivena je gravimetrijskom premjerom 1942. U strukturnom pogledu polje je vezano za antiklinalu kojoj se duža os pruža smjerom Z-I. Ležišta su formirana u strukturno-stratigrafskim zamkama i slojnog su tipa. Nosioci plinskih i tekućih ugljikovodika su srednjozrni, pretežito kvarcni pješčenjaci gornjopanonske i donjopontske starosti. Kolektorske stijene imaju porozitet 17-23% i permeabilitet 0.0838-0.1875 μm. Nafta je lagana, parafinska, spec. tež. 0,87. Polje Dugo Selo pušteno je u proizvodnju 1957. godine. Pridobivaju se nafta, suhi plin – pretežito metan, a također i naftni plin. Polje je u posjedu tvrtke INA d.d. koja vrši eksploataciju i istraživanje.

72





65

„nulta“ potencijalnost ciglarske gline „ograničena“ potencijalnost ciglarske gline

Kartografski prikaz br. 17. – Geološka potencijalnost mineralnih sirovina Izvor podataka: Projekt inventarizacije područja eksploatacije mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije, Hrvatski geološki institut, ožujak 2009. godine

U južnom dijelu Grada uz županijsku cestu 3070 Dugo Selo – Rugvica nalazi se eksploatacijsko polje ciglarske gline „Zapadno glinište“. Ležište pripada naslagama pleistocenske starosti i predstavlja krovinski dio vodonosnog sloja šljunkovitog ravničarskog područja rijeke Save. Ležište je mirne sedimentacije i nema tragova naknadnih tektonskih pokreta. Slojevi su horizontalni. Kakvoća ležišta je sljedeća: obujmna masa: 1,870-2,00 t/m3, gubitak žarenjem - 11,47%, SiO2 – 53,60%, Al2O3 – 16,87%, Fe2O3 – 4,79%, TiO2 – 0,94%. Mineraloško petrografki sastav: kaolinit i ilit sa znatnom količinom kvarca, kalcita, dolomita i feldspata. Ležište je u vlasništvu tvrtke Tempo d.d. iz Zagreba. Eksploatacijsko polje ima površinu od 10,35 ha. Ukupne pričuve prema podacima iz 2007. godine iznose 931,31 m3.

Uz ovo eksploatacijsko polje sa zapadne strane županijske ceste 3070 nalazi se neaktivan kop ciglarske gline. Ovo ležište gline prema podacima OGK čine holocenski barski sedimenti i taložine pleistocenskog barskog lesa. Gornji sloj debeo 15-20 cm čini humus onečišćen biljnim ostacima. Ispod toga leži 2-3,4 m gline s konkrecijama vapnenca pa nekad i dolomita, mogu se pojaviti ljušture školjkaša i puževa, a dolaze i mekane grudice psilomelana. Sve te primjese kod prerade sirovine treba drobiti i miješati sa ostalom glinom. Ispod ove gline leži mješavina smeđe i sive plastične gline. Debljina joj je oko 2 m. Od 5-9 m dubine nalazi se sivozelena glina, raščlanjena slojem koji čini smjesa gline i nedozrelog treseta debljine nekoliko cm do 1,5 m. U mineralnom sastavu sirovine glinene supstance je 57,95%, kvarca 19,50%, feldspata i ortoklasa 22,55%. Kemijska analiza: gubitak žarenjem 8,74%, SiO2 58,87%, Al2O3 16,35%, Fe2O3 7,22%, CaO 3,7%, MgO 2,55%, SO3 0,68%, alkalije i dr. 1,82%. Ukupne pričuve prema podacima iz 1992. godine iznose 817.000 m3. Glina je pogodna za sve ciglarske proizvode uključujući i crijep, uz dobro miješanje svih vrsta gline i odležavanje od 15-20 dana.

Projektom inventarizacije područja eksploatacije mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije utvrđena su područja s ukupnim i ograničenim geološkim potencijalom mineralnih sirovina. Na području Grada Dugog Sela utvrđene su potencijalne pričuve ciglarske gline koje se nalaze u južnom dijelu Grada u okviru evidentiranog ležišta „Dugo Selo – Črnovščak“ koje je ujedno i najveće ležište ciglarske gline u naslagama holocena na području Zagrebačke županije.

73





66

Obzirom na planirane površine utvrđene prostornim planovima eksploatacija ciglarske gline nije moguća na cijelom području ležišta, te je ograničena s 31,6% od ukupno potencijalnog područja i iznosi 730 ha.

GEOLOŠKA POTENCIJALNOST MINERALNIH SIROVINA

Geološka potencijalnost

Mineralna sirovina

Područje geološke potencijalnosti

Grad Dugo Selo Zagrebačka županija

Površina (ha) Udio u Županiji Površina (ha)

„nulta“ ciglarska glina

2.311 3,12% 73.979

„ograničena“ 730 2,06% 35.480 Tablica br. 37: Geološka potencijalnost mineralnih sirovina Izvor podataka: Projekt inventarizacije područja eksploatacije mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije, Hrvatski geološki institut, ožujak 2009. godine

2.5.1.4. Crpljenje i prijenos ugljikovodika

Od energetskih postrojenja na području Grada Dugog Sela nalaze se objekti za crpljenje nafte i plina sa naftno-plinskog polja Dugo Selo kojim gospodari tvrtka INA d.d. iz Zagreba. Kako u svrhu prijenosa nafte, tako i plina, područjem Grada položeno je mnoštvo cjevovoda. Unutar samog eksploatacijskog polja Dugo Selo položeni su naftovodi kojima se ugljikovodici provode od bušotina do sabirnih stanica (SS I i SS II). INA d.d. koristi plin pod tlakom za potrebe eksploatacije naftnog polja. Plin pod tlakom dolazi do eksploatacijskog polja visokotlačnim plinovodom od MRS Dugo Selo. Višak plina se distribuira u lokalnu mrežu ili spaljuje u sklopu SS I. Dio naftovoda koji je bio namijenjen za transport nafte prema Kloštar Ivaniću nije više u funkciji. U tablici u nastavku predočeni su navedeni cjevovodi s osnovnim podacima među kojima i njihova dužina unutar područja Grada Dugog Sela.

Priključni naftovod unutar eksploatacijskog polja na Martin Bregu predstavlja zapreku u širenju gradnje i razvoju komunalne infrastrukture na tom području. Visokotlačni plinovod za potrebne eksploatacije nafte prolazi svojom čitavom trasom kroz izgrađeni dio naselja te čini potencijalnu opasnost radi dotrajalosti instalacije i nemogućnosti kvalitetnog održavanja iste.

2.5.1.5. Vodno gospodarstvo

Sukladno Zakonu o vodama, pravna osoba za upravljanje vodama jesu Hrvatske vode. Područje Grada Dugog Sela nalazi se u nadležnosti Vodnogospodarskog odjela (VGO) Gornja Sava odnosno, Vodnogospodarske ispostave (VGI) za mali sliv „Zelina-Lonja“ sa sjedištem u Dugom Selu, čija je osnovna djelatnost upravljanje vodama u područjima uređenja voda i zaštiti od štetnog djelovanja voda, melioracijskoj odvodnji, korištenju voda i zaštiti voda.

74





67

2.5.2. PODRUČJA POSEBNIH KARAKTERISTIKA

2.5.2.1. Područja potencijalnih prirodnih i drugih nesreća

Uzroci opasnosti od prirodnih i ostalih nesreća mobu biti: - Prirodne opasnosti koje mogu izazvati nastanak katastrofe i velike nesreće; - Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće; - Nesreće u kapacitetima u kojima se proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, sakupljaju i obavljaju

ostale radnje s opasnim tvarima.

2.5.2.2. Prirodne opasnosti i nesreće

Prirodne opasnosti koje mogu izazvati nastanak katastrofe i velike nesreće su poplave, potresi, suše, toplinski val, orkansko ili olujno nevrijeme, oborine (snijeg, tuča), poledice, klizišta i jake erozije tla.

U Gradu Dugo Selo ne postoji obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske. Mjera sklanjana provodi na način da se koriste već izgrađena skloništa (ako ih ima) ili da se ljudi sklanjaju u za to podesnim prostorima. Mjera sklanjanja može se provoditi i izradom zaklona rovovskog tipa u trenutku neposredne opasnosti po ljude ili na način da se premještaju ljudi iz ugroženih područja. U Gradu većina stambenih građevina ima izgrađen podrum, koji se može prilagoditi za sklanjanje.

Poplave U svrhu obrane od poplava Hrvatske vode su izradile Glavni provedbeni plan obrane od poplava (u siječnju 2013. Godine. Sukladno njemu, područje Grada Dugog Sela se nalazi u branjenom području br. 8: „Mali sliv Zelina – Lonja i Grad Dugo Selo“ u sektoru C „Gornja Sava“.

Prema Odluci o popisu voda I. reda (Narodne novine, br. 79/10) na promatranom području se nalaze sljedeće vode I. reda: rijeka Zelina smještena na sjeveroistočnoj i istočnoj granici Grada, potok Črnec (GOK Črnovščak) smješten na jugozapadnoj granici Grada i potok Kašina smještena na sjevernoj granici Grada.

Na sjevernom dijelu područja Grada, planirane su četiri retencije za obranu od poplava: Kopčevac I, Kopčevac II, Martin Breg i Planički Jarek. Za retencije Martin Breg volumena 17.000 m3 i Planički Jarek volumena 27.000 m3 ishođene su dozvole za građenje, te se sukladno Planu upravljanja vodama Hrvatskih voda očekuje skori početak gradnje predmetnih retencija. Svrha izgradnje navedenih retencija je zaštita Dugog Sela od velikih voda, odnosno smanjenje oborinske odvodnje s brdskog dijela sliva gradske odvodne mreže. Zahvatom je obuhvaćena izgradnja nasute pregrade, temeljnog ispusta i sigurnosnog preljeva. Retencijski prostor je dimenzioniran na 100 godina velike vode.

Suša Pojava suša nije karakteristična za ovo područje.

Olujno i orkansko nevrijeme U proteklih 10 godina proglašeno je nekoliko elementarnih nepogoda od olujnog i orkanskog nevremena. S obzirom na sve učestalije promjene vremena za očekivati je češću pojavu istih.

75





68

Klizišta S obzirom na reljef i geološke pokazatelje pojava klizišta na području Grada nije vjerojatna. Klizišta su nastala kao rezultat iskrčivanja šumskih površina čime je tlo postalo podložno jakim erozijskim procesima. Pojavi klizišta doprinose i bujične vode no srećom do sada nisu izazvale veće posljedice, već samo oštećenja na putevima i željezničkoj pruzi.

Tuča Tuča povremeno ugrozi i napravi štetu na području Grada. Ne provodi se organizirana obrana od tuče (nema lansirnih postaja). Opasnost od tuče postoji, no veličina i oblik područja zahvaćenog tučom vrlo su različiti i upravo iz tog razloga teško je procijeniti moguće štete. Procjena je da pojava tuče ne bi ozbiljnije utjecala na odvijanje normalnog načina života, no u svakom slučaju štete koje bi nastale bile bi najveće na poljoprivrednim kulturama, građevinskim objektima, automobilima, itd.

Snježne oborine Na temelju dosadašnjih parametara ne očekuju se učinci snježnih oborina s obilježjem katastrofe ili velike nesreće.

Poledica Poledica uzrokuje najveće štete u prometu, ali i drugim granama gospodarstva (elektroprivredi, šumarstvu, poljoprivredi). Sva područja Grada podjednako su ugrožena.

Toplinski val Na temelju dosadašnjih parametara ne očekuju se učinci toplinskog vala s obilježjem katastrofe ili velike nesreće.

2.5.2.3. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće

Na području Grada ne postoje značajniji industrijski kompleksi i građevine koje u svom proizvodnom procesu koriste opasne tvari čije nekontrolirano ispuštanje u okoliš može izazvati teže posljedice za ljude i materijalna dobra. Tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećama u prometu u prethodnom izvještajnom razdoblju nije bilo.

2.5.3. ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI Zaštita posebnih prirodnih vrijednosti prostora regulirana je na državnoj i područnoj razini. Navedene vrijednosti štite se, ovisno o svojoj prirodi, različitim zakonskim dokumentima i podzakonskim aktima, uključujući prostorno-plansku dokumentaciju.

Na području Grada Dugog Sela evidentirano je više posebno vrijednih prostora u vidu zaštićenih područja prirode, krajobraznih vrijednosti i zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara. Okoliš, kao vrijednost koja obuhvaća čitav prostor Grada Dugog Sela i ima velik utjecaj na život i zdravlje stanovništva, nije prostorno limitiran na pojedini dio teritorija Grada.

76





69

Ekološku mrežu sa sustavom ekološki značajnih područja i ekoloških koridora proglasila je Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva kulture. Zaštićena područja nacionalnog parka i parka prirode proglašava Hrvatski sabor zakonom, stroge i posebne rezervate Vlada RH uredbom na prijedlog Ministarstva, a regionalni park, značajni krajobraz, park-šumu, spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture Skupština Zagrebačke županije.

Sukladno EU Direktivi o staništima, Zakon o zaštiti prirode propisuje da se dijelovi ekološke mreže mogu štititi kao posebno zaštićena područja ili provedbom planova upravljanja, kao i kroz postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu svakog ugrožavajućeg zahvata. Negativno ocijenjen zahvat može se odobriti samo u slučajevima prevladavajućeg javnog interesa i uz Zakonom utvrđene kompenzacijske uvjete. Važan mehanizam je i mogućnost sklapanja ugovora s vlasnicima i ovlaštenicima prava na područjima ekološke mreže, uz osiguranje poticaja za one djelatnosti koje doprinose očuvanju biološke raznolikosti.

Smjernice za mjere zaštite područja Ekološke mreže RH propisane su Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) i sastavni su dio elaborata Podaci o vrstama, staništima, zaštićenim i evidentiranim područjima i područjima Ekološke mreže RH mreže s prijedlogom mjera zaštite za potrebe izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dugog Sela u kojem su definirane i mjere zaštite čija provedba bi osigurala dugoročno očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti područja Grada, temeljnih vrijednosti postojećih i evidentiranih (planiranih) zaštićenih područja, te ciljeva očuvanja pojedinih područja Ekološke mreže RH.

Ekološka mreža Natura 2000 obuhvaća područja važna za divlje svojte i stanišne tipove (SAC područja– Special Areas of Conservation) te međunarodno važna područja za ptice (SPA područja – Special Protection Areas).

Prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) iz listopada 2007. godine kada je proglašena ekološka mreža Republike Hrvatske, i u skladu s tim, dostupnim podacima od Hrvatske agencije za okoliš i prirode o područjima Ekološke mreže RH i potencijalnim područjima europske ekološke mreže Natura 2000 u RH, na području Grada Dugog Sela nema područja zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19), nema područja Ekološke mreže RH niti potencijalnih područja europske ekološke mreže Natura 2000 u RH.

Na području Grada Dugog Sela u smislu prirodnih dobara evidentirana je Park šuma "Starka", spomenik parkovne arhitekture - stari jasen u Dugom Selu i spomenik parkovne arhitekture - park u Dugom Selu (Perivoj grofa Draškovića). Šuma Starka pruža se sjeverno od naselja Dugo Selo sve do parka i crkvice Sv. Martina na brijegu, u površini od 4,5 ha. Šumski odjeli koji će biti obuhvaćeni zaštitom su odjeli 1a i 1b Gospodarske jedinice Duboki Jarak- Živica. Šumu Starka predlaže se zaštititi u kategoriji park šume, a temeljem Zakona o zaštiti prirode. Stari jasen u Dugom Selu nalazi se pored glavne prometnice na ulazu u Mihanovićevu ulicu te se ističe debljinom debla i pravilno razvijenom krošnjom. Park u Dugom Selu smješten je u urbanom centru Dugog Sela uz prometnicu i koncipiran je kao park u kojem je smješteno dječje igralište i spomenik.

Prostornim planom Zagrebačke županije izdvojena su pojedina područja županije kao osobito vrijedni predjeli – prirodni i kultivirani krajobrazi, koji se štite prostorno planskim mjerama očuvanja krajobraznih vrijednosti. Tako je na području Grada Dugog Sela izdvojen osobito vrijedan predjel - kultivirani krajobraz obronci Martin Brega s vinogradima i voćnjacima koji se pružaju na uzvisini iznad središta Grada. Južna padina brijega pripada naselju Dugo Selo, a sjeverna naselju Prozorje. Na vrhu brda nalazi se stara ruševna crkva Svetog Martina iz 16.st. zaštićena Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, broj 69/99, 151/03, 157/03-Ispravak, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12), a neposredno

77





70

ispod crkve nalazi se Trg Svetog Martina na kojemu je postavljena drvena skulptura Sv. Martina. Za ovaj je prostor izrađen i na snazi Urbanistički plan uređenja Martin Brega prema kojemu su određeni uvjeti za eventualnu izgradnju i način korištenja zemljišta, a u cilju očuvanja prirodnog pejzaža.

2.5.3.1. Zaštita i očuvanje okoliša

U cilju zaštite i očuvanja okoliša potrebno je sukladno zakonskoj regulativi pokrenuti odgovarajuće aktivnosti i mjere kojima bi se spriječilo onečišćenje i zagađenje okoliša, nastanak šteta, smanjile i/ili otklonile štete nanesene okolišu te povratio okoliš u stanje prije nastanka štete.

Temeljem Zakona o zaštiti okoliša za područje Grada Dugog Sela donesen je Program zaštite okoliša Grada Dugog Sela koji predstavlja temeljni dokument zaštite okoliša na razini Grada i služi odgovornom i planskom djelovanju u okolišu, te se njime utvrđuje trenutno stanje okoliša, problemi, predlažu mjere za poboljšanje stanja te određuju prioriteti za usmjereno djelovanje na najvažnije probleme. Programom su kao sektorski pritisci na okoliš na području Grada Dugog Sela utvrđeni prostor i stanovništvo, energetika čiji je utjecaj na okoliš znatan, kao i utjecaj industrije, zatim poljoprivreda, šumarstvo, lov, ribolov i akvakultura, promet, turizam, te kemikalije.

2.5.3.2. Zaštita zraka od onečišćenja

Sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17, 118/18) predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za zonu ili aglomeraciju u kojoj razine onečišćujućih tvari u zraku prekoračuju bilo koju graničnu vrijednost ili ciljnu vrijednost mora donijeti akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka za tu zonu ili aglomeraciju, kako bi se, u što je moguće kraćem vremenu, osiguralo postizanje graničnih ili ciljnih vrijednosti. Također, sukladno Zakonu, ako postoji procjena da su razine onečišćenosti više od propisanih graničnih vrijednosti Grad treba uspostaviti mjerne postaje za praćenje kvalitete zraka na svome području, a njegovo predstavničko tijelo određuje lokacije istih te donosi program mjerenja razine onečišćenosti i osigurava uvjete njegove provedbe.

Najznačajniji utjecaj na onečišćenje zraka na području Grada imaju slijedeći čimbenici: gust cestovni promet i blizina Grada Zagreba. U onečišćenju zraka ispušnim plinovima sudjeluje u najvećoj mjeri lokalni promet motornim vozilima koji se u najvećem dijelu odvija kroz naselja. Prema dostupnim podacima Grad Dugo Selo ima malu godišnju emisiju onečišćenja od grijanja u zrak, čime se u nepovoljnim atmosferskim prilikama ne stvara smog. Radi poboljšanja kakvoće zraka od izvora onečišćenja zraka nastalih zbog upotrebe motornih vozila treba osigurati dobru protočnost prometnog sustava i unaprijediti javni gradski putnički promet te poticati razvoj sustava željezničkog prijevoza.

2.5.3.3. Zaštita tla i voda od zagađenja

Sukladno Inženjersko-geološkoj karti Zagrebačke županije područje Grada Dugog Sela, obzirom na geotehničke značajke tla, spada u ostala obradiva tla. Za područje Grada potrebno je izraditi detaljnije geotehničko i geološko zoniranje tla. Na području Grada ustanovljeno je područje ugroženog okoliša – tlo na prostoru eksploatacije ciglarske gline. Osnovni ciljevi zaštite tla na području Grada su područja koja su pod utjecajem taloženja štetnih spojeva i teških metala iz vode, područja posebne namjene i područja eksploatacije nafte i plina. Izgradnjom cjelokupnog sustava odvodnje otpadnih voda koji je planiran tako da će sve otpadne vode koje budu prikupljene unutar sustava odnosno tri manja podsustava, biti

78





71

transportirane na centralni uređaj i/ili pripadne manje tipske uređaje za pročišćavanje značajno će se smanjiti mogućnost onečišćenja voda. Također, ispuštanje otpadne vode iz kućanstva u mjestima bez izgrađene javne kanalizacije u sabirne jame ili pročišćavanje na odgovarajućem uređaju i ispuštanje u prirodni prijemnik omogućiti će smanjivanje onečišćenja. Na području Grada evidentirano je 11 lokacija na koje se divlje odlagao pretežno građevni otpad te je, kako je prethodno spomenuto, Planom gospodarenja otpadom Grada Dugog Sela predviđena sanacija istih u skladu s terminskim planom realizacije aktivnosti.

2.5.3.4. Zaštita od prekomjerne emisija buke

Prema Zakonu o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18) gradovi s brojem stanovnika manjim od 250.000 nisu obvezni izrađivati strateške karte buke i akcijske planove, iz čega proizlazi da Grad Dugo Selo također nema obvezu izrade istih. Sukladno Programu zaštite okoliša Grada mogući izvori prekomjerne buke na području Grada jesu željeznički i cestovni promet, te buka koja potječe od ugostiteljskih objekata. Treba napomenuti kako su projektom izgradnje drugog kolosijeka i rekonstrukcije dionice pruge „Dugo Selo – Križevci“ predviđene mjere zaštite od buke. Uz povećanje broja stanovnika i izgradnju novih gospodarskih sadržaja očekuje se također povećanje emisije buke.

2.5.3.5. Zaštita od korištenja toksičnih tvari

U Programu zaštite okoliša Grada Dugog Sela navedeni su podaci iz Plana intervencija u zaštiti okoliša Zagrebačke županije prema kojemu je na području Grada Dugog Sela utvrđeno nekoliko izvora opasnosti od kemikalija. Kao takvi navode se Agroprerada Ivanić-Grad na lokaciji Hladnjače u Trnoščici (novi naziv Moslavina voće) u kojoj se nalazi amonijak sa svojstvom otrovnosti i opasnosti po okoliš, zatim Dalekovod Cinčaonica Dugo Selo također u Trnoščici koji koristi opasne tvari sa svojstvima opasnosti po okoliš i otrovnosti, a nalaze se u spremnicima, te pogoni INA-e, bušotine i sabirne stanice u Dugom Selu i tvrtke Plinacro s opasnim tvarima kao što je sirova nafta, prirodni zemni plin sa svojstvom zapaljivosti, eksplozivnosti i opasnosti po okoliš. Lokacije Agroprerade (Moslavina voće) i Dalekovoda uvrštene su među 13 županijskih lokacija najvećeg rizika prema Planu intervencija.

2.5.4. ZNAČAJNOST KRAJOBRAZA Pojam „Krajobraz“ obuhvaća cjelovitu prostornu, biofizičku i antropogenu strukturu, u rasponu od potpuno prirodne do pretežito ili u potpunosti antropogene. Obzirom na stupanj očuvanosti tradicijskih struktura, mreže povijesnih komunikacija, povijesnih naselja, krajobraznih vrijednosti, razmještaj, gustoću i vrijednost nepokretnih kulturnih dobara, Ministarstvo kulture izvršilo je vrednovanje kulturno-krajobraznih cjelina Zagrebačke županije, te ih je podijelilo u četiri kategorije:

- 1. kategorija – nacionalnog značaja; - 2. kategorija – regionalnog značaja; - 3. kategorija – bez izraženog prostornog identiteta sa pojedinačnim vrijednim kulturnim dobrima; - 4. kategorija – cjeline s izraženim konfliktima u prostoru), a koje su ucrtane u Prostornom planu

Zagrebačke županije.

79





72

Kartografski prikaz br. 18. – Kulturno-krajobrazne cjeline Izvor podataka: Prostorni plan Zagrebačke županije (Glasnik Zagrebačke županije 3/02, 8/05, 8/07, 4/10, 10/11 i 14/12-pročišćeni tekst)

Prema navedenoj podjeli šire područje grada Dugog Sela kategorizirano je kao krajobrazna cjelina 3. kategorije (krajobrazna cjelina bez izraženog prostornog identiteta), te dijelom i kao krajobrazna cjelina 4. kategorije (cjeline s izraženim konfliktima u prostoru).

Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije izradio je Krajobraznu studiju Zagrebačke županije. Izrada Krajobrazne studije Zagrebačke županije jedna je od obveza koja proizlazi iz Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske (koju je donio Sabor RH 27. lipnja 1997., Izmjene i dopune Strategije NN, 76/13), Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99, 84/13.), Zakona o potvrđivanju Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02, 11/04) te Prostornog plana Zagrebačke županije (Glasnik Zagrebačke županije 3/02, 8/05, 8/07, 4/10, 10/11 i 14/12-pročišćeni tekst). Slijedom obveza preuzetih potpisivanjem European Landscape Convention (CETS No.: 176) preuzeta je obveza prepoznavanja i tipološke klasifikacije krajolika na cijelom teritoriju (na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini). To podrazumijeva analizirati karakteristike, stanje i pritiske uslijed kojih se krajolici mijenjaju, definirati njihove vrijednosti te provoditi politike s ciljem njihove zaštite, planiranja i upravljanja.

Ciljevi izrade Krajobrazne studije Zagrebačke županije jesu: prepoznati krajobrazne tipove i područja, opisati njihova obilježja, ocijeniti vrijednosti i osjetljivost te ih uključiti u procese prostornog, društvenog i gospodarskog planiranja. To ujedno znači stvaranje novog pristupa i novih politika planiranja i upravljanja prostorom koje će uvažavati prepoznata krajobrazna obilježja, mogućnosti i ograničenja te na taj način primjerenije prostorno uređenje.

Na lokalnoj razini, za područje Grada Dugog Sela do sada nije izrađena niti je u tijeku izrada krajobrazne osnove.

80





73

2.5.5. ZAŠTITA I OČUVANJE KULTURNE BAŠTINE Nepokretna kulturna dobra obuhvaćena su kategorijama prirodnog krajobraza, kultiviranog krajobraza, te gradskih i seoskih cjelina. Njihov obuhvat i mjere zaštite, korištenja i uređenja određene su konzervatorskom podlogom. Odredbe konzervatorske podloge ugrađuju se u prostorno-plansku dokumentaciju.

Područja i lokaliteti osobitih kulturno-krajobraznih vrijednosti i mjere za njihovo očuvanje iskazani su po sljedećim prostornim cjelinama:

- kategorija kulturnog krajolika - dijelovi Turopolja i Posavine; - kategorija kulturnog krajolika - krajobrazna cjelina s izraženim konfliktima u prostoru - šire područje

grada Dugog Sela.

Područja i lokaliteti osobitih kulturno krajobraznih vrijednosti i mjere za njihovo očuvanje iskazani su u PP Zagrebačke županije po prostornim cjelinama.

Šire područje grada Dugog Sela kategorizirano je djelomično kao krajobrazna cjelina 3. kategorije - krajobrazne cjeline bez izraženog prostornog identiteta koje imaju samo pojedinačna vrijedna kulturna dobra, te djelomično kao krajobrazna cjelina 4. kategorije - područja s izraženim konfliktima u prostoru.

Sukladno podacima iz Registra kulturnih dobara RH, dostupnih na web stranicama Ministarstva kulture Republike Hrvatske (https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212), na području Grada Dugog Sela nalazi se nekoliko zaštićenih kulturnih dobara, a koja su zaštićena temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17, 90/18):

- Kulturno-povijesna cjelina naselja Dugo Selo (oznaka dobra Z-7006); - Zgrade dviju starih škola u ulici J. Zorića br. 65 i 67 (oznaka dobra P-5513); - Župna crkva sv. Martina u Dugom Selu (oznaka dobra P-5579); - Crkva sv. Martina u Prozorju (oznaka dobra Z-3529).

Za crkvu sv. Marina na Martin Bregu navedeno je u konzervatorskoj podlozi kako je dugi niz godina to kulturno dobro zanemarivano i degradirano neplanskom gradnjom u neposrednoj okolici.

2.5.5.1. ARHEOLOŠKI LOKALITETI I ZONE

spomenik/element baštine adresa/lokalitet status zaštite prijedlog kategorije

Lokalitet Dugo Selo, slučajni nalaz bakrene sjekire,eneolite Dugo Selo E -

Kamenka, Dugo Selo – tragovi gradevinskog materijala – antika Dugo Selo E - Lokalitet Leprovica – ostaci arhitekture, kameni blokovi pješčenjaka, keramika; antika-slučajni nalaz Leprovica E -

Lokalitet Prozorje, kameni artefakti-brus gladilo; neolitik-brončano doba Prozorje E -

Prozorje – župna crkva sv. Martina, ruševine gotičke građevine, pronađene spolije – antičke opeke i gotički elementi Prozorje PR II

Lokalitet Velika Ostrna – građevinski materijal – opeka – antika Velika Ostrna E -

81





74

2.5.5.2. POVIJESNA NASELJA I DIJELOVI NASELJA


Kulturno-povijesna cjelina Dugo Selo P-4575 II

Prozorje, seosko naselje PR II

Velika Ostrna, seosko naselje PR II

2.5.5.3. POVIJESNO – MEMORIJALNA PODRUČJA I CJELINE


Groblje Dugo Selo E III

Groblje Prozorje E III

2.5.5.4. KRAJOLICI - KULTIVIRANI DIJELOVI KRAJOLIKA


Kultivirani krajobraz područje uz rub granice Grada Dugog Sela E III

Vrijedne prostorne vizure od crkve Sv. Martina na Martin Bregu E III

2.5.5.5. POJEDINAČNA NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA

br. spomenik/element baštine adresa/lokalitet status zaštite prijedlog kategorije

5.1. SAKRALNE GRADEVINE

Crkve

1. Župna crkva sv. Martina Dugo Selo P-5579 II

2. Crkva sv. Martina Prozorje Z-3529 II

Kapele i poklonci 1. Kapela sv. Florijana Velika Ostrna u zoni VO* III

2. Kapela poklonac – nova

Dugo Selo, na uglu Martinske ulice i Šaškovečke ulice

E III

5.2. CIVILNE GRADEVINE

Javne građevine

1. Škola Velika Ostrna u zoni VO* III

2. Vatrogasni dom Velika Ostrna u zoni VO* III

82





75

3. Dom zdravlja Dugo Selo, Ul. J. Zorića 5 P-5393 III

4. Zgrada suda Dugo Selo, Zagrebačka ul. 22

u zoni DS* V III

5. Stara škola – dvorana Dugo Selo, Ul. J. Zorića 65 P-5513 II

6. Stara škola – ulični objekt Dugo Selo, Ul. J. Zorića 67 P-5513 II

7. Bivša zgrada Vodoopskrbe Dugo Selo, Ul. J. Zorića 61 u zoni DS* III

8. Poslovni objekt (Hrvatske vode) Dugo Selo, Zagrebačka ul. 35 u zoni DS* III

Stambene i gospodarske građevine

Andrilovec

1. Andrilovečka ul. br. 27, gospodarska zgrada E III

2. Andrilovečka ul. br. 33, gospodarska zgrada E III

Donje Dvorišće

1. Dvoriška ul. br. 37 E III



4. Dvoriška ul. br. 49 PR II

Dugo Selo

1. Domobranska 83, kuća Obad/ugao Pudarska ul. PR II

2. Ferenčakova ul. br. 1, stambena zgrada U zoni DS* III

3. Ferenčakova ul. br. 5, stambena zgrada U zoni DS* III

4. Kolodvorska ul. br. 40, Ugostiteljski objekt Stari krovovi E III

5. Oštarijaševa ul. br. 5, stambena zgrada E III

6. Predavčeva ul. br. 29, stambena zgrada E III

7. Zagrebačka ul. br. 1, poslovni objekt U zoni DS* III

8. Zagrebačka ul. br. 2, stambeni objekt (kuća Kantoci) U zoni DS* III

9. Zagrebačka ul. br. 3, stambeni objekt (kuća Obad) U zoni DS* III

10. Zagrebačka ul. br. 8, stambeni objekt (tradicijska drvena kuća) U zoni DS* III

11. Zagrebačka ul. br. 15, stambeno-poslovni objekta U zoni DS* III

12. Zagrebačka ul. br. 20, perivoj i krilo dvorca Drašković PR II

13. Zagrebačka ul. br. 33, stambeni objekt (kuća Jurjević) U zoni DS* III

14. Zagrebačka ul. br. 45, stambeni objekt (kuća Barilić) U zoni DS* III

15. Zorićeva ul. br. 9, stambeni objekt u zoni DS* III

16. Zorićeva ul. br. 19, kuća Bužan u zoni DS* III

83





76


18. Zorićeva ul. br. 28, stambeno-poslovni objekt (kuća Crnić) u zoni DS* III

19. Zorićeva ul. br. 30, stambeni objekt (kuća Dekanić) u zoni DS* III

20. Zorićeva ul. br. 31, stambeni objekt (kuća Tarnik) u zoni DS* III

21. Zorićeva ul. br. 37, stambeni objekt (kuća Arko) u zoni DS* III

22. Zorićeva ul. br. 44, tradicijska drvena kuća u zoni DS* III




26. Zorićeva ul. br. 70, poslovna zgrada (ViO ZŽ) u zoni DS* III

27. Zorićeva ul. br. 84, stari župni dvor u zoni DS* III

Kozinšćak

1. Kozinska ul. br. 39, kuća i okućnica PR II

2. Vurićeva ul. br. 32, ljetnikovac PR II

Leprovica

1. Martinova ul. br. 4, tradicijska drvena kuća E III

2. Zagrebačka ul. br. 28, tradicijska zidana kuća E III

3. Zagrebačka ul. br. 44, tradicijska drvena kuća E III

4. Zagrebačka ul. br. 50, tradicijska zidana kuća E III


6. Zagrebačka ul. br. 76, stambena zgrada Maškon PR II


Lukarišće

1. Bjelovarska ul. br. 98, tradicijska drvena kuća E III

2. Borovac ul br. 1, tradicijska drvena kuća E III

3. Lukarska ul. br. 11, tradicijska drvena kuća E III

4. Lukarska ul. br. 44, tradicijska drvena kuća E III

5. Topolje br. 1, tradicijska drvena kuća E III

Mala Ostrna

1. Milkovićeva ul. br. 13, tradicijska drvena kuća i okućnica E III

2. Omladinska ul. br. 14, tradicijska drvena kuća E III



84





77

Prozorje

1. Herendićeva ul. br. 14, tradicijska drvena kuća PR II

2. Herendićeva ul. br. 20, tradicijska drvena kuća PR II

3. Herendićeva ul. br. 21, tradicijska drvena kuća E III

4. Herendićeva ul. br. 34, tradicijska drvena kuća E III

5. Prozorska ul. br. 135 (53), stambena zgrada Filipan E II

6. Prozorska ul. br. 246 (78), tradicijska drvena kuća E II

Puhovo

1. I Puhovski odvojak br. 22 – gospodarstvo (stamb.+gosp.) PR II

Velika Ostrna

1. Omladinska ul. br. 15, tradicijska drvena kuća u zoni VO* III




5.3. JAVNA PLASTIKA I URBANA OPREMA

1. Raspelo, zidano Mala Ostrna E III

2. Raspelo Andrilovec E III

3. Raspelo Prozorje E III

4. Raspelo, na mjestu kapelice Lukarišće E III

5. Raspelo Leprovica E III

6. Spomenik palim borcima, perivoj grofa Draškovića Dugo Selo u zoni DS* III

7. Spomenik palim borcima Leprovica E III

8. Bunar i pojilo, Bunarska ulica Prozorje E III

9. Bunar, perivoj grofa Draškovića Dugo Selo u zoni DS* III

10. Bunar, centar naselja Velika Ostrna E III

Napomena: oznaka U zoni DS*, PR* i VO* - znači da se građevina nalazi unutar granice zone zaštite povijesne cjeline Dugog Sela (DS*), Prozorja (PR*) ili Velike Ostrne (VO*) te kao pojedinačna građevina podliježe kriterijima građevina koje se nalaze u zoni zaštite povijesne cjeline. Z-zaštićena i P-preventivno zaštićena kulturna dobra Zakonom zaštićena.

Tablica br. 38: Popis kulturnih dobara na području Grada Dugog Sela Izvor podataka: Izmjene i dopune Konzervatorske podloge za Prostorni plan uređenja Grada Dugog Sela, srpanj 2013. godine.

Konzervatorskom podlogom utvrđeno je da na području Grada još uvijek postoji sačuvan znatan spomenički fond, uglavnom lokalne i regionalne vrijednosti premda je veliki dio prije evidentirane baštine drastično degradiran ili uništen što se u prvom redu odnosi na veliki broj drvenih tradicijskih objekata u manjim naseljima koja su u velikoj mjeri izgubila nekadašnji ruralni karakter. Najznačajniji i najvrjedniji spomenik

85





78

cijelog područja Crkva Sv. Martina na Martin Bregu, mjesto iz kojeg se razvilo današnje naselje i Grad Dugo Selo, dugi je niz godina bila zanemarivana te je danas ruševna, a okolni prostor djelomično devastiran neprimjerenom izgradnjom.

KATEGORIJA ZNAČENJE/VRIJEDNOST BROJ

0 Međunarodno značenje - I Nacionalno značenje - II Regionalno značenje 22 III Lokalno značenje 107

Tablica br. 39: Zbirna valorizacija kulturne baštine Izvor podataka: Izmjene i dopune Konzervatorske podloge za Prostorni plan uređenja Grada Dugog Sela, srpanj 2013. godine.

86


Izvješće o stanju u prostoru Grada Dugog Sela 2014. – 2018.

III. Analiza izrade i provedbe dokumenata prostornog uređenja


79

2.6. OBVEZNI PROSTORNI POKAZATELJI Osnovna tematska cjelina Skupina pokazatelja Pokazatelj Vrijednost Jedinica

1. OPĆI POKAZATELJI RAZVOJNIH KRETANJA

1.1. Demografska struktura

A. Razmještaj i struktura stanovništva

1. Broj stanovnika 17.466 broj

2. Indeks kretanja broja stanovnika 122,14 broj

3. Prirodni prirast stanovništva 31 broj

B. Razmještaj i struktura kućanstava

1. Broj kućanstava 5.363 broj

2. Indeks rasta broja kućanstava 96,91 broj

3. Prosječna veličina kućanstva 3,23 broj

1.2. Socijalno - gospodarska struktura C. Ekonomski razvoj

1. Indeks razvijenosti 106,639 %

2. Stupanj razvijenosti VII. broj

2. STRUKTURA NASELJA I PODRUČJA ZA RAZVOJ IZVAN NASELJA

2.1. Obilježja sustava naselja

Razmještaj, gustoća naselja i naseljenosti

1. Broj naselja 11 broj

2. Gustoća naselja 203,93 broj naselja /1000 km2

3. Gustoća naseljenosti 323,80 stanovnika /km2

2.2. Korištenje zemljišta u naseljima

A. Površina naselja Površina GP naselja i IGP – ukupno planirana 1.710,85 ha

B. Građevinska područja (GP)

1. Površina GP naselja – ukupno planirana 1.254,11 ha 2. Udio GP u odnosu na ukupnu površinu Općine 23,25 %

3. Udio izgrađenog GP u odnosu na ukupnu površinu Grada 15,63 %

4. Udio neizgrađenog GP u odnosu na ukupno GP 19,84 %

5. Broj stanovnika/ukupna površina GP 13,7 stanovnika/ha

6. Broj stanovnika/izgrađena površina GP 20,7 stanovnika/ha

2.3. Izdvojena građevinska područja (izvan naselja)

C. Izdvojena građevinska područja (IGP)

1. Površina izdvojenog građevinskog područja izvan naselja – ukupno planirana

456,74 ha

2. Površina i udio površine IGP pojedine namjene u odnosu na ukupnu površinu IGP

2.a. Ugostiteljsko-turistička namjena 0,00 ha

0,00 % 2.b. Gospodarska namjena - ukupna (proizvodna, poslovna, infrastrukturna, OIE i dr.)

290,28 ha

63,55 %

2.c. Sport i rekreacija 33,75 ha

7,39 %

2.d. Područja posebne namjene 75,53 ha

16,53 %

2.e. Površina groblja 31,21 ha

6,83 % 3. Ukupni planirani smještajni kapacitet u TRP 0 broj

4. Broj turističkih postelja po km' obalne crte 0 postelja/km'

3. POSTOJEĆA INFRASTUKTURNA OPREMLJENOST

3.1. Prometna A. Cestovni promet 1. Duljina javnih cesta – ukupno 34,95 km

87





80

infrastruktura 1.a. Duljina i udio autocesta

0,00 km

0,00 %

1.b. Duljina i udio ostalih državnih cesta 0,00 km

0,00 %

1.c. Duljina i udio županijskih cesta 14,97 km

42,83 %

1.d. Duljina i udio lokalnih cesta 19,98 km

57,17 % 2. Cestovna gustoća (dužina cesta / površina područja) 0,65 km/km2

B. Željeznički promet

1. Duljina pruge od značaja za međunarodni promet 13,74 km

2. Udio pruga od značaja za međunarodni promet 100,00 %

3. Gustoća željezničkih pruga (dužina / površina područja) 0,25 km/km2

C. Zračni promet 1. Broj zračnih luka prema vrstama 0 broj

2. Površina zračnih luka 0,00 ha

D. Pomorski promet

1. Broj luka prema vrsti 0 broj

2. Površina kopnenog dijela luke 0,00 ha 3. Luke nautičkog turizma prema broju vezova 0 broj

E. Riječni promet 1. Broj riječnih luka prema veličini i rijeci 0 broj

2. Klasa i duljina plovnih putova 0,00 klasa, km

F. TK infrastruktura Broj postojećih baznih stanica na 100 stanovnika

0,12 broj/100

3.2. Energetska infrastruktura

A. Opskrba električnom energijom

Duljina elektroopskrbnih vodova ukupno 116,00 km

Duljina i udio 30 kV elektroopskrbnih vodova

14,00 km

12,06 %

Duljina i udio 10 kV elektroopskrbnih vodova

102,00 km

87,94 %

B. Opskrba plinom

Duljina plinovoda ukupno 105,36 km

Magistralni plinovodi 4,96 km

4,7 %

Lokalni plinovodi 100,4 km

95,3 %

Produktovodi 0,00 km

0,00 %

C. Opskrba naftom Duljina naftovoda 10,61 km

3.3. Opskrba vodom i odvodnja otpadnih voda

A. Opskrba pitkom i tehnološkom vodom

1. Duljina javne vodoopskrbne mreže 110,00 km

2. Potrošnja pitke vode 51.830,00 l/st. godišnje

B. Pročišćavanje otpadnih voda

1. Duljina kanalizacijske mreže 47,00 km 2. Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda – broj i kapacitet 1/25.000 broj / broj ES

3.4. Gospodarenje otpadom Odlagališta otpada

1. Broj i površina odlagališta prema vrsti 1 broj

5,70 ha

2. Sanacija neuređenih odlagališta (broj, površina)

10 broj

0,027 ha

88





81

4. KORIŠTENJE I ZAŠTITA ZNAČAJNIH PROSTORA

4.1. Korištenje prirodnih resursa

A. Poljoprivreda

1. Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta 2.125,6 ha

2. Udio poljoprivrednog zemljišta 39,40 % 3. Površina poljoprivrednog zemljišta po stanovniku 0,12 ha/stanovniku

B. Šumarstvo

1. Ukupna površina šumskog zemljišta 1.284,4 ha

2. Udio šumskog zemljišta 23,81 % 3. Površina šumskog zemljišta po stanovniku 0,07 ha/stanovniku

C. Vode

1. Površine površinskih voda 12 ha

ribnjaci, akumulacije, retencije 9,6 ha

vodotoci 2,4 ha 2. Udio površina površinskih voda u odnosu na površinu Grada 0,22 %

3. Dužina vodotoka 171,5 km

D. Morska obala Morska obala - dužina obalne crte 0,00 km

E. Mineralne sirovine

Broj i površina eksploatacijskih polja po vrstama mineralnih sirovina

glina 1 broj

10,35 ha

nafta 1

275,00 ha

4.2. Zaštićene prirodne vrijednosti A. Zaštićena područja prirode

1. Broj i površina zaštićenih objekata prirodnih vrijednosti prema vrsti – park šuma

4 broj

4,5 ha 2. Broj ekološki značajnih područja i površina ekološke mreže (bez preklapanja)

0 broj

0,00 ha 3. Broj i površina posebno zaštićenih područja (NATURA 2000)

0 broj

0,00 ha

4.3. Kulturna dobra B. Struktura registriranih kulturnih dobara

1. Broj zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara 4 broj

2. Broj obnovljenih kulturnih dobara - broj

3. Broj ugroženih kulturnih dobara 1 broj 4.4. Područja posebnih karakteristika

Područja potencijalnih prirodnih katastrofa ** Opisano u tekstualnom dijelu izvješća

5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA

5.1. Pokrivenost prostornim planovima

Pokrivenost PP prema razini planova i izvješća

1. Broj donesenih PP 13 broj

2. Broj donesenih izmjena i dopuna PP 11 broj

3. Broj PP u izradi 1 broj 5.2. Provedba prostornih planova Broj izdanih pojedinačnih akata

prostornog uređenja po vrstama

* broj

5.3. Urbana preobrazba 1. Broj PP ili pojedinačnih zahvata 13 broj

2. Površina - ha

5.4. Urbana sanacija 1. Broj izdanih rješenja o ozakonjenju * broj

2. planovi sanacija, izmjene i dopune PP broj

Korišteni podaci do trenutka izrade Izvješća. - nema pojave * ne raspolaže se podacima

89





82

III. ANALIZA IZRADE I PROVEDBE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. IZRADA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA Prostorno uređenje područja Grada Dugog Sela regulirano je prostornim planovima državne, županijske i lokalne razine. Na području Grada Dugog Sela nema planova državne razine.

Osnovni dokument prostornog uređenja za područje Grada Dugog Sela je Prostorni plan uređenja Grada Dugog Sela (PPUG Dugog Sela, Službeni glasnik Grada Dugog Sela 6/04, 13/06, 14/06, 8/10, 8/12, 8/13, 1/14, 2/15, 4/15 – pročišćeni tekst) koji je usklađen s Prostornim planom Zagrebačke županije (PPZŽ, Glasnik Zagrebačke županije br. 3/02, 6/02-ispravak, 8/05, 8/07, 4/10, 10/11, 14/12-pročišćeni tekst, 27/15 i 31/15-pročišćeni tekst).

U prostorni plan ugrađene su temeljne smjernice u planiranju razvoja i prostornog uređenja Grada: - Održivi razvoj Grada usklađen s regijom; - Očuvanje identiteta Grada kroz očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti; - Određivanje mjera unapređenja i zaštite okoliša; - Unapređenje sustava urbanog uređenja i gospodarenja gradskim prostorom; - Osiguravanje i unapređenje sustava gospodarenja otpadom, koridora prometnica i

komunalne infrastrukture.

Tema pokrivenosti područja jedinice lokalne samouprave dokumentima prostornog uređenja, zbog interaktivnosti na određenim razinama, mora se gledati kroz prizmu strateških i provedbenih dokumenata prostornog uređenja (članak 56. Zakona), odnosno kroz prostor jedinice lokalne samouprave kao dijela šireg prostora Države i Županije, te prostor jedinice lokalne samouprave kao samostalne cjeline. Pored toga na prostorno uređenje reflektira se niz drugih dokumenata i aktivnosti u pojedinim granama djelatnosti.

3.1.1 VAŽEĆI PROSTORNI PLANOVI

3.1.1.1. PROSTORNI PLAN ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Prostorni plan Zagrebačke županije (PPZŽ, Glasnik Zagrebačke županije br. 3/02, 6/02-ispravak, 8/05, 8/07, 4/10, 10/11, 14/12-pročišćeni tekst, 27/15 i 31/15-pročišćeni tekst), zajedno sa Strategijom prostornog razvoja RH (NN106/2017) daju smjernice prostornog razvoja i određuju okvir za izradu Prostornog plana uređenja Grada Dugog Sela.

Naziv plana Naziv glasila Broj glasila

Prostorni plan Zagrebačke županije

Glasnik Zagrebačke županije 3/02, 6/02 (ispravak)

Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije

Glasnik Zagrebačke županije 3/02, 6/02 (ispravak), 8/05

II. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije

Glasnik Zagrebačke županije 3/02, 6/02 (ispravak), 8/05, 8/07

90





83

III. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije

Glasnik Zagrebačke županije 3/02, 6/02 (ispravak), 8/05, 8/07, 4/10

IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije

Glasnik Zagrebačke županije

3/02, 6/02 (ispravak), 8/05, 8/07, 4/10, 10/11, 14/12 (pročišćeni tekst)

VI. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije

Glasnik Zagrebačke županije

3/02, 6/02 (ispravak), 8/05, 8/07, 4/10, 10/11, 14/12 (pročišćeni tekst), 27/15, 31/15

Tablica br. 40: Prostorni planovi županije na snazi 31.12.2018. godine Izvor podataka: Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije – Registar prostornih planova

3.1.1.2. PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA DUGO SELO

Strateški dokument prostornog uređenja za Grad Dugo Selo jest prostorni plan uređenja koji je donesen 2004. godine. PPUG temeljni je dokument uređenja, korištenja i namjene s krajnjim ciljem održivog razvoja prostora, a određuje usmjerenja za razvoj djelatnosti i namjenu površina, te uvjete za održivi i uravnoteženi razvoj Grada. Sadržaj PPUG određen je Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18 i 39/19), a usklađen je sa Prostornim planom Zagrebačke županije. PPUG je do sada doživio V. (pet) izmjena i dopuna, odluka o izradi VI. Izmjena i dopuna stavljena je van snage, a u tijeku je izrada VII. izmjena i dopuna (Odluka o izradi – Službeni glasnik Grada Dugog Sela br. 4/17).

Njegove I. (prve) izmjene i dopune donesene 2006. godine u najvećem dijelu odnosile su se prvenstveno na: usklađenje prostornog plana s tada važećim Generalnim urbanističkim planom Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 1/97, 5/01, 6/03, 13/06 i 14/06) i 1. izmjenama i dopunama Prostornog plana Zagrebačke županije (Glasnik Zagrebačke županije, br. 8/05) u svezi poljoprivrednih građevina za uobičajeni tov stoke, a zatim i na: promjenu obuhvata prostora za smještaj osnovne škole u Dugom Selu, utvrđivanje gospodarskih zona južno od Kopčevca, smanjenje obuhvata novog groblja u Dugom Selu, te rješavanje pojedinačnih zahtjeva građana.

II. (druge) izmjene i dopune donesene 2010. godine bile su sveobuhvatne, te su izrađene prvenstveno zbog izmjene obuhvata grada (pridodano naselje Donje Dvorišće), preoblikovanja površina gospodarskih zona južno od Kopčevca, te gospodarske zone Lučinica uslijed planirane rekonstrukcije krivine željezničke pruge M103 Dugo Selo – Novska, utvrđivanje novih gospodarskih zona uz naselje Leprovicu, korekcija granica građevinskih područja naselja, izmjene prikaza izgrađenosti građevinskih područja sukladno uređenosti građevinskog zemljišta, izmjene obveze izrade provedbenih prostornih planova, određivanja denivelacija željezničko-cestovnih prijelaza, izmjena uvjeta gradnje stambenih i ostalih građevina, te određivanje površine odlagališta komunalnog otpada kod Andrilovca.

Predmet III. (trećih) ciljanih izmjena i dopuna donesenih 2012. godine bila je dopuna denivelacijskih željezničko-cestovnih prijelaza na pruzi M103 Dugo Selo – Novska.

U prosincu 2011. godine donesena je Odluka o izradi IV. (četvrtih) izmjena i dopuna prostornog plana, te u travnju 2012. njezine izmjene i dopune (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 11/11, 2/12) kojima se utvrđuje njihova sveobuhvatnost. U rujnu 2013. godine provedena je javna rasprava o prijedlogu tih izmjena i dopuna, koje su u trenutku izrade Izvješća (studeni 2013.) bile u fazi nacrta konačnog prijedloga. Donošenje ovih Izmjena i dopuna Plana nastupilo je u prosincu 2013. godine (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 8/13).

91





84

Odluka o izradi V. (petih) izmjena i dopuna donesena je u prosincu 2014. godine (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 9/14, a izmjene su obuhvaćale određivanje neuređenih dijelova građevinskih područja i izgrađenih dijelova tih područja planiranih za urbanu preobrazbu, sukladno odredbama tadašnjeg Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13). Plan je usvojen 2015. godine (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 2/15. 4/15 – pročišćeni tekst).

Odluka o izradi VI. (šestih) izmjena i dopuna donesena je u lipnju 2016. (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 3/16), a na zahtjev Zavoda za prostorno uređenje Zagrebačke županije Odluka je stavljena van snage u siječnju 2019. godine (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 1/19). Predmet izmjena i dopuna plana pokrenuo je val negodovanja stanovnika naselja Velika i Mala Ostrna koji su smatrali da bi se donošenjem predmetnih izmjena umanjila vrijednost građevinskog područja i zagadio zrak, a u isto vrijeme ne bi bilo bitnih učinaka na području gospodarskog razvoja i zapošljavanja.

U tijeku je izrada VII. (sedmih) izmjena i dopuna (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 4/17). Razlozi za izmjenu Plana su usklađenje plana s Rješenjem o utvrđivanju eksploatacijskog polja ugljikovodika „Dugo Selo“, izmjena namjene na dijelu područja oznake E5 „Eksploatacija gline Tempo“, ukidanje planiranog drugog nadvožnjaka preko željezničke pruge za Ostrnu te ispravak koridora za spojnu prometnicu koja povezuje dva nadvožnjaka, usklađenje izgrađenog, uređenog i neuređenog građevinskog područja sa zatečenim stanjem, redefiniranje područja s obavezom donošenja UPU-a, redefiniranje područja gospodarske namjene na području naselja Kopčevec, revizija objekata i područja zaštite kulturne baštine, izrada grafičkog dijela Plana u službenom projekcijskom koordinatnom sustavu RH sukladno Uredbi o informacijskom sustavu prostornog uređenja (NN 115/15), te usklađenje sa novim propisima i zahtjevima javnopravnih tijela koje će se pojaviti kroz postupak izrade i donošenja izmjena i dopuna Plana. Za predmetni plan izrađena je Strateška studija utjecaja na okoliš.

Naziv plana Naziv glasila Broj glasila kojim je usvojen plan

Prostorni plan Grada Dugog Sela Službeni glasnik Grada Dugog Sela 6/04

Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Dugog Sela

Službeni glasnik Grada Dugog Sela 6/04, 13/06, 14/06

II. Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Dugog Sela

Službeni glasnik Grada Dugog Sela 6/04, 13/06, 14/06, 8/10

III. Ciljane Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Dugog Sela

Službeni glasnik Grada Dugog Sela 6/04, 13/06, 14/06, 8/10, 8/12

IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Dugog Sela

Službeni glasnik Grada Dugog Sela

6/04, 13/06, 14/06, 8/10, 8/12, 8/13, 1/14 (pročišćeni tekst)

V. Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Dugog Sela


6/04, 13/06, 14/06, 8/10, 8/12, 8/13, 1/14 (pročišćeni tekst), 2/15, 4/15 (pročišćeni tekst)

Tablica br. 41: Važeći Prostorni planovi Grada Dugog Sela na snazi 31.12.2018. godine Izvor podataka: Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije – Registar prostornih planova

3.1.1.3. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN DUGOG SELA

92





85

Generalni urbanistički plan Dugog Sela bio je donesen 1997. godine temeljem tada važećeg Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04). Obuhvaćao je središnji urbani prostor Grada Dugog Sela. Početkom prošlog desetljeća doživio je tri izmjene i dopune 2001., 2003. i 2006. godine. Kako je detaljnim planovima uređenja za središnji dio urbane strukture naselja Dugo Selo utvrđena detaljna namjena površina, tako je Prostornim planom uređenja Grada donesenim 2004. godine utvrđena detaljnija namjena preostalih dijelova građevinskih područja obuhvaćenih GUP-om. Stoga je, I. izmjenama i dopunama PPUG-a iz 2006. godine, radi usklađenosti s planom višeg reda, bilo potrebno mijenjati i dopunjavati GUP. Sljedeće 2007. godine postojeći zakon zamijenio je novi, Zakon o Prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07), kojim se GUP-ovi ne nalaze više u sustavu dokumenata prostornog uređenja, te ostaju na snazi najdulje 10 godina od donošenja Zakona. U tom sustavu prostornih planova GUP zamjenjuju provedbeni planovi koji se izrađuju obvezno samo za neuređene dijelove građevinskih područja. Obzirom na navedeno, prilikom izrade sljedećih, II. izmjena i dopuna PPUG-a donesenih 2010. godine, utvrđeno je da GUP nema više svoju svrhu, te je odlučeno da se stavi izvan snage. Sukladno tome, u ožujku 2011. godine donesena je Odluka o stavljanju izvan snage odluke o donošenju GUP-a Dugo Selo (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 2/11).

3.1.1.4. PROVEDBENI DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA

Obveza izrade provedbenih dokumenata prostornog uređenja (Urbanističkih planova uređenja – UPU i detaljnih planova uređenja – DPU) utvrđena je dokumentom praćenja stanja u prostoru, te sukladno tome i Prostornim planom uređenja Grada. Posljednji dokument praćenja stanja u prostoru na području Grada Dugo Selo, Program mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru Grada Dugog Sela 2005.-2008. izrađen je 2005. godine. Njegovim izmjenama i dopunama iz srpnja 2007. godine (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 7/07), uz izmjene i dopune PPUG-a i GUP-a, utvrđene su i obveze izrade izmjena i dopuna 1 UPU-a i 3 DPU-a, te izrade 4 novih UPU-a i 10 novih DPU-a. Predviđeno je pokretanje ukupno 18 postupaka izrade i donošenja provedbenih prostornih planova. Izmjenama i dopunama PPUG-a iz 2010. godine izmijenila se i obveza izrade provedbenih prostornih planova te je sukladno istima utvrđena obveza izrade 27 UPU-a i 4 DPU-a.

IV. Izmjenama i dopunama prostornog plana uređenja Grada Dugog Sela predložena je optimalizacija u pogledu utvrđivanja obveze izrade provedbenih prostornih planova, na način da se utvrđuju samo prema zakonskoj obvezi. Tako je ukinuta obveza izrade UPU-a Dugog Sela koji je obuhvaćao neizgrađene, ali i već izgrađene dijelove naselja. Ukinuta je i obveza izrade UPU-a „Zapadni ulaz u Grad“ zbog odustajanja od realizacije, te UPU-a „Kozinska“ zbog realizirane izgradnje.

S druge strane, umjesto sveobuhvatnog UPU-a Dugog Sela utvrđena je obveza izrade novih UPU-a (UPU Radnička, UPU Lazina i UPU Klanjec) za neuređene dijelove građevinskog područja naselja. Obzirom na proširenje građevinskog područja naselja Leprovica donesen je UPU-a „Leprovica-jug“ (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 4/16).

Naziv plana Naziv glasila Broj glasila kojim je usvojen plan

Urbanistički plan uređenja za područje Martin Brega

Službeni glasnik Grada Dugog Sela 3/03, 7/11

Urbanistički plan uređenja – zona gospodarskih djelatnosti Kopčevec sjever

Službeni glasnik Grada Dugog Sela 7/11

93





86

Urbanistički plan uređenja ''Osnovna škola Dugo Selo – Zorićeva''

Službeni glasnik Grada Dugog Sela 2/13

Urbanistički plan uređenja Dubrava Službeni glasnik Grada Dugog Sela 5/12

Urbanistički plan uređenja Leprovica - jug Službeni glasnik Grada Dugog Sela 4/16

Detaljni plan uređenja zone Centar naselja Dugo Selo


2/96, 3/99, 7/99, 3/00, 7/01, 5/04, 4/07, 1/11, 7/13, 3/16, 7/17 – pročišćeni tekst

Detaljni plan uređenja Centar II Službeni glasnik Grada Dugog Sela 11/02, 12/02, 2/07, 10/10

Detaljni plan uređenja Martin Breg Službeni glasnik Grada Dugog Sela 14/06

Tablica br. 42: Važeći provedbeni dokumenti prostornog uređenja Izvor podataka: Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke Županije, klasa 350-01/18-01/10, urbroj 238/07-06/01-18-10; Grad Dugo Selo – Registar planova

3.2. PROVEDBA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA Provedba dokumenata prostornog uređenja utvrđena je Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19). Provedba prostornih planova na području Grada Dugog Sela u nadležnosti je Zagrebačke županije, te je za izdavanje akata na području Grada Dugog Sela nadležna ispostava županijskog Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša u Dugom Selu.

U slučajevima određenim Uredbom o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu ("Narodne novine" br. 116/07 i 56/11) akte izdaje nadležno Ministarstvo.

3.3. IZRADA I PROVEDBA DRUGIH RAZVOJNIH I PROGRAMSKIH DOKUMENATA KOJI UTJEČU NA PROSTOR

Svi razvojni dokumenti i programi Grada Dugo Selo, nadležnih tijela, te privatnih investitora moraju biti usklađeni s Prostornim planom uređenja Grada, koji mora biti usklađen s Prostornim planom Zagrebačke županije. Svaki program koji nije usklađen ne može se prihvatiti, a eventualne mogućnosti izmjena i dopuna prostornih planova nužno je provjeriti poglavito primjenom načela horizontalne i vertikalne integracije i usuglašavanja interesa, ali i dr.

Posebnu pozornost treba posvetiti aktivnostima komunalnog opremanja zemljišta (Zakon o komunalnom gospodarstvu, NN 68/18, 110/18) i aktivnoj zemljišnoj politici Grada kako bi jedinica lokalne samouprave bila aktivni sudionik procesa u prostoru i kako se njena uloga ne bi svela samo na donošenje planova. Provedba godišnjih programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture ogledava se u redovitim

94





87

godišnjim izvješćima o izvršenju navedenih programa. U prethodnom razdoblju doneseni su sljedeći programi i planovi od značaja za prostorni razvoj Grada Dugog Sela:

- Plan gospodarenja otpadom Grada Dugog Sela za razdoblje do 2019. godine (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 2/13 od 02.04.2013.);

- Plan gospodarenja otpadom Grada Dugog Sela za razdoblje od 2017. do 2022. godine (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 1/18 od 01.02.2018.);

- Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Dugo Selo (Odluka o donošenju - Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 7/12 od 24.10.2012.);

- Procjena rizika od velikih nesreća za područje Grada Dugog Sela (Odluka o donošenju - Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 9/18 od 31.10.2018.);

- Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija (Odluka o prihvaćanju - Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 9/18 od 31.10.2018.);

- Plana zaštite od požara za Grad Dugo Selo (Odluka o donošenju - Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 9/18 od 31.10.2018.);

- Procjena ugroženosti od požara za Grad Dugo Selo i Plan zaštite od požara za Grad Dugo Selo (Odluke o usvajanju - Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 6/12 od 17.09.2012.);

- Plan zaštite i spašavanja za Grad Dugo Selo (Odluka o donošenju - Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 9/11 od 11.11.2011.);

- Program zaštite okoliša Grada Dugog Sela (Odluka o donošenju - Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 14/09 od 23.12.2009.);

- Strateški plan gospodarskog razvoja Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 1/06 od siječnja 2006.);

- Projekt ukupnog razvoja Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 14/09 od 23.12. 2009.);

- Strategije razvoja Grada Dugog Sela za razdoblje 2014. do 2020. god. (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 01/14 od 03.03. 2014. i 05/16 od 03.10.2016.);

3.4. PROVEDBA ZAKLJUČAKA, SMJERNICA I PREPORUKA IZ PRETHODNOG IZVJEŠĆA O STANJU U PROSTORU GRADA DUGOG SELA

Programom mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru Grada Dugog Sela 2005.-2008. (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 1/05 i 7/07) utvrđene su aktivnosti izrade prostorno-planske i projektne dokumentacije, izgradnje infrastrukturnih i komunalnih objekata u svrhu unaprjeđenja održivog razvoja prostora Grada.

Izvješćem u stanju u prostoru za razdoblje 2009.-2013. pregledane su do tada planirane mjere razvoja te se moglo zaključiti da je većina planiranih mjera ostvarena na području gradnje i unaprjeđenja komunalne i društvene infrastrukture dok se nije ulazilo u izradu provedbenih planova za veliko neizgrađeno građevinsko područje jer za to nije postojao opravdan razlog sukladno tendencijama širenja izgrađenog građevinskog područja.

U tom razdoblju Grad Dugo Selo ostvario je kontinuirani rast, a kao jedan od glavnih čimbenika koji generira takav rast prepoznat je utjecaj blizine i dobra prometna povezanost s Gradom Zagrebom.

95





88

Izvješćem u stanju u prostoru za razdoblje 2009.-2013. predložene su slijedeće aktivnosti za unaprjeđenje održivog razvoja u prostoru.

3.4.1. PROVEDBA POPULACIJSKE POLITIKE U promatranom razdoblju Grad Dugo Selo i dalje se odlikuje jednim od najvećih vitalnih indeksa u Republici Hrvatskoj. Prostori Dječjeg vrtića Dugo Selo višekratno se proširuju vrtićkim grupama, administrativnim i gospodarskim zgradama, a na zgradi dječjeg vrtića u Lukarišću provode se mjere energetske obnove. U Gradu se otvara novi privatni dječji vrtić u Domobranskoj ulici, a Grad nastavlja s fiskalnim mjerama populacijske politike kroz pomoć za opremu novorođenog djeteta, sufinanciranje cijene boravka u privatnim dječjim vrtićima i sufinanciranje rada Dječjeg vrtića Dugo Selo koji je u vlasništvu Grada.

Na području osnovnoškolskog obrazovanja izrađen je idejni projekt za gradnju III. osnovne škole smještene u naselju Lukarišće te je temeljem iste dobivena lokacijska dozvola. Rad Glazbene škole Dugo Selo proširuje se s osnovnoškolskog i na srednjoškolsko glazbeno obrazovanje, a zgrada se planira obnoviti mjerama energetske učinkovitosti. Srednja škola Dugo Selo planira proširenje obrazovnih kapaciteta gradnjom školskih praktikuma.

3.4.2. PROVEDBA STRATEŠKIH PLANOVA RAZVOJA GRADA U ožujku 2014. godine Gradsko vijeće Grada Dugog Selo donosi Strategiju razvoja Grada Dugog Sela za razdoblje 2014. do 2020. godine. Strategija je izrađena uzimajući u obzir želje i potrebe svih segmenata društva te je prepoznala slijedeće razvojne projekte:

RB. RAZVOJNI PROJEKT

1. IZGRADNJA KARGO CENTRA U PODUZETNIČKOJ ZONI

2. IZGRADNJA SEKUNDARNE KANALIZACIJSKE MREŽE

3. REKONSTRUKCIJA DOMA HV-A U DUGOM SELU U CIVILNU MULTIFUNKCIONALNU NAMJENU

4. IZGRADNJA KOMUNALNE I PROMETNE INFRASTRUKTURE U PODUZETNIČKIM ZONAMA

5. UREĐENJE CENTRA DUGOG SELA – IZGRADNJA TRGOVA SA POSTOJEĆOM PROMETNOM INFRASTRUKTUROM

6. IZGRADNJA OBILAZNICE KROZ PODUZETNIČKU ZONU

7. IZGRADNJA OBILAZNICE KROZ DUGO SELO

8. UREĐENJE SUSTAVA VODOOPSKRBE SA NADZOROM I PRECRPNIM STANICAMA

9. ODVODNJA OBORINSKIH VODA

10, IZGRADNJA ZAMJENSKE ZGRADE ZA ZGRADU PUČKOG OTVORENOG UČILIŠTA

11. NADOGRADNJA SREDNJE ŠKOLE – OPREMANJE PRAKTIKUMA

12. REKONSTRUKCIJA I OPREMANJE DJEČJEG VRTIĆA

13. REKONSTRUKCIJA BIVŠE DOMA ZDRAVLJA U MULTIFUNKCIONALNI PROSTOR

96





89

14. SANACIJA ODLAGALIŠTA „ANDRILOVEC“

15. USPOSTAVA SUSTAVA RAZDVOJENOG SAKUPLJANJA BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG OTPADA NA MJESTU NASTANKA

16.

IZGRADNJA USPOSTAVLJANJE SUSTAVA ODVOJENOG SAKUPLJANJA OTPADA ČIJA SE VRIJEDNA SVOJSTVA MOGU ISKORISTITI

17. IZGRADNJA ŠETNICE UZ DOMOBRANSKU ULICU

18. UVOĐENJE SUSTAVA NAPLATE PARKIRANJA I UREĐENNJE PARKIRALIŠIH PROSTORA

19. MODERNIZACIJA JAVNE RASVJETE

20. RAZVOJ SIGURNOSNE PROMETNE INFRASTRUKTURE

21. IZGRADNJA I UREĐENJE PROSTORA ZA SPORTSKE UDRUGE

22. DJEČJA IGRALIŠTA NA PODRUČJU GRADA DUGOG SELA

23. IZGRADNJA I OPREMANJE DOMA CRVENOG KRIŽA

24. IZGRADNJA I OPREMANJE PROSTORA ZA DJELOVANJE VATROGASNNIH POSTROJBI GRADA DUGOG SELA

25 IZGRADNJA OSNOVNE ŠKOLE SA SPORSKOM DVORANOM

26. IZGRADNJA I OPREMANJE CENTRA ZA DJECU SA ASPENGEROVIM SINDROMOM

27. IZGRADNJA I OPREMANJE CENTRA ANIMACIJE

28. GRADNJA ŽELJEZNIČKE STANICE U KOPČEVCU

29. UREĐENJE ZELENE ŠETNICE

30. UREĐENJE ZELENIH POVRŠINA I PARKOVA

31. REKONSTRUKCIJA VOJARNE U DUGOM SELU U CIVILNU MULTUFUNKCIONALNU CJELINU

32. CENTAR ZA DRUŽENJE DJECE I OSOBA SA POSEBNIM POTREBAMA

33. UREĐENJE ETNO ZBIRKE

34. FORMIRANJE ZADRUGE ZA OTKUP POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA

U navedenim projektima očituju se nastojanja Gradske uprave i komunalnih poduzeća, ali i šire društvene javnosti u datom trenutku u vremenu. Grad Dugo Selo, javna i komunalna poduzeća razvijala su svoje planske dokumente i realizirali projekte od značaja za koje su bili osigurani izvori financiranja te navedene projekte dopunjavala novim projektima, temeljem godišnjih planskih dokumenta.

U tom segmentu izostala je realizacija projekata: obilaznica kroz Grad planirana Prostornim planom uređenja Grada Dugog Sela, izgradnja zamjenske zgrade za zgradu pučkog otvorenog učilišta, uvođenje sustava naplate parkiranja i uređenje parkirališnih prostora, gradnja željezničke stanice u Kopčevcu. Za realizaciju projekta Rekonstrukcija vojarne u Dugom Selu u civilnu multifunkcionalnu cjelinu nisu se ostvarili preduvjeti odnosno još uvijek je nepoznat konačni status predmetnih građevina i velikog okolnog prostora.

Ostali projekti iz javnog sektora realizirani su ili su u nekoj od fazi realizacije (projektiranje, rješavanje imovinskih poslova, djelomična ili potpuna realizacija). Izostala je realizacija gotovo svih projekata koji su

97





90

bili predloženi od gospodarskog sektora ili putem udruga. Za realizaciju tih projekata nedostajalo je financijskih sredstava i/ili angažmana zajednice ili pojedinaca. Od tih projekata ističe se projekt Izgradnje kargo centra u poduzetničkoj zoni koji usprkos povoljnim prostornim uvjetima nije bio dovoljno poticajan da bi se osigurali preduvjeti za realizaciju te se nije ponovila povijest da se Grad Dugo Selo ponovo, nakon sto godina razvija zahvaljujući željezničkoj pruzi.

3.4.3. JAČANJE GRADSKE UPRAVE U SEGMENTU PROSTORNOG UREĐENJA Iako je Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, komunalno i stambeno gospodarstvo u promatranom razdoblju provodio aktivnosti na razvoju prostorno planske dokumentacije nisu se radili pomaci u odnosu na zakonske obveze. Značajnu potporu u posljednje vrijeme Upravni odjel za prostorno planiranje dobio je kroz djelovanje Odbora za prostorno planiranje i zaštitu okoliša kao stalnog savjetodavnog tijela Gradskog vijeća. Izrada prostorno planske dokumentacije te provedba u znatnijoj mjeri oslanja se na nove tehnologije, ali je izostala življa suradnja i rasprava o prostornim pitanjima kroz sudjelovanje javnosti mimo propisanih javnih rasprava kod donošenja planova ili međusektorska suradnja, kao i horizontalna i vertikalna suradnja između tijela zaduženih za prostorno planiranje. U narednom razdoblju očekuju se pomaci nakon donošenja Prostornog plana Republike Hrvatske te posljedično donošenje prostornih planova teritorijalnih jedinica kojima bi se postojeći planovi koji su doživjeli niz izmjena stavili van snage te bi se, temeljem nove metodologije, donijeli novi planovi koji bi omogućili bolje planiranje i provedbu razvoja prostora.

3.4.4. IZRADA PLANA I PROGRAMA KOMUNALNOG OPREMANJA ZEMLJIŠTA Prioritetne aktivnosti u provođenju dokumenata prostornog uređenja u smislu gradnje planiranih građevina infrastrukturnih sustava i društvene infrastrukture provodile su se sukladno godišnjim planovima gradnje komunalne infrastrukture i programima razvoja Grada Dugog Sela, te sektorskim strateškim planovima kao i na temelju zahtjeva građana i uvida u stanje na terenu. U promatranom razdoblju izostalo je uređenje poduzetničke zone Črnovčak jer je izostala inicijativa privatnog sektora da se na području iste formira kargo distributivni centar za što predmetna poduzetnička zona pokazuje veliki potencijal.

Izgradnjom prometnog čvorišta kod IKEA-e uočen je potencijal prometne povezanosti Grada Dugog Sela preko poduzetničke zone Črnovčak s Gradom Zagrebom te je isto predloženo kao izmjena u Prostornom planu Zagrebačke županije i u VII. izmjenama Prostornog plana uređenja Grada Dugog Sela. Od izuzetne važnosti za Grad Dugo Selo početak je gradnje deniveliranih pružnih prijelaza u sklopu rekonstrukcije pruge Zagreb – Botovo. Predmetnom izgradnjom izbjeći će se duga čekanja na postojećim pružnim prelazima, bolje će se povezati južna naselja koja se nalaze ispod željezničke pruge, te će se omogućiti kraći put koji ne ulazi u naselje Andrilovec kao prilaz do postojeće deponije komunalnog otpada, odnosno u budućnosti reciklažnog dvorišta za otpad iz kućanstva i reciklažnog dvorišta za građevinski otpad.

Nastavno na pružne prijelaze Grad Dugo Selo provodi aktivnosti na povezivanju prva dva pružna prijelaza kroz Poduzetničku zonu Puhovec čime će se ostvariti ne samo razvoj predmetne zone već i povezanost istočnog i zapadnog dijela grada bez potrebe da se ulazi u centralni dio naselja Dugo Selo.

98





91

3.4.5. RAZVOJ SUSTAVA ZAŠTITE OKOLIŠA Na teritoriju Grada Dugog Sela provodile su se aktivnosti vezane na sustav zaštite okoliša kroz projekte iz dva područja: energetska učinkovitost i gospodarenje otpadom. Na odlagalištu otpada izgrađeno je reciklažno dvorište za potrebe recikliranja otpada koji nastaje u kućanstvima na području grada. U tijeku je izrada projekta za reciklažno dvorište građevinskog otpada i projekta za sanaciju brtvenog sloja u postupku konačnog zatvaranja odlagališta komunalnog otpada. Na području energetske učinkovitosti provodile su se aktivnosti na pojedinačnim objektima dok su prostorno-planskom dokumentacijom određene zone i način izgradnje postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije. Kod izrade prostorno-planske dokumentacije sukladno zakonskoj regulativi provode se postupci ocjene o potrebi strateške procjene, a temeljem mišljenja nadležnog tijela u Zagrebačkoj županiji. Za posljednju izmjenu i dopunu Prostornog plana uređenja Grada Dugo Sela odlučeno provesti stratešku procjenu da bi se provedbom Plana mogli financirati EU projekti (Uredba o strateškoj procjeni Narodne novine broj 3/17).

3.4.6. IZRADA ANALIZE STANJA NEZAKONITO IZGRAĐENIH GRAĐEVINA U postupku izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dugog Sela obuhvaćena su područja objekata koji su nezakonito izgrađeni izvan građevinskog područja. Na području Martin brega legalizacijom zatečenog stanja ozbiljno se narušavanju prostorne mogućnosti za izgradnju i rekonstrukciju potrebne komunalne infrastrukture jer se radi o području vinogradarskih putova i kleti koji se urbaniziranju mimo donesenog UPU Martin breg koji je već kod izrade smanjio zahtjeve za rezervaciju prostora uzimajući u obzir zatečeno stanje. Ocjenjuje se da na ostalim područjima nezakonita gradnja iako ne poštuje pravila iz prostorno-planske dokumentacije ne proizvodi toliko nepovoljne prostorne uvjete kao na području Martin brega.

3.4.7. UREĐENJE GROBLJA Za potrebe uređenja groblja izrađen je geodetski snimak groblja, te je napravljeno idejno rješenje za uređenje područja centralnog križa i južnog ulaza s parkiralištem. Predmetno idejno rješenje služi kao osnova za Izmjenu i dopunu Prostornog plana uređenja odnosno predviđeno maksimalno povećanje postojećeg Novog groblja. U narednom razdoblju biti će potrebno otkupiti parcele južno od groblja, te započeti s izmještanjem postojećeg parkirališta i pristupnih cesta. Na starom groblju grobna mjesta nisu građena planski, ali postoji veliki broj grobnih mjesta koja se ne održavaju što pruža mogućnost za postepenu reorganizaciju groblja.

3.4.8. UVOĐENJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA PROSTORNOG UREĐENJA Osim primjene informatičke tehnologije u svakodnevnom radu, te prilagodbe prostorno-planske dokumentacije zahtjevima koji prolaze iz uvođenja informatičkog sustava praćenja prostornog planiranja na nivou Zagrebačke županije, odnosno Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenija, u promatranom razdoblju nisu učinjeni bitni pomaci u povezivanju prostornog planiranja s praćenjem zatečenog stanja i značajnim investicijama u poduzetništvo i komunalnu infrastrukturu kroz stvaranje odgovarajuće baze podataka, a čime bi se omogućilo bolje prostorno planiranje.

99


Izvješće o stanju u prostoru Grada Dugog Sela 2014. - 2018.

IV� Preporuke za unaprjeđenje održivog razvoja u prostoru s prijedlogom prioritetnih aktivnosti


92

IV. PREPORUKE ZA UNAPRJEĐENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU S PRIJEDLOGOM PRIORITETNIH AKTIVNOSTI

4.1. POTREBE, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA DALJNJEG ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU GRADA DUGOG SELA OBZIROM NA OKOLNOSTI, SEKTORSKA OPTEREĆENJA I IZAZOVE

Kako bi se utvrdile temeljne pretpostavke društvenog i gospodarskog razvoja, zaštite okoliša i racionalnog korištenja prirodnih i povijesnih dobara potrebno je detektirati koja su to ograničenja i mogućnosti održivog razvoja prostora Grada Dugog Sela. Sam geoprometni smještaj Grada u neposrednom kontaktu s područjem metropole predstavlja izazov u promišljanju prostornog razvoja koji nadilazi gradske okvire. Sukladno tome uočene su slijedeće razvojne potrebe, mogućnosti i ograničenja održivog razvoja u prostoru Grada Dugog Sela:

TEMA POTREBE MOGUĆNOSTI

/ PREDNOSTI OGRANIČENJA / PROBLEMI

stanovništvo održati povoljne demografske prilike u svrhu održivog funkcioniranja društva, a time i samog prostornog razvoja

povoljni geoprometni položaj u neposrednoj blizini metropole

potreba za većim brojem pratećih društvenih sadržaja (dječji vrtić, nova škola i sl.). Usprkos povoljnim pokazateljima trend odseljavanja stanovništva iz Hrvatske usporava rast naselja

pristupačne cijene nekretnina

naselja osmisliti programe daljnje izgradnje i uređenja naselja, kao i urbane sanacije po dijelovima naselja u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom, te sukladno mogućnostima rješavanja vlasničkih odnosa opremanje komunalnom i potrebnom pratećom infrastrukturom te održavanje iste

značajne prostorne pričuve za daljnji razvoj i uređenje (ukupno oko 216 ha građevinskog zemljišta)

potreba za pravovremenim opremanjem komunalnom i društvenom infrastrukturom

prometna pristupačnost građevnom zemljištu

pretežito privatno vlasništvo

- nepovoljna zatečena parcelacija

Disperzivna izgradnja na djelomično uređenim neizgrađenim područjem

gosp

odar

stvo

poljoprivreda osmisliti programe razvoja poljoprivrednih djelatnosti, a naročito ekološke proizvodnje kao jednog od temelja turističke ponude,

obradivo poljoprivredno zemljište

jaka tržišna konkurencija, nepostojanje poljoprivrednih i poslovnih udruženja, usitnjenost posjeda

izgrađen melioracijski sustav

100





93

modernizacija obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, prerada i organizacija plasmana poljoprivrednih proizvoda

Veliki potencijal na području voćnjaka za razvoj obiteljskih gospodarstava Mogućnost plasiranja direktnom prodajom u urbanim područjima

lov i turizam uključiti lov, ribolov i ekološku proizvodnju prehrambenih proizvoda (potaknuti ponovni razvoj vinogradarstva na obroncima Martin brega te voćarske proizvodnje) u osmišljenu turističku ponudu sa pratećim vinskim cestama i sportsko-rekreacijskim sadržajima vezanim uz ribnjake Ciglana, izgradnja turističke infrastrukture, te izgradnja smještajnih kapaciteta za produljenje boravka gostiju

ribnjaci Ciglana, Park šuma "Starka", područje „Mlaka“ u Velikoj Ostrni, kulturna dobra, vinogradarski i voćarski predjeli nude se kao potencijalni prostori za razvoj turizma i pratećih sportsko-rekreacijskih sadržaja

nerazvijena poslovna infrastruktura nedostatak smještajnih kapaciteta

uređena i dobro organizirana lovišta blizina Zagreba Ispitati mogućnost korištenja termalnih izvora na području Martin brega i naselja Prozorje

TEMA POTREBE MOGUĆNOSTI / PREDNOSTI

OGRANIČENJA / PROBLEMI

gosp

odar

stvo

eksploatacija mineralnih sirovina

utvrditi projektima sanacije konačno oblikovanje prostora bušotina sukladno njihovom budućem korištenju

proizvodna djelatnost od značaja za ovo područje

mogućnost zagađenja tla uslijed eventualnih akcidenata na bušotinama i priključnim naftovodima

poduzetništvo

osmisliti ukupnu gospodarsku strategiju razvoja u suglasju sa općim društvenim i demografskim kretanjima, razvoj distributivnih centara je stvaran gospodarski potencijal koji prate i ostali uslužni sadržaji

značajne prostorne pričuve građevinskog zemljišta unutar zona gospodarskih namjena u kojima se mogu smjestiti i proizvođači i investitori

nepovoljni globalni ekonomski uvjeti

niža cijena zemljišta

prometni položaj Grada između pruge i autoceste

zagađenje

energetika poticati povećanje udjela korištenja obnovljivih izvora energije, omogućiti prostornim planom, predvidjeti subvencije i sredstva iz fondova EU

- -

infra

stru

ktur

a

promet realizirati denivelirane pružne prijelaze

projekti u izradi -

etapno realizirati prometnice unutar gospodarskih zona za potrebe razvoja zona

projekti u izradi -

101





94

odvodnja otpadnih voda

dovršiti izgradnju cjelovitog javnog sustava odvodnje otpadnih voda

realiziran osnovni sustav nije realiziran sustav za naselje Kopčevec, te sekundarna mreža za naselja Velika i Mala Ostrna, potrebno je projektirati i izgraditi sustav za naselja Andrilovec, Prozorje i Donje Dvorišće

groblja izraditi i donijeti sukladno zakonu o grobljima Program uređenja groblja

prostorno-planskom dokumentacijom predviđena je izrada 3 DPU-a groblja

-

ostala komunalna infrastruktura

dograđivanje sustava sukladno potrebama i nadležnosti

opremljenost prostora u visokom udjelu u plinoopskrbi, elektroopskrbi i vodoopskrbi, izrađen sukladno zakonu Plan gospodarenja otpadom Grada Dugog Sela za razdoblje do 2022.

-

zaštita okoliša uspostaviti cjeloviti informacijski sustav praćenja i dojavljivanja o stanju u okolišu

relativna očuvanost okoliša

emisija buke uslijed odvijanja cestovnog i željezničkog prometa

sanacija odlagališta, uspostava selektivnog sakupljanja posebnih kategorija otpada

manja onečišćenja zraka, tla i voda

uprava ojačati rad upravnog odjela u segmentu prostornog uređenja kao glavnog tijela za formiranje i praćenja provođenja strategije održivog prostornog razvoja Grada, te drugih planova i programa iz nadležnosti

izrađen značajan broj prostornih planova

nije provedena informatizacija (uvođenje sustava praćenja izdavanja akata i gradnje), nedovoljna horizontalna povezanost i izmjenjivanje iskustava česte izmjene i dopune otežavaju provođenje prostorno planske dokumentacije.

u izradi izmjene i dopune dva PP-a

zadovoljavajuća komunikacija i suradnja s drugim razinama uprave (županijska)

Tablica br. 44: Potrebe, mogućnosti i ograničenja daljnjeg održivog razvoja Izvor podataka: Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije, studeni 2013. godine

102





95

4.2. OCJENA POTREBE IZRADE NOVIH I/ILI IZMJENE I DOPUNE POSTOJEĆIH DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA NA RAZINI GRADA DUGOG SELA

4.2.1. PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA DUGOG SELA

4.2.1.1. Novi Prostorni plan uređenja

Stupanjem na snagu novog Zakona o prostornom uređenju, slijedit će donošenje pratećih podzakonskih propisa kojima će se detaljnije obraditi pojedini dijelovi sustava prostornog uređenja. Prvenstveno se misli na donošenje: novog Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova i nove Uredbe o strukturi, sadržaju, načinu rada, obliku i elektroničkom standardu informacijskog sustava.

U skladu s prethodno navedenim, nedvojbeno će se kroz dugoročno razdoblje iskazati potreba izrade nove generacije prostornih planova svih razina, od državne, preko županijske do lokalne. Stoga je potrebno predvidjeti i izradu novog Prostornog plana uređenja Grada Dugog Sela koji će biti izrađen u skladu sa novim zakonom i podzakonskim aktima, kao i novim Prostornim planom Zagrebačke županije.

4.2.1.2. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja

Sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19) jedinice lokalne samouprave dužne su dopuniti prostorne planove uređenja velikih gradova, gradova ili općina na način da u njima odrede neuređene dijelove građevinskih područja i izgrađene dijelove tih područja planirane za urbanu preobrazbu.

U tijeku je postupak izrade i donošenja VII. izmjena i dopuna prostornog plana Zagrebačke županije (Glasnik Zagrebačke županije br. 45/17) koje utječu na prostor Grada Dugog Sela, obzirom da je njegovim područjem položena trasa planirane obilazne teretne željezničke pruge.

Sukladno trenutno važećem Zakonu, mogućnost potrebe izrade daljnjih izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dugog Sela u ovisnosti je o pojavnosti problematike u prostornom razvoju na području Grada i odluke Gradskog vijeća da se kroz izradu i donošenje izmjena i dopuna Plana isti riješe.

VII. Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada obuhvaća se cijelo područje zahvata Grada Dugog Sela, prema iskazanom interesu Grada, pravnih i fizičkih osoba pojedinih naselja na području Grada Dugog Sela u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i Prostornim planom Zagrebačke županije.

4.2.2. PROVEDBENI PLANOVI

4.2.2.1. Novi Urbanistički planovi uređenja

Sukladno zakonskoj regulativi, izrada i donošenje urbanističkih planova uređenja ili detaljnih planova uređenja obvezna je za neizgrađene i neuređene dijelove građevinskog područja naselja i neizgrađena i neuređena građevinska područja izdvojene namjene te za dijelove tih područja planiranih za urbanu obnovu, a prema Prostornom planu Zagrebačke županije obvezna je izrada istih za neizgrađene i neuređene dijelove središnjih naselja svih velikih gradova, gradova i općina.

Slijedom navedenog, IV. Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada korigirane su granice obuhvata obvezne izrade urbanističkih i detaljnih planova uređenja, kao i provedbenih planova na snazi te

103





96

se donošenjem ovih Izmjena i dopuna određuje izrada i donošenje urbanističkih planova uređenja koji se odnose na određena djelomično neizgrađena i neuređena građevinska područja naselja, kao i na neizgrađena i neuređena građevinska područja izdvojene namjene.

Također, u svrhu urbane obnove i sanacije područja zahvaćenih nezakonitom izgradnjom i drugim prostornim utjecajima potrebno je procijeniti potrebu izrade novih urbanističkih planova uređenja.

4.2.2.2. Izmjene i dopune Urbanističkih planova uređenja

Eventualna potreba izrade izmjena i dopuna već donesenih urbanističkih planova uređenja može se ogledati u potrebi za usklađenjem s prostornim planovima šireg područja ili prema opravdanim zahtjevima korisnika prostora.

4.2.2.3. Ukidanje obveze izrade urbanističkih planova uređenja

IV. Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Dugog Sela predložena je optimalizacija u pogledu utvrđivanja obveze izrade provedbenih prostornih planova, na način da se utvrđuju samo prema zakonskoj obvezi. Tako je tim Izmjenama i dopunama ukinuta obveza izrade UPU-a Dugog Sela koji je obuhvaćao neizgrađene, ali i već izgrađene dijelove naselja. Također, ukinuta je i obveza izrade UPU-a „Zapadni ulaz u Grad“ zbog odustajanja od realizacije, te UPU-a „Kozinska“ zbog realizirane izgradnje.

4�2�2�4� Izrada urbanističkih planova uređenja utvrđenih PPUG-om Postupak izrade i donošenja urbanističkih planova uređenja čija je obveza utvrđena važećim prostornim planom uređenja pokrenut će se sukladno opravdanim zahtjevima korisnika prostora, a u skladu s ciljevima prostornog razvoja Grada Dugo Selo.

4.3. PREPORUKA MJERA I AKTIVNOSTI ZA UNAPRJEĐENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU

Grad Dugo Selo ostvario je kontinuirani rast u proteklom razdoblju. Jedan od glavnih čimbenika koji su generirali takav rast je utjecaj blizine i dobra prometna povezanost s Gradom Zagrebom. Razvoj prometne infrastrukture: veza na čvorište Rugvica na autocesti A3 (sada dio zaobilaznice Grada Zagreba) i unaprjeđenje prigradske željeznice učinilo je Grad Dugo Selo još bližim metropoli, te još privlačnijim za naseljavanje. U budućem razdoblju može se i dalje očekivati rast broja stanovnika kroz doseljavanje, ali i kroz prirodni prirast, obzirom na visok natalitet na području Grada.

Prostorno, Grad je izgrađenim i neizgrađenim građevinskim područjem zauzeo približno 30% svog područja što je daleko iznad županijskog prosjeka. Navedeno ukazuje na ograničene prostorne resurse te promjenu strukture iz prigradskog naselja i pridruženih sela u gradsko naselje, dok okolna sela sve više gube poljoprivredni karakter. Zbog intenzivnog naseljavanja i gradnje u proteklom razdoblju izgrađena i neizgrađena područja unutar građevinskog područja živo su isprepletena što je za posljedicu imalo nemogućnost da izgradnja komunalne infrastrukture prati rast Grada. Dok stambena naselja rastu, središnji

104





97

dijelovi grada nisu se urbano definirali te Grad Dugo Selo, izgubivši karakter prigradskog naselja, nije izgradio svoj gradski karakter.

Razvivši se uz glavne prometne putove Grad nije artikulirao svoje središte. Društvena suprastruktura razvija se povećanjem broja stanovnika, ali se ne gradi adekvatna prateća infrastruktura. Razvoj poduzetničkih zona nije pratio izgradnju u stambenom sektoru te većina stanovništva ostvaruje prihod ili iz uslužnih djelatnosti ili radi u Gradu Zagrebu što stvara dodatno opterećenje za prometnu infrastrukturu. Kao prostor izrazitih prostornih konflikata ističe se dio naselja na području UPU Martin Breg gdje se bivše vikendaško naselje transformira u stambeno naselje opterećeno malim parcelama, instalacijom i pogonima za eksploataciju nafte i zemnog plina te neadekvatnom prometnom i komunalnom infrastrukturom.

Prirodna i kulturna baština Grada stalno je ugrožena širenjem građevinskih područja, nelegalnom gradnjom, te nedovoljnim ulaganjem u održavanje postojećih objekata.

Zadaća je sustava prostornog uređenja da na temelju postojećeg stanja, realne ocjene pritisaka za budući razvoj i ocjene financijske moći javnog sektora osigurati kroz sustav prostornih planova održivi razvoj Grada. Uspješnost prostornog uređenja u budućem će se razdoblju moći ocijeniti kroz činjenicu hoće li se bez ograničavanja rasta grada uspjeti podići kvaliteta opremljenosti gradskih područja komunalnom infrastrukturom, te hoće li se središnji dijelovi naselja dovršiti i restrukturirati u prepoznatljivu gradsku sredinu. U vlasničkoj strukturi na svom području Grad Dugo Selo ne posjeduje osnovu koja bi mu osigurala razvoj bez značajnih ulaganja u otkup zemljišta potrebnog za realizaciju navedenih zadaća, a tek tada će se moći osigurati uvjeti za privlačenje sredstva domaćih i EU fondova te sredstava kroz javno-privatno partnerstvo.

Sustav prostornog uređenja, u trenutku izrade ovog Izvješća, određen je prvenstveno Zakonom o prostornom uređenju, a zatim nizom drugih zakona i podzakonskih propisa koji reguliraju područja pojedinih djelatnosti (npr. komunalne djelatnosti, djelatnosti iz područja infrastrukture, zaštite prirodne i kulturne baštine, zaštite okoliša, lokalne samouprave i dr.).

U cilju unaprjeđenja sustava prostornog uređenja kakav je propisan Zakonom prvenstveno će se nastaviti s izradom i donošenjem prostornih planova čija je izrada određena Prostornim planom uređenja Grada odnosno njegovim izmjenama i dopunama, a u skladu s navedenim aktivnostima u prethodnom poglavlju.

Dokumentom Strategija razvoja Grada Dugog Sela za razdoblje od 2014. do 2020. godine temeljem analiza razvojnih trendova i koncepta planiranog razvoja određena je vizija razvoja Grada Dugog Sela u navedenom razdoblju. Temeljem navedenog, smjernice razvoja Grada primjenjuju se i na ovo Izvješće obzirom da su određeni isti ciljevi – visoka kvaliteta života građana s visokom stopom zaposlenosti, razvijenom društvenom infrastrukturom i socijalnim uslugama, te ravnomjernim razvojem naselja uz očuvan okoliš, te prirodnu i kulturnu baštinu i tradiciju.

Zadani su strateški ciljevi:

- Podizanje razine kvalitete života; - Razvoj poduzetništva i očuvanje obrtničke tradicije; - Zaštita i očuvanje prirodnih resursa.

105





98

Strateški cilj br. 1: Podizanje razine kvalitete života

Prioriteti Mjere razvoja Projekti

1.1. Razvijena komunalna i prometna infrastruktura

1.1.1. Povećanje i poboljšanje sustava odvodnje i kanalizacije

1.1.2. Uređenje funkcionalnosti lokalnog prometa

1.1.3. Uređenje prometne infrastrukture 1.1.4. Uređenje vodovodne infrastrukture 1.1.5. Uređenje kanalizacijske

infrastrukture 1.1.6. Uređenje funkcionalnosti lokalnog

prometa 1.1.7. Uređenje infrastrukture javne

rasvjete

Izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže; uređenje centra Dugog Sela – izgradnja trgova s postojećom prometnom infrastrukturom; izgradnja obilaznice kroz poduzetničku zonu; izgradnja obilaznice kroz Dugo Selo; uređenje sustava vodoopskrbe s nadzorom i precrpnim stanicama; odvodnja oborinskih voda; uvođenje sustava naplate parkiranja i uređenje parkirališnih prostora; modernizacija javne rasvjete; razvoj sigurnosne prometne infrastrukture; gradnja željezničke stanice u Kopčevcu.

1.2. Očuvanje kulturne baštine

1.2.1. Stvaranje preduvjeta za rekonstrukciju postojećih objekata (nekadašnjeg Doma zdravlja u multifunkcionalni prostor)

1.2.2. Stvaranje uvjeta za otvaranje prostora za civilnu namjenu

Rekonstrukcija nekadašnjeg Doma zdravlja u multifunkcionalni prostor;; izgradnja i opremanje prostora za djelovanje vatrogasnih postrojbi Grada Dugog Sela; uređenje etno zbirke.

1.3. Razvoj društvene infrastrukture

1.3.1. Stvaranje preduvjeta za otvaranje prostora za civilnu namjenu – rekonstrukcija postojećih objekata

1.3.2. Povećanje kapaciteta obrazovnih ustanova

1.3.3. Izgradnja i uređenje malih sportskih objekata i dječjih igrališta

1.3.4. Stvaranje preduvjeta za podizanje kvalitete obrazovanja

Rekonstrukcija doma HV-a u dugom selu u civilnu multifunkcionalnu namjenu; izgradnja zamjenske zgrade za zgradu Pučkog otvorenog Učilišta; nadogradnja srednje škole – opremanje praktikuma; rekonstrukcija i opremanje dječjeg vrtića; izgradnja i uređenje prostora za sportske udruge; dječja igrališta na području grada dugog sela; izgradnja osnovne škole sa sportskom dvoranom; izgradnja i opremanje centra za djecu sa Aspengerovim sindromom; izgradnja i opremanje Centra animacije; rekonstrukcija vojarne u dugom selu u civilnu multifunkcionalnu namjenu; centar za druženje djece i osoba sa posebnim potrebama.

Tablica br. 45: Strateški cilj br. 1: Podizanje razine kvalitete života Izvor podataka: Strategija razvoja Grada Dugog Sela za razdoblje od 2014. do 2020. godine

Strateški cilj br. 2: Razvoj poduzetništva i očuvanje obrtničke tradicije


1.4. Razvoj gospodarskih zona

1.4.1. Razvoj poduzetničke infrastrukture

Izgradnja kargo centra u poduzetničkoj zoni; izgradnja komunalne i prometne infrastrukture u poduzetničkim zonama.

106





99

1.5. Razvoja kulturnog, ruralnog, tradicionalnog turizma

1.5.1. Uređenje infrastrukture u svrhu razvoja turizma

Izgradnja šetnice uz Domobransku ulicu; uređenje zelene šetnice; uređenje zelenih površina i parkova.

1.6. Konkurentno obrtništvo Tablica br. 46: Strateški cilj br. 2: Razvoj poduzetništva i očuvanje obrtničke tradicije Izvor podataka: Strategija razvoja Grada Dugog Sela za razdoblje od 2014. do 2020. godine

Strateški cilj br. 3: Zaštita i očuvanje prirodnih resursa


1.7. Zaštita prirodnih resursa

1.7.1. Razvoj odgovarajuće infrastrukture za gospodarenje otpadom i smanjenje rizika od otpada

1.7.2. Razvoj odgovarajuće infrastrukture i javnih usluga u području gospodarenja otpadom i smanjivanje količine odloženog biorazgradivog otpada

1.7.3. Razvoj odgovarajuće infrastrukture i javnih usluga u području gospodarenja otpadom i smanjivanje količine odloženog komunalnog otpada

Sanacija odlagališta „Andrilovec“ - otvaranje novih radnih jama te sanacija i zatvaranje trenutno otvorenih radnih jama; uspostava sustava razdvojenog sakupljanja biorazgradivog komunalnog otpada na mjestu nastanka primjenom metode „od vrata do vrata; uspostavljanje sustava odvojenog sakupljanja otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti

1.8. Zaštita biljnog i životinjskog svijeta

Tablica br. 47: Strateški cilj br. 3: Zaštita i očuvanje prirodnih resursa Izvor podataka: Strategija razvoja Grada Dugog Sela za razdoblje od 2014. do 2020. godine

Osim navedenih strateških ciljeva, prioriteti i aktivnosti vezane uz razvoj Grada Dugog Sela su:

- Razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva kao temeljni preduvjet povećanja kvalitete života stanovnika i sprječavanja iseljavanja, posebice mladih - razvoj poduzetničkih inkubatora i poticaj zapošljavanja mladih visokoobrazovanih stanovnika;

- Razvoj socijalnog i društvenog poduzetništva kroz potpore, promicanje inicijativa i partnerstva, potpore razvoju projekata udruga, stavljanje u funkciju nekorištenih javnih prostora i resursa (poslovni prostori, građevinska i poljoprivredna zemljišta), omogućavanje doškolovanja i cjeloživotnog obrazovanja u poduzetništvu;

- Podizanja razine lokalne konkurentnosti, privlačenje ulagača i poticanje ulaganja u industrijski razvoj: sustavan razvoj gospodarskih zona i izgradnja poduzetničke infrastrukture;

- Razvoj turističkog identiteta Grada: razvoj specifične turističke ponude i infrastrukture, kreiranje prepoznatljivih turističkih proizvoda i usluga temeljenih na kulturnoj baštini Grada, očuvanje tradicionalnih obilježja i uređenje seoskih naselja;

107





100

- Izgradnja, obnova i održavanje domova za starije i nemoćne, društvene infrastrukture prilagođene djeci;

- Obnova i održivo korištenje objekata kulturno povijesne baštine; - Revizija konzervatorske posebne stručne podloge – evidencija pokretnih i nepokretnih

zaštićenih kulturnih dobara, preventivno zaštićenih dobara i analiza i valorizacija njihovog stanja, prijedlog za očuvanje i obnovu, a za evidentirana kulturna dobra ocijeniti vrijednost i zatečeno stanje te očuvati samo pojedinačne objekte koji se ocijene vrijednim i ona područja koja su uspjela očuvati tradicijsku homogenost, prostornim planom propisati mjere zaštite, a za posebno vrijedne objekte dati prijedlog za upis u registar kulturnih dobara;

- Razvoj sporta i rekreacije, te sportske i rekreacijske infrastrukture; - Unaprjeđenje kvalitete stanovanje i sigurnosti stanovništva predviđanjem budućih potreba

stambene izgradnje, stvaranje preduvjeta za stambenu izgradnju; - Učinkovito upravljanje gradskim prostorima i gradskom imovinom; - Razvoj prometne infrastrukture – potrebno je redovno ulaganje u redovno i izvanredno

održavanje prometnica i drugih javnih površina (parkirališta) te analizirati prometne datosti te predložiti poboljšanje prometne infrastrukture prvenstveno kroz rasterećenje središta, rješavanje prometa u mirovanju i rješavanju pitanja integralnog prometnog rješenja vezanog na povezanost željeznicom na Grad Zagreb;

- Unaprjeđenje sustava zaštite okoliša i poboljšanje kvalitete okoliša izgradnjom cjelovitog sustava gospodarenja otpadom – unaprijediti sustav odvojenog prikupljanja otpada „od vrata do vrata“ za sve korisnike javne usluge na cijelom području Grada nabavom dodatne komunalne opreme i komunalnih vozila, uredbama organizirati odvojeno prikupljanje otpada na području Grada prema odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom, sanirati odlagalište komunalnog otpada, izgraditi reciklažno dvorište za građevinski otpad, izgraditi kompostanu (u suradnji sa susjednom JLS), provoditi edukativne aktivnosti o kompostiranju i sprječavanju nastanka otpada od hrane, motivirati stanovnike na izdvajanje biootpada, omogućiti odvojeno odlaganje biootpada, sprječavanje i sanacija divljih odlagališta otpada;

- Mjerama poticati korištenje obnovljivih izvora energije, promoviranje ''čišćeg'' prometa i korištenje alternativnih pogonskih goriva osiguravanjem potrebne infrastrukture (punionice za električna vozila i sl.);

- Održivo gospodarenje energijom i povećanje udjela obnovljivih izvora – povećanje energetske učinkovitosti u javnim, poslovnim, industrijskim i stambenim objektima (sufinanciranje energetske obnove fasada), prometu i javnoj rasvjeti;

- U cilju unaprjeđenja održivog razvoja područja Grada, sustavno provoditi mjere zaštite okoliša, prirodne i kulturne baštine.

108



V. Izvori podataka


101

V. IZVORI PODATAKA Za potrebe izrade ovog Izvješća korišteni su podaci tijela i pravnih osoba, dokumenti i propisi. Dio podataka koje je stručni suradnik u izradi Nacrta ovog Izvješća, Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije, zaprimio za potrebe izrade Izvješća o stanju u prostoru Zagrebačke županije, korišteno je i za potrebe izrade ovog Izvješća, obzirom da se isti djelomično odnose i na područje Grada Dugog Sela. Stoga su u nastavku zasebno navedena tijela i pravne osobe koja su dostavila podatke u postupku izrade ovog Izvješća i ona koja su dostavila podatke u postupku izrade Izvješća o stanju u prostoru Zagrebačke županije. U svrhu izrade ovog Izvješća, Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, stambeno i komunalno gospodarstvo Grada Dugog Sela dostavilo je podatke zaprimljene od 14 adresa tijela i pravnih osoba. U nastavku je popis korištenih dokumenata prema značaju (državnom, regionalnom/područnom i lokalnom), te na kraju popis korištenih propisa.

Popis javnopravnih tijela i pravnih osoba koja su dostavila podatke u svrhu izrade ovog Izvješća: MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA, Uprava za inspekcijske poslove, Sektor središta građevinske inspekcije, klasa 362-02/18-12/389, urbroj 531-07-2-1-2-18-2

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE, klasa 612-07/18-70/65, urbroj 517-05-2-3-19-4

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA, Policijska uprava Zagrebačka, Sektor upravnih i inspekcijskih poslova, Inspektorat unutarnjih poslova; 511-19-25/1-13364/1-2018

MINISTARSTVO OBRANE, Uprava za materijalne resurse, Sektor za vojnu infrastrukturu, Služba za vojno graditeljstvo i energetsku učinkovitost; klasa 350-01/18-01/7, urbroj 512M3-020201-18-4

MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE; klasa 350-05/18-01/1, urbroj 538-06-1-1/218-18-97

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE; klasa 350-02/18-01/746, urbroj 525-11/1066-18-2

HRVATSKA AGENCIJA ZA OKOLIŠ I PRIRODU, klasa 612-07/18-29/32, urbroj 427-07-9-18-2

HŽ INFRASTRUKTURA; 11638/18; 1.3.1. SB

HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za gornju Savu; klasa 351-03/18-01/0000574, urbroj 374-25-1-18-3

VODOOPSKRBA I ODVODNJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE d.o.o.; 238/164-18-1930, 440-MF

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb; klasa 350-01/18-01/67, urbroj 238/1-13-01/4-18-02

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE; klasa 350-01/18-01/29, urbroj 238/1-126-18-2

HEP-ODS d.o.o. Elektra Zagreb; 4/01-1.1-5133018-8894-24337/18 VŠ

INA – industrija nafte d.d., Istraživanje i proizvodnja nafte i plina, Razrada polja; Re: 50308575/22-11-18/4267-521/BK

Popis korištenih dokumenata državnog značaja:

STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA RH DO 2020. (Hrvatski Sabor, 17. srpnja 2017.)

STRATEGIJA PROSTORNOG RAZVOJA RH (NN 106/17)

DRŽAVNI PLAN PROSTORNOG RAZVOJA (NN 39/18)

POPIS STANOVNIŠTVA, KUĆANSTAVA I STANOVA U RH 2011. godine (Državni zavod za statistiku)

POPIS STANOVNIŠTVA, KUĆANSTAVA I STANOVA U RH 2001. godine (Državni zavod za statistiku)

STATISTIČKA IZVJEŠĆA br. 1441/2011. (Državni zavod za statistiku.)

109



V. Izvori podataka


102

PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA RH ZA 2017. GODINU, BROJ 7.1.1. (Državni zavod za statistiku, srpanj 2017.)

STRUČNA PODLOGA ZA IZRADU NOVOG PROSTORNOG PLANA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE IZ PODRUČJA DEMOGRAFIJE (2015. godina, autorica: dr.sc. Nada Rajić)

CORINE LAND COVER HRVATSKA (CLC 2012 Hrvatska) (Agencija za zaštitu okoliša)

DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA, stanje 2013. godine

ZAKON O REGIONALNOM RAZVOJU RH (NN 147/14, 123/17 I 118/18)

OCJENJIVANJE I RAZVRSTAVANJE JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE PREMA RAZVIJENOSTI (STANJE 27.12.2013.) (Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, 2017.)

GODIŠNJAK HRVATSKOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE 2014.-2017.

GRADOVI U STATISTICI (Državni zavod za statistiku, ožujak 2017. godine)

REGISTAR POSLOVNIH SUBJEKATA (Hrvatska gospodarska komora)

PODACI O ŠUMAMA (Hrvatske šume, 2017. godina)

SREDIŠNJA LOVNA EVIDENCIJA (Ministarstvo poljoprivrede, www.mps.hr; Hrvatske šume, 2017.)

INFORMACIJSKI SUSTAV SREDIŠNJE LOVNE EVIDENCIJE 2017. Ministarstvo poljoprivrede

ODLUKA O RAZVRSTAVANJU JAVNIH CESTA (NN, broj 66/13)

ODLUKA O RAZVRSTAVANJU ŽELJEZNIČKIH PRUGA (NN 81/06 i 13/07)

NACIONALNI PROGRAM ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE ZA RAZDOBLJE 2008. DO 2012. GODINE (NN 31/08)

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA (IGH, 2009. godina)

STRATEGIJA RAZVOJA ŠIROKOPOJASNOG PRISTUPA U RH (Vlada RH, listopad 2011.)

STRATEGIJA RAZVOJA ŠIROKOPOJASNOG PRISTUPA U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2016. DO 2020. GODINE (NN 68/16)

HRVATSKA REGULATORNA AGENCIJA ZA MREŽNE DJELATNOSTI (HAKOM)

UREDBA O IZMJENAMA UREDBE O MJERILIMA RAZVOJA ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE INFRASTRUKTURE I DRUGE POVEZANE OPREME (NN 131/12, 92/15)

UREDBA O PROGLAŠENJU EKOLOŠKE MREŽE (NN 109/07)

STRATEGIJA PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE (Sabor RH 27. lipnja 1997., Izmjene i dopune Strategije NN, 76/13),

Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99, 84/13.)

Zakon o potvrđivanju Europske konvencije o krajobrazima (NN 12/02, 11/04)

European Landscape Convention (CETS No.: 176)

Krajobrazna studije Zagrebačke županije (Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije)

REGISTAR KULTURNIH DOBARA RH (Ministarstvo kulture, https://www.min-kulture.hr)

PLAN UPRAVLJANJA VODNIM PODRUČJIMA 2016. - 2021. (Hrvatske vode, 2016.)

Popis korištenih dokumenata županijskog značaja:

INFORMACIJSKI SUSTAV PROSTORNOG UREĐENJA (ISPU) ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

PROSTORNI PLAN ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (Glasnik Zagrebačke županije, br. 3/02, 8/05, 8/07, 4/10, 10/11 i 14/12-pročišćeni tekst)

IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

110



V. Izvori podataka


103

(Glasnik Zagrebačke županije, br. 22/13)

ODLUKE O USTANOVLJAVANJU ZAJEDNIČKIH LOVIŠTA (Glasnik Zagrebačke županije, br. 20/10)

POPIS JAVNIH CESTA NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije)

PROJEKT INVENTARIZACIJE PODRUČJA EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (Hrvatski geološki institut, ožujak 2009.)

REGIONALNI VODOOPSKRBNI SUSTAV ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, STUDIJA IZVODLJIVOSTI, listopad 2017. godine

ODVODNJA I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA NASELJA OPĆINE RUGVICA I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA S PODRUČJA GRADA DUGOG SELA (Hidroprojekt-Consult, 2005. g.)

ODLUKA O POPISU VODA I. REDA (NN 79/10)

PRAVILNIK O SADRŽAJU, MJERILIMA KARTOGRAFSKIH PRIKAZA, OBVEZNIM PROSTORNIM POKAZATELJIMA I STANDARDU ELABORATA PROSTORNIH PLANOVA (NN 106/98, 39/04, 45/04, 163/04 i 9/11)

Popis korištenih dokumenata gradskog značaja:

IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU I PROGRAM MJERA ZA UNAPRJEĐENJE STANJA U PROSTORU (Službeni glasnik Općine Dugo Selo, br. 8/95, 9/95 I 14/96)

IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU I PROGRAM MJERA ZA UNAPRJEĐENJE STANJA U PROSTORU GRADA DUGOG SELA (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 5/99 i 4/00)

IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU GRADA DUGOG SELA I PROGRAM MJERA ZA UNAPRJEĐENJE STANJA U PROSTORU GRADA DUGOG SELA (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 8/02 i 11/02)

IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU GRADA DUGOG SELA ZA DVOGODIŠNJE RAZDOBLJE I PROGRAM MJERA ZA UNAPRJEĐENJE STANJA U PROSTORU GRADA DUGOG SELA 2005.-2008. (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 1/05 i 7/07)

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA DUGOG SELA (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 6/04, 13/06,

14/06, 8/10, 8/12, 8/13, 1/14, 2/15, 4/15 – pročišćeni tekst)

ODLUKU O OSNIVANJU PODUZETNIČKE ZONE „PUHOVO – ČRNOVČAK“ (Službeni glasnik grada Dugog Sela, br. 5/07, lipanj 2007. godine)

ODLUKA O OSNIVANJU PODUZETNIČKE ZONE ČRNOVČAK I PODUZETNIČKE ZONE PUHOVEC (Službeni glasnik grada Dugog Sela, br. 6/14, 7/16, 4/17, 5/17 i 3/18)

ODLUKA O NERAZVRSTANIM CESTAMA NA PODRUČJU GRADA DUGOG SELA („Službeni glasnik Grada Dugo Selo“, broj 6/12)

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA MARTIN BREG (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 3/03, 7/11)

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA – ZONA GOSPODARSKIH DJEČATNOSTI KOPČEVEC SJEVER (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 7/11)

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA DUBRAVA (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 5/12)

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA LEPROVICA (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 4/16)

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA OŠ DUGO SELO - ZORIĆEVA (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 2/13)

DETALJNI PLAN UREĐENJA MARTIN BREG (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 14/06)

DETALJNI PLAN UREĐENJA CENTAR II (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 11/02, 12/02, 2/07, 10/10)

DETALJNI PLAN UREĐENJA ZONE CENTAR NASELJA DUGO SELO (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 2/96, 3/99, 7/99, 3/00, 7/01, 5/04, 4/07, 1/11, 7/13, 3/16)

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA DUGOG SELA ZA RAZDOBLJE DO 2019. GODINE (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, br. 2/13)

ODLUKA O ODVODNJI OTPADNIH VODA ZA GRAD DUGO SELO I OPĆINU RUGVICA („Glasnik Zagrebačke županije, broj 14/2007)

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA DUGOG SELA ZA RAZDOBLJE OD 2017. DO 2022. GODINE (ANT d.o.o., siječanj 2018.)

111



V. Izvori podataka


104

REGISTAR ONEČIŠĆAVANJA OKOLIŠA – SAKUPLJANJE KOMUNALNOG OTPADA (Agencija za zaštitu okoliša, roo.azo.hr)

IZMJENE I DOPUNE KONZERVATORSKE PODLOGE ZA PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA DUGOG SELA, srpanj 2013. godine.

Popis dodatno korištenih propisa:

ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU (Narodne novine, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19)

ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA (Narodne novine, br. 80/13, 78/15, 12/18, 118/18)

ZAKON O ZAŠTITI PRIRODE (Narodne novine, br. 80/13, 15/18, 14/19)

ZAKON O ODRŽIVOM GOSPODARENJU OTPADOM (NN 94/13, 73/17 i 14/19)

STRATEGIJA I AKCIJSKI PLAN ZAŠTITE PRIRODE RH OD 2017. – 2025. GODINE (NN 72/17)

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM RH ZA RAZDOBLJE OD 2017. DO 2022. GODINE (NN 3/17)

ZAKON O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU (NN 68/18, 110/18)

ZAKON O GROBLJIMA (Narodne novine, br. 19/98 i 50/12)

ZAKON O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17, 90/18)

ZAKON O ZAŠTITI ZRAKA (Narodne novine, br. 130/11, 47/14,61/17 i 118/18)

ZAKONU O ZAŠTITI OD BUKE (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18)

UREDBA O ODREĐIVANJU ZAHVATA U PROSTORU I GRAĐEVINA ZA KOJE MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA IZDAJE LOKACIJSKU I/ILI GRAĐEVINSKU DOZVOLU (Narodne novine, br. 116/07 i 56/11)

PRAVILNIK O SADRŽAJU I OBVEZNIM PROSTORNIM POKAZATELJIMA IZVJEŠĆA O STANJU U PROSTORU (Narodne novine, br. 48/14, 19/15)


V. Izvori podataka


104

REGISTAR ONEČIŠĆAVANJA OKOLIŠA – SAKUPLJANJE KOMUNALNOG OTPADA (Agencija za zaštitu okoliša, roo.azo.hr)

IZMJENE I DOPUNE KONZERVATORSKE PODLOGE ZA PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA DUGOG SELA, srpanj 2013. godine.

Popis dodatno korištenih propisa:

ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU (Narodne novine, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19)

ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA (Narodne novine, br. 80/13, 78/15, 12/18, 118/18)

ZAKON O ZAŠTITI PRIRODE (Narodne novine, br. 80/13, 15/18, 14/19)

ZAKON O ODRŽIVOM GOSPODARENJU OTPADOM (NN 94/13, 73/17 i 14/19)

STRATEGIJA I AKCIJSKI PLAN ZAŠTITE PRIRODE RH OD 2017. – 2025. GODINE (NN 72/17)

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM RH ZA RAZDOBLJE OD 2017. DO 2022. GODINE (NN 3/17)

ZAKON O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU (NN 68/18, 110/18)

ZAKON O GROBLJIMA (Narodne novine, br. 19/98 i 50/12)

ZAKON O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17, 90/18)

ZAKON O ZAŠTITI ZRAKA (Narodne novine, br. 130/11, 47/14,61/17 i 118/18)

ZAKONU O ZAŠTITI OD BUKE (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18)

UREDBA O ODREĐIVANJU ZAHVATA U PROSTORU I GRAĐEVINA ZA KOJE MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA IZDAJE LOKACIJSKU I/ILI GRAĐEVINSKU DOZVOLU (Narodne novine, br. 116/07 i 56/11)

PRAVILNIK O SADRŽAJU I OBVEZNIM PROSTORNIM POKAZATELJIMA IZVJEŠĆA O STANJU U PROSTORU (Narodne novine, br. 48/14, 19/15)

I� 5� Na temelju članka 20. stavka 2. Zakona o savjeti-ma mladih (‘’Narodne novine’’, broj 41/14) i članka

44. stavka 1. točke 2. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 1/13, 1/18, 2/18 i 5/18 – pro-čišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Dugog Sela, na 20. redovnoj sjednici, održanoj dana 19. rujna 2019. godine, donosi

Z A K LJ U Č A Ko odobravanju Programa rada Savjeta mladih

Grada Dugog Sela za 2020. godinu

1� Odobrava se Program rada Savjeta mladih Grada Dugog Sela za 2020. godinu.

2� Ovaj Zaključak objavit će se u Službenom glasniku Grada Dugog Sela.


I� 6� Na temelju članka 14. stavka 1. Zakona o ublaža-vanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda

(“Narodne novine”, broj 16/19) i članka 44. stavka 1. točke 11. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 1/13, 1/18, 2/18 i 5/18 - pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Dugog Sela, na 20. redovnoj sjednici, održanoj 19. rujna 2019. godine, donijelo je

O D L U K U o imenovanju Gradskog Povjerenstva za procje-

nu šteta od prirodnih nepogoda Grada Dugog Sela

Članak 1.U Gradsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih

nepogoda Grada Dugog Sela (u daljnjem tekstu: Gradsko povjerenstvo) imenuju se:

1. Ivo Kesedžić, za predsjednika2. Darko Debeljak, za člana3. Dražen Buljić, za člana4. Kristijan Karas, za člana5. Tomislav Šarić, za člana.

112


Članak 2.Članovi Gradskog povjerenstva imenuju se na razdoblje od

4 (četiri) godine.

Članak 3.Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Zaključak o

izboru predsjednika i članova Povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 4/17 i 1/19).

Članak 4.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će

se u Službenom glasniku Grada Dugog Sela.


I� 7� Na temelju članka 44. stavka 1. točke 9. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog

Sela, broj 1/13., 1/18., 2/18. i 5/18. - pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Dugog Sela, na 20. redovnoj sjednici, održanoj 19. rujna 2019. godine, donijelo je

ZAKLJUČAKo razrješenju i izboru člana Odbora za izbor i

imenovanja Gradskog vijeća Grada Dugog Sela

1� Ivana Perković razrješuje se dužnosti članice Odbora za izbor i imenovanja Gradskog vijeća Grada Dugog Sela.

2� Pave Vukelić bira se za člana Odbora za izbor i imenova-

nja Gradskog vijeća Grada Dugog Sela.



I. 8. G r a d s k o v i j e ć eKLASA: 021-05/19-01/52 URBROJ: 238/07-03-04/01-19-3 Dugo Selo, 19. rujna 2019.

Na temelju članka 44. stavka 1. točke 9. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 1/13., 1/18., 2/18. i 5/18. - pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Dugog Sela, na 20. redovnoj sjednici, održanoj 19. rujna 2019. godine, donijelo je

ZAKLJUČAK 1� Gradsko vijeće Grada Dugog Sela protivi se bilo kakvoj

odluci za dovoz smeća iz bilo koje jedinice lokalne samoupra-ve na odlagalište komunalnog otpada Andrilovec.


Predsjednik Gradskog vijeća Darjan Budimir, mag. iur., v.r.

II� 1� Na temelju članka 64. stavka 3. točke 7. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog

Sela, broj 1/13, 1/18, 2/18 i 5/18 – pročišćeni tekst), gradona-čelnik Grada Dugog Sela, dana 28. lipnja 2019. godine, dono-si

Z A K L J U Č A Ko sklapanju Ugovora o djelu

1� Grad Dugo Selo i Tamara Antolković sklopit će Ugovor o djelu kojim će se utvrditi međusobna prava i obveze u svezi obavljanja administrativnih poslova ustroja i izrade, odnosno unosa podataka u Registar nekretnina Grada Dugog Sela.

2� Vrijednost ugovorenog posla iz prethodne točke određuje se u iznosu od 4.000,00 (slovima: četiritisuće) kuna neto.

3� Sredstva iz točke 2. ovog Zaključka uplatit će se Tamari Antolković na žiro račun otvoren kod Zagrebačke banke d.d.

Zagreb.

4� Za provedbu ovog Zaključka zadužuju se Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, komunalno i stambeno gospodarstvo i Upravni odjel za gospodarstvo i financije.

KLASA: 112-04/19-01/10 GradonačelnikURBROJ: 238/07-01-04/01-19-2 Grada Dugog SelaDugo Selo, 28. lipnja 2019. god. Nenad Panian, dr.med dent., v.r

113


II� 2� Na temelju članka 48. stavka 1. točke 5. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

(‘’Narodne novine’’, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumače-nje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst, 137/15 - ispravak i 123/17), članka 39. i članka 46. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (‘’Narodne novine’’, broj 74/14 i 69/17) i članka 64. stavka 3. točke 4. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 1/13, 1/18, 2/18 i 5/18 – pročišćeni tekst), gradonačelnik Grada Dugog Sela, dana 16. srpnja 2019. godine, donosi

Z A K L J U Č A Ko sklapanju nagodbe

1� Grad Dugo Selo i Ivan Plašić iz Dugog Sela će, radi uređenja centra Grada odnosno prostora između stambeno poslovnih zgrada u Kolodvorskoj ulici 3 i Kolodvorskoj ulici 1, sklopiti nagodbu kojom će svoje međusobne odnose riješiti na način da:

a) Ivan Plašić daje u vlasništvo Gradu Dugom Selu garažno mjesto, odnosno svoj suvlasnički dio nekretnine koja se nalazi u zgradi-garaži s ukupno osam garažnih mjesta, izgrađenoj na k.č. broj 942, ‘’zgrada u mjestu’’, površi-ne 145 m2 upisana u zk. ul. broj 27, k.o. Dugo Selo II (308048),

b) Grad Dugo Selo na ime naknade za predmetno garažno mjesto, odnosno suvlasnički dio navedene nekretnine, daje u vlasništvo Ivanu Plašiću nekretninu upisanu u zk. ul. broj 1887, k.o. Dugo Selo II (308048), etažno vlasniš-tvo s neodređenim omjerima i to: 243. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom (ETAŽNO VLASNIŠTVO E-243) k.č.br.: 950, ‘’stambeno-poslovne zgrade br. 1, 2, 3, 7, dvorište i oranica, Ulica biskupa Augustina Kažotića’’, površine 6059 m2, povezano s vlasništvom posebnog dijela-garažno mjesto GM 10 u suterenu površine 13,10 m2, Kolodvorska 7.

2. Grad Dugo Selo će isplatiti Ivanu Plašiću jednokratnu

novčanu naknadu u iznosu od 4.300,00 kn na ime razlike u vrijednosti predmetnih nekretnina i potrebnih troškova za dodatno uređenje garažnog mjesta iz točke 1. podtočke a) ovog Zaključka.

3� Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u Službenom glasniku Grada Dugog Sela.

KLASA: 940-01/19-05/48 GradonačelnikURBROJ: 238/07-01-04/01-02-19-3 Grada Dugog SelaDugo Selo, 16. srpnja 2019. god. Nenad Panian, dr. med. dent., v.r.


(‘’Narodne novine’’, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumače-nje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst, 137/15 - ispravak i 123/17), članka 39. i članka 46. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (‘’Narodne novine’’, broj 74/14 i 69/17) i članka 64. stavka 3. točke 4. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 1/13, 1/18, 2/18 i 5/18 – pročišćeni tekst), gradonačelnik Grada Dugog Sela, dana 17. srpnja 2019. godi-ne, donosi


1� Grad Dugo Selo i Veronika Đivan iz Dugog Sela će, radi uređenja centra Grada odnosno prostora između stambeno poslovnih zgrada u Kolodvorskoj ulici 3 i Kolodvorskoj ulici 1, sklopiti nagodbu kojom će svoje međusobne odnose riješiti na način da:

a) Veronika Đivan daje u vlasništvo Gradu Dugom Selu garažno mjesto, odnosno svoj suvlasnički dio nekretnine koja se nalazi u zgradi-garaži s ukupno osam garažnih mjesta, izgrađenoj na k.č. broj 942, ‘’zgrada u mjestu’’, površine 145 m2 upisana u zk. ul. broj 27, k.o. Dugo Selo II (308048),

b) Grad Dugo Selo na ime naknade za predmetno garažno mjesto, odnosno suvlasnički dio navedene nekretnine, daje u vlasništvo Veroniki Đivan nekretninu upisanu u zk. ul. broj 1887, k.o. Dugo Selo II (308048), etažno vla-sništvo s neodređenim omjerima i to: 54. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom (ETAŽNO VLASNIŠTVO E-54) k.č.br.: 950, ‘’stambeno-poslovne zgrade br. 1, 2, 3, 7, dvorište i oranica, Ulica biskupa Augustina Kažotića’’, površine 6059 m2, povezano s vlasništvom posebnog dijela-garažno mjesto GM 11 u suterenu površine 12,40 m2, B. A. Kažotića 2.

2. Grad Dugo Selo će isplatiti Veroniki Đivan jednokratnu




114





1� Grad Dugo Selo i Šimun Manola iz Zagreba će, radi uređenja centra Grada odnosno prostora između stambeno poslovnih zgrada u Kolodvorskoj ulici 3 i Kolodvorskoj ulici 1, sklopiti nagodbu kojom će svoje međusobne odnose riješiti na način da:

a) Šimun Manola daje u vlasništvo Gradu Dugom Selu garažno mjesto, odnosno svoj suvlasnički dio nekretnine koja se nalazi u zgradi-garaži s ukupno osam garažnih mjesta, izgrađenoj na k.č. broj 942, ‘’zgrada u mjestu’’, površine 145 m2 upisana u zk. ul. broj 27, k.o. Dugo Selo II (308048),

b) Grad Dugo Selo na ime naknade za predmetno garažno mjesto, odnosno suvlasnički dio navedene nekretnine, daje u vlasništvo Šimunu Manoli nekretninu upisanu u zk. ul. broj 1887, k.o. Dugo Selo II (308048), etažno vlasništvo s neo-dređenim omjerima i to: 48. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom (ETAŽNO VLASNIŠTVO E-48) k.č.br.: 950, ‘’stam-beno-poslovne zgrade br. 1, 2, 3, 7, dvorište i oranica, Ulica biskupa Augustina Kažotića’’, površine 6059 m2, povezano s vlasništvom posebnog dijela-garažno mjesto GM 5 u sutere-nu površine 12,35 m2, B. A. Kažotića 2.

2. Grad Dugo Selo će isplatiti Šimunu Manoli jednokratnu







1� Grad Dugo Selo i Andrija i Ankica Pletikosić iz Dugog Sela će, radi uređenja centra Grada odnosno prostora između stambeno poslovnih zgrada u Kolodvorskoj ulici 3 i Kolod-vorskoj ulici 1, sklopiti nagodbu kojom će svoje međusobne odnose riješiti na način da:

a) Andrija i Ankica Pletikosić daju u vlasništvo Gradu Dugom Selu garažno mjesto, odnosno svoj suvlasnički dio nekretnine koja se nalazi u zgradi-garaži s ukupno osam garažnih mjesta, izgrađenoj na k.č. broj 942, ‘’zgrada u mje-stu’’, površine 145 m2 upisana u zk. ul. broj 27, k.o. Dugo Selo II (308048),

b) Grad Dugo Selo na ime naknade za predmetno garažno mjesto, odnosno suvlasnički dio navedene nekretnine, daje u vlasništvo Andriji i Ankici Pletikosić nekretninu upisanu u zk. ul. broj 1887, k.o. Dugo Selo II (308048), etažno vlasništvo s neodređenim omjerima i to: 44. Suvlasnički dio s neodre-đenim omjerom (ETAŽNO VLASNIŠTVO E-44) k.č.br.: 950, ‘’stambeno-poslovne zgrade br. 1, 2, 3, 7, dvorište i oranica, Ulica biskupa Augustina Kažotića’’, površine 6059 m2, pove-zano s vlasništvom posebnog dijela-garažno mjesto GM 1 u suterenu površine 12,40 m2, B. A. Kažotića 2.

2. Grad Dugo Selo će isplatiti Andriji i Ankici Pletikosić jed-

nokratnu novčanu naknadu u iznosu od 4.300,00 kn na ime razlike u vrijednosti predmetnih nekretnina i potrebnih troško-va za dodatno uređenje garažnog mjesta iz točke 1. podtočke a) ovog Zaključka.



115





1� Grad Dugo Selo i Antun i Dubravka Pavić iz Dugog Sela će, radi uređenja centra Grada odnosno prostora između stambeno poslovnih zgrada u Kolodvorskoj ulici 3 i Kolod-vorskoj ulici 1, sklopiti nagodbu kojom će svoje međusobne odnose riješiti na način da:

a) Antun i Dubravka Pavić daju u vlasništvo Gradu Dugom Selu garažno mjesto, odnosno svoj suvlasnički dio nekretnine koja se nalazi u zgradi-garaži s ukupno osam garažnih mje-sta, izgrađenoj na k.č. broj 943, ‘’zgrada u mjestu’’, površine 155 m2 upisana u zk. ul. broj 2635, k.o. Dugo Selo II (308048),

b) Grad Dugo Selo na ime naknade za predmetno garažno mjesto, odnosno suvlasnički dio navedene nekretnine, daje u vlasništvo Antunu i Dubravki Pavić nekretninu upisanu u zk. ul. broj 1887, k.o. Dugo Selo II (308048), etažno vlasništvo s neodređenim omjerima i to: 186. Suvlasnički dio s neodre-đenim omjerom (ETAŽNO VLASNIŠTVO E-186) k.č.br.: 950, ‘’stambeno-poslovne zgrade br. 1, 2, 3, 7, dvorište i oranica, Ulica biskupa Augustina Kažotića’’, površine 6059 m2, pove-zano s vlasništvom posebnog dijela-garažno mjesto GM 10 u suterenu površine 12,25 m2, B. A. Kažotića 8.

2. Grad Dugo Selo će isplatiti Antunu i Dubravki Pavić jed-







1� Grad Dugo Selo i Darko Tomašić iz Dugog Sela će, radi uređenja centra Grada odnosno prostora između stambeno poslovnih zgrada u Kolodvorskoj ulici 3 i Kolodvorskoj ulici 1, sklopiti nagodbu kojom će svoje međusobne odnose riješiti na način da:

a) Darko Tomašić daje u vlasništvo Gradu Dugom Selu garažno mjesto, odnosno svoj suvlasnički dio nekretnine koja se nalazi u zgradi-garaži s ukupno osam garažnih mjesta, izgrađenoj na k.č. broj 942, ‘’zgrada u mjestu’’, površine 145 m2 upisana u zk. ul. broj 27, k.o. Dugo Selo II (308048),

b) Grad Dugo Selo na ime naknade za predmetno garažno mjesto, odnosno suvlasnički dio navedene nekretnine, daje u vlasništvo Darku Tomašiću nekretninu upisanu u zk. ul. broj 1887, k.o. Dugo Selo II (308048), etažno vlasništvo s neo-dređenim omjerima i to: 241. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom (ETAŽNO VLASNIŠTVO E-241) k.č.br.: 950, ‘’stam-beno-poslovne zgrade br. 1, 2, 3, 7, dvorište i oranica, Ulica biskupa Augustina Kažotića’’, površine 6059 m2, povezano s vlasništvom posebnog dijela-garažno mjesto GM 8 u sutere-nu površine 13,10 m2, Kolodvorska 7.

2. Grad Dugo Selo će isplatiti Darku Tomašiću jednokratnu




116


II. 8. Na temelju članka 48. stavka 1. točke 5. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi



1� Grad Dugo Selo i Sanja Pletikosić i Ana Bošnjak, obje iz Dugog Sela će, radi uređenja centra Grada odnosno prostora između stambeno poslovnih zgrada u Kolodvorskoj ulici 3 i Kolodvorskoj ulici 1, sklopiti nagodbu kojom će svoje među-sobne odnose riješiti na način da:

a) Sanja Pletikosić i Ana Bošnjak daju u vlasništvo Gradu Dugom Selu garažno mjesto, odnosno svoj suvlasnički dio nekretnine koja se nalazi u zgradi-garaži s ukupno osam garažnih mjesta, izgrađenoj na k.č. broj 942, ‘’zgrada u mjestu’’, površine 145 m2 upisana u zk. ul. broj 27, k.o. Dugo Selo II (308048),

b) Grad Dugo Selo na ime naknade za predmetno garažno mjesto, odnosno suvlasnički dio navedene nekretnine, daje u vlasništvo Sanji Pletikosić nekretninu upisanu u zk. ul. broj 1887, k.o. Dugo Selo II (308048), etažno vlasništvo s neodređenim omjerima i to: 56. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom (ETAŽNO VLASNIŠTVO E-56) k.č.br.: 950, ‘’stam-beno-poslovne zgrade br. 1, 2, 3, 7, dvorište i oranica, Ulica biskupa Augustina Kažotića’’, površine 6059 m2, povezano s vlasništvom posebnog dijela-garažno mjesto GM 13 u suterenu površine 12,40 m2, B. A. Kažotića 2.

2. Grad Dugo Selo će isplatiti Sanji Pletikosić jednokratnu







1� Grad Dugo Selo i Mirko Kos iz Dugog Sela će, radi uređenja centra Grada odnosno prostora između stambeno poslovnih zgrada u Kolodvorskoj ulici 3 i Kolodvorskoj ulici 1, sklopiti nagodbu kojom će svoje međusobne odnose riješiti na način da:

a) Mirko Kos daje u vlasništvo Gradu Dugom Selu garažno mjesto, odnosno svoj suvlasnički dio nekretnine koja se nalazi u zgradi-garaži s ukupno osam garažnih mjesta, izgrađenoj na k.č. broj 942, ‘’zgrada u mjestu’’, površine 145 m2 upisana u zk. ul. broj 27, k.o. Dugo Selo II (308048),

b) Grad Dugo Selo na ime naknade za predmetno garažno mjesto, odnosno suvlasnički dio navedene nekretnine, daje u vlasništvo Mirku Kosu nekretninu upisanu u zk. ul. broj 1887, k.o. Dugo Selo II (308048), etažno vlasništvo s neo-dređenim omjerima i to: 51. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom (ETAŽNO VLASNIŠTVO E-51) k.č.br.: 950, ‘’stam-beno-poslovne zgrade br. 1, 2, 3, 7, dvorište i oranica, Ulica biskupa Augustina Kažotića’’, površine 6059 m2, povezano s vlasništvom posebnog dijela-garažno mjesto GM 8 u sutere-nu površine 12,40 m2, B. A. Kažotića 2.

2. Grad Dugo Selo će isplatiti Mirku Kosu jednokratnu




117


II. 10. Na temelju članka 48. stavka 1. točke 5. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi



1� Grad Dugo Selo i Goran Karagocev iz Zagreba će, radi uređenja centra Grada odnosno prostora između stambeno poslovnih zgrada u Kolodvorskoj ulici 3 i Kolodvorskoj ulici 1, sklopiti nagodbu kojom će svoje međusobne odnose riješiti na način da:

a) Goran Karagocev daje u vlasništvo Gradu Dugom Selu garažno mjesto, odnosno svoj suvlasnički dio nekretnine koja se nalazi u zgradi-garaži s ukupno osam garažnih mjesta, izgrađenoj na k.č. broj 943, ‘’zgrada u mjestu’’, površine 155 m2 upisana u zk. ul. broj 2635, k.o. Dugo Selo II (308048),

b) Grad Dugo Selo na ime naknade za predmetno garažno mjesto, odnosno suvlasnički dio navedene nekretnine, daje u vlasništvo Goranu Karagocevu nekretninu upisanu u zk. ul. broj 1887, k.o. Dugo Selo II (308048), etažno vlasništvo s neodređenim omjerima i to: 177. Suvlasnički dio s neodre-đenim omjerom (ETAŽNO VLASNIŠTVO E-177) k.č.br.: 950, ‘’stambeno-poslovne zgrade br. 1, 2, 3, 7, dvorište i oranica, Ulica biskupa Augustina Kažotića’’, površine 6059 m2, pove-zano s vlasništvom posebnog dijela-garažno mjesto GM 1 u suterenu površine 12,50 m2, B. A. Kažotića 8.

2. Grad Dugo Selo će isplatiti Goranu Karagocevu jedno-

kratnu novčanu naknadu u iznosu od 4.300,00 kn na ime razlike u vrijednosti predmetnih nekretnina i potrebnih troško-va za dodatno uređenje garažnog mjesta iz točke 1. podtočke a) ovog Zaključka.






1� Grad Dugo Selo i Ruža Sarić iz Rijeke će, radi uređenja centra Grada odnosno prostora između stambeno poslovnih zgrada u Kolodvorskoj ulici 3 i Kolodvorskoj ulici 1, sklopiti nagodbu kojom će svoje međusobne odnose riješiti na način da:

a) Ruža Sarić daje u vlasništvo Gradu Dugom Selu garažno mjesto, odnosno svoj suvlasnički dio nekretnine koja se nalazi u zgradi-garaži s ukupno osam garažnih mjesta, izgrađenoj na k.č. broj 943, ‘’zgrada u mjestu’’, površine 155 m2 upisana u zk. ul. broj 2635, k.o. Dugo Selo II (308048),

b) Grad Dugo Selo na ime naknade za predmetno garažno mjesto, odnosno suvlasnički dio navedene nekretnine, daje u vlasništvo Ruži Sarić nekretninu upisanu u zk. ul. broj 1887, k.o. Dugo Selo II (308048), etažno vlasništvo s neodređenim omjerima i to: 184. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom (ETAŽNO VLASNIŠTVO E-184) k.č.br.: 950, ‘’stambeno-poslovne zgrade br. 1, 2, 3, 7, dvorište i oranica, Ulica biskupa Augustina Kažotića’’, površine 6059 m2, povezano s vla-sništvom posebnog dijela-garažno mjesto GM 8 u suterenu površine 12,00 m2, B. A. Kažotića 8.

2. Grad Dugo Selo će isplatiti Ruži Sarić jednokratnu




118





1� Grad Dugo Selo i Vesna Vladić iz Dugog Sela će, radi uređenja centra Grada odnosno prostora između stambeno poslovnih zgrada u Kolodvorskoj ulici 3 i Kolodvorskoj ulici 1, sklopiti nagodbu kojom će svoje međusobne odnose riješiti na način da:

a) Vesna Vladić daje u vlasništvo Gradu Dugom Selu garažno mjesto, odnosno svoj suvlasnički dio nekretnine koja se nalazi u zgradi-garaži s ukupno osam garažnih mjesta, izgrađenoj na k.č. broj 943, ‘’zgrada u mjestu’’, površine 155 m2 upisana u zk. ul. broj 2635, k.o. Dugo Selo II (308048),

b) Grad Dugo Selo na ime naknade za predmetno garažno mjesto, odnosno suvlasnički dio navedene nekretnine, daje u vlasništvo Vesni Vladić nekretninu upisanu u zk. ul. broj 1887, k.o. Dugo Selo II (308048), etažno vlasništvo s neodređenim omjerima i to: 248. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom (ETAŽNO VLASNIŠTVO E-248) k.č.br.: 950, ‘’stambeno-poslovne zgrade br. 1, 2, 3, 7, dvorište i oranica, Ulica biskupa Augustina Kažotića’’, površine 6059 m2, povezano s vlasniš-tvom posebnog dijela-garažno mjesto GM 15 u suterenu površine 12,75 m2, Kolodvorska 7.

2. Grad Dugo Selo će isplatiti Vesni Vladić jednokratnu







1� Grad Dugo Selo i Josip Vinski iz Dugog Sela će, radi uređenja centra Grada odnosno prostora između stambeno poslovnih zgrada u Kolodvorskoj ulici 3 i Kolodvorskoj ulici 1, sklopiti nagodbu kojom će svoje međusobne odnose riješiti na način da:

a) Josip Vinski daje u vlasništvo Gradu Dugom Selu garaž-no mjesto, odnosno svoj suvlasnički dio nekretnine koja se nalazi u zgradi-garaži s ukupno osam garažnih mjesta, izgra-đenoj na k.č. broj 943, ‘’zgrada u mjestu’’, površine 155 m2 upisana u zk. ul. broj 2635, k.o. Dugo Selo II (308048),

b) Grad Dugo Selo na ime naknade za predmetno garažno mjesto, odnosno suvlasnički dio navedene nekretnine, daje u vlasništvo Josipu Vinskom nekretninu upisanu u zk. ul. broj 1887, k.o. Dugo Selo II (308048), etažno vlasništvo s neo-dređenim omjerima i to: 178. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom (ETAŽNO VLASNIŠTVO E-178) k.č.br.: 950, ‘’stam-beno-poslovne zgrade br. 1, 2, 3, 7, dvorište i oranica, Ulica biskupa Augustina Kažotića’’, površine 6059 m2, povezano s vlasništvom posebnog dijela-garažno mjesto GM 2 u sutere-nu površine 12,00 m2, B. A. Kažotića 8.

2. Grad Dugo Selo će isplatiti Josipu Vinskom jednokratnu




119





1� Grad Dugo Selo i Josipa Kurtić iz Dugog Sela će, radi uređenja centra Grada odnosno prostora između stambeno poslovnih zgrada u Kolodvorskoj ulici 3 i Kolodvorskoj ulici 1, sklopiti nagodbu kojom će svoje međusobne odnose riješiti na način da:

a) Josipa Kurtić daje u vlasništvo Gradu Dugom Selu garažno mjesto, odnosno svoj suvlasnički dio nekretnine koja se nalazi u zgradi-garaži s ukupno osam garažnih mjesta, izgrađenoj na k.č. broj 943, ‘’zgrada u mjestu’’, površine 155 m2 upisana u zk. ul. broj 2635, k.o. Dugo Selo II (308048),

b) Grad Dugo Selo na ime naknade za predmetno garažno mjesto, odnosno suvlasnički dio navedene nekretnine, daje u vlasništvo Josipi Kurtić nekretninu upisanu u zk. ul. broj 1887, k.o. Dugo Selo II (308048), etažno vlasništvo s neodređenim omjerima i to: 187. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom (ETAŽNO VLASNIŠTVO E-187) k.č.br.: 950, ‘’stambeno-poslovne zgrade br. 1, 2, 3, 7, dvorište i oranica, Ulica biskupa Augustina Kažotića’’, površine 6059 m2, povezano s vla-sništvom posebnog dijela-garažno mjesto GM 11 u suterenu površine 12,00 m2, B. A. Kažotića 8.

2. Grad Dugo Selo će isplatiti Josipi Kurtić jednokratnu







1� Grad Dugo Selo i Krešimir Haraminčić iz Dugog Sela će, radi uređenja centra Grada odnosno prostora između stam-beno poslovnih zgrada u Kolodvorskoj ulici 3 i Kolodvorskoj ulici 1, sklopiti nagodbu kojom će svoje međusobne odnose riješiti na način da:

a) Krešimir Haraminčić daje u vlasništvo Gradu Dugom Selu garažno mjesto, odnosno svoj suvlasnički dio nekretnine koja se nalazi u zgradi-garaži s ukupno osam garažnih mjesta, izgrađenoj na k.č. broj 943, ‘’zgrada u mjestu’’, površine 155 m2 upisana u zk. ul. broj 2635, k.o. Dugo Selo II (308048),

b) Grad Dugo Selo na ime naknade za predmetno garažno mjesto, odnosno suvlasnički dio navedene nekretnine, daje u vlasništvo Krešimiru Haraminčiću nekretninu upisanu u zk. ul. broj 1887, k.o. Dugo Selo II (308048), etažno vlasništvo s neodređenim omjerima i to: 183. Suvlasnički dio s neodre-đenim omjerom (ETAŽNO VLASNIŠTVO E-183) k.č.br.: 950, ‘’stambeno-poslovne zgrade br. 1, 2, 3, 7, dvorište i oranica, Ulica biskupa Augustina Kažotića’’, površine 6059 m2, pove-zano s vlasništvom posebnog dijela-garažno mjesto GM 7 u suterenu površine 12,00 m2, B. A. Kažotića 8.

2. Grad Dugo Selo će isplatiti Krešimiru Haraminčiću jed-




120


II� 16� Na temelju članka 43. stavka 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (‘’Narodne

novine’’, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst, 137/15 - ispravak i 123/17) i članka 68. stavka 2. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 1/13, 1/18, 2/18 i 5/18 – pročišćeni tekst), gradonačelnik Grada Dugog Sela, dana 30. srpnja 2019. godine, donosi

O D L U K Uo određivanju zamjenika u obavljanju dužnosti

gradonačelnika Grada Dugog Sela

1� Određujem da me u obavljanju dužnosti gradonačelnika Grada Dugog Sela, u vremenskom periodu od 05. kolovoza do 15. kolovoza 2019. godine, zbog moje odsutnosti, zamje-njuje Jasminka Kokot Bambić, dr. vet. med., zamjenica gra-donačelnika.

2� Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u Službenom glasniku Grada Dugog Sela.

KLASA: 023-05/19-01/01 GradonačelnikURBROJ: 238/07-01-04/01-02-19-3 Grada Dugog SelaDugo Selo, 30. srpnja 2019. god. Nenad Panian, dr. med. dent.,v.r.


Sela, broj 1/13, 1/18, 2/18 i 5/18 – pročišćeni tekst), gradona-čelnik Grada Dugog Sela, dana 31. srpnja 2019. godine, donosi


1� Grad Dugo Selo i Ivan Stojaković sklopit će Ugovor o djelu kojim će se utvrditi međusobna prava i obveze u svezi ažuiranja svih elemanata evidencije obveznika komunalne naknade na području Grada Dugog Sela temeljem podatka dostupnih iz službenih evidencija koje vodi Državna geodet-ska uprava i Grad Dugo Selo te temeljem osobnog izvida na terenu ili izvida komunalnih redara.

2� Vrijednost ugovorenog posla iz prethodne točke određuje se u iznosu od 8.000,00 (slovima: osamtisuća) kuna neto.

3� Sredstva iz točke 2. ovog Zaključka uplatit će se Ivanu Stojakoviću na žiro račun otvoren kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb.

4� Za provedbu ovog Zaključka zadužuju se Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, komunalno i stambeno gospodarstvo i Upravni odjel za gospodarstvo i financije.

KLASA: 112-04/19-01/05 GradonačelnikURBROJ: 238/07-01-04/01-19-5 Grada Dugog SelaDugo Selo, 31. srpnja 2019. god. Nenad Panian, dr.med dent.,v.r.

II. 18. Na temelju članka 104. Zakona o prostornom ure-đenju (‘’Narodne novine’’, broj 153/13, 65/17,

114/18, 39/19), i članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (‘’Narodne novine’’, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13- pročišćeni tekst, 137/15-ispra-vak i 123/17), članka 64. stavka 3. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 1/13, 1/18, 2/18 i 5/18 - pročišćeni tekst) i Odluke o određivanju zamjenika u obavljanju dužnosti gradonačelnika Grada Dugog Sela, KLASA: 023-05/19-01/01, URBROJ: 238/07-01-04/01-02-19-3 od 30. srpnja 2019. godine, zamjenica gradonačelnika Grada Dugog Sela, dana 06.08.2019. godine, donosi

Z A K L J U Č A KO UTVRĐIVANJU PRIJEDLOGA IZMJENA I

DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA DUGOG SELA I UPUĆIVANJU NA

PONOVNU JAVNU RASPRAVU

1. Utvrđuje se Prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dugog Sela za ponovnu javnu raspravu.

Prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dugog Sela sastoji se od:

a) Grafičkog dijela Planab) Tekstualnog dijela Planac) Obrazloženjad) Sažetka za javnost.

2. Javna rasprava2.1. Prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja

Grada Dugog Sela upućuje se na ponovnu javnu raspravu. Javna rasprava trajat će 10 dana, odnosno od 19.08.2019. do 28.08.2019. godine.

2.2. Ponovnu Javnu raspravu o Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Dugog Sela provodi Uprav-ni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, komunalno i stambeno gospodarstvo.

2.3. Tijekom trajanja ponovne javne rasprave, na javni uvid će se izložiti Prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dugog, u Vijećnici Grada Dugo Selo, Josipa Zorića 1 i to svakim radnim danom od 08 - 15 sati, te na služ-benim stranicama Grada Dugog Sela www.dugoselo.hr.

2.4. Tijekom održavanja javne rasprave, dana 21.08.2019. godine, održat će se javno izlaganje sa početkom u 17,00 sati u vijećnici Grada Dugo Selo.

2.5. Tijekom javne rasprave o prijedlogu Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Dugog Sela, osigurat će davanje potrebnih stručnih tumačenja.

2.6. Pisana očitovanja, mišljenja, prijedlozi i primjedbe na Prijedlog Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Dugog Sela građani, tijela, pravne osobe mogu dostaviti pismeno Upravnom odjelu za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, komunalno i stambeno gospodarstvo, Dugo Selo, Ul. Josipa Zorića 1, zaključno do 28.08.2019. godine. Mišljenja, prijedlozi i primjedbe na izmijenjen prijedlog prostornog plana mogu se podnositi samo u vezi s dijelovima prijedloga pro-stornog plana koji su u odnosu na prvi prijedlog izmijenjeni.

2.7. Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u roku i nisu čitko napisani i potpisani imenom i prezimenom uz adresu podnositelja neće se uzeti u obzir u pripremi izvješća o javnoj raspravi.

121


2.8. Obavijest o javnoj raspravi objavit će se na oglasnim pločama, “24 sata” i web stranicama Grada Dugog Sela i Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

3. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u Službenom glasniku Grada Dugog Sela.

KLASA: 350-02/17-01/13 Grad Dugo SeloURBROJ: 238/07-02-06/01-19-71 Zamjenica Dugo Selo, 06. kolovoza 2019. god. gradonačelnika Jasminka Kokot Bambić, dr. vet. med., v.r.

II� 19� GRADONAČELNIKKLASA: 402-01/19-01/41

URBROJ: 238/07-01-05/08-19-2Dugo Selo, 07. kolovoza 2019. god.

Na temelju članka 48. stavak 1. Zakona o lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pročišćeni tekst, 137/15 i 123/17) i članka 64. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni gla-snik Grada Dugog Sela broj 1/13, 1/18, 2/18 i 5/18 - pročišćeni tekst) gradonačelnik Grada Dugog Sela donio je

Z A K L J U Č A K

1. Prihvaća se zamolba Dobrovoljnog vatrogasnog druš-tva Andrilovec, Andrilovečka centa 83, Andrilovec, OIB: 33167805108, kojom mole financijsku potporu u podmirenju troškova organizacije 13. Memorijala Tomislav Galovec, koji će se održati u Andrilovcu dana 11. kolovoza 2019. godine.

2. Upravni odjel za gospodarstvo i financije, temeljem točke 1. ovog Zaključka, iz Proračuna Grada Dugog Sela za 2019. godinu, Razdjel 004, Glava 00402 „Vatrogasne službe i sigurnost“, Aktivnost A100003 „Ostali rashodi - vatrogasna društva“ izvršit će uplatu iznosa od 4.000,00 kn Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Andrilovec, Andrilovečka cesta 83, Andrilovec, OIB: 33167805108, na račun broj: HR98 2360000 1101266281.

3. Dobrovoljno vatrogasno društvo Andrilovec, obvezuje se odobrena sredstva utrošiti za navedenu namjenu, te Gradu Dugom Selu dostaviti izvješće i dokaze o utrošenim sredstvi-ma, u roku od 15 dana od dana primitka sredstava.

4. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja i isti će se objaviti u Službenom glasniku Grada Dugog Sela.

Gradonačelnik Grada Dugog Sela

Nenad Panian, dr.med.dent., v.r.

II. 20. GradonačelnikKLASA: 402-01/19-01/40

URBROJ: 238/07-01-07/01-19-3Dugo Selo, 8. kolovoza 2019. god.

Na temelju članka 48. stavak 1. Zakona o lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pročišćeni tekst, 137/15 i 123/17), članka 64. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela broj 1/13, 1/18, 2/18 i 5/18 – pro-čišćeni tekst), na prijedlog Povjerenstva za ocjenu kvalitete projekata udruga od 30. svibnja 2019. godine, gradonačelnik Grada Dugog Sela donio je

Z A K L J U Č A K

1. Prihvaća se zahtjev Udruge Hrvata Bosne i Hercegovine „Rodna Gruda“, Dugo Selo, Radnička 39, za dodjelu finan-cijskih sredstava za financiranje aktivnosti prijevoza udruge na VIII. međunarodni festival folklora pod nazivom „Ohridski folklorni deni“ u gradu Ohridu u Makedoniji, u 2019. godini, u iznosu od 5.000,00 kn, sukladno odredbama Pravilnika o financiranju javnih potreba Grada Dugog Sela (Službeni gla-snik Grada Dugog Sela broj 7/15).

2. Gradonačelnik Grada Dugog Sela sklopit će Ugovor o

izravnoj dodijeli sredstava za financiranje aktivnosti prijevoza udruge na VIII. međunarodni festival folklora pod nazivom „Ohridski folklorni deni“ u gradu Ohridu u Makedoniji, u 2019. godini, sa Udrugom Hrvata Bosne i Hercegovine „Rodna Gruda“, Dugo Selo, Radnička 39.

3. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a

objavit će se u Službenom glasniku Grada Dugog Sela.

Gradonačelnik Grada Dugog Sela Nenad Panian, dr.med.dent., v.r.

122



(‘’Narodne novine’’, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumače-nje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst, 137/15 - ispravak i 123/17), članka 39. i članka 46. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (‘’Narodne novine’’, broj 74/14 i 69/17) i članka 64. stavka 3. točke 4. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 1/13, 1/18, 2/18 i 5/18 – pročišćeni tekst), gradonačelnik Grada Dugog Sela, dana 08. kolovoza 2019. godine, donosi


1� Grad Dugo Selo i Jasminka Paklec Pavlović iz Dugog Sela će, radi uređenja centra Grada odnosno prostora između stambeno poslovnih zgrada u Kolodvorskoj ulici 3 i Kolod-vorskoj ulici 1, sklopiti nagodbu kojom će svoje međusobne odnose riješiti na način da:

a) Jasminka Paklec Pavlović daje u vlasništvo Gradu Dugom Selu garažno mjesto, odnosno svoj suvlasnički dio nekretnine koja se nalazi u zgradi-garaži s ukupno osam garažnih mjesta, izgrađenoj na k.č. broj 942, ‘’zgrada u mje-stu’’, površine 145 m2 upisana u zk. ul. broj 27, k.o. Dugo Selo II (308048),

b) Grad Dugo Selo na ime naknade za predmetno garažno mjesto, odnosno suvlasnički dio navedene nekretnine, daje u vlasništvo Jasminki Paklec Pavlović nekretninu upisanu u zk. ul. broj 1887, k.o. Dugo Selo II (308048), etažno vlasništvo s neodređenim omjerima i to: 53. Suvlasnički dio s neodre-đenim omjerom (ETAŽNO VLASNIŠTVO E-53) k.č.br.: 950, ‘’stambeno-poslovne zgrade br. 1, 2, 3, 7, dvorište i oranica, Ulica biskupa Augustina Kažotića’’, površine 6059 m2, pove-zano s vlasništvom posebnog dijela-garažno mjesto GM 10 u suterenu površine 12,40 m2, B. A. Kažotića 2.

2. Grad Dugo Selo će isplatiti Jasminki Paklec Pavlović jednokratnu novčanu naknadu u iznosu od 4.300,00 kn na ime razlike u vrijednosti predmetnih nekretnina i potrebnih troškova za dodatno uređenje garažnog mjesta iz točke 1. podtočke a) ovog Zaključka.


KLASA: 940-01/19-05/53 GradonačelnikURBROJ: 238/07-01-04/01-19-3 Grada Dugog SelaDugo Selo, 08. kolovoza 2019. god. Nenad Panian, dr. med. dent., v.r.


(‘’Narodne novine’’, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumače-nje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst, 137/15 - ispravak i 123/17), članka 39. i članka 46. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (‘’Narodne novine’’, broj 74/14 i 69/17) i članka 64. stavka 3. točke 4. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 1/13, 1/18, 2/18 i 5/18 – pročišćeni tekst), gradonačelnik Grada Dugog Sela, dana 13. kolovoza 2019. godine, donosi


1� Grad Dugo Selo i Josip Horvat iz Dugog Sela će, radi uređenja centra Grada odnosno prostora između stambeno poslovnih zgrada u Kolodvorskoj ulici 3 i Kolodvorskoj ulici 1, sklopiti nagodbu kojom će svoje međusobne odnose riješiti na način da:

a) Josip Horvat daje u vlasništvo Gradu Dugom Selu garažno mjesto, odnosno svoj suvlasnički dio nekretnine koja se nalazi u zgradi-garaži s ukupno osam garažnih mjesta, izgrađenoj na k.č. broj 943, ‘’zgrada u mjestu’’, površine 155 m2 upisana u zk. ul. broj 2635, k.o. Dugo Selo II (308048),

b) Grad Dugo Selo na ime naknade za predmetno garažno mjesto, odnosno suvlasnički dio navedene nekretnine, daje u vlasništvo Josipu Horvatu nekretninu upisanu u zk. ul. broj 1887, k.o. Dugo Selo II (308048), etažno vlasništvo s neo-dređenim omjerima i to: 124. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom (ETAŽNO VLASNIŠTVO E-124) k.č.br.: 950, ‘’stam-beno-poslovne zgrade br. 1, 2, 3, 7, dvorište i oranica, Ulica biskupa Augustina Kažotića’’, površine 6059 m2, povezano s vlasništvom posebnog dijela-garažno mjesto GM 5 u sutere-nu površine 11,96 m2, B. A. Kažotića 4, 6.

2. Grad Dugo Selo će isplatiti Josipu Horvatu jednokratnu novčanu naknadu u iznosu od 4.300,00 kn na ime razlike u vrijednosti predmetnih nekretnina i potrebnih troškova za dodatno uređenje garažnog mjesta iz točke 1. podtočke a) ovog Zaključka.


KLASA: 940-01/19-05/58 GradonačelnikURBROJ: 238/07-01-04/01-02-19-3 Grada Dugog SelaDugo Selo, 13. kolovoz 2019. god. Nenad Panian, dr. med. dent., v.r.

123



Sela, broj 1/13, 1/18, 2/18 i 5/18 – pročišćeni tekst) gradona-čelnik Grada Dugog Sela, dana 30. kolovoza 2019. godine, donosi

Z A K L J U Č A K

1. Davor Miljanović, struč. spec. ing. aedif., voditelj Odsjeka za komunalno gospodarstvo, imenuje se kao predstavnik Grada Dugog Sela, za stručnu osobu koja će pružati podršku isporučitelju vodnih usluga, trgovačkom društvu Vodoopskr-ba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o., u svrhu ispunje-nja ciljeva predviđenih projektom „Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije – Zagreb Istok“.

2. U slučaju spriječenosti, imenovanog iz točke 1. zamjenji-vat će Marijo Vinko, dipl. ing. arh., pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, komunalno i stambeno gospodarstvo.

3. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u Službenom glasniku Grada Dugog Sela.

KLASA: 023-01/19-01/137 GradonačelnikURBROJ: 238/07-01-04/01-02-19-2 Grada Dugog SelaDugo Selo, 30. kolovoza 2019. god. Nenad Panian, dr. med. dent., v.r.


(‘’Narodne novine’’, broj 33/01, 60/01-vjerodostojno tumače-nje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13-pro-čišćeni tekst, 137/15-ispravak i 123/17), članka 101. stavka 2. Zakona o cestama (‘’Narodne novine’’, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) i članka 64. stavka 3. točke 4. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 1/13, 1/18, 2/18 i 5/18 – pročišćeni tekst), gradonačelnik Grada Dugog Sela dana 04. rujna 2019. godine, donio je

O D L U K U

o osnivanju prava služnosti na cestovnom zemljištu

1� Grad Dugo Selo ovime osniva pravo služnosti u korist trgovačkog društva Hrvatski telekom d.d., OIB: 81793146560, Zagreb, Radnička cesta 21, radi izgradnje nove telekomunika-cijske infrastrukture, naziv Projekta: ‘’Izgradnja EKI u poslov-noj zoni Dugo Selo’’ u Industrijskoj ulici i Ulici Trnošćica, na teret nekretnina označenih kao:

− k.č. broj 3111/3, ‘’Put Črnovčak’’, površine 3899 m2, upisano u zk.ul. broj 3551, k.o. Dugo Selo II – površina služnosti iznosi 107,87 m2,

− k.č. broj 3101, ‘’Ulica Trnošćica’’, površine 8362 m2, upisano u zk.ul. broj 3554, k.o. Dugo Selo II – površina služnosti iznosi 897,27 m2,

− k.č. broj 3093, ‘’Put Puhovec’’, površine 8105 m2, upisa-no u zk.ul. broj 3648, k.o. Dugo Selo II – površina služno-sti iznosi 3,28 m2,

− k.č. broj 3091, ‘’Put kod Gorice’’, površine 6822 m2, upisano u zk.ul. broj 3768, k.o. Dugo Selo II – površina služnosti iznosi 494,84 m2,

uz ukupnu godišnju naknadu u iznosu od 12.026,08 (slovi-ma: dvanaest tisuća dvadeset i šest kuna i osam lipa) kuna.

2. Pravo služnosti iz točke 1. ove Odluke osniva se na neo-dređeno vrijeme.

3� O osnivanju prava služnosti iz točke 1. ove Odluke Grad Dugo Selo i Hrvatski telekom d.d., Zagreb, Radnička cesta 21, zaključit će Ugovor kojim će regulirati međusobna prava i obveze, a nakon sklapanja Ugovora, komunalni redar Grada Dugog Sela investitora će uvesti u posjed.

4� Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit

će se u Službenom glasniku Grada Dugog Sela.

KLASA: 944-17/19-01/10 GradonačelnikURBROJ: 238/07-01-04/01-19-2 Grada Dugog SelaDugo Selo, 04. rujna 2019. god. Nenad Panian, dr. med. dent., v.r.

II� 25� Na temelju članka 105. stavak 3. Zakona o pro-stornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13,

65/17, 114/18 i 39/19) i članka 64. stavak 3. točka 16. Statuta Grada Dugog Sela („Službeni glasnik Grada Dugog Sela“ broj 1/13, 1/18, 2/18 i 5/18 – pročišćeni tekst), gradonačelnik Grada Dugog Sela, dana 05.09.2019. godine, donio je

ZAKLJUČAKo utvrđivanju konačnog prijedloga Izmjene i

dopune Prostornog plana uređenja Grada Dugog Sela

I�Na temelju Izvješća o javnoj raspravi o prijedlogu Izmjene

i dopune Prostornog plana uređenja Grada Dugog Sela, KLASA:350-02/17-01/13 URBROJ:238/07-06/01-19-69 od 28.07.2019. godine i Izvješća o ponovljenoj javnoj raspra-vi o prijedlogu Izmjene i dopune Prostornog plana ure-đenja Grada Dugog Sela KLASA:350-02/17-01/13 URBROJ:238/07-06/01-19-81 od 03.09.2019. godine te Nacr-ta konačnog prijedloga Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Dugog Sela, utvrđuje se Konačni prijedlog Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Dugog Sela.

II�Konačni prijedlog Izmjene i dopune Prostornog plana ure-

đenja Grada Dugog Sela nalazi se u prilogu i čini sastavni dio ovog Zaključka, a uputit će se na donošenje Gradskom vijeću Grada Dugog Sela, po pribavljenom mišljenju Zavoda za prostorno uređenje Zagrebačke županije.

KLASA: KLASA:350-02/17-01/13 GradonačelnikURBROJ: 238/07-01-06/01-19-83 Grada Dugog SelaDugo Selo, 05.09.2019. Nenad Panian, dr.med.dent., v.r.

124


II� 26� Na temelju članka 64. stavka 3. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela,

broj 1/13, 1/18, 2/18 i 5/18-pročišćeni tekst), gradonačelnik Grada Dugog Sela dana 10. rujna 2019. godine donosi


1� Grad Dugo Selo i Mario Rakoci iz Kloštar Ivanića, Ulca kralja Tomislava 48, OIB: 84293122152, sklopit će Ugovor o djelu kojim će se utvrditi međusobna prava i obveze u svezi obavljanja poslova iz oblasti razvoja i gospodarstva te provo-đenja javne nabave.

2� Vrijednost ugovorenog posla iz prethodne točke određu-je se u iznosu od 4.000,00 (slovima: četiritisuće) kuna neto mjesečno.

3� Ugovor iz točke 1. ovog Zaključka sklapa se na vemenski rok od 10.09.2019. do 31.12.2019. godine.

4� Sredstva iz točke 2. ovog Zaključka uplatit će se Mariu Rakoci, Kloštar Ivanić, Ulica kralja Tomislava 48, OIB: 84293122152 na račun IBAN HR4823900013292337311 otvoren u Poštanskoj banci.

5� Za provedbu ovog Zaključka zadužuju se Upravni odjel za gospodarstvo i financije.

KLASA: 112-04/19-01/11 GradonačelnikURBROJ: 238/07-01-05/04-19-1 Grada Dugog SelaDugo Selo, 10. rujna 2019. Nenad Panian, dr.med.dent., v.r.

II� 27� Na temelju članka 35. stavka 2. Zakona o vlasniš-tvu i drugim stvarnim pravima (‘’Narodne novine’’,

broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14), članka 48. stavka 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (‘’Narodne novine’’, broj 33/01, 60/01 – vjerodo-stojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst, 137/15 - ispravak i 123/17), članka 64. stavka 3. točke 4. Statuta Grada Dugog Sela (Služ-beni glasnik Grada Dugog Sela, broj 1/13, 1/18, 2/18 i 5/18 – pročišćeni tekst) u vezi s točkom 10. Javnog poziva za priku-pljanje ponuda za kupnju zemljišta za izgradnju parka/igrali-šta u naselju Kopčevec, KLASA: 940-01/19-05/65, URBROJ: 238/07-01-06/01-19-3 od 09. rujna 2019. godine, gradonačel-nik Grada Dugog Sela, dana 16. rujna 2019. godine, donosi

Z A K L J U Č A Ko poništenju Javnog poziva za prikupljanje

ponuda za kupnju zemljišta za izgradnju parka/igrališta u naselju Kopčevec

1. Poništava se Javni poziv za prikupljanje ponuda za kup-nju zemljišta za izgradnju parka/ igrališta u naselju Kopčevec KLASA: 940-01/19-05/65, URBROJ: 238/07-01-06/01-19-3 od 09. rujna 2019. godine, a koji je 14. rujna 2019. godine objavljen na web-stranici Grada Dugog Sela i na oglasnoj ploči gradske uprave Grada Dugog Sela u Ulici Josipa Zorića 1 te u dnevnom listu „24 sata“.

2. Ovaj Zaključak bit će objavljen u Službenom glasniku Grada Dugog Sela.

KLASA: 940-01/19-05/65 Gradonačelnik URBROJ: 238/07-01-06/01-19-4 Grada Dugog SelaDugo Selo, 16. rujna 2019. god. Nenad Panian, dr. med. dent., v.r.

II. 28. Na temelju članka 35. stavaka 2. i 8. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (‘’Narodne

novine’’, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14), članka 40. Odluke o raspolaganju nekretninama u vlasništvu Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 5/15) i članka 64. stavak 3. točka 23. Statuta Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 1/13, 1/18, 2/18 i 5/18-pročišćeni tekst) gradonačelnik Grada Dugog Sela, dana 17. rujna 2019., donosi

Z A K L J U Č A Ko objavi javnog poziva za prikupljanje ponuda za kupnju zemljišta za izgradnju dječjeg igrališta na području Mjesnog odbora Kopčevec ili Mjesnog

odbora Dugo Selo – Zapad (južno od Zagrebačke ulice)

Članak 1.Objavljuje se javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju

zemljišta na području Mjesnog odbora Kopčevec ili Mjesnog odbora Dugo Selo – Zapad (južno od Zagrebačke ulice) u svrhu izgradnje dječjeg igrališta. Površina zemljišta iznosi minimalno 500 m2, širina od 18 do 30 metara, a dužina od 20 do 65 metara. Zemljište mora imati pristup s javne površine (prometnice).

Članak 2.Temeljem javnog poziva provest će se prikupljanje pisanih

ponuda.

Članak 3.Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja donijet će gra-

donačelnik/Gradsko vijeće Grada Dugog Sela na prijedlog Povjerenstva za kupnju zemljišta za izgradnju dječjeg igrališta na području Mjesnog odbora Kopčevec ili Mjesnog odbora Dugo Selo – Zapad (južno od Zagrebačke ulice).

Povjerenstvo iz stavka 1. ovog članka osniva gradonačelnik Grada Dugog Sela.

Članak 4.Tekst javnog poziva s uvjetima kupnje prilog je ovom

Zaključku, a objavit će se na oglasnoj ploči gradske uprave Grada Dugog Sela na adresi Ulica Josipa Zorića 1 i na web stranici Grada Dugog Sela.

Obavijest o javnom pozivu objavit će se u dnevnom listu „24 sata“.

125


Članak 5.Ovaj će Zaključak biti objavljen u Službenom glasniku

Grada Dugog Sela.

KLASA: 940-01/19-05/65 GradonačelnikURBROJ: 238/07-01-04/01-19-5 Grada Dugog SelaDugo Selo, 17. rujan 2019. god. Nenad Panian, dr. med. dent., v.r.

II� 29� Na temelju članka 7. Odluke o raspolaganju nekretninama u vlasništvu Grada Dugog Sela

(Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 5/15) i članka 3. Zaključka gradonačelnika Grada Dugog Sela o objavi javnog poziva za prikupljanje ponuda za kupnju zemljišta za izgrad-nju dječjeg igrališta na području Mjesnog odbora Kopčevec ili Mjesnog odbora Dugo Selo – Zapad (južno od Zagrebačke ulice), KLASA: 940-01/19-05/65, URBROJ: 238/07-01-04/01-19-1 od 17. rujna 2019., gradonačelnik Grada Dugog Sela, dana 17. rujna 2019., donosi

Z A K L J U Č A Ko osnivanju Povjerenstva za kupnju zemljišta za izgradnju dječjeg igrališta na području Mjesnog odbora Kopčevec ili Mjesnog odbora Dugo Selo

– Zapad (južno od Zagrebačke ulice).

Članak 1.Osniva se Povjerenstvo za kupnju zemljišta za izgradnju

dječjeg igrališta na području Mjesnog odbora Kopčevec ili Mjesnog odbora Dugo Selo – Zapad (južno od Zagrebačke ulice) u svrhu izgradnje dječjeg igrališta (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).

Članak 2.Povjerenstvo otvara i razmatra ponude odnosno prijave,

utvrđuje ispunjavaju li ponuditelji sve uvjete iz poziva, sastav-lja zapisnik o javnom otvaranju ponuda te utvrđuje i predlaže najpovoljnijeg ponuditelja, odnosno neprihvaćanje niti jedne ponude. Povjerenstvo može, uz prethodnu najavu ponuditelji-ma, obići sve nekretnine za koje su dostavljene ponude.

Nepravovremene i nepotpune ponude Povjerenstvo neće razmatrati.

Članak 3.Povjerenstvo ima predsjednika, zamjenika predsjednika i

tri člana.

Članak 4.U Povjerenstvo se imenuju:1. Zvonko Novosel-Dolnjak, za predsjednika 2. Renata Jelečki, za zamjenicu predsjednika3. Kruno Blažinović, za člana 4. Stjepan Štefinovec, za člana 5. Marijo Vinko, za člana.

Članak 5.Stručne, administrativne i tehničke poslove za Povjerenstvo

obavljat će Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu oko-liša, komunalno i stambeno gospodarstvo i Upravni odjel za poslove Gradskog vijeća i Gradonačelnika

Članak 6.Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objavit

će se u Službenom glasniku Grada Dugog Sela.

KLASA: 940-01/19-05/65 GradonačelnikURBROJ: 238/07-01-04/01-19-6 Grada Dugog SelaDugo Selo, 17. rujna 2019.god. Nenad Panian, dr. med. dent., v.r.

126


BILJEŠKE

127


BILJEŠKE

128


BILJEŠKE

Documents

GLASILO GRADA DUGOG SELA, OPĆINA BRCKOVLJANI ...dugoselo.hr/wp/wp-content/uploads/2019/09/SG-DS-5...2. Josip Ćorluka - za potpredsjednika 3. Marica Pokas - za članicu 4. Janja Klindžić