3
geografska sredina je prostor izmenjen ljudskom delatnošću. životna sredina je ona geografska sredina u kojoj čovek živi i radi. prirodna sredina je deo zemlje u kome nema uticaja čoveka. osnovni oblici reljefa su planine i ravnice. planine mogu biti: Kordiljersko-andske, Alpske, Gromadne i Vulkanske. ravnice ispod 200m.n.v. se nazivaju nizije a iznad te visine visoravni. eolski oblici reljefa tj. reljef koji je nastao radom vetra je: peščana pustinja, kamenita pustinja, oaze, dine... vulkani: najpoznatiji Krakatau najproduktivniji Mauna Loa klima zavisi od klimatskih elemenata (temperatura vazduha, količina padavina, snežni pokrivač, brzina vetra...) i klimatskih faktora (raspored kopna i mora, biljni pokrivač, reljef...) klimatski pojasevi: tropski, polarni, suptropski, subpolarni, umereni i ekvatorski uticaj kopna i mora na klimu stvara dva tipa klime: maritirni i kontinantalni a u pogledu visine: planinski i nizijski sve vode na Zemlji i u atmosferi obuhvata hidrografija. 71% ukupne zemljine površine zauzima voda najpoznatiji gejzir: Yellowstone koji je i najtopliji najveći gejzir u SAD je Old Faithful najduža reka Misisipi najveću površinu sliva ima Amazon najviši vodopad na svetu nalazi se na reci Čuruk u Južnoj Americi najpoznatiji vodopadi su Nijagarini i Viktorijini najveće jezero Kaspijsko po načinu postanka jezera se dele na: tektonska, vulkanska, eolska, kraška, rečna i lednička najpoznatiji lednik nalazi se na Alpima, Aleč okeani: Pacifik, Atlantski, Severni Ledeni i Indijski postoji 500 000 vrsta biljaka, imamo 4 biljne zajednice: šume, travnate oblasti, pustinje i tundre postoji 150 000 životinjskih vrsta nacionalni parkovi> najmanji može da ima 2000ha

GEOS math

  • Upload
    nemanja

  • View
    19

  • Download
    5

Embed Size (px)

DESCRIPTION

First area in math

Citation preview

Page 1: GEOS math

geografska sredina je prostor izmenjen ljudskom delatnošću. životna sredina je ona geografska sredina u kojoj čovek živi i radi. prirodna sredina je deo zemlje u kome nema uticaja čoveka.

osnovni oblici reljefa su planine i ravnice.

planine mogu biti: Kordiljersko-andske, Alpske, Gromadne i Vulkanske.

ravnice ispod 200m.n.v. se nazivaju nizije a iznad te visine visoravni.

eolski oblici reljefa tj. reljef koji je nastao radom vetra je: peščana pustinja, kamenita pustinja, oaze, dine...

vulkani: najpoznatiji Krakatau najproduktivniji Mauna Loa

klima zavisi od klimatskih elemenata (temperatura vazduha, količina padavina, snežni pokrivač, brzina vetra...) i klimatskih faktora (raspored kopna i mora, biljni pokrivač, reljef...)

klimatski pojasevi: tropski, polarni, suptropski, subpolarni, umereni i ekvatorski

uticaj kopna i mora na klimu stvara dva tipa klime: maritirni i kontinantalni a u pogledu visine: planinski i nizijski

sve vode na Zemlji i u atmosferi obuhvata hidrografija. 71% ukupne zemljine površine zauzima voda

najpoznatiji gejzir: Yellowstone koji je i najtopliji

najveći gejzir u SAD je Old Faithful

najduža reka Misisipi

najveću površinu sliva ima Amazon

najviši vodopad na svetu nalazi se na reci Čuruk u Južnoj Americi

najpoznatiji vodopadi su Nijagarini i Viktorijini

najveće jezero Kaspijsko

po načinu postanka jezera se dele na: tektonska, vulkanska, eolska, kraška, rečna i lednička

najpoznatiji lednik nalazi se na Alpima, Aleč

okeani: Pacifik, Atlantski, Severni Ledeni i Indijski

postoji 500 000 vrsta biljaka, imamo 4 biljne zajednice: šume, travnate oblasti, pustinje i tundre

postoji 150 000 životinjskih vrsta

nacionalni parkovi> najmanji može da ima 2000ha postoje 4 osnovne funkcije nacionalnih parkova: turizam, rekreacija, obrazovanje i nauka najpoznatiji np u Kanadi: Bufalo najpoznatiji np u SAD: Yellowstone najveći np: Bufalo najstariji np u Evropi: Engadin np se mogu podeliti na američki i evropski tip, takođe postoji i francuski (Vanoaz) i švajcarski (Engadin) režim parkova

Yellowstone (SAD) nalazi se na severozapadu Wyominga ima vulkansku visoravan 2300-2600m, 3000 gejzira, najveći Great Fountain, najpoznatiji Old Faithful Jeloustounsko jezero na nadmorskoj visini od

Page 2: GEOS math

2357m 34 jezera, 165 potoka, 25 vodopada (Jeloustounski vodopad 90m) kanjon Jeloustoun dug 35km, širok 800m i 300m dubok

Engadin (Švajcarska) nalazi se u kantonu Grizon površina parka 168,7km2, reka In ima gornji i donji Engadin, gornji Engadin je dolina dužine 30 km, najveće jezero Sils

Alpi površina: 220 000 km2 dužina i širina: 1200km, 135-260km Alpi su hidrografski čvor Evrope ima preko 1200 lednika, najpoznatiji Aleč (117,6km2) najviši vrh Mon Blan 4807m najviši prevoj na Alpima: Izeran, najniži Brener

Švajcarska: ona je vodeni zamak Evrope

jezera: Lemansko, Ciriško kantoni: Grizon, Cirih, severozapadna Švajcarska, Bern I Oberland, Lemanski predeo, Vale, Tesen

Austrija: alpska, srednjoevropska, podunavska i panonska zemlja

Alpi zauzimaju 62% Austrije 2/3 močvarno jezero Neusiedler See

pet prirodnih celina: Austrijski graniti, Alpsko-karpatski prostor, Istočni alpi, Bečki Basen, Predalpski prostor

najviši vrh Grossglockner prevoji_ Arlberg, Brenner.... oko 2,3% površine austr.

Alpa prekriveno je glečerima, jezera lednička: Bodensko, Kertner u istočnoj Austriji se nalazi Nidžersko jezero

preovladava reka Dunav

Sredozemlje: prva moćna pomorska država je Krit Feničani: moreplovci i osnivači kolonija (Kartagina) 13vek p.n.e. alfabetsko pismo iz kog slede grčko i latinsko Mikenska kultura 1400-1150 g.p.n.e. klasična kultura grčke 500-146 g.p.n.e. polisi: Sparta, Atina Pharos svetionik (180m) 280g.p.n.e. Rim osvaja grčku 146 godine ne znam dal je p.n.e ili ne turizam u sredozemlju: najrazvijenije: Španija, Francuska, Italija najveći deo turističkog prometa ostvaruje njen evropski deo

sredozemno more: dužina: 3860km širina: 600km površina: 2 967 000km2 istočni deo sm je znatno topliji od zapadnog salanitet sm je 35% prosečno salanitet crnog mora 18%

doba velikih otkrića: Dijego Kam 1482-1484 otkrio ušće reke Kongo Bartolomeo Dijaz 1487 oplovio Rt dobre nade Vasko de Gama - otkrio put za istok Kristofer Kolumbo 1492 otkrio Ameriku Terra Australia 1606 Crni kontinet- Dejvid Livingston Robert Piri - otkrio severni pol