GEOGRAFSKI POLOŽAJ I SMJEŠTAJ REPUBLIKE HRVATSKECentar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra, Split, Bihaćka 2 A, 021 321-521 2 GEOGRAFSKI POLOŽAJ I SMJEŠTAJ REPUBLIKE HRVATSKE

Zanimanje:

KOMERCIJALIST

Nastavni predmet:

ZEMLJOPIS

Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra, Split, Bihaćka 2 A, 021 321-521 2

GEOGRAFSKI POLOŽAJ I SMJEŠTAJ REPUBLIKE HRVATSKE

S površinom od 56 594 km² RH zauzima 25. mjesto među europskim zemljama1.

Republiku Hrvatsku ubrajamo u skupinu zemalja srednje veličine. Republici Hrvatskoj kao

primorskoj zemlji pripada i 31 067 km² površine Jadranskog mora.

Prema rezultatima popisa stanovništva u RH 2001. godine živjelo je 4 437 600

stanovnika (24. mjesto među europskim državama).

Geografski položaj poistovjećuje se s prirodnim okruženjem ili obilježjima pojedinih

naselja ili cijelih država. Što se tiče geografskog smještaja RH, posebno je značajno što ona

zahvaća tri različite prirodno-geografske cjeline.

Prirodno-geografske cjeline:

1. Srednjoeuropska –obuhvaća središnju (peripanonsku) i istočnu (panonsku)

Hrvatsku. Obuhvaća 54,4% površine RH i tu živi oko 65% stanovništva RH.

Glavno je poljoprivredno područje RH, tu se nalazi najveća koncentracija

stanovništva, prometnica, gradova i industrijske proizvodnje.

2. Južnoeuropska (sredozemna) – obuhvaća sjeverno hrvatsko primorje (Istra

i Kvarner) i južno hrvatsko primorje (Dalmacija –južna, srednja i sjeverna).

Obuhvaća 31, 6% površine RH i tu živi 33% stanovništva RH2. Centar je

razvoja turizma, ribolova, brodogradnje, solana, mediteranskih kultura.

3. Gorska (planinska) – obuhvaća dinarski planinski masiv3. Obuhvaća Liku u

Gorski kotar. Zauzima 14% površine RH i tu živi samo 2% stanovništva RH.

Karakterizira je bogatstvo šumskih površina i izvori kvalitetne vode i velika

mogućnost turističkog iskorištavanja.

Hrvatska se nalazi na dodiru različitih civilizacijskih utjecaja.4 Civilizacijski krug

obuhvaća područje na istoj civilizacijskoj razini.

- sredozemni civilizacijski krug – primorski dijelovi RH su bili pod utjecajem

romana (katoličanstvo, kultura, jezik, način života);

- srednjoeuropski civilizacijski krug – panonski i peripanonski dijelovi RH

su dugo bili pod utjecajem Germana (Austrija, Njemačka) i Mađarske (800

godina) (protestantizam, judeizam, kultura, jezik)

- istočno-europski pravoslavni civilizacijski krug

1 Europa ima 44 države (ubrajajući Rusku Federaciju i Tursku) 2 Litoralizacija – preseljenje stanovništva i gospodarstva na obalu mora 3 Dinarski planinski masiv se proteže od Alpa do Drima 4 Civilizacija –naziv za određen stupanj duhovnog, moralnog, kulturnog i materijalnog razvitka ljudskog društva

obilježenog napretkom znanosti i umjetnosti te složenih političkih i društvenih ustanova.


- osmanlijsko – islamski civilizacijski krug – od 15. – 18. stoljeća

Za istočno-europski i osmanlijsko-islamski civilizacijski krug često se koristi zajednički naziv

Balkan5 .

GEOPROMETNI POLOŽAJ REPUBLIKE HRVATSKE

Republika Hrvatska je tranzitna država, što znači da kroz nju prolaze važni prometni

pravci. Izlaz na Jadransko more povećava prometnu važnost RH.

Kopneni prometni pravci su:

1. Longitudinalni (uzdužni) prometni pravci: - savsko-moravsko-vardarski

- jadransko- jonski

- podravski

2. Transverzalni (poprečni) prometni pravci: - jantarski put - srednja i južna Europa

je gusto naseljen i gospodarski razvijen prostor. Taj razvijeni prostor je dio važnog

transeuropskog pravca između Baltičkog mora i Sredozemnog mora – tradicionalnog

«jantarskog puta». Transverzalni prometni pravci prolaze preko hrvatskog gorskog

praga6.

Na križanju longitudinalnih i transverzalnih pravaca nastala su značajna prometna

križišta: Zagreb, Sisak, Vinkovci, Karlovac, Knin…

Riječni prometni pravci:

- veliko prometno značenje ima rijeka Dunav (2 857 km ukupne duljine,

kroz RH teče u duljini od 142,6 km) uključujući RH u međunarodni riječni

promet.

5 Balkan – pojam je turskog podrijetla, a znači gorovit prostor. Danas je to pojam koji se koristi za prostore

nerazvijenosti, netrpeljivosti, nacionalne mržnje, opće zaostalosti (kulturne, društvene, gospodarske) 6 Hrvatski gorski prag je suženi prostor u gorskoj Hrvatskoj (prijevoji)


OBLIK, VELIČINA I GRANICE REPUBLIKE HRVATSKE

Sve granice RH prema susjednim državama definirane su odredbama AVNOJ –a iz

1943. godine7. Granice RH sa susjednim državama dijelom su prirodne, a dijelom sporazumne

(uvažavajući granice etničkih i političkih prostora).

٠SLOVENIJA (5٠1 km) – rijeke: Mura, Drava, Sutla, Bregana, Kupa, Čabranka, Dragonja

gorja: Macelj i Žumberak

٠ MAĐARSKA (329 km) – rijeke: Drava i Mura

٠ SRBIJA (241 km) - rijeka Dunav

٠ CRNA GORA (25 km) –

٠ BOSNA I HERCEHOVINA (932 km) – rijeke: Sava, Una, Korana, Glina

planine: Dinara i Kamešnica

٠ morsku granicu RH ima s ITALIJOM

Granice na moru:

Obalno more (31 067 km²) se sastoji od dva dijela:

1. unutarnjih morskih voda, od obale kopna do linije najizbočenijih točaka otoka (osim

Jabuke, Sveca, Sušca, Visa, Biševa i palagruške skupine otoka)

2. teritorijalnog mora koje se proteže od granice obalnog mora 12 NM8 prema pučini.

Središnji dio Jadranskog mora čini epikontinentalni pojas, koji je «crtom sredine» podijeljen

između susjednih obalnih zemalja (uglavnom Italije i RH).

Slika 1. Dužina granica RH

7 AVNOJ – Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije 8 1 NM = 1852 m


POVIJESNO-TERITORIJALNI RAZVOJ HRVATSKE

Prema nekim izvorima prve županije spominju se već u 10. stoljeću. Povijesna

zbivanja, ratovi i političke odluke utjecali su na upravno-teritorijalni ustroj RH.

Hrvatska je parlamentarna republika organizirana po županijama, općinama i

gradovima. Pri teritorijalnom razgraničenju vodi se računa o povijesnim, gospodarskim i

prometnim čimbenicima. 22. prosinca 1990. godine Sabor je donio odluku o povratku na

županijski teritorijalni ustroj. Danas se RH dijeli na 20 županija i Grad Zagreb. U sustavu

županija su 124 grada i 426 općina.

Hrvatski je sabor 8. listopada 1991. godine proglasio nezavisnost Republike Hrvatske.

Većina zemalja je 15. siječnja 1992. godine priznala RH.

RH je 1992. godine (svibanj) primljena u Organizaciju ujedinjenih naroda9, 1996.

godine (studeni) postaje članica Vijeća Europe10, 2005. godine počinju pregovori za

ulazak u EU11.

Slika 2. Granice županija i njihova središta

9 Organizacija ujedinjenih naroda – najveća i najvažnija međunarodna organizacija u svijetu, utemeljena nakon

2. svjetskog rata. Cilj joj je štititi mir i sigurnost u svijetu te pomagati suradnju među državama. Sjedište UN-a

je u New Yorku, a u Europi i Genevi. U sklopu UN-a djeluju manje specijalizirane organizacije. 10 Vijeće Europe – međunarodna organizacija s ciljem jačanja demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države

u Europi. Osnovana je 1949. godine. Sjedište je u Strasbourg. 11 EU – gospodarska i politička organizacija 27 država u Europi.


PRIRODNO-GEOGRAFSKE ZNAČAJKE HRVATSKE

GEOMORFOLOŠKA OBILJEŽJA HRVATSKE

Stvaranje europskog kopna započelo je u najstarijoj geološkoj eri pretkambriju. Tada

su nastala najstarija kopna u Europi: Baltički štit i Ruska ploča. Svi ostali dijelovi bili su pod

morem nazvanim Tetis. Pretkambrij traje više od 4 mlrd godina, a sastoji se od dva perioda

Arhaik i Proterozoik.

Druga era se naziva paleozoik, dijeli se na 6 perioda: Kambrij, Ordovicij, Silur,

Devon, Karbon i Perm. Traje oko 340 milijuna godina. Događa se kaledonska orogeneza12

(čiji ostaci su danas: sjeverna Irska, Škotska, sjeverna Engleska i rub Skandinavskog

poluotoka) i hercinska orogeneza (tim gibanjima nastaju jezgre otočnih planina u panonskom

prostoru – Psunj, Papuk, Dilj).

Treća era je mezozoik, dijeli se na tri perioda: Trijas, Jura i Kreda. Traje oko 165

milijuna godina. Relativno mirna faza, razdoblje u kojem se na dnu mora Tetisa na dnu mora

talože vapnenački organizmi i ljušture koje su kasnijim gibanjima izdignuti pa prevladavaju u

građi dinarskog, obalnog i otočnog prostora RH.

Četvrta era je kenozoik, dijeli se na Tercijar i Kvartar. Traje oko 65 milijuna godina.

Karakterizira je alpska orogeneza, koja je započela već krajem mezozoika. Dolazi do

izdizanja mladih planina: Alpa, Dinarida, Himalaja, Šarsko-pindskog gorja, Anda..sve to je

praćeno snažnim vulkanizmom i gibanjima Zemlje. Njome su stvoreni osnovni oblici reljefa

južne Europe, pa tako i RH: - Panonska potolina, gorski masiv Dinarida i Jadransko-jonska

potolina. Kvartar se dijeli na Pleistocen i Holocen. Pleistocen je doba u kojem se izmjenjuju

hladna i topla razdoblja. Nakon zadnje odledbe, prije 10 000 godina, morska razina izdignuta

je za 96 metara, čime su nastali otoci RH te je povećana zavala Jadranskog mora. Holocen je

nalmlađa epoha, traje oko 10 000 godina, sve što je stvoreno tektonskim gibanjima

(uglavnom alpskom orogenezom) izloženo je djelovanjima egzogenim (vanjskim) silama:

radu tekućica, leda, Sunca, vjetra, mora.

HIPSOMETRIJSKA OBILJEŽJA I TIPOVI RELJEFA U HRVATSKOJ

Hrvatska ima povoljne hipsometrijske odnose. 53,4% teritorija RH je ispod 200 m

nadmorske visine (ravnice, lesne zaravni, krške zaravni, flišna priobalna područja). Područja

od 200-500 m n.v. zauzimaju 25,6% površine RH (brežuljci i pobrđa peripanonskog prostora).

12 orogeneza – nastajanje, izdizanje planina


Oko 80% prostora RH je gospodarski i demografski iskoristiv prostor. Oko 21% teritorija je

iznad 500 m n. v., od toga samo 3,86% prelazi visinu od 1000m n. v.

Slika 3. Reljefna karta RH

RELJEFNI OBLICI U HRVATSKOJ

Tipovi reljefa u RH su:

1. Poloji – ravna područja s naslagama glina i pijeska, ima ih u nizinskom prostoru uz

rijeke. Uglavnom zasićena vodom, rjeđe naseljena (Lonjsko polje, Kopački rit,

Turopolje, Crna mlaka).

2. Terasni ravnjaci – ostaci nekadašnjih poloja, ali na višoj nadmorskoj visini, nastali uz

rijeke. Nisu izloženi poplavama, gušće su naseljena, poljoprivredno iskorištavana.

3. Zaravni – postoje lesne i krške zaravni. Lesne zaravni su zaravnjeni dijelovi reljefa

građeni od lesa (Vukovarska, Erdutska). Krške zaravni su nastale na vapnenačkoj


podlozi, često su ispresijecane kanjonima rijeka (Srednjodalmatinska zaravan,

Zadvarska zaravan, Unsko-koranska zaravan).

4. Dolinski reljef – postoji dolinski reljef peripanonskog humlja i gorica koja su pretežno

pod šumom, a ponegdje voćnjacima ili vinogradima (Hrvatsko zagorje, Vukomeričke

gorice, Medvednica, Papuk) i niža krška (nastala na vapnenačkim i dolomitnim

stijenama jadranskog područja, tu su nastala i krška polja – Imotsko, Sinjsko) i flišna

pobrđa (imaju veće gospodarsko značenje, plodni prostori –Vinodol, Konavle, siva

Istra).

5. Gorski reljef – gromadna gorja panonskog i peripanonskog prostora (Medvednica,

Psunj, Papuk, Žumberačko gorje…) i dinarsko-sredogorski tip (Svilaja, Moseć,

Mosor, Kozjak).

6. Planinski reljef – Biokovo, Rilić, Dinara, Kamešnica, Velebit, Velika Kapela, Mala

Kapela, Plješevica, Risnjak.

7. Reljef jadranskog podmorja i priobalja – sjeverni dio Jadranske zavale je plići od

južnog (dijeli ih Palagruški prag).

8. Obalni reljef – dalmatinski tip obale –otoci se pružaju usporedno s smjerom pružanja

planina (SZ – JI).

KLIMATSKE ZNAČAJKE HRVATSKE

Na klimatska obilježja RH utječe: smještaj u sjevernom umjerenom pojasu te zračne

mase koje se formiraju nad kopnom i morem, zapadni vjetrovi, reljef i Jadransko more.

Klimatska regionalizacija RH:

1. Sredozemna klima – vruća i suha ljeta, blage i kišovite zime, raste dalmatinski

crni bor, čempres, hrast crnika, sječom nastaje makija – zimzelena šikara, a

daljim uništavanjem garig. Prevladava u primorskoj Hrvatskoj. Tlo koje tu

nalazimo je crvenica.

2. Snježno-šumska klima – padalina ima tijekom cijele godine, ljeta su kratka i

svježa, a zime su hladne. Raširene su šume jele i smreke te bukve. Prevladava u

najvišim dijelovima planina gorske Hrvatske. Kao vrstu tla tu nalazimo podzol

(isprano tlo).


3. Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetima – padaline su neravnomjerno

raspoređene tijekom godine, rastu zajednice hrasta lužnjaka, hrast kitnjak, obični

grab. Prevladava u nizinskoj Hrvatskoj. Tu nalazimo smeđa tla, crnicu

(najplodnije tlo).

VJETROVI – u RH pušu, osim stalnih zapadnih vjetrova, periodični vjetrovi.

- jugo – vlažan i topao vjetar koji puše s mora, izaziva velike valove.

- bura – hladan i suh vjetar koji puše s kopna

- maestral – puše ljeti kada donosi osvježenje.

HIDROGRAFSKE ZNAČAJKE HRVATSKE

Jadransko more je zaljev Sredozemnog mora i pruža se između Dinarida i Apenina od

sjeverozapada prema jugoistoku. Površina Jadranskog mora je 138 595 km², a duljina mu

je 870 km. Prosječna širina mu je 160 km, a najveća je između Stobreča do Vasta – 217

km. Jadran je plitko more, najveća dubina mu je 1233 m (100 km južno od Dubrovnika).

Sjeverni dio Jadrana je plići od južnog. Koeficijent razvedenosti je 11. Ukupni broj otoka

u RH je 1 185 (od ukupnih 1 233 otoka u Jadranu)

Svojstva Jadranskog mora:

- slanost- prosječna slanost mu je visoka- 38 ‰, slanije je na jugu nego na

sjeveru

- temperatura – toplo more

- boja – ovisi o dubini, boji okoliša, ali Jadran je poznat po intenzivnoj

modroj boji

- prozirnost – prozirnost je veća što je more čišće, najveća izmjerena

prozirnost je 56m

Gibanja Jadranskog mora:

- morske struje – morske struje ulaze kroz Otranska vrata, idu obalom RH i

vraćaju se natrag uz talijansku obalu. Ovakav smjer bitan je za održavanje

čistoće u Jadranu.

- Morske mijene – plima i oseka iznose od 25 cm (Otranska vrata) – 80 cm

(Tršćanski zaljev)

- Valovi – najveće valove izaziva jugo, rijetki su iznad 4m.


Gospodarsko značenje Jadrana proizlazi iz njegove prometne važnosti, također je

podloga za razvoj turizma, ribarenje je tradicionalna djelatnost stanovništva te je izvor

zemnog plina.

VODE NA KOPNU

Rijeke

Hrvatska se ističe gustom mrežom tekućica. Pripadaju crnomorskom (58%- Sava,

Drava, Dunav, Kupa, Mura, Sutla, Lonja, Glina, Dobra…) i jadranskom slijevu (38% -

Cetina, Zrmanja, Krka, Neretva, Mirna, Raša, Rječina, Čikola….). Preostalih 4%

završavaju u ponorima (Lika, Gacka..).

Značenje rijeka je višestruko: služe vodoopskrbi, izgradnji hidroelektrana, natapanju

poljoprivrednih površina.

Naša najduža rijeka je Sava (ukupno 945 km, u RH 562 km), plovna je od Siska do

ušća u Dunav.

Najkvalitetnija voda je u izvorišnim dijelovima gorske Hrvatske, a najlošija u blizini

gradova.

Jezera

Prema površini najveće je Vransko jezero kod Biograda (30,2km²), kriptodepresija (-4

m) je i zaštićeno je područje (park prirode). Najdublje jezero i kriptodepresija je Vransko

jezero na otoku Cresu (- 68m). Poznata su Baćinska jezera (- 30m). Najpoznatija su

Plitvička jezera (NP od 1949. godine, 17 jezera na rijeci Korani). Kod Imotskog se nalaze

Crveno i Modro jezero. U kontinentalnoj Hrvatskoj jezera su pretvorena u ribnjake,

manjih su površina.

Umjetna jezera služe kao akumulacije za hidroelektrane. Najveće takvo jezero je

Peručko jezero na rijeci Cetini (13 km²).

Podzemne vode

Obilna je cirkulacija vode u krškom podzemlju. Podzemne vode često izbijaju ispod

morske površine – vrulje ili na kopnu kao vrelo ili izvor.


Slika 4. Slijevna područja


DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA HRVATSKE

RAZVOJ NASELJENOSTI U HRVATSKOJ

Tragovi najstarijih obitavališta ljudi na našim prostorima datiraju u starije kameno

doba (Hušnjakovo kraj Krapine). Prva obitavališta bile su pećine. Slijedi mlađe kameno doba

kada se uvjeti života poboljšavaju pa je povećan i broj ljudi i staništa (Vučedol kod

Vukovara). Zatim u predantičko doba dolaze ilirska plemena, bave se stočarstvom i

poljoprivredom i počinju koristiti željezo. Dolazi antičko razdoblje kada dolaze Grci i

Rimljani. U 7. stoljeću ovaj prostor naseljavaju Hrvati (velika seoba naroda). U 14. stoljeću

(srednji vijek) dolaze osmanlije s istoka. Ratna zbivanja u 20. stoljeću utječu na broj i

razmještaj broja stanovnika u RH.

POPULACIJSKI RAZVOJ HRVATSKE

Prvi točniji podaci o broju stanovnika RH potječu iz 1857. godine (prvi popis

stanovništva). Tada je u RH živjelo 2 181 499 stanovnika. Broj stanovnika od tada konstantno

raste s iznimkama ratova (prvi i drugi svjetski rat te domovinski rat). RH danas ima 4 437 600

stanovnika (78,4 stanovnika/km²). RH je neravnomjerno naseljena zemlja.

OPĆE KRETANJE STANOVNIŠTVA HRVATSKE

Opće kretanje stanovništva rezultat je prirodnog i prostornog kretanja stanovništva

(migracije).

Prirodno kretanje stanovništva je razlika nataliteta i mortaliteta. Natalitet i mortalitet

su bili sve do kraja 19. stoljeća visoki kada počinje opadanje i nataliteta i mortaliteta sve do

danas. Prirodno kretanje stanovništva danas ima negativan predznak što znači da je više

umrlih nego rođenih (2003. godine –2,9‰).

Prvo veliko prostorno kretanje stanovništva započelo je u vrijeme turskih osvajanja

(15. stoljeće), a nakon toga u drugoj polovici 19. stoljeća i nastavilo se do današnjih dana.

Uzroci iseljavanju su u početku (do drugog svjetskog rata) nerazvijenost, siromaštvo,

epidemije bolesti (kolera, španjolska gripa), propast vinogradarstva, politički problemi. Cilj

prvih iseljenika (s otoka, Dalmatinske zagore) su bili drugi kontinenti (Sjeverna i Južna


Amerika, Australija). Nakon drugog svjetskog rata iseljavanja su uzrokovana najviše

političkim stanjem i iseljavalo se u Europu (Njemačka, Austrija, Italija). Posebno velik broj

iseljenih je bio visoko obrazovan – «odljev mozgova». Iseljavanje je dodatno potaknuto

domovinskim ratom.

Pretpostavlja se da danas izvan RH živi oko 2 700 000 Hrvata (hrvatska dijaspora).

Najviše Hrvata živi u SAD-u (1 3000 000), Europa (420 000, od toga 270 000 u Njemačkoj).

DEMOGRAFSKE STRUKTURE HRVATSKE

Spolna struktura – odnosi se na omjer muškog i ženskog stanovništva. Više se rađa

muške djece, ali broj žena u ukupnoj populaciji je veći od muškog (iseljavanje muškaraca,

ranija smrt, ratovi).

Dobna struktura – od 0-19 mlado stanovništvo, od 20 – 59 zrelo stanovništvo, više od

60 staro stanovništvo. RH spada u stare države jer se sve više povećava udio starog

stanovništva, a smanjuje se udio mladog stanovništva.

Narodnosna struktura – RH je homogena država što znači da većinu stanovništva čine

Hrvati (oko 90%). Najveća nacionalna manjina su Srbi (oko 5%).

Vjerska struktura – RH je i vjerski homogena država što znači da većina stanovništva

pripada rimokatoličkoj vjeri (oko 88%). Najveća vjerska manjina su pravoslavci (oko 4,4%).

Obrazovna struktura – Visoko obrazovanog stanovništva ima oko 7,8%, višeg

obrazovanja 4,1%, stanovništva sa srednjom školom 47,1%, s osnovnom školom 21,1%, bez

osnovne škole 15, 8%.

NASELJA

NASELJA I OBLICI NASELJENOSTI

Naselja su dominantni pokazatelj nazočnosti ljudi na nekom prostoru. Razlikuju se

prema veličini, izgledu i funkciji u prostoru. U RH razlikujemo seoska, gradska i mješovita

(prijelazna) naselja.

U seoskim naseljima stanovništvo se uglavnom bavi primarnim djelatnostima, pa

svako takvo naselje mora imati prostor koji će eksploatirati (polja, pašnjake). Nizinska

Hrvatska ima većinom sela pravilnog izgleda (izdužena, «ušorena»). Brežuljkasti prostor

(Hrvatsko zagorje) ima osamljena gospodarstva. Brdska područja gorske Hrvatske imaju


raštrkana naselja. U krškim predjelima sela su uglavnom nastala na rubovima polja. Na obali

su naselja uglavnom nastala u zaštićenim uvalama.

Mješovita naselja su prijelazni oblik između seoskih i gradskih naselja. Obično nastaju

u blizini velikih gradova. U RH 2001. godine je bilo 6 759 naselja.

Gradska naselja nastaju još u vrijeme grčke kolonizacije, a za vrijeme Rimskog

carstva razvija se mreža gradova (Solin, Sisak, Osijek, Vinkovci). U novom vijeku nastaje

mnogo novih gradova uglavnom s obrambenom funkcijom. Neki su se održali (Zagreb,

Virovitica), a neki ne. U 16. stoljeću, u vrijeme napada Osmanlija nastaju gradovi na

granicama (Karlovac, Tounj, Ogulin). Tijekom 19. stoljeća kroz RH se grade mnoge

prometnice koje potiču razvoj gradova na obali (Rijeka, Senj) ili gradove na prometnim

križištima (Zagreb, Karlovac, Knin..).

STUPANJ URBANIZACIJE I URBANI SUSTAV U HRVATSKOJ

Hrvatska nema pravilan urbani sustav. Brojčano prevladavaju mali gradovi, a izrazit je

nedostatak gradova srednje veličine. Četiri su makroregionalna središta u RH: Zagreb, Split,

Rijeka i Osijek.


GOSPODARSTVO HRVATSKE

RAZVOJ GOSPODARSTVA HRVATSKE

Prirodno-geografska obilježja RH pozitivno utječu na razvoj gospodarstva u RH, ali

povijesni, politički čimbenici su oduvijek otežavali gospodarski razvoj. Gospodarstvo RH

prolazilo je kroz nekoliko razvojnih faza:

1. Predmanufakturno razdoblje do sredine 18. stoljeća. Proizvodilo se

uglavnom za vlastite potrebe.

2. Manufaktura je karakteristična sve do sedamdesetih godina 19. stoljeća.

Pojavljuju se manufakturne radionice po gradovima, proizvodi se za tržište.

3. Rano industrijsko razdoblje počinje u drugoj polovici 19. stoljeća do drugog

svjetskog rata. Dolazi do ind. revolucije, ukidanja kmetstva, širenja

željeznice.

4. Između 2 svjetska rata slijedi nastavak razvoja industrije, dolazi i strani

kapital (siemens – danas Končar).

5. Razdoblje od 1945. do 1990. godine –dolazi do nacionalizacije imovine,

planskog gospodarstva, zaduživanja u inozemstvu, otvaranja političkih

tvornica.

6. Od 1990. godine – dolazi do tržišnog gospodarstva, privatizacije.

Gospodarstvo RH se ne razvija dovoljno brzo, neravnomjeran je raspored

gospodarskih jedinica po regijama.

POLJOPRIVREDA

Hrvatska ima prirodne uvjete za razvoj poljoprivrede, ali društveni uvjeti nisu

pogodni za uspješan razvoj poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivreda je u bruto

domaćem proizvodu RH 2002. godine sudjelovala sa 7%. Poljoprivredne površine

zauzimaju oko 55% teritorija, a koriste se kao oranice i vrtovi (46,5%), pašnjaci

(36,9%), livade (12,6%), vinogradi (1,8%), voćnjaci (1,7%) i maslinici (0,5%). Na

zasijanim površinama najviše se uzgajaju žitarice, povrće, krmno bilje, krumpir,

uljarice i mahunasto povrće. Četiri su poljoprivredne regije u RH:

1. Nizinska poljoprivredna regija – najvrednije poljoprivredno područje.

2. Brežuljkasta regija – polikulturna proizvodnja, usitnjeni posjedi.

3. Planinsko-kotlinska regija – nema većeg značenja u ukupnoj

poljoprivrednoj proizvodnji, pogodna je za uzgoj ekološke hrane.


4. Jadranska regija – pretežno krško područje, osim flišnih zona. Klimatski

dobro.

Ribarstvo je značajno uz zapadne obale Istre, oko zadarskih otoka te oko

udaljenih otoka. U unutrašnjosti značajniji je uzgoj pastrva i šarana.

Šume pokrivaju 36% teritorija. Uglavnom su to šume bukve, jele i smreke.

PROIZVODNJA I POTROŠNJA ENERGIJE U HRVATSKOJ

Potrošnja energije u RH veća je od one koju proizvodimo. Posebno se to odnosi na

neobnovljive izvore, naftu i plin. Proizvodnjom nafte RH namiruje 20-30% svojih potreba,

plinom 70% svojih potreba.

Hidroenergija u RH daje 28% proizvedene energije. RH je iskoristila tek polovicu

hidroenergetskih potencijala. Mogućnost korištenja hidroenergije ima Drava (Varaždin),

Cetina (1/4 - Zakučac), Zrmanja (Obrovac), Lika i Gacka (Senj).

Hrvatska se koristi i energijom dobivenom iz nuklearne elektrane Krško.

INDUSTRIJA HRVATSKE

Stanje industrije RH pogoršalo se domovinskim ratom. Glavnina postrojenje industrije

bila je u ratom pogođenim područjima. Od 1995. godine industrijska proizvodnja ponovno

raste, ali broj zaposlenih opada.

Prerađivačka industrija sudjeluje s 80% ukupne industrijske proizvodnje (proizvodnja

hrane, pića, tekstila).

Drvna industrija je tradicionalna ind. grana koja mora nadoknaditi tehnološko

zaostajanje.

Brodogradnja je izrazito izvozna grana.

Građevinarstvo je djelatnost koja bilježi porast (prometna infrastruktura).

PROMET HRVATSKE

Promet je značajna grana gospodarstva.

Cestovni promet ima najveće značenje zbog dužine cestovnih pravaca i zbog udjela u

prijevozu putnika (58,1%) i robe (46,8%). Ukupna dužina cesta 2002. godine iznosila je

28 344 km. Autoceste je tada bilo 455 km. Završena je autocesta Zagreb –Split u dužini

od 376 km.

Željeznički promet odvija se na ukupno 2 726 km željezničkih pruga. Kvaliteta

izgrađenih pruga ne zadovoljava standarde modernog prometa. Neke trase su izgrađene


još u 19. stoljeću. U novije vrijeme dijelovi su preuređeni za brze nagibne vlakove. U

prijevozu putnika željeznice sudjeluju sa 32,1%, a u prijevozu robe 12,2%.

Pomorski promet ima izvanredne uvjete za razvoj zbog blizine naše obale Jadrana

srednjoeuropskim zemljama i brojnih prirodno zaštićenih luka. Velike luke su Rijeka

(najveća), Split, Šibenik, Zadar, Pula, Ploče, Dubrovnik. Pomorski promet sudjeluje u

prijevozu robe s 31,2%, a putnika sa 8,6%.

Riječni promet može se obavljati Savom od Siska do ušća u Dunav, Dravom od

Donjeg Miholjca do Osijeka, Dunavom i Kupom. Plovni put rijekama ukupno je dug 918

km, ali većim brodovima samo 151,5 km i to najviše na Dunavu, 137,5 km. Zbog

domovinskog rata riječni promet je skroz zamro. U prijevozu robe sudjeluje samo sa

0,8%.

Zračni promet ima sve veće značenje, posebno u prijevozu putnika. Postoji 20 zračnih

luka, a 7 ih je međunarodnih: Split, Zagreb, Pula, Osijek, Zadar, Dubrovnik, Rijeka.

Cjevovodi služe za prijevoz nafte i plina. RH je 2003. godine imala 601 km naftovoda

i 2 560 plinovoda. Glavni naftovod ide od terminala INA-e u Omišlju na Krku do Siska.

Plinovodi povezuju plinska polja u Podravini i Moslavini s potrošačima.

Poštanske usluge obavljaju se preko 1 172 pošte, a telekomunikacijske preko

Hrvatskih telekomunikacija, Optima-telecoma i H1, HT–T coma, VIP i TELE 2.

Prometni sustav RH ne odgovara suvremenim zahtjevima u nekim svojim

segmentima. Slika 5. Sustav cestovnih prometnica u RH


TURIZAM

Razvoj turizma u RH počinje u drugoj polovici 19. stoljeća poslije uspostavljanja

parobrodske linije od Trsta do Kotora i svršetka željezničke pruge do Rijeke. U

kontinentalnoj Hrvatskoj počinje se razvijati lječilišni turizam uz termalna vrela. Najveći

broj gostiju dolazi iz zemalja bivše Austro–Ugarske Monarhije i Italije. Grade se hoteli na

obali i u unutrašnjosti. 1989. godine zabilježen je najveći prihod od turista, nakon toga

domovinski rat ograničava posjete turista. Stabilne političke prilike, nove izgrađene ceste i

novi smještajni kapaciteti vraćaju RH na vodeće turističke destinacije. Tri su turističke

regije u RH:

1. Primorska Hrvatska je glavno turističko područje (96% svih noćenja).

2. Gorska Hrvatska je još uvijek nedovoljno valorizirana.

3. Prostor panonske i peri panonske Hrvatske

STANJE I ZAŠTITA OKOLIŠA U HRVATSKOJ

Stanje okoliša u RH u cjelini je zadovoljavajuće. Nisu sva područja jednako očuvana,

ni jednako ugrožena.

Do pogoršanja kvalitete vode dolazi zbog ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda.

Najveći je problem onečišćavanje podzemnih voda koje su uključene u vodoopskrbni

sustav.

Jadransko more je vrlo osjetljivo. Naš dio Jadrana ima natprosječnu kvalitetu vode, ali

postoje kritične točke u Jadranu, npr. Kaštelanski zaljev.

Oštećenost šuma je velika zbog kiselih kiša.

Po biološkoj raznolikosti RH je među vodećim zemljama u Europi. Ugroženo je 395 vrsta

od 1 171. Najugroženije su slatkovodne ribe, vodozemci, ptice. Danas je u RH pod

zaštitom 5 605 km³ ili 9,9% kopnene površine. Zaštićeni prostori su nacionalni parkovi

(8), parkovi prirode (8), strogi rezervati (2), kulturna baština i hortikulturni spomenici.


Slika 6. Zakonom zaštićena prirodna područja


PITANJA ZA PONAVLJANJE

1. S obzirom na površinu RH , ona spada u: a) male zemlje

b) zemlje srednje veličine

c) velike zemlje

2. Koliko RH ima stanovnika?

_________________________________________________________

3. Koje su 3 prirodno-geografske cjeline RH?

________________________________________________________________________

4. Koja je prirodno-geografska cjelina najrjeđe naseljena i zašto?

_______________________________________________________________________

5. Što znači da je RH tranzitna država?

_______________________________________________________________________

6. Kakav je geoprometni položaj RH? (zaokruži) Povoljan / Nepovoljan

7. S kojim državama RH ima kopnenu granicu?

______________________________________________________________________

8. Koliko RH ima županija? U kojoj ti živiš? __________________________________

9. Koja vrsta reljefa prevladava u primorskoj i gorskoj Hrvatskoj?__________________

10. Veći dio teritorija RH je iznad 1000 m nadmorske visine! Točno/ Netočno

11. Navedi najmanje 3 primjera planinskog reljefa! _____________________________

12. Koja klima prevladava u primorskoj Hrvatskoj i koja su joj obilježja?

_____________________________________________________________________

13. Koja su obilježja juga, a koja bure? _____________________________________

14. Jadran je plitko/duboko more! (zaokruži točan odgovor!)

15. Mreža tekućica na površini gušća je u: a) primorskoj Hrvatskoj

b) nizinskoj Hrvatskoj

16. Na koji način se iskorištavaju rijeke? ___________________________________

17. Koje je najveće umjetno, a koje prirodno jezero? __________________________

18. Kad kažemo da je RH neravnomjerno naseljena, što to znači?

____________________________________________________________________

19. Što je hrvatska dijaspora? ___________________________________________

20. Broj stanovnika u RH se povećava/smanjuje!

21. Kakva je vjerska struktura stanovništva? ______________________________

22. Koja su 4 makroregionalna središta RH? ______________________________


23. Kada se u RH uvodi tržišno gospodarstvo? _____________________________

24. U kojoj prirodno-geografskoj cjelini su najbolji prirodni uvjeti za razvoj poljoprivrede

u RH? _____________________________________________________________

25. Koje rijeke u RH imaju hidroenergetski potencijal? _________________________

26. Koja vrsta prometa sudjeluje najviše u prijevozu robe i putnika? ______________

27. Koja je najveća Hrvatska luka? ________________________________

28. Turizam kao gospodarska djelatnost ima dobre/loše prirodne uvjete za razvoj!

29. Koje bi turističke destinacije preporučili turistu u vašoj županiji? __________

_________________________________________________________________

30. Koliko ima NP u RH? __________________________________________

Slika 7. Velebitska degenija

(Endem)

Documents

GEOGRAFSKI POLOŽAJ I SMJEŠTAJ REPUBLIKE HRVATSKECentar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra, Split, Bihaćka 2 A, 021 321-521 2 GEOGRAFSKI POLOŽAJ I SMJEŠTAJ REPUBLIKE HRVATSKE