2
GANSEROV SINDROM To je oblik simuliranja bolesti kad se pacijent pretvara da ima mentalnu bolest kako bi postigao neku vrstu koristi, kao što je na primjer financijska korist ili kako bi izbjegao kazneno gonjenje. Prvi ga je dijagnosticirao Dr. Sigbert Ganser 1898. godine. Ganser je proučavao tri zatvorenika i izvorno ga opisao kao «kratkotrajne, upadljive, psihotične epizode sa retrogradnom amnezijom». Ganser j vjerovao da je to sindrom koji je po prirodi histeričan. Jer je prvotno otkriven među zatvorskom populacijom, i bio je poznat pod nazivom «zatvorska psihoza». Gansero sindrom se od tada koristio za opisivanje slučajeva gdje su psihočke bolesti simulirane. Postoji četiri uobičajeno opisana simptoma: 1. Približni odgovori ili vorbeideren — gdje će pacijent davati prividno nesmislene odgovore na pitanja. Na primjer: kad ga se pita koliko je dva plus dva njegov odgovor bi bio pet. Iako se odgovor čini glupim ili apsurdnim, oni ipak demonstriraju razumijevanje onog što se pita. 2. Pomračenje svijesti — ovaj simtom se pojavljuje kao nemarnost ili pospanost / lijenost. Dok Ganserov sindrom nije nužno oblik psihoze, ovaj simptom može biti znak neurološkog stanja. 3. Simptom somatskog pretvaranja/konverzije — kao što je histerična paraliza; te fizičke simptome nisu povezane s nekim poznatim medicinskim poremećajem. 4. Halucinacije — tipične vidne halucinacije. Mogući uzrok Genserovog sindroma je stres koji je izazvan potrebom da se izbjegne neugodna situacija i njene posljedice. Histerija, simulasija bolesti, psihoza, alkoholizam i organski uzroci kao što su ozljeda glave, epilepsija, kap i cerebralna infekcija mogu biti potencijalni uzroci ovog sindroma. Učestalost: međunarodno, sindrom u cijelosti se smatra iznimno rijetkim. Manje od 100 slučajeva je bilo opisano i zabilježeno u literaturi. Smrtnost/Postotak oboljenja— simptomi se obično riješe spontano. Ponekad su popraćeni velikom depresivnom epizodom. Smrtnost i postotak oboljenja može biti povezano sa podređenosti etiologije (nauka o uzroku bolesti), posebice ako je organsko. Uobičajena je amnezija o događajima koji su se zbili tijekom epizode. Spol—otprilike 80% pacijenata sa Ganserovim sindromom su muškarci. Godište—iako je zabilježena u svim dobnim grupama, najuobičajenija je u adolescenciji i kod mlađih odraslih osoba.

Ganserov sindrom

Embed Size (px)

DESCRIPTION

school work

Citation preview

GANSEROV SINDROM

GANSEROV SINDROMTo je oblik simuliranja bolesti kad se pacijent pretvara da ima mentalnu bolest kako bi postigao neku vrstu koristi, kao to je na primjer financijska korist ili kako bi izbjegao kazneno gonjenje. Prvi ga je dijagnosticirao Dr. Sigbert Ganser 1898. godine. Ganser je prouavao tri zatvorenika i izvorno ga opisao kao kratkotrajne, upadljive, psihotine epizode sa retrogradnom amnezijom. Ganser j vjerovao da je to sindrom koji je po prirodi histerian. Jer je prvotno otkriven meu zatvorskom populacijom, i bio je poznat pod nazivom zatvorska psihoza. Gansero sindrom se od tada koristio za opisivanje sluajeva gdje su psihoke bolesti simulirane. Postoji etiri uobiajeno opisana simptoma:

1. Priblini odgovori ili vorbeideren gdje e pacijent davati prividno nesmislene odgovore na pitanja. Na primjer: kad ga se pita koliko je dva plus dva njegov odgovor bi bio pet. Iako se odgovor ini glupim ili apsurdnim, oni ipak demonstriraju razumijevanje onog to se pita.

2. Pomraenje svijesti ovaj simtom se pojavljuje kao nemarnost ili pospanost / lijenost. Dok Ganserov sindrom nije nuno oblik psihoze, ovaj simptom moe biti znak neurolokog stanja.

3. Simptom somatskog pretvaranja/konverzije kao to je histerina paraliza; te fizike simptome nisu povezane s nekim poznatim medicinskim poremeajem.4. Halucinacije tipine vidne halucinacije. Mogui uzrok Genserovog sindroma je stres koji je izazvan potrebom da se izbjegne neugodna situacija i njene posljedice. Histerija, simulasija bolesti, psihoza, alkoholizam i organski uzroci kao to su ozljeda glave, epilepsija, kap i cerebralna infekcija mogu biti potencijalni uzroci ovog sindroma.Uestalost: meunarodno, sindrom u cijelosti se smatra iznimno rijetkim. Manje od 100 sluajeva je bilo opisano i zabiljeeno u literaturi.

Smrtnost/Postotak oboljenja simptomi se obino rijee spontano. Ponekad su popraeni velikom depresivnom epizodom. Smrtnost i postotak oboljenja moe biti povezano sa podreenosti etiologije (nauka o uzroku bolesti), posebice ako je organsko. Uobiajena je amnezija o dogaajima koji su se zbili tijekom epizode.

Spolotprilike 80% pacijenata sa Ganserovim sindromom su mukarci.

Goditeiako je zabiljeena u svim dobnim grupama, najuobiajenija je u adolescenciji i kod mlaih odraslih osoba. PovijestGanserov sindrom je primjeen najee u sudskoj okolini/okviru (forensic setting) ili tamo gdje je psihosocijalni stres prisutan. Trajanje simptona je kratko. Glavni simptomi:

1. priblini/aproksimativni odgovori

2. pomraenje svijesti

3. halucinacije

4. simptomi somatske konverzije (histerina paraliziranost)

5. amnezija nakon bolesti

6. zbunjenost, smetenost

7. funkcionalni tjelesni simptomi

8. precipirati / taloiti stres

9. gubitak osobnog identiteta

10. odravanje, uvanje

11. ekolalija i ekopraksija

Obiljeja ukljuuju:

1. pospani ili smeten nastup

2. gubitak pamenja ili osobnog identiteta

3. ne sjeanje sindromskog stanja nakon oporavka

4. perseveracija = neprestano spontano ponavljanje5. ekolalija = nekontrolirano ponavljanje rijei koje je netko drugi izgovorio

6. ekopraksija