2BibliotekaPosebna izdanjaKnjiga br. 1.

Naslov originalaLELLEMMEDI IN ITALIA

Prof dr GAETANO BONETTAcon la collaborazione di E. M. Bruni, C. Crivellari, C. Di Marzio Pescara, settembre 2006.

Nakladnik:Sveuilite u SplituFilozofski fakultet

Za nakladnika:Prof. dr. sc. Josip Milat

Recenzent prijevoda:Prof. dr. sc. Josip Milat

Prevele:Marijana Alujevi, prof.Ivania Petrin, prof.Maja Bili, prof.Antonela Pivac, prof.

Lektorica prijevoda:Antonela Pivac, prof.

Lektorica:Dr. sc. Jadranka Nemeth-Jaji

TisakRedak, Split

CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEUILINA KNJINICA U SPLITU

UDK 378.014.3(450:4-67EU)

BA-MA-DO - bakalaureat, magisterij i doktorat u Italiji : neka iskustva u primjeni bolonjskog procesa / ; urednik Josip Milat ; . - Split : Filozofski fakultet Sveuilita, 2007. - (Biblioteka Posebna izdanja ; knj. 1)

Prijevod djela: Lellemmedi in Italia.

ISBN 978-953-7395-09-4

1. Bonetta, Gaetano

470601025

ISBN 978-953-7395-09-4EAN 9789537395094

Studija se objavljuje u tiskanom i elektronikom obliku na slubenoj web stranici Filozofskog fakulteta u Splitu, prema odluci br. 1737/07 donesenoj na sjednici Znanstveno-nastavnog vijea FF Splita dana 5. lipnja 2007. godine.

3BA-MA-DO BAKALAUREAT, MAGISTERIJ I

DOKTORAT U ITALIJI

- ISKUSTVA U PRIMJENI BOLONJSKOG PROCESA -

UrednikJosip Milat

Split, svibnja 2007.

4

5PredgovorBolonjska deklaracija o europskom prostoru za visoko

obrazovanje1 jedan je od niza dokumenata kojima Europska unija pokuava uspostaviti harmonizaciju sustava odgoja i obrazovanja i predstavlja kljuni dokument koji oznauje prekretnicu u razvoju europskoga visokog obrazovanja.

Osnovni je cilj Bolonjske deklaracije, podsjeamo, stvaranje europskoga prostora za visoko obrazovanje kako bi se poveala mogunost zapoljavanja i pokretljivost graana, te konkurentnost visokog obrazovanja Sjedinjenih Europskih Drava.

Iako su se zemlje potpisnice obvezale da e svoj visokokolski sustav reformirati u skladu s osnovnim naelima i u duhu Bolonjske deklaracije, ona ne obvezuje na izgradnju jedinstvenog uniformnog europskog sustava visokog obrazovanja. Namjera je postii kompatibilnost, harmonizaciju i konvergenciju nacionalnih visokokolskih sustava pri em se potuju naela autonomije i uvaavaju nacionalne specinosti zemalja potpisnica. Budui da je Deklaracijom, izmeu ostaloga, kao krajnji rok za implementaciju njezinih preporuka u nacionalne sustave odreena akademska godina 2010., mnoge su zemlje ve projektirale provedbu reforme i poele ju primjenjivati u svojim visokokolskim sustavima.2

Premda su gotovo sve europske zemlje (i mnoge izvan Europske Unije) koje su potpisale Deklaraciju otpoele s njezinom primjenom, ni u jednoj to nije bilo bez otpora i osporavanja, estokih kritika pa i protivljenja unutar sveuilinih zajednica i izvan njih. Uvoenje novog sustava u svakoj je zemlji izazvalo odreene poroajne muke, a pojavile su se i prve djeje bolesti, to kritiari uzimaju kao argument u dokazivanju ispravnosti svojega protivljenja

1. Bolonjska deklaracija o europskom prostoru za visoko obrazovanje zajednika je dek-laracija europskih ministara prosvjete koji su se sastali 19. srpnja 1999. godine u talijan-skom gradu Bologni po kojemu je i nazvana.2. U Republici Hrvatskoj prva generacija studenata po reformiranim programima temeljenima na naelima Bolonjske deklaracije upisana je akademske godine 2005./2006.

6njegovu uvoenju. Isto se (treba li na to podsjeati), dogaa(lo) i u Hrvatskoj.

Iako je Bolonjska deklaracija roena u Italiji, ini se da njezina implementacija ni u talijanskom visokokolskom prostoru nije prola bez tekoa: ni u sveuilinim strukturama ni u irem drutvenom i politikom okruju. Najvie otpora promjenama dolazi s tradicionalnih talijanskih pravnih i lozofskih fakulteta.

lanak prof. dr. sc. Gaetana Bonette, istaknutoga znanstvenika i aktivnog sudionika reformskih kretanja u visokom obrazovanju Republike Italije, dekana Pedagokog fakulteta Sveuilita Rafaele Laporta Chieti, i njegovih suradnika, a iji prijevod objavljujemo, kritiki je osvrt i analitiki prikaz problema nastalih na talijanskim sveuilitima tijekom pripreme i promjena temeljenih na postavkama Bolonjske deklaracije i nakon njihova uvoenja. Autor lanka ima pozitivno miljenje o potrebi i opravdanosti uvoenja bolonjskog procesa (kako se kolokvijalno i kod nas naziva proces promjena), ali se i kritiki osvre na odreene nedosljednosti i nedoreenosti pri njegovoj implementaciji. Zalaganje autora lanka za promjene proizlazi iz njegove uvjerenosti u nunost mijenjanja strogoga, tromoga i neuinkovitog talijanskoga visokokolskog sustava, s jedne strane, te shvaanja mogunosti niza kvalitetnih rjeenja koje bolonjski proces nudi, s druge strane. Jednako se tako kritiki suprotstavlja uplitanju slubene politike u nametanju odreenih rjeenja jer se time dovodi u pitanje autonomija sveuilita. Kao potvrdu tome istie injenicu kako je ve projektirani i u osnovi uspostavljeni novi reformirani sustav, nova vlast 2001. godine3 bez strune i znanstvene valorizacije ve zapoetih procesa samovoljno promijenila, to je dovelo do reforme reforme. Time je zapoeti proces znatno usporen, a talijanska sveuilita ulaze u jo kaotinije razdoblje.

Polazei od zakonomjerne potrebe razvoja Europe temeljene na drutvu znanja i potrebe cjeloivotnog uenja, autor prvo navodi cilj i osnovne zadae bolonjskog procesa te obrazlae nunost uvoenja 3. Rije je o uspostavi vlade desnog centra Silvija Berlusconija, koja je 2002. zamije-nila vladu lijevog centra.

7promjena: ako ni zbog ega drugoga, onda zbog neuinkovitosti tradicionalnoga talijanskog sustava visokog kolstva. Navodei naela na kojima se promjene trebaju zasnivati, kao bitne karakteristike novog sustava posebno istie: kurikularnu reformu, mobilnost i eksibilnost, novi sustav vrednovanja djelovanja i rada sveuilita (programa, nastave, rada nastavnika i studenata), pokretljivost studenata i nastavnika, ujednaavanje vrijednosti i naziva diploma na europskom tritu znanja i rada, veu uinkovitost, te otvaranje prostora za stvarno cjeloivotno obrazovanje sveuilitaraca. Istie i vanost normativnog reguliranja sustava. Kao naroitu vrijednost istie dovoenje studenata u sredinji poloaj novog sustava, koji im, uz ostala poboljanja, daje veu ponudu, omoguuje slobodan izbor vrste, naina i vremena studiranja, daje im veu slobodu izbora, vee mogunosti napredovanja, izbor zvanja diplome, mogunosti odluivanja o vremenu ukljuivanja u trite rada. Na alost, sa aljenjem istie Bonetta, ni sve sveuiline strukture nisu prihvatile promjene. Neki se protive promjenama, teko se oslobaaju tradicionalnog ponaanja i shvaanja po kojemu je (ne samo) sveuilini nastavnik nedodirljiv, a autonomija institucije i pojedinca doputa pojedincu da on sam odreuje kako e ostvarivati svoju nastavniku funkciju. Istie nadalje da, uza sve potekoe, zbog velikih mogunosti, ali i prvih vie pozitivnih nego negativnih uinaka, zapoeti proces promjena treba nastaviti, a mnogi se problemi, koliko god to bilo nepopularno, mogu i trebaju rjeavati u hodu.

Promjene, naglaava Bonetta, idu ususret stvaranju europskog identiteta i razvijanju njegove konkurentnosti na europskom i svjetskom tritu znanja. Svoje stavove autor je uspjeno i argumentirano obrazloio i potkrijepio ih konkretnim primjerima. Na taj nain, na primjeru Italije, i neupueni imaju priliku spoznati bit bolonjskog procesa.

Kao znanstvenik i vrstan poznavatelj ne samo talijanskog nego i ukupnoga europskoga sveuilinog prostora, prof. Bonetta analitiki daje i niz usporednih podataka kojima potkrjepljuje opravdanost primjene bolonjskog procesa i u talijansko visoko kolstvo. Iako se

8s reformom reforme osobno ne slae, na neki je nain prihvaa u interesu viih drutvenih ciljeva. Na kraju navodi nekoliko openitih ocjena o uincima reforme koje se mogu dati nakon zavrenoga trogodinjeg ciklusa prve generacije preddiplomskog studija (2001./02. 2003./04. godine). Meu pozitivnim uincima uoava se da je za oko 50% povean omjer broja upisanih i diplomiranih redovitih studenata; da je naputanje studija nakon prve godine smanjeno vie od oekivanoga, te da se smanjuje postotak neaktivnih studenata. Glavne kritike proizlaze iz injenice da na mnogim preddiplomskim programima nisu pravodobno utvreni preduvjeti za napredovanje i da nije postignuto oekivano poveanje upisa izvanrednih studenata. To to e najvei broj studenata nastaviti sveuilini studij ocjenjuje i kao pozitivnu i negativnu tendenciju. S jedne strane, nastavak studija utjee na popravljanje nepovoljnog postotka visokokolskih strunjaka u ukupnoj strukturi stanovnitva; s druge strane, pokazuje se da se mladi teko po novom sustavu ukljuuju u svijet rada. Usporedno postojanje starih i novih programa stvorilo je dojam da su stari programi bolji od novih pa i uvjerenje da su stare diplome superiornije vrjednije od novih diploma. Tome pridonose i stajalita onih koji su se protivili sustavu 3+2, ali i injenica da su odreeni fakulteti stare etverogodinje programe samo podijelili na dva ciklusa, pa mladi (s pravom) ne vide kako bi se s diplomom prvog ciklusa zaposlili. Sve je to vrlo slino i hrvatskoj praksi.

Ni mogunost usmjeravanja tzv. modelom Y, uvedena reformom reforme, nije pala na plodno tlo. Otpori unutar sveuilita, usporedno postojanje starih i novih programa, uma (pa i kontradiktornih) propisa oteava konzistentna rjeenja, nastavnici teko mijenjaju tradicionalni pristup koji nije primjeren naelima i nastavnim aktivnostima u duhu bolonjskog procesa.

Svoju analizu prof. Bonetta zakljuuje rijeima: Reforma nije promaena! Ide naprijed i uz tisuu potekoa. Za svaku reformu potrebna je kultura reforme. U Italiji posljednjih godina nije bilo takve kulture. S motrita iskustva i prilika u provoenju reforme u Hrvatskoj, to nam zvui vrlo poznato.

9Jedan od motiva za pisanje svog teksta prof. Bonetta nalazi i u injenici da ira javnost, dijelom ak i sveuilina, nije dovoljno upoznata s osnovnim naelima i duhom promjena temeljenih na naelima bolonjskog procesa, pa lanak ima i instruktivni karakter. To se oituje posebno na primjerima ustroja odreenih studijskih programa.

Iako su neka ustrojbena rjeenja razliita od hrvatskih, primjerice zajednika prva godina studija u pojedinim znanstvenim podrujima i granama te mogunost nastavka studija smjerovi po tzv. modelu Y, zatim naini vrednovanja i ocjenjivanja rada studenata, te trajanje nastavne godine (26 tjedana), a razlika ima u jo nekim detaljima, itatelji e, posebno bolji poznavatelji prilika pri uvoenju i gotovo dvogodinjoj primjeni bolonjskog procesa na hrvatskim sveuilitima, lako uoiti slinosti pa i neke identinosti koje su se javile u hrvatskoj i talijanskoj drutvenoj stvarnosti. Imamo gotovo iste poroajne muke i patimo od isti djejih bolesti.

U tom smislu rad prof. Bonette i njegovih suradnika zaista ima instruktivan karakter i za hrvatski sveuilini i iri drutveni prostor, pa je to bio na motiv da ga predstavimo hrvatskoj javnosti. Kako bismo to vie pomogli u razumijevanju problema, u prilogu navodimo izvorni tekst Bolonjske deklaracije. Vjerujemo da itatelji nee biti razoarani.

Prof. dr. sc. Josip Milat

10

11

UvodKrajem XX. stoljea, tonije devedesetih godina, u Italiji se

postupno zapoelo s razradom radikalne reforme sveuilinog ustroja. Uzrok tako vanom zakonodavnom aktu moemo potraiti u izuzetno jasnoj, vrlo jednostavnoj i opepoznatoj pojavi. Talijanski sveuilini sustav nije bio uinkovit. Najoitiji pokazatelj toga bilo je veliko osipanje studenata: od deset studenata prosjeno bi ih diplomiralo troje. Nadalje, kvaliteta osposobljavanja nije bila na zadovoljavajuoj razini niti je odgovarala zahtjevima rada. Sveuilini se sustav inio zastarjelim i tromim, nesposobnim pratiti promjene koje je nametnuo nagli drutveni i ekonomski razvoj. Tako se 1999. otpoelo s provedbom reforme, koja je drastino promijenila institucionalni ustroj sveuilinih studija. Programskom reformom teilo se smanjenju svih negativnosti i to uvoenjem institucionalnog sustava temeljenog na dvjema studijskim razinama, a slijedei primjer anglosaksonskih zemalja i nastojei se uskladiti s europskim standardima propisanima Bolonjskom i Lisabonskom deklaracijom.

Temeljna je ideja bila vrlo jednostavna. Trebalo je preoblikovati i preustrojiti stari dugogodinji sustav koji je objedinjavao mnogobrojne zahtjeve vezane za obrazovanje i rad u struci kako bi se proirila, promijenila i racionalizirala sveuilina ponuda. Nije bila rije o tout court podjeli, razdiobi staroga studijskog programa na dva istovjetna segmenta, s etiri na pet godina. Na prvoj se razini provodila temeljna sveuilina izobrazba, odnosno ona nieg ranga profesionalnog osposobljavanja, tj. pokuavala se podignuti razina ljudskih resursa u smislu poboljanja koliine i kakvoe. Na drugoj su se razini, selektivnim pristupom i izobrazbom temeljenom na specijalistikim znanjima htjele stvoriti nove profesije, te se eljelo kulturoloki formirati novu elitu. S viim stupnjem studija, doktoratom, htjelo se obuiti znanstvenike i novi kadar za istraivanje koje tei valorizaciji intelektualnih sposobnosti i znanja openito.

Ukratko, i u Italiji, na ambiciozan i radikalan nain, htio se prihvatiti ustrojbeni sustav koji su ve uvele ostale europske zemlje,

12

i to s pozitivnim ishodom, kako bi se sveuilini studiji uinili to djelotvornijima i primjerenijima.

Svi su prieljkivali takvu sveuilinu reformu. Onu koja je bila izglasana, no kojom nisu svi u potpunosti bili zadovoljni. Nejasnoe koje su u vie navrata bile vidljive u prvoj fazi bile su jo brojnije u fazi realizacije. Ustrojena institucionalna mainerija zapravo je prouzrokovala neoekivan broj potekoa. Iako je bila oita vanost zapoetog procesa te potreba etikog i kulturolokog angamana, velik broj vanih toaka reforme nije imao vrsto uporite.

Vlada desnog centra, koja je naslijedila vladu lijevog centra - koja je nastavila reformu, rad je zapoela s vrednovanjem i vericiranjem to je rezultiralo reformom reforme. Tako je krajem 2004. jedinstveno ustrojen dvorazinski sustav 3+2 razdvojen na sustav 3 i 2 kao dvije odvojene cjeline. Izglasane su nove odredbe koje su primorale akademsku zajednicu na reformu reforme, koja, meutim, nije bila u potpunosti ni ostvarena ni provjerena.

Talijanska sveuilita ulaze tako u jo kaotinije razdoblje. Nitko se nije obazirao na rezultate prvotne reforme koje su njezini tvorci predviali; to su promjene radikalnije, a to je i opepoznato, manja je mogunost njihova uspjeha. Zbog pogoranja nastaloga reformom reforme mogunost postizanja pozitivnih rezultata u kratkom razdoblju malo je vjerojatna. No, optimizam se nije u potpunosti izgubio. Nije nestalo povjerenja i postoji jaka volja da se razrijee problemi prouzrokovani zakonodavnim i institucionalnim izmjenama koje nisu pratile suvisle i potrebne promjene u obrazovanju sveuilinih nastavnika i drugih sveuilitaraca.

Proteklih je pak est godina vrijedno spomena i zbog toga valja na njih podsjetiti.

13

1. O nastanku reforme

Reforma kao pojava, poznato je, potjee od davnina i izraz je radikalne promjene koja prilino nadilazi iskljuivo formativna i profesionalna pitanja. Ukratko, reforma se temelji na velikoj transformaciji drutva na globalnoj razini, postindustrijskog drutva koje razvija (potie) nepovratnu i integralnu globalizaciju, koju pak karakterizira nematerijalna namjera u kojoj odluujui imbenici razvoja postaju znanosti i znanja.

Potreba za reformom nastaje onog trenutka kada se u svijesti naroda i vodeih dravnih struktura, vlade i oporbe, javi neodgodiva potreba za razvojnom strategijom koja se temelji na konkurentnosti i uspjenosti pri istraivanju, na tehnolokim inovacijama, te na potrebnoj visokoj kvalikaciji intelektualne radne snage. Mislilo se da bi samo tako drava mogla osigurati gospodarsko-drutvenu i politiko-drutvenu ravnoteu. Prvo, zato to bi ritam razvoja i stvaranja novih radnih mjesta i odgovarajuih novih profesija bio izravno ovisan o razinama produktivnosti te znanstvene, tehnoloke, organizacijske i obrazovne konkurentnosti. Drugo, zato to bi isti demokratski, liberalni i pluralistiki imbenici vladavine prava talijanskog drutva, koje na sreu nije koniktno, bili ovisni o sve veoj dostupnosti sveuilinog obrazovanja, koje se danas smatra condicio sine qua non glede sudjelovanja u procesima graanske i drutvene transformacije ili, tonije, ostvarenja gospodarskog blagostanja.

Reforma, dakle, poprima konkretan oblik kada se javi nova vizija sveuilita, vizija sveuilita treeg tisuljea, svojstvena dananjem povijesnom razdoblju, pri em je vidljivo da nae drutvo prolazi kroz fazu u kojoj je znanje pokreta razvoja i u kojem je uenost postala imbenikom koji stvara drutveno blagostanje. Znanje, dakle, mora biti shvaeno kao drutveno dobro koje, prije negoli pojedincu, pripada skupini, organizaciji i drutvenom sustavu. Namee se potreba za utvrivanjem novih razvojnih smjerova koji se zasnivaju na valorizaciji ljudskog kapitala i relevantnih sposobnosti, s jedne strane, te potreba za utvrivanjem novih proizvodno-organizacijskih

14

paradigmi, nametnutih brzim tehnolokim napretkom, a koje dovode do opsenih procesa izuavanja nunih za prikupljanje individualnog ili pak grupnog znanja, s druge strane. Kao posljedica svega toga i obrazovnim se sustavima namee potreba za urnom prilagodbom ne samo brojnih slubi nego i ciljeva, sadraja, a ponajvie metoda i naina organizacije sustava prema potrebama suvremenog drutva, jer ono u svom razvoju prepoznaje ubrzanja, netipina ak i u ne tako davnoj prolosti.

Brzina promjene temeljene na znanju moe dovesti do opasnosti od marginalizacije, te gotovo do iskljuivanja drutvenih slojeva koje je zatekla brza diskvalikacija produktivnih znanja. ini se, dakle, potrebnim da sveuilite u budunosti razvije vlastitu strategiju glede poveanja zaposlenosti, tj. strategiju kojom bi zvanja mladih diplomiranih ljudi bila poeljna i isplativa na tritu rada.

Ta je strategija vrsto povezana s visokom politikom, koja dri da je upravo poveanje zaposlenosti prvi temelj europske strategije razvoja slonog drutva. U tom irem okviru drutvene odgovornosti, dio novih ciljeva trebala bi preuzeti sveuilita sa zadatkom da zajame visoku razinu ljudskog kapitala onomu tko se pojavljuje na tritu rada, ali i onomu komu prijeti iskljuenje s tog trita. Za sveuilite bi bilo nuno povezati se u mreu s ostalim razvojnim subjektima kako bi to urnije ostvarilo najavljene ciljeve. U tako karakteristinom kontekstu kao to je talijanski, povezivanje je potrebno i zbog toga to je taj isti kontekst proturjean, jer se razlikuje po proizvodnim podrujima koje karakterizira rasprostranjeno poduzetnitvo, ali i zato to nosi odgovarajue rizike glede zastarijevanja proizvoda i procesa zbog srednje i manje razvijenih poduzea. Zakljuno, u drutvu u kojem je znanje sve ee istovremeno i input i output produktivnih procesa, sveuilite se treba svjesno strukturirati kao institucija koja proizvodi, prikuplja, prenosi, te sustavno alje u optjecaj nove spoznaje, koje ine njezino bogatstvo i temelj kompetitivnih sposobnosti u procesu irenja znanja.

Drutvo ima potrebu za novim spoznajama, suvremenim upravljakim strukturama, informiranim graanima s tehnolokim i profesionalnim kompetencijama, potvrenim svjedodbama

15

(diplomama). To su posebni doprinosi i osnovne funkcije sveuilita koje ono mora ponuditi te zapravo ine ubi consistam onoga drutvenog ugovora na osnovi kojeg drava, kao odgovorna, podupire sveuilite, pridonosi njegovu nanciranju, prihvaa njegov profesionalan sud i potvrdu obrazovnih smjerova, jamei viu razinu slobode i institucionalne autonomije.

16

2. Europa znanjaRazvoj novog sveuilita odvija se u vrijeme kada se na Starom

Kontinentu nepovratno i denitivno armira drevna ideja o Europi, tj. o federaciji drava koja pokree proces integracije i ujedinjenja kako bi ju uinila to slonijom, te bolje nacionalizirala narode koji su oduvijek dijelili religiju, antropoloke vrijednosti, gospodarske oblike, pravosudni sustav, politike institucije, znanstvene spoznaje. Zna se da je ta nedavna ideja o Europi nastala pod poglavito jakim poticajem svijeta nancija i gospodarstva. Zbog toga je u opem procesu globalizacije europeizacija nametnula i namee stvaranje trita rada, posebice znanstvenoga. Sada bismo, meutim, bez trita zastarjelih liberalnih profesija tipinih za nekadanji znanstveni prol, imali tvornice profesija od znanja, tipinih poslova koji pripadaju drutvu znanja u kojem ivimo, drutvu koje se temelji na namjeri to tei nematerijalnome; na novoj namjeri, obiljeenoj posjedovanjem i prakticiranjem znanja. Trite profesija znanja, koje tek treba stvoriti, trai od nacionalnih i vanjskih trita prole koji bi bili jedinstveni i homogeni te ujednaeni po dobi, sposobnostima i pokretljivosti. Bolje reeno, to bi bilo trite sastavljeno od mladih snaga ubaenih u proces kulturoloke proizvodnje u dobi od 22/23 godine, koje se odlikuju izvanrednim kompetencijama i funkcionalnim sposobnostima u skladu s vremenom za uspjenu pokretljivost zanimanja i dalje obrazovanje, a u odnosu na poetno, a esto i rano zastarijevanje profesija.

S takvom perspektivom, stvaranjem intelektualnih profesija, to postaje obvezatni razvojni put i to e za nas Europljane postati Europe building, sveuilina reforma postaje obveza svih nas; obveza koja poprima razmjere nadnacionalnog, interkulturalnog i gospodarskog razvoja. Sveuilina reforma postaje simbolom europske svijesti i razvojnim imbenikom europskog ideala. U nju e se uloiti golema energija i njome e se baviti politiki vrhovi velikih zemalja.

Europu ne ine samo euro, banke i gospodarstvo: treba biti Europa znanja. To je velika i presudna potvrda (odluka) kojom zapoinje sada ve povijesna izjava tadanjih ministara Francuske,

17

Njemake, Velike Britanije i Italije izreena u Parizu 25. svibnja 1998. Nije dostatno stvoriti samo vrste gospodarske, nancijske i politike osnove kako bi se izgradila Europa. Nova europska nacija moi e nastati samo ako se uspije stvoriti nadnacionalni, tonije europski obrazovni sustav.

Ideja o tom obrazovnom projektu oznauje povijesnu fazu procesa europeizacije zato to kulturoloka naobrazba postaje ne samo imbenikom razvoja i postizanja blagostanja nego prvenstveno imbenikom kohezije, a onda i kulturolokog identiteta. Zapravo, nije dostatno podudaranje gospodarskih i politikih interesa kako bi se ostvarila institucionalna stabilnost nove Europe. Potrebna je i poveznica zajednikog i podijeljenog sustava vrijednosti, koji je danas mogue postii samo kulturolokom izobrazbom. Europske vrijednosti i europski identitet mogu se izgraditi i produbiti samo preko batine svih zemalja, koju posjeduju i provode svi narodi, znanja i umijea, napredne znanosti ivljenja. To su jedini elementi koji ne poznaju granice i nacionalnost, te ne pripadaju iskljuivo zemljama Starog Kontinenta, nego prvenstveno njihovim dravljanima i cjelokupnom ovjeanstvu. Znanstvena umijea i znanja nemaju nacionalnu pripadnost: ona su bioloki i genetski upisana u antropoloku grau stanovnika svake nacije. Samo kao takva mogu biti pravi i uvjerljivi subjekti pri denacionalizaciji civilnog drutva i ljudske zajednice.

Projekt etvorice ministara etiki je vaan i politiki osvijeten apel. Tenja da se stvori europski prostor visokog obrazovanja vrlo je brzo bila jednoglasno prihvaena meu svim zemljama lanicama Unije koje, kao rezultat toga, s nesvakidanjim poletom tee prepoznavanju konkretne strategije razvoja i njezine realizacije. Tako, godinu dana poslije, u Bologni 19. lipnja 1999. svi europski ministri potpisuju deklaraciju koja se moe smatrati Magna Charta europskih sveuilita budunosti.

U tom dokumentu europski prostor visokog obrazovanja zajednika je obveza koja potjee iz uvjerenja da je znanje, istraivanje i njegovo irenje, jednom rijei kulturoloko obrazovanje, ili drutveno

18

posjedovanje i koritenje znanja nezamjenjiv imbenik za graanski i ljudski razvoj. To je nuan element za konsolidaciju i obogaivanje europske graanske ideje koji daje (dijeli) svima potrebne sposobnosti kako bi se suoili s izazovima novog tisuljea svjesni zajednikih vrijednosti i pripadnosti zajednikom drutvenom i kulturolokom prostoru. Odatle treba zapoeti s europskim prijedlogom o novoj svjetskoj civilizaciji koja treba ukljuivati sve zemlje na planetu. Zapravo, na podruju kulture i umijea moi e se dogoditi ravnopravan susret naroda. Samo e se tako moi ostvariti ovjenost koja promie interkulturalni i interreligiozni razvoj, a time i stvaranje globalnog humanizma.

U okviru ideje potrebne suradnje za utvrivanje demokratskih, stabilnih i mirotvornih drutava krajem prvog desetljea 21. stoljea ministri e imati precizan akcijski plan s jasnim i tonim zadacima. Njih je ukupno est.

Prvi zadatak odnosi se na usvajanje ujednaenih naziva zvanja, lako itljivih i usporedivih, s mogunou koritenja biografske mape studija, dodatka diplomi (Diploma Supplementa) do te mjere da promiu zapoljivost europskih stanovnika i internacionalnu kompetitivnost europskog sustava visokog obrazovanja.

Drugi zadatak odnosi se na sustav obrazovanja koji sa temelji na dva ciklusa, odnosno na prvoj i drugoj razini s odgovarajuim zvanjima. Zavravanje prvog ciklusa, koji traje najmanje 3 godine, nuno je za pristupanje drugome. Potom bi, postupno, uslijedio magisterij pa doktorat.

Trei zadatak odnosi se na zahtjev za uspostavljanjem i utvrivanjem sustava didaktikog vrednovanja po uzoru na European Credit Transfer System (ECTS) ili vrednovanje i priznavanje svakog tipa studija koji se odvija u razliitim kontekstima i koji obuhvaa kontinuirano i stalno obrazovanje te potrebna sredstva, kako bi se osigurala to vea pokretljivost studenata.

etvrti je zadatak promicanje pokretljivosti na svim razinama, to vrijedi i za studente, stvaranjem mogunosti za studiranje, razmjenu i laki pristup slubama, i za sveuiline profesore, priznajui ih i

19

vrednujui razdoblja istraivanja i didaktikog djelovanja u europskom kontekstu, a da se ne povrijede prava koja su stekli tijekom obavljanja svakodnevne slube.

Peti zadatak odnosi se na zahtjev da se na eksperimentalan i kooperativan nain utvrdi razvoj, te stalni i isti kriteriji ocjenjivanja obrazovne kvalitete.

esti zadatak, na posljetku, odnosi se na ostvarivanje prave europske dimenzije sveuilinog obrazovanja, a to se postie usmjeravanjem zajednike rasprave o razvoju i znaajkama curricula, jedinstvenim suoavanjem ustanova i suradnjom meu njima, pripremanjem i ostvarivanjem uspjenoga sustava pokretljivosti studenata i razvijanjem integriranih studijskih, obrazovnih i istraivakih programa.

20

3. Neproduktivnost nastave i neuspjesi u obrazovanju

Jedan od razloga koji je vie od ostalih odredio zaostalost talijanskih sveuilita nasuprot napretku drugih vidova civilnog drutva, posebice onoga gospodarskoga, odnosi se, bez sumnje, na nesposobnost ustanove da se uskladi sa suvremenim zahtjevima.

To je upravo razlog koji, ini se, karakterizira nae nedostatke u odnosu na sveuiline sustave razvijenijih zemalja. Uzimajui u obzir usporedive potekoe, uzrokovane nastalim i postojeim razlikama meu obrazovnim sustavima razvijenijih Zapadnih drutava, ini se da je Italija bila i da ostaje posljednja na, za to odreenoj, rang-listi postotaka upisanih i diplomiranih studenata. injenica je da se u Italiji, u odnosu na mnoge druge zemlje, na fakultete upie velik broj studenata. Prema slubenim podacima od maturanata gimnazijalaca njih 100% upisuje studij, a od maturanata strunih kola studij upisuje njih 44%. U Italiji samo jedan od troje upisanih studenata zavri studij, a vie od 60% ne zavri i olako odustaje od velikog sna da stekne zvanje i diplomu.

Poetkom devedesetih godina u Italiji je, u prosjeku, od 100 upisanih diplomiralo manje od 40; dok ih je u Portugalu diplomiralo 49, u Francuskoj 55, u Sjedinjenim Amerikim Dravama 63, u Njemakoj 72 i u Velikoj Britaniji 81. Zbog toga Italija ima najniu stopu diplomiranog i visokoobrazovanog stanovnitva u dobi od 25 godina do 34 godine. U posljednjem desetljeu XX. stoljea u Italiji je taj postotak iznosio 7%, dok je u Sjedinjenim Amerikim Dravama prelazio 23%, u panjolskoj i Kanadi bio je vii od 16%, izmeu 11% i 13% utvren je u Njemakoj, Francuskoj i Japanu, a u Irskoj je dostizao jedva 10%. Ako se potom uzmu u obzir samo diplome u znanstvenim zvanjima, razlike su jo vee. U Italiji je, promatra li se stanovnitvo izmeu 25. i 34. godine, njihov broj manji od 3%, dok je u drugim zemljama Zapadnog svijeta utvren izmeu 7% i 9%.

Tonije, jo je 1998. godine 15% talijanskih studenata diplomiralo u roku. Od ostalih diplomiranih 20% njih diplomiralo je u

21

prvoj apsolventskoj godini, sljedeih 20% u drugoj, a preostalih 45% u treoj godini i kasnije. To pokazuje da se u Italiji diplomira dosta kasno, najee u dobi od oko 27 godina, dok je u drugim zemljama prosjena dob diplomiranja nia, oko 23 godine. U Italiji je staro diplomiranje predstavljalo veliko ogranienje. Da bi se diplomiralo, trebalo je puno vie vremena od propisanoga. Navodimo primjer. Studij prava, prema tablinom poretku, traje 4 godine. Pretpostavlja se da u 4 godine student moe diplomirati to je, meutim, malo vjerojatno. Zapravo, samo je vrlo malo njih uspjelo diplomirati u predvienom roku. Do diplome velikom broju studenata treba izmeu 6 i 7 godina. Jasno je pak da taj fenomen i odstupanje od ostalih zemalja ne znae da su talijanski studenti manje sposobni. Naprotiv! To znai da postoji znaajna razlika u organizaciji studija. Predugo se studiranje zapravo moe objasniti injenicom da su se u prolosti nastavni programi iskljuivo temeljili na predavanjima, a da se uope nije uzimala u obzir didaktika obveza (angairanost) studenta. Razlog zbog kojega je prosjeni rok potreban studentu da diplomira bio dulji od onog slubenoga, nalazi se u nepodudarnosti didaktikog pristupa pouavanju s vrstom i oblikom studiranja. Na primjer, porast znanja, njihova razgranatost i primjena nisu imale odgovarajuu potporu u nainu izuavanja i studiranja, to je uvjetovalo zaostajanje u rokovima redovitog studiranja.

Istraivanja na ovom polju pokazuju da student koji je odsluao predavanja, a nije diplomirao, postaje razlogom obrazovne neproduktivnosti. Meutim, prema vjerodostojnim sociolokim istraivanjima, dug apsolventski sta ne treba biti shvaen kao znak studentova osobnog neuspjeha, nego kao neuspjeh sustava ili kao nedostatak obrazovnih struktura u cjelini. Apsolvent je, zapravo, plod defektnosti obrazovnog sustava. Obrazovna sveuilina ponuda, izmeu ostaloga, ne moe odgovoriti zahtjevima trita rada nakon stjecanja diplome jer je nepovezivanje teorije i prakse nenadoknadiv nedostatak, osobito u neadekvatno pripremljenim bibliografskim materijalima. To potvruju pomna istraivanja, koja pokazuju da neto vie od polovice onih koji su diplomirali i pronali posao izmeu

22

1992. i 1995. godine smatra da ih se na fakultetu nije dovoljno dobro pripremilo sa strunoga - profesionalnog gledita. Najei prigovori dolaze od diplomiranih lijenika i pravnika, kojih je vie od 60%. Samo treina mladih zaposlenih s diplomom, koji najveim dijelom pripadaju skupini ekonomista, inenjera i znanstvenika, dri da su primjereno (propisno) pripremljeni za obavljanje poslova netom steene profesije. Vrlo je povrno ocijenjeno steeno obrazovanje u drutveno-politikim studijskim programima.

Obrazovni deficit u odnosu na kulturoloki standard i na profesionalnu kompetenciju vidljiv je s porastom specijalistikih post lauream kolegija, uvedenih u posljednje vrijeme.

23

4. Organizacija za budunostU kontekstu autonomije sveuilita, potrebno je uspostaviti

takav obrazovni sustav ustroj koji e od temelja valorizirati institucionalne resurse i pogodovati porastu i raznolikosti zahtjeva visokokolskog obrazovanja s ciljem pripremanja studenata za trite rada, a sve u skladu s poslovnim i profesionalnim ciljevima. Tako se rodila ideja o nizu organizacijskih naela, koja od konceptualnih izriaja trebaju biti provedena u djelo i time predstavljati poveznicu itavoga reformiranog obrazovnog i nastavnog tkiva na sveuilitu.

- Prvo naelo zahtijeva uspostavu ugovornog odnosa studenta i fakulteta ime e se potaknuti disperzivnost. Tim se, zapravo, eli denirati odnos izmeu fakulteta i studenta na nain da se sastavi i potpie obostrano obvezujui ugovor s tono odreenim rokovima i provedbom. U trenutku upisa potpisivat e se ugovor koji se temelji na obvezama jednih i drugih, u kojemu je jasno napisano: s jedne strane, nain i kvaliteta raspodjele obrazovne ponude, a s druge strane, provoenje tijeka studija sukladno odabranom studiju. Na taj se nain, suprotno staroj praksi i percepciji dezorijentiranog studenta izgubljenog u besciljnoj akademskoj pustinji, eli smanjiti rizik naputanja studija, te poveati njegova uinkovitost i disperzivnost. eli se stvoriti i kodicirati stvaran odnos (u prostoru i vremenu) koji je prije bio samo duhovni i koji je imao nekoliko trenutaka konkretne realizacije - ispit koji se temeljio samo na subjektivnim i osobnim obvezama profesora i studenata.

- Drugim naelom - kompetitivnih promjena, nastoji se uspostaviti dostojanstveno meusveuilino nadmetanje u obrazovnoj ponudi. Zapravo, sveuilita koja nude iste studijske programe mogu ponuditi razvojnu politiku svakog pojedinog fakulteta na nain da uine razliitim njihove studijske programe, zatim da poveaju i poboljaju kvalitetu i mogunosti privlaenja studenata, te obrazovni potencijal zemlje i pokretljivost studenata.

- Tree naelo - pluralitet obrazovne ponude, zahtijeva da student ima bolje uvjete kako bi mogao redovito i uspjeno pratiti nastavu,

24

te da se organizira izvanredno studiranje ve zaposlenima u cilju ostvarivanja cjeloivotnog obrazovanja. Na taj se nain eli suprotstaviti u potpunosti jednoobraznom tradicionalnom modelu studija, te obrazovnom sustavu koji je ugraivao znanje u kruti okvir dodijeljene diplome i u kojemu je, nakon upisa, bilo doputeno ekskluzivno studiranje. Zbog toga je, a kako bi se postigla to raznovrsnija programska ponuda i vee mogunosti izbora studija, potrebno uvesti nove i uinkovitije modele proizvodnje i primjene znanja s konkretnim obrazovnim ciljevima.

- etvrto naelo - kurikularne eksibilnosti, zahtijeva stvaranje i usavravanje studija koji bolje odgovaraju zahtjevima poslovnog svijeta i gospodarskog razvoja. Talijanska su se sveuilita do sada razlikovala po sklonosti da se provodi ope profesionalno obrazovanje (esto teorijsko i ponekad duhovno) koje je, nakon diplome, prisiljavalo studente na kasnije profesionalno usavravanje. Tako se sveuilite nikada nije mijenjalo, odnosno nastavljalo bi s istim nainom rada sve dok se sveuilitu ne bi prilagodio vanjski svijet. To je bilo mogue samo neko vrijeme i to dok gubici nisu iskompromitirali samo sveuilite. Zbog toga se sveuilite, ako eli ii u korak s modernim vremenom, mora promijeniti i to prije prihvatiti nove profesionalne zahtjeve, koji proizlaze iz uvijek novoga i drugaijeg gospodarstva.

S tim ciljem, najprikladnije je sredstvo eksibilnost studijskih smjerova tako da ona bude odgovor na irenje novih profesionalnih prola, na zastarijevanje kultura i profesionalnih kompetencija. Fleksibilnost ovdje predstavlja sposobnost da se pokrenu one studijske grupe koje jame obrazovni uspjeh, da se praktino (eksperimentalno) razviju nove didaktike metode i moduli s krajnjim ciljem poboljanja i usavravanja obrazovnog procesa.

- Peto naelo - pokretljivost ljudskih resursa, usko je vezano za to bolju i ekasniju iskoristivost sveuilinih profesora. U tom smjeru prvi bi korak bio uspostava odgovarajueg odnosa izmeu profesora i katedre, prekid s iskljuivim ex cathedra pouavanjem i redenicija pravnog statusa nastavnika, odnosno omoguivanje

25

razliitosti u obvezi svakog profesora, a sve sukladno njegovim kulturolokim i znanstvenim specinostima i studijskim programima sveuilita.

- estim naelom akreditacijom studijskih programa, zahtijeva se ukidanje prijanjeg slubenog naina odobravanja dodiplomskih programa, koje je osiguravalo kompetencije i profesionalne sudbine, ali zapravo nije koherentno odgovaralo onome to je bilo napisano i onome to se moglo izvriti s profesionalnog gledita, a sve to u korist novih studijskih programa koji moraju nedvojbeno jamiti kulturoloku vrijednost odgovarajueg zvanja - diplome. Njihova koherentnost treba biti u skladu s preciznim i iznesenim ekonomskim i drutvenim potrebama, posebice s onima povezanima s tritem intelektualne djelatnosti. Treba osigurati potrebne nastavne, ekonomske, tehnoloko-znanstvene i strukturne izvore i njima raspolagati.

- Sedmo naelo naelo bodovanja, zahtijeva uvoenje sustava mjerenja i vrednovanja kojim se potvruju studijske aktivnosti. Tom se odredbom eli prevladati openitost i nedeniranost prijanjih nastavnih aktivnosti, predavanja ex cathedra i ispiti, koji su se razlikovali po svojoj sutinskoj ispraznosti i koji nisu nita precizirali glede kvalitete i specinosti usvojenih znanja. Pomou bodovnog sustava eli se prihvatiti sustav kvantitativne i kvalitativne individualizacije aktivnosti stjecanja znanja, koji odreuje i otkriva studentove sposobnosti. Na taj se nain svaka aktivnost i sva znanja i njima steene sposobnosti boduju, stavljaju na raspolaganje studentima (koji ih zasigurno mogu koristiti za vlastiti, ali i za druge studijske programe ili druge obrazovne sustave), a za dodjelu jednoga ili vie zvanja. Ostvarenim bodovima student moe, u svijetu intelektualne djelatnosti, bolje potvrditi svoje znanje i profesionalne sposobnosti.

- Osmo naelo odnosi se na slobodu sveuilita da uvodi inovacije tzv. bottom up (odozdo prema gore) postupkom, kako bi se suoilo s potrebama posebnih drutveno-ekonomskih konteksta. U sveuilinom sustavu, u kojem je mogue realizirati i ustanoviti

26

sve ono to nije zabranjeno, poeljno je da ista sveuilina sjedita organiziraju eksperimentalne studijske programe sa sigurnim profesionalnim, a time i poslovnim uspjehom, sve u dogovoru s institucionalnim i gospodarskim subjektima.

- Deveto naelo - vrednovanje (ocjenjivanje) kao sredstvo usmjerivanja i poboljanja sveuiline ponude. Razvojem i usavravanjem sustava samovrednovanja ele se ostvariti osnovne pretpostavke autonomije sveuilita i nastavnika, odnosno potaknuti stvaranje i prakticiranje samoreeksivnosti, to oznaava sposobnost shvaanja, kritikog promiljanja, sagledavanja i predlaganja. Potrebno je ustrojiti sustav samovrednovanja koji se moe, odnosno mora uskladiti s oblicima kontrole i vanjskog vrednovanja.

- Desetim se naelom - novi naini upravljanja eli potaknuti djelotvorniji rad akademskih tijela. Da bi se uinkovitije upravljalo sustavom, a posebice u aktualnoj tranzicijskoj fazi, nastaje potreba za boljim funkcioniranjem, te za ekasnijom usklaenosti programskih vijea, a to se postie usvajanjem razliitih vidova obrazovanja, informacija, komunikacija i vrednovanja s ciljem stratekog i produktivnijeg iskoritavanja odreenih izvora za poticanje sustava, te posebice za ciljeve koji se smatraju prioritetnima.

27

5. Kurikularni ustrojPrethodno navedena organizacijska naela upuuju na potrebu

utvrivanja i donoenja zakonskih mjera. Razlikuju se dvije temeljne mjere koje vode ostvarivanju svih ostalih stavki reforme: sustav bodovanja i kurikula.

Bodovanje se, o kojem emo opirnije neto kasnije, odnosi na mjerenje studentove aktivnosti pri uenju tijekom (unutar) programa pouavanja. Bodovi se postiu ili ubiru nakon to je student poloio odgovarajui ispit. Na osnovi zbroja bodova, pod uvjetom da zbroj nije manji od zbroja odreenoga za pojedini program, moi e se pristupiti diplomskim ispitima i time stei zvanje.

Bodovi zapravo zamjenjuju predmete koji su se realizirali godinje po utvrenom rasporedu i optereenju. Nastavni predmeti u strukturi reda predavanja, jasno, nee uvijek biti isti, ali e se ustrojiti sustav modula s konkretnim vremenskim ili odgojnim aspektima. To znai da e bodovi odgovarati potrebama pojedinih kolegija (predmeta), njihovim sadrajima, njihovoj sloenosti i eksibilnosti, te njihovim glavnim odgojnim ciljevima na pojedinim sveuilitima. Njih, nadalje, treba kodicirati na isti nain to e omoguiti usklaivanje bodovnog sustava i pogodovati meusveuilinoj razmjeni u Italiji kao to je to ve postignuto u inozemstvu.

Bodovni sustav koji se treba uvesti mora biti to je mogue sliniji onomu europskomu, ETCS-u. U tom su sluaju bodovi brojane vrijednosti koje idu od 1 do 60, te se pojedinano pridruuju predmetima kako bi se brojano izrazilo optereenje svekolikih aktivnosti koje odreeni kolegij zahtijeva.

Takav se bodovni sustav moe koristiti samo u sklopu radikalno reformiranog sustava koji e se pak morati zasnivati, u prvom redu, na redeniciji obrazovnih procesa, a posebice pri stvaranju studijskih programa kratkoga i dugog ciklusa. To se odnosi i na programe doktorskih studija koji moraju osposobljavati studente za istraivanje, zatim na specijalistike strune (profesionalne) programe, te na specijalistike znanstvene programe usavravanja u odreenim

28

podrujima, znanjima i kompetencijama raznih profesionalnih prola. Sva tri program odnose se na tzv. post lauream studij, odnosno na specijalizaciju nakon diplome prvostupnika i magistra. Svaka programska struktura bit e odreena bodovima tako da 60 bodova odgovara godinjim obavezama studenta redovitog studija. Na taj se nain studentu omoguuje da svoje obaveze na studiju zbog raznih razloga ostvari samo djelomino. Takav bodovni sustav bi u konanici, ak i onom studentu koji nije zavrio program, omoguio maksimalnu korist od studija.

Sveuilini programi morali bi se obnoviti - preustrojiti. Odluivanje o vrsti novih programa na temelju konstitutivnih kriterija prema pripadnosti znanstvenim podrujima, poljima i granama pripada ministarstvu, dok e o kulturnim sadrajima, kompetencijama i profesionalnim prolima odluivati pojedina sveuilita.

Glavni kriteriji u odluivanju ministarstva nee imati nikakve veze s klasikacijama na kojima su se zasnivali prijanji programi. Oni zapravo nameu zahtjev prema kojemu svaki novi program ima vidljiv konkretan profesionalni prol ijim se ustrojem predlau, dakle utvruju ciljevi, sadraji i nastavne metode, to jest jasno obrazlau obrazovni i odgojni ciljevi, te sredstva i naini njihova postignua. Kad se jednom ukine dosadanja klasikacija programa i zastarjelo pouavanje, potrebno je naznaiti sve modalitete koji e regulirati pouavanje, sve naine realizacije - predavanja, seminare, vjebe, istraivanja, stairanje, pripravnitvo, laboratorij itd., koji e sluiti za oivljavanje, razlikovanje i optimiziranje programskih obveza sveuilita. Istovremeno je potrebno denirati i primijeniti bodovnu vrijednost ili bodovanje svih aktivnosti koje student obavlja kako bi dobio diplomu i postigao zvanje. Openito, bodovno oznaivanje morat e, prije svega, utvrditi - specicirati minimalan broj bodova koji se mora stei u odreenim znanstvenim poljima ili, globalno, u disciplinarnim podrujima koja sadravaju vie srodnih (slinih) znanstvenih polja, a zatim detaljno odrediti ili ponuditi kriterije za mjerenje svih preostalih odgojno-obrazovnih aktivnosti koje, na

29

specian nain, karakteriziraju razliite programe to su ih, potpuno autonomno, ponudila sveuilita.

Ustrojem studija trebat e osigurati usmjeravanje studenata, a to je do sada bilo zapostavljeno i nije se nikad smatralo pogonskim imbenikom karakteristinim za sveuilini obrazovno-odgojni proces. Pri odreivanju novih programa veliku vanost trebat e pridati kontekstu, shvaenom kao sinteza drutvene i korisnike, institucionalne i gospodarske stvarnosti, obitelji i studenata. Tako shvaen kontekst mora biti predmetom analize postojeega stanja i rezultata, koji vie ne bi bili sporedni. Ponuda svakog sveuilita nee moi ne uzeti u obzir karakteristike i zahtjeve svijeta gospodarstva i kolstva, nee moi ne voditi rauna o poetnim sposobnostima studenata (motivaciji, aspiracijama, znanjima koja posjeduju, kompetencijama i razvijenim sposobnostima). Na isti nain morat e se posebna pozornost usmjeriti na studentovo preuzimanje radne uloge. Mora se ocijeniti (vrednovati) uinkovitost nastavne aktivnosti, i to uzimajui u obzir sve podatke dobivene o ishodu studija i prosuujui obrazovni uspjeh tih procesa ne samo s gledita kulturoloke i profesionalne naobrazbe nego i s poslovnog gledita. Takva obveza nee moi ostati samo na obavijesnoj razini: morat e sluiti sveuilitu kao sredstvo samoreeksije i samovrednovanja, te biti osnova za dalje osmiljavanje i inovaciju neuspjelih procesa.

30

6. ReformaIdeja koja poprima konkretan oblik nalae Ministarstvu

i Sveuilitu odgovarajuu pripremu. Na ministarskoj razini, poslovne grupe formirane ad hoc nastoje denirati obrazovne ciljeve znanstveno i kulturoloki homogenih podruja na koja je razdijeljen tradicionalni disciplinarni svijet, te nastoje kongurirati odreene i najmanje sadraje razliitih profesionalnih kurikula (predviajui velik diskrecijski prostor za intervenciju na pojedinim sveuilitima). Na sveuilinoj razini, ustrim nastojanjem ministarstva poslano je ope i podrobno priznanje glede izvora i produktivnih sposobnosti sjedita kako bi se moglo denirati stvarno programiranje, a da se nita ne prepusti improvizaciji. Cilj je jasan: reforma se ne eli doekati nespremno niti se eli da ona bude izgraena na nesigurnim temeljima, jer postoji bojazan da bi se unitile sve dobre namjere i da Italija ne bi pripadala Europi znanja.

Usmjerenost na primjereno i konkretno vrednovanje studija obiljeava pripremu reforme, a ujedno je i najprimjereniji instrument za njezinu to bolju pripremu. Tako, na ministarskoj razini, umjesto prijanjeg povjerenstva za vrednovanje sada susreemo nacionalni odbor za vrednovanje sveuilinog sustava. Na vanjskoj razini uoljiva je odluka za urnom uspostavom i aktivnosti sveuilinih centara za vrednovanje. Talijanska su sveuilita tako bila podvrgnuta apsolutnom monitoringu. Nastava, istraivanje, administracija, pravo studiranja, odredbe za potporu studenata, kvaliteta i svrha studiranja, koritenje javnih fondova i izvora za ponovnu uspostavu ravnotee neprekidno su i razliito ocjenjivani. Rezultatima tih ocjena eljelo se dati jasno zdravstveno stanje sveuilinih struktura kako bi se reforma to bolje osmislila i provela, iako postupno i u granicama stvarnih snaga i karakteristika raznolike akademske panorame. Pri provedbi obrazovnih aktivnosti posebice se istie Rektorski zbor, koji osim to socijalizira tijek i modalitete reforme, uobliuje i predlae procedure koje je potrebno prihvatiti radi njezine uinkovitije realizacije.

31

U punom radnom zanosu, napokon, donesen je zakonodavni akt - rjeenje tako eljno oekivanog preustroja, koji unaprijed odreuje pripremu i provedbu reforme. Ministarskim dekretom od 3. studenoga 1999. br. 509, na osnovi kojega je izraena odluka od 24. listopada 2004. godine br. 270, talijanskom sveuilinom sustavu dodijeljen je osnovni dokument koji uspostavlja novi institucionalni ustroj nastave. U pravilniku kojim se ureuje nastavna autonomija sveuilita i kasnijim promjenama toga pravilnika, donose se odredbe kojima se ureuju vrste studijskih programa, navode vrste diploma, odreuju pojedini kolegiji, uspostavlja bodovni sustav i nain upisa na studij, te utvruju ovlasti sveuilinih sastavnica i odnosi meu njima.

32

7. Nova sveuilina zvanjaDanas se, kao i neko, na sveuilite upisuje kako bi se postigla

visokokolska diploma koja ima tono utvrenu zakonsku vrijednost. Te se diplome (zvanja) stjeu po zavretku odgovarajuih dobro utemeljenih studija. etiri su nove razine akademskih diploma: diploma prvostupnika (laurea), magistarska (sveuilina) diploma, specijalistika diploma (master) i istraivaka doktorska diploma (doktorat). One predstavljaju jasno i koordinirano jedinstvo u kojem prve dvije razine ine temelj tijeka studija prema modelu Y,4 predvienim zakonom, na temelju kojih nastaju i realiziraju se preostale dvije razine.

Tijekom studija prema modelu Y nakon prve zajednike godine studija i prikupljanja ezdeset ECTS bodova, student moe birati profesionalni smjer od 120 bodova koji vodi prema trogodinjoj diplomi prvostupnika s kojom odmah moe raditi. Drugi izbor za koji se student moe odluiti dodatni je dvogodinji studij (metodoloko-obrazovni studij) koji priprema za vii dvogodinji magistarski (sveuilini) studij. Diploma prvostupnika dobiva se nakon trogodinjeg studija. Na taj se studij moe upisati nakon svjedodbe srednje kole uz dobro odgovarajue predznanje, koje se sastoji od kompetencija usklaenih sa studijem, a koje se mogu vrednovati od sveuilitaraca po zavretku propedeutikih nastavnih aktivnosti.

Studij prvostupnika za obrazovni cilj postavlja sljedee: a) adekvatne osnovne pripreme, bilo s metodolokog aspekta bilo s aspekta osnovnog i temeljnog znanja; b) specino znanje i izrazito profesionalne kompetencije. Diplomirati se moe nakon to se prikupilo ukupno 180 bodova, 60 bodova iz prve zajednike godine i 120 bodova iz II. i III. godine, a obuhvaajui i one bodove koji se odnose na nuno poznavanje jednog jezika Europske Unije osim talijanskoga. Magistarska diploma (diplomski studij) dodjeljuje 4. Model Y oznaava poetni jedinstveni studijski program, koji se kasnije, nakon prve godine, dijeli u dva smjera.

33

se nakon dvogodinjeg razdoblja koje dopunjuje petogodinji tijek studija. Uvjet je steena diploma prvostupnika. Cilj je diplomskog studija omoguiti studentu obrazovanje na naprednoj razini, odnosno omoguiti izvravanje visokokvalicirane profesionalne aktivnosti na odgovarajuim podrujima. Rije je o diplomi (tituli, zvanju) koja se dobiva nakon to se ostvari 300 bodova, ukljuujui i 60 osnovnih bodova i 120 metodoloko-obrazovnih bodova dobivenih diplomom prvostupnika i priznatih za odgovarajui magistarski studij.

Neki od magistarskih studija imaju zakonom utemeljen drugaiji ustroj. Rije je o studijima namijenjenima pravnicima, lijenicima, veterinarima, stomatolozima, ortodontima, farmaceutima i arhitektima, koji su ustrojeni na temelju odredaba Europske Unije kao jedinstveni integrirani studiji, te koji za stjecanje diplome imaju dulje trajanje studija. Oni su ustrojeni bez formalne podjele na studij prvostupnika i magistarski studij. Razlog je tomu specina priroda tih studija i profesionalna univerzalnost tih disciplina.

Specijalistika diploma uvijek je ustrojena na temelju naputaka Ministarstva. Ona se dobiva nakon tijeka studija s visokim sadrajem profesionalne specijalizacije, a za njezino postizanje uvjet je magistarska diploma i postignut zbroj bodova izmeu 300 i 360, u koje su ukljueni oni bodovi koje je student ve prikupio i koji su mu priznati za taj specijalistiki studij. Tom se diplomom stjeu znanja i sposobnosti za traene poslove pri obavljanju odreenih profesionalnih aktivnosti. Ona se uspostavlja samo ako je predviena specinim zakonskim odredbama ili europskim napucima, kao to je to kada je posrijedi specijalizacija u medicini, obrazovanju profesora i u pravnikoj struci.

Doktorat ili najvii stupanj istraivakog obrazovanja, kojem se pristupa s magisterijem, traje najmanje 3 godine s ciljem osiguravanja potrebnih znanstvenih kompetencija za visokokvaliciran istraivaki rad na sveuilitu, te u javnim i privatnim ustanovama.

U skladu s prethodno navedenim odredbama Ministarstva sveuilita izdaju diplome prvostupnika i magistra, te specijalista prvostupnika i specijalista magistra. Specijalistiki studij upisuje se

34

nakon diplome prvostupnika i mora imati jo najmanje 60 bodova (180 + 60), a stjee se zvanje master prvog stupnja, odnosno nakon steene diplome magistra takoer je potrebno ostvariti jo najmanje 60 bodova (300 + 60) da bi se steklo zvanje mastera drugog stupnja.

etiri diplome i zvanja novost su u odnosu na prolost. Bez sumnje, uvoenje diplome prvostupnika i magistra privlailo je i privlai najveu pozornost i uzrokuje najvie dvojba, jer jo uvijek nisu dobro shvaene i mogle bi upropastiti uinkovitost institucionalnih mjera koje su prihvaene i kojima se treba vie posvetiti. Prije svega, treba rei da se zasigurno obogatila ponuda zvanja to omoguuje sveuilitu bolje ostvarenje ciljeva njegovih aktivnosti. Htjelo se, dakle, prilagoditi europskim standardima, ali najvanije od svega je to da se omoguilo suoavanje sa zahtjevima trita intelektualnih djelatnosti. Na taj se nain pribliilo duhu potpisanih ugovora s ostalim europskim zemljama, iskazala se elja za usklaivanjem s europskim standardima, ali je ipak najvanije to da su se ostvarile pretpostavke na temelju kojih se moe odgovoriti potrebama trita intelektualnog rada. To je potpuno novo ak i u odnosu na blisku prolost. Dakle, profesionalni proli i kompetencije sve su sloeniji i jasniji. Njima se predviaju adekvatnije drutvene dunosti i obveze; i, to je jo vanije, nove se profesije brzo stvaraju, ali i nestaju, to trai pojanjenja. Reformirane studijske grupe i studijski ciklusi odgovor su talijanskog sveuilita na suvremena kretanja.

Reforma, dakle, ne predstavlja samo novu podjelu starih studija na nove cikluse i zvanja. Diplome prvostupnika i magistra ne mogu se postaviti u hijerarhijsku ljestvicu: prva nije inferiorna u odnosu na drugu niti je druga superiorna u odnosu na prvu. To su dvije razliite stvari, odvojene ili, nogometnim rjenikom kazano, to ne znai da jedna pripada seriji A (prvoj ligi), a druga seriji B (drugoj ligi). Diploma prvostupnika postignuta trogodinjim studijem gotova je titula (zvanje), koja ima formalno znaenje i jasnu zakonsku vrijednost bilo javno ili privatno, bilo na nacionalnoj ili internacionalnoj razini. Ona ima vlastiti identitet koji proizlazi ne samo iz unutarnje koherentnosti nego i iz profesionalne vrijednosti i njezina drutvenog poloaja

35

s obzirom na to da je namijenjena neposrednoj provedbi u struci i drutvu. Diploma prvostupnika, ukratko, nije kratka diploma, nije saetak prijanje diplome, nije to tzv. predsveuilina titula. Ne! To je titula koja formalizira, legalizira i precizira tijek studija, koji je, na jednako tako toan i precizan nain namijenjen kasnijem obavljanju i provedbi profesionalnih aktivnosti za kojima je drutvo iskazalo potrebu.

Magisterij je neto drugo i nije superioran u odnosu na prvostupnika: bolji je, superiorniji, samo s jednoga - funkcionalnog aspekta. Ni injenica da se on postie s 300 bodova ne znai da je hijerarhijski nadmoniji. To znai da je on namijenjen izvravanju aktivnosti koje zahtijevaju funkcionalnije, specinije znanstvene i strune sposobnosti. Pretpostavljena superiornost nije postignuta ni konsekutivnim vremenskim redoslijedom studija. Magistarski studij ne mora se upisati odmah poslije stjecanja diplome prvostupnika. Ni injenica da mu se pristupa nakon diplome prvostupnika ne znai da je diploma propedeutika; znai samo to da za posveivanje odreenim specijalistikim studijima treba imati zavrene aktivnosti stjecanja znanja i osnovnih sposobnosti koherentnih za usvajanje razliitog profesionalnog sadraja i ponajvie karakteriziranog trajnijim posjedovanjem kritikog znanja.

Takoer, magistarska diploma nije superiornija od diplome prvostupnika specijalista. Obje zahtijevaju posjedovanje diplome i obje obiljeavaju odreene profesionalne prole koji su razliiti s nastavnoga i obrazovnoga, ali ne i s formalnoga i funkcionalnog aspekta.

Novi visokokolski obrazovni sustav sa svojom raznolikom kurikularnom ponudom ima dvije uloge. Na tradicionalno poetno obrazovanje nadodana je zamisao o kontinuiranom, stalnom i ponavljanom cjeloivotnom obrazovanju (life long education). Tonije, na poetno ili temeljno obrazovanje nuno za svaku profesiju sveuilite, sa svojim sustavom programa i ureenom strukturom, danas doputa (omoguuje) i naknadne studije koji se nisu mogli realizirati u starom sustavu. Zapravo, svi programi koji se mogu

36

upisati s diplomom prvostupnika ne moraju se nastaviti u kontinuitetu. To su programi koji se mogu upisati tijekom cijelog ivota. Isto tako, budui da zastarijevanje znanja kvari svaku profesiju, nezaobilazno je i potrebno stalno revaloriziranje programa te permanentno usavravanje. Uz tako jasan sustav magistarskih diploma i specijalistikih studija (mastera), danas raspolaemo s puno mogunosti koje doputaju da se razdoblja rada izmjenjuju s razdobljem uenja, omoguujui profesionalnu pokretljivost i pokretljivost radne snage. Sve se to naravno moe ostvariti samo u koordiniranom i institucionaliziranom skladu s privatnim i javnim poslovnim sektorom, koji e se i sam pobrinuti i potruditi u realizaciji ove ideje.

Doktorat je, najzad, i dalje odreen prijanjim zakonom (zakon od 3. srpnja 1998., br. 210), osim onih dijelova koji su predvieni novim Pravilnikom prema kojem je za upis na studij potrebno imati magistarsku diplomu ili drugu diplomu studija koji je zavren u inozemstvu i koji su, prema meunarodnim sporazumima, priznala zainteresirana sveuilita.

Promicanje studijskih programa podrazumijeva ispunjenje osnovnih uvjeta koje je naveo Nacionalni odbor za vrednovanje sveuilinog sustava u dobro obrazloenim dokumentima. Traeni uvjeti posebno istiu potrebu ukupnog broja docenata na studijima, sve sukladno broju upisanih studenata. U prvoj fazi, nakon to su podijeljeni u etiri pripadajue grupe, svaki diplomski ili specijalistiki studij zahtijeva:

postojanje broja docenata koji moe pokriti 80% predavanja osnovnih, ciljanih i srodnih kolegija u sustavima fakulteta;

raspoloivost odgovarajuih struktura, s nastavom po studijskim grupama, koje mogu pokriti 15/20 sati tjedne nastave za sve redovite studente;

minimalan broj studenata koji se upisuju u prvu godinu. Vrijednost utvrena za svaku grupu predviala je i prihvatljivo odstupanje od nominalno utvrene vrijednosti za pojedine studijske grupe.Prvo objavljivanje osnovnih uvjeta pokrenulo je mnoge polemike

unato tome to su predvieni promjenjivi kriteriji i razdoblje prilagodbe fakulteta (sveuilita) traenim uvjetima. S vremenom su osnovni traeni uvjeti doivjeli niz prilagodaba, iako se nije odustalo od naela tonog

37

bodovanja programa, a sve kako bi se postupak vrednovanja lokalnih sveuilinih sustava proveo na najbolji mogui nain. Takoer je zajamena kvaliteta nastave, a diploma, koju je cilj stei nakon tri godine, jami i strunu osposobljenost.

S tehnike strane gledano, predviena je informatizacija sustava kako bi se svi uneseni podaci mogli uinkovito koristiti i kako bi se u svakom trenutku moglo provjeriti postojanje odreenih studijskih programa, a isto vrijedi i za sastavljanje naputaka i pravilnika.

38

NOVI STUDIJI

S V E U I L I N I S T U D I J

PRVOSTUPNIK (laureat)I. zajednika godina

60 ECTS bodova 1500 sati

PROFESIONALNI SMJER

II. godina 60 bodova 1500 sati

III. godina 60 bodova 1500 sati

Ukupno 180 ECTS 4.500 sati rada

SMJERMETODOLOKOG OBRAZOVANJA

II. godina 60 bodova -

1500 satiIII. godina

60 bodova 1500 sati

Ukupno 180 ECTS 4.500 sati rada

MASTER I. STUPNJA I. (IV.) godina - 60 ECTS - 1500 sati

(specijalistiki studij)

Zavrni bodovi i ukupni sati rada u zvanjima III. stupnja odreeni su postignutim bodovima i satima rada na prethodnim razinama. U svakom sluaju nije mogue postii vie od 360 ECTS bodova.

MAGISTARSKI (DIPLOMSKI)

STUDIJ

I. (IV.) godina -60 ECTS 1500 sati

II. (V.) godina -60 ECTS 1500 sati

Ukupno 120 ECTS 3000 sati rada

MASTER II. STUPNJA

I. (VI.) godina -

60 ECTS - 500 sati

MAGISTARSKI (DIPLOMSKI)

STUDIJ

I. godina -60 ECTS 1500 sati

II. godina -60 ECTS 1500 sati

Ukupno 120 ECTS 3000 sati rada

DOKTORAT

I. (VI.) godina - 60 ECTS - 500 sati

II. (VII.) godina60 ECTS 1500 sati

III. (VIII.) godina60 ECTS 1500 sati

Ukupno 180 bodova4.500 sati rada

39

8. Smjerovi i vrste studijaRekli smo da su diploma prvostupnika (laureat) i sveuilina

diploma (magistar) akademske titule, kao to su to i poslijediplomske specijalistike diplome (master I. i master II.) i poslijediplomska doktorska diploma (doktor). Stupanj, zvanje (titula) dobiva se zavretkom studijskog programa - na kraju studija. I prije je bilo tako. U odnosu na prijanje razdoblje promijenjena je struktura studija, radikalno su izmijenjeni didaktiki modeli te openito pravila i provedba reima studija. Kako smo prije pojasnili, obiavalo se pouavati odreene kolegije s ispitom na kraju. Sve se vrtjelo oko frontalne nastave, oko nastave ex cathedra u dvorani s profesorom koji je istodobno neodreenom broju studenata davao svoje znanje, da bi na kraju godine ispitivao usvojenu koliinu znanja. Velik broj odsluanih i poloenih ispita uz diplomski rad, to jest izradu i pisanje diplomskoga (istraivakog) rada pod vodstvom jednog nastavnika, katedre i njezina proelnika omoguavao je stjecanje titule zvanja. Za mnoge je studijske programe bilo potrebno poloiti prosjeno oko 20 ispita, od 4 do 6 godinje za etverogodinji studij; ali je bilo i petogodinjih ili rjee estogodinjih studija, kao to su medicina i kirurgija, s dosta veim brojem ispita.

Danas studiji nemaju takav ustroj i nameu profesorima i studentima nove aktivnosti. Oni nisu vie denirani odredbama iz jednoga centra. Zahvaljujui autonomiji, sveuilita imaju ovlasti denirati i ak imenovati svoje studije, koji se ne moraju vie u potpunosti podudarati sa studijima na drugim sveuilinim centrima. Didaktika pravila na pojedinim sveuilitima konkretno odreuju naziv i ciljeve studija, opu sliku obrazovnih aktivnosti, bodove koji se daju svakoj nastavnoj aktivnosti i modalitete zavrnog ispita za stjecanje diplome - titule.

Pri deniciji svoje obrazovne ponude sveuilite samo treba u potpunosti potovati ope kriterije naputaka Ministarstva 509/99 i 270/2004., a posebno one koji e biti sadrani u buduim odredbama to e ureivati studijske grupe I. i II. stupnja.

40

KLASIFIKACIJA DIPLOMA ZVANJA PRVOSTUPNIKA

L-1 KULTURNA DOBRAL-2 BIOTEHNOLOGIJAL-3 DISCIPLINE POVIJESTI UMJETNOSTI, GLAZBE, PREDSTAVE I MODEL-4 INDUSTRIJSKI DIZAJNL-5 FILOZOFIJAL-6 ZEMLJOPISL-7 INENJERSTVO GRADITELJSTVA I OKOLIAL-8 INFORMATIKO INENJERSTVOL-9 INDUSTRIJSKO INENJERSTVOL-10 KNJIEVNOSTL-11 JEZICI I SUVREMENE KULTUREL-12 JEZINO POSREDOVANJEL-13 BIOLOGIJAL-14 PRAVOL-15 TURIZAML-16 ADMINISTRACIJA I ORGANIZACIJAL-17 ARHITEKTURAL-18 GOSPODARSTVO I POSLOVANJE PODUZEAL-19 ODGOJNA PODRUJAL-20 KOMUNIKACIJAL-21 URBANIZAM I PROSTORNO PLANIRANJEL-22 SPORT I AKTIVNOSTIL-23 GRADITELJSTVO L-24 PSIHOLOGIJAL-25 UMARSTVO I POLJOPRIVREDA

KLASIFIKACIJA DIPLOMA ZVANJA MAGISTRA

LM-1 ETNOLOGIJA I KULTURNA ANTROPONIMIJALM-2 ARHEOLOGIJA LM-3 PEJZANA ARHITEKTURALM-4 ARHITEKTURA I GRADITELJSKA ARHITEKTURALM-5 ARHIVISTIKA I BIBLIOTEKARSTVOLM-6 BIOLOGIJALM-7 AGRARNA BIOTEHNOLOGIJALM-8 INDUSTRIJSKA BIOTEHNOLOGIJA LM-9 MEDICINSKA, VETERINARSKA I FARMACEUTSKA BIOTEHNOLOGIJALM-10 ZATITA ARHITEKTONSKIH DOBARA I OKOLIALM-11 KONZERVACIJA I RESTAURACIJA KULTURNIH DOBARALM-12 DIZAJNLM-13 FARMACIJA I INDUSTRIJSKA FARMACIJALM-14 SUVREMENA FILOLOGIJALM-15 FILOLOGIJA, KNJIEVNOST I POVIJESTLM-16 FINANCIJELM-17 FIZIKALM-18 INFORMATIKALM-19 INFORMACIJA I IZDAVATVOLM-20 ZRAKOPLOVNO INENJERSTVO I ASTRONAUTIKALM-21 BIOMEDICINSKO INENJERSTVO

41

L-26 PREHRAMBENA TEHNOLOGIJAL-27 KEMIJAL-28 POMORSTVOL-29 FARMACIJAL-30 FIZIKAL-31 TEHNOLOKE I INFORMATIKE ZNANOSTIL-33 EKONOMSKE ZNANOSTIL-34 GEOLOKE ZNANOSTIL-35 MATEMATIKE ZNANOSTIL-36 POLITIKE ZNANOSTI I MEUNARODNI ODNOSIL-37 SOCIJALNE ZNANOSTI ZA KOOPERACIJU, RAZVOJ I MIRL-38 ZNANOSTI ZOOTEHNOLOGIJE I TEHNOLOGIJE IVOTINJSKE PRODUKCIJEL-39 SOCIJALNA SLUBAL-40 SOCIOLOGIJAL-41 STATISTIKAL-42 POVIJESTL-43 PSIHOLOKE TEHNIKEL-44 TEHNOLOGIJE KONZERVACIJE I RESTAURACIJE KULTURNIH DOBARA

LM-22 KEMIJSKO INENJERSTVOLM-23 GRAEVINALM-24 INENJERSTVO GRADITELJSKOG SUSTAVALM-25 INENJERSTVO AUTOMATIZACIJELM-26 INENJERSTVO SIGURNOSTILM-27 INENJERSTVO TELEKOMUNIKACIJALM-28 INENJERSTVO ELEKTRIKELM-29 INENJERSTVO ELEKTRONIKELM-30 NUKLEARNO I ENERGETSKO INENJERSTVOLM-31 VJETINA UPRAVELM-32 INFORMATIKO INENJERSTVOLM-33 MEHANIKO INENJERSTVOLM-34 INENJERSTVO POMORSTVALM-35 INENJERSTVO ZA OKOLI LM-36 JEZICI I KNJIEVNOST AFRIKE I AZIJELM-37 SUVREMENI JEZICI I AMERIKA I EUROPSKA KNJIEVNOSTLM-38 SUVREMENI JEZICI ZA MEUNARODNU KOMUNIKACIJU I SURADNJULM-39 LINGVISTIKALM-40 MATEMATIKALM-41 MEDICINA I KIRURGIJALM-42 MEDICINA I VETERINALM-43 INFORMATIKE METODOLOGIJE ZA HUMANISTIKE DISCIPLINELM-44 MATEMATIKO-FIZIKALNO LM-45 MUZIKOLOGIJA I GLAZBENA DOBRA

42

LM-46 ZUBARSTVO I PROTETIKALM-47 ORGANIZACIJA I VOENJE SLUBI ZA SPORT I MOTORIKE AKTIVNOSTILM-48 PROSTORNO I URBANISTIKO PLANIRANJE I PLANIRANJE OKOLIALM-49 PLANIRANJE I VOENJE TURISTIKOG SUSTAVALM-50 PLANIRANJE I VOENJE OBRAZOVNIH SLUBILM-51 PSIHOLOGIJALM-52 MEUNARODNI ODNOSILM-53 INENJERSTVO MATERIJALA LM-54 KEMIJALM-55 KOGNITIVNE VJETINELM-56 EKONOMIJALM-57 KONTINUIRANI ODGOJ I OBRAZOVANJE ODRASLIH LM-58 ZNANOST O SVEMIRULM-59 VJETINE JAVNE KOMUNIKACIJE, PODUZEA I REKLAMIRANJALM-60 PRIRODALM-61 LJUDSKA PREHRANALM-62 POLITIKE ZNANOSTILM-63 JAVNE ADMINISTRATIVNE SLUBELM-64 RELIGIJELM-65 PREDSTAVE I MULTIMEDIJSKA PRODUKCIJALM-66 INFORMATIKA SIGURNOSTLM-67 VJETINE I TEHNIKE PREVENTIVNIH I PRIMIJENJENIH MOTORIKIH AKTIVNOSTI

43

LM-68 SPORTSKE TEHNIKE I VJETINELM-69 POLJOPRIVREDNE ZNANOSTILM-70 PREHRAMBENA TEHNOLOGIJALM-71 INDUSTRIJSKA KEMIJALM-72 NAVIGACIJA (80/M)LM-73 TEHNOLOGIJA OKOLIA I UMALM-74 GEOLOKE TEHNOLOGIJELM-75 TEHNOLOGIJE OKOLIA LM-76 EKONOMIJA OKOLIA I KULTURELM-77 GOSPODARSTVO PODUZEALM-78 FILOZOFIJALM-79 GEOFIZIKALM-80 ZEMLJOPIS LM-81 ZNANOSTI ZA RAZVOJNU SURADNJULM-82 STATISTIKE ZNANOSTILM-83 STATISTIKE AKTUARSKE I FINANCIJSKE ZNANOSTILM-84 POVIJESNE ZNANOSTILM-85 HUMANISTIKE I PEDAGOKE ZNANOSTILM-86 ZOOTEHNIKE ZNANOSTI I IVOTINJSKE TEHNOLOGIJELM-87 DRUTVENA SLUBA I DRUTVENA POLITIKALM-88 SOCIOLOGIJA I SOCIOLOKA ISTRAIVANJALM-89 POVIJEST UMJETNOSTILM-90 EUROPSKI STUDIJILM-91 TEHNIKE I METODE ZA DRUTVO INFORMACIJA

44

LM-92 TEORIJE KOMUNIKACIJELM-93 TEORIJE I METODOLOGIJE E- LEARNINGA I MEDIJSKA IZOBRAZBALM-94 STRUNO I USMENO PREVOENJE

Sporazumom je, na Rektorskom zboru, odreen rok provedbe naputka, a pojedinanim se napucima revidira klasikacija diploma zvanja, te predvia uvoenje novih studijskih grupa ve krajem akademske godine 2006./07. Kriteriji unutar kojih sveuilitarci ostvaruju (imaju) svoju autonomiju nisu navedeni za svaki pojedini program, nego za pripadajue grupe, tj. za velike grupe studijskih programa. Grupu moe odrediti samo Ministarstvo, a ona predstavlja potvrdu jamstva zakonske vrijednosti studija, te njihove kulturoloke i profesionalne vrijednosti. Nakon to je uspostavljena, ona istodobno jami sveuilitima koja te grupe nude najveu autonomiju u strukturiranju razliitih i pojedinanih struka. Ukratko, veliki je nositelj koji diktira anitete, slinosti, odgojno-obrazovnu, te kulturoloku i znanstvenu homogenost vie programa, koji e nuno imati iste kvalicirajue obrazovne ciljeve i nune obrazovne aktivnosti to iz njih proistjeu. Grupa moe sadravati neogranien broj studijskih programa koji vode do stjecanja odgovarajue diplome. Svaka takva diploma oznauje zvanje uz vrijednost koja joj po zakonu pripada, samo ako pripada jednoj od takvih grupa. Zbog toga e se, na primjer, diplomirati Moderna knjievnost, lologija i lingvistika ili Knjievna kritika, ili Filologija i kritka Dantea, koje pripadaju Knjievnoj grupi 10. Kao to se vidi, tri diplome uzete u obzir vrlo su razliite i s gledita sadraja i s gledita kompetencija; pripadaju meutim istoj grupi koja im daje zakonsku vrijednost i profesionalno jamstvo.

Svaka se grupa sastoji od dvaju dijelova: prvi u deskriptivnom obliku sadri obrazovne ciljeve koji ju kvaliciraju; drugi predstavlja shemu odreenih obrazovnih aktivnosti nunih za ostvarenje obrazovnih ciljeva.

Zaustavimo se sada samo na klasikaciji diploma pojedinih grupa onako kako su ureene shemama Naputka, ije je usvajanje u

45

tijeku, te pokuajmo malo vie ui u njihovu prirodu i grau. Uzimajui za primjer grupu 10, onu Knjievnosti, pogledajmo prvi dio koji se odnosi na ciljeve.

KVALIFICIRAJUI OBRAZOVNI CILJEVI grupa 10

Diplomanti diplomskog studija grupe moraju: temeljito poznavati osnove i metodologiju lingvistikih, lolokih i knjievnih studija, te njihov povijesni razvoj; stei esencijalna znanja iz knjievnosti, lingvistike, povijesti i antike kulture, srednjovjekovne i moderne umjetnosti, te poznavati izvorne tekstove i dokumente; potpuno govoriti, pisati i itati najmanje jedan jezik Europske Unije osim talijanskoga; imati osnove informatike pismenosti i moi se sluiti telekomunikacijskim ureajima u svakodnevnom okruju.

Mogunosti zapoljavanja na tritu rada i profesionalne aktivnosti predviene diplomskim programima nalaze se u javnim i privatnim ustanovama na podruju izdavake djelatnosti i u ustanovama koje organiziraju kulturoloke aktivnosti i koje djeluju na podruju ouvanja i koritenja kulturnih dobara. Diplomanti te grupe mogu posebno obavljati poslove koji zahtijevaju posebno teoretsko i metodoloko znanje koje je sukladno nastavnim sadrajima njihove grupe.Sveuilita e organizirati, u dogovoru s javnim i privatnim ustanovama, stairanje i pripravnitvo kako bi se diplomanti natjecali u dodjeli bodova potrebnih za druge obrazovne aktivnosti, te e potom denirati, za svaki studijski program, obrazovne ciljeve koji su u skladu sa zahtjevima posebnih strunih prola.Jedno sveuilite moe pokrenuti vie studijskih programa u ovoj grupi samo ako se njihov didaktiki nastavni ustroj razlikuje za barem (najmanje) 42 ECTS boda.

46

Obrazovni ciljevi nisu nita drugo doli sposobnosti i kompetencije koje karakteriziraju kulturoloki i struni prol svake diplomirane osobe, odnosno naznauju posjedovanje opih znanstvenih sadraja, poznavanje metoda i stjecanje posebnih strunih znanja. Danas nije zamislivo da diplomirana osoba bude nesposobna i nekompetentna. Svaka grupa mora imati obrazovne ciljeve kojima je namjera sintetiko sakupljanje vie ili manje kulturnih i profesionalnih oblika koje ta ista studijska grupa mora ponuditi. Dakle, nijedna grupa ne moe biti bez obrazovnih i profesionalnih ciljeva, koje i ona sama mora kreirati. Svaki studijski program koji je uspostavljen unutar ove grupe morat e se nadahnuti odgovarajuim obrazovnim, kvalicirajuim ciljevima, predviajui u svom opem i didaktikom ustroju posebne ciljeve, znanstvene prole koji su profesionalno usporedivi.

Ciljevi se, naravno, postiu razvojem nastavnih aktivnosti koje su nune i koje se u isto vrijeme mogu promijeniti mijenjajui ciljeve programa.

Isto kao i za ciljeve, pripadajua grupa oznaava i kvalicirajue obrazovne aktivnosti na znanstvenim granama, smatrajui posljednje skupom znanstveno-disciplinarnih, kulturoloki i profesionalno slinih podruja. Takve su aktivnosti objedinjene u est velikih grupa i razliito su odreene eksibilnim kvotama obveza s najmanjim i najviim bodovnim pragom.

Aktivnosti predviaju nastavnu djelatnost na jednom ili vie disciplinarnih podruja. Ta su posljednja podruja, u nekom smislu, sadrana pri velikoj grupi aktivnosti (temeljne, specine i tako dalje); sadre pak znanstvena polja (grane, discipline), tj. obrazovnu karakterizaciju svake nastavne aktivnosti koja se temelji na prouavanju specinoga znanstvenog podruja.

Evo detaljne podjele i bodovnog sustava nunih obrazovnih aktivnosti grupe 10 za Knjievnost.

47

NUNE OBRAZOVNE AKTIVNOSTI

Talijanska knjievnost

Filologija, opa i primijenjena lingvistika

L-FIL-LET/05 - KLASINA FILOLOGIJAL-FIL-LET/09 - ROMANSKA FILOLOGIJA I LINGVISTIKAL-FIL-LET/12 - TALIJANSKA LINGVISTIKAL-FIL-LET/13 - FILOLOGIJA TALIJANSKE KNJIEVNOSTIL-FIL-LET/15 - GERMANSKA FILOLOGIJAL-LIN/01 - GLOTOLOGIJA I LINGVISTIKAL-LIN/02 - DIDAKTIKA MODERNIH JEZIKAM-FIL/05 - FILOZOFIJA I TEORIJA JEZIKA

Povijest, lozoja, psihologija, pedagogija, antropologija i geograja

L-ANT/02 - GRKA POVIJESTL-ANT/03 RIMSKA POVIJESTL-OR/01 - POVIJEST ANTIKOG BLISKOG ISTOKAM-DEA/01 DEMOETNOANTROPLOKE DISCIPLINEM-FIL/01 - TEORETSKA FILOZOFIJAM-FIL/02 - LOGIKA I FILOZOFIJA ZNANOSTIM-FIL/03 - MORALNA FILOZOFIJAM-FIL/04 - ESTETIKAM-FIL/06 - POVIJEST FILOZOFIJEM-FIL/07 - POVIJEST ANTIKE FILOZOFIJEM-FIL/08 - POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE FILOZOFIJEM-GGR/01 - GEOGRAFIJAM-GGR/02 - EKONOMSKO-POLITIKA GEOGRAFIJAM-PED/01 - OPA I DRUTVENA PEDAGOGIJAM-PED/03 - DIDAKTIKA I SPECIJALNA PEDAGOGIJAM-PED/04 - EKSPERIMENTALNA PEDAGOGIJAM-PSI/01 - OPA PSIHOLOGIJAM-STO/01 - POVIJEST SREDNJEG VIJEKAM-STO/02 - MODERNA POVIJESTM-STO/04 - SUVREMENA POVIJESTM-STO/05 - POVIJEST ZNANOSTI I TEHNIKE

Obrazovne aktivnosti

Znanstvena

grana

Nastavni predmeti Ukupno ECTS

42Temeljne L-FIL-LET/10 - TALIJANSKA KNJIEVNOSTL-FIL-LET/11 - SUVREMENA TALIJANSKA KNJIEVNOST

48

M-STO/06 - POVIJEST RELIGIJAM-STO/07 - POVIJEST KRANSTVA I CRKAVASPS/02 - POVIJEST POLITIKIH DOKTRINA

Klasini jezici i knjievnosti

L-FIL-LET/02 - GRKI JEZIK I KNJIEVNOSTL-FIL-LET/04 - LATINSKI JEZIK I KNJIEVNOST

Suvremene knjiev-nosti

L-FIL-LET/10 - TALIJANSKA KNJIEVNOSTL-FIL-LET/11 - SUVREMENA TALIJANSKA KNJIEVNOST L-FIL-LET/13 - FILOLOGIJA TALIJANSKE KNJIEVNOSTIL-FIL-LET/14 - KNJIEVNA KRITIKA I KOM- PARATIVNE KNJIEVNOSTIL-LIN/03 - FRANCUSKA KNJIEVNOSTL-LIN/05 - PANJOLSKA KNJIEVNOSTL-LIN/06 - HISPANO-AMERIKI JEZIK I KNJIEVNOSTL-LIN/08 - PORTUGALSKA I BRAZILSKA KNJIEVNOSTL-LIN/10 - ENGLESKA KNJIEVNOSTL-LIN/11 - ANGLOAMERIKI JEZIK I KNJIEVNOSTIL-LIN/13 - NJEMAKA KNJIEVNOSTL-LIN/17 - RUMUNJSKA KNJIEVNOSTL-LIN/18 - ALBANSKI JEZIK I KNJIEVNOSTL-LIN/20 - NOVOGRKI JEZIK I KNJIEVNOSTL-LIN/21 SLAVISTIKA

Filologija, lingvistika i knjievnost

L-ANT/05 PROUAVANJE POVIJESNIH DOKUMENATAL-FIL-LET/02 - GRKI JEZIK I KNJIEVNOSTL-FIL-LET/03 - ITALSKA, ILIRSKA I KELTSKA FILOLOGIJAL-FIL-LET/04 - LATINSKI JEZIK I KNJIEVNOSTL-FIL-LET/05 - KLASINA FILOLOGIJAL-FIL-LET/06 - ANTIKA KRANSKA KNJIEVNOSTL-FIL-LET/07 - BIZANTINSKA CIVILIZACIJAL-FIL-LET/08 - LATINSKA SREDNJOVJEKO- VNA I HUMANISTIKA KNJIEVNOSTL-FIL-LET/09 - ROMANSKA FILOLOGIJA I LINGVISTIKA

Obrazovne aktivnosti

Znanstvena

granaNastavni predmeti Ukupno

ECTS48Specine

49

L-FIL-LET/12 - TALIJANSKA LINGVISTIKAL-FIL-LET/15 - GERMANSKA FILOLOGIJAL-LIN/01 - GLOTOLOGIJA I LINGVISTIKAL-LIN/04 - JEZICI I PREVOENJE FRANCUSKIL-LIN/07 - JEZICI I PREVOENJE PANJOLSKIL-LIN/09 - JEZICI I PREVOENJE PORTUGALSKI I BRAZILSKIL-LIN/12 - JEZICI I PREVOENJE ENGLESKIL-LIN/14 - JEZICI I PREVOENJE NJEMAKIM-100/08 - ARHIVISTIKA, BIBLIOGRAFIJA I BIBLIOTEKARSTVO

L-ANT/05 - PROUAVANJE POVIJESNIH DOKUMENATAL-FIL-LET/02 - GRKI JEZIK I KNJIEVNOSTL-FIL-LET/03 - ITALSKA, ILIRSKA I KELTSKA FILOLOGIJAL-FIL-LET/04 - LATINSKI JEZIK I KNJIEVNOSTL-FIL-LET/05 - KLASINA FILOLOGIJAL-FIL-LET/06 - ANTIKA KRANSKA KNJIEVNOSTL-FIL-LET/07 - BIZANTINSKA CIVILIZACIJAL-FIL-LET/08 - LATINSKA SREDNJOVJEKOVNA I HUMANISTIKA KNJIEVNOSTL-FIL-LET/09 - ROMANSKA FILOLOGIJA I LINGVISTIKAL-FIL-LET/12 - TALIJANSKA LINGVISTIKAL-FIL-LET/15 - GERMANSKA FILOLOGIJAL-LIN/01 - GLOTOLOGIJA I LINGVISTIKAL-LIN/04 - JEZICI I PREVOENJE FRANCUSKIL-LIN/07 - JEZICI I PREVOENJE PANJOLSKIL-LIN/09 - JEZICI I PREVOENJE PORTUGALSKI I BRAZILSKIL-LIN/12 - JEZICI I PREVOENJE ENGLESKIL-LIN/14 - JEZICI I PREVOENJE NJEMAKIM-100/08 - ARHIVISTIKA, BIBLIOGRAFIJA I BIBLIOTEKARSTVOM-STO/09 PALEOGRAFIJA

50

Povijest, arhe-ologija i povijest umjetnosti

L-ANT/01 - PRAPOVIJEST I PROTOPOVIJESTL-ANT/01 - GRKA POVIJESTL-ANT/01 - RIMSKA POVIJESTL-ANT/01 - NUMIZMATIKAL-ANT/01 - ETRUSKOLOGIJA I ITALSKA ANTIKAL-ANT/01 - KLASINA ARHEOLOGIJAL-ANT/01 - KRANSKA I SREDNJOVJEKO- VNA ARHEOLOGIJAL-ANT/01 - ANTIKA TOPOGRAFIJAL-ANT/01 - METODOLOGIJE ARHEOLOKIH ISTRAIVANJAL-ART/01 - SREDNJOVJEKOVNA POVIJEST UMJETNOSTIL-ART/02 - POVIJEST MODERNE UMJETNOSTIL-ART/03 - POVIJEST SUVREMENE UMJETNOSTIL-ART/04 - MUZEOLOGIJA I UMJETNIKA KRITIKA I K. RESTAURIRANJAL-ART/05 - KAZALINE DISCIPLINEL-ART/06 - FILM, FOTOGRAFIJA I TELEVIZIJAL-ART/07 - GLAZBA I POVIJEST GLAZBEL-ART/08 - ETNOMUZIKOLOGIJAL-FIL-LET/01 - EGEJSKE CIVILIZACIJEL-OR/01 - POVIJEST ANTIKOG BLISKOG ISTOKAL-OR/02 - EGIPTOLOGIJA I KOPTSKA CIVILIZACIJAL-OR/03 - ASIROLOGIJAL-OR/04 - ANATOLISTIKAL-OR/05 - ARHEOLOGIJA I POVIJEST UMJETNOSTI ANTIKOG BLISKOG ISTOKAL-OR/06 - FENIANSKO-PUNSKA ARHEOLOGIJAL-OR/07 - SEMITISTIKA JEZICI I KNJIEVNOSTI ETIOPIJEL-OR/08 - HEBREJSKIL-OR/10 - POVIJEST ISLAMSKIH ZEMALJAL-OR/11 - MUSLIMANSKA ARHEOLOGIJA I POVIJEST UMJETNOSTIL-OR/12 - ARAPSKI JEZIK I KNJIEVNOSTL-OR/13 - ARMENISTIKA, KAVKAZOLOGIJA, MONGOLISTIKA I TURKOLOGIJAL-OR/14 - FILOLOGIJA, RELIGIJE I POVIJEST IRANAL-OR/15 - PERZIJSKI JEZIK I KNJIEVNOSTL-OR/16 - ARHEOLOGIJA I POVIJEST UMJET- NOSTI INDIJE I SREDINJE AZIJEL-OR/17 - FILOZOFIJE, VJERE I POVIJEST INDIJE I SREDINJE AZIJEL-OR/18 - INDOLOGIJA I TIBETOLOGIJA

51

L-OR/20 - ARHEOLOGIJA, POVIJEST UMJET- NOSTI I FILOZOFIJE ISTONE AZIJEL-OR/23 - POVIEST ISTONE I JUGOISTONE AZIJE M-STO/01- SREDNJOVJEKOVNA POVIJESTM-STO/01- MODERNA POVIJESTM-STO/01- SUVREMENA POVIJEST

Ukupno: 48

Svaki studij osnovan unutar ove grupe mora predvidjeti takav program koji pripada znanstvenim granama, navedenima u tablici klasikacije, rezervirajui obrazovnim aktivnostima i pripadajuim predmetima broj bodova koji nije manji od onoga utvrenoga na razini Ministarstva.

Prvu grupu temeljnih aktivnosti karakteriziraju temeljne obrazovne (nastavne) aktivnosti, a odnose se na jedno ili vie podruja koja se smatraju osnovnima za opu kulturu profesije za koju se student obrazuje. Druga grupa odnosi se na one aktivnosti to se provode u pojedinim granama, a karakteristine su za znanstvenu granu. Njima se pridruuje grupa obrazovnih aktivnosti, nazvanih srodnima ili integrativnima, a osobito one koje se odnose na kulturu okruja i interdisciplinarno obrazovanje. etvrta grupa su aktivnosti po izboru studenta, koje student moe slobodno izabrati iz ponude na razini sveuilita. Peta se odnosi na pripremu i obranu zavrnog rada i provjeru znanja stranog jezika. esta, posljednja, obuhvaa aktivnosti usmjerene na stjecanje daljih jezinih znanja, informatikih i raunalnih vjetina, interpersonalnih sposobnosti te kompetencija usmjerenih na lake ukljuivanje u svijet rada, osobito onih koje potiu izbor zanimanja. Za potonje je predvieno minimalno 9, a maksimalno 12 bodova, s ukupnim zbrojem od najvie 36 ECTS bodova.

Obrazovne aktivnosti sveuilinih studija tako podijeljene po grupama odnose se na polovicu predvienih, dok ostale aktivnosti odreuju pojedina sveuilita.

Razliit, a moda i sreeniji, bodovni je sustav pedagokih studija. Ureuje se posebnim naputkom koji je u fazi konanog prihvaanja.

52

Sada emo se osvrnuti na jednu grupu pedagokih studija, koristei primjer grupe LM-14 Moderne lologije, kako bismo bolje odredili strukturu i tako pojasnili bodovni sustav. Prije svega, pedagoki studij, kao i dodiplomski studij, sastavljen je od kvalicirajuih obrazovnih ciljeva.

Potvrujui navedeno, donosimo strukturu aktivnosti i bodove koje su im dodijeljeni.

KVALIFICIRAJUI OBRAZOVNI CILJEVIDiplomanti na nastavnikom studiju moraju:- imati temeljitu pripremu koja omoguuje razvoj samostalnih sposobnosti u podruju srednjovjekovne, moderne i suvremene lologije i knjievnosti, na osnovi metodolokih, teorijskih i kritikih spoznaja;- imati solidne teoretske osnove o procesima komunikacije openito, a posebno o mehanizmima knjievne produkcije i komunikacije, te o problematici vezanoj za nove vrste prijenosa suvremenih tekstova;- imati temelje teorijskog poznavanja jezika;- imati specijalistiko znanje odreenih jezika, te srednjovjekovne, moderne i suvremene knjievnosti; - moi adekvatno koristiti informatika i telekomunikacijska sredstva po pojedinim podrujima;- umjeti se sluiti tono, u pisanom i usmenom obliku, barem jednim jezikom Europske Unije osim talijanskoga, ukljuujui i leksik. Mogunosti zaposlenja uz profesionalne aktivnosti predviene ovim studijima pripadaju onim podrujima u kojima e se obavljati vrlo odgovorni poslovi poput: kulturne i izdavake industrije; posebnih ustanova kao to su dravni arhivi, biblioteke, konzervatorski zavodi, kulturni centri, fondacije; tijela i jedinice uenja pri javnim i privatnim ustanovama, stranim i talijanskim.Sveuilita organiziraju, vezano za specine ciljeve i u dogovoru s javnim i privatnim poduzeima, strunu praksu i stairanje. Pojedina sveuilita mogu pokrenuti vie diplomskih studija u ovoj klasi ako se njihovi nastavni planovi razlikuju za barem 30 bodova.

53

Suvremeni jezici i knjievnosti

L-LIN/02 - DIDAKTIKA MODERNIH JEZIKAL-LIN/03 - FRANCUSKA KNJIEVNOSTL-LIN/04 - JEZIK I PREVOENJE FRANCUSKIL-LIN/05 - PANJOLSKA KNJIEVNOSTL-LIN/06 - HISPANO-AMERIKI JEZIK I KNJIEVNOSTIL-LIN/07 - JEZIK I PREVOENJE-PANJOLSKIL-LIN/08 - PORTUGALSKA I BRAZILSKA KNJIEVNOSTL-LIN/09 - JEZICI I PREVOENJE- PORTUGALSKI I BRAZILSKIL-LIN/10 - ENGLESKA KNJIEVNOSTL-LIN/11 - ANGLOAMERIKI JEZIK I KNJIEVNOSTL-LIN/12 - JEZIK I PREVOENJE ENGLESKIL-LIN/13 - NJEMAKA KNJIEVNOSTL-LIN/14 - JEZIK I PREVOENJE - NJEMAKIL-LIN/15 - NORDIJSKI JEZICI I KNJIEVNOSTIL-LIN/16 - NIZOZEMSKI JEZIK I KNJIEVNOSTL-LIN/17 - RUMUNJSKI JEZIK I KNJIEVNOSTL-LIN/18 - ALBANSKI JEZIK I KNJIEVNOSTL-LIN/19 - UGRO-FINSKA FILOLOGIJAL-LIN/20 - NOVOGRKI JEZIK I KNJIEVNOSTL-LIN/21 - SLAVISTIKA

NUNE OBRAZOVNE (NASTAVNE) AKTIVNOSTIObrazovne aktivnosti

Znanstvena

granaNastavni predmeti Ukupno

ECTS48Specine Talijanski

jezik i knjievnost

L-FIL-LET/10 - TALIJANSKI JEZIKL-FIL-LET/11 - SUVREMENI TALIJANSKI JEZIKL-FIL-LET/12 - TALIJANSKA LINGVISTIKA

Povijesne, lozofske, antropoloke i socioloke discipline

L-ANT/03 - RIMSKA POVIJESTM-DEA/01- DEMO-ETNO-ANTROPOLOKE DISCIPLINEM-FIL/02 - LOGIKA I FILOZOFIJA ZNANOSTIM-FIL/03 - FILOZOFIJA MORALAM-FIL/04 - ESTETIKAM-FIL/05 - FILOZOFIJA I TEORIJA JEZIKAM-FIL/05 - POVIJEST FILOZOFIJEM-FIL/08 - POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE FILOZOFIJEM-PED/01 - OPA I SOCIJALNA PEDAGOGIJAM-PED/02 - POVIJEST PEDAGOGIJEM-ST0/01- SREDNJOVJEKOVNA POVIJEST

54

M-ST0/02- MODERNA POVIJESTM-ST0/04- SUVREMENA POVIJESTM-ST0/05- POVIJEST ZNANOSTI I TEHNIKESPS/08- SOCIOLOGIJA KULTURNIH I KOMUNIKAKACIJSKIH PROCESA

Lingvistike, loloke i metodoloke discipline

L-ART/02 - POVIJEST MODERNE UMJETNOSTIL-ART/02 - POVIJEST SUVREMENE UMJETNOSTIL-ART/02 - MUZEOLOGIJA, UMJETNIKA KRITIKA I RESTAURATORSTVOL-ART/07 - MUZIKOLOGIJA I POVIJEST GLAZBEL-FIL-LET/02 - GRKI JEZIK I KNJIEVNOSTL-FIL-LET/04 - LATINSKI JEZIK I KNJIEVNOSTL-FIL-LET/05 - KLASINA FILOLOGIJAL-FIL-LET/06 - ANTIKA KRANSKA KNJIEVNOSTL-FIL-LET/07 - BIZANTINSKA CIVILIZACIJAL-FIL-LET/08 - LATINSKA SREDNJOVJEKOVNA I HUMANISTIKA KNJIEVNOSTL-FIL-LET/09 - ROMANSKA FILOLOGIJA I LINGVISTIKAL-FIL-LET/13 - FILOLOGIJA TALIJANSKE KNJIEVNOSTIL-FIL-LET/14 - KNJIEVNA KRITIKA I KOMPA- RATIVNE KNJIEVNOSTIL-FIL-LET/15 FILOLOGIJA GERMANISTIKE M-STO/08- ARHIVISTIKA, BIBLIOGRAFIJA I BIBLIOTEKARSTVOM-STO/09- PALEOGRAFIJA

Ukupno: 48

55

5. Na talijanskim sveuilitima ocjene na ispitu izraavaju se bodovima. Maksimalan broj bodova je 30 (trideset) i to odgovara naoj ocjeni izvrstan. Student moe dobiti i 30 plus pohvalu, to je na neki nain 5+ ocjena. U tom sustavu ocjenjivanja raspon bodova od 18 do 30 odgovara naoj skali ocjena od 2 (dovoljan) do 5 (izvrstan).

9. Pravilnik o studiju i nainu studiranjaSvaki studijski program, i preddiplomski i diplomski, treba

imati Plan studija koji se sastavlja na osnovi uputa za studijsku grupu i ukljuuje se u Pravilnik o studiju i nainu studiranja sveuilita koji je najpotpuniji izraz autonomije i obrazovnog institucionalnog identiteta na razini visokog uilita. U njemu su sadrane sve statutarne norme koje se odnose:

a) na ciljeve, vrijeme i naine kojima e mjerodavne nastavne strukture zajedniki skrbiti o programiranju, koordinaciji i vrednovanju obrazovnih aktivnosti;

b) na postupke kojima se sveuilinim profesorima i znanstvenicima dodjeljuju godinji nastavni zadaci u koje spadaju integrativne nastavne aktivnosti, voenje studenata i mentorstvo;

c) na postupke za odvijanje ispita i drugih provjera napredovanja studenata te zavrnoga ispita za stjecanje diplome;

d) na modalitete kojima se dolo do ocjene individualnog uspjeha studenata i koja svakako mora biti izraena u tridesetinama5 za pojedine ispite i za diplomski ispit s eventualnom pohvalom;

e) na ocjenu inicijalnog znanja studenata koji se upisuju na preddiplomski i diplomski studij;

f) na organizaciju propedeutikih obrazovnih aktivnosti koje pripremaju za vrednovanje inicijalnog znanja studenata upisanih na preddiplomski studij, te onih koje se odnose na dodatne obrazovne obveze navedene u stavku I. lanka 6;

g) na uvoenje sveuiline slube za koordinaciju aktivnosti profesionalne orijentacije, u suradnji sa srednjokolskim ustanovama, te slube mentorstva za studente za sve studijske programe;

56

h) na eventualno uvoenje posebnih organizacijskih modaliteta obrazovnih aktivnosti za studente koji nisu angairani u punom radnom vremenu (redoviti studenti - full time);

i) na naine odraivanja aktivnosti ovlatene slube ili pojedinca koji preuzimaju odgovornost za odreenu aktivnost;

j) na procjenu kvalitete izvedenih aktivnosti;k) na nain oblike objave postupaka i donesenih odluka;l) na modalitete izdavanja zajednikih diploma koje se odnose na

meufakultetske ili meusveuiline programe.Osim toga, Pravilnikom Sveuilita o studiju i nainu studiranja

propisuje se nain izdavanja supplementa - dodatka diplomi, odnosno potvrdnice ili certikata za svaki studijski program, koji sadri, u skladu s modelima to su ih prihvatile europske zemlje, osnovne podatke u odnosu na pojedini kurikul koji je student pratio do stjecanja diplome. Svaki pravilnik nakon odredaba koje odreuju i ureuju sve aktivnosti, odnosno institucionalne zadatke sveuilita donosi i uredbe za svaki pojedini studijski program (preddiplomski, diplomski, specijalistiki studij i doktorat) osnovan na tom sveuilitu. Svaki pravilnik o studiju i nainu studiranja sadri: a) naziv i obrazovne ciljeve studija s naznakom podruja kojem pripada; b) opi okvir obrazovnih aktivnosti koje treba ukljuiti u nastavni plan; c) bodove dodijeljene po podrujima ili jednoj ili vie znanstvenih grana po kolegijima; d) karakteristike zavrnog ispita za stjecanje zvanja, imajui u vidu da za zvanje koje se stjee diplomskim studijem student treba na originalan nain elaborirati diplomski rad pod vodstvom jednog profesora.

Pravilnikom se sveuilitima omoguuje osnivanje jednoga studijskog programa kojem se jami pravna valjanost. Da bi se pokrenuli i organizirali, svi studijski programi moraju imati svoj pravilnik koji trebaju donijeti ovlatena tijela visokog uilita. On treba biti sastavljen u skladu s Pravilnikom Sveuilita o studiju i nainu studiranja, potujui slobodu predavanja, te prava i dunosti studenata i nastavnika. Pravilnikom visokog uilita, koji mora biti dostupan svakom studentu, odreen je:

a) popis kolegija, s naznakom pripadajueg polja i grane, eventualne ralanjenosti u module, te ostale obrazovne aktivnosti;

57

b) specini obrazovni ciljevi, bodovi i eventualna propedeutika svakog predmeta i svih drugih obrazovnih aktivnosti;

c) nastavni plan i program koji se nudi studentima i nain njegove provedbe te, gdje je to potrebno, individualni plan studiranja;

d) tipologija oblika nastave, ukljuujui nastavu na daljinu, ispita i ostalih provjera postignua studenata;

e) odredbe o eventualnim obvezama pohaanja nastave.

58

10. Sustav sveuilinih obrazovnih bodova (ECTS)

Bod je mjerna jedinca aktivnosti uenja; izraava i predstavlja obujam posla, broj sati namijenjen uenju, a koji bi studentu bio potre