426 62(2011)4

PRIKAZI

FROSIO – što je to, kome treba i

zašto?

Lorena LINARDON1

U većini velikih hrvatskih podu zeća, a sigurno u svim hrvatskim brodogra-dilištima, postoji nešto što se zove organi-zacijska shema i opisi radnih mjesta. Or-ganizacijska shema zapravo je shematski prikaz formalne organizacijske strukture, sa brojem predviđenih izvršitelja za svako radno mjesto. Opis radnog mjesta defi ni-ra se za svako radno mjesto i kazuje koje poslove onaj koji na njemu radi treba sve obavljati, te koje uvjete treba udovoljavati da bi se uopće na to mjesto zaposlio.

Nije teško pretpostaviti da se u aktiv-nostima izgradnje trupa ponajviše zapoš-ljavaju brodograditelji, među ispitivačima strojari i sl.

U području antikorozivne zaštite pi-tanje osposobljenosti za poslove nešto je teže. Počevši od radnika, izvršitelja, pa preko njihovog rukovodstva, te sve do or-ganizatora, projektanata i voditelja poslo-va u aktivnostima bojenja, nitko nije po osobnom obrazovanju osposobljen za po-sao koji radi. Osnovni je razlog tome što se ovi poslovi uglavnom ne uče u školama. U zanatskim ili obrtničkim školama ne po stoje zanimanja antikorozista, a na hr-vats kim fakultetima se dio poslova iz ove domene tek spominje u nekim kolegi jima. Zbog toga je posve svejedno hoće li te po-slove u brodogradilištu obavljati ljudi koji su završili fakultet strojarstva, brodogra-dnje, pomorstva ili kemije – svima je njima u startu posao jednako stran i nepoznat.

Taj problem nije prisutan samo u Hr-vatskoj, već i šire. Kao predstavnika vlas-nika koji prate poslove bojenja i inspektora isporučitelja boje, uglavnom se susreću ljudi istih profi la kao i u brodogradilištima, čak često s još manje formalne naobrazbe.

Kako je boja unatrag 20-ak godina na brodovima ipak dobila na važnosti

Adresa autora:

Uljanik, Pula1 Autorica je FROSIO certifi cirani inspektor,

razina III

(posebno kod tankera, a i sada glede no-vih zahtjeva vezanih za tankove balasta), pojavila se potreba za nekakvim oblikom formaliziranja znanja iz područja antiko-rozije, za operativce, dakle ljude koji se uglavnom bave primjenom u brodogra-dnji i industriji.

Tako je nastao i počeo se primjenjivati FROSIO.

Sam je naziv zapravo izvedenica početnih slova norveškog naziva za Nor-veški profesionalni savjet za edukaciju i certifi kaciju inspektora za pripremu površine (engleski – The Norwegian pro-fessional council for education and cer-tifi cation of inspectors for surface treat-ment, ili norveški – Faglig Råd for Op-plærning og Sertifi sering av Inspektører innen Overfl atebehandling).

Osnovni razlog osnivanja FROSIO-a bio je u tome što je zaključeno da je 90 posto problema koji se događaju u aktiv-nostima bojenja i preranoga propadanja tijekom eksploatacije broda, izazva-no lošom ili neadekvatnom pripremom povr šine. S druge strane, istodobno raste očekivana trajnost zaštite.

FROSIO je baziran na norveškom standardu NS 476. Prema njemu, traže se „stvarna znanja“ o:- opremi za pripremu i aplikaciju,- metodama pripreme i aplikacije,- teorijama materijala (teorijama koro-

zije, te zaštitnim premazima i boja-ma),

- potrebnim normama i pravilima,- načelima QA,- sigurnosti na radu i zaštiti ljudi i

okoliša.Od FROSIO certifi ciranog inspektora

očekuje se da bude osposobljen :- da prepozna i riješi probleme vezane

za aplikaciju premaza, na licu mjesta,- da je u stanju pročitati i razumjeti spe-

cifi kaciju bojenja,- da samostalno izrađuje sva potrebna

izvješća.

Teorijski, FROSIO inspektor može postati svatko. Potrebno je prijaviti se i zatražiti pravo na stjecanje certifi kata. Postoje tri razine inspektora, a ostvare-na razina ovisna je o radnom iskustvu u području antikorozije. Najviši, III. stupanj može se ostvariti ukoliko imate barem 5 godina radnog iskustva u poslovima an-tikorozije.

Nakon prijave, svi potencijalni in-spektori prolaze dvotjednu teorijsku i praktičnu izobrazbu. Po obavljenoj izo-brazbi polaže se dvodnevni test (prvi dan teorijski dio, drugi dan praktični dio).

Ukoliko se polože oba dijela, stječe se pravo na certifi kat i dobiva titula FROSIO certifi ciranog inspektora I., II. ili III. ra-zine.

Certifi kat vrijedi 5 godina nakon čega ga je potrebno obnoviti. Osnovni uvjet za obnavljanje certifi kata je do-kaz o obavljanju poslova antikorozije u prethodnom razdoblju, bez stanke duže od 2 godine.

FROSIO je nastao kao nacionalni program osposobljavanja u Norveškoj. U isto vrijeme nastajali su slični programi i u nekim drugim zemljama, od kojih je najpoznatiji onaj iz Francuske (ACQPA). Međutim, nakon nekog vremena formal-no su najpriznatiji programi, koji su danas i najviše korišteni, oni koji osposobljavaju FROSIO certifi cirane inspektore, u Europi i Aziji, te vrlo sličan program, za NACE certifi cirane inspektore u SAD-u.

Ovisno o tipu broda, važnosti koju vlas nik pridaje boji i antikorozivnoj zaš-titi, te još nekim parametrima, na novim se projektima sve češće traži da brodo-gradilište u kojem će se graditi brod ima FROSIO certifi cirane inspektore. U Hrva-tskoj, sva velika brodogradilišta imaju ih barem nekoliko.

I to je jedan od razloga zašto se ne smije dopustiti propast hrvatske brodo-gradnje, koja je u svemu u stanju slijediti i usvajati svjetske kriterije i trendove.