Financiranje HVO-a - General Slobodan Praljak O RATU/Financir… · Uredba o reguliranju platnog prometa u hrvatskim dinarima ... nikakav razvijen sistem, ... možda bi svjedoka trebalo

Financiranje HVO-a

Slobodan Praljak

ČINJENICE

http://www.slobodanpraljak.com

Slobodan Praljak

Zagreb, lipanj 2008.


Financiranje HVO-a

Činjenice

Nakladnik ................... Oktavijan

d.o.o.Nikola Babić

Praljak

Urednik ....................... Ured obrane Slobodana Praljka

CIP –

zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 669543

ISBN –

978 –

953 –

7597 –

02 –

3


Predgovor ....................................................................................................................... 3Odluke o prometu novca ................................................................................................ 5Platni promet ................................................................. ................................................ 8Odluka o ratnom porezu u Mostaru ............................................................................. 11Uredba o prometu motornih benzina ........................................................................... 14Osnivanje Hrvatske banke dd Mostar .......................................................................... 15Osnivanje mješovite banke “Hrvatska Banka”

dd Mostar .......................................... 24Uredba o reguliranju platnog prometa u hrvatskim dinarima u HZ HB ...................... 27Naredba o obaveznoj uplati deviznih sredstava .......................................................... 28Hrvatski Nacionalni fond Chicago .............................................................................. 30Devizne doznake iz inozemstva .................................................................................. 33Odobrenje za podizanje gotovine ................................................................................ 35Odluka o konverziji novca ........................................................................................... 44Odluka o obveznom financiranju obrane ..................................................................... 46 Odluka o visini naknade –

dnevnica za vojsku ............................................................ 53Izvršenje posudbe novca HVO od strane MORH-a ..................................................... 59Godišnje financijsko izvješće za 1993. god. HR HB .................................................... 61Poseban prilog knjizi –

dijelovi zapisnika svjedočenja Miroslava Rupčića ................. 66

SADRŽAJ


PREDGOVOR

Jedna

od

neistina

i laži

o ratu

u BiH, o HZ HB, HVO-u, o Hrvatima

koji

su

u BiH

narod

jeste

tvrdnja

da

su

ih

Hrvati

iz

Hrvatske

financirali.

Hrvatska

je

siromašna, između

ostalog, i zato

što

je

prehranjivala

i naoružavala

HVO,

te

Hercegbosanske

brđane

i opančare, bjeločarapaški, divlji i neradnički,

lijeni svijet

-

tako zbore i pišu gomile liberalnih humanista ispijajući po svjetskim

metropolama loša pića. Kmetski udvorni, spram svake bjelosvjetske šuše, moraju i

oni imati nekoga nad kim će trenirati svoju imperijalnu nadmoć.

Tako to valjda mora biti.

Što više humanističke kuknjave, čuđenja i dobro plaćenih predavanja, to više mrtve

djece od gladi u Africi i ostalim Afrikama.

Više je ljudi unesrećila prisila EU o liberalnoj trgovini s Afrikom nego će ih

liberalno humanistička nagvaždala spasiti.

Toliko o toj burleski.

U knjizi i na web-u iznijete činjenice neka dakle posluže razumnim ljudima.

Neka im te činjenice pomognu da nikad, ni u kom slučaju i pod nipošto ne popuste

budalama.

"Pametniji popušta" smiješna je i glupa i neistinita poslovica.

Slobodan Praljak

http://www.slobodanpraljak.com3

































Prijepis dokumenta

NARODNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINESARAJEVO

Sarajevo, 10.12.1992.god.Broj:6-30-1/92

Na temelju članka ---

zakona o bankama i drugim financijskim organizacijama

-

članka 1. Uredbe

sa zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju

saveznih zakona koji se u Bosni i Hercegovini primjenjuju kao republički zakoni ( --

list Republike Bosne i Hercegovine br.-----), Narodna banka Bosne i Hercegovine donosi

R J E Š

E NJ E

1. Izdaje se dozvola za osnivanje Mješovite banke «Hrvatska banka»

d.d.

Mostar.

2. Ovo rješenje je konačno.

O b r a z l o ž

e nj e

Osnivački odbor Mješovita banka «

Hrvatska banka «

d.d. Mostar podnio je

Narodnoj banci Bosne i Hercegovine zahtjev za izdavanje dozvole za

osnivanje banke sa propisanim dokazima i dokumentacijom.

Razmatrajuči ovaj zahtjev, u Narodnoj banci Bosne i Hercegovine ocjenjeno je da su ispunjeni zakonom propisani uvjeti za osnivanje banke, kao i da je zahtjev opravdan

jer je riješen kao u dispozitivu

Na temelju članka

--

-----

---------

Zakona o

bankama i drugim financijskim

organizacijama ovo rješenje je konačno u upravnom postupku, ali se protiv

njega može povesti upravni spor podnošenjem tužbe Upravnom sudu Bosne

i Hercegovine u Sarajevu u roku od 90 dana od dana primitka ovog rješenja.








5


1

4


1













































Poseban prilog knjiziPripremio istraživački tim generala Slobodana Praljka.

MIROSLAV RUPČIĆDIJELOVI ZAPISNIKA

8.10.2007

Na pitanja tužitelja odgovara:

U logističku bazu Grude došao je u 8. mjesecu 1992. kako

je HVO bio u procesu osnivanja, nisu imali nikakav razvijen sistem, sve se moralo kreirati, pa i financijski odjel. Trebalo je postaviti shemu kako odjel treba biti postavljen, sve je trebalo biti dokumentirano, trebala su pravila i sva prateća dokumentacija.

Bio

je u financijskom odjelu HVO-vojnom i uspostavljao je financijsku strukturu za potrebe vojnog

dijela HVO, a civilni je bio posebno, a šef civilnog financijskog odjela bio je Neven Tomić.

U BiH u vrijeme 1992. nije postojala banka u HZHB, zato se koristilo podružnicom u Imotskom i u Opuzenu.

Gotovina se podizala u HRD-ima, rijetko u DM.

Dokument P 10294 , je dokument banke iz koje je podignut novac, a dokument potvrđuje daSam je Miroslav Rupčić

preuzeo 70 miliona HRD-a ili 15.000 DM. Valutni tečaj je bio 4.000 HRD-a =1 DM.Pri podizanju novca nije se radilo o novim novčanicama već

o upotrebljavanim. Kada se podizao novac bilo je potrebno odobrenje NBH. To odobrenje tražila je Privredna banka, a ne

onaj koji je podizao novac.Iznimno je podizao DM ako je trebalo plaćanje u Njemačku ili slično.

Plaćanje HVO —

vojnom dijelu ovisilo je od općine do općine. Neke općine nisu mogle plaćati jedinice na svojem području.Plaće su isplaćivane iz Gruda za profesionalnu vojsku, u početku u gotovini a kasnije na bankovni račun pojedinaca. Profesionalni vojnici su oni koji su potpisali ugovor sa HVO. Plaća profesionalnih vojnika, vojnika s ugovorom bila je oko 400 DM. Plaćalo se u HRD-ima, jer u to vrijeme u BiH nije bilo domaće valute, pa se koristila

ili HRD-ima

ili DM.


Aktivni pripadnici brigada dobijali su oko 150 DM. Razlika u plaći izmedju pripadnika profesionalnih postrojbi i aktivnih vojnika u brigadama je postojala zbog niza okolnosti. Profesionalne jedinice bile su smještene u vojarni 24 sata. Aktivni vojnici su poslije odrađene obveze išli

kući i nisu bili stacionirani u vojarni. Vojarne nismo niti imali.Plaća moja bila je od 80 do 200 DM ovisno o inflaciji.

Na pitanje, a nakon što su pregledani dokumenti koji govore o pozajmici od strane RH HVO-

u, koliko je HVO dugovao RH na kraju rata, odgovorio je:U 1992 godini HVO-e je primio 1.400.000 maraka od MORH-a, a u 1993. godini primio je oko 4.500.000 maraka. Medutim, ako znamo da je hrvatski narod iz BIH

koji je u velikom broju živio izvan BiH a koji je bio obavezan da plaća mjesečne obroke kako bi financirao obranu BiH, tada, po mojoj ocjeni, Hrvatska ima daleko veći dug prema BiH (vjerojatno je mislio HZ HB) nego što je novac koji je bio transferiran.Kad govorim o dugu, tada mislim na Herceg Bosnu u cjelini a ne na HVO vojni ili HVO civilni dio.

Sudac Antonetti u svojem pitanju ukazuje na okolnost iz iskaza gdje je rečeno da oni koji nisu živjeli u BiH (Hrvati) su trebali sudjelovati u obrani BiH i ako je dobro razumio, ti ljudi su trebali plaćati svoje doprinose u RH i to objašnjava zašto je RH davala novac HVO-u. Rupčić; da, ja mogu to objasniti. Novac je bio prikupljan od naših ljudi koji žive izvan zemlje. General Zagorac bio je časnik hrvatske vojske koji je bio pomoćnik ministra Šuška i ključna figura za logistiku hrvatske vojske i bio

je na čelu tvrtke koja se zvala Ray Allan (vjerojatno misli na RH Allan) čija je svrha bila osigurati oružje za vojsku. Onje bio potpisnik računa i potvrda te i računa u banci preko kojih je prikupljan novac od ljudi iz inozemstva. Kako je rat u RH započeo prije nego u BiH, Hrvatska je otvorila taj račun kako bi sredstva bila uplaćivana u taj račun pa su Hrvati iz BiH takoder uplaćivali novac na taj račun kao pomoć

Hrvatskoj koju su uvijek smatrali svojom domovinom. Kada je rat počeo u BiH, nastavljali su plaćati novac na isti račun na koji su i do tada uplaćivali. Tako je Hrvatska imala obvezu da transferira dio novca u BiH (pretpostavlja se HZHB).

Na pitanje suca, prema vašem znanju koliki je ukupan iznos novca koji su Hrvati koji žive izvan BiH i koji su uplaćivali novac na taj račun, a kojim je upravljao general Zagorac.Rupčić: danas, milijarde su iznos kojim se barata. Milijarde maraka, 2, 3, 5. postoje špekulacije oko brojki. Medutim, ja to znam jer sam čitao u novinama i odatle meni informacije.Sudac: ako taj račun doista postoji, onda bi znači mogli imati zapise u hrvatskom budžetu za 1992. i 1993. godinu. Mi bismo morali nači stavke u budžetu da je to prihod od donacija od Hrvata iz inozemstva. Rupčić: ta stavka doista postoji. RH ima tu informaciju i još se utvrđuje koliki

je iznos novca došao na taj račun, tako da konačni iznos još

nije poznat.Praljak: možda bi svjedoka trebalo pitati gdje su bill ti računi na koje je uplaćivan novac? U kojoj zemlji? I da to nije bilo u Hrvatskoj? Da li je to bilo u Villachu, Klagenfurtu, Njemačkoj?Antonetti: kad govorimo o sredstvima, uzmimo npr. Hrvate koji žive u Americi. Da li bi

novac išao preko USA računa prije nego što bi došao u RH? Imate li bilo kakve informacije o putevima novca koji je transferiran?


Svjedok: nemoguće je uzeti novac iz Amerike ili bilo koje druge normalne zemlje.

Vi ne možete jednostavno uzeti cash, vi to morate raditi novčanim transferom između banaka i hrvatska je otvorila u Austriji, koliko

ja znam Hypo bank Austria u Villachu, račun. Ne znam za druge banke ali znam da je bilo računa u Lichtensteinu i u Austriji.

Dalje iz iskaza slijedi...

Novac

koji je stizao u Grude, bio je korišten za plaćanje hrane, oružja i plaće vojnika. Ali najviše za plaće. Tužitelj pokazuje dokument P10301 koji govori o deviznom štednom računu i svjedok napominje da su Hrvati koji su živjeli u inozemstvu ili koji su emigrirali, uplaćivali novac i na taj račun. A na tom računu se radilo samo s DM.

Ja sam znao, iako to nije spadalo u moj posao, da se novac skuplja i od taksa, carina, kao dio prihoda od zajednice, a služilo je kako bi se isplaćivale plaće vojnicima. Ponavlja da nije bilo bankovnog sistema u BiH pa su računi morali biti otvoreni drugdje. Poduzeća s podrućja Herceg Bosne, ako su radila sa stranim zemljama, trebala su to obavljati transkacijama kroz bankovne račune, pa se to moglo samo otvaranjem nerezidentnih računa kod privredne banke u Hrvatskoj a za plaćanje u Njemačkoj, Nizozemskoj ili bilo kojoj drugoj zemlji. Novac za HZ HB dolazio je bilo od donacija, bilo od taksa i carina. Ali ne mogu reći o kojim se iznosima radi. Važno je imati na umu da je Herceg Bosna bila u stvaranju; stvarali su se zakoni, nije bilo financijske policije, nije bilo zavoda za porez, pa je teško bilo nekoga prisiliti da plaća takse i daje dobrovoljne priloge.Treba imati na umu da

je cijelo vrijeme trajao rat, ljudi nisu radili, ništa nije radilo, poduzeća nisu radila, bilo je nešto malo trgovine. Ništa nismo proizvodili, sve smo morali uvoziti. Prema tome, što smo skupili, smo skupili i to je bio problem u skupljanju sredstava. A nije bio uspostavljen sistem koji bi mogao vršiti kontrolu.

Krajem 1993. godine kada je osnovano ministarstvo obrane, sastojalo se od sektora. Jedan od sektora bio je sektor za opskrbu, nabavu

i proizvodnju, pa je centralna logistička baza postala sektor za nabavu, opskrbu i proizvodnju.Razgovara se o dokumentu P08118,

a što

je izvješće Jelavića od 25 marta 1994 koje u sebi sadrži godišnje izvješće za 1993. godinu.Vojni platni popis tijekom 1993. godine bila je oko 102.000.000.000 dinara.Na pitanje tužitelja može li dati visinu nepodmirenog duga (potraživanje)

HVO-a na kraju rata.Dug je bio preko 100.000.000 maraka. Dokument P10267. to je dokument koji se sastoji od 4 različita dokumenta koje je pripremio Rupčić

u 6. mjesecu 1998. god. U dokumentu stoji stanje obaveza HVO-a 4.juna 1998. iznosi 342.000.000 kuna. 1994. ili 1995. godine ime hrvatske valute se promijenilo i uspostavljena je kuna, pa taj iznos od 342.000.000 kuna je dio iznosa koji treba uračunati u 100.000.000 DM-a.


De facto, radi se o 80.000.000

DM-a, prema tome, dug HVO-a je bio oko 100.000.000. ali ja ne mogu reći da li je to vojni dug ili ne jer su stare obveze plaćane a nove nastajale. Mi smo vjerojatno platili dugove iz rata ali s novcem 1996., 1997. i 1998. stare smo dugove rješavali ali su novi nastajali. Pomoć

RH bila je 480.000.000 kuna, tako daje i 1998. godine HVO primao financijsku

potporu od RH, ali

tada je postojao sporazum izmedu RH i BiH o pomoći vojsci federacije BiH HVO-komponenti. A BIH, kao drugi integralni dio armije federacije primala je pomoć

iz arapskih zemalja.

Na pitanje tužitelja zašto su iznosi iskazivani u kunama, svjedok odgovora, jer tada još

nije bilo domaće valute i tek krajem 1998. ili možda čak 1999. uvedena je konvertibilna marka. Nisam siguran u datum. A kuna je bila službena valuta do 2000. godine kada je službena valuta postala marka.Na pitanje tužitelja potvrđuje da je HVO imao helikoptere i to misli 2, koji su bili u Posušju a letjeli su da bi nosili hranu u Srednju Bosnu kad je bilo moguće.

To je završetak direkta.

Cross Karnavas.

Vi ste Hrvat iz Vareša, a kako

je teza tužiteljstva da je HZ HB etnički čistila Hrvate iz različitih mjesta Srednje Bosne, jeste li vi iz Vareša otišli zato što ste bili istjerani od Hrvata?To nije točno. Ja sam otišao prije sukoba s Bošnjacima, međutim znam da su Hrvati iz Vareša istjerani od strane A BiH.Herceg Bosna je osnovana u zaštitu hrvatskog naroda pred kojom je stajala prijetnja napada. Svrha je bila da se obrani narod.Nisu postojale komercijalne banke i nije bilo

centralne banke u BiH i time mislim na Bosnu i Hercegovinu. Za vrijeme rata pokušali su osnovati centralnu banku ali

kako nisu bili ispunjeni uvjeti za osnivanje, ona nije mogla funkcionirati jer BiH nije imala svoju vlastitu valutu.U razgovoru o dokumentu ID0l765 od 10.11.1992. utvrđeno je da

je službeni dokument guvernera narodne banke BiH koji autorizira osnivanje mješovito v1asništvo hrvatske banke kako bi obavljala međunarodne novčane transakcije.Bilo je vrlo teško zbog ratnih okolnosti da bi SDK funkcionirao normalno, ali

unatoč

tome, kroz to vrijeme, ne samo u BiH, nego i u drugim republikama, došlo je do transformiranja iz „dirigirane ekonomije“

do tržišne ekonomije, točnije, neki koraci su bili poduzeti u pravcu liberalizacije ali financijska struktura u zemlji je i dalje bila bazirana na starom sistemu a što je normalno jer je sve bilo u v1asništvu države.Kada

je počeo rat, u Sarajevu su tiskali bonove koji su mogli biti korišteni samo na teritoriju Sarajeva kao neka vrsta zakonitog plaćanja.Dokument P00606 od 20.10.1992. u kojem je navedeno proračun HZ HB-BHD što znaći bosansko-

hercegovački dinar i postojao je račun za proračun HZ HB-a koji je bio u hrvatskim dinarima. Tako da je ustvari već

od kraja oktobra 1992 postojala dva računa jedan za bosanski dinar i jedan za hrvatski dinar.


Na pitanje da definira što je nerezidentni račun, odgovara; pravni subjekt jedne zemlje može imati nerezidentni račun u drugoj zemlji. To je dakle pomoćni račun u trećoj državi. Takvi računi su potrebni jer bankovni sistem u BiH nije funkcionirao pa se iz BiH prema inozemstvu nije moglo vršiti plaćanje. Razlog tome je što za cijelu BiH vlada u Sarajevu nije donijela propise tako da je bilo nužno otvoriti nerezidentni račun.Dokument 1D01768 je dokument od 12.2.1992. a radi se o sporazumu o p!aćanju izmedu RH i SRBiH. Prema članu 1, sva plaćanja između RH i SRBiH od januara 1992. bit će plaćena u domaćoj valuti RH i u domaćoj valuti SRBiH., a u članu 2 strane sporazuma dogovaraju da će svaka omogućiti otvaranje nerezidentnih računa s komercijalnim bankama i službama društvenog knjigovodstva u domaćoj valuti odnosne republike. Sporazum je potpisao ministar financija BiH Momčilo Pejić

a drugi je bio ministar Martinović.BiH budući da nije imala razvijeni bankovni sistem, imala je sporazum i s

Republikom Srbijom o nerezidentnim računima, a što se hrvatske strane tiče, trenutkom osnivanja hrvatske banke, nerezidentni računi su otkazani.Dokument 1D01763 od 9.11.1992. pismo elektroprivrede iz Sarajeva o nabavljanju dobara u stranoj valuti. Elektroprivreda BiH odlučuje da će nabaviti satelitske telefone za oko 239 000 US $. Nadalje u dokumentu piše kako električna energija se isporučuje van preko elektroprivrede samo u Hrvatsku, mi nemamo konvertibilne valute. Zbog rata i zbog situacije koja je vladala u to doba u BiH, centralna banka nije funkcionirala i bankovni sistem nije funkcionirao. Nadalje, prema dokumentu slijedi, s ciljem rješavanja problema u nabavi strane valute za satelitske telefone da

ta sredstva budu uzeta s deviznih računa A BIH, a za uzvrat elektroprivreda BiH daje na raspolaganje A BIH svoja potraživanja od RH u hrvatskim dinarima po službenom tečaju. Svjedok navodi da je A BiH imala otvoreni račun u Austriji i vjerojatno drugi u Hrvatskoj. Tako da je i vlada

BiH i A BiH su imale nerezidentne račune. Rupčić: kao što je vidljivo iz dokumenata, konačne bilance, svaka kuna koja je došla iz RH ima svoj pisani trag gdje

je potrošena dok

A BIH to nije imala ali postoji dokument gdje Alija Izetbegović

bi napisao, npr. Daj Harisu Si1ajdžiću, Hasanu Čengiću ili drugima, milion dolara.

I s tim komadom papira, rukom pisanim, išao

bi

u Beć

i pokupio milion dolara bez traga na što su ti novci potrošeni.Dokument 1D01767 je potpisao Zlatko Lagumdžija koji je bio zamjenik predsjednika vlade R BiH 26.1.1993., a to je odluka o otvaranju nerezidentnog dinarskog i

stranih valuta računa u RH. Tako da je i vlada BiH otvarala nerezidentne račune.P00985, dokument je od 1.10.2003., privredna banka Zagreb. Ovaj dokument govori o tome da je istražni sudac utvrdio da je sve rađeno sukladno sporazumu između R BiH i RH od 19.3.1992. i s naputcima koje je davalo ministarstvo financija pa zbog toga to nije bilo nikakvo kazneno djelo.1D01772 je dokument koji potvrđuje da je općina Tomislavgrad u skladu s njihovim statutom organizirala samofinanciranje na način da je zahtijevala priloge i to od građana koji imaju plaće time da građani koji žive vani moraju plačati 400 maraka po putovnici za muškarce a žene moraju plačati 100. A državljani zaposleni u Austriji moraju plaćati različite iznose.


Dokument 1D01771 govori o načinu financiranja općine Posušje a financiranje na isti način doprinosima od građana s područja općine koji su stalno zaposleni vani. Dokument 1D01757 Orašje 21.4.1992., odluka kojom ratno predsjedništvo vrši konverziju iz jugoslavenskih dinara u hrvatski dinar, a svjedok kaže da je to bilo neophodno s obzirom na događaje u to vrijeme u BiH.Dokument 1D01758 od 19.9.1992. je odluka o osnivanju prava na financijsku kompenzaciju za obitelji palih i nestalih vojnika 106. HVO brigade Bosanska Posavina. Dakle, plaćanja iz Gruda za obitelji palih vojnika bila su obaveza i ovaj dokument to potvrđuje. Govoreći o uvođenju hrvatskog dinara, svjedok je rekao da su postojala dva razloga za to; prvi osnovni razlog bilo je to što gotovo uopće nije bilo trgovine ili one koje je bilo, bila je s tvrtkama iz

RH. Drugi razlog bio

je taj što je u državnoj blagajni Jugoslavije ostao ogromni iznos jugoslavenskih dinara te su tako devalvirali v1asništvo BiH.

U crossu Karnavas prolazi kroz dokumente iz općine do općine iz kojih je vidljivo da je svaka općina imala gotovo isti način osiguranja sredstava za vojne potrebe na način da su od vojnih obveznika tražili doprinose.Npr. općina Livno financirala je i bojnu „Bruno Bušić“

s 1.500. 000 hrvatskih dinara ali kao pomoć.Taj iznos u njemačkim markama iznosi oko 2000 DEM u to vrijeme.Od septembra 1993. godine, po zaključku svjedoka, HVO se polako počela formirati kao vojska pod čim misli da je trebalo imati što više profesionalnih vojnika a da bi se domobrani reducirali. Na području Herceg Bosne nije postojala teritorijalna obrana već

su postojali domobrani. Domobranska pukovnija bila je općinska i sastojala se od ljudi iz općine u kojoj je osnovana.Dokument 1D00297 od 9.10.1993. odluka o iznosu kompenzacije za vojnike koji su poslani na poseban zadatak po odluci glavnog stožera. Po odluci, svaki vojnik dobija 17 DM-a po danu, a odluka se odnosila na domobransku jedinicu.Tuzla je u to vrijeme bila muslimanska općina u smislu da su većinski dio populacije bili Bošnjaci. Tamo je A BiH bila, uz koju je postojao i HVO i zajednički su nastupali. Općina Tuzla također je imala odredbu o tome da stanovnici općine Tuzla koji su u inozemstvu moraju mjesećno plaćati za potrebe obrane Tuzla a novac se uplaćivao u Privrednu banku Zagreb ili u banku u Njemačkoj

(I D00854).Tu odluku potpisao

je Selim Bešlagić.

1D00868 od 16.9.1992. nalog o nametanju posebnih poreza po kojem sve pravne, građansko pravne i civilne osobe koje prodaju robu ili usluge i proizvođači robe široke potrošnje obavezni su na području općine Tuzla plaćati posebne poreze, pri čemu je za cigarete i za alkohol 30%, a 10% za ostale proizvode. Radi se o specijalnom ratnom porezu s ciljem da se

financira A BiH i druge općinske službe. Prema tome, ovi dokumenti iz Tuzle slični su dokumentima iz raz1ičitih općina na području HZ HB i tako je bilo na cijelom području BiH-a, pri čemu mislim na dio koji su kontrolirali A BiH i HVO. Sve je rađeno po istom principu.


1D01756 od 5.3.1993. odluka o obveznoj uplati strane valute za osobe koje su privremeno zaposlene u

inozemstvu a za 1993. godinu. Uplate su vršene na nerezidentne račune ali i na račun tuzlanske banke, što znači daje u Tuzli postojala banka koja je funkcionirala ali

ne u 1992. već

u 1993. godini. Iako je postojala banka, postojali su problemi u Tuzli kao i u Mostaru s tim da je u Mostaru bilo malo bolje jer je postojala cesta za Hrvatsku a Tuzla je bila u okruženju i nisu mogli izvesti novac iz Tuzle. Općine na području na kojima su bili A BiH i HVO svojim odlukama o porezima ili naredbama o doprinosima nastojale su se financirati. Što se tiče financiranja od strane dijaspore, a pod time se misli osobe koje žive u inozemstvu i rade u inozemstvu, to je bio prilog na dobrovoljnoj bazi. A ti isti koji su vani radili, bili su obveznici i ratnih poreza koji su bili odredeni po općinama. Tako da, dobrovoljni prilozi se ne mogu smatrati porezom jer su oni na dobrovoljnoj bazi nego kao pomoć

Hrvatskoj i BiH. Novac je dolazio na račun koji je kontrolirala vlada RH i vrlo malo od tog novca je bilo transferirano nama (1D01755).1D01754-hrvatska nacionalna zaklada Chicago, imena darovatelja za Hrvatsku i BiH 1991., 1992. i 1993. 1D01774-o kooperaciji i međusobnoj pomoći izmedu RH i BiH u pitanjima carine, potpisan u Sarajevu 27.7.2000.Na pitanje suca, da li ima ikakvog znanja ili indikacije da je postojao službeni način finaciranja RH što znači da je novac bio predviđen u budžetu RH za financiranje HVO-a, svjedok odgovara kao što sam već

napomenuo, ja ne znam odakle je novac došao.

Ja sam rekao da je iz RH u 1992. godini došlo oko 1,4 miliona DM-a, ali ne iz budžeta nego iz RH-a od novca koji je bio plaćen, od strane naših ljudi iz inozemstva., a u 1993. godini toje bilo oko 4,5 miliona DM-a.Cross Senka NožicaKada smo govorili o profesionalnim vojnicima i vojnicima koji su

bili plaćeni, a koji su bili pripadnici brigada i jedinica koji su bili na plaći, kao što su članovi zapovjedništva glavnog stožera, operativnih zona, operativnih grupa i zapovjednici brigada, bili

su plaćeni po odjelu obrane.Mobilizirana brigada je isto što i domobrani, kao što sam rekao, domobrani bi po JNA bili pripadnici TO-a, a u Hrvatskoj, TO je ustvari domobranstvo. Mobilizirana brigada je isto što i domobrani jer to su ljudi koji su radili određeni dio posla a zbog rata kako bi branili svoje kuće, bili su mobilizirani u jedinice koje su se zvale domobranske.

Praljak

Gdine Rupčić, postojale su profesionalne brigade koje su bile pripadale općinama i postojale su rezervne brigade. Kasnije su te rezervne brigade postale domobrani, prije toga, bile su rezervne. U domobranima su bili ljudi iznad 55 ili 60 godina. Domobrani su bili samo oni koji su bili mobilizirani za te brigade kako bi obavljali lagane dužnosti.

2D00538-dokument koji pokazuje da je općina Livno imala otvoreni račun u Frankfurtu.2D00536 odnosi se na Posušje. Iz dokumenta slijedi da je u 1992. godini općina Posušje donijela odluku o financiranju mobiliziranih vojnih obveznika.


2D00539-odluka općine Tomislavgrad od 21.12.1992. godine koja donosi izmjenu određene prethodne odluke o poduzimanju mjera protiv vojnih obveznika koji nisu ispunili svoje obveze od 15.12.1992. U paragrafu 3 navedene odluke, navedeno je da iznos koji je plaćen kao pomoć

RH neće biti uziman u obzir kao podmirivanje financijskih obveza prema

općini. Jeste li znali da su i državljani R Hrvatske, a ne samo Hrvati iz BiH za vrijeme agresije JNA na Hrvatsku tijekom 1990. i 1991. plaćali donacije u vidu pomoći RH.Prema toj odluci, na području općine Tomislavgrad bilo je nužno plaćatiati doprinose za HVO i to je bila nova obveza.Pitanje Antonettija: prema dokumentu proizlazi da je novac koji je išao iz općine Tomislavgrad i drugih općina bio poslan u RH i da je taj novac dolazio samo od državljana Hrvatske iz inozemstva. Svjedok odgovara; Hrvati koji su živjeli u inozemstvu su plaćali ali općina je odlukom rekla; vi jeste platili novac na račun no vi imate dužnost braniti svoju općinu, to jest, financirati vašu vlastitu općinu. Drugim riječima, to što ste platili, ne odnosi se na našu općinu, pa stoga morate platiti za našu općinu.Općine su skupljale novac od pojedinaca i tako skupljen novac nisu slali u Hrvatsku, njime su financirale svoje vojnike.2D00535-prema dokumentu proizlazi da je općina Tomislavgrad sama sebe financirala da nije dobivala pomoć

od drugih općina niti od HZ HB i da odjel obrane nije imao dovoljno sredstava

da financira pripadnike HVO-a.Svjedoku je predočen dokument iz kojeg proizlazi da su novci podizani za općine Žepče, Maglaj, Novi Šeher, Teslić, Zavidovići i Zenica koje nisu bile u sastavu HZ HB, ali

su u tim općinama postojale HVO jedinice a s nekima su se one zajedno borile protiv A BiH.

U odnosu na 1. hercegovačku brigadu koja je pokrivala područje Čapljine i Stolca, to područje nije imalo nikakve ekonomske aktivnosti i baš

ništa nije tamo funkcioniralo.Nikakav novac nije mogao biti prikupljen, pola brigade je bilo sastavljeno od Bošnjaka pa suzbog toga oni dobivali više novaca nego drugi

(Misli se iz Gruda).

Brigada je pokrivala Neum, Čapljinu i Stolac. Dokument 2D00150-dokument odjela obrane od 9.6.1993., pregled nacionalne strukture pripadnika HVO-a pod brojem 14. je 1. hercegovačka brigada, koja je u to vrijeme, dakle u junu 1993, imala 4686 pripadnika od kojih je 1659 muslimana. Kažnjenička bojna je imala 280 pripadnika od kojih je 116 bilo Bošnjaka.2D00534-pismo Mate Bobana od 20.4.1992. adresirano na Peru Milolaža, Martina Šoljić

i Ivu Zrno, kojim se Mate Boban zahvaljuje na donacijama koje su bile u zakladi za pomoć

Herceg Bosni i kojim Mate Boban traži da novac koji su donijeli, podnesu ministarstvu financije RH. Dokument 2D00533-potvrda ministarstva financija RH o prijemu strane valute u iznosu 224,000 DM-a i kojom se obvezuje da će informati hrvatski nacionalni odbor u Grudama o iznosu sredstava koja su primljena a za obranu Herceg Bosne, a HVO treba informati općine u HZ HB. Općine su nabrojane. Prema tome, 224,000 DM je novac koji je primljen od pojedinaca i predan ministarstvu financija RH.


2D00543-dokument austrijske banke o pologu iznosa od 53,000 DM od strane

Jure Zovko,

27.4.1992. Sredstva za pomoć

Hrvatskoj i BiH iz kojeg se vidi da je novac uplaćen na žiro račun koji se nalazio u Bobanovom pismu za pomoć

Herceg Bosni.Prava HVO i A BiH vojnika po pitanju vaučera u privatizaciji i po pitanju ostalih prava bila izjednačena i uspostavljenjem federacije BiH.Pitanje Antonetti-2D00150

-

što se tiče HVO-a, ukupan broj vojnika bio je 36.797, podijeljeno kao što slijedi, 30.841 Hrvat i 15.956 muslimana.Iz čega slijedi da je veliki broj muslimana bio u HVO-u i pita svjedoka da li mu je to bilo poznato. Svjedok odgovara da je znao da su muslimani bili u HVO-u, nije znao točan broj ali

kad bi pripremao za plaće liste, nailazio je na imena muslimana. Antonetti pita o kažnjeničkoj bojni, pa ispada da je 41% imala muslimana a svjedok kaže da je znao da su se muslimani nalazili u kažnjeničkoj bojni ali nije znao točno koliko njih.

Redirekt

U redirektu na pitanje tužitelja potvrđuje da je dug HVO-a u 1999. ostao na 80.000.000 DM dok je dug

A BiH komponente bio daleko veći.Pitanje suca Mindue: godišnji izvještaj financijskog poslovanja, strana 7 na engleskom, prijem njemačkih maraka od MORH-a. Ako razumijem, to je bio novac koji su poslali donatori a kroz MORH je

išao

samo u tranzitu. (u zapisniku nije naveden odgovor, ali

je očito odgovor bio „da“).Dalje Mindua: hrvatska katolička misija Esslingen, jesu li to privatni donatori ili crkva svjedok odgovara hrvatska katolička misija u Esslingenu navedena je zato što su njezini župljani u misiji skupili sredstva i uplatili na račun. To su znači privatne individue, koje su osigurale sredstva i to nije bila župa ili neka religiozna ustanova.Odgovor; katoličke misije u svijetu pridružile su se skupljanju sredstava za obrambeni rat. Tako

je bilo u Australiji, Americi, Njemačkoj i svugdje gdje su postojale hrv. Misije. Hrvatska je katolička zemlja a u BiH konstitutivni dio su i katolici po vjeri i oni su

skupljali novce za obranu.Dalje Mindua pita;prema tome, osoba koja je vodila katoličku misiju je skupljala novce i predavala ih.Odgovor: osoba koja je vodila katoličku misiju bila je osoba kojoj se vjerovalo. Tada su članovi misije donosili novac k njemu a on bi, kao što smo vidjeli u drugom primjeru, predao taj novac s popisom osoba i iznosom koji su osobe dale.Scott;Kad se govori o izvještaju o prihodima, nekoliko redaka od kraja, ponovno se pominje MORH. Možete li objasniti u kojoj je to valuti?


Odgovor: u dokumentu lijepo piše da su to švicarski franci. U početku, prilikom prikupljanja su to bili švicarski franci, ali su kasnije konvertirani u hrv. dinar, tako da su svi iznosi u ovom izvješću u hrv. dinarima. Konvertirani su i iznosi u njemačkim markama, francima i šilinzima. I ovdje ne govorim o tome da je 268.000.000 maraka bilo podignuto nego 268,000,000 hrv. dinara a kad preračunate, to je iznos od 60,000 DM-a.A ako se pogleda na samom početku stranice, vidi se da se radi o strukturi prihoda od 1.1.1993. do 31.12.1993. izraženoj u hrvatskim dinarima ali

primljenoj u različitim valutama.

NAPOMENA:

Ako dokument u ovom prilogu ne pronađete u knjizi, pronaći ga možete na http://www.slobodanpraljak.com


ISBN - 978 – 953 – 7597 – 02 - 3 http://www.slobodanpraljak.com

Documents

Financiranje HVO-a - General Slobodan Praljak O RATU/Financir… · Uredba o reguliranju platnog prometa u hrvatskim dinarima ... nikakav razvijen sistem, ... možda bi svjedoka trebalo