FAZE U PROCESU ODLUČIVANJA

Sejad Herceg Fahrudin Hardauš

Ismir Goralija

Odlučivanje Misaoni proces koji ima svoj tok i koji se

podvrgava određenim pravilima, u najužoj je vezi sa upravljanjem

Poslovno odlučivanje kompleksan je proces koji zahtjeva mnoštvo raznolikih informacija, a rezultira odabirom akcije koju treba poduzeti ili strategije koju treba primjeniti u praksi

Proces započinje definiranjem problema, a završava implementacijom rješenja. Cjelokupni proces “napajamo” informacijama u svim fazama. Kvaliteta i brzina odlučivanja: količina, kvaliteta i dostupnost informacija.

Odlučiti-donijeti odluku Najzahtijevnije i najodgovornije u rukovođenju Jedan od glavnih i neizbježnih svakodnevnih

zadataka menadžera Osobina svojstvena samo manjem broju

poslovnih ljudi Biranje između više mogućih alternativa Sposobnost donošenja odluka Vještina koja se usavršava s vremenom i

iskustvom Izbor između više alternativa Vezano uz posao, mora se temeljiti na

znanstvenim metodama

Odlučiti-donijeti odluku

Stručnost Moralne kvalitete Inteligencija Mjerilo-stupanj objektivnog poslovnog

uspjeha

Grupno odlučivanje vs. pojedinac

“2 glave pametnije od 1” Odvajanje hitnog od važnog Siguran i jasan cilj izuzetno bitan za

dugoročne odluke

Faze procesa odlučivanja

1. Identifikacija problema2. Definiranje zadatka3. Snimanje i analiza postojećeg stanja4. Generisanje liste mogućih rješenja5. Vrednovanje svih alternativnih rješenja6. Odabir rješenja7. Provođenje odluke u praksi8. Kontrola provođenja odluke

Identifikacija problema

Problem: otkriti, prepoznati, riješiti.Uspjeh preostalih faza te samog procesa odlučivanja ovisi o prepoznavanju i otkrivanju problema. Što je problem? Uzroci problema?Definiranje zadatka

Dijagnosticiranje problema je završeno. Definiranje zadatka- što raditi, što želimo postići procesom odlučivanja. Jasno definiran zadatak te realne mogućnosti za ostvarenje omogućava manji utrošak vremena u ostalim fazama procesa odlučivanja.

Snimanje i analiza postojećeg stanja Potrebno provesti detaljnu analizu postojećeg

stanja (materijalne resurse, kadrovske potencijale, ostala sredstva koja nam stoje na raspolaganju a mogu pomoći u rješavanju problema).

Generisanje liste mogućih rješenjaGeneriranje ideja – ovdje se prijedlozi ne vrednuju već navode kao mogućnosti rješenja problema. Veći broj prijedloga predstavlja veću mogućnost izbora najboljeg rješenja ali povećava troškove. Svaki problem ima nekoliko zadovoljavajućih rješenja ali samo jedno najbolje. Ograničenja u odlučivanju postoje i kod generiranja prijedloga:• Vrijeme koje nam stoji na raspolaganju za

rješavanje problema• Važnost same odluke kojom se određeni

problem treba riješiti

Vrednovanje svih alternativnih rješenja Kada su već ustanovljene prikladne alternative,

sljedeći je korak u planiranju njihovo vrednovanje i izbor one koja će najbolje pridonijeti ostvarivanju cilja.

U ovoj fazi procjenjujemo, ocjenjujemo, odnosno vrednujemo sve generisane prijedloge kao potencijalna rješenja nekog problemaOdabir rješenja

Nije uvijek moguće izabrati maksimalno rješenje, izabiremo zadovoljavajuće. Izabiranje prijedloga dijeli uspješne od neuspješnih managera. Najbolji prijedlog – najbolji rezultati. Teško je u kriznim situacijama i pod vremenskim pritiskom.

Neprovođenje odluke – nema posljedica znak je da je identificiran pogrešan problem.

Neprovođenje odluke – dodatne poteškoće u poslovanje, znači da je problem dobro identificiran, međutim izostala je implementacija ili je odluka loša.

Provođenje odluke u praksi

Kontrola provođenja odluke

• Zadnja faza integralnog procesa odlučivanja koji započinje fazom identifikacije problema, a završava fazom kontrole provođenja odluke.

• Kontrola provođenja odluke omogućava verifikaciju cijelog prijeđenog puta.

Ograničenja u odlučivanju

Tri su temeljnja ograničenja u procesu odlučivanja:• Raspoloživa sredstva - problem

raspoloživih sredstava koja nam stoje na raspolaganju za rješavanje problema

• Dostupne informacije - odluka uglavnom odnosi na situaciju u kojoj se vrši izbor između budućih alternativa čiji je ishod neizvjestan, uloga informacija je upravo u tome da smanji stepen neizvjesnosti

• Raspoloživo vrijeme – zašto nam je bitno vrijeme?

Raspoloživa sredstva

donositelj odluke izabire prioritete budući ne može sve probleme riješiti. Mora imati spoznaju o raspoloživim sredstvima.

Dostupne informacije

veliko značenje informacija za poslovno odlučivanje kako internih tako i eksternih. Uspjeh poduzeća ovisi o kvaliteti, pravovremenosti i dostupnosti informacija. Za odlučivanje bitna količina potrebnih inf., njihova vrijednost i cijena.

Raspoloživo vrijeme

resurs koji se “troši” nezavisno od naše volje. Odlučivanje pod vremenskim pritiskom (vremenski tjesnac-blokada). Odlučivanje u kriznim situacijama(vremenski tjesnac-blokada). Na vrijeme kao faktor odlučivanja utječe i iskustvo menagera.

Odlučivanje = upravljanje?

Po nekim autorima to je tačna tvrdnja A. Dragičević tvrdi da je upravljanje

mnogo šire od odlučivanja Upravljanje obuhvaća sve faze procesa

odlučivanja, a ne samo proces donošenja odluka

Kroz proces odlučivanja realizira se funkcija upravljanja

Tri su, osnovna razloga zašto vremenu, kao ograničavajućem faktoru odlučivanja, treba posvetiti odgovarajuću pažnju:

jedan se tiče činjenice što su neki procesi prirodno vremenski limitirani i pojedine odluke odnosno poslove u vezi s tim odlukama treba obaviti na vrijeme,

drugi razlog jeste taj što ponekad neku odluku trebamo donijeti iznenada, neočekivano i u vremenskoj oskudici, kad nemamo mogućnosti ni za prikupljanje potrebnih informacija niti vrjednovanje većeg broja alternativa rješenja problema,

treći je razlog zbog kojeg vremenu u kojem se odluka donosi treba posvetiti izuzetnu pažnju tj. što podaci na osnovu kojih se odlučuje zastarijevaju s vremenom.

Zamke pri odlučivanju

Neprepoznavanje priorteta Nekonsultiranje drugih Nekorištenje iskustva prethodnika Nepriznavanje pogreške Obećavanje nemogućeg Žaljenje za donesenim odlukama Kreiranje kriznih situacija Neprikupljanje i neprovjeravanje

podataka

Istraživanje dr.B.Amick, Centar za medicinske znanosti, Houston Osobe koje većinu života provedu

obavljajući poslove koji im ne omogućuju donošenje odluka o tome što će i kako raditi, vjerojatnije će umrijeti ranije nego osobe koje na poslu imaju više prilika za donošenje odluka.

Osobe koje su na poslu mogle donositi vrlo malo odluka umirale su ranije od osoba na vrlo zahtjevnim mjestima

Istraživanje dr.B.Amick

“besmislen posao štetno utječe na zdravlje”

Pasivni poslovi koji uzrokuju dekoncentriranost i izazivaju pospanost mogu biti vrlo stresni

Zaključak Proces odlučivanja bez obzira o kojoj se profesiji

radi, pa tako i u svakodnevnom radu, predstavlja svjestan i racionalan pristup rješavanju problema

Možemo zaključiti da je proces odlučivanja vrlo važan proces, kako u poslovnom, tako i u privatnom životu.

Iz svega navednog može se zaključiti da je donošenje odluke kao rezultat procesa odlučivanja prilično kompleksan zadatak. Uspješni manageri znaju uočiti problem, pravilno ga procijeniti,od mnoštva mogućih rješenja izabrati najpovoljnije, realizirati ga i na taj način pridonijeti poslovnom uspjehu poduzeća ili organizacije.

Hvala na pažnji!