Farhang Mehr - Zarathuštranizam

8/3/2019 Farhang Mehr - Zarathutranizam

1/132

Farhang Mehr

ZARATHUTRANIZAM

Uvod u drevnu mudrostZarathutre


2/132

ZARATHUTRANIZAM

U ovoj nam knjizi najvei ivi autoritet zarathutranizma

predstavlja duhovno naslijee jedne od najstarijih inajutjecajnijih religija u povijesti.

Dr. Mehr iznosi zaboravljenu duhovnost Zarathutre ipokazuje kako je ona utjecala na abrahamske religije. itateljauvodi u gathika naela svetih tekstova na avestanskom i

pahlaviju, u Au, naelo Boje volje, moralni dualizam dobrai zla, stvaralaki Sveti duh Spenta Mainyu, besmrtnost due,naelo osvjeavanja i konanu pobjedu Dobrote.Dr. Farhang Mehr roen je u Tehranu, Iran. Tamo je,

pod ahom, bio predsjednik Sveuilita Pahlavi, zamjenikpredsjednika vlade, guverner Irana pri OPEC-u. Utemeljitelj

je Svjetske zarathutranske organizacije i Drutva za drevnuiransku kulturu. Takoer je dvanaest godina bio predsjednikZarathutranskog Anjumana u Tehranu. Dr. Mehr je profesorna bostonskom sveuilitu. Sada s obitelji ivi u Newtonu,Massachussetts.

Naslov izvornika:Farhang Mehr

THE ZOROASTRIAN TRADITIONAn Introduction to the Ancient Wisdom of Zarathustra

Farhang Mehr, 1991.


3/132

PREDGOVOR

S rastuim uvjerenjem meu znanstvenicima o utjecaju zara-

thutranizma na abrahamske i istone narode, pomanjkanje literaturena engleskom o zarathutranizmu postaje sve oitije. "Unutar idovskereligije, pie profesor James Barr, razvoj tema kao to su aneli, dualizam, eshatologija i uskrsnue tijela obino se pripisuje utjecaju iranskereligije."

Nakon osloboenja iz babilonskoga suanjstva i dodira s Perzi- jancima, idovi su napustili svoju staru zamisao o Sheolu i usvojiliZarathutrino uenje u pogledu buduega svijeta. Koncept nagrade ikazne u onostranom ivotu to su ga idovi posudili od starih Perzi-

janaca, kasnije se pojavio u Starom zavjetu. Govori se da je izvorno mesijansko vjerovanje, koje je tako nejasno u idovskim izvorima, nastalopod utjecajem Zarathutrine zamisli o Saosyantu. Ishod tih meusobnihdjelovanja je upadna slinost izmeu zarathutranizma i judeokranske

eshatologije.Utjecaj zarathutranizma na muslimanski misticizam oit je u tek

stovima vodeega muslimanskoga mistika, SuhravardTja. Isto je takouoljiva slinost izmeu obreda proienja i molitava Mlae Aveste iKur'ana. Tema svjetla, osobito u mahajana budizmu, ishod je utjecajazarathutranizma na tu religiju. Ciljajui na zarathutranizam i njegov

izravan i neizravan utjecaj na druge religije, profesor Mary Boyce pie:"Neke od njegovih vodeih doktrina usvojili su judaizam, kranstvoi islam, kao i mnotvo gnostikih sljedbi, dok je na Istoku on imaoodreenoga utjecaja na razvoj budizma." Zarathutrin dualizam dubokose dojmio mnogih religija i kola filozofske misli.

Zasad jo uvijek aktualna vjera, zarathutranizam je bio slubena, iliglavna, religija Iranskoga carstva tijekom tri dinastije koje su trajale dvanaest stoljea. Iako danas malobrojne, zarathutranske zajednice u Iranu,na indijskom potkontinentu, u Engleskoj i Sjevernoj Americi ponosnesu na svoju religijsku kulturu i uporno se bore za njezino ouvanje predopasnostima dananjega nemirnoga svijeta. Poznati po svome integritetu,poduzetnikom duhu i dobrohotnosti (to su osobine koje proizlaze iznjihovih religijskih vjerovanja), zarathutrani su mnogo cijenjeni u zem-


4/132

ljama u kojima ive. Uzorna je njihova lojalnost pojedinim vladama injihova privrenost modernizaciji i napretku.

Trenutno smanjivanje zarathutranskoga stanovnitva predstavljaozbiljnu prijetnju odravanju zajednice na ivotu. To je pojava koja jepovezana s niskim natalitetom, velikom pokretljivou i neprimanju

stranaca, a koja obiljeava zarathutranizam. Zarathutranima u dijaspori te su osobine, spojene s otuenjem od njihove tradicionalne kulturei s pomanjkanjem priroenoga religijskoga konteksta u njihovim novim

boravitima, donijele mnoge brige.U Indiji su, zarathutrani, poznati kao Parsi, po zanimanju arhi

tekti, graditelji i menaderi u tekoj industriji, velikim bankarskim

i osiguravajuim drutvima, pomorskom prijevozu i komercijalnojzranoj tvrtki (Air India). Otac indijskog nuklearnog programa bio jePars. To su bila i tri visoka vojna zapovjednika u vojsci, mornarici izranim snagama u toj zemlji tijekom 1970.-ih godina. Danas je jediniindijski feldmaral Pars, a on je zapovijedao indijskim snagama koje suizvojevale pobjedu u indo-pakistanskom ratu 1971. Parsi su u Pakistanupotaknuli glavna brodarska i hotelska poduzea, a prije nacionalizacijenjima su i upravljali. Trenutano Parsi slue kao visoki dunosnici kakou indijskoj tako i u pakistanskoj administraciji. Parsi su i ustanovili, financirali i vodili nekoliko velikih humanitarnih organizacija na indijskom potkontinentu.

U Iranu su zarathutrani zadobili relativnu drutvenu i ekonomskuslobodu u zadnjih sedamdeset godina i znaajno su pridonijeli razvoju

svoje zemlje u raznim podrujima ivota. Oni su bili izravno ili neizravno ukljueni u uvoenje bankarstva, elektrinih centrala i komunikacijskih mrea u mnogim iranskim gradovima. Posljednjih godina u Iranu,zarathutrani se nalaze meu vodeim urbanistikim planerima, industrijalcima, tehnikim strunjacima i administratorima. U odnosu na cjelokupno stanovnitvo Irana, zarathutrani su, vie nego ijedna religijska

i etnika zajednica sponzorirali kole, sirotita i bolnice otvorene svakome bez obzira na vjeru i etniko podrijetlo.

Bez obzira na mnoga sui generis i tipina obiljeja zarathutrana,veina Europljana koja je pisala o njima esto se ograniavala na raspra vu o relativnom bogatstvu te zajednice, velikoj dobrotvornosti, kultu vatre i tornju tiine. Povremeno su neki naglaavali ulogu Parsija u industrijalizaciji Indije.


5/132

Profesor Jacques Duchesne-Guillemin primijetio je da su Parsipostali idovi Indije. Profesor John R. Hinnels pitao se zato ih nisuprogonili kao europske idove. Neki su znanstvenici tono zapazili dasu Parsi napredovali pod Britancima, ali su pogrjeno zakljuili da supatili za indijske neovisnosti. Pretpostavka da je prestanak britanske pot

pore nakodio Parsima nije tona. Indijska vlada nije nikada pokazalanikakvu diskriminaciju prema Parsima. Parsi su patili zbog zakona onacionalizaciji industrije, jer su sluajno bili vlasnici razmjerno veegadijela privatnih industrijskih poduzea u to doba.

U svojim ispitivanjima, mnogi su pisci propustili spomenuti da su se jo poetkom sedamnaestoga stoljea, prije nastupanja britanske koloni

zacije, Parsi u Indiji odlikovali kao istaknuti trgovci. To postignue mogli su zahvaliti svome pionirskom duhu. Mandelslo, povjesniar i putnik uosamnaestom stoljeu, pisao je da su ve tada Parsi bili ukljueni u gradnju brodova i dokova s Istonoindijskom kompanijom, a da su kasnijeBritanci nevoljko kupovali brodove to su ih gradili Indijci. Zapadni pisci redovito ne spominju bilo kakav doprinos Parsa indijskom pokretu zaneovisnost, niti injenicu da su tri predsjednika indijskoga Nacionalnogakongresa, tijekom prvih dvadeset godina njegove borbe protiv Britanaca,

bili Parsi. U Mumbayu je podignut spomenik u ast jednoga od njih.

Govorei o Irancima u doba kada je zarathutranizam bila glavnareligija u Iranu, profesor William Jackson pie, Iranac je, pod utjecajemsvoje vjere, bio ovjek akcije, truda i praktinih ivotnih vrijednosti.Sudei po njihovim sadanjim postignuima, zarathutrani jo uvijek

posjeduju iste osobine. Oni se pridravaju istoga moralnoga kodeksa iisto su tako aktivni, praktini i konstruktivni kao to su bili njihovi precipred tri tisue godina. Iznenauje to su zapadni pisci rijetko postavljalipitanje zato i kako su zarathutrani postali tako jedinstveno domiljati,marljivi i ovjekoljubivi na indijskom potkontinentu i u Iranu. Rijetkosu provodili istraivanje o meusobnom odnosu izmeu zaratutranskih

religijskih vjerovanja i oblikovanja njihovoga karaktera. Kao to jesluaj i s drugim manjinama, religijska vjerovanja proimaju politiko,drutvenoekonomsko i politiko ponaanje zarathutrana, gdje god oniive. Istraivanje moralnih, drutvenih, ekonomskih i politikih vrijednosti zarathutranizma i njihovoga utjecaja na lanove zajednice pruanam uvid u postupak prevoenja doktrine u ponaanje. Nadam se da eova knjiga posluiti da objasni zarathutranska doktrinama vjerovanja


6/132

u njihovom pravom svjetlu i pokazati da su ona, vie od napadnoga isenzacionalistiki objanjavanoga kulta vatre i tornja tiine, obiljejezarathutranske zajednice.

Daljnji poticaj u pripremi ovoga djela bilo je sve vee zanimanje

za prouavanje zarathutranizma na Zapadu kako meu Zapadnjacimatako i doseljenima zarathutranima koji govore engleski. Ova knjigagovori o trajnim obiljejima vjere. Namjera joj je pruiti saeti i razumljivi prikaz zarathutranskih doktrina. Mnogi znanstvenici vjeruju dasu te doktrine imale vei utjecaj na ovjeanstvo, izravno ili neizravno,od bilo koje druge vjere. Povremeno sam drao nunim dati vlastitatumaenja tih doktrina - tumaenja koja su u skladu sa slovom i duhomGatha i u sukladnosti s uvjerenjima pripadnika te vjere. Drugim rijeima,pokuao sam u ovoj knjizi predstaviti okvir gathikih naela, niza vjerovanja dananjih zarathutrana koji su praktiki vjernici. Ustezao samse od rasprave o zarathutranskim ritualima pa sam tako izbjegao nekapoznata prijeporna pitanja. Prijepori zbunjuju a ne prosvjetljuju novajlijekoji prouavaju neku religiju.

U ovoj se knjizi izrazi mazdaizam i zarathutranizam rabe naizmjence - kao i mazdaisti i zoroastrijanci ili zarathutrani. U interesu

jasnijega shvaanja zaratutranskih naela i da bih potakao znatieljuitatelja, povremeno sam usporeivao gathike koncepte i njihove pandane u drugim religijama, ne imajui na umu nikakav vrijednosni sud.

Vjerujem da te usporedbe pridonose boljem shvaanju zaratutranizma,

a vjerujem da e ova knjiga zanimati podjednako zarathutrane inezarathutrane.Naposljetku, elim izraziti svoju zahvalnost svima onima koji su

me ohrabrivali i pomagali u ovom pothvatu. Osobito, veliko mi je zado voljstvo da ovu knjigu posvetim svome dragome prijatelju dr. VartanuGregorianu, prijanjem rektoru University of Pennsylvania i sadanjempredsjedniku newyorke javne knjinice. Ova posveta je znak moje zah

valnosti na njegovoj potpori tijekom moga prilagoavanja na ivot uSjedinjenim Dravama, mojem novom, ako ne i stalnom, domu.

Sveuilite u Bostonu


7/132

UVOD

Povijest

Jedna od najstarijih objavljenih religija, mazdaizam, u razliitim jestupnjevima utjecala na mnoge religije, ukljuujui mahavana budizam,maniheizam, judaizam, kranstvo i islam. On je takoer ostavio tragana nekoliko kola filozofske misli. Platon je znao za Zarathutru, a Pita-gora je vjerojatno prouavao zarathutransku filozofiju. Tragove mazda-izma moemo pronai kako u neoplatonizmu tako i u neopitagorejskimkolama.

Nazivi koji se rabe za sljedbenika te religije su: mazdayasni (maz-daisti), zartushti (zarathutrani), Beh-Dini i Parsi. Mazdayasni(mazdaist)znai tovatelj Mazde. Mazda oznaava Uzvienu mudrost. To je nazivza Boga Zarathutre. Zaratuti (zarathutran) oznauje sljedbenika proroka Zarathutre, a Beh-Din znai Dobra religija. Parsi su Perzijanci kojisu u devetom stoljeu A.D. pobjegli pred muslimanskim progonima i

pronali utoite u Indiji.Na Zapadu se ta religija najee naziva zoroastrianizam; a Zoroas

terje grki prijevod Zarathutre. Opa tendencija u kranskom svijetu je povezati religije s njihovim utemeljiteljima, to drugi ne gledaju uvijek s odobravanjem. Na primjer, muslimani obino ne vole da ih nazivajumuhamedancima.

U ovom se radu mazdaizam i zarathutranizam rabe naizmjence.Meutim, iz sljedeih je razloga mazdaizam svrsishodniji. Sljedbenicimazdaizma, privueni Zarathutrinim uenjima, poznati su po razliitimnazivima u razliitim dijelovima svijeta. U Iranu ih ostalo stanovnitvonaziva zaratutima (zarathutranima), a meusobno se nazivaju Beh-Din. U Indiji i Pakistanu poznati su kao Parsi. U Europi i Americi zovuih zoroastrijanci. U svetim knjigama abrahamskih religija, kao i u veini

grkih i rimskih klasinih tekstova, spominju se kao Magii Majui. Stogaje Mazdayasnan (mazdaist), u znaenju sljedbenika mazdaizma, neutralna i sveobuhvatna nomenklatura koja pokriva sve i osujeuje bilo kakvuzbrku. Ipak, u interesu tonosti, rabio sam nomenklaturu koju rabi tekstu svom izvornom obliku kada navodim izvor.

S obzirom na starost mazdaizma neke su injenice izgubljene ti

jekom povijesti a neke nebitne su pridodane tijekom vremena od kojih


8/132

su sve vodile prema injeninim i doktrinarnim prijeporima. Kako seveina tih prijepora tie rubnih dijelova a ne i sri zarathutranizma, oninisu od izravnoga interesa u ovoj knjizi, koja se bavi trajnim poukamamazdaizma. Druga je stvar kada se prijepor odnosi na bitno pitanje kaoto je dualizam, u kojemu sluaju emo se podulje zadrati na toj temi.

Doktrinarni prijepori proizlaze iz razliitih tumaenja Gatha (diokoji se odnosi na otkrivenje u Svetim knjigama), kao i iz divergencijau Mlaoj Avesti (dio koji je u kasnijim razdobljima pridodan izvornomSvetom pismu). I druge religije doivljavaju slina nezgodna stanja. Prorokovi uenici sastavljali su Boju poruku, otkrivenu proroku, u razliita

vremena, a poboni sljedbenici dodali su joj neke dijelove u kasnijim

razdobljima. U takvom postupku moemo samo oekivati razilaenja idvosmislenosti. Odgonetanje jezinih potekoa - vokabulara, gramatikei sintakse - Gatha (dio Aveste koji se odnosi na objavu) takoer se pokazalo mukotrpnom zadaom, jer ne postoji nijedan drugi tekst na jezikuGatha. Prisutnost elipsa, metafora, alegorija i rairena uporaba figurativnoga jezika pojaava potekoe. Iako su komparativna prouavanja

jezika slinih onome u Gathama, i onih koji su se govorili u isto doba,osvijetlila mnoge nejasne dijelove zarathutranskih studija, a znanstveninapori filologa i povjesniara utrli put prema boljem shvaanju te religi

je, ostaju brojna nerijeena pitanja.Prigodom rjeavanja doktrinarnih pitanja treba imati na umu sljedee

injenice. Prvo, religija ne cvjeta u zrakopraznom prostom, a otkrivenareligija nije iznimka. Religija se razvija u pozadini duboko ukorijenjenih

tradicionalnih shvaanja i djeluje u uzajamnom odnosu s drugim religi jama, kultovima i ideologijama. Drugo, kako je otkrivena (objavljena)religija po prirodi revolucionarna ona preobraava ovjekovu mentalnui duhovnu strukturu i njegov pojedinani i drutveni nain ivota. Kaotakva ona dovodi u pitanje uspostavljene religijsko-politike ustanove.Tree, tijekom vremena ovjek opet manipulira s religijom radi svojih

neposrednih interesa. Povijest religije puna je primjera doktrinarnihpogrjenih tumaenja, ideolokih krivotvorenja i pogrjenih obavijesti oinjenicama koja ine kako tlaitelji tako i potlaeni u razliitim okolnostima kako bi to posluilo njihovim trenutanim politikim i ekonomskimciljevima. Bigotski autori prouzrokovali su svojim iskrivljenim prikazima zarathutranizma mnogo zbrke. Stoga, otkrivanje izvornih dok

trina mazdaizma zahtijeva pored filolokoga i teolokoga prouavanja


9/132

temeljito istraivanje prevladavajuih drutvenopolitikih uvjeta u onomdobu u kojem su se dogaale doktrinalne promjene. Uvoenje Yazatau Mlau Avestu, supstitucija kozmikoga dualizma za etiki dualizam,unoenje fizikoga uskrsnua u tradiciju, pripisivanje nadnaravne osobnosti proroku, i drugi dodaci toj vjeri, proizali su iz drutvenopolitikihrazmatranja u razliitim epohama, bez kojega bi znanja nae shvaanjerazvoja zarathutranske tradicije bilo nepotpuno.

Danas su najvei doprinos prouavanju te religije dali filolozi ipovjesniari. Usporedno prouavanje Gatha i Rig Vede razrijeilo jemnoga prijeporna pitanja. Rig Veda potjee otprilike iz 1750. godineprije Krista i imala je dosta srodnosti s prevladavajuim vjerovanjima u

doba otkria mazdaizma. Ipak, usporedna filoloka, folklorna, mitolokai druga prouavanja imaju odreena ogranienja. Prigodom postavljanja i tumaenja usporedbi, iznose se pretpostavke, izvode zakljucii oblikuju openita zapaanja. U najboljem sluaju to moemo prih

vatiti kao razborite vjerojatnosti, a sama razboritost je subjektivna stvar.Drutvenopolitiko istraivanje trebalo bi slijediti povijesne i filoloke

studije. Ali istraivanje utjecaja politike na religiju u vrijeme Ahemenida,Parta i Sasanida uglavnom je zanemareno. Potreban je vei napor znanstvenika iz drutvenih znanosti u tom smjeru.

Glavna povijesna pretpostavka u zarathutranskim studijama je postojanje zajednikoga podrijetla za indoeuropske jezike i nizazajednikih religijskih i kulturnih obiljeja za indoiranske etnike skupine. Bez takvih pretpostavki istraivanje ne bilo moglo ni poeti. Kasnije rekonstrukcije jezika, kulture i religije preispitivale su utemeljenostpoetnih pretpostavki. Slinost izmeu predzarathutranskih religijskihuvjerenja i onih Rig Vede injenica je koja je izdrala analitike isintetike testove. Ona je uvelike pomogla da se objasne neka doktrinarna razilaenja koja su se dogodila u Mlaoj Avesti. Ponovna prikrivenapojava predzarathutranskih boanstava u Mlaoj Avesti i slinost ritual

nih oboavanja usmjerenih prema Yazatima u Tatima sa rtvenim slavo-pojkama izreenima bogovima u Rig Vedi, moemo uvjerljivo objasnitikao politiko upletanje u religiju, najvjerojatnije sa strane Magija, uvarapredzarathutranskih indoiranskih uvjerenja. Nakon razdoblja nazatka uranom ahemenijskom razdoblju, Magi su uspjeli doi na visoke religijske poloaje, tada u zarathutranskoj sveenikoj klasi. Uvid u doba


10/132

ponovnoga dolaska Magija na novu hijerarhijsku ljestvicu otkrit e namveliinu utjecaja politike toga doba na postdarijski zarathutranizam.

Religijska ratobornost nije nova pojava. Kao drutvenopolitikiprosvjedni pokret ona je postojala od poetka povijesti. Meutim promijenile su se njezina snaga i metode rada. Tijekom vladavine Sasanida,

kada je tadanja vlast traila svoj legitimitet u religijskoj pravovjernosti,politiki razmetnici poput manihejaca i ratobornih mazdakita dovodilisu u pitanje to njezino traenje. Uspon Magija Gaumate u doba Ahe-menijaca prua nam jo jedan primjer religijsko-politike urote. Daljnjereligijske promjene koje su kasnije uveli preobraeni Magi, a podnosilisu ih pravovjerni zarathutrani dalje potvruje utjecaj politike na religiju

u tome dobu.Malo je poznato o drutvenopolitikima uvjetima zajednica u

istonom Iranu gdje je zarathutranizam cvjetao. Narod istonoga Irana bio je skrajnje ravnoduan prema povijesti i kronologiji. On nije uspostavio bilo kakav sustav kronolokoga zapisivanja koji bi se izveo izdanog datuma kao osnove. Stoga se ne moe procijeniti brzina kojom semazdaizam irio. Mazdaizam je, prije negoli je uao u pisanu povijest,trebao dugo ekati da ga usvoje Perzijanci zapadnoga Irana i da se uspostavi Ahemenijnsko carstvo. Do tog je doba mazdaizam proeo cijeliiranski narod. Povijesna je injenica da zarathutrani nisu prakticiraliprisilno obraenje i daje stoga veina obraenika dragovoljno prihvatila

vjeru iz uvjerenja. Privlanost nove religije leala je u njezinim doktrinama koje su odgovarale duhovnim i drutvenim potrebama pojedinca.

Nova se religija obraala kako puku tako i eliti. Njezine doktrine bile susvete, izravne, humane, praktine i razumne. Mora da je s tim obiljejimamazdaizam ve bio stara i utvrena religija prije nego to je smjetena upisanu povijest.

Dva najvie prijeporna pitanja u povijesti mazdaizma su toandatum roenja i rodno mjesto te religije. Razilaenje je nastalo uslijed

protuslovnih podataka, a ne njihovoga pomanjkanja. Svi su suglasni da je Zarathutra prethodio osnivanje Ahemenijskoga carstva u estomstoljeu prije Krista, a prilino podataka smjeta njegov rodni gradu Transoksianiji u sredinjoj Aziji. Moderni znanstvenici smjestili suZarathutrino vrijeme negdje oko 1750. godine prije Krista.

Odsutnost u Gathama prorokovih osobnih podataka - genealogije,dana i mjesta roenja i blie obitelji - nije, po mom miljenju, sluajno.


11/132

Bez obzira na suprotne tvrdnje nekih znanstvenika, same Gathe, ako nei Mlaa Avesta, protive se tovanju kulta, bez obzira odnosilo li se onona prirodne elemente ili na osobu. Osim prikaza njegovoga postavljenjaza proroka, u Gathana se nita ne pojavljuje o Zarathutrinom ivotnomputu ne pojavljuje. Bez zabiljeene povijesti i bez rodoslovnog stabla,Zarathutrina kronologija ostaje pitanje za raspravu. Razlaui samoreligijske doktrine i filozofiju vjere, a ne povijesne injenice per se, ovaknjiga ne ulazi u raspravu o kronologiji osim usputno.

Veliki politiki obrati kojima su mazdaisti bili izloeni donijeli suim teke gubitke, ukljuujui i veliki dio njihove religijske literature.Postojei dijelovi vrlo su mali pa ipak svjedoe o velikoj religiji i dubo

koj filozofiji.Opseg izvorne Aveste - naziv za zarathurtanske svete knjige - ne

siguran je. Dva muslimanska povjesniara iz dvanaestoga i trinaestogastoljea, Tabari i Mas'udi, izjavila su da je cijela Avesta napisana na12.000 kravljih koa i pohranjena u riznicama Di-e Nipit u Perzepolisui Gang-e Sapiganu u hramu vatre Azar Goasp. Primjerak u Perzepolisu

zapaljen je tijekom Aleksandrove invazije, a drugi je primjerak prenesenu Atenu gdje je preveden na grki. Nakon to su Parti izbacili Grke250. godine prije Krista, zarathurtanizam je doivio preporod. Iako su bili mitrijanci, nekoliko partijskih kraljeva bili su blagonakloni premazarathurtanizmu, a jedan od njih, kralj Volgeses, naredio je da se sakuperaspreni dijelovi Aveste. Tu je zadau obavio Tansar, veliki sveenik

Ardeshira, utemeljitelj sasanidske dinastije, koji je doao na prijestoljegodine 224. A.D. Tradicija govori da se Avesta sastojala od dvadeset i

jedne naske, ili sveska. Tansar ju je reorganizirao u tri dijela: Gassanik(gathike ili pobone slavopojke), Hadha Mansarik(spoj duhovnih i sv

jetovnih uenja) i Datik(zakon).Avesta koja je dola do nas sastoji se od pet dijelova: Yasna, Vispred,

Yat, Vendidadi Khordeh Avesta. Gathe su sada ukljuene u Yasnu. Gathe

su boanske slavopojke. Postoje nepotkrijepljene tvrdnje da je glavni dioGatha preivio. Same Gathe zauzimaju poglavlja 28-34 i 43-53 knjigeYasne. Poglavlja 35-42 knjige Yasne ine Gathe Haptanhaiti, ili Gathe odsedam poglavlja. Za razliku od pravih Gatha, Gathe od sedam poglavljanije sastavio prorok ve njegovi uenici. Jezik je dovoljno arhaian da bismo vidjeli kako je sastavljen kratko vrijeme nakon izvornih Gatha,


12/132

a njegova skrivena znaenja dovoljno su razliita da bi pokazala da je to djelo napisano poslije prorokove smrti. Kronoloki, ono dolazineposredno nakon izvornih Gatha. Za razliku od izvornih Gatha, Gatheod sedam poglavlja su u prozi.

OstatakAveste naziva se Mlaa Avesta njezini se knjievni dijalekti

znaajno razlikuju kako od Gatha tako i od Gatha Haptanhaiti, to znaida su bili sastavljeni dugo vremena nakon prorokove smrti. Razlika ustilu razliitih dijelova Mlae Aveste slino otkriva da su sastavljeni urazliitim vremenima. Meutim, injenica to jezik Mlae Aveste pripada istonom Iranu ne znai da je djelo napisano na tom podruju. Maz-daisti, gdje god boravili, recitirali su Manthre, svete rijei iz Aveste, na

svom izvornom jeziku. Sveenici zapadnoga Irana dobro su poznavaliavestanski jezik pa su vjerojatno i njegovi autori.

Kao to smo ve spomenuli, drutveno-vjerski dogaaj u maz-daitskoj religiji sa znaajnim politikim posljedicama bila je pojavaMagija kao mazdaitskih sveenika u postdarijevskom razdoblju. Magi,kako grki tekstovi nazivaju zarathutrane, bio je vjerojatno naziv zasveeniku klasu koji su rabili podjednako Indijci, Perzijanci i Babilon

ci. U doba Medijaca, Magi su bili mona sveenika klasa ili klan usjeverozapadnom Iranu. Isticali su se otroumljem i sklonou premaduhovnom i znanstvenom. Preko domaih obiaja i dodira s Mezopotam-cima, postali su vrlo skloni liturgijskim obredima. Premda i sam zaotar,lan sveenike obitelji u istonom Iranu, prorok Zarathutra nije volionasljedne sveenike klase niti njihove pretjerane rituale. U Gathama

se uasavao formalizma i rtvenikih postupaka. Kritizirao je karapane(sveenike) i kavije (prineve ili sveenike prineve) koji su naroddrali u neznanju i predrasudama. Zarathutra je odbacio tu plitkost vanjskih obreda i izjavio da pojedinac moe postii samoproienje samoputem samoostvarenja, hurvatat. Tako je Zarathutrino uenje izravnopogodilo interese prineva i sveenika Magija. Mora da su Magi negodo

vali i odupirali se novoj vjeri, te su proroka optuili za bogohulstvo.

S obzirom na njihovu usku povezanost s Medijcima, Magi nisumogli zadobiti politiko povjerenje Ahemenida, a s obzirom na svojutlailaku religijsku praksu, nova ih dinastija nije potovala. Tijekom

vladavine Kambiza, drugog ahemenidskoga kralja, Mag po imenuGaumata uzurpirao je prijestolje. Njegova urota ubrzo se otkrila i Darije


13/132

ga je svrgnuo. Nakon toga Magi su pali u potpunu nemilost. Herodot nasobavjeuje da je nakon svrgnua Gaumate, javno ogorenje protiv Magi

ja bilo tako snano da je godinjica Gaumatina pada postala javna svetkovina nazvana Magofobia. Toga dana Magi se nisu usuivali napustiti

svoje kue da ih javnost ne bi gnjavila. Nakon toga, u naporu da popravesvoj izgubljeni drutvenopolitiki status, Magi su promijenili svoju politiku i postupno uli u glavni tijek zarathutranizma. Zahvaljujui svojimintelektualnim sposobnostima, ubrzo su uspjeli pronai put do krugovamoi. Kameni natpisi postdarijevskih Ahemenida nose imena Mithra i

Anahita pored Ahura Mazda, to je injenica koja otkriva utjecaj Magija.Takav razvoj dogaaja moe se protumaiti kao ustupak Magijima tosu ga uinili Darijevi nasljednici kako bi pomirili vladu i potencijalnomoni klan Magija. Kada su jednom doivjeli rehabilitaciju, Magi suubrzo zadobili svoje stare poloaje i uspjeli su u novu vjera ukljuiti,prenda u promijenjenom obliku, mnoga predzarathutranska vjerovanjai prakse. Izgleda da je Magijima trebalo dugo vremena da religijskimpraksama Perzijanaca pridodaju vlastite, pie Dastur Dhalla. U ne

kim sluajevima pridodavanje se sastojalo od zamjene, poput zamjenesustava pokopa izlaganjem mrtvih tijela; uvoenja novih obreda, poputuvoenja uskrsnua tijela; naglaavanja nekih indoiranskih kulturnihobiljeja i vjerovanja, poput oboavanje vatre i posveivanje prirodnihelemenata.

Pored preorijentacije mazdaizma, tvrdokorni Magi, u svome rodo

ljublju, opirali su se helenizaciji Irana, i kada im se ukazala prigoda, stalina stranu Parta u njihovoj borbi protiv Seleucida. Tijekom vladavine Ar-sacidsa, Magi su uivali utjecajan i cijenjen drutveni poloaj. Postupnosu samo za sebe prisvojili zarathutranske sveenike i athravanskepoloaje. Unato odsutnosti bilo kakvoga spominjanja sveenikogastalea u izvornim Gathama, ukljuenje sljedeega odlomka u Yasnu

vrlo je znaajno, Kajem se, ao mi je i inim pokoru za bilo koji grijehkoji sam moda poinio protiv mojih pretpostavljenih, religijskih sudacai voa Magija.. Mlaa Avesta upuuje na Athravana, sveenika vatreiz indoiranskoga razdoblja. Pod Sasanidima, Magi su dosegli najviesveenike poloaje i autori su cijele Vendidade - knjige koja snanozagovara izvoenje liturgije i vanjskoga proienja.


14/132

Tijekom sasanidskoga razdoblja mazdaizam je postao slubenadravna vjera pa je tako bila potpuno politizirana. Razum je zamijenila slijepa vjera, a samilost puka prisila. Zastraivanje i neutemeljeneoptube postali su svakodnevna pojava. Te tlaiteljske mjere doivjele

su svoj vrhunac u razaranju Sasanidskoga carstva, a time i padu mazda-izma.U svome dugome ivotnome vijeku mazdaizam se susreo s mnogim

religijama i politikim utjecajima koji su na njemu ostavili traga. Bio je u svom vanjskom obliku izloen judaizmu, kranstvu, islamu, hinduizmu i budizmu; u unutarnjem se obliku meusobno proimao smaniheizmom, zurvanizmom, mitraizmom, mzdakizmom i s nekoliko

drugih heretikih vjera. Ta su meusobna proimanja, uz politike manipulacije, dovela do sveope degeneracije zarathutranizma. U povijestizarathutranske tradicije opaaju se tri faze. Prva je bila gathiki mazdaizam, obiljeen monoteizmom, istim etikim poukama, moralnim dualizmom i snoljivou. Bila je to religija koju su prakticirali sljedbenicite vjere od vremena otkrivenja pa tijekom veega dijela ahemenidsko-

ga razdoblja. Druga je bila magijski mazdaizam, ili u tradiciji MlaeAveste, koji se prakticirao pred konac ahemenidske i arsacidske dinastije.Mlaa Avesta, Yazati (aneli), kozmiki dualizam, fiziko uskrsnue irituali pustili su svoje korijenje. Trea je bila politizirani ili sasanidskizarathutranizam, kojega su obiljeavali slubena teologija, dogmatizam,formalizam i nesnoljivost. Politizirana religija poticala je doktrinarna

razilaenja i drutvenoreligijsku ratobornost koja je dovela do arapskogazbacivanja sasanidske dinastije. U ovoj se knjizi objanjavaju doktrinarna vjerovanja zarathutrana kao praktikih vjernika s osvrtom nagathiki mazdaizam.

Izvori

Ova knjiga bavi se doktrinarnim vjerovanjima zarathutrana. Onarazmatra trajna obiljeja te vjere. Glavne pouke te religije izloenesu u Gathama, odraavaju se u Mlaoj Avesti, tijekom stoljea, a danas ih prakticiraju moderni zarathutrani. U ovoj se knjizi bavimo


15/132

zarathutranizmom kao ivom duhovnou a nai prvenstveni izvori susvete knjige i dananja vjerovanja mazdaista.

Iako su raspreni po cijelome svijetu, glavnina zarathutrana jouvijek ivi na indijskom potkontinentu i u Iranu. Stoga njihova vjerovanja predstavljaju dananju praksu. Zarathutrani u dijaspori u dvadese

tom stoljeu nuno e unijeti odreene promjene u religijsku praksu kojebi mogle pomoi da se njihova zajednica obnovi ili nestane.

Zarathutranske svete knjige napisane su na avestanskom jezikus razvijenim gramatikim rodovima i dijalektima koji se govore uistonom Iranu. Doseljenici u zapadni Iran odluili su se na jednostavniji

jezik, pahlavi. Meutim, oni su nastavili govoriti svete molitve, Manthre,

na avestanskom jeziku.U doba kada je mazdaizam prodro u zapadni Iran, Medija je bila vazal Asirije. U estom su stoljeu Medijci ustali protiv Asiraca i podvrgnuli su ih. Ni medijska kraljevska kua ni sveeniki klan Magi nisupropovijedali mazdaizam. Magi su bili jedno od est plemena u Medijskom carstvu.

Uspostava ahemenijske dinastije, s njihovim kraljevima koji supropovijedali mazdaizam, dala je novi poticaj toj religiji. ak i da su religiju rabili u politike svrhe, kao to neki znanstvenici napominju, ahe-menijski kraljevi podupirali su mazdaistiku vjeru. Kameni Darijevi natpisi jasno svjedoe o tovanju Ahura Mazde, Utjecaj Magija blijedio jeusponom ahemenijske dinastije. Suzbijena je Gaumatina urota da ponovno uspostavi vlast Magija i nastavljeno je ocrnjivanje Magija. Prolo je

neko vrijeme dok Magi, prihvaajui mazdaizam, nisu ponovno uli uglavnu struju iranskoga drutva. Tijekom Aleksandrove invazije, Magisu se postavili kao uvari iranske kulture protiv helenskoga upletanja. Uzbacivanju Seleucida i uspostavi Arsacida, Magi su vidjeli mogunostpovratka u gornje slojeve iranskoga drutva. Preporod Zarathutrine

vjere potakao je narod zapadnoga Irana da shvati znaenje svetih knjiga.

Dva stoljea helenske vladavine ograniila su meusobne veze izmeuistonoga i zapadnoga Irana i tako poveali jezine potekoe u komunikaciji izmeu ljudi po cijeloj toj zemlji. Osjeala se snana potreba zaprijevodom tekstova Aveste na pahlavi. U pokretu, kojemu he svrha bilanalik nastojanjima u srednjem vijeku u Europi da se Biblija prevede nasuvremene jezike, zadaa prijevoda avestanskoga teksta na pahlavi zapala je uene Magije.


16/132

U doba vladavine Sasanida, crkva i drava bile su sjedinjene iliih se smatralo blizancima. Ardeir, utemeljitelj sasanidske dinastije,koja je pripadala sveenikoj klasi Athravana, proglasio je mazdaizamslubenom religijom drave. On je zaduio svoga velikog sveenika,Tansara, da pone sakupljati rasprena avestanske radove i da pri

premi slubeno autorizirani tekst svetih knjiga. Istodobno se nastavilo sprevoenjem Aveste na pahlavi, a pridodani su i komentari, koji su zajedno postali poznati kao Zend Avesta {Azaintina avestanskom, a Avestak-u

Zandna pahlaviju).S novom ulogom koju je religija zadobila u drutvenopolitikom

ivotu iranskoga naroda, mnoga religijska, filozofska i knjievna djela

pojavila su se na pahlaviju, vrtei se esto oko slubene teologije. To je pojava kojoj smo danas svjedoci u zemljama s teokratskim ili drugim oblicima autokratskih vladavina. Knjige na pahlaviju pisali su pra

vovjerni zarathutrani kao i heretici, filozofi pa i politiari, oni koju supodupirali reim kao i disidenti, potlaeni kao i tlaitelji. Upravo kao iu nae doba, politiki disidenti koji su se alili na drutvenu nepravdu

svoju su oporbu zaodijevali u religiju, bilo u obliku scenarija posjetanebu i paklu, u kontekstu dualizma i muenitva, u odnosu na konanupobjedu potlaenih, u drutvenu pripovijest, ili u filozofski okvir. Maz-dak nije zastupao novu religiju. Tvrdio je da su njegova socijalistikastajalita predstavljala istinsku zarathutransku religiju govorei da jeslubena crkva iskrivila prave doktrine. Mazdak je dao populariziranizarathutranizam svoga doba.

U sedmom stoljeu A.D., tijekom arapsko-islamske invazije Irana,mnoge su knjinice spaljene a brojne knjige unitene. Nakon to smoprisustvovali u nae doba razornim razmjerima kulturnih revolucijau komunistikoj Kini i islamistikom Iranu, nije nam teko zamislitiopsenost ruilakih razaranja koja su provodili napadai prema iranskoj kulturnoj batini. Osim pljake i teritorijalne ekspanzije, Arapi su

odluili zamijeniti zarathutranizam islamom, a perzijski jezik arapskim.Oba su cilja postigli nakon zamjene perzijskog arapskim pismom u desetom stoljeu A.D., kada se islamizacija Irana ubrzano irila.

U devetom stoljeu A.D., tijekom vladavine abasidskih kalifa,nekoliko athravanskih sveenika, ukljuujui Atarfarnbagha i AdarbadaHemeda, sakupili su postojee dijelove svetih knjiga i dali se na pisanje


17/132

pravila i komentara preostalih u sjeanju. Rezultat njihova plemenitanapora je bio ouvanje dijela religijske i filozofske literature sasanidskeere - to je bila operacija spaavanja slina onoj u Kini nakon tamonjekulturne revolucije.

Meutim, do toga je doba pahlavi pao u zaborav i ljudi vie nisumogli razumjeti religijske tekstove napisane na pahlaviju. Stoga je dolodo drugaijega razvoja. Dijelovi Aveste prevedeni su s pahlavija na perzijski i pridodani su komentari. Cjelina je postala poznata kao Pazand(Paiti Zainina avestanskom jeziku). U meuvremenu su sveenici sastavili dodatne molitve u Pazandu i unijeli ih u Khordeh Avestu.

Stoga je oito da avestanski tekstovi ne mogu pretendirati na iz

vornost kao to to mogu Gathe. injenica da su Gathe usaene u Avestune daje ostalim dijelovima Aveste istu vjerodostojnost. Niti ona uvodiMladu Avestu u teoloke kanone za tumaenje Gdtha. Suprotne tvrdnjetemelje se na pogrenom shvaanju mazdaizma. U svezi s autentinouraznih dijelova avestanskih izvora, kronologija dobiva na vanosti.

Zarathutranska literatura primila je tri nepopravljiva udarca: prvo

Aleksandrovu invaziju u etvrtom stoljeu; drugo, arapsko osvajanje usedmom stoljeu, i tree, prevlast barbarskih Mongola u dvanaestomstoljeu. Posljednji udarac bio je najrazorniji. Mongolski kraljevi,koji su prihvatili islam, spojili su zadobiveni religijski ar sa svo

jom priroenom okrutnou. Divljaki su progonili sve nemuslimane,ukljuujui zarathutrane. Kao ishod tih nedaa, u posljednjih trinaest

stoljea, ne samo da je uvelike opao broj zarathutrana, ve je unitenopreko tri etvrtine religijske literature iz sasanidske ere.Svaka od postojeih avestanskih knjiga bavi se odreenim vidovi

ma religije i s njom povezanim znanjem. Yasna, koja znai oboavanje,ima sedamdesetidva haitija ili poglavlja i obuhvaa dvije Gathe. Yasnase bavi stvoriteljem, otkrivenjem, vjenim zakonom, slobodom izbora,svrhom ivota, besmrtnou due, zakonom posljedica i obnovom svije

ta. Yasti, koji znae oboavani, sastavljeni su u ast Yazata. Kao to emoobjasniti kasnije u ovoj knjizi, veina Yazata ne potjee iz Gdtha. Vis-

pred, u znaenju svih svetkovina, ima dvadesetietiri poglavlja i odnosise na est sezonskih svetkovina zahvalnosti, Gahanbara. Vendidad, uznaenju zakona protiv demona i lanih boanstava, uglavnom se sastojiod pravila higijene. Khordeh Avesta je dvojezina i sadri dnevne mo-


18/132

litve, od kojih je jedan dio na perzijskom. One predstavljaju sasanidskei postsasanidske molitve.

Gathe su nedvojbeno najsvetiji i najautentiniji dio Aveste. Onepredstavljaju istinski mandaizam - religiju koja se propovijedala i prakticirala od vremena otkrivenja u istonom Iranu. Ona odgovara prvoj fazi

u religijskoj povijesti. Bila je takoer religija carstva tijelom prvoga dijelaahemenidske vladavine. Mazdaizam je u toj fazi imao oslobodilake imoralizatorske funkcije. Obiljeavali su ga humanitarizam, elastinosti snoljivost sa svrhom da se uklone drutvena nepravda, predrasudei zaluivanje naroda koje su vrili lani sveenici i iskvareni vladari

- karapani i kaviji. Ahemenidi su rabili religiju prvenstveno u moralnom

i duhovnom kontekstu. U postahemenidskoj eri tom su religijom vladalipreobraeni Magi. Ta je era bila druga faza u razvoju zarathutransketradicje. Zarathutranizam Maga bio je regresivan i ritualistiki. Magi suponovno uveli u tu religiju neke predzarathutranske koncepte. Obredisu poprimili vee znaenje nego njezina bit. Glavni dio Mlae Aveste jementalno dijete magijskih mudraca. Jedan istaknuti znanstvenik otiao

je tako daleko da je tvrdio kako Yate u Mlaoj Avesti predstavljaju

politeizam koji je vrlo slian onome velikom ciklusu himni prijanjihIndoarijaca, Rig Vedama - politeizmu protiv kojega se Zarathutra po- bunio. Po mom je miljenju, i zbog razloga koji u objasniti u dijeluo Yazatima, politeizam u Tatima vie je prividan nego stvaran. Glavnaprimjedba dijelovima Mlae Aveste nije ukljuivanje Yazata, ve ponovno uvoenje pretjeranoga ritualizma, osobito onoga radi odbijanja zlih

duhova - to je praksa koja se izrazito suprotstavlja obiljejima Gatha.Posljednja faza u religijskim tradicijama o kojima raspravljamo je

sasanidski mazdaizam, koji je bio politiki usmjeren. Njegove su osobine bile podvrgavanje duhovnosti politikoj disciplini i potpori klasnediskriminacije. U doba uspostavljanja sasanidske dinastije, mazdaizam jefunkcionirao u oslobodilakom i nacionalnom smislu. Mazdaizam

je bio ujedinjujua snaga u rukama vlade da bi postigla svoje politikeciljeve. Od samoga poetka, u svojoj borbi za vlast, Ardeshir, utemeljiteljsasanidske dinastije, politizirao je religiju, pomaui tako svom usponuprema vlasti. Putem ujedinjujue snage religije, on je takoer uspio otkloniti helenistiki kulturni utjecaj, ouvavi teritorijalnu cjelinu zemljei mobilizirajui ljude na obnovi veliine ahemenidskoga Irana. Sasanidisu sebe drali zakonitim nasljednicima Ahemenida.


19/132

Usredotoenjem moi u vladajuoj klasi, irila se iskvarenost, pojaavalo tlaenje, a rastao je i javni otpor. Pred kraj su sedrutvenoekonomski uvjeti toliko pogorali da su sasanidski kraljevipoeli rabiti religiju samo kao legitimizaciju za nastavak dinastije. Uestom stoljeu, uivanje u luksuzu, nemoral i dekadencija u vladajuojklasi, kraljevskoj kui i u redovima sveenstva (koji su pandani kavia ikarapana iz prorokovog doba), postali su toliko raireni da je to imaloza posljedicu pad dinastije i podvrgavanje religije arapskim napadaima.To je neizbjena sudbina neke religije koja se poistovjeuje s politikomreima u opadanju.

Na avestanske izvore nadovezuju se tekstovi na pahlaviju. Nema

dvojbe da mnoge pahlavi knjige predstavljaju vrijedne izvore zazarathutranska prouavanja. Ali trebamo li sve pahlavi knjige dratiautentinim dokumentima o zarathutranskom pravovjerju? I u kojojse mjeri moemo u njih pouzdati u tom smislu?

Pahlavi knjige mogu se podijeliti na dvije skupine. U prvu pripadaju pahlavi inaice avestanskih tekstova - Pahlvi Yasna, Pahlavi Vis-

predi Pahlavi Yost, koje moemo drati religijskim izvorima isto tolikokoliko i njihove avestanske pandane. U drugoj su pomijeani avestanskii pahlavi tekstovi, popute Afrini-Dahman, kao i iste pahlavi knjige.Mnogi su autori sastavili popis pahlavi knjiga i one su lako dostupne.Zbog pomanjkanja sauvane grae o mazdaizmu, neke su od tih knjigeprivukle veu pozornost nego to zasluuju. Kratak pogled sadraja tihknjiga otkriva da se one bave pitanjima filozofije, higijene i zakona,

vrtei se oko religije. Sadraj tih knjiga ne smijemo nekritiki uzeti kaopravovjerne zarathutranske doktrine. Kao izvore, trebamo ih paljivoispitati, analizirati i rabiti kritino. Kratak pregled nekih pahlavi knjigailustrirati e ovu tvrdnju.

Dinkhardje najdulja postojea pahlavi knjiga. Ona je zanimljivazbirka religijskih, povijesnih, zemljopisnih, zakonskih i medicinskih

obavijesti, i kao takva, mjeavina znanja svoga doba. Matikan-i-HizarDadaistan je traktat o osobnom zakonu i sudstvu sasanidske ere temeljenna presudama nekih sudaca. Pretpostavljamo da su pravne knjige poputMatikana bile brojne u to doba, od kojih nijedna nije preivjela. ikandGumani Vijar je znanstvena knjiga o filozofiji religije. Odbacujui iz

vjesne doktrine idova, maniheista i krana, knjiga raspravlja o prob-


20/132

lemu Dobra i Zla u irokom okviru zarathutranizma i njegovim srodnim izdancima. Bunda-hin je druga knjiga u toj kategoriji. Ona se bavipodrijetlom i prirodom stvaranja kao i eshatologijom. Minok-i-Khraduglavnom je knjiga etike koja takoer sadri neto legendarnog materi

jala. Sayast-la-Sayastili Pahlavi Rivayatbavi se problemima grijeha, rukovanja leevima, teinom neistoe i pravoga naina proienja. ArdaViraf Nameh knjievni je i fikcionalni prikaz posjeta velikoga sveenikanebu i paklu, poneto nalik Danteovoj Boanskoj komediji, ali napisantri stoljea prije nje. Bahman Yatopisuje pobjede i patnje zarathutranai prikazuje tlaiteljsko ponaanje muslimana.

Svjetska religijska povijest puna je protuslovnih tumaenja svetih

knjiga, koja esto predstavljaju stajalita razliitih sljedbi, u rasponu odnaglaeno konzervativnih do izrazito radikalnih. U nae doba neki suznanstvenici otili u krajnost dajui marksistiko tumaenje izvjesnimodlomcima u svetim knjigama otkrivenja. Da su nekim sluajem samo tikomentari preivjeli, potomci bi mislili o njima kao jedinom ispravnompredstavljanju vjere, a to bi bilo katastrofalno! Naalost, to se dogodilo

u zarathutranizmu kao rezultat nekritikoga prihvaanja svih pahlaviknjiga kao izvora za pravu vjeru.Veina pahlavi tekstova koja je dola do nas imaju znanstvenu i in

formativnu vrijednost, s bogatim filozofskim tonom. Neki od njih utjecali su i na islamsku (i'a) filozofsku misao u Iranu, ali oni ne predstavljajupravovjerni zarathutranizam. Neki od tih napisa predstavljaju zurvanits-ka, manihejska i druga heretika stajalita. Veina tih knjiga sastavljena

je u nepovoljnom okruju nekoliko stoljea nakon pada Sasanida. Unjima je prisutna mogunost dodavanja ili isputanja, zbog straha ilizaborava, i u najboljem sluaju one odraavaju vjerovanja i miljenjanjihovih autora. Stoga je potreban oprez od nekritikoga prihvaanjapahlavi tekstova kao izvora mazdaistike doktrine.

Klasini tekstovi Grka pruaju vrijedan, iako katkad dvojben, izvor.

Oni ine kako izjave o injenicama tako i izraze miljenja. injenineizjave odnose se na ono opipljivo i zapaljivo u zarathutranizmu i, kadasu popraene usporedbama sa svojim grkim pandanima, pouzdanije su.injenine izjave trebamo smatrati valjanima. To nije sluaj s izrazimamiljenja koji se odnose na neopipljiva pitanja u zarathutranizmu. Oniukljuuju shvaanje izvjesnih vrlo sofisticiranih religijskih i metafizikih


21/132

koncepata iranske vjere. Kako bi shvatili te koncepte, Grci povlae usporedbe izmeu njih i vlastitoga panteona bogova. Te su usporedbe bileesto nespojive a katkad i smijene, to je imalo za ishod pogrjenotumaenje. Neki izvaci iz tekstova Herodota i Plutarha ilustriraju tu

tvrdnju. Herodot je u petom stoljeu prije Krista pisao: Meu Perzi-jancima nije uobiajeno imati idole (slike bogova) i sagraene hramove,kao i podignute oltare. Oni ak njihovu uporabu dre znakom ludosti.Oni ne vjeruju kao Heleni da su bogovi poput ljudi. U istoj knjizi ontakoer izjavljuje, Perzijanci dre laganje najsramotnijom stvari na svi

jetu. Do njega po teini prijestupa je stvaranje dugova, uglavnom zbogtoga to su dunici prisiljeni govoriti lai. Sve su to injenine izjave i

popraene su usporedbama. Iz tih izjava moemo zakljuiti da su Perzi-janci oboavali nematerijalnoga i boanskoga boga, da nisu stvarali slikuboga i da nisu lagali.

U sljedeim citatima iz Herodota, koji sadre kako izjave oinjenicama tako i izraze miljenja, stanje je drugaije. Perzijanci nikada ne oneiuju rijeke izluinama svojih tijela, niti u nekoj od njih peru

ruke; niti e drugima dopustiti da to rade, jer imaju veliko potovanjeprema rijekama. Prvi dio te izjave sadri niz injenica koje se tiunekih inova od kojih se Perzijanci suzdravaju. Drugi dio sadri izrazmiljenja koje ne predstavlja odgovarajue zarathutransko vjerovanje unjegovom pravom kontekstu. Perzijanci nisu potovali rijeku per se, vesu se uasavali oneienja vode, bez obzira koja je to voda. Vodu, poput

drugih prirodnih elemenata - zrak, tlo i vatru - treba marno odravatiistima. To je propisana religijska, kao i svjetovna, dunost. Ne udi to je zarathutranizam dobio etiketu prve religije koja se bavi ouvanjemokolia. U zarathutranizmu materija i priroda isto su tako dobri kaoum i dua. One nisu zle i treba ih sauvati i brinuti se o njima.

Drugi zarathutranski koncept koje su Grci esto pogrjeno shvaalii tumaili je pitanje moralnog dualizma. Unato tomu, taj je koncept os

tavio traga u grkoj filozofskoj misli. Jo je u estom stoljeu prije KristaTeagen iz Regija tvrdio je da je boansko ratovanje (borba bogova) ugrkoj knjievnosti alegorija za moralni sukob u ovjeku. Neki drugigrki pisci predstavili su taj koncept kao kozmiki dualizam.

Grci su mogli vidjeti da zarathutrani nisu idolopoklonici i da vjeruju u transcendentnoga osobnoga (i boanskoga) Boga, kao to smo


22/132

vidjeli u Herodotovom svjedoanstvu. Ali Grci uglavnom nisu uspjelishvatiti svrhu i posljedice dualistikog naela. Moda je zbog te zbrkedolo uslijed opsesija da se tu doktrinu objasni helenistikim konceptima

boanstava. Na primjer, Diogen iz Laerta pie kako su Eudoks i Aristotelizjavili da u doktrinama Maga postoje dvije sile suprotstavljene jedna

drugoj. Jedna predstavlja dobroga boga Zeusa, nazvanoga Ormuzd ili Ahura Mazda, a druga vraga Hada, nazvanoga Areimandios ili Angra-mainyo. Plutarh pie o istoj temi: Oromondes je proizaao iz svjetla imeu svim stvarima koja ula zapaaju taj mu je element najvie nalik;

Areimandios je proizaao iz tame i stoga je iste naravi kao i ona. Tiizvaci pokazuju da Plutarh nije shvatio zarathutranski koncept Boga.

Zarathutra je nedvosmisleno proglasio da je Ahura Mazda stvoriosvaku dobru stvar, ukljuujui svjetlo i da je svjetlo proizalo iz Boga iliga je on stvorio. Stoga Bog ne moe proizai iz svjetla kao to Plutarhtvrdi, ve svjetlo potjee od Boga. U mazdaizmu Bog se predstavlja jednako toliko svjetlou koliko i istinom i pravednou. Grki nas tekstoviobavjeuju da su poznati lijenik kralja Artakserksa II, Ktesije (400.prije Krista), te filozofi Teopomp iz Kiosa (300. prije Krista) i Hermipos

iz Smirne (250. prije Krista) imali intelektualne odnose s Magima.Drugi izvori za zarathurtanske studije djela su kranskih pisaca,

uglavnom Armenaca, tijekom sasanidske ere, te muslimanski tekstovipostsasanidske ere. Iz dolje spomenutih razloga, i ti tekstovi zahti

jevaju posebnu pozornost prije negoli ih uzmemo kao valjane izvoreza Zarathutrinu teologiju. Iz razloga o kojima ovdje raspravljamo,

mnogi tekstovi kranskih povjesniara toga razdoblja sadre pogrjeneobavijesti, ba kao i grki tekstovi.

Iako je rat izmeu Rima i Perzije zapoeo u prvom stoljeu prijeKrista, on se pojaao od treega stoljea A.D. nadalje, sve dok u sedmomstoljeu A.D. Arapi nisu porazili i podvrgnuli Iran pod svoju vlast. Odtreega stoljea A.D., zarathutranska religija postala je slubena vjera

Perzijskoga carstva. Otprilike jedno stoljee kasnije, Konstantin je proglasio Rimsko carstvo kranskim, a sebe braniteljem te vjere, zahtijevajuilojalnost od svih krana, bez obzira na njihovo dravljanstvo.

Tijekom treega i etvrtoga stoljea, tri su stvari bile posebnovane Sasanidima. Prvo, Arsacidi, koji su vladali Iranom prije Sasanida,preivjeli su u Armeniji i uivali zatitu Rimljana, pa su tako predstavljali moguu politiku prijetnju Sasanidima. (Arsacidski kralj Vologe-


23/132

ses, postavio je 62. godine A.D. svoga mlaega brata Tiridatesa, koji je bio sljedbenik zarathutranizam, na armensko prijestolje. Tiridatesovinasljednici nastavili su vladati Armenijom i nakon dolaska na vlastSasanida, a Armenija, koja je nekada bila uporite zarathutranizma,prkosei Sasanidima, postala je kranska.) Drugo, Armenci, koji su pri

hvatili kranstvo, iskazivali su lojalnost Rimu i predstavljali moguu religijsku i politiku prijetnju Sasanidskom carstvu. Tree, kranske dogme izvana i manihejske doktrine iznutra prijetile su slubenoj dravnojreligiji. Produljeni rat izmeu Irana i Rima, koji su Armenci esto poticali, zatrovao je umove suvremenih povjesniara. Stoga su povijesniprikazi te ere uglavnom pristrani i politiki nadahnuti. Sljedei izvaci iz

tekstova nekih kranskih pisaca toga razdoblja ilustriraju tu tvrdnju.Theodoros od Mopsuestije Damascius, kranski grki pisac koji

je ivio za sasanidske ere, nazvao je mazdaizam primitivnim i pokuaofalsificirati Zarathutrino pozivanje na monoteizam pripisujui muzurvanistiku doktrinu stvaranja. Armenski pisac Elisaeus, u svojojpoznatoj povijesnoj knjizi Vartan, napisanoj u petom stoljeu, odbacujezarathutranska vjerovanja.

Jedan drugi armenski povjesniar, Eznic, u svojoj knjizi protiv heretikih miljenja, razmilja o zarathutranizmu u poduljemprikazu u kojemu zurvanistike doktrine postojanja predstavlja kaozarathutranske. On pie: Prije bilo ega, neba ili zemlje, ili bia bilokoje vrste, postojao je Zurvan a ime mu znai srea ili slava.22 Stoga uovoj knjizi ponavljamo oprez pred takvim tekstovima. Bitno je temeljito

procijeniti njihovu vjerodostojnost prije nego to se oslonimo na njihkao izvore za zarathutranske doktrine. Meutim, moemo ih uspjenorabiti za druge obavijesti. Oba spomenuta armenska pisca obavjeujunas da su u petom stoljeu A,D. postojale barem dvije zarathutranskesljedbe koje su bile neprijateljske jedna prema drugoj. Jedna se zvalaMog (Magi, Maghava), a druga Zendik. Prva je najvema bila utjecajna

u zapadnoj Perziji a druga u istonoj Perziji, to je korisna obavijest oizmi u to doba. Pogled na zemljopisna sredita tih dviju sljedbi moenam pomoi odrediti njihovu pravovjernost.

Predrasude i krive obavijesti, sline onima to smo ih gore opisali, moemo otkriti u tekstovima mnogih muslimanskih povjesniara,od kojih su neki, poput Dimigija (A.D. 1327), otili tako daleko usvojemu neprijateljstvu da su Mage poistovjetili s idolopoklonicima.


24/132

Dimigi je ivio udoba kada su progoni nemuslimana u Iranu, osobitozarathutrana, bili na vrhuncu. Nasuprot tomu, slavni i poznati muslimanski povjesniar SahrestanT (A.D. 1153) izjavljuje u svom slavnomspisu, Kitabu-l-Milal va Nahal (O religijskim sljedbama i vjerovanjima)da zarathutranizam, kao otkrivena religija, spada u istu kategoriju kao

judaizam i kranstvo. Za njega je zarathutranizam bio religija koja je vjerovala u monoteizam, otkrivenje (preko svetih knjiga) i Sudnji dan.Sljedbenici te religije u islamu nazivaju se Ahl-e Kitab (oni koji vjerujuo knjige otkrivenja) i prema njima se ponaaju kao prema zimijima. Zimisu trebali plaati porez na glavarinu i podvrgnuti se islamskoj vladavini,a zauzvrat bilo im je bilo doputeno ispovijedati svoju vjeru. Dok su se

krani i Zidovi svakako smatrali zimijima, zimijski status zarathutrana, bez obzira na spominjanje Majua u Kur 'anu i Haditima, bio je predmetspora. U pokuaju da spase zarathutrane od progona neki blagonakloniiranski muslimani poistovjetili su Zarathutru s Ibrahimom, ali toj tvrdnji nedostaje povijesne podloge. U svom nastojanju da spase svoju staru

batinu, drugi iranski muslimani pripisali su zarathutranske hramove

vatre i mauzoleje i'a imamima ili ibrahimskim prorocima. Na prim jer, grob Kira Velikoga u Farsu pripisivao se majci kralja Solomona, apoznati hram vatre u Azerbejdanu samom kralju Solomonu.

U postmuhamedanskom Iranu, usprkos svim slubenim naporimada se ukloni iranska religija, zarathurtanizam je utjecao na mnoge muslimanske teozofske kole. Najpoznatija je mistina kola ihab al-DinSuhrawardi Maqtula i njegova filozofija Iraq u dvanaestom stoljeu.Suhrawardi, koji je vjerovao u intuiciju, osobno otkrie, Boje ukazanje i vizionarsko zapaanje (Kaf i ohud) kao nain ostvarenja istine,izriito je priznao da slijedi stazu koju su prije njega utabali Fraaotrai Jamaspa, koja su obojica bili prvi uenici Zarathutre. SuhravardT je

vidio Boga kao Svjetlo nad svjetlima. Najvanije isijavanje iz toga izvora bio je Bahman ili Vohu Mana. Suhravardljevu filozofiju preuzeli su

i proirili veliki filozofi poput Mohamada Sehrzourija i Mulle Sadre.Zarathutranizam je ostavio traga na mu'atazilitsku kolu u kojoj jesredinja zamisao jedinstvo pravde i Boga. U toj je islamistikoj kolipravda razumski razumljivi koncept. Bog mora djelovati u skladu spravdom i prema tome nije izvor nepravde i zla. To je jedno od glavnihobiljeja koncepta Boga i zakona Ae u zarathutranskim uenjima.


25/132

Nakon jedanaest stoljea tiine i prekida djelovanja, zarathutrani-zam je pronaao put do europskih ustanova viega obrazovanja u osamnaestom stoljeu. To se moglo zahvaliti znanstvenom geniju i neumornimnaporima nekolicine europskih znanstvenika. U devetnaestom je stoljeu,

nadahnut zarathutranskom dualistikim konceptu i konanom pobjedom dobra, Friedrich Nietzsche pripisivao vlastitu filozofiju Zarathutri;a Richard Strauss, pod dojmom Nietzscheova rada, nazvao je jednusimfoniju po Zarathutri. U osamnaestom stoljeu, zarathutranizam jeprivukao francuske pisce kao to su Voltaire i Diderot. Ti su se francuskipisci zalagali za prirodnu religiju i protivili su se monopolu nad isti

nom koji je imala Katolika crkva. Oni su vidjeli zarathutranski mono-teizam kao oruje koje se moe iskoristiti protiv kranstva, ukazujuida Mojsije nije jedini: istina se moe nai i u nekranskoj tradiciji.Prvi europski znanstvenik koji je ponovno uveo zarathutranizam u zapadni svijet bio je oxfordski sveuilini profesor Hyde. Njegovo uenodjelo pod naslovom Historia Religionis veterum Persarum eurumqueMagorum, objavljeno 1700., ukljuuje mnoge obavijesti o religiji Parsa

i njihovom vjerovanju u monoteizam, to je posebno privuklo Zapadneznanstvenike. Hyde nije znao avestanski i pahlavi, pa se njegovo znanjeo zarathutranizrnu i religiji koju je on predstavljao temeljilo na onometo je nauio od Parsa. Bila je to vjera koju su ispovijedali Parsi u Indiji,osloboena skolastike spekulacije ili filozofskoga tumaenja. Zatim

je slijedio rad slavnoga francuskoga znanstvenika Anquetila du Perr-

ona, koji je 1711. objavio prijevod onoga to je on nazvao Zend-Avesta,koja je sadravala teoloka i moralna naela kao i ceremonije boanskihslubi. Iako su kasnije otkrivene mnoge netonosti u njegovom prijevodu, njegov pionirski rad zadrao je svoje istaknuto mjesto. On je utroput daljnjim istraivanjima zarathutranizma, kako na Zapadu tako i kodParsa u Indiji. Anquetil du Perron prouavao je Zend-Avesta u Indiji

usred ozraja nevjerice i sumnje to su ih Parsi pokazivali. Nije imaoprijanjega iskustva s avestanskom gramatikom ili filologijom a moraose boriti s mnogim fizikim i znanstvenim preprekama.

Nakon Perronovoga prijevoda, mnogi znanstvenici prouavalisu zarathutranizam, a njihova stajalita kreu se od odbacivanja togaproroka, do njegova priznavanja s obzirom da je njegova religija utjecala na praktiki sve kasnije religije. Od apsolutnoga monoteizma do


26/132

teolokoga dualizma; od velikoga opsega moralnoga uenja do umijeaarobnjatva, od istanane filozofije ivota do primitivnoga kodeksaponaanja. Ako uzmemo u obzir ogranienja i predrasude ljudskoga umai starost mazdaizma, takva razliita miljenja mogla su se i oekivati. Pro

tuslovlja se nastavljaju i proirit e se u budunost, a to ini prouavanjezarathutranizma sve izazovnijim.

Metode istraivanja

Prvo smo istraili vjerovanja sadanjih zarathutranskih vjernika uIranu i na indijskom potkontinentu. Onda smo objasnili postavke te vjereu praksi unutar gathikoga doktrinarnoga okvira. Pri tome smo rabilifiloloka istraivanja, teoloka tumaenja i povijesne podatke. Ispitalismo i objasnili doktrinarne promjene u svjetlu drutvenopolitikih snagakoje su djelovale u svakoj razliitoj povijesnoj epohi. Nismo nekritikiprihvatili nikakve znanstvene spekulacije.

Meu raznim prijevodima Gatha, odluio sam se za prijevod dr.Taraporewale jer on, kao praktiki zarathutranski znanstvenik ima boljiuvid u duh Gatha od nerazathutranskih znanstvenika. Povremeno samcitirao prijevod Dinah Iranija.

Razmotrio sam tumaenje sukoba izmeu sjedilakoga poljodjelskog ivota i nomadskoga ivota - ili sukob izmeu sijanja i stepe. Upo

raba sljedeih izraza u Avesti: nmana (obitelj), vis (jedinica naseljenja,koja se moe usporediti s klanom, selom ili gradom), Zantu (teritorij) ikhatra (ljudi iste kulture, zanimanja i tenji, neto poput naroda), pokazuju da je Zarathutra propovijedao za nastanjene ljude u okomito strukturiranom drutvu a ne samo za nomade.

Povezanost vedskoga i gathikoga jezika i zajednika mitologijaindoiranskoga naroda ne bi se smjela nerazumno rastegnuti na svaki diozarathutranske vjere. Uporaba analogija ima svoje granice. Na prim

jer, ona se pokazala korisnom u objanjavanju postupka ponovnogauvoenja u Mlau Avestu indoiranskih boanstava u obliku Yazata.

Nae polazite je da je Zarathutra propovijedao novu religiju. On je prekinuo s ritualima povezanima sa tovanjem daeva, ukljuujui ipretjeranu uporabu Haome, i povukao crtu izmeu teologije, mitologije


27/132

i epske tradicije - crtu koja je naruena u Mlaoj Avesti. On je odbacio zamisao o boanskom silasku vladara na zemlju i pozvao ljude daustanu protiv nepravde. Objasnio sam ponovnu pojavu rituala u Mlaoj

Avesti i manipulaciju religijom u politike svrhe koju su vrili prinevi isveenici sasanidskoga razdoblja.

Prijeporna pitanja, kao to su etike vrijednosti nasuprotkozmikom dualizmu, predstavio sam bez vrijednosnoga suda. Opisaosam vjerovanje zarathutranskih praktikih vjernika o tom pitanju, tepostupak promjene gathikoga etikoga dualizma u kozmiki dualizamMlae Aveste. Ispitao sam valjanost injeninih svjedoenja pisaca kaoto su Hyde, Mandelslo i Chevalier de Chardin u odnosu na monoteizam

u zarathutranskoj tradiciji i usporedio ih sa spekulacijama znanstvenikapoput Henninga.

Struktura djela

Kao to sam prije spomenuo, ova se knjiga bavi doktrinarnim vjerovanjima praktikih zarathutrana koja u ispitivati unutar okviragathikih naela. Razmotrit u inaice u suvremenoj praksi.

Po mom su miljenju Gathe obznanile sedam novih i, za to doba,revolucionarnih koncepata koji su utjecali na ovjekovu filozofiju stvaranja i nain ivota za budua tisuljea. Ti koncepti ine zarathutranskedoktrine koju jo uvijek slijede i prakticiraju sljedbenici te vjere. Kadanekoga zarathutranina zapitamo o njegovim vjerovanjima onda on kaeda vjeruje u: Ahura Mazdu kao jednoga Boga, Zarathutru kao Bojegaproroka, Asu kao Boju volju, postojanje dobra i zla, neprestani instvaranja, ivot poslije smrti, nebo i pakao, te u konanu pobjedu do

brote. Raspravljamo i tumaimo ta vjerovanja unutar okvira gathikihdoktrina u sedam poglavlja.

Prvo poglavlje: raspravlja se o vjerovanje u jednoga Boga, AhumMazdu, naelo jedinstva, konstruktivnost, dobrota i pravda. Prorok jesijao duhovno jedinstvo u mnoini. On je proglasio da postoji jednoBie {Ahura) i da je to Bie izvor svih drugih. On je dalje izjavio dato Bie nema poetka ni kraja. Bie nema podrijetla pa bi bilokakvi nagovjetaji o postojanju primordijalnoga stanja ne-Bia bili


28/132

nerazumni. To je teoloki monoteizam. Za razliku od grkih filozofa,Zarathutra nije drao da se svemir razvio iz temeljne tvari. Izvor nijetemeljna tvar ve boansko Bie. Dobrota, konstruktivnost i pravda bitnisu u konceptu Ahura Mazde.

Drugo poglavlje: ovdje se raspravlja o naelima prorotva i otkrivenja. Zarathutra je doivio Ahura Mazdu putem unutarnjih oijuuma i svijesti. Bog se Zarathutri ne prikazuje u oblacima ili u vatri; nitiprorok uzlazi na nebo da bi vidio Boga. Gathe prikazuju prorotvo kaodvosmjerni proces. Prva se faza odnosi na uspostavu izravnoga odnosas Bogom putem teozofske kontemplacije; druga je otkrivenje Bojeporuke. Zarathutra je vidio Boga u samo njegovim svojstvima. Plam-

saji tih svojstava zrae unutar svakoga ljudskoga bia. Taj je koncept jo jedna oznaka vjerovanja u jedinstvo Bia (izostanak vjerovanja upanteizam). Zarathutra je bio prvi prorok koji je uveo Boga kao svetuinteligenciju i mudrost i koji je vidio ljudska bia kao posjednike sveteinteligencije i kao suradnike Boga. Kao suradnici, oni mogu razviti ipojaati svoju inteligenciju i koristiti je za unapreenje svijeta i procvatovjeanstva.

Tree poglavlje istrauje naela Ae - vjenoga boanskoga zakona,poretka, pravde, pravednosti i progresa. Aa se nalazi u temelju mazda-izma. Aktivni zarathutrani nazivaju je Bojom voljom. Glavna brigaZarathutre je moralni, praktini, ureeni ivot. Za njega se borba izmeudobra i zla nastavlja sve do vremena kada dobro nepovratno pobjeuje.Mazdaizam je dao svrhu, nadu i samodostojanstvo ljudskim biima. U

zarathutranizmu se nalazi zamisao o jedinstvu, dobroti i pravdi Boga;podrazumijeva se da Bog treba djelovati u skladu s pravdom.

etvrto poglavlje tie se dobra i zla. Naelo moralne dvojnosti glavno je naelo zarathutranizma. Prorok je rekao da su se na poetku po

jave (ili stvaranja) ovjeka, dva mentaliteta iskazala u ovjekovom umu,rijei i djelu. Jedan je dio dobar; drugi zao. Iz njihovoga sukoba stvorili

su se ivot i neivot. Tako, prema Zarathutri, dok Bitak nema podrijetla,ivot i neivot imaju. Zlo ima podrijetlo i ne moe biti primordijalno.

Ahura Mazda izmislio je i Mainyavu i Gaethyju; u oba ta svijeta zamisliv je dualizam, ali s Ahura Mazdom ne moe biti dualizma. Platonska akademija, u etvrtom stoljeu prije Krista, pokazala je veliko zanimanje zazarathutranski dualizam. O tom se naelu raspravlja u etvrtom poglavlju gdje se istrauje koncept zla.


29/132

Peto poglavlje objanjava prirodu Spenta Mainyua, uveavajuegaili stvaralakoga duha. Vjerovanje u stvaralaku, uveavajuu i razvojnu silu na ovom svijetu (Spenta Mainyu) temeljno je zarathutranizmu.Zarathutra je pridavao veliku pozornost fizikom svijetu i silama koje

djeluju u svemiru. On je utvrdio dva boanska medija za postignue progresa, od kojih su oba svojstva Ahura Mazde. Ta dva medija su Aa (redi pravda), o kojima raspravljamo u treem poglavlju i Spenta Mainyu(stvaralaka, uveavajua i razvojna sila) a objanjena u ovom poglavlju.Bog ne stvara ponovno svijet u infinitezimalnim tokama vremena, nitiga je stvorio jednom zauvijek. Prema naelu Spenta Mainyu, stvaranje jeneprestani proces. Bog je prvi uzrok; drugi uzroci postoje prema zakonu

Ae. U mazdaizmu, stvaranje se pribliava emanaciji, koju oblikuje Bog.esto poglavlje predstavlja zakon posljedica. Zarathutra je prvi

uveo koncept neba i pakla (plod ili nagradu i kaznu). idovi, prije negoto su doli u dodir sa zarathutranima, vjerovali su da e se svi pojedinci,bez obzira na njihova ivotna postignua na ovom svijetu, preobraziti usjene, sheol, i ivjeti na tamnom mjestu u dnu zemlje. U razdoblju posli

je izgona to se stajalite promijenilo, a u judaizmu i kasnije u drugimotkrivenim religijama pojavila se zamisao nagrade i kazne.

Sedmo poglavlje posveeno je objanjenju naela konane pob jede dobra nad zlom, ili, kao to se openito zna, uspostave Bojegakraljevstva na zemlji. ovjekova borba dostii e svoj vrhunac u potpunom osvjeenju (ili obnovi) svijeta. Meutim, taj je proces postupan.

Obeana konana pobjeda dobrote ulijeva nadu i sreu u srca svih onihkoji rade za sreu drugih. Kao suradnici Boga, ljudi moraju suraivatisa Spenta Mainyu u skladu s Aom, kako bi sukob zamijenili skladom, a

bijedu sreom. Bog je dao fiziki svijet pa prema tome taj svijet nije zao.ovjek, kao uvar prirode, mora se skrbiti za prirodu i okoli i dobrimdjelima uspostaviti kraljevstvo Boje na zemlji.


30/132

I.

JEDAN BOG: AHURA MAZDA

Naelo monoteizma

Kada sam zamislio Tebe, O Mazda,Kao onoga Prvoga i onoga PosljednjegaKao NajoboavanijegaKao Oca Dobre misli,Kao Stvoritelja Vjenoga zakona Istine iIspravnosti,Kao Gospodara suca naih djela u ivotu,Tada sam ostavio mjesto za Tebe u mojim oima.

(Gathe: Yasna 31-8)

Ahura Mazda

On je Apsolutan, Sve-savreni, Duh duhova, Bit Bia, Prvi Uzrok,Stvoritelj, Hranitelj, Izvor Dobrote, Uzviena Mudrost, Priroda Istine,Suanstvo Pravde, Neograniena Konstruktivna Mo, Vjeni Zakon,Nepromjenjiv, Krajnja Stvarnost i Jedini Oboavani kojega treba tovati;a tako ga je obznanio i propovijedao preko Ae Zarathutra.

Ahura Mazda je transcendentalan, imanentan i ne-osoban. U svojojTranscendentnosti on je beskonano velik i s onu stranu svega stvaranja.On je neovisan od kozmosa, ali kozmos ovisi o njemu. On nema prostorne lokacije. Otkrivenje, prorotvo i intuicija odnose se na transcen-dentnost Boga.

U svojoj Imanentnosti, on se iskazuje u cijelom stvaranju. On je

prisutan posvuda u kozmosu: u zrncima pijeska, u sjemenkama biljaka,u biu ivotinja i u duhu ljudi. On je u svom stvaranju kao i s njim, teizvan njega i s onu stranu njega. On je izvan prostora i vremena, iakosu prostor i vrijeme u njemu i s njim. Svo stvaranje postoji u prisutnostiBoga. Kozmos ne skriva Boga, niti je on njegovo tijelo; i poput stvaranjakozmos ima duu. On je izraz Boje stvaralatva.


31/132

U svojoj ne-osobnosti, on nije osoba, ali ima osoban odnos sovjekom. On je apstraktan a ipak stvaran, on je ista monada i lien jeantropomorfnih crta. On je bit svijesti bez svjesnoga sebstva. Bog nemani oblika ni forme i ne pojavljuje su u nijednoj materijalnoj tvari. Onomalo naznaka o Bojim oima koje sve vide i rukama koje dijele nagrade

treba shvatiti kao metafore i pjesniku slobodu u pokuaju da se opiuBoja beskonana svojstva pomou analogije s konanim konceptima u

jeziku koji obini ljudi lako razumiju. Antropomorfne zamisli rjee suu Gathama nego u svim drugim svetim knjigama. U gathikoj tradiciji,

Ahura Mazda je osoban u svom odnosu prema ovjeku; a u Mlaoj Av-esti, on postaje bezlian kao Boanstvo.

Ahura Mazdaje neopisiv i ovjeku se pojavljuje samo u svojimsvojstvima. Prema Gathama, on je Inteligencija, Ispravnost-s-Pravdom,Mirnoa-s-Ljubavlju, Boanska Mo, Savrenstvo i Vjenost. On jeSvjetlo svih svjetala, a iz njega zrai sva dobrota. Njegova svojstva sueterizirani moralni koncepti izraeni u istim apstrakcijama, iako su uMlaoj Avesti oni utjelovljeni kao arkaneli. Ahura Mazda pretvoren jeu svojstva, a bljeskovi tih svojstava nalaze se u svakom ljudskom biu.

ovjek, s obzirom da je suradnik Boga, moe djelovati zajedno s Bogomako to izabere. U toj mrei odnosa, konani ovjek iskazuje i konceptu-alizira svojstva Boga. Konani ovjek moe samo putem tih svojstavashvatiti i opisati inae neizrecivoga i beskonanoga Ahura Mazdu. Do

brota, konstruktivnost i pravda sredinje su kategorije u Zarathutrinomkonceptu Ahura Mazde.

Izraz Ahura Mazda oznaava Gospodara kako nebeskog tako i zemaljskog svijeta. Ahura potjee iz korijena Ah, u znaenju biti, postoja-ti, a Mazda iz Mane, u znaenju mudrosti i inteligencije. Ahura Mazda

je Bit Bia i Mudrosti. Mudrost i pravda stalne su niti koje proimajucijele Gathe - svete knjige zarathutrana. Vanost mudrosti odraava se iu Vohu Mani, koja je prvi spomenuti epitet kao i prvo stvaranje Boga.

est glavnih epiteta Ahura Mazde, koji su u Mlaoj Avesti poznatipod zajednikim imenom Amea Spenta, su: Uzviena mudrost, Isprav-nost (Pravda), Boanska mo, Ljubav, Savrenstvo (cjelina) i Besmrtnost.Oni nisu popratne pojave ve bit Ahura Mazde. Iako svaka od tih odlikau svojoj uzvienosti i univerzalnosti predstavlja Ahura Mazdu, nijednaod njih nije Ahura Mazda; Ahura Mazda je svaka od njih i sve zajedno.Iako ih ima est one su jedna misao, jedna rije i jedno djelo; one su


32/132

otac i djeca; one su izvor i zrake svjetla; i one predstavljaju mnoinu ujednosti.

(1) Uzvieni um, Vahita Mana, je bit mudrosti i inteligencije.On je univerzalan um. Dobar um je prvo djelo Ahura Mazde. Gathegovore da je Ahura Mazda izmislio svemir u svom univerzalnom umu,

koji je bit dobroga uma. U hijerarhiji svojstava, dobar um je na prvommjestu. Sve to oznauje vanost dobre misli i zdravoga rasuivanja ozarathutranizmu.

(2) Uzviena Ispravnost i Pravda iste su, a predstavlja ih AaVahita. Ispravnost je pravda, a pravda je ispravnost; Aa Vahita je uni

verzalna pravda. Aa Vahita takoer predstavlja vjeni zakon koji vlada

svemirom. Ona oznaava kako prirodne tako i boanske zakone, koji sepoklapaju. Ahura Mazda je zakonodavac i sudac. Aa predstavlja volju

Ahura Mazde. Ona je druga u hijerarhiji svojstava i stvorena je u dobromumu Ahura Mazde.

(3) Khatra je trea glavna osobina Boga. Nijedna hrvatskarijene moe je tono i potpuno objasniti. Khatra je spoj svete, dobre

i konstruktivne potencijalnosti, moi, utjecaja i hegemonije. Ne treba jemijeati s fizikom snagom. Ona predstavlja istinsku snagu, prevlast iautoritet. Ona oznaava boansko kraljevstvo. Boanska mo je ostvarenje volje Ahura Mazde; ona oznaava duhovnu, mentalnu i moralnusnagu i stvara ljubav a ne mrnju, poniznost a ne oholost. Khatra potieu pojednicima elju da slue drugima a ne da ih tlae.

(4) Univerzalna Ljubav i Mirnoa, Spenta Armaity, oznaava unutarnje stajalite dobrohotnosti, udostojavanja i ljubavi. Ona podrazumi

jeva najuzvieniju portvovnost i nesebinu slubu. Ona znai ljubav bezoekivanja uzvrata i obavljanja dunosti bez promiljanja o nagradi. Onaoznaava univerzalno bratstvo ovjeka.

(5) Savrenstvo, Hurvatat, izraava samoostvarenje i cjelinu.

Uzviena dobrohotnost, kreativnost i inteligencija osobine su AhuraMazdinoga savrenstva. Hurvatat je najvie stanje dobrote i vrsnoeu ovome i drugome svijetu. Ono se esto spominje zajedno sa estomosobinom, Ameratat ili besmrtnou, kako bi se pokazala bliskost ipovezanost obojega. Savrenstvo takoer podrazumijeva odsutnost elje,oekivanja ili htijenja.


33/132

(6) Besmrtnost, Ameratat, osobina je vjenosti i nepromjenjivosti.ivot u svojem najirem smislu je u Bogu, s njim ili za njega. On nijezaet, niti je pokvarljiv i nema ni poetka ni kraja. Putem njega postojisvemir i odrava se ivot. Ameratat je osloboen vremena i prostora.

S tim se svojstvima ponovno potvruje ukupna dobrota Ahura

Mazde. Kako on iskljuivo ini dobro, u njemu se ne moe zaeti nikakvo zlo. S obzirom da je dobrota sredinje svojstvo Boga, on ne moeiniti zlo. Sve to je potpuno i idealno je u njemu, s njim i proizlazi iznjega.

Ahura Mazdaje stvoritelj. Rijei koje prenose tu zamisao, a kojese rabe u Gathdma su Datar i Taea. Prva rije, Datar, potjee iz kori

jena Da, u znaenju dati, darivati i udostojati se; a Datarznai onaj kojidaje. U tom smislu Bog daje sve blagoslove i sve to je dobro proizlaziiz njega. Druga rije Taea, dolazi od Ta, u znaenju odrezati, obliko

vati, ocrtati, a Taea znai onaj koji oblikuje, ocrtava, obrtnik, initelj.U tom smislu Bog ocrtava i stvara sav svijet. Stoga, u zarathutranizmu,stvaranje podrazumijeva spoj davanja i oblikovanja, proizlaenja iuveavanja, ocrtavanja i injenja. U mazdaizmu se stvaranje pribliavaproizlaenju, te sve zrake svjetla, dobrote i zraee energije dolaze izIzvora - Svjetla nad svjetlima.

Spenta Mainyu

Iako nije ukljuen u est svojstava, Spenta Mainyu je jo jednoglavno svojstvo Boga. Spenta Mainyu je Uzviena Konstruktivna mo,univerzalna sila stvaralatva i bit konstruktivnosti i pozitivnosti. Spentaznai rast i napredak; Mainyu oznaava duevnu sposobnost ili duh;te dvije rijei zajedno znae uveavanje duha. Uveavanje postojikako u kvantitativnom tako i u kvalitativnom smislu. Spenta Mainyu jezamiljen u Ahura Mazdinom umu i katkada se naziva Ahura Mazdinimsinom, simbolizirajui Boju produktivnost. To je samoostvarujuesvojstvo ili djelatnost Ahura Mazde; to je samogenerirajua energijakoja vodi do stvaranja i evolucije svemira. Spenta Mainyu je dinamiani stvaranje je stalan proces. Zarathutri je svetost takoer znaila obilje,rast i zdravlje. Spenta Mainyu predstavlja naelo uveavanja i razvojau svemiru.


34/132

Stvaranje je sastavnica u definiciji Ahura Mazde; toje aspekt AhuraMazdine dobrohotnosti i udostojavanja. Kao takvi, stvaralatvo i stvaranje inherentni su i nenamjerni u Ahura Mazdi. Stvaranje, kao in AhuraMazde, nema cilja. Meutim, s obzirom na slobodu izbora, ovjekoveradnje su motivirane. Posljedicama ovjekovih slobodnih djelatnosti

vlada zakon Ae. Ahura Mazda podario je ovjeka inteligencijom i daomu slobodu izbora da postavi Ahura Mazdine dobrostivosti za bilo kojuuporabu koju izabere. ovjek anje ono to sije. Sve u svome poetnomeobliku vodi prema dobru ovjeanstva i napretku svijeta. Meutim,ovjek to moe uporabiti u dobre ili zle svrhe. Ahura Mazda je najblago-tvorniji duh.

Dostojanstvo, duhovnost i upuenost u tajne Ahura Mazde, kako ihje predstavila Zarathutrina Aa, bili su novost u drevnom svijetu. Bio jeto novi koncept uveden u novu vjeru. Stoga je za Irance Bog postao Bie

beskonane moralnosti, svjetla, istine i istoe. Boga nije trebalo sluitiobredima ve krjeposnim inovima, ne rtvama ve nesebinom ljubavlju, ne ritualima ve dobrim umom. Zarathutra je predstavio Boga kaomoralno savrenstvo. Ljudima je rekao da Ahura Mazda, nije osvetolju

biv nego pravedan pa ga se stoga ne treba bojati ve voljeti, ne treba gase uasavati ve tovati. Ahura Mazdi nisu potrebni rituali i rtve da biljudi stekli njegovu naklonost.

Zarathutra je proglasio da je Ahura Mazda autor svega dobroga isvih dobrih stvari. Ahura Mazda posjeduje beskonanu konstruktivnost imo. Razaranje ne proizlazi iz njega.

Postojanje Ahura Mazde

Gathiki pristup pitanju postojanja jednoga Boga, Ahura Mazde, jeintuitivan, racionalan i moralan.

Ono malo to je poznato o vjerovanjima Indoiranaca prije dolaskaZarathutre govori o primitivnom animizmu povezanom s utjelovljenjem prirodnih pojava to ini politeistiku vjeru. Zarathutra je revolucionirao postojea vjerovanja, protjerao mnotvo boanstava i propovi

jedao monoteizam - postojanje jednoga nevidljivoga Boga koji je Duhnad duhovima, Uzvieni duh, Univerzalni duh, Univerzalna inteligencija i Svjetlo nad svjetlima. Zarathutra je proglasio da je Ahura Mazda,


35/132

poznat preko svojih svojstava, vrijedan tovanja uz iskljuenje svihzamiljenih bogova. Bilo je to vie od puke reforme. Kako je Zarathutradoao do toga zakljuka?

Zarathutra je putem razuma posumnjao u istinitost i valjanostpostojeih boanstava u koje su vjerovali indoiranski narodi. Putem in

tuitivne spoznaje, dobroga uma i svete Ae on je spoznao Ahura Mazdu.Bio je to poetak njegove potrage za istinom. Ta je predodba dostupnaonima koji doista trae istinu.

Zarathutra je, putem razumnoga pristupa i praktinoga rasuivanja,shvatio logiku nunost postojanja inteligentnoga i hegemonijskogaBoga. Draestan, neprekinuti krug dana i noi, utvrena putanja pla

neta, beskrajna izmjena godinjih doba i nepogrjeiva pravilnost prirodnih ciklusa ukazuju na postojanje planera i podravatelja - stvoritelja.Razum govori da takvo stvaranje sa svojom pravilnou ne moe bitisluajno, niti moe biti ishod zajednikih napora mnogih boanstava.16

Rabei moralni pristup - prakticirajui odlike istine, hrabrostii ljubavi - Zarathutra je postigao boansku mo samoostvarenja isavrenstva. On je stekao mogunost da komunicira s Bogom i vidi svo

jim unutarnjim okom stvarnost jednoga Boga. Takoer je shvatio, da suu njihovoj uzvienosti, to one moralne odlike Ahura Mazdinih atributana koja se ovjek mora ugledati.

Tako je Zarathutra zakljuio, zajednikim naporom uma, srca isvijesti, kroz meditaciju (Tuna Maitih), savjetujui se sa svojim dobrimumom, prakticirajui ispravnost i zazivajui Dobri duh (Spenta Mainyu),

zakljuio da mora postojati Uzviena stvarnost, Sveznajui i SvemoguiBog kojega je nazvao Ahura Mazda, Gospodar Mudrosti i Bia.

Amea Spenta

Amea Spenta zajedniko je ime za est glavnih svojstava AhuraMazde. U Gathama se samo na dva mjesta spominje est svoj stava AhuraMazde, spomenutih zajedno, ali bez zajednikoga imena. Izraz AmeaSpenta u znaenju Velikoduni besmrtnici, prvi se put pojavio u HaptanGhaityju. Iako je taj naziv naglaavao moralnu znaajku vjere, on je istodobno utro put za utjelovljenje tih svojstava kao arkanela (izvrnihposrednika Ahura Mazde) u Mladoj Avesti. Amea Spenta pokazuje


36/132

boansku i apsolutnu prirodu moralnosti u zarathutranskoj religijskojfilozofiji. Tih est svojstava su plod i djeca Ahura Mazde, a tu oznakuzadravaju kroz cijelu Mlau Avestu. Oni su milostivi, moni i mudri.Oni pomau Ahura Mazdiu odravanju svijeta i osvjeenju svemira.

U Mlaoj Avesti svaki se Amea Spenta poistovjeuje s fizikimelementom kojemu prua svoju zatitu. Vohu Mana pazi na stoku, Aana vatru, Khatra na metale, Armaity na zemlju, Hurvatat na vodu, a

Ameratat na biljke. S obzirom da se Bog u obliku svojstava pojavljuje uljudskim biima, svako od tih svojstava obavlja neku funckiju u odnosuna pojedinu osobu i njezino tijelo. Tako Mana vodi um ili umno bogatstvo, Aa zdravlje ili tjelesno bogatstvo, Khatra materijalno bogatstvo,

Armaity srce ili emocionalno bogatstvo, Hurvatat savjest ili samoispu-njenje, a Ameratat vjeni ivot. Najbolje postojanje i zajednitvo je s

Ahura Mazdom. Ahura Mazda i njegovih est svojstava katkad se nazivaju sedam

Amea Spenta, to jednostavno oznauje jedinstvo njih sedam. Sedamdana u mjesecu nazivaju se u zarathutranskom kalendaru po Ahura

Mazdi i njegovim glavnim svojstvima. (U zarathutranskom kalendarusvaki mjesec od trideset dana podijeljen je na etiri dijela od izmjeninoosam i sedam dana, koji odgovaraju etirim tjednima u dananjem kalendaru. Prvi dan u svakom tjednu nosi ime Boga. Prikaz Postanka u ko

jemu je Bog stvorio svijet u est dana ne pojavljuje se u Gathama.)Razvoj takvih pitanja u idovskoj religiji kao to su aneli, duali

zam, eshatologija i uskrsnue tijela obino se pripisuje utjecaju iranskereligije, pie profesor James Barr. Profesor Mary Boyce primjeuje da

je zamisao o stvaranju u Starom zavjetu nastala putem dodira s Iranom.21

Iako su u Gdthdma svojstva Ahura Mazde aktivna i uvijek na sceni, onane igraju ulogu odvojenih entiteta kao to su aneli. Kao aneli, mogli

bismo rei, oni su na rubu i samo se pretpostavljaju. Tek u Mlaoj Avestioni su naglaeniji kao aneli i djeluju kao Ahura Mazdiniposrednici. Ne

iznenauje pojava Amea Spenta i Yazata kao anela - suradnika Boga- u Mlaoj Avestis obzirom da je i ovjek suradnik Boga. Razlika izmeuanela i ovjeka ogleda se u injenici da aneli, kao Boji epiteti, uvijekdjeluju u skladu s Ahura Mazdinom voljom, dok ovjek, u vrenju svojeslobode izbora, moe skrenuti. Dalje opisujemo pretpostavljenu uloguMagija u uvoenju anela u Mlau Avestu.


37/132

Yazati

Druga skupina utjelovljenih vrlina Ahura Mazde su Yazati, kojisu, osim Sraoe, Atara i Aija, stvorene u Mlaoj Avesti. Sraoa, Atari Aispominju se u Gathama, ali ne kao Yazati. Yazata znai oboavani.Oboavanje kojim se Yazatizazivaju u Yatima postalo je prijeporno pitanje. Neki Yazati, kao pomagai Ahura Mazde, postigli su vei ugledod Amea Spente, a njihovo velianje povremeno postaje pretjerano.Da bismo ilustrirali to zastranjenje, moemo spomenuti sluaj kadasam Ahura Mazda prinosi rtvu u Yazata Titryi za kiu. Takvo obiljeoboavanja moe se objasniti, ali ne i opravdati povijesnom pozadinom

i dubokoumnou Yazata.Kako je koncept Yazata uao u Mlau Avestu? Podsjetimo se da

religija ne raste u zrakopraznom prostoru i da na njezin razvoj utjeudrutvenopolitiki imbenici. Ahemenidi, bez obzira jesu li bili uvjereni zarathutrani ili nisu, proglasili su svoju privrenost Ahura Mazdi.Parti, iako nisu bili zarathutrani, pokazali su veliku sklonost prema

zarathutranizmu. Sasanidi su uvelike rabili religiju u svom politikompoduhvatu. Oni su od zarathutranizma uinili zakonsku snagu za svoju vladavinu i za zahtijevanje lojalnosti od svojih podanika.

Magi su bili skupina koja je izvrila veliki utjecaj na tijek i sadrajreligijskoga razvoja tijekom cijeloga toga razdoblja. Povijesni podacinaznauju da je prije Ahemenida, tijekom vladavine Medijaca, sveenikiklan Maga bio politiki i drutveno vrlo moan. U njihovoj religijskojpraksi veliku su ulogu igrali rituali, prinoenje rtava boanstvima,tumaenje snova, recitiranje ini koje su tjerale zlo, ubijanje mrskih biai mnotvo drugih obiaja, kojima se Zarathutra protivio. Ahemenidi,nisu mogli biti skloni Magima barem iz dva razloga: religijske prakseMaga i njihove bliske povezanosti s Medijcima. Tada je dolo do usponaGuamate koji je, putem dobro organizirane urote, prisvojio prijestolje

i proglasio se kraljem. On je neuspjeno pokuavao ponovno dovestiMage na njihove prijanje poloaje. Nakon to je Darije zbacio Guamatu,Magi su pali u duboku nemilost. Shvativi vrsti temelj ahemenidske dinastije i puko prihvaanje zarathutranizma, Magi, koju su bili poznatipo svojoj inteligenciji i otroumnosti, prihvatili su zarathutranizam i nagodili se s vladajuom klasom. Magi su postupno bili rehabilitirani. Us-


38/132

pjeli su, u postdarijskoj eri, uspeti se na hijerarhijskoj ljestvici i povratitisvoj izgubljeni drutveni status. Tijekom su vremena Magi uspjeli unovu vjeru ponovno uvesti neka od predzarathutranskih boanstava uobliku Yazata. Yazati, koji su bili Boja stvorenja, djelovali su kao njegovi izvrni asnici. Iz drutvenoekonomskih razloga, Magi su takoerponovno uveli i povezali neke stare rituale s oboavanjima Yazata. U

biti, ponovno utvrivanje Yazata kao svojstava i stvorenja Ahura Mazde,nije bilo nespojivo s gathikim naelom da sve dobre stvari proizlaze iz

Ahura Mazde i da ih je on stvorio. Zastranjenje je bilo pretjerano slavljenje Yazata.

Neke osobine Yazata, kao to su dobrotvornost, pobonost i mir

predstavljaju mentalne odlike; nazivaju se Mainyava. Druge, nazvane Gaethya, predstavljaju materijalne elemente. Gaethya ukljuujuprirodne i atmosferske pojave poput vode, zemlje, vatre, vjetra, suncai mjeseca. Ekoloka skrb Gatha za svemir i skrb za zdrav meusobniodnos izmeu ljudskoga bia i njegovoga okolia objanjava zbog egasu u Mlau Avestu uvedeni hvaljenje i slavljenje Yazata. Ne iznenauje

to se mazdaizam naziva prvom ekolokom religijom. tovanje Yazatanaglaava ouvanje prirode. U tom smislu, unoenje Yazata u Mlau

Avestu posluilo je da se svima naglasi vanost ouvanja prirode, oso bito puku kojemu su religijske zapovijedi znaajnije od znanstvenih ivladinih preporuka. I teoloki, stvaranje Yazata ostaje nekodljivo doklegod je Ahura Mazda i dalje stvoritelj Yazata, pa tako njegova svetost os

taje bez suparnika. Etike i duhovne konotacije Yazata su goleme. Yazatisu savreno aksioloko sredstvo. Ovu tvrdnju rasvijetlit e kratki opistrojstva Sraoa, Rasnu i Mitra, kao i onaj Yazata Atara i Anahite. Isto nemoemo kazati za ponovno uvoenje rituala to su uinili Magi.

Trojstvo Sraoa, Rasnu i Mitra, tri bratska Yazata, uiva posebnotovanje. Oni se brinu da se provodi pravda, te da svaki pojedinac uivaprave posljedice svojih inova. Sraoa predstavlja Boje ui koje sveuju, Mitra predstavlja Boje oi koje sve vide, a Ranu djeluje kaopredsjedajui sudac, predstavljajui Boju pravdu. Pred takvim sastavom suda ne moe se sakriti ili prikriti nikakva injenica. Prema tomeosigurana je savrena pravda. Nedvojbeno, ta je metafora lijepa i dojmlji

va.


39/132

Pored svojih sudskih funkcija, Sraoa i Mitra obavljaju i drugedunosti. Sraoa je sredstvo otkrivenja, vjerski uitelj i on bdije nadovjekovim tijelom i duom. On je isto toliko Boje uho kao i univerzalno uho cijeloga pravednoga naroda. Izjednaavanje Bojega uha ilioka s onima cijeloga pravednoga naroda ukazuje na duhovno jedinstvopravednoga naroda i Boga. Tako Sraoa slui kao dvosmjerni kanal:prenosei Boju poruku ovjeanstvu i donosei poruku pravednoganaroda Bogu. Mitra je duh svetosti ugovora i neprijatelj neistine. On vodiboansku borbu protiv zla i kanjava one koji prekre obeanje.

Tri Yazata, Apam Napat, Anahita i Ahurani nadziru vodu, a dvaYazata Atar i Neryosangvatru; Vayu je duh vjetra, a Zam zemlje. Tako

etiri tradicionalna prirodna elementa dobivaju posebnu pozornost,prikazujui svetost prirode. Skrb za prirodu je vjerska dunost, a razaranje materijalnoga svijeta je grijeh. Drugi zadueni Yazatinadzirat e ikanjavati pojedince koji ne obavljaju svoju dunost.

Od tri Yazata zaduena za tovanje vode, Apam Napat je mukaraca druga dva ene. Apam Napat, glavni duh vode, ivi ispod voda, a u su

radnji s Vayuom, duhom vjetra, raspodjeljuje vodu na zemlji. Tijekomvremena, Apam Naputizgubio je svoje prvenstvo pred Anahitom, za kojuse vjeruje da je neindoiranska boica. Rije Anahita znai neokaljanai podrazumijeva da vodu treba drati istom. Anahita je takoer dava-teljica plodnosti i olakava raanje. Kako bi ovjek uinio toga duha

vode sretnim, mora initi sve to mu je u moi da odrava vodu istom.Ahuraninadzire Vouriikau (more) i druge vode. Osim toga, ona donosizdravlje, bogatstvo i slavu onima koji vodu odravaju istom.

Atar znai vatra, svjetlo i vatreni plamen. Simboliki, on predstavlja vjeno svjetlo Ahura Mazde. Zarathutra je zadrao indoiranskotovanje vatre, a Magi su ga naglaavali. U svim se religijama tuje vatra.U kranstvu, Bog se obiljeava kao prodirua vatra; u islamu Allah

je svjetlo neba i zemlje; a u judaizmu Jahve se na Sinajskoj gori spus

tio u vatri. U zarathutranizmu se dobar mentalitet i istina simbolizirajusvjetlom, a neistina tamom; Bog se opisuje kao Uzvieno svjetlo; a onebu se naizmjence govori kao Boravitu svjetla, Boravitu Dobrogauma i Boravitu Najboljega postojanja. Kako plamen vatre putuje premagore, ljudska bia trebaju sebe poboljavati kako bi napredovala u ivotu.Koncept Boga i dobrote kao svjetla ima duboko znaenje u mazdaizmu


40/132

kao to ima i bijela boja. U svim religijskim obredima, bilo u uvoenjumladih u vjeru, vjenanju ili pogrebnim slubama, zarathutrani nose bijelu odjeu. Oni u svojim molitvama gledaju prema svjetlu, bilo tosunce, mjesec ili svjetlo vatre. U Mlaoj Avesti, Atarje veliki Yazata koji,zajedno s Nairyosanghom, djeluje kao uvar vatre.

Zam i Vayu predstavljaju dva druga prirodna elementa, zemlju izrak. Vayu znai kretanje zraka ili vjetar. Zam, uvar zemlje, takoer senaziva Zamyat. Vayu, duh vjetra, dijeli

Documents

Farhang Mehr - Zarathuštranizam