Travanj, 2015.br. 1FABRIKA

IDEJA

Obilježavanje Dana planeta Zemlje

KaKO praKtičnO isKOristiti plastične bOce

naftne platfOrme

Zemlja naKOn živOta

UVODNA RIJEČPozdrav svima,

Ideja koja se rodila prije tri mjeseca napokon je pred Vama i zbilja ne možemosakriti zadovoljstvo tom činjenicom! Predstavljamo Vam prvo izdanje časopisaFabrika informacija, sličnoimenog časopisa-pratitelja svih većih projekata

Nezavisne udruge mladih Fabrika ideja. Na samom početku, drago mi jepozdraviti Vas – čitatelje prvog izdanja. Nije čudno ako ne znate tko smo, evo imanekoliko dana da je i država po prvi put čula za nas.Pa onda krenimo. Nezavisna udruga mladih Fabrika ideja novoosnovana je udrugau Veloj Luci, čiji je glavni cilj promicanje kulture življenja mladih u mjestu. Nizomprojekata, radionica i ostalih sličnih događanja i manifestacija trudit ćemo sepoboljšati kulturnu ponudu našeg mjesta, kako za mlade, tako i za starijestanovnike.Kažu kako ništa ne dolazi preko noći pa tako nije ni ova naša mlada udruga.Nakon tjedana dogovaranja i usuglašavanja, podosta provedenih sati na raznimtelekomunikacijskim uređajima i par novih sijedih u frizuri - odlučili smo ne pričatipuno o sebi, već smo se odlučili za jedan novi pristup - želimo da naš rad govori unaše ime. Stoga Vam još jednom, u ime svih suradnika, predstavljam Fabrikuinformacija u svom prvom, eko izdanju.Nastao kao tiskana podrška projekta obilježavanja Međunarodnog dana planetaZemlje 2015., u ovom broju pročitajte o sve življem problemu bušenja Jadrana,plastičnom moru i Zemlji nakon života. Osim tog, naći će se za svakoga ponešto:od stripa, preko zanimljivih činjenica do štednih žarulja.Iako neke stvari zasada držimo pod velom tajne, neke isto tako moraju biti jasneod početka. A to je ujedno jedan od razloga za pokretanje Udruge i sve one slatkepopratne sadržaje. Želimo pokazati da se može i da postoji drugačije rješenje.Za kraj Vam želim poručiti nešto patetično i istinito. U sve ovo skupa uloženo jepuno truda, ali sve to neće imati smisla bez Vaše pomoći. Pomoći mladih i starih,ali i svih onih koji se osjećaju mlado u duši. Imamo želju, elan i volju, a od Vastražimo samo malo suradnje, solidarnosti i par osmijeha kako bi malo “osvježili”naše mjesto. Javite nam se, propitkujte, kritizirajte, hvalite i najvažnije -sudjelujte! Izbor je neograničen. Mi smo spremni, a Vi?

Za kraj Vas u ime svih članova Udruge, srdačno pozdravljam.Do što skorijeg čitanja – pametno i pomalo,NUM Fabrika ideja

SADRŽAJOBILJEŽAVANJE DANA PLANETA ZEMLJE

OVIH 16 ČINJENICA NISTE ZNALI O NAŠEM PLANETU

DAN PLANETE ZEMLJE - EKO KODEKS

RECIKLIRANJE

PLASTIČNO MORE

PLETENE TORBE UMJESTO VREĆICA

KAKO PRAKTIČNO ISKORISTITI PLASTIČNE VREĆICE

STRIP

NAFTNE PLATFORME

IZVOZ TOKSIČNOG OTPADA

ŠTEDNE ŽARULJE - štednja energije i okoliša ili europska diktatura?

KAKO DA SMANJITE RAČUN ZA GRIJANJE

ZEMLJA NAKON ŽIVOTA

IMPRESSUM:UREDNICI:Maja Dragojević, Hrvoje RubešaSURADNICI: Katarina Borovina, Doris Barčot, Petra PrižmićGRAFIČKI UREDNIK: Tony MiroševićIZDAVAČ: NEZAVISNA UDRUGA MLADIH ´FABRIKA IDEJA´

1

3

4

5

7

8

9

11

13

15

16

19

20

OBILJEŽAVANJE DANA PLANETA ZEMLJE

Dan planeta Zemlje prilika je da se svi podsjetimo koliko svomplanetu dugujemo i kakvu odgovornost prema njemu imamo kakobismo ga sačuvali za buduće generacije. Većina ljudi zagađenjeokoliša i klimatske promjene još uvijek doživljava kao udaljen isporedan problem. Postoji određena svijest o štetnom utjecajučovjeka na okoliš i njegovim dalekosežnim posljedicama, ali zaštitaokoliša najčešće nije visoko na listi prioriteta ni donosiocima politikani „malom čovjeku“. Međutim, posljedice klimatskih promjenasvakim danom postaju sve vidljivije, a pogođeni su svi oblici životana Zemlji. Globalna kriza izumiranja ne prijeti samo životinjskim ibiljnim vrstama, već i ljudskoj populaciji. Otapanje ledenjaka ipodizanje razine mora, dugotrajne suše, ali i sve učestalije velikepoplave i tzv. „super-oluje“; sve to utječe na čovjeka i ugrožavanjegovu egzistenciju. Onečišćenjem okoliša, nesavjesnompotrošnjom prirodnih resursa te odbijanjem reciklažnih djelatnostiljudi su sami najveći protivnici planeta na kojem žive. Povodom togasvake se godine 22. travnja obilježava Dan planeta Zemlje kojim seželi upozoriti na važnost poštivanja zakona prirode te očuvanjejedinog nebeskog tijela na kojem sigurno ima života.

1

Ova tradicija se u svijetu provodi od 1969. godine te je naznačilapojavu suvremenog pokreta za zaštitu okoliša, dok se u HrvatskojDan planeta Zemlje počeo obilježavati 20 godina kasnije. Ideja zaobilježavanje ovog dana potekla je od američkog senatora GaylordaNelsona. Nakon što je 1969. svjedočio velikoj ekološkoj katastrofi kodSanta Barbare kada je došlo do izlijevanja nafte u ocean, senatorNelson je shvatio da je pravo vrijeme za podizanje svijesti o važnostibrige za okoliš. Zajedno sa svojim suradnicima, uspio je pokrenutimilijune Amerikanaca - 22. travnja 1970. godine 20 milijunaAmerikanaca je izašlo na ulice kako bi prosvjedovali za zdrav i održivokoliš. Od 1990. godine započelo je puno šire obilježavanje Danaplaneta Zemlje. Te godine je preko 200 milijuna ljudi sudjelovalo urazličitim manifestacijama, a danas se Dan planeta Zemlje obilježavau više od 190 država svijeta. Procjenjuje se kako svake godine Danplaneta Zemlje različitim aktivnostima obilježava preko milijardu ljudišto čini ovu manifestaciju najvećim civilnim pokretom na svijetu.

Tema ovogodišnjeg Dana planeta Zemlje, određena od straneSvjetske mreže Dana planeta Zemlje (Earth Day Network), je It’s our turn to lead - Na nama je red da vodimo. #OurTurnToLead

2

OVIH 16 ČINJENICA NISTEZNALI O NAŠEM PLANETU

-Čovjek može bez zaštite preživjeti dvije minute u svemiru.-Kinesko zagađenje zraka vidljivo je iz svemira, dok Kineski zid nije.-Zemlji je potrebno 23 sata, 56 minuta i 4 sekunde da se okreneoko svoje osi.-Oko 38 tisuća ljudskih rukotvorina lansirano je u Zemljinu orbitu od1957. godine, odnosno od lansiranja prvog satelita Sputnik.-U sljedećih 300 godina 75% životinjskih vrsta moglo bi bitiistrijebljeno.-Slana voda čini 97% ukupnih Zemljinih vodenih površina, a pitkasamo 3%.-Čak 90% smeća u oceanima čini plastični otpad.-Svake se godine opiše se oko 2000 novih morskih vrsta.-Na 10,900 metara nalazi se najdublja točka nekog oceana,točnije Tihog oceana u Marijanskoj brazdi.-Od ukupne količine zlata na Zemlji 99% ga se nalazi u Zemljinojjezgri.-Temperatura Zemljine jezgre je oko 5,500 tisuća stupnjeva, što jejednako onoj na površini Sunca.-Oko 6,371 kilometara iznosi dubina najveće bušotine premaunutrašnjosti Zemlje, koju su Rusi probušili na svome otokuSakhalinu. Smatra se da je otprilike ista tolika udaljenost do središtanašeg planeta.-Dva čovjeka umiru svake sekunde.-Smatra se da će 2050. godine na Zemlji živjeti 9,2 milijarde ljudi.-Najviša temperatura ikada zabilježena na našem planetu je 57.8Celzijevih stupnjeva, a izmjerena je 1922. godine u El Aziziji u Libiji.-Najniža zabilježena temperatura izmjerena je 1983. godine u Vostokstanici na Antartici i iznosila je -92,6 oC.-Svaki se dan rodi 200 tisuća ljudi.

3

DAN PLANETE ZEMLJE - EKO KODEKS

Veliki svijete, eko poruke šalje ti dijete!Čovječe, ne zaboravi, priroda je stvorila tebe, a ne ti nju!

Sadi cvijeće, ne bacaj smeće!I drvo ima dušu, novo drvo, novi život!

Reciklirajmo otpad da majka Zemlja lakše diše!Za ljepši svijet posadi jedan cvijet!

Naša pluća trebaju kisik i čisti zrak, tvorničari, pazite štoradite!

Štedimo raspoloživu energiju da bismo imali sigurnijubudućnost!

Zemlju nismo naslijedili od djedova, već posudili odunuka!

4

RECIKLIRANJE

Recikliranje je postupak sakupljanja odbačenih proizvoda, razvrstavanja injihovog pretvaranja u nove materijale za izradu novih proizvoda slične iliiste namjene. U recikliranje spada sve što se može ponovno iskoristiti, a dase ne baci. Riječ recikliranje je engleskih korijena, dolazi od re + cycle teznači ponovno kruženje.

Postoji puno proizvoda napravljenih od materijala i sirovina koje možemoreciklirati, kao npr. proizvodi napravljeni od plastike, papira, kartona,stakla, itd. Neke sirovine i materijali, odnosno proizvodi nisu biorazgradivi ine mogu se reciklirati, nego se za njih moraju pronaći biološke zamjene.Kada u vlastitom ormaru imamo višak odjeće ili cipele koje više ne želimonositi, možemo ih nekome pokloniti.

5

1. Najprije pometi pred svojim pragom

2. Ono što si očistio/la danas čuvaj i sutra

3. Jedna žarulja manje, energija više

4. Cvijeće sadi, beri pohvale

5. U zdravom tijelu zdravo piće i hrana

6. Čist zrak, dug život

7. Manje papira, više šuma i kisika

8. Ništa nije vječno – osim plastike

9. Ono što imaš, nastoj da traje što duže

10. Misli danas za bolje sutra

10 ZEMALJSKIH ZAPOVIJEDI

Poklanjanje proizvoda i predmeta koji nam više nisu potrebni jeoblik recikliranja koji je kao takav mnogo humaniji i smislenijipostupak nego li bacanje nama nepotrebih stvari i/ili proizvoda.

Odličan primjer, a ujedno i najstariji oblik recikliranja je kompostiranje.Kompostiranje je postupak biološke razgradnje organskih materijala čimese biološki otpad smanjuje, a kao rezultat toga nastaje kompost koji sadržihumus i druge hranjive tvari spremne za ponovnu uporabu.

6

PLASTIČNO MORESve se više govori o zagađenju okoliša i koliko ono utječe ne samo na biljni i životinjski svijet, nego i na nas ljude, koji živimo zajedno s ostalim živim bićima u ravnoteži, te o tome kako ne možemo funkcioni-rati ako se ne pridržavamo pravila o zaštiti našeg planeta.Donedavno se vjerovalo kako su oceani i mora neograničena područja koja mogu primiti velike količine otpada bez velikih posljedica, no u globalnim razmjerima, a pogotovo nakon donošenja UN Konvencije o pravu mora, to više nije tako.

U zadnje vrijeme sve više stručnjaka pokušava upozoriti na nevidljive čestice koje štete životu pod morem, a to se odnosi na otrovne čestice plastičnih vrećica, koje smo nažalost više puta viđali u moru, a viđamo ih i danas. Naime, brojna istraživanja su pokazala kako mikroskopske čestice plastike apsorbiraju razne otrove iz vode, poput primjerice DDT-a. Sama plastika djeluje kao magnet koji morske životinje mogu pojesti te, što ne bi vjerovali, taj isti otrov na kraju završi i u nama.Osim plastike u zadnje se vrijeme moglo vidjeti puno drugih vrsta otpada, od lešina do praznih kanistera.

Kod onečišćenja mora posebno su ugrožena obalna područja koja su pod najvećim opterećenjem, budući da najveći dio zagađenja dolazi s kopna. Zbog svega toga dolazi do uginuća algi, koje ispuštaju želatinozne nakupine, a osim što smetaju kupačima te nakupine padaju na morsko dno i svojim raspa-dom troše kisik otopljen u vodi. Onečišćenja mogu biti biološka, kao što su bakterije i virusi, organske i anorganske tvari kao npr. pesticidi, radioaktivne tvari, pa čak i toplina.

7

Pletene torbe ili string bags počele su se proizvoditi 1920-ih godina u Čehoslovačkoj, a proizvodnja se kasnije proširila i u drugim zemljama. Može se reći da su to ručno rađene torbe od umjetne svile.Njihova je popularnost počela sve više rasti, ponajprije zbog niskih cijena, malih težina i štedljivosti prostora. Uskoro je Krčil lansirao različite tipove torbi s posebnim dizajnom: za kupovinu, šetnju, lakat torbe, torbe za rame, sport, igru, itd.

Međutim, zbog niske razine zaštite prava na intelektualno vlasništvo,slične torbe krenule su s distribucijom u Kanadi, Švicarskoj, Francuskoj,Njemačkoj, Austriji i sjevernom dijelu afričkog kontinenta.

Kasnije su te torbe polako počele zamjenjivati plastične vrećice. Danas jebivšu proizvodnju nekadašnjih ekoloških torbi preuzela češka tvrtkaSaariense sa sjedištem u Kolinu. Sadašnje torbe se razlikuju od onihprvotnih po upotrijebljenom materijalu, sad je to poliamid, recikliranaplastika.

Kasnije su te torbe polako počele zamjenjivati plastične vrećice. Danas je bivšu proizvodnju nekadašnjih ekoloških torbi preuzela češka tvrtka Saariense sa sjedištem u Kolinu. Sadašnje torbe se razlikuju od onihprvotnih po upotrijebljenom materijalu, sad je to poliamid, reciklirana plastika.

Mrežasta torba je vrećica koja se može koristiti za razne stvari. Iako je mnogi ljudi danas koriste za nošen-je namirnica, mnogi fanovi se oslanjaju na višekratnu upotrebu pletenih torbi jer su čvrste i svestrane.Jedna vrsta su i gudačke vrećice, često dostupne u trgovinama za prodaju hrane. Gudačke vrećice mogu biti pletene ili tkane, a dizajn im je usmjeren prije svega na praktičnost. To znači da nisu velike, da se lako mogu nositi uokolo, a opet da u njih stane dosta stvari. Može se reći da su ovakve torbe odlična alternati-va plastičnim vrećicama, zbog kojih je došlo do sve veće zabrinutosti za okoliš krajem 1990-ih. U Europi, sve je više kupaca počelo koristiti takve torbe i to smatraju dobrom navikom te se stoga trend proširio i na druge kontinente. Postoje i druge vrste vrećica za višekratnu upotrebu. Recimo mnoge tvrtke rade plat-nene torbe, ili vrećice koje su izrađene od recikliranih materijalapoput plastičnih boca.

PLETENE TORBE UMJESTO VREĆICA

8

KAKO PRAKTIČNOISKORISTITI PLASTIČNEBOCE

Plastične boce, osim što ih možete iskoristiti tako da zaradite nešto novca,isto tako možete iskoristiti na razne načine u svom domaćinstvu. Ako nisteznali, one imaju široku primjenu, a najviše se koriste upravo u vrtu. Dakle,

možete ih koristiti kao lijevak i za automatsko zalijevanje cvijeća, tako štoodrežete dno i maknete čep.Evo i nekih ostalih primjena plastičnih boca:

Zvečke

Napunite male plastične boce rižom, kukuruzom, grahom i sl. U svaku bocu

stavite različiti sadržaj, djeca će s veseljem istraživati nove zvukove koje

sama mogu proizvesti.

Važno: čep zalijepite uz pomoć pištolja s vrućim ljepilom te dodatno

osigurajte izolir trakom kako bi spriječili djecu da otvore zvečku. Za svaki

slučaj, nikad ih ne ostavljajte same s ovom igračkom.

Leptiri od plastičnih boca

Na plastičnoj boci flomasterom za grafo foliju iscrtajte oblik leptira i izrežite(poslužite se gotovim šablonama koje lako možete precrtati na bocu).Obojite mu krila tušem u boji ili bojom za staklo i ostavite da se osuši.Savijte po sredini, probušite rupu i objesite na strop dječje sobe.

9

Leptiri od plastičnih boca

Na plastičnoj boci flomasterom za grafo foliju iscrtajte oblik leptira i izrežite(poslužite se gotovim šablonama koje lako možete precrtati na bocu).Obojite mu krila tušem u boji ili bojom za staklo i ostavite da se osuši.Savijte po sredini, probušite rupu i objesite na strop dječje sobe.

Igra vjetra

Izrežite dno i vrh boce od dvije litre. Na vrhu probušite 4 rupe kroz kojeprovucite najlon ili jaču vrpcu. Spojite vrpce na sredini i zavežite tako danapravite čvor s rupom. Ukrasite bocu po želji bojama, ukrasnim papirom isl. Na dnu napravite dvije manje rupe i kroz njih provucite vrpce različitihdužina i boja.

More u boci

Uzmite plastičnu bocu i napunite je s pola litre vode i nekoliko kapi plave i

zelene boje. Dodajte malo biljnog ulja i šljokica. Zatvorite čep i lagano

protresite bocu kako bi dobili valove.

10

11

12

NAFTNEPLATFORMEJadransko more svakako je jedan od bisera Lijepe nam Naše. Upravo zbog svoje ljepote i čistoće iz njega se

razvio ljetni turizam koji, godišnje, puni državnu blagajnu za više od šest miljardi eura. Osim činjenice da državna blagajna u ovo doba krize praktički živi zahvaljujući Jadranu tj. ljetnom turizmu koji iz njega proil-zazi, on predstavlja dom za mnoge vrste živih organizama koji u njemu žive. Razne ribe, školjke, trave vide u čistoći Jadranskog mora svoj sigurni dom. Također, čitavu vječnost Jadransko more jest i glavni hranitelj naših ljudi. Osim što daje zdravu hranu, ono je i siguran prihod mnogim obiteljima zahvaljujući turizmu.

Uzevši u obzir sve ove činjenice jedino logično bi bilo da se svi mi svim silama i svom voljom trudimo zaštiti Jadran zauvijek, no poslijednjih nekoliko mjeseci svjedoci smo da to nije tako. Naime, vlada je dala koncesiju određenim kompanijama za ekspolataciju nafte i plina u Jadranskom moru. Ta tema probudila je interes javnosti koji su se tome ili protivili ili odobrili. No, ipak, svi smo svijesni da to ipak predstavlja mogućnost rizika od havarije i onečišćenja koja bi sve prethodno navedene blagodati Jadrana u tren uništila. Zbog toga se organizirala kampanja „S.O.S ZA JADRAN“ koja ima za cilj očuvati cijeli Jadran zbog njegova zagađenja. Oni traže da vlada RH proglasi moratorij na istraživanje i ekspolataciju nafte u Jadranskom moru.

13

Na svojim internetskim stranicama (www.soszajadran.hr) naveli su razloge zašto je bušenje nafte problem:

-U slučaju bilo kakve nesreće, istraživanje i potencijalna eksploatacija nafte ugrozili bi eko-sustav Jadrana, a time i sve ljude koji ovise o turizmu i ribarstvu. Ovaj štetan projekt produljit će ovisnost Hrvatske o fosilnim gorivima te doprinijeti produbljenju klimatske krize koja već ima katastrofalne posljedice za ljude.

-Vlada RH i dalje ulaže u projekte bazirane na zastarjelim tehnologijama u vrijeme kada postoje jasne alternative fosilnim gorivima.-Bušenje nafte na Jadranu ugrožava turizam, jednu od najunosnijih grana hrvatskog gospodarstva koja, ne samo da zapošljava velik broj ljudi, već i redovito čini oko 15% ili više godišnjeg BDP-a Hr-vatske. Bušenje ugrožava i ribarstvo koje zapošljava veliki broj ljudi tijekom cijele godine, posebno na otocima ili malim primorskim gradovima.-Čak i među tvrtkama koje su predstavljene kao “najbolje”, “najprofesionalnije” i “najsigurnije “, katastrofalne se pogreške i dalje događaju. Šteta takvih pogrešaka neprocjenjiva je za okoliš, životinje, ali i građane i građanke koji tamo žive te koji neposredno i posredno ovise o Jadranu. Nemojmo zab-oraviti da je Jadransko more, kao i cijelo Sredozemlje, izuzetno osjetljivo zbog spore izmjene morske vode za koju je potrebno čak 80 godina.

Uzevši u obzir sve ove razloge trebali bi duboko razmisliti koji je naš stav o tome i žustro se boriti za njega. Razmis-limo samo kakvi bi gubici bili prisutni za naš turizam, za naše gospodarstvo, a najvažnije za naše ljude. Je li vrijed-niji potencijalni dobitak od sigurnog gubitka? Nemojmo zaboraviti, da zemlju, more i okoliš nismo naslijedili od djedova već smo je posudili od naših unuka.

14

IZVOZ TOKSIČNOGOTPADA

Tehnološki i znansTveni napre-dak u posljednjim desetljećima povukao je za sobom mnoge probleme, a jedan od najvećih je izvoz opasnog oTpada.

Zemlje koje su svoj ekonomski rast ostvarile putem nuklearne energije danas ne prihvaćaju odgovornost za posljedice svojih odluka. Visoki dobitci povlače za sobom i visoku cijenu koju gospodarski divovi ne prihvaćaju kao posljedicu svojih odluka pa svoj radioaktivni otpad istovaruju u nerazvijene zemlje zagađujući njihov okoliš i ugrožavajući zdravlje tamošnjeg stanovništva.

Iako postoji međunarodna zakonska regulacija izvoza toksičnog otpada, velike korporacije su našle rupu u tim zakonima pa se transport odvija pod deklaracijom „polovna roba“. Izvoz se uglavnom koncentrira na zaostale afričke zemlje poput Gane i Senegala, a vodstvo takvih država je i više nego lako korumpirati s obzirom na ekonomsko stanje u zemljama. Kada bi kompanije ulagale u pravilno zbrinjavanje otpada izgubile bi veliki dioprofita, no očito u ovom slučaju cilj opravdava sredstvo. To dovodi do činjenice da su ljudi ozbiljno zatrovani radioaktivnim otpadom, što se teško iskorjenjuje jer svakodnevno deseci tisuća gladne afričke djece u tom otpadu traže vrijedne djelove i staro željezo za prodaju.

Odricanjem malog dijela svog profita razvijene zemlje bi napravile veliki napredak u kvaliteti života zemalja trećeg svijeta - ulaganjem u okoliš ulažemo u ljudski život!

15

štednja energije i zaštita okoliša ili europska diktatura?ŠTEDNE ŽARULJE

>

Osuđene kao neekonomična i neefikasna prijetnja okolišu, od 1. rujna 2012. u Europskoj uniji više se ne smiju proizvoditi nikakve žarulje sa žarnim nitima, već će ih u potpunosti zamijeniti štedne žarulje. Sukobljavanje znanstvenika na temu onečišćenja okoliša i njihovog lošeg utje-caja na zdravlje traje zadnjih nekoliko godina i još uvijek nije dovelo do konačnog odgovora na pitanje je li ekološki i zdravstveno opravdano europsko uvođenje štednih žarulja.

Klasična žarulja troši 95% energije na toplinu, što znači da samo 5%energije pretvara u svjetlost. Eliminacijom takvih žarulja u kućanstvimagodišnja potrošnja energije te emisija ugljikovog dioksida u atmosferuuvelike bi se smanjila, što doprinosi smanjenju globalnog zatopljenja. Iakona rasvjetu otpada samo 1,5% potrošnje električne energije u prosječnomkućanstvu, generalizirajući taj podatak na razinu europske potrošnjedobijaju se značajne uštede u energetskom i ekološkom pogledu.Emisija ugljikovog dioksida, koji se oslobađa proizvodnjom običnih žarulja utermoelektranama, na području čitave Europe bi se mogla reducirati zaotprilike 20 milijuna tona godišnje.

Štedne žarulje – Štednja energije i okoliŠa ili europska diktatura ?

Za razliku od starijih žarulja koje imaju žarnu nit i proizvode žuto svjetlo, CLFžarulje oponašaju dnevno svjetlo i tako ometaju stvaranje hormona melatoninau organizmu. No poznato je da svako izlaganje svjetlu tijekom noći ometaizlučivanje melatonina u nekoj mjeri.Štedne žarulje štede novac samo ako im je vijek pet i više godina. U protivnomse ne isplate. Za osam sati rada u mjesec dana obična žarulja od 100 vatapotroši 20,25 kuna električne energije, a štedna od 25 vata potroši 5,14 kuna.

Činjenice govore: ako se samo za 5% smanji napon žarulje sa žarnom niti, vijek trajanja se povećava za dva puta, iako svjetlost pada za 20%. Logično bi bilo predložiti da se umjesto predviđene debljine žarne niti stavi malo deblja žarna nit, recimo 4 puta deblja s tim bi se produžio vijek za otprilike 4 puta, a cijena bi skočila s eventualno 1Kn na 4Kn po žarulji, što i nije tragično ako bi istamogla trajati 10,000 sati.

***

17

Štedna žarulja je vrsta fluorescentne cijevi koja zrači drugačiji spektar od žarulja sa žarnom niti, ovisno o tipu fluorescentnog premaza. Zrači nekontinuirani, linijski spektar u kojem su pojedine valne duljine (boje) izraženije od drugih. Vizualno „hladnija” svjetlost ima višu temperaturu i obrnuto. Velik dio njihovog zračenja spada u ultraljubičasti dio spektra koji je štetan za ljude. Zbog toga se takve žarulje premazuju određenim tvarima kako ne bi propuštale tu vrstu zračenja, no kod žarulja lošije kvalitete često se dogodi da ti premazi imaju pukotine pa neki dio UV svjetlosti iziđe izvan žarulje.

no, Što je uopće Štedna žarulja i koja je razlika s obzirom na klasičnu žarulju sa žarnom niti ?

Ljudski noćni vid je osjetljiviji na kraće valne duljine (pomak u spektru prema plavoj boji) pa su današnje štedne žarulje hladnijih boja (plavkaste), ali problem leži u tome što su ljudski fotoreceptori noću puno osjetljiviji pa dulje izlaganje takvoj svjetlosti može loše utjecati na iste, što primjećujemo umorom oka već nakon kratkog vremena. Ta se pojava naziva „opasnost plave svjetlosti “. Ipak, Europska komisija SCENIHR je 2008. utvrdila da zdravstveni rizik zbog UV i plavog svjetla koje emitiraju može postojati samo za ljude koje pate od rijetkih kožnih problema i koji su hipersenzitivni na svjetlo.Rad štedne žarulje počiva na principu da električna struja uzrokuje odašiljanje UV zračenja koje aktivira fluorescentni sloj unutar cijevi i tada počinje emisija vidljive svjetlosti. Žarulja predstavlja rizik za zdravlje i okoliš ako se razbije. Naime, štedna žarulja sadrži živine pare i u takvim slučajevim potrebno je komade žive pokupiti ljepljivom trakom, vlažnom krpom i sl. te prostoriju prozračiti na 10-15 minuta. No vratimo se na ono što je nama bitno te zbog čega i govorimo o apsolutnoj upotrebi štednih žarulja – cijena i okoliš. Cijene štednih žarulja su više zbog komplicirane i skupe konstrukcije, dugoročno su isplative jer imaju dugi radni vijek (preko 10,000 sati) i troše manje električne energije. Sve stare CFL žarulje se tretiraju kao opasan otpad i moraju se zbrinjavati na posebnim deponijima, što znači da ih ne bismo smjeli odlagati kao običan otpad. Osim toga, kupnjom štedne žarulje „kupujete” i iznos za reciklažu, što znači da bismo žarulje trebali odlagati u nekoliko plastičnih vrećica (da živa ne iscuri u slučaju pucanja), a proizvođači su zbog dijela cijene koji odlazi na reciklažu dužni iste reciklirati. Živa je u štednim žaruljama opasna za okoliš – jedna žarulja može uzrokovati 300 puta veće onečišćenje zraka od kronične granice. Vjerojatno i Vi imate svoj stav prema štednim žaruljama, bio on negativan ili pozitivan i nakon ovog članka i dalje ne znate što misliti. Rasprava oko toga jesu li one štetne ili nisu mogla bi potrajati još neko vrijeme. No da zaključimo priču, na trenutak ću objektivnost staviti sa strane Smatram da je zabrana klasičnih žarulja obična europska diktatura i način da nam zamagle oči pričama o očuvanju okoliša i borbi protiv globalnog zatopljenja. Originalan način da nam skrenu pažnju s pravih onečišćivača okoliša, kao što je petrokemijska industrija (nafta, lijekovi, gume, plastika, itd.). Ulaze u domove običnih ljudi i naređuju kakvo svjetlo treba koristiti. Ugrožavaju ljudsko zdravlje skupim alternativama za nešto što se pokazalo kratkoročno isplativim i dugoročno dobrim za zdravlje i okoliš. --> nejasno! 18

SAVJETI KAKO SMANJITI RAČUN ZA GRIJANJE

Bilo da svoj dom gri-jete na kruta goriva, lož ulje ili plin, gubi

se velika količina energije. Danas takve stvari morate uzeti u obzir, pogotovo jer se jako puno priča o zaštiti okoliša i jačanju svijesti onih koji o tome ne vode previše računa. Slijedi 11 savjeta kako spriječiti taj gubitak i smanjiti račun za grijanje.

1. IzolacijaIzolirajte podrum, garažu, tavan. Stavite izolaciju iznad negrijanih mjesta u kući. Ako u podrumu ne grijete, stavite izolaciju na strop podruma te tako zadržite toplinu podova. Na tavanu izolirajte prostore koji imaju direktnu vezu s vanjskimzrakom.

2. Još izolacijeIzolirajte stare bojlere za vodu i cijevi za vruću vodu. Ako vruća voda teče kroz neizolirane cijevi hladi se. Izolacijom cijevi za vruću vodu i grijanje možete uštedjeti i do 150 kn godišnje.

3. Ne pretjerujteDržite temperaturu tople vode ispod 55 stupnjeva. Ionako ne možete prati suđe u tako vrućoj vodi.

4. Smanjite temperaturu na termostatuAko smanjite temperaturu na termostatu za samo jedan stupanj, ušt-edjet ćete 10% energije. Ovo vrijedi i ljeti za klima uređaje.

5. Ugradite programabilni termostatUz pomoć programabilnog termostata, možete vrlo lako kontrolirati temperaturu u kući kad vas nema. Zašto trošiti energiju na praznu kuću?

6. Iskoristite prirodne izvoreTijekom dana ostavite zavjese i žaluzine na prozorima otvorene, tako da sunce može grijati vaš dom kroz stakla. Dok radite koristite što više prirodnog svjetla.

7. Zatvorite prozore tijekom noćiUkoliko imate škure, zatvorite i njih. Tako ćete zadržati toplinu un-utra preko noći.

8. Zabrtvite prozoreUkoliko vam je stolarija dotrajala, hladan zrak može ulaziti u vaš topli dom. Zamijenite prozore ili popravite stare.

9. Zabrtvite vrataAko osjećate da propuh vuče kroz zatvorena vrata, zabrtvite ih ljepljivom trakom za izolaciju. Investicija od nekoliko kuna, a na računu ćete primijetiti razliku.

10. Koristite ovlaživač zrakaTijekom sezone grijanja, zrak je vrlo suh. Ukoliko koristititeovlaživač zraka, temperature u kući će se činiti više

11. Ventilator na stropuAko imate ventilator na stropu, uključite ga povremeno. On će gurati topli zrak dolje i kuća će vam se činiti toplija.

AKO SE ODLUČITE ZA SAMO NEKE OD OVDJE

SPOMENUTIH SAVJETA, RAČUNI ZA GRIJANJE ĆE

VAM SE SMANJITI, A VI ĆETE SE UGODNIJE OSJEĆATI.

19

ZEMLJA NAKON ŽIVOTA„Ako život – sav život – iznenada izumre, kakva će biti sudbina planeta?˝Prema predviđanjima Davida Catlinga sa Sveučilišta u Washingtonu, Zemlja bi nakon 10 milijuna godinasadržavala manje od 1% sadašnje razine kisika.Kada bi se to dogodilo, tako mala razina kisika izazvala bi raspadanje ozonskog omotača. Bez njega, površi-na Zemlje bila bi izložena ultraljubičastom zračenju. Nedostatak kisika učinio bi planet jednoličnim mjes-tom. Površina bi postala siva, iako bi postojalo izuzetaka. Pojedini minerali, kao što je pirit, koji su formira-ni u okolišu bez kisika zadržali bi svoj sjaj.Što bi moglo izazvati nestanak života na Zemlji? Možda obližnja supernova koja bi uzrokovala nastanak ogromne količine smrtonosnih gama zraka, ili možda supervirus koji bi bio koban za svaku živu stanicu na planetu. Nijedan od ovih scenarija vjerojatno se neće dogoditi u skoroj budućnosti, ali nijedan od njih nije ni nemoguć. Ipak, postavlja se pitanje, što bi se dogodilo s planetom kada bi sva živa bića nestala već sutra?Živi organizmi igraju glavnu ulogu u širokom rasponu naoko beživotnih procesa, od klimatskog i atmosfer-skog kemijskog sastava do oblikovanja pejzaža i, možda, tektonskih ploča. Pretpostavimo da se najgore već dogodilo i da su sva živa stvorenja izumrla. Nema životinja, biljaka, algi u oceanima, čak niti bakterija koježive kilometrima unutar Zemljine površine. Sve je mrtvo, što nam slijedi? Prije nego se pozabavimo tim pitanjem, moramo vidjeti što se neće dogoditi. Neće biti brzoga raspada mrtvih organizama, jer gotovo svaraspadanja nastaju zbog djelovanja bakterija i gljivica. Određeno raspadanje će se i dalje događati, ali veo-ma sporim tempom (do tog raspadanja došlo bi zbog reakcije organskih molekula s kisikom). Prvi efekti uništenja života na planetu postati će vidljivi nedugo nakon apokaliptičnog događaja. Doći će do porasta temperature uz znatno suši zrak, zbog nedostatka šuma i pašnjaka koji djeluju kao masivna vodenapumpa koja uzima vodu iz tla i ispušta je u zrak.Nakon nekoliko godina, svijet bi postajao sve topliji zbog prelaska sve veće količine ugljikovog dioksida s površine u atmosferu. Ovo se događa velikim dijelom zbog nepostojanja planktona u oceanima. Bez plank-tona, oblaci koji se stvaraju iznad oceana imali bi veće kapljice i samim time bi bili znatno tamniji. To bi dovelo do većeg zadržavanja topline što bi dodatno pridonijelo globalnom zatopljenju. Naš planet, samo bez planktona, doživio bi porast temperature do 5˚C što je dovoljno da dođe do ubrzanog topljenja leda na polovima. Dok se sve ovo događa, Zemlja bi postepeno ostala bez tla. Bez korijenja biljaka tlo bi bilo „ispra-no". U slučaju brdovitih područja, ovaj proces bi potrajao stoljećima. Erodirano tlo završilo bi u oceanima, širokim deltama rijeka i u samim rijekama. Nestanak tla doveo bi do povećanja pjeskovitih područja. Fini glineni sedimenti, koji su danas uobičajena pojava, većinom su nusproizvodi crvi i ostalih organizama koji fizički usitnjavaju tlo. Bez njih, glavni mehanizam za usitnjavanje tla bila bi izmjena hladnog i toplog vre-mena te erozija uzrokovana vjetrom. Povećanje erozije prouzročit će iznenađujuće velike klimatske prom-jene. Naravno, ne smijemo zaboraviti ni već spomenuto povećanje razine ugljikovog dioksida u atmosferi. Sve to zajedno tokom milijun godina moglo bi povisiti prosječnu temperaturu s današnjih 14˚C na vrto-glavih 50-60˚C. To je dovoljno visoka temperatura da nestane sav led na Zemlji. I dok se povisuje razina ugljikovog dioksida, kisik polagano nestaje. Rana Zemlja bila je gotovo lišena molekularnog kisika, koji je previše reaktivan da bi opstao bez stabilne zamjene. Tek nakon što je fotosinteza počela generirati kisik, prije 3 milijarde godina, ovaj plin se počeo nakupljati u atmosferi. Nakon što nestane života, razina kisika će postepeno opadati. Zemljina beživotna budućnost ipak bi se razlikovala od njene beživotne prošlosti zbog jedne važne promjene. Naime, početkom stvaranja Zemlje, Sunce je bilo 30% slabije nego što je danas. Zbog toga je obilje ugljikovog dioksida bila zasigurno dobra okolnost, jer je upravo on štitio ranu Zemljuod zaleđivanja. Pod današnjim Suncem, velika količina ugljikovog vjerojatno bi dovela Zemlju u još eks-tremnije stanje.

20#OurTurnToLead