Evangelizacijska prisutnost i djelovanje Crkve u društvenom životu

8/2/2019 Evangelizacijska prisutnost i djelovanje Crkve u drutvenom ivotu

1/20

Ti si Krist za nas i za sve ljude

Izjave i odluke Druge biskupijske sinode akovake i srijemske

56

EVANGELIZACIJSKA PRISUTNOST I DJELOVANJE

CRKVE U DRUTVENOM IVOTU

Crkva i drutveni ivot

165 Poslanje koje je Crkva primila od Krista nije ni politikog, niti ekonomskog, nitisocijalnog reda: svrha, naime, koju joj je on odredio, religioznoga je reda. Ali upravo iz tereligiozne misije izviru zadaci, svjetlo i sile koje mogu posluiti da se ljudska zajednicaizgradi i uvrsti po Bojem zakonu.1Rascjep izmeu evanelja i kulture suvremenog drutvadrama je naeg vremena te smo kao krani pozvani utjecati na promjenu mjerila ljudskog

prosuivanja.2 Crkva po svom poslanju tei da snagom Evanelja tako rei isprevrnemjerila ljudskog prosuivanja, ustaljene vrednote, interese, misaona kretanja, ishodina

nadahnua i ivotne obrasce koji su unutar ljudskoga roda u suprotnosti s Bojom Rijei injegovim naumom spasenja.3

Krani su u hrvatskim krajevima danas pozvani dati novo lice svojoj domovini, posebno sezalaui da se u drutvu ponovno uvrste etike i moralne vrijednosti, to su ih potkopaliprijanji totalitarizmi i nedavno ratno nasilje. A zadaa je urna, jer bez tih vrijednosti nemaniprave slobode ni istinske demokracije.4

166 Vjernici laici kvasac evaneoskih vrednota u drutvu.Na tragu Drugog vatikanskogsabora, Druga biskupijska sinoda akovaka i srijemska potie vjernike laike, koji suistodobno lanovi i Crkve i drutva, da nastoje svojim zemaljskim dunostima vjerno

udovoljavati, i to voeni evaneoskim duhom.5

U tom smislu, Sinoda naglaava da posebnona vjernike laike spada po njihovom pozivu traiti kraljevstvo Boje bavei se vremenitimstvarima i ureujui ih po Bogu. Njima je svjetovna narav vlastita i posebna. 6 Njima na

poseban nain pripada da sve vremenite stvari, s kojima su tijesno vezani, tako rasvijetle iurede da se uvijek vre po Kristu i da rastu i budu na slavu Stvoritelja i Otkupitelja.7 Od Bogasu pozvani da svojim djelovanjem poput kvasca u svijetu pridonesu posveenju svijeta i da,svijetlei svjedoanstvom svoga ivota, drugima otkriju Krista.8 Vjernici laici, koji aktivno,snagom krsne milosti, sudjeluju u poslanju Crkve, ne samo da su duni proim ati svijetkranskim duhom, nego su takoer pozvani u svemu, i to usred ljudskog drutva, bitiKristovi svjedoci. Ne moe se prihvatiti stav onih koji misle da su zemaljski poslovi tuivjerskom ivotu, te da se kranstvo sastoji samo u vrenju nekih in a kulta i nekih moralnih

dunosti. Naime, ve je Drugi vatikanski sabor naglasio da nesklad kod mnogih vjernikaizmeu vjere koju ispovijedaju i svakidanjeg ivota treba ubrojiti meu najtee zabludenaeg vremena.9

1GS, br. 42.

2 Usp. EN, br. 20.3Isto, br. 19.4 IVAN PAVAO II., Bit ete mi svjedoci, KS (Dokumenti 115), Zagreb, 1998., str. 32.5Isto, br. 43. Usp.AA, br. 7.13-22.6

Usp. LG, br. 31; GS, br. 40; CL, br. 36.7

Usp. LG, br. 31, 33; AA, br. 24; CL, br. 3.8 Usp. LG, br. 31; AA, br. 7.9 Usp. isto, br. 43.


2/20



57

Vjernici laici pozvani su, u odanosti prema domovini i u savjesnom ispunjavanju svojih

graanskih dunosti, promicanje opeg dobra shvaati svojom obvezom. Katolici koji suvjeti za javne drutvene dunosti i upueni u vjeru i kranskoj nauci kako odgovara, neka neodbijaju obnaanje dravnih slubi, jer po njima, ako ih sposobno obavljaju, mogu pomoi

zajednikom dobru i ujedno utirati put evanelju.10

Kranin u svemu tome treba bitikreativan, suoavati se s nepredvidivim te hrabro na sebe preuzimati odgovornost. Snanu emu podrku pritom davati njegova vjera i njegovo uvjerenje da slui brai ljudima.11

167 Crkva, kvasac civilizacije ljubavi. Na podruju akovake i Srijemske biskupijesusreemo razliitu crkvenu i drutvenu situaciju u dva njezina dijela, koja su danas odvojenai dravnom granicom. No, u oba se dijela osjea da budunost nije mogue graditi bez

pratanja, otputanja dugova, rana i krivnji. Oprotenje i kajanje jest pravi in ljubavi. Jovie, to je dar. Integralne kulture i civilizacije ljubavi nema bez ienja memorije. Bezoprotenja i kajanja zlo postaje neopozivi talog u osobnim, drutvenim i meunacionalnimodnosima te samim tim trajni izvor mogunosti sreivanja povijesnih nepravdi injenjem

novih. Svjesni smo, naime, da je Krist stvarao novo upravo pratajui.

U ovom razdoblju poratne obnove i stvaranja novog drutvenog poretka te oblikovanja(srednjo)europskog kulturnog ambijenta na naim prostorima (zajedno sa svim njegovimreligiozno-duhovnim i moralno-etikim strujanjima te vrijednosnim usmjerenjimakarakteristinim za tranzicijske postkomunistike zemlje), osjeamo, stoga, da je Crkvaakovaka i srijemska pozvana obogaivati i uskvasati drutvo evaneljem i tako bitigraditeljica civilizacije ljubavi.

12

Nastojat e, po uzoru na Crkvu u razvijenim europskim drutvima, osnivati vlastite katolikekole, domove i druge ustanove drutvenog ivota te e podravati i podupirati redovnikezajednice i vjernike laike u takvim njihovim inicijativama.

168 Crkva, promicateljica solidarnosti. Danas se posebno istie vanost kranske krepostisolidarnosti koja proizlazi iz svijesti o zajednikom Bojem oinstvu, o bratstvu svih ljudi uKristu, sinova u Sinu, o nazonosti i ivotvornom djelovanju Duha Svetoga koji e datinaem pogledu na svijet novi kriterij prosuivanja.13 Solidarnost pretpostavlja zalaganje za

pravedniji drutveni poredak u kojemu bi se napetosti bolje prevladale a sukobi lake nalidogovorno rjeenje.14Crkva akovaka i srijemska pozvana je zalagati se na razliite naineda solidarnost ne ostane samo na razini pojedinaca ili grupa, jer na taj nain ne moe zadobitisnagu da bi bitno utjecala na drutvena zbivanja, ponajvie na problem nezaposlenosti ilidruga gospodarska pitanja. Prema kranskom shvaanju solidarnost mora biti moralna ipravna, tj. ozakonjena i smiljeno usmjerena na najugroenije kategorije ljudi. Drava morana poseban nain jamiti sigurnost da onaj koji radi i proizvodi moe uivati plodove vlastitograda te se osjetiti potaknutim da ga vri djelotvorno i poteno.15 Stoga, u duhu kranskog

poimanja pravednost i solidarnost se upotpunjuju i moraju biti u nadlenosti pravne i socijalnedrave.

10AA, br. 14.

11 Usp. KKC, br. 1913-1916.12

Usp. KSNC, br. 62.13

Usp. IVAN PAVAO II., Sollicitudo rei socialis, socijalna enciklika, KS (Dokumenti 89), Zagreb, 1988, br. 40.14 Usp. KKC, br. 1940.15 Usp. IVAN PAVAO II., Centesimus annus, socijalna enciklika, KS, Zagreb 1991, br. 48.


3/20



58

169 Graanske udruge u civilnom drutvu i vjernici laici u njima. Danas je vanorazlikovati drutveni pluralizam i dravu kao cjelokupno drutvo budui da drutvene skupineimaju svoju slobodu i zasebna prava unutar drave. Dravu stvaraju graani koji se slobodnoudruuju i njezina je temeljna svrha da ouva red i sigurnost graana donoenjem i primjenom

zakona. Meutim, drava se nalazi u podreenom (supsidijarnom) poloaju prema drutvu jerovjekova se drutvenost ne iscrpljuje u dravi, nego se ostvaruje u raznim grupama izmeupojedinca i drave, poevi od obitelji pa sve do ekonomskih, socijalnih, politikih i kulturnihgrupa, koje proizlazei iz iste ljudske naravi posjeduju uvijek unutar granica zajednikogdobrasvoju vlastitu autonomiju. To je ono to nazivamo 'subjektivnou' drutva, koju je,zajedno sa subjektivnou pojedinca, unitio 'realni socijalizam'.16

Suvremeno civilno drutvo tako sve vie vrednuje razne udruge koje zastupaju graane uostvarivanju odreenih ciljeva. Slino vrijedi i za razliite graanske inicijative koje suveinom lokalno ograniene i usmjerene na konkretan cilj, jer organiziraju zainteresi ranegraane i zastupaju ih u odnosu na institucije politike i uprave. Da bi to vei broj osoba

sudjelovao u drutvenom ivotu, Crkva naglaava da treba promicati osnivanje drutava isaveza ekonomskih, socijalnih, kulturno-zabavnih, portskih, profesionalnih i politikih, kojimogu biti nacionalni ili meunarodni. Ta socijalizacija izraava takoer i naravnu tenju koja

potie ljude da se udruuju radi ostvarenja ciljeva koji nadilaze mogunosti pojedinca. Onarazvija prirodne darove osobe, napose duh inicijative i smisao za odgovornost te pridonosi

zatiti njezinih prava.17U ostvarenju tih ciljeva i razvoja zdravog civilnog drutva potrebnoje postojanje srednjeg stalea koji e imati dovoljno sposobnosti i znanja da radi za javneinterese te se posebna vanost pridaje razliitim oblicima volonterstva i volontarijatu umodernom drutvu, jer bez elemenata dragovoljnosti nema civilnog drutva. Crkva potiesvoje vjernike na prisutnost i postojani volonterski doprinos opem dobru suradnjom ilanstvom u udrugama i ustanovama civilnoga drutva te udruivanjem u katolika vjernikadrutva i pokrete vjernika laika s istim ciljem. Njihova zauzetost treba uvijek biti u skladu sdrutvenim naukom i uenjem Crkve.

170 Vanost socijalnog nauka Crkve u crkvenom ivotu i evangelizacijskom poslanju.Crkva akovaka i srijemska eli socijalnim naukom Crkve pruati pomo vjernicima u

pronalaenju odgovora u sloenoj stvarnosti obiteljskog, gospodarskog, politikog, kulturnog,meunarodnog i drugih podruja drutvenog ivota suvremenog svijeta. Na poseban je nainsvjesna odgovornosti koju imaju vjernici laici u razvoju drutva u kojem ive stvarajuikonkretne modele politikog, gospodarskog i drugih oblika ivota.

Socijalni nauk Crkve ima izrazito pastoralnu orijentaciju u cilju sluenja svijetu kojim se hoepotaknuti cjelovito promicanje ovjeka putem prakse kranskog osloboenja u njegovojzemaljskoj i transcendentalnoj perspektivi. Socijalni nauk mora pomoi vjernicima da ivotnustvarnost ispravnije tumae i da uvide u kojem stupnju je mogue u ivotnu zbilju ugraditiljudske i kranske vrijednosti. On mora posebno dati doprinos evangelizaciji, dijalogu sasvijetom, kranskom tumaenju stvarnosti i smjerovima pastoralnog djelovanja kako bi raznanastojanja vremenitog ivljenja bila osvijetljena zdravim naelima.18

16Isto, br. 13.17 KKC, br. 1882.; Usp. IVAN XXIII., Mater et Magistra, socijalna enciklika, KS (Dokumenti 75), Zagreb,

1985., br. 60 (ubudue MM).18

Usp. Zbor za katoliki odgoj, Socijalni nauk Crkve u sveenikom obrazovanju, br. 60-61., u: M. VALKOVI(uredio),Nav. dj., str. 661-662; Zbor za nauk vjere,Naputak o kranskoj slobodi i osloboenju, KS (Dokumenti81), Zagreb 1986, br. 71-96.


4/20



59

171 Socijalni nauk Crkve sastavni dio vjerske pouke. Potaknuta sinodskim promiljanjemCrkva akovaka i srijemska eli da se socijalni nauk Crkve uvede u program vjerske pouke uupama i u formaciju unutar vjernikih drutava. Sve pastoralne djelatnike poziva da ga iresvim sredstvima suvremenog doba, tj. tiskanjem knjiga, lancima, publikacijama, novinskim

prilozima, a posebno radiom i televizijom, kako bi se upoznalo sve vjernike s njihovomzadaom i poslanjem, tj. s odgovornou koju imaju na socijalnom i drutvenom podrujuivota te kako bi se evangelizirala najira drutvena javnost.19 Biskupijski tiskovni ured nekatakoer medijski promie sadraje socijalnog nauka Crkve i uini ih dostupnim to iremkrugu vjernika te prati djelovanje Crkve kroz udruge vjernika laika.

Posebna je zadaa prezbitera i teologa upoznavati ostale vjernike s tom njihovomodgovornou, podravati ih u socijalnoj akciji i sudjelovati u njihovim nastojanjima,ukazujui na vanost koju imaju njihove udruge i organizacije, kako na planu apostolata, takoi na razini socijalnog zalaganja te evangelizacije drutvene javnosti u cjelini.20

172 Centar za socijalna i drutvena pitanja.Potiemo da se pri Biskupijskom pastoralnomcentru, a u suradnji s Katedrom socijalnog nauka Crkve na Katolikom bogoslovnomfakultetu, osnuje Centar za socijalna i drutvena pitanja. Neka se pri tom Centru osnuju odboriza razliita podruja drutvenog ivota.

Centar e u suradnji s odborima na razliitim razinama popularizirati socijalni nauk Crkve injegove teme te nuditi razliite oblike formacije svim vjernicima, a osobito lanovimakatolikih udruga, djelatnicima u stranakom, politikom i drutvenom ivotu, studentima,prezbiterima, redovnicima i redovnicama. Studijski e pratiti razliita drutvena i socijalnapitanja u Hrvatskoj, a osobito u Slavoniji, Baranji i Srijemu, oblikovati stavove Crkve s

obzirom na ta pitanja i u javnosti ih zagovarati i promicati. Organizirat e javne tribine,seminare i savjetovanja na kojima e se govoriti o temama za boljitak itavog drutva nakranskim temeljima, osobito sa socijalnom problematikom. Organizirat e povremenesusrete s nezaposlenima i drugim socijalno ugroenim skupinama te e se u duhu kranskesolidarnosti, ako je potrebno, svojim apelima i zagovaranjem ukljuiti i u rjeavanje njihovihproblema.

Nastojat e takoer pridonositi produbljenju razliitih socijalnih i drutvenih pitanja krozsuradnju s Katolikim bogoslovnim fakultetom i drugim sastavnicama Sveuilita J. J.Strossmayera u Osijeku.

173 Prezbiter i drutveni ivot. Prezbiter je pozvan potovati razliita politika uvjerenjavjernika i uvati se promoviranja ili obezvreivanja politikih stranaka. Neka odravaprimjerenu suradnju s predstavnicima javnih vlasti i drugih ustanova civilnog drutva kojedjeluju na podruju upe.21Zduno je pozvan podravati postojea kulturna i portska drutvate podravati i poticati i osnivanje novih gdje takva drutva jo ne postoje. S njima eodravati prijateljske odnose i korektnu suradnju. Neka se ukljuuje u organiziranje razliitihkulturnih priredaba, koncerata i dobrotvornih akcija, vodei uvijek rauna da to bude u skladus njegovom slubom u Crkvi i da ni na koji nain ne kompromitira ugled i slubu prezbitera.Prigodom javnih nastupa, osobito u sredstvima javnog priopavanja, mora biti prepoznatljivkao prezbiter te se za nastup solidno pripraviti.

19

MM, br. 223.20 Usp. Zbor za katoliki odgoj,Nav. dj.,br. 77.21 Usp. KSNC, br. 573.


5/20



60

174 Vjernici laici su pozvani:

a. ukljuivati se u drutveni i politiki ivot i tako u redovitim prilikama obiteljskog,profesionalnog i drutvenog ivota, kroz svoje dunosti i poslove, kranskimvrijednostima proimati i usavravati poredak vremenitih stvari, pridonositi dobrobiti

itavoga drutva te svjedoiti za Krista;b. kroz volonterski doprinos i suradnju te lanstvo u katolikim i drugim udrugama, kao i uustanovama civilnoga drutva, pridonositi opem dobru, evangelizacijskom poslanju teostvarenju ciljeva koji nadilaze mogunosti pojedinaca.

175 Sadraje socijalnog nauka Crkve treba ugraivati u katehetsku i teoloko-pastoralnuformaciju, na svim razinama, kao njezin sastavni dio.

Vjernika drutva u Crkvi

176 Vjernika drutvai laiki pokreti ve su nazoni u ivotu Crkve akovake i srijemske. Unekim podrujima pastoralnog djelovanja oni su pioniri i nositelji inicijativa. Drugabiskupijska sinoda prepoznala je snagu i zauzetost lanova vjernikih udruga i pokretavjernika laika na planu svjedoenja kranskih vrijednosti te duhovnog, odgojnog,karitativnog, socijalnog i kulturnog rada, osobito ukoliko su njihovi lanovi integrirani i u

upnu zajednicu. Raznolikost njihova djelovanja i zauzimanja, njihova sposobnostangairanja pojedinaca te skupina vjernika oko pojedinih ideja i vrednota, veliko je bogatstvoi za biskupijsku zajednicu. elimo da to prepoznaju sve njezine strukture i svi pastoralnidjelatnici, te da svojim pozitivnim pristupom i duhom otvorenosti promiu djelovanjevjernikih drutava i pokreta vjernika laika u ostvarenju evangelizacijskog poslanja u

vlastitoj sredini.

177 Urediti crkveno-pravni i drutveni status.Sva vjernika drutva i pokreti vjernika laikaneka se svakako potrude urediti svoj crkveno-pravni i drutveni status. Sva vjernika drutva,bilo privatna, bilo javna, moraju imati vlastiti statut, kojim je utvrena svrha drutva ilidrutvena zadaa, sjedite, upravljanje i uvjeti potrebni za ulanjenje. Statut treba sadravati:narav drutva; karakter drutva; svrhu drutva22; duh i duhovnost drutva; strukturuupravljanja drutvom; odredbe o upravljanju dobrima23; odredbe u vezi s odnosima sustanovama posveenoga ivota24; odredbe u vezi sa stegom lanova drutva; odredbe osastavu, ulanjenju i otputanju25; odredbe u vezi sa stanjem, obvezama i pravima lanova;odredbe u vezi s poloajem nekatolika koji su eventualno privreni drutvu. U statutu treba

biti odreen nain djelovanja, vodei rauna o potrebi ili koristi vremena. Ako koje privatnovjerniko drutvo eli dobiti crkveni znaaj, potrebno je podnijeti statut biskupu napregled.

26U tom se sluajune trai odobrenje, koje je prema odredbi kan. 322, 2 prijeko

potrebno za stjecanje pravne osobnosti.

Uputno je da statuti drutva budu sastavljeni u obliku koji je i svjetovno valjan, tj. uz potpunoobdravanje dravnih odredaba, tako da bi mogli postii i dravne uinke.

22 Usp. ZKP, kan. 304.23

Usp. isto, kann. 310; 319.24

Usp. isto, kan. 311; 307, 3.25 Usp. isto, kann. 304, 1; 307, 1 i 308.26 Usp. isto, kann. 299, 3; 305, 1; Communicationes 14 (1982) 2, str. 144.


6/20



61

Ona vjernika drutva i pokreti vjernika laika koji ele dobiti odobrenje za svoj rad u biskupijite postii pravnu osobnost na graanskom i na crkvenom podruju, neka to zatrae najprije nacrkvenom podruju jer se u protivnom redovito dogaa da su radi usklaivanja statuta skanonskim pravom primorani mijenjati svoj statut.

178 Doprinos vjernika laika okupljenih u vjernika drutva i pokrete evangelizacijskomposlanju Crkve.Vrednujui doprinos vjernika laika okupljenih u vjernika drutva, pastoralnidjelatnici su pozvani svojim pozitivnim pristupom i duhom otvorenosti podupirati i promicati

djelovanje vjernikih drutava i pokreta vjernika laika u ostvarenju evangelizacijskog poslanjau vlastitoj sredini.

27Neka pred vjernika drutva i pokrete stavljaju svoja oekivanja, daju im

pozitivne smjernice za rad i nude im konkretnije programe koji e okupljati njihove snage ipromicati njihovu suradnju na dobro itave zajednice. Neka koriste mogunosti njihovadoprinosa osobito u radu s mladima, s rubnim i posebnim skupinama vjernika, te nadrugim podrujima evangelizacijskog poslanja upne i biskupijske zajednice.

179 Otvorenost i duh suradnje.Oslobaajui se duha zatvaranja i povlaenja te elitistikogizdvajanja, neka se vjernika drutva i pokreti vjernika laika otvaraju za suradnju u upnimzajednicama, za meusobno povezivanje i suradnju te za suradnju s drutvenim institucijama

brige za ovjeka. Potiemo ih da svoj rad predstavljaju i kao drutveno koristan te da sepovezuju i surauju sa srodnim udrugama te ustanovama civilnog drutva. Kroz meusobnu

povezanost i suradnju lake e se ukljuivati i u drutvena i kulturna zbivanja te se afirmirati ikao subjekt drutvenog ivota.

Na pomo e im u tome biti i biskupijski Centarza socijalna i drutvena pitanja, posebno kadje u pitanju suradnja na podruju zdravstva, odgoja i kolstva, politike, kulture i gospodarstva.

180 Ukljuivanje vjernikih drutava i pokreta vjernika laika u ivot upnih zajednica. upnici i drugi pastoralni djelatnici pozvani su lanove vjernikih drutava i pokretaukljuivati u pastoralne strukture dijaloga i suodgovornosti u upi i u biskupiji te ih pozivatina pastoralne susrete na upnoj, meuupnoj i biskupijskoj razini kako bi se ukljuili u izradupastoralnih programa i zauzetije sudjelovali u pastoralnim nastojanjima, osobito na onim

podrujima koja su njima svojstvena ili blia. Takoer e pridonositi usklaivanju radavjernikih drutava i pokreta kako bi unaprijedili njihovo uinkovitije pastoralno djelovanje,odgovorili razliitim pastoralnim potrebama i izbjegli zanemarivanje bilo kojeg podrujacrkvenog ivota i prisutnosti u drutvu.

upna pastoralna vijea pojedinih upnih zajednica trebaju se upoznati s radom i djelovanjemvjernikih drutava i pokreta vjernika laika nazonih na teritoriju njihove upe te su pozvanapromicati, vrednovati i pomagati okupljanje i rad takvih drutava i pokreta u njihovoj upi.Istodobno neka ih nastoje integrirati u ivot upne zajednice, potujui pritom karizmu i

posebnost svakog drutva i pokreta. Neka nastoje osigurati zastupljenost predstavnikadrutava i pokreta u upnom pastoralnom vijeu u skladu s njihovim brojem i prisutnou uivotu upe. Istodobno su pozvani poticati ukljuivanje upljana u vjernika drutva i pokretevjernika laika kroz upoznavanje vjernika s njihovom karizmom i djelovanjem te kroz

promicanje suradnje i integraciju vjernikih drutava i pokreta u evangelizacijska nastojanjaunutar upnih zajednica i biskupije.

Mogunosti doprinosa drutava i pokreta treba koristiti u upnom pastoralnom djelovanju te27 Usp. ZKP, kan. 529, 2.


7/20



62

na razini gradova, lokalnih sredina i itave biskupije.

181 Formacija lanova vjernikih drutava.Unutar duhovne i teoloko-pastoralne formacijekoju vjernika drutva i pokreti organiziraju za svoje lanove neka ne zaputaju i to

cjelovitije upoznavanje s naelima socijalnog nauka Crkve. Osim toga pozvani su u svojeprograme uvrtavati i susrete, tribine, predavanja i seminare koji se organiziraju u upama,dekanatima i na biskupijskoj razini te unutar drugih pokreta i udruga. Na taj e nain

pridonositi dodatnoj strunoj, pastoralnoj i duhovnoj izgradnji svojih lanova, promicatimeusobno povezivanje drutava i pokreta, izmjenu iskustava i suradnju na dobrobit irecrkvene i drutvene zajednice.

182 Imenovanje duhovnika pojedinim drutvima te biskupijskog koordinatora udruga ipokreta. Biskup e u skladu s personalnim i drugim mogunostima nastojati to prijeudovoljavati potrebama i molbama pojedinih vjernikih drutava i pokreta da im se dodijelisveenik kao duhovnik i pomo u kontaktu sa irom crkvenom zajednicom. Nastojat e

osigurati i osobu koja e na planu biskupije usklaivati rad svih vjernikih drutava i pokreta isvima zajedno pruati duhovnu asistenciju na razini biskupije, biti promicatelj njihovemeusobne suradnje i zajednikog nastupa u razliitim inicijativama u biskupiji i u drutvenojsredini te koordinator njihova djelovanja na podruju cijele biskupije.

183Njegovanje uzajamne ljubavi i potovanja.Prezbitere pozivamo da paze da pod izlikomuvanja monolitnog jedinstva ne upadnu u mrtvilo i uniformnost. Naprotiv, neka otvaraju

prostore izazovima Duha, prihvaaju znakove i izazove vremena te budu dinamini uapostolatu. S druge strane vjernika drutva i pokreti vjernika laika neka potuju pastirskuslubu prezbitera. Neka se klonu opasnosti apsolutiziranja vlastite karizme kao iskljuivogvida kranskog ivljenja te uvijek u vidu imaju cjelovito dobro Crkve. Napokon, svima jemjera u meusobnim odnosima ljubav za Kristovo djelo te meusobno crkveno zajednitvo isuradnja. Svi koji ele poticati i upozoravati na nedostatke crkvenog ivota i moralnenedostatke krana i drutva, kao i oni koji predvode zajednice, neka u sebi njeguju kakvoudijaloga u ljubavi te otvorenost i pouljivost Duhu Svetome.

184 Sva vjernika drutva i pokreti vjernika laika trebaju urediti svoj crkveno -pravni idrutveni status.

185 Neka statut vjernikog drutva i pokreta bude sastavljen u obliku koji je i svjetovnovaljan, tj. uz potpuno obdravanje dravnih odredaba, tako da moe postii i dravne uinke.

186 Pastoralni djelatnici i biskupijske strukture pozvani su poticati i podravati osnivanjevjernikih drutava i katolikih pokreta te promicati njihovo djelovanje na nael imasocijalnog nauka Crkve.

187 Vjernike udruge i pokreti pozvani su suraivati sa upnim zajednicama i meusobno sepovezivati.

188 Poeljno je da vjernike udruge i pokreti svoj rad predstavljaju i kao drutveno koristan tese povezuju i surauju i sa srodnim udrugama te ustanovama civilnog drutva.

189 upnik je pozvan podupirati vjernika drutva koja djeluju na podruju njegove upe iukljuivati ih u ivot i pastoralno djelovanje upne zajednice.


8/20



63

190 upna pastoralna vijea pojedinih upnih zajednica trebaju se upoznati s radom idjelovanjem postojeih vjernikih drutava i pokreta vjernika laika u njihovoj upi i u itavojbiskupiji.

Crkva i kultura

191 Kultura je odraz vjere jedne sredine i jednoga naroda. Odnos svakog ovjeka i svakognaroda prema Bogu nuno se pretae u kulturu. Kultura je pokazatelj njegova odnosa prema

Bogu Isusa Krista i ta ista kultura je ozraje koje oblikuje nadolazee generacije.Kranstvom proeti oblici kulturnog stvaralatva su jedan od najsnanijih oblika kranskogsvjedoenja i istodobno jedan od najuspjelijih oblika evangelizacijskog djelovanja.Kranstvo koje se ne pretae u razliite oblike kulturnog stvaralatva nije potpunoprihvaeno niti ivljeno.

192Izgradnja identiteta pastoralnih djelatnika snanomosjetljivou za idejna i drutvenastrujanja te kulturu i znanost. Crkva akovaka i srijemska u svom je sinodskompromiljanju dola do zakljuka o potrebi izgradnje identiteta suvremenog pastoralnogdjelatnika snanom osjetljivou za idejna i drutvena strujanja te kulturu i znanost. Svakioblik obezvreivanja kulturnoga, znanstvenoga i uope intelektualnog pristupa drutvenoj ireligioznoj stvarnosti suprotan je kranskom stavu.

Druga biskupijska sinoda akovaka i srijemska smatra da je potrebno dodatno poraditi naizgradnji pozitivnog stava i potrebi zahtjevnosti s obzirom na izobrazbu pastoralnih djelatnika

koji su kvasac evangelizacije Crkve te cjelokupnog drutvenog, politikog, gospodarskog i

kulturnog ivota. Od buduih pastoralnih djelatnikaje potrebno ve tijekom studija zahtijevatistudijski pristup stvarnosti te od njih, uz poznavanje teoloko-pastoralnih disciplina,zahtijevati zanimanje za razvoj idejnih i kulturnih strujanja kao i poznavanje naslijeenelokalne duhovne i kulturne batine. Istodobno je potrebno poticati ih na prisutnost udrutvenim i kulturnim zbivanjima, na praenje suvremenih umjetnikih izriaja i ostvarenjana likovnom, literarnom, glazbenom, scenskom, filmskom i drugim podrujima umjetnikog ikulturnog ivota.28 Tu dimenziju valja njegovati i unutar trajnog obrazovanja pastoralnihdjelatnika.

193 Odnos upnika prema kulturnoj batini upe.upnik je pozvan upoznati se s povijeuupe koja mu je povjerena, s drutvenim i kulturnim ivotom u njezinoj sredini te oso bito s

poznatim osobama iz kulturne prolosti mjesta i upe, s umjetnikom i kulturnom batinommjesta i upe (arhivskom, etnografskom, likovnom). Uz uvanje naslijeene duhovne ikulturne batine, pozvan je na promicanje suradnje upe s postojeim kulturnim ustanovama iudrugama.

194 Kulturni sadraji u ivotu upne zajednice. Preporuuje se odravanje javnih tribina,seminara i savjetovanja u upi ili dekanatu i regiji s djelatnicima u drutvenom i kulturnomivotu, s etnolozima i muzikolozima te drugimstrunjacima o narodnom blagu i popijevkama,

28 Druga biskupijska sinoda upuuje pastoralne djelatnike na studij i djelovanje u skladu sa sljedeimdokumentima: Ivan Pavao II., Sekularizacija i evangelizacija u Europi danas, govor na zavretku Simpozija

europskih biskupa, VSB 116 (1986) 1, str. 17-18; VSB 116 (1986) 2, str. 35-38; Pismo Ivana Pavla II.umjetnicima, GK, Zagreb 1999.; Papinsko vijee za kulturu, Promicati pastoral kulture, KS (Dokumenti 121),Zagreb 1999.


9/20



64

o narodnoj kulturi, o razliitim pitanjima i temama drutvenog i kulturnog ivota te s podrujadrutvenog nauka Crkve.

Kulturno-umjetnika drutva s njihovom tradicijom i djelatnou mogu prigodno obogatiti

upna liturgijska slavlja, kao i razliite puke pobonosti, to istodobno prua mogunost zaevangeliziranje njihovih lanova i cjelokupnog njihovog rada. Osim toga kulturno -umjetnikadrutva angairaju sve uzraste, pa tako prenose i uvaju tradicijsku kulturu koja je esto

povezana s liturgijskom godinom i crkvenim ivotom.

Od velike pomoi pri isticanju kranskih vrijednosti nazonih u umjetnosti i kulturi te uodgoju za izricanje vlastitog iskustva vjere kroz umjetnika ostvarenja je organiziranjepredavanja, koncerata i izlobi. Osobito se preporuuje uporaba knjievnih i umjetnikih djelau razliitim oblicima navijetanja i odgoja u vjeri.

Crkva je uvijek nastojala prepoznavati darove i sposobnosti mladih ljudi te je kroz svoj

redoviti rad i financijskom pomou u granicama svojih mogunosti nastojala pomoi da se tidarovi razviju. Tako su darovi mnogih kasnijih umjetnika bili prepoznati najprije od

pastoralnih djelatnika u okviru upne zajednice, te su mnoge osobe svoju umjetniku karijeruzapoele u upi. Mnoge od njih, na svoj su nain, svojim umjetnikim radom, uvelike

pridonijele i evangelizaciji ire drutvene sredine te promicanju kranske kulture u drutvu.

upa neka, stoga, nastoji barem jednom godinje organizirati koncert i izlobu u svojimprostorima. Svaka upna dvorana bi trebala barem jednom godinje biti istodobno iizlobena ili koncertna dvorana u kojoj e se predstaviti jedan umjetnik ili baremueniki radovi s podruja kateheze na zadane teme, ostvarenja vezana uz odreeno razdobljeliturgijske godine, crkveni blagdan i sl. A svaka crkva bi trebala barem jednom godinje biti ikoncertni prostor za jednog ili vie umjetnika, odnosno za jedan zbor, koji e na svoj nainobogatiti i osvjeiti redoviti ivot upne zajednice, biti poticaj upnom zboru za jo zauzetijirad i poticaj mladim upljanima i djeci da razvijaju svoje darove i talente. Pritom treba,dakako, potovati pozitivne crkvene propise i odredbe o toj materiji.29

195 Otkrivanje darovitih mladih osoba te pomaganje i praenje njihova rasta. Hvale jevrijedna briga upnika i oko otkrivanja darovitih mladih osoba te njegovo pomaganje i

praenje vjerskog, idejnog, duhovno-intelektualnog, umjetnikog i svakog drugog rastanjegovih upljana. Kako bi upne zajednice doista bile mjesto zajednikog ivota isuodgovornosti ministerijalnog i krsnog sveenstva, u ivot upe treba ukljuiti nositelje i

suradnike u pojedinim podrujima drutvenog i kulturnog ivota. Od velike pomoi upi uostvarenju povezanosti i suradnje s kulturnim i drutvenim ivotom bit e i orguljai,zborovoe, kao i profesori pojedinih grana znanosti i umjetnosti, spremni darovati svojevrijeme za poduku iz sviranja, stranih jezika ili bilo kojeg drugog podruja.

196 Biskupijsko povjerenstvo za kulturu.Radi pruanja uinkovitije pomoi prezbiterima idrugim odgovornim osobama u razliitim crkvenim ustanovama kojima je, meu ostalim,

povjerena i skrb za ouvanje kulturne batine, neka se osnuje posebno biskupijsko tijelo.Zadaa e mu biti da svojim znanjem i iskustvom pomogne u ouvanju i unapreenju crkvenekulturne batine.

29Usp. ZKP, kan. 1210; Pismo Kongregacije za bogotovlje, Koncerti u crkvama od 5. studenoga 1987.


10/20



65

197 uvanje kulturne batine. Na biskupijskoj i upnoj razini potrebno je napraviti detaljnepopise postojee kulturne batine. Osim toga potrebno je razviti sustav uvanja pokretnog inepokretnog povijesnog, kulturnog i umjetnikog blaga u svim crkvenim ustanovama.

upe i druge crkvene ustanove koje nemaju prikladne uvjete za uvanje svoje kulturnebatine, osobito ukoliko je ona izloena propadanju, dune su povjeriti je na uvanjeSredinjoj biskupijskoj i fakultetskoj knjinici, Sredinjem biskupijskom arhivu iliDijecezanskom muzeju. im prilike budu dopustile neka se osigura i uredi i adekvatanizlobeni prostor za Dijecezanski muzej. Neka se uz Dijecezanski muzej osigura i p rostor za

prikladno uvanje umjetnike, kulturne i povijesne crkvene batine s podruja itavebiskupije, osobito iz onih upa i drugih crkvenih ustanova koje nemaju uvjeta za to, te strunaobrada, zatita i restauracija prikupljene grae.

198 upnik se treba upoznati s povijeu povjerene mu upe, s drutvenim i kulturnimivotom dotine sredine, s podacima o poznatim osobama iz kulturne prolosti, s kulturnom,

povijesnom i umjetnikom sakralnom i svjetovnom batinom upe i mjesta.

199 Uz uvanje naslijeene batine, upna je zajednica pozvana na promicanje suradnje spostojeim institucijama kulturnog i drutvenog ivota.

200 Preporuuje se da upa barem jednom godinje organizira izlobu, koncert, tribinu ilineki drugi kulturni, prosvjetni, znanstveni ili umjetniki sadraj.

201Neka se upnici i odgovorne osobe na biskupijskoj razini pobrinu da se naprave detaljnipopisi postojee povijesne i kulturne batine.

202 Sve crkvene ustanove trebaju uvati pokretnu i nepokretnu povijesnu, kulturnu iumjetniku batinu. One crkvene ustanove koje nemaju prikladne uvjete za uvanje svoje

povijesne i kulturne batine, osobito ukoliko je ona izloena propadanju, mogu je u dogovorus mjerodavnim osobama povjeriti na uvanje Sredinjoj biskupijskoj i fakultetskoj knjinici,Sredinjem biskupijskom arhivu ili Dijecezanskom muzeju.

Kranska dobrotvornost Caritas

203 Gospodin Isus Krist hodao je po zemlji inei dobro i postavio temeljnu zapovijed: Ljubi

Gospodina Boga svojega svim srcem svojim, i svom duom svojom, i svim umom svojim. To jenajvea i prva zapovijed. Druga, ovoj jednaka: Ljubi svoga blinjega kao sebe samoga (Mt22,37-39). Ve u Pracrkvi je veoma prepoznatljiva bila upravo ta dimenzija: Doista nitkomeu njima nije oskudijevao, jer kojibi god posjedovali zemljita ili kue, prodavali bi ih iutrak donosili i stavljali pred noge apostolima. A dijelilo se svakomu koliko je trebao (Dj4,34-35).

Kranska dobrotvornost rodila se ponajprije iz zajednitva molitve i lomljenja kruha.Karitativno djelovanje Crkve izvire tako iz euharistijskog zajednitva i iz njega crpi snagu inadahnue. Ono pripada samoj naravi Crkve i prepoznatljivi je znak Boje spasenjske ljubavii njegova ovjekoljublja na djelu.


11/20



66

Usvajajui logiku Bojega dara, Crkvaakovaka i srijemska eli da skrb za drutveno rubnei siromane u njezinoj sredini te kranska dobrotvornost, promicana i razvijana prekostruktura Caritasa, bude prepoznatljivi izraz njezine vjere i njezina sinodskog opredjeljenja.

204 Objedinjavanje cjelokupnog karitativnog djelovanja unutar struktura Caritasa,transparentnost poslovanja i potivanje civilnog i crkvenog zakonodavstva. Na podrujuakovake i Srijemske biskupije djeluju Caritas Biskupije akovo, u okviru HrvatskogCaritasa, te Caritas za Srijem, u okviru Caritasa Biskupske konferencije sv. irila i Metoda.Strukture obaju Caritasa na teritoriju akovake i Srijemske biskupije potrebno je prilagoditikonkretnim prilikama. Cjelokupno karitativno djelovanje potrebno je to prije u potpunostiobjediniti unutar struktura Caritasa i uskladiti s vaeim pravilima poslovanja te ga uiniti

potpuno transparentnim. Svo karitativno djelovanje neka se takoer to prije u potpunostiuskladi s civilnim i crkvenim zakonodavstvom te Statutom Caritasa Biskupije akovo.

Ravnateljstvo Caritasa je pozvano u potpunosti provoditi odredbe Statuta te bdjeti nad

zakonitou i transparentnou sveg djelovanja u svim svojim sastavnicama.

205 Promicanje i razvoj volonterstva. Najvea snaga karitativnog djelovanja u biskupijskojzajednici treba poivati na volontarijatu. Ulogu volontera u karitativnom radu moemopromatrati i definirati na tri razine:

a. biskupijskakao uzor karitativnog rada prihvatljiv je talijanski model koji je naglaenopastoralni te u svojim strukturama najvie ima volontera. Izrasta iz svijesti Kristovihuenika o vlastitoj suodgovornosti za ostvarenje poslanja Crkve;

b. meuupna u animiranju javnosti za karitativni rad veliku e prednost imati volonteriprisutni u raznim strukturama civilnog drutva;

c. upna u upnim karitativnim skupinama vodeu ulogu uz upnika kao koordinatorakaritativnog djelovanja u upi, neka imaju volonteri koji poznaju socijalne prilikestanovnitva na podruju upne zajednice, surauju s lokalnim socijalnim ustanovama teuspijevaju pruiti uinkovitu pomo onima kojima je ona najpotrebnija.

206Zaposlenici.Broj zaposlenih osoba u razliitim ustanovama Caritasa potrebno je svesti nanuan minimum i njihova redovita primanja osigurati iz vlastitih projekata. Nije doputenozapoljavati novi personal bez prethodnog biskupovog pismenog doputenja i potivanjavaee biskupijske procedure.

Zaposlenici u strukturama Caritasa pozvani su biti prvi promicatelji karitativnog evaneoskog

duha u crkvenoj zajednici, iz kojega se raa i konkretno karitativno djelovanje.

207upni karitativni odbor.U upama u kojima jo ne postoji, neka se to prije ustroji upnikaritativni odbor. Jedan njegov predstavnik neka po mogunosti bude lan upnog

pastoralnog vijea. lanovi upnog karitativnog odbora neka prate socijalne i drutveneprilike stanovnika na teritoriju upe. Neka promiu svijest solidarnosti i ljubavi za potrebne tepotiu i organiziraju konkretne ine i akcije kranske dobrotvornosti unutar upne zajednice,pomaui socijalno najugroenijim obiteljima i pojedinim osobama u vlastitoj sredini, a viakusmjeravaju preko struktura Caritasa i u druge sredine na podruju biskupije i izvan nje.

208 Socijalno zagovaranje u lokalnoj sredini. Vana dimenzija karitativnog djelovanja su

suradnja s razliitim drutvenim ustanovama brige za ovjeka, socijalno zagovaranje,promicanje dobrotvornosti unutar razliitih gospodarskih subjekata i koordinacija pomoi u


12/20



67

vidu ostvarenja razliitih karitativnih projekata. U tom smislu se preporuuje tjenja suradnjas Biskupijskim centrom za drutvena i socijalna pitanja.

209 Duhovna pomo, lijeenje besmisla, savjetovalini rad, hospicijska djelatnost. U

promicanju razliitih karitativnih projekata neka se ne zaboravi da ovjek ne ivi samo okruhu (usp. Pnz 8,3; Mt 4,4; Lk 4,4; Iv 6). S jedne se strane susreemo s rastuomsekularizacijom, s porau praktinog materijalizma i vjerskog indiferentizma, a s drugestrane, osobito na podruju nae biskupije, s ozbiljnim gospodarskim potekoama, srazliitim psihikim poratnim optereenjima te s poljuljanim povjerenjem u ovjeka i uinstitucije. Posljedice toga su rast ivotnoga besmisla, duhovna dezorijentiranost i praznina,

porast razliitih oblika ovisnosti i drugi socijalni problemi. Kranska ljubav zahtijevapreventivni rad, pomo u rjeavanju i ublaavanju potekoa, buenje smisla i povjerenja uBoga i u ovjeka, rad na saniranju mnogobrojnih branih i obiteljskih potekoa,savjetovalini rad, pomo u obiteljskom odgoju, pomo u brizi za stare i bolesne osobitoumirue lanove obitelji. Potrebno je da se Caritas u svom radu sve vie orijentira i na

pruanje pomoi na navedenim podrujima drutvenog i obiteljskog ivota.

210 Integracija Caritasa u pastoralno djelovanje unutar biskupijske zajednice. Caritas je

pastoralno tijelo jedne mjesne Crkve. Stoga je potrebno Caritas sa svim njegovim strukturama

snanije integrirati u cjelokupno pastoralno djelovanje unutar biskupijske zajednice teosigurati trajnu uinkovitu suradnju struktura Caritasa i razliitih pastoralnih tijela unutarBiskupijskog pastoralnog centra. Na taj e se nain osigurati da karitativno djelovanje budeuinkoviti odgovor na pastoralne potrebe i izazove koji se pojavljuju u naoj mjesnoj Crkvi.

211 Permanentna formacija djelatnika i suradnika. Kvalitetan i kranski prepoznatljivkaritativni rad pretpostavlja trajnu i sustavnu, ponajprije duhovnu, izgradnju svih djelatnika i

suradnika Caritasa na upnoj, meuupnoj i biskupijskoj razini. Uz duhovnu izgradnju, nekase vodi rauna i o potrebnoj pastoralnoj i strunoj formaciji svih djelatnika i suradnika. Svevolontere i zaposlenike Caritasa treba nastojati upoznati s temeljnim naelima socijalnognauka Crkve, osobito s kranskim znaenjem kreposti solidranosti i supsidijarnosti te

preferencijalne opcije za siromane.

212 Struna formacija zaposlenika. Ravnateljstvo Caritasa neka vodi rauna i o strunojosposobljenosti svojih djelatnika, a na osobit nain svih svojih zaposlenika. Neka o tome

planski vodi rauna i biskupu blagovremeno iznosi svoje prijedloge s obzirom na potrebe zaspecijaliziranim osobama i dodatnom strunom formacijom svojih djelatnika.

213 Odgoj svih vjernika za kransku dobrotvornost. Kroz redovito evangelizacijskodjelovanje, liturgijsko-molitveni ivot i upnu katehezu treba poticati i podravati svijest svihvjernika o kranskoj dobrotvornosti kao bitnoj dimenziji kranske vjere i ivota te poticatiine osobne dobrotvornosti. Potrebno je u razliite karitativne projekte kao subjekte i nositeljeukljuivati i razliite katehetske, pastoralne i molitvene skupine u upi, poevi od mladih idjece, preko odraslih do starijih osoba. Karitativna skupina i strukture Caritasa e u takvim

projektima uvijek zadrati ulogu strune pomoi, koordinacije i potrebne supervizije.

214 Financiranje rada Caritasa. Zbog ogranienih ekonomskih mogunosti Biskupije ipojedinih upnih zajednica, Caritas se mora osloniti na karitativno animiranje vjernika,

gospodarskih i politikih subjekata, na suradnju s drutvenim socijalnim strukturama iustanovama te na socijalno zagovaranje. No, budui da je Caritas pastoralno tijelo Crkve


13/20



68

akovake i srijemske, koje treba biti integrirano i u njezino pastoralno djelovanje, EkonomatBiskupije te upne zajednice trebaju, u skladu s vlastitim mogunostima, dio svojih sredstavaodvajati i kao pomo za realizaciju razliitih karitativnih projekata biskupijskog, odnosnoupnog Caritasa.

215 U upama u kojima jo ne postoji, potrebno je to prije ustrojiti upni karitativni odbor.Kroz redovito evangelizacijsko djelovanje treba razvijati svijest svih vjernika da su

dobrotvornost i karitativno djelovanje bitna dimenzija kranske vjere i ivota.

216 Odgovorne su osobe pozvane voditi rauna o redovitoj duhovnoj, pastoralnoj i strunojformaciji svih djelatnika i suradnika u karitativnom djelovanju na podruju biskupije.

217 Cjelokupno karitativno djelovanje u biskupiji treba to prije u potpunosti objediniti unutarCaritasa Biskupije akovo, uskladiti s njegovim statutom i postojeom praksom poslovanja.

Ekumenizamnezaobilazni put dijaloga

218 akovaka i Srijemska biskupija, svjesna je svoga geografskog poloaja i ekumensketradicije koju njeguje. Kroz drugu polovinu 19. stoljea biskupiju je vodio biskup J. J.Strossmayer, koga se s pravom moe nazvati preteom ekumenskog duha i nastojanja u krilu

Katolike Crkve. Gotovo sto godina poslije Strossmayerovih intervenata na Prvomvatikanskom saboru, taj duh i nastojanje bili su zapisani u dokumentima Drugog vatikanskog

sabora.

Biskup Strossmayer je majku svih crkava u naoj biskupiji, katedralu, posvetio Slavi Bojoj,jedinstvu Crkava, slogi i ljubavi naroda svoga. U katedrali je sagradio i oltar sv. irila iMetoda te u otvorenu knjigu upisao rijei iz Isusove velikosveenike molitve: Sveti Ote,uzdri u ime tvoje sve one koje si mi darovao, da budu jedno kao to smo mi medjusobno

jedno (Iv 17,21) i rijei apostola Pavla: Isus je mir na; on nas razdvojene u jedno spojio,on zid, koji nas razdrui, poruio; on svakomu razkolu medju nami konac uinio po otajstvu

pti svoje (Ef 2,14). Tako nam je u batinu, kao trajnu zadau, ostavio da uspostavljamoekumenski dijalog i suradnju s drugim kranskim Crkvama i, uope, dijalog s ljudimarazliitih svjetonazora.

Osobitu vrijednost u toj ekumenskoj batini i tradiciji ima duga povijest molitvene osmine zajedinstvo krana u Kapucinskoj crkvi sv. Jakova, apostola, u Osijeku, koja je postalanadahnuem za cjelokupno ekumensko gibanje i nastojanje u itavoj akovakoj i Srijemskojbiskupiji.

219 U novonastalim drutveno-politikim i poratnim okolnostima, Crkva akovaka isrijemska eli osnaiti te razvijati ekumenski duh i suradnju prema temeljnim odrednicamato su ih postavili Drugi vatikanski sabor i pokoncilski ekumenski dokumenti. Ekumenskiotvoren i dijaloki stav Crkve proizlazi iz nauma o spasenju to ga je Bog poduzeo

zapodijevajui razgovor s ovjekom i ljudskim rodom. Krist je taj razgovor tako postojanovodio da je, nadvladavajui smrt, za ovjeka umro na kriu, da bi nam, uskrsnuvi od mrtvih,

otvorio trajni obzor ivota. Da se ta rasporedba o ovjekovu spasenju i ivotu nastavi, Krist jeu svijet poslao Crkvu, ovlastio je za to poslanje i opremio snagom Duha Svetoga.


14/20



69

Kristova Crkva eli tim evaneljem ispunjati svijet i danas. No, meu kranskim Crkvama svremenom su se pojavili duboki raskoli i podijeljenost, osobito oni nastali u 11. i 16. stoljeu.Crkvena se razdijeljenost izravno protivi Bogu i ostavlja dojam kao da je sam Krist

razdijeljen. U sveobuhvatnom poslanju Crkve razdijeljenost se oituje kao gruba i bezobzirna

sablazan, i kao takva ona teti, usporava ili ak onemoguuje djelo evangelizacije.Promiljajui strogo teoloki, razdijeljenost meu kranima prijei Crkvu da ostvari puninusebi vlastita katolitva, i u svakom pogledu oteava da Crkva izrazi puninu svog katolitva ustvarnom ivotu. S druge strane, Katolika je Crkva silno ponukana poraditi na kranskomjedinstvu, jer su u rastavljene brae mnoga i izvrsna milosna i spasenjska dobra i darovi to ih Duh Sveti izvodi, a od kojih Crkva ivi i saziuje se. To pak, i sve ono to je kod drugihkrana iskonsko i nepatvoreno, ne samo da moe izgraivati katolike i prosvijetliti crkveniidentitet i poslanje, nego moe pomoi da se potpunije dosegne i samo otajstvo Krista i Crkve.

Premda se Crkva akovaka i srijemska, uostalom, kao i cijela domovina Hrvatska, jo uvijekduhom i tijelom oporavljaju od teke ratne agresije, ona upravo u gornjim teolokim

datostima nalazi uporite da se unato svemu, pa i protiv nade u zdravu ekumenskomduhu lati posla oko pomirenja, da uspostavlja dijalog i gradi primjerene odnose i suradnju s

drugim Crkvama i kranskim zajednicama.

220Poznavati i ivjeti vjeru vlastite Crkve. Ekumenski dijalog pretpostavlja da se poznaje iivi vlastitu vjeru i crkvenost. Oivljavanje i promicanje ekumenskih nastojanja zahtijeva,zato, od svih lanova akovake i Srijemske biskupije snano promicanje rasta u osobnojvjeri, snaenje molitveno-liturgijskog ivota i vjernike suodgovornosti u vlastitoj upnojzajednici i u itavoj biskupiji. Izgraena svijest da se pripada vlastitoj Crkvi i narodu, potieljubav i potovanje prema drugima, te omoguuje da se uoi i vrednuje bogatstvo to se nalaziu drugim kranskim tradicijama i kulturama. Biti u Bogu te biti uvren i vjerniki zauzet usvojoj crkvenoj zajednici, poboljava odnose s drugima, uklanja predrasude i najizravnije

pridonosi da se otvore svi mogui putovi dijaloga i suradnje te gradi ekumenizam.

221Molitvena osmina za jedinstvo krana i vanost molitve za kransko jedinstvo. U svimupama u biskupiji potrebno je oivjeti molitvenu osminu za jedinstvo krana ili je uvestiukoliko ona jo uvijek ne postoji. Poeljno je da se osmina odrava u razliitim kranskimzajednicama i da se tom prigodom pojedine kranske Crkve i zajednice bolje predstave jednedrugima.

222 Regionalna sluba kranskog jedinstva. Potiemo da se na podruju akovake i

Srijemske biskupije osnuju tijela koja e povezivati ekumenska nastojanja u pojedinimregijama, poput onoga ve osnovanog u Osijeku: Ekumenska koordinacija za osjeku regiju sastavljena od predstavnika Katolike crkve te Crkava i crkvenih zajednica lanicaKonferencije europskih Crkava (KEK). Njihova je zadaa promicati uzajam no upoznavanje idijalog na lokalnoj razini, organizirati i koordinirati molitvene susrete i suradnju na onim

podrujima na kojima je ta suradnja mogua. Pritom valja biti strpljiv, ii korak po korak itrajno otkrivati nove oblike kako zajedniki moliti, svetkovati blagdane i suraivati. Suradnja

je poeljna i mogua na karitativnom, socijalnom, kulturnom i odgojnom podruju, osobitopak kad se grade i obnavljaju crkvena zdanja, obnavljaju razorena podruja, ureuje okoli,zbrinjavaju bolesni, siromani ibeskunici.

223Susreti i meusobno upoznavanje.Vjernicima je potrebno omoguiti da bolje upoznajupovijest, nauk, predaju, stegu i batinu, vjersku kulturu, obrede i obiaje, sve ono to je


15/20



70

vlastito i to se ivi u drugim Crkvama. Vjernicima valja ukazati na zajedniku kranskubatinu i obrazloiti im ono to nam je razliito i kako je do pojedinih razlika dolo.Preporuuje se, stoga, odravati seminare, predavanja, tribine, susrete, ponuditi primjereneknjige, pozivati vjerske slubenike da predstave svoje zajednice, uiti mlade upoznavati i

uvaavati druge te upriliavati povremene zajednike susrete za njih. U tom smislu kao zdravpristup valja istaknuti molitvene susrete u duhu ekumenske zajednice iz Taiza koji primjernoodgajaju mlade da prihvaaju druge, i da istodobno njeguju vlastiti identitet. Za meusobnoupoznavanje neka se koriste i mogunosti koje pruaju razliita sredstva drutvenog

priopavanja.

224 Vana uloga prezbitera u ekumenskom dijalogu. U promicanju ekumenskoga duhaveoma vanu ulogu imaju prezbiteri i biskupi. Prezbiter je pozvan prednjaiti, prvi bitisnoljiv, pokretati inicijative, predlagati i s vjernicima ih ostvarivati, podravati poticaje kojidolaze od vjernika. Pozvan je obrazlagati tko su drugi krani i upoznavati svoje upljane da

postoje i druge zajednice. U odreenim prigodama pozvan je progovoriti o njihovoj povijesti,

vjeri, nauci, oznakama, o onome to nam je zajedniko i razliito, upozoravati vjernike darazlikuju vjersko od nacionalnog itd. Prezbiter je prvi pozvan ekumenski misliti i djelovati,

uiti snoljivosti, opratanju, odricanju, obraenju i istinoljubivosti. Sve to pomae da seuklone meusobne predrasude, koje valja brisati, odbaciti i razgraivati.

225Dijalog kao trajna zadaa na ekumenskom putu. Dijalog vodi prema boljoj i drukijojbudunosti. Dijalog ne samo da spada na kransko uvjerenje, nego on danas postaje znakompo kome se kranin prepoznaje u svoj svojoj predanosti, i to predanosti Bogu koji je u IsusuKristu uao u dijalog s cjelokupnim ovjeanstvom. U ekumenskom dijalogu se polazi sravnopravnog stajalita, i dok se razgovara valja uvijek biti svjestan da dijalog s drugimanikada nije monolog. Zato ekumenski razgovori, kao i seminari i predavanja, mogu pomoimijenjati i sam nain miljenja, a to e dobro doi i kad se razgovara o razlikama u teolokomnauku. Uvijek valja poi od onoga to je pozitivno kod drugih. Treba stvarati pozitivnoozraje i ustrajno traiti to povezuje krane. Ekumenski dijalog iskljuuje svakiprozelitizam i irenizam koji relativizira doktrinarne postavke. To isto vrijedi i za

meureligijski dijalog.

Povijest i politika, kao i nedovoljno razlikovanje te poistovjeivanje vjerskog i nacionalnogelementa, esto su, naalost, razdvajali ljude i oteavali ekumenski dijalog na naim

prostorima. Ekumenski dijalog e i u budunosti nailaziti na potekoe sve dok se u svijestiljudi ne nadiu negativna iskustva, predrasude i krivi stavovi. Iako prolost i negativna

iskustva steena kroz ratna stradanja odreuju konkretne korake u ekumenskoj suradnji idijalogu, ona ipak ne umanjuju snagu Isusove molitve da svi budu jedno i snagu njegovazahtjeva za kranskim jedinstvom.

226 Molitva za oprotenje i za pripadnike drugih Crkava. Potekoe u ekumenskimodnosima, nastale razdvajanjem i sukobima, osobito iskustvom traginih ratnih stradanja,

potrebno je ublaavati i iscjeljivati, prije svega, iskrenim kranskim stavom i molitvom.Zajedniki molitveni susreti koje predvode pastiri Katolike Crkve i Srpske PravoslavneCrkve, gotovo terapijski nadahnjuju i potiu sve vjernike da oproste, da preuzmu stvarneodgovornosti za nastale nepravde te izraze volju izgraivati drutvenu i kulturnu snoljivost ikransko zajednitvo.


16/20



71

227 Ekumenska dimenzija kolskog vjeronauka i odgoja kroz upnu katehezu. Vaandoprinos ekumenizmu moe i treba dati kolski vjeronauk. Njegova je zadaa upoznavati

prvenstveno sa sadrajima vjere vlastite Crkve, a to je neophodan preduvjet ekumenizma.Iako je kolski vjeronauk konfesionalan, u njegovu planu i programu je upoznavanje s vjerom

i tradicijom i drugih kranskih Crkava te kranskih zajednica kao i ekumenski pristupnjihovoj teolokoj i liturgijsko-molitvenoj batini. Hrvatski nacionalni obrazovni standardolakava i potie ekumensku dimenziju kolskog vjeronauka te suradnju katolikih kolskihvjerouitelja s vjerouiteljima iz drugih Crkava i kranskih zajednica. Katoliki vjerouiteljiu kolama neka te mogunosti rado koriste i ostvaruju plodnu suradnju s vjerouiteljimadrugih kranskih konfesija u kolama, promiui ekumenski duh i suradnju.

228 Ekumenska skupina u upi. Poeljno je da se u upnim zajednicama, osobito ukonfesionalno mjeovitim sredinama, ustroji upna ekumenska skupina, sastavljena od

praktinih vjernika, koji e u upi promicati ekumenski duh te poticati i provoditi ekumenskezamisli i pothvate vlastite upne zajednice. Ulogu koju ima regionalna ekumenska

koordinacija, ekumenska e skupina preuzeti u vlastitoj sredini. Veliki doprinos na tom planumogu pruiti i vjernika drutva te pokreti.

229Biskupijsko ekumensko vijee i biskupijski povjerenik za ekumenizam. U biskupiji trebaosnovati Biskupijsko ekumensko vijee koje e promicati cjelokupno ekumensko djelovanje ubiskupiji te istodobno koordinirati, poticati i podravati razliite inicijative katolikihpredstavnika u regionalnim ekumenskim koordinacijama, sastavljenima od predstavnika

razliitih kranskih Crkava i kranskih zajednica koje su prisutne u pojedinoj regiji.

Na njegovu elu neka bude biskupijski povjerenik za ekumenizam.30 Biskupijski povjerenike se brinuti da u godinjim pastoralnim planovima i kalendarima na biskupijskoj idekanatskoj razini svoje mjesto nau i programi ekumenskog karaktera te formativni susretiza lanove upnih ekumenskih skupina i suradnike na podruju ekumenskog dijaloga isuradnje.

230Specijalizacija iz ekumenske teologije na Katolikom bogoslovnom fakultetu u akovu.Vaan doprinos u promicanju ekumenizma na naim prostorima oekuje se odnovoustanovljenog Katolikog bogoslovnog fakulteta u akovu u sastavu Sveuilita J. J.Strossmayera u Osijeku, osobito od njegove katedre ekumenske teologije te specijalizacije iz

ekumenske teologije koju nudi ta katedra.

231 Biskupijski centar za ekumenizam J. J. Strossmayer. Preporuuje se da u suradnji skatedrom za ekumensku teologiju Katolikog bogoslovnog fakulteta u akovu bude osnovani Biskupijski centar za ekumenizam J. J. Strossmayer. Centar bi trebao studijski, na

znanstvenoj biblijskoj, teolokoj i kulturnoj razini, istraivati ekumenske sadraje te promicatii koordinirati ekumenske inicijative, suradnju i dijalog s drugim kranskim konfesijama na

podruju akovake i Srijemske biskupije, pa i ire.

232 Kroz redovito pastoralno djelovanje i upnu katehezu potrebno je razvijati ekumenskusvijest, promicati molitvu za jedinstvo Crkava te redovito slaviti molitvenu osminu za

jedinstvo krana. Hvale je vrijedno osnovati i ekumensku skupinu u upi.

30Usp. Papinsko vijee za promicanje jedinstva krana, Direktorij za primjenu naela i normi o ekumenizmu,IKA (Dokumenti, knjiga 3), Zagreb 1994., br. 41-42.


17/20



72

233 Poeljno je da se u sredinama u kojima je mogue molitvena osmina za jedinstvo kranaorganizira u suradnji i s drugim Crkvama te crkvenim zajednicama koje su laniceKonferencije europskih Crkava.

234 U sredinama u kojima postoje odreeni oblici suradnje izmeu razliitih Crkava ikranskih zajednica, poeljno je ustrojiti i regionalnu slubu kranskog jedinstva koja epromicati uzajamno upoznavanje i dijalog na lokalnoj razini, organizirati i koordinirati

molitvene susrete te suradnju na onim podrujima na kojima je ta suradnja mogua.

235 Preporuuje se da u suradnji s katedrom za ekumensku teologiju Katolikog bogoslovnogfakulteta u akovu bude osnovan i Biskupijski centar za ekumenizam J. J. Strossmayer.Zadaa centra treba biti istraivanje ekumenskih sadraja, promicanje i koordinacijaekumenskog i teolokog dijaloga te promicanje suradnje i zajednikih inicijativa s drugimkranskim konfesijama na podruju akovake i Srijemske biskupije i ire.

Sredstva drutvenog priopavanjau evangelizacijskom poslanju Crkve

236 Prva je i najvanija zadaa Crkve u svakom vremenu i kulturi uprisutniti osobu IsusaKrista i djelatno nastojati da njegova spasenjska poruka prome konkretnog ovjeka idrutvenu zajednicu. To nije ogranien, nego trajni proces i glavna djelatnost Crkve i svakognjezinog lana u svakom vremenu i podneblju.

Suvremena sredstva drutvenog priopavanja i njihove neograniene mogunosti

predstavljaju velik izazov i nameu nove zadae Crkvi akovakoj i srijemskoj u njezinunavijetanju, te joj omoguuju snanije meusobno povezivanje, olakavaju unutarcrkvenukomunikaciju i dijalog kao i dijalog s drutvenom sredinom.

237 Koritenje mogunostima koje nude suvremena sredstva drutvenoga priopavanja uevangelizacijskom poslanju Crkve. Crkva akovaka i srijemska dola je kroz sinodsko

promiljanje do spoznaje da se od nje oekuje izlazak iz iskljuivo tradicionalnih oblikanavijetanja evanelja i pastoralnoga djelovanja te da se poslui mogunostima koje joj nudesredstva drutvenoga priopavanja.31Namee joj se i potreba izrade pastoralnog plana ubiskupiji i s obzirom na sredstva drutvenog priopavanja. Planiranje obuhvaa formacijuosoba za aktivno sudjelovanje u radu sa sredstvima drutvenog priopavanja (osobito vjernika

laika); plan suradnje s postojeim civilnim sredstvima drutvenog priopava nja, pastoraldjelatnika u sredstvima drutvenog priopavanja te pastoralni plan za svaki pojedini medij;osiguranje izvora financiranja i druge elemente.

Pastoral sredstava drutvenog priopavanja nije iskljuivo na brizi samo nekim viiminstitucijama (biskupu, sredinjim biskupijskim ustanovama, izdavakim kuama,novinarima) nego svim pastoralnim djelatnicima i vjernicima. Vjernici su pozvani daslono i po planu nastoje da se sredstva drutvenog priopavanja bez oklijevanja i s najveimmarom prema potrebama vremena i prilika djelotvorno upotrijebe u mnogobrojnim djelima

31Usp. ZKP, kann. 779; 822, 1-3; Papinsko vijee za drutvena obavijesna sredstva, Crkveni dokumenti ointernetu, IKA (Dokumenti, knjiga 7), Zagreb 2002.


18/20



73

apostolata32.

Smatrajui sredstva drutvenog priopavanja vrijednim i djelotvornim sredstvom navijetanjaevanelja u suvremenom svijetu, Crkva akovaka i srijemska eli razvijati put vee i

kvalitetnije uporabe sredstava priopavanja u ostvarenju svoga evangelizacijskog poslanja. Stom svrhom, u okviru Biskupijskog pastoralnog centra djeluje poseban Odjel za medijskipastoral.

238 Povjerenstvo za medije. Biskupijski tiskovni ured osnovan je 2001. godine. U okviru

budueg Biskupijskog pastoralnog vijea bit e potrebno ustrojiti povjerenstvo za medije,koje e razraditi pastoralni plan za razliite vrste sredstava drutvenog priopavanja i njihovdoprinos unutarcrkvenoj komunikaciji, evangelizaciji, te dijalogu biskupijske zajednice s

drutvenom sredinom.

Biskupijski tiskovni ured neka povede brigu o usvajanju jednog kvalitetnog raunalnog

programa u svim upama i drugim biskupijskim ustanovama u vidu pomoi pri obavljanjuupnih administrativnih poslova te bre, jednostavnije i jeftinije unutarbiskupijskekomunikacije. Izbor toga programa neka po mogunosti bude u dosluhu s drugim biskupijamahrvatskog govornog podruja. Pri tom je potrebno voditi rauna i o tome da se osigura i trajnokvalitetno praenje te dorada izabranoga programa.

239upa i sredstva drutvenog priopavanja.upa je pozvana u okviru upnog pastoralnogvijea promiljati o stanju i vanosti vjerskih medija, posebno pisanih, u svojoj sredini tedonositi konkretne odluke za svoju sredinu. Posebnu pozornost treba posvetiti formaciji

suradnika za rad u sredstvima drutvenoga priopavanja. upa neka jednom svom lanupovjeri ulogu kontakt-osobe sa sredstvima drutvenoga priopavanja, kako crkvenim tako isvjetovnim.

Vaan oblik rada u upnoj zajednici neka bude trajni medijski odgoj vjernika. Potrebno jetrajno raditi na podizanju kulture itanja te redovitijega praenja vjerskoga programa na radijui televiziji. Zato je dobro iskoristiti Svjetski dan sredstava drutvenog priopavanja, upriliititjedan medija u upi i obogatiti ga razliitim sadrajima (tribine, izlobe, predstavljanja knjigai drugih tiskovina, razgovori). upna zajednica treba nastojati da svaka obitelj u upi bude

pretplaena barem na jedan vjerski asopis. Pozvana je pronai u svojoj sredini prikladnuosobu koja e preuzeti brigu oko narudbe i raspaavanja vjerskog tiska. Susrete s odraslima is roditeljima treba koristiti takoer i za odgoj za kritiko vrednovanje ponuda u sredstvima

drutvenog priopavanja, napose televiziji, kako bi oni mogli pravilno odgajati mlaegeneracije.

240 Pokretanje biskupijskog glasila i promicanje sredstava drutvenog priopavanja nabiskupijskoj razini. Druga biskupijska sinoda podrala je ideju o izdavanju biskupijskihnovina, koje bi mogle biti izdavane i distribuirane zasebno ili u suradnji s nekim crkvenim ili

drutvenim novinama. Veoma korisnim smatra preporuivanje Vjesnika akovake iSrijemske biskupije vjernicima laicima, a osobito vjerouiteljima, lanovima upnih vijea idrugim upnim suradnicima.

32

Usp. Inter mirifica, dekret Drugoga vatikanskog sabora o sredstvima drutvenog saobraanja, KS, Zagreb1993., 13; Papinski savjet za sredstva javnog priopavanja, Aetatis novae,pastoralna uputa o drutvenojkomunikaciji, KS (Dokumenti 98), Zagreb 1992., br. 16-19.


19/20



74

Biskupijska e zajednica poticati i stimulirati otvaranje crkvenih knjinica u kojima evjernicima biti ponuene crkvene tiskovine, medioteke kranskog sadraja i sl. Poticat e i

podravati izdavanje upnih i drugih tiskovina, religiozno glazbeno i slikovno stvaralatvo teproducentsku djelatnost kranskog sadraja. Poticat e takoer koritenje mogunosti koje

nude elektronski mediji, osobito internet, u meusobnom unutarbiskupijskom imeubiskupijskom povezivanju, u komunikaciji izmeu razliitih biskupijskih tijela iustanova na svim razinama, u razliitim oblicima navijetanja radosne vijesti te ucjelokupnom evangelizacijskom radu i poslanju.

241 Informatizacija svih upnih ureda i elektronsko opismenjavanje svih pastoralnihdjelatnika. Druga biskupijska sinoda, imajui u vidu vanost suvremenih elektronskihsredstava drutvenog priopavanja i njihove velike mogunosti, smatra da svaka upa treba

posjedovati raunalo, te da prezbiteri i pastoralni djelatnici trebaju biti prikladno osposobljeniza razmjenu informacija i elektronskim putem.

242 Prezbiteri i drugi pastoralni djelatnici trebaju biti osposobljeni za koritenje elektronskihsredstava drutvenog priopavanja te tehnikih pomagala koja im mogu pomoi u njihovompastoralnom radu.

243 upa treba posjedovati raunalo te se truditi da nabavi i druga suvremena nastavna itehnika pomagala korisna za katehizaciju i pastorlni rad te voenje upne administracije, uskladu sa svojim potrebama i mogunostima.

244 Veoma se potie da upa izdaje svoj informativni letak ili upni list.

245 upna zajednica treba imati svog redovitog dopisnika, koji je ujedno i kontakt-osoba zakomunikaciju sa sredstvima drutvenoga priopavanja, bilo crkvenih bilo svjetovnih, aosobito s Biskupijskim tiskovnim uredom.

246 Poeljno je da upa pronae prikladnu osobu koja vodi brigu oko narudbe i raspaavanjavjerskog tiska.

247 Odgovorne osobe na biskupijskoj razini pozvane su poduzimati korake za to skorijeelektronsko povezivanje itave biskupije te razmjenu informacija i podataka elektronskimputem.


20/20



Postavih vas da idete i rod donosite, i rod va da ostane (Iv 15, 16). Kako ne biti zahvalniBogu to su, u godinama poslije Drugoga vatikanskog sabora, vjernici svjetovnjacimuevi iene stekli vrlo jasnu svijest o svojemu krtenikom dostojanstvu i o svojoj krtenikojodgovornosti? Nikada Kristov uenik nee dostatno gajiti svijest vlastitoga identiteta. Nanjemu, naime, oblikuje svoje poslanje.

Postoje, zapravo, temeljni upiti na koje valja neprestano odgovarati: to sam uinio sa svojimkrtenjem i potvrdom? Je li Krist uistinu sredite mojega ivota? Nalazi li molitva prostora umojoj svakodnevici? ivim li svoj ivot kao poziv i poslanje?

Bog na poetcima treega tisuljea sve vjernike, a na poseban nain svjetovnjake, poziva naobnovljeni misionarski polet. Misije nisu nekakav dodatak kranskome pozivu. Naprotiv,

kranski je poziv po svojoj naravi, kae Drugi vatikanski sabor, poziv na apostolat (usp.Apostolicam actuositatem, 2).

Predraga brao i sestre, treba vas Crkva, koja je u Slavoniji i Srijemu! Nakon tekih vremenarata, to je u stanovnicima ovoga kraja ostavio duboke i jo uvijek neizlijeene rane,

zalaganje za pomirbu, solidarnost i drutvenu pravdu zahtijeva hrabrost pojedinaca proetihvjerom, otvorenih bratskoj ljubavi, osjetljivih na obranu dostojanstva osobe stvorene na sliku

Boju.

(Papa Ivan Pavao II., 7. lipnja 2003. u Osijeku)

Documents

Evangelizacijska prisutnost i djelovanje Crkve u društvenom životu