-
Uskrsnuće mrtvih
U Starome zavjetu prvo spominjanje uskrsnuća mrtvih javlja se u
knjizi proroka Daniela, i to u današnjem čitanju: „Tada će se
probuditi mnogi koji snivaju u prahu zemljinu: jedni za vječni
život, drugi za sramotu, za vječnu ga-dost“ (Dn 12,2).
Biblijska poruka ne obećava besmrtnost duši odvojenoj od tijela,
već
čitavu čovjeku. Nada u uskrsnuće mrtvih jest osnovni oblik
biblijske nade u besmrtnost; u Novom
zavjetu ta se nada javlja kao osnovna tvrdnja o čovjekovoj
sudbini. Na kraju vremena i tijela će u-
skrsnuti, da bi i ona zauvijek dijelila sudbinu duše:
prokletstvo ili blaženstvo. Biblija ima u vidu spa-
senje jedinstvenog, nedjeljivog, čovjeka, a ne samo sudbinu
jedne polovine čovjeka. Pravi sadržaj
onog što se slikom o uskrsnuću mrtvih želi ljudima navijestiti
kao njihova nada jest: 1. Ideja be-
smrtnosti – odnosi se na besmrtnost „osobe“, tj. čovjeka kao
jedne cjeline. 2. Riječ je o „dijaloškoj
besmrtnosti“. Besmrtnost je djelo bića koje ljubi i koje ima moć
da čovjeka nanovo oživi. Čovjek
ne može potpuno propasti zato jer je on predmet Božje spoznaje i
ljubavi. Svaka ljubav teži za
vječnošću; Božja pak ljubav ne samo da za njom teži nego je
takvom i čini: ona sama jest vječnost.
3. Općeljudski značaj besmrtnosti – besmrtnost se odnosi na sve
čovječanstvo, jer pojedinac je
živio od njega, za njega i s njime, pa će na temelju toga i
primiti blaženstvo ili prokletstvo. Za čovje-
ka su-čovječnost je konstitutivna stvar i tako je riješeno
pitanje da li je poslije smrti moguće zajedni-
štvo ljudi.
Sve ove misli postale su u svom punom opsegu moguće tek u
novozavjetnoj konkretizaciji
biblijske nade. Čovjekova se budućnost definitivno otvara tek s
Kristom, s čovjekom koji je „jedno s
Ocem“, čovjekom po kojemu je ljudsko biće ušlo u Božju vječnost.
Tek u njemu, „drugom Adamu“,
dobiva čovjek kao pitanje svoj konačni odgovor. Krist je u
potpunosti čovjek; zato u njemu i jest pri-
sutno pitanje koje se zove „mi ljudi“. No on je u isti mah i
Božji glas upravljen nama, on je »Božja
riječ«. Onaj razgovor između Boga i čovjeka, koji se vodi od
početka povijesti, u njemu je ušao u
jedan novi stadij: u njemu je Božja riječ postala »tijelom«,
zbiljski ukorijenjena u našoj egzistenciji.
A ako dijalog između Boga i čovjeka znači život, ako čovjek ima
u sebi život upravo zato što mu se
obratio onaj koji vječno živi, onda sam Krist kao Božji govor
upravljen nama jest „uskrsnuće i ži-
vot“.
Dn 12, 1-3
Heb 10,11-14
Evanđelje: Mk 13, 24-32
Informativni listić župe, godina 14. broj 51
Trideset i treća nedjelja kroz godinu - B 18. studenoga
2018.
-
A to nadalje znači: onaj koji se nastanio u Kristu, tj. onaj
koji vjeruje, našao je mjesto u Bož-
joj spoznaji i ljubavi, što i jest besmrtnost: „Tko vjeruje u
Sina, ima vječni život“. Onaj, tko vjeruje,
nalazi se u razgovoru s Bogom, koji je život i koji nadvladava
smrt. Na taj način bivaju savršeno u-
sklađene dvije prividno oprečne razine u biblijskoj ideji o
besmrtnosti, »dijaloška« razina, koja se
neposredno odnosi na Boga, te razina su-čovječnosti. Jer u
Kristu čovjeku susrećemo Boga; ali u
njemu susrećemo i zajednicu drugih ljudi, koji preko njega idu k
Bogu a time u međusobno zajedniš-
tvo. Onaj tko je u njemu našao usmjerenje prema Bogu, taj je u
isti mah našao i usmjerenje prema
zajednici čovječanstva, i samo onaj tko prihvati tu zajednicu,
samo se taj približuje Bogu, jer Bog ne
postoji izvan Krista, dakle ni negdje izvan cjelokupnosti
ljudske povijesti i njenog općeljudskog, za-
jedničkog kretanja.*
*Usp. Joseph Ratzinger, Uvod u kršćanstvo, KS, Zagreb, 2007.,
349-355.
O G L A S I
TISAK: Glas Koncila, MAK , Glasnik SiM, Glasnik Svetog Josipa,
Brat Franjo
Pozivamo vas da oni koji još nisu, postanu prijatelji Caritasa!
KNJIŽICE ZA OBITELJSKI DAR MOŽETE PODIĆI U ŽUPNOM UREDU ILI U
CRKVI
TKO ŽELI DATI FOTOGRAFIJE OD KRŠTENJA ILI VJENČANJA ZA BOŽIĆNI
BROJ „VIDIKA“ ; NEKA TO UĆINI ŠTO PRIJE !
U NEDJELJU: 25.11. nakon sv. Mise u 11h; SUSRET PRVOPRIČESNIKA I
RODITELJA
Odlukom Hrvatskih biskupa spomen na žrtvu Vukovara obilježit će
se zvonjavom zvona svih crkava u Hrvatskoj, pa tako i u našoj
crkvi, 18. studenoga, u 18 sati i 11 minuta.
ŽUPNA KATEHEZA: PRVOPRIČESNICI – VIDOVEC (3.a i b) – srijeda u
14.30 sati
NEDELJANEC (3.c) – srijeda u 15.30 sati KRIZMANICI: VIDOVEC (8.
a) – utorak u 14:30 sati
(8.b) – utorak u 15:30 sati
NEDELJANEC – srijeda u 16.15 sati Dozvolom Varaždinskog biskupa
župnik u Vidovcu može imati više misnih nakana
u jednom danu tokom tjedna i nedjeljom jer vodi župu bez
kapelana. Ženidbeni navještaj:
Tomislav Grđan, sin Renato i Zvjezdane Grđan, r. 1989. iz župe
Vidovec i Tea Čehok, kći Dražena i Gordane Čehok, r. 1992. iz župe
Vidovec Josip Plevnjak, sin Ivana i Kristine Plevnjak, r. 1994. iz
župe Vidovec i Ivana Rog, kći Ivice i Karmele Rog, r. 1994. iz župe
Vidovec Dejan Stanković, sin Božidara i Ivanke Stanković, r. 1989.
iz župa Vidovec i Jovana Atanasova, kći Pavle i Marije Atanasova,
r. 1997. iz Domitrovca
DAROVALI ZA POTREBE ŽUPE
Jedna osoba, Vidovec = 200 kn
Jedna osoba, Vidovec = 200 kn
Ob. Težak i Makšan, Cargovec = 800 kn
Jedna obitelj, Cargovec = 200 kn
Ob. Simon, Vidovec = 300 kn
Ob. Grđan, Vidovec = 300 kn
Josip i Ivanka Cafuk, Domitrovec = 400 kn
Katarina Jerec, Vidovec = 100 kn
Ivan Kupčić, Šijanec = 400 kn
Ob. Serini Zvonimir, Vidovec = 300 kn
Ob. Farc Ivan, Domitrovec = 300 kn
Ivan Makšan, Cargovec = 500 kn
Juraj Zagorec, Cargovec = 500 kn
Mladen Flajšman, Budislavec = 200 kn
Ana Pomper, Nedeljanec = 200 kn
Martin Dukarić, Domitrovec = 300 kn
Josip Habulan, Krkanec = 100 švic. fran.
Ob. Papec – Užar, Vidovec = 300 kn
-
18. 11. 2018. TRIDESET I TREĆA NEDJELJA KROZ GODINU
8h. VIDOVEC – za župljane
9i30h. NEDELJANEC + Ljubica, Marija, Josip, Luka, Jelena i Milan
Koren, + ob. Šantek
11h. VIDOVEC + za generaciju – godište 1953.
19. 11. Ponedjeljak Matilda, Jakov Pust.
18h. VIDOVEC + za nestalog Slavka Šanteka – daje majka Ana
Šantek
20. 11. Utorak Srećko, Zlatko
18h. VIDOVEC + Mijo i Kata Pozder – daje ob. Košić
21. 11. Srijeda Zdravka, Zdravko
18h. NEDELJANEC + Antun Josip i Marija Šantek – daje Ruža
Škreb
+ Darko Pozder – daje supruga i djeca
22. 11. Četvrtak Sv. Cecilija, dj. mč.
zaštitnica crkv. pjev.
18h. VIDOVEC – za sve žive i pokojne pjevače naše župe
+ Ljubica, Ivan i Juraj Kučko, Valent Canjuga i ob. Franje Košić
– daje Fanika Canjuga
23. 11. Petak Sv. Klement I.,
papa i mučenik
18h. VIDOVEC + ob. Košić, Vajdić, Habulan i Buhin – daje ob.
Franje Košić
+Barbara Kršul – daju Marica i Stjepan Horvat
24. 11. Subota Sv. Andrija Dung-Lac,
prezbiter, i drugovi,
mučenici
8h.VIDOVEC + rod. Habulan Varga i Ivan Habulan – daje
Ljubica
18h. VIDOVEC + Josip, Marija i Juraj Mašić + Josip Pahić + ob.
Osredek i Verica Plantić – daje Antonija Mašić 17h. – vjenčanje:
Dejan Stanković i Jovana Atanasova
25. 11. Nedjelja SVETKOVINA
KRISTA KRALJA 34. NED. KROZ
GODINU
8h. VIDOVEC – za župljane
9i30h. NEDELJANEC + Katarina Rožić – daje ob. Bistrović
11h. VIDOVEC + Ljudevit i Doroteja Cikač i + ob. Posavec
-
ZADNJE MJESTO
Pakao je bio već popunjen, a vani su ljudi čekali u dugom
redu.
Đavao je bio prisiljen zatvoriti vrata i tako spriječiti ulazak
novih
kandidata. »Ostalo je još samo jedno mjesto i, naravno,
pripast
će najvećemu grešniku«, najavio je đavao.
»Je li netko od vas možda višestruki ubojica?« upitao je na
kraju.
Kako se nitko nije javio, on je sam pošao ispitivati što je tko
zgri-
ješio. Nakon nekog vremena ugleda u redu jednoga kojega
prije
nije zamijetio.
»Što si ti učinio?« upita. »Ništa, ja sam dobar čovjek i
ovamo
sam dospio zabunom.«
»Mora da si nešto učinio«, promrmlja đavao, »svi koji su
ovdje
nešto su zgriješili.«
»Znam to«, reče čovjek, »ali ja sam uvijek bio daleko od
svakog
zla. Kad sam vidio kako ljudi progone jedni druge, ja u tom
lu-
dom lovu nisam sudjelovao. Djeca su umirala od gladi,
prodavali
su ih kao robove; odbacivali su siromahe kao što se baca
sme-
će. Izmišljali su lukavstva i varke kako bi jedni druge varali.
Ja
sam jedini odolijevao napasti i nisam ništa činio, nikada
ništa.«
»Baš ništa?« upita đavao s nevjericom. »Jesi li siguran da si
sve
to vidio?«
»Da, svojim vlastitim očima!«
»I ništa nisi učinio?« opet će đavao.
»Ništa!« odgovori čovjek.
Tada se đavao grohotom nasmija: »Uđi prijatelju moj, ovo je
mjesto za tebe!«
Neki je svetac šetao gradom kad mu ususret dođe djevojčica u
dronjcima tražeći milostinju. Svetac upravi misli k Bogu:
»Gospodine, kako možeš dopustiti ovakve stvari? Učini nešto, molim
te« Uvečer je na televiziji vidio strašne prizore: oči umi-ruće
djece, izmasakrirana tijela. Ponovno se pomolio: »Gospodine, vidiš
li ti ovu bijedu? Učini nešto! « Te je noći jasno čuo Gospodinov
glas: »Ja sam već nešto učinio. Stvorio sam tebe!«
ZID
U surovoj kamenitoj pustinji živjela dvojica pusti-
njaka, u dvjema pećinama jednoj nasuprot drugoj. Nakon
godina provedenih u molitvi i strogim mrtvljenjima, jedan
od pustinjaka bijaše uvjeren da je postigao savršenstvo.
Drugi je također bio pobožan, ali dobar i blage na-
ravi. Zaustavljao se s rijetkim hodočasnicima i pričao.
Hrabrio je i ugošćivao izgubljene i bjegunce. »Žali Bože
vremena provedena u molitvi i meditiranju«, mislio je o
njemu prvi pustinjak koji je drugomu često zamjerao i
najmanje pogreške.
Da bi mu jasno pokazao koliko je daleko od sve-
tosti, odluči da svaki put kad drugi načini pogrešku, stavi
kamen na ulaz u špilju. Nakon nekoliko mjeseci pred
špiljom je bio sivi kameni zid. Tako se pustinjak sam za-
zidao.
Ponekad oko srca načinimo zidove od malih svako-
dnevnih zamjerki, inata, prešućivanja, neriješenih pi-
tanja, ljutnji. Naša je najvažnija zadaća spriječiti nasta-
nak zidova oko svoga srca. Osobito valja paziti da ne
postanemo »kamen u zidu svojih bližnjih«.
Izdaje: RKT. ŽUPA SV. VIDA, Trg Sv. Vida 6, 42205 Vidovec
Odgovara: Branko Švogor, župnik
Male priče za dušu
Slika: Gustav Dore, Trijumf kršćanstva nad poganstvom (1868?),
ulje na
platnu
