Europa (grčki Εὐρώπη), po mitološkom predanju bila je fenička plemkinja iz grada Tyra u koju se zaljubio Zeus, pretvorio se u bijelog bika, oteo je, na leđima preko mora je odveo na otok Kretu (Krit) i proglasio je prvom kretskom kraljicom. Koncepti “ujedinjenja Europe”

- Antička Grčka (cca 1100 pne do 146 pne) - Rimsko Carstvo (8. st pne do 476, odnosno 1453 ne) - Carstvo Karla I Velikog (Carolus Magnus lat., Charlemagne fr.) (742-814.) - Sveto Rimsko Carstvo (962-1806) - Habsburške zemlje 1556- Osmanlijsko Carstvo, 1300 do 1923 - Westfalski mir 1648 - Napoleonova osvajanja - Bečki kongres 1814-1815- Berlinski kongres 1878- Austrougarska Monarhija do 1914- Europa nakon 1918- Širenje Njemačke 1933 – 1943- Drugi svjetski rat u Europi- Europa danas

KONCEPTI “UJEDINJENJA EUROPE”Ideja europskog ujedinjenjaEuropska unija je danas jedinstvena nadnacionalna ekonomska, politička, carinska, monetarna, a sve više i obrambeno-sigurnosna integracija država koje geografski pripadaju europskom prostoru. Izrasla je na idejama europskih integralista-utopista iz 19. stoljeća.U svojoj “Skici za vječiti mir” (1795), Immanuel Kant se zalaže za uspostavu zajednice (Lige) naroda koja bi nadzirala i promicala mir među državama. Victor-Marie Hugo (1802-1885) u istupu na Kongresu prijatelja mira u Parizu 1849. nagovještava budućnost Europe u miru i bratstvu.

Faktori ujedinjenja- Potpuno razorene ekonomije, srušeni gradovi, ogromni gubici stanovništva;- Početak Hladnog rata i blokovske podjele svijeta prijetili su da prerastu u novi oružani sukob globalnih razmjera;- Prijetnja upotrebom nuklearnog i biokemijskog oružja nagovještavala nove, nesagledive posljedice;- Strah od starog europskog nacionalizma.Osnivanje međunarodnih organizacija1944/45 - Bretton Wood Twins (Bretonvudski blizanci) Svjetska banka (The World Bank) pruža financijsku pomoć zemljama u svrhu ekonomskog razvoja i smanjenja siromaštva, te poticanja međunarodnih investicija.

Međunarodni monetarni fond (International Monetary Fund), zadužen za nadzor globalnog financijskog sistema kroz kontrolu kamatnih stopa i bilanci plaćanja, kao i za pružanje tehničke i financijske pomoći.1945 – Ujedinjeni narodi (San Francisco), organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka.Neuspio pokušaj stvaranja Međunarodne trgovinske organizacije u Bretton Woodu, doveo do nastanka GATT-a - Općeg sporazum o carinama i Trgovini (General Agreement on Tariffs and Trade) kojim je pokrenuta trgovinska liberalizacija i uklanjanje predratnih protekcionističkih mjera u trgovini robomMarshallov plan, službeno nazvan Plan Europske obnove, predviđao je obnovu poslijeratne Europe i suzbijanje uticaja komunizma nakon Drugog svjetskog rata. Ponuđen je i SSSR-u, kao poticaj za političke reforme, ali ga je Staljin odbio. Od 1947 do 1952. oko 13 milijardi dolara američke ekonomske i tehničke pomoći dodijeljeno je državama Zapadne Europe. Po okončanju plana, ekonomije svih zemalja, osim Njemačke, dostigle su prijeratne vrijednosti. Plan je jedan od temelja europske integracije. Marshall dobio Nobelovu nagradu za mir 1953.Sir Winston Churchill (1874-1965), prvi europski državnik koji se založio za stvaranjeujedinjene Europe, kako bi se osigurao trajan mir i suzbili stari nacionalizmi. Vijeće Europe (Council of Europe) Utemeljeno Londonskim ugovorom 1949. poznatim i kao Statut Vijeća Europe. Glavni zadaci: jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i vladavine prava u Europi. Članstvo u Vijeću Europe otvoreno je svim državama koje prihvaćaju načelo vladavine prava i svojim građanima jamče temeljna ljudska prava i slobode. Vijeće Europe je samostalna međunarodnaorganizacija odvojena od Europske unije i ne treba je miješati s Vijećem Europske unije iliEuropskim vijećem, koji su tijela Europske unije. Sjedište u Strazburu. Vijeće Europe je samostalno tijelo (organ)

Europska zajednica za ugljen i čelikRobert Schuman (1886-1963) je bio ministar vanjskih poslova Francuske 1948-1953. Schuman se posvetio promicanju ideje ujedinjenja Europe i uporno zagovarao trajan mir s Njemačkom. Godine 1950. predložio je ujedinjenje proizvodnje ugljena i čelika Francuske i Njemačke i njeno stavljanje pod zajedničku nadnacionalnu vlast, prema ranijem planu Jeana Monneta. Jean Monnet (1888 -1979), Schumanov savjetnik, shvatio da su trzavice između Njemačke i Francuske, zbog nadzora nad industrijskom regijom Ruhrom, dostigle opasne razmjere te da bi mogle ponovno dovesti do sukoba. Monnet je skicirao nacrt revolucionarnog prijedloga: da se francuski i njemački resursi ugljena i čelika ujedine pod nadzorom jednog novog, europskog tijela. Nakon dogovora s Adenauerom(saveznim kancelarom Zapadne Njemačke), 9. Maja 1950. (Dan Europe) Schuman objavio plan za trajno pomirenje Francuske i Njemačke, ali i za razvoj integracijskog procesa u Europi, pod nazivom Schumanova deklaracija ili Schumanov plan. Europska zajednica za ugljen i čelik – ECSC (European Coal and Steel Community) osnovana je Pariškim ugovorom 18. aprila 1951. godine s ciljem da od područja država članica (Belgija, Francuska, SR Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska) stvori jedinstveno tržište za ugljen i čelik. Ugovor stupio na snagu 23.7.1952. (na 50 godina).

Europska zajednica za ugljen i čelik je bila potpuno nova organizacija. Članice su podredile dio suvereniteta zajedničkoj “supranacionalnoj” instituciji. Organi ove zajednice su: Visoka vlast, Vijeće ministara (odlučivanje), Skupština i Sud (nadzor). Prvi predsjednik Visoke vlasti je bio Jean Monnet.ECSC - Institucionalno ustrojstvo:Visoka vlast: naddržavno tijelo za oblast pokrivenu Ugovorom, sastojalo se od 9 članova, stručnjaka, neovisnih od nacionalnih vlada i industrije koji donosi izvršne i zakonodavne odluke;Vijeće ministara: Sastojalo se od nadležnih ministara iz nacionalnih vlada; konsultativno-nadzorna uloga, protuteža Visokoj vlasti;Skupština: Tu su bili predstavnici nacionalnih parlamenata; konsultativno-nadzorna uloga;Sud: Sastojao se od 9 sudaca; njihove ovlasti su tumačenje i primjena Ugovora.ECSC - Institucionalno ustrojstvo:U ugovoru o Europskoj zajednici za ugljen i čelik prvi se put izričito pominje izraz “nadnacionalni, supranacionalni”;Član 9. Ugovora definira nezavisni položaj članova Visoke vlasti i govori o nadnacionalnom karakteru njihovih dužnosti;Koncept integracije: federalizacija Europe uz posredovanu suradnju u sve većem broju pojedinačnih oblasti u okviru nadnacionalnih struktura i učešće nacionalne političke, intelektualne i tehničke elite.

Političko-ekonomski motivi za udruživanje u ECSC i djelimično ograničenja suvereniteta• Francuska – okončanje rivaliteta s Njemačkom;• Njemačka – povratak međunarodnog kredibiliteta;• Italija – uspostava unutrašnje političke stabilnosti;• Benelux (Belgija, Holandija, Luxemburg) – uključivanje malih, trgovački

orijentiranih zemalja u procese međunarodnog odlučivanja.Faktori integracije • zajednički geopolitički, ekonomski i civilizacijski prostor;• spoznaja o zajedničkom regionalnom identitetu i vizija europske integracije;• iskustvo dugotrajnih i razarajućih sukoba oko teritorija i resursa;• strah od mogućih novih sukoba i untrašnjih nemira;• razvoj modela postupne integracije na zdravim ekonomskim osnovama;

NASTANAK EUNeuspio pokušaj formiranja obrambene zajednice 1952;Razlozi neuspjeha: - nespremnost Francuske da prihvati bilo kakvo naoružavanje Njemačke; - izostanak V. Britanije, vojno najjače zemlje, koja se tada angažirala u NATO-u, - izostanak zajedničke vanjske politike kojoj bi Savez trebao služiti; - ugovor o osnivanju nije nikada ratificiran u francuskom parlamentu.

Neuspio pokušaj formiranja Europske političke zajednice (1953);Razlog neuspjeha: preuranjenost ideje političkog ujedinjenja;Važnost: institucionalno ustrojstvo: Vijeće ministara, Sud i Parlament kao predstavničko tijelo birano na prostoru Zajednice kao cjeline.Rimski ugovor(i) 1957. i povratak funkcionalizmu • Koncipiranje zajednice u oblasti ekonomsko-tržišnih odnosa;• Konferencija šestorice ministara vanjskih poslova ECSC-a u Messini 1955. ovlastila

belgijskog ministra (Paul-Henry Spaak) da pripremi ugovore o osnivanju zajedničkog tržista i o suradnji u oblasti atomske energije.

• Velika Britanija sudjelovala u radu konferencije ali se povukla iz ugovora. Rimski ugovor(i) (The Treaties of Rome):• Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice (European Economic Community• Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (European Atomic

Energy Community – EURATOM);• Potpisani u Rimu 25. maja 1957. • Stupili na snagu 1. januara 1958.

Europska ekonomska zajednicaCilj – uspostava zajedničkog tržišta kroz:- carinsku uniju (ukidanje svih tarifnih i količinskih ograničenja);- slobodu kretanja robe, usluga, radne snage i kapitala;- slobodno i pošteno tržišno nadmetanje;- kontrolu državnih subvencija;- zabranu poreske diskriminacije uvoznika (iz država članica);- zajednički nastup na tržištima drugih zemalja;- koordinacija makroekonomske politike.Zajedničko tržište EEZ je tržište na kojem je svaki učesnik slobodan ulagati, proizvoditi, raditi, kupovati, prodavati, pružati ili davati usluge na mjestima i u oblastima gdje je to ekonomski najpovoljnije i u uvjetima slobodne, neopterećene konkurencije. Rimski ugovor ili Osnivački europski akt predviđa formiranje:• Europskog parlamenta;• Vijeća ministara;• Europske komisije;• Europskog suda pravde;• Europske banke za investicije;

Političke dimenzije Ugovora o EEZ:• da se osnivanjem Zajednice postave temelji za sve bliži savez europskih naroda;• da Zajednica treba voditi “očuvanju i jačanju slobode”;• da bude otvorena za sve države koje se, dijeleći ideale osnivača, žele priključiti u tom

nastojanju. • Kao i drugi osnivački ugovori, Ugovor o EEZ stekao karakteristike ustava, a zajednica

postala novi subjekt međunarodnog prava.

Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM) je namijenjen usklađivanju istraživanja nuklearne energije, njenom korištenju, uspostavi sigurnosnih standarda, snabdijevanju rudom i gorivom, te formiranju zajedničkog tržišta

1962. godine EEZ dogovara uspostavu zajedničke politike u poljoprivredi :-Zajednička kontrola proizvodnje hrane, ujednačene cijene otkupa proizvoda od farmera. -Rezultat: EEZ proizvodi dovoljno hrane da zadovolji svoje potrebe, farmeri bolje žive.

Ugovor o udruživanju (Merger Treaty)• Potpisan u Bruxellesu 8.4. 1965. Uspostavljeni zajednički organi Europske zajednice

a ugljen i čelik, Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju.

• Stvorena jedinstvena Europska zajednica. Jedno Vijeće ministara i jedna Komsija za tri zajednice.

• Bruxelles – sjedište administratinih i stručnih službi. Ugovor na snazi od 1967.

Sporazum o ukidanju carina (1968)• Ukidaju se preostale carine na uvoz robe iz neke od članica Zajednice, čime se

uspostavlja slobodan, bescarinski prekogranični promet. • Izjednačavaju se carinske tarife za uvoz robe iz zemalja izvan Zajednice. • Rezultat: višestruko povećanje trgovine, kako među članicama zajednice, tako između

zajednice i ostatka svijeta.

Usklađivanje monetarne politike 1972• Da bi održale monetarnu stabilnost, članice Zajednice uvode mehanizam za održanje

kursa (tečaja) valuta. • Exchange rate mechanism (ERM) dopušta samo male oscilacije kursa nacionalnih

valuta. Ova mjera je prvi korak ka kasnijem uvođenju zajedničke valute – eura.

1.1. 1973. Zajednica se prvi put širi i prima tri nove članice: • Dansku• Republiku Irsku• Veliku Britaniju

1.1.1981 – Novo proširenje• Grčka ulazi u Zajednicu nakon što je srušen vojni režim i obnovljena demokracija

1974.

1. 1. 1986 – Novo proširenje • Obaranje Salazarovog režima u Portugalu i smrt generala Franca u Španjolskoj - kraj

posljednjih desničarskih diktatura u Europi. Obje zemlje provode reforme i uspostavljaju demokraciju – ključni preduvjet za kasniji ulazak u EZ.

Jedinstveni europski akt 1986 (Single European Act )• Potpisan u Luxembourgu i Hagu, uvodi dodatne mjere za uspostavu jedinstvenog

tržišta do 31.12. 1992. EZ proširuje nadležnost u oblasti socijalne politike i zapošljavanja, životne sredine, tehnoloških istraživanja i vanjskopolitičke suradnje.

• Formirano Europsko vijeće (savjet), konferencija šefova država ili vlada članica Zajednice, kao najviši politički organ. Stupio na snagu 1.7. 1987.

Ugovor iz Maastrichta o Europskoj uniji (Treaty on the European Union)Prva radikalna dogradnja Rimskog ugovora kojom se:• uspostavlja ekonomska i monetarna unija;• definira put ka izgradnji “političke unije”.• Usvojen u Maastrichtu krajem 1991., potpisan početkom 1992., stupio na snagu

1.11.1993.Odluke:

- uvođenje eura i Europske centralne banke;- jačanje postojećih institucija Unije;- uspostava temelja zajedničke vanjske, sigurnosne i obrambene politike;- uvođenje “europskog državljanstva”;- jačanje sudske, imigracione i policijske suradnje

Prava i obaveze “europskog građanina” • potpuna sloboda kretanja unutar EU;• pravo neograničenog boravka u svakoj od članica EU;• pravo zapošljavanja pod jednakim kriterijima;• aktivno i pasivno pravo glasa na lokalnim i europskim parlamentarnim izborima;

zajamčena diplomatska zaštita izvan EU

Temeljni (osnivački) ugovori EU• Pariz 1951 – Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik; • Rim 1957 – Ugovori o osnivanju Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice

za atomsku energiju;• Maastricht 1992 – Ugovor o Europskoj uniji. • Reformski akti EU• Bruxelles 1965. - Ugovor o udruživanju u Europsku zajednicu;• Luxembourg 1986. – Jedinstveni europski akt o jačanju zajedničkih institucija;• Amsterdam 1997. – Ugovor o nastavku reformi i početku proširenja Unije;• Nica 2001. – Ugovor o budućem ustroju Unije i nadležnostima njenih tijela.

Amsterdamski ugovor (The Treaty of Amsterdam)Potpisan 1997. Cilj ugovora je nastavak institucionalnih reformi za što spremniji početak procesa proširenja; pripreme za uvođenje eura, početak planiranja zajedničke obrambene i vanjske politike. Amsterdamski ugovor je nastavak procesa iz Maastrichta i dio “zajedničkog pravnog naslijeđa” Europske unije.

Ugovor iz Nice (The Treaty of Nice)Potpisan je 2000. Glavni ciljevi su priprema Unije za prijem novih članova; reforma tijela EU; “kvalificirana većina” kao princip pri donošenju odluka; utvrđivanje principa rada i broja članova Europske komisije (tada 25). Razgraničenje nadležnosti Unije i država članica; preuređenje postojećih ugovora; uloga nacionalnih parlamenata u procesu odlučivanja u Uniji.

Zajednička vanjska i sigurnosna politika:• utemeljena Ugovorom iz Maastrichta;• ima za cilj: očuvanje osnovnih vanjsko-političkih interesa (nezavisnosti, sigurnosti i

nepovredivosti) Unije i postupno definiranje obrambene politike.• u ovoj oblasti države članice nisu udružile nacionalne suverenitete;• o zajedničkim stavovima i aktivnostima odluke se donose kvalificiranom većinom, na

temelju “zajedničke strategije” (pravo izuzeća i veta).

Upravljanje zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom• Europsko vijeće, najviše tijelo odlučivanja, inicijator zajedničkih strategija i reformi;• Vijeće ministara EU, na nivou šefova diplomacija, nadležno odluke o tekućim

poslovima; • Političko-sigurnosni komitet, nivo ambasadora, spona između političkog vrha i

operativnih tijela;• Vojni komitet, na nivou načelnika štabova (stožera) nacionalnih armija.

Suradnja u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova• temelji se na međuvladinoj suradnji jer još nije usuglašena zajednička politika

kontrole vanjskih granica EU, kao i politika o imigraciji i azilu;• sudske presude u jednoj zemlji, na snazi su u preostalim članicama, sve zemlje

obavezne čuvati vanjske granice Unije; carinske službe i policija obavezni razmjenjivati informacije; sve zemlje se jednako odnose prema azilantima; sloboda kretanja u nadležnosti prvog stupa EU.

TRI STUPA EU:- Domen Europske zajednice- Zajednička vanjska i sigurnosna politika- Unutrašnja politika i pravosuđe

Domen zajednice: Carinska unija, jedinstveno tržište, zajednička poljoprivredna politika, sloboda kretanja, monetarna unija.Vanjska i sigurnosna politika: Demokracija, ljudska prava, očuvanje mira, pomoć zemljama izvan unije.Policijska i sudska saradanja protiv: Organiziranog kriminala, nezakonite trgovine oružjem, terorizma, trgovine ljudima, rasizma i ksenofobije, nasilja nad djecom.