.1. Kljune teme po Nieu?a) Natovjekb) Smrt Bogac) Prevrednovanje svih vrijednostid) Vjeno vraanje istome) Volja za moi2. Moral po Nieu?a) Moral robovab) Moral bogatih3. eler analizira osam Kantovih teza u odnosu dobara i ciljeva materijalne etikea) Pretpost...avka glasi: svaka materijalna etika nuno mora biti i etika dobara i ciljevab) Kant nastoji obrazloiti da materijalna etika nuno ima empirijsko induktivno i aposteriorno vaenjec) Kant pokazuje da je materijalna etika nuna etikad) Naglaava se da se materijalna etika nuno mora svesti na hedonizame) Istie se da jematerijalna etika nuno heteronomnaf) Svaka materijalna etika vodi legalitetu postupanjag) Govori da svaka materijalna etika postavlja linost u ovisnosti od njihovih vlastitih stanja ili spoljanjih dobarah) Na tetu materijalne etike, a u korist etike formalizma i umskog rigorizma pokazuje da svaka materijalna etika na temelju etikih vrednovanja u nagonskom egoizmu ljudske prirode.4. ta znai euparhija?Pravilna, moralna radnja (djelovanje). Nalazimo je kod Aristotela, znai djelo kojim se uspostavlja mesotes odnosno sredina izmeu dva ekstrema.5. Kako Aristotel dijeli pravdu?a) Distributivna koja dolazi do izraaja prilikom dodjele poasti, novca i drugih dobara na koje pripadnici drave opravdano polau pravo. Ovu pravdu dijeli zakonodavac.b) Korektivna ili komutativna je onaj oblik pravde koju dijeli sudija prilikom rijeavanja raznih sporeva i donoenja odreenih presuda kojim sankcionira prijestupnika.

6. Navesti pravdu po Kantu?Sadrajna etika koju ine: hedonizam, eudaimonizam i utilitarizam. Ova etika imenuje se i etikom dobara ili heteronomnom etikom. Po kantu je pravda najvii etiki ideal i ona se ne moe definisati.7. Fihte-ov odnos prema Kategorikom imperativu?On odbija priznati univerzalistiko znaenje kategorikog imperativa. Za to iznosi argument: svaki ovjek ima poseban ili specifian poziv, odnosno svoje specifine zadatke. Njegova formulacija imperativa glasi: ispuni uvijek svoj poziv ili zadatak koji je jasno odreen u ljudskoj svijesti i spojen sa tvojim pozivom u ivotu.8. Etika istorijske planetarne odgovornosti razvija se u dva pravca?a) Kantov etiki formalizam ( formalistika etika) koja polazi od forme, interesuje ga forma ovjekovog djelovanja, apriorna forma.b) Aristotel-ov koncept moralnosti (teoloka etika) moralna radnja ima sadraj ali ne i formu.9. Koncepti o moralnom dobru?a) I grupu ine oni koncepti iji protagonisti polaze od fundamentalnih ciljeva. Teoloka etika pojam dobra izvodi iz nekog odrenog cilja ili njegovog realiziranja. To ini osnov hedonizma, eudaimonizma, utilitarizma i egoizma. Oni postaju kritika Kanta, Moora, elera i Hartmana.b) II grupa pripadaju miljenja iji predstavnici dobro utemeljuju na spoznaji prirodnih zakonitosti i uspostavljaju harmoniju ivota sa prirodom. Predstavnici su stoiari i Spinoza.c) III grupu ine koncepti koji stavljaju naglasak na pojam vrijednosti. Njih razvijaju eler i Hartman. Po njima moralno dobro se odreuje prije moralnog zakona.d) IV grupu miljenja o dobru ini Kantovo uenje. Polazi od principa za koje se ovjek osjea obaveznim da ih potuje. Ti principi imaju znaenje imperativa i bezuvjetnih dunosti. Po Kantu, porjeklo moralnih principa nalazi se u ljudskom umu.10. Imperativ etike istorijske i planetarne odgovornosti?a) I imperativ glasi: djelujte tako da maksime vaeg djelovanja budu ope pretpostavke opstanka ljudi i biosfere.b) II imperativ glasi: djelujte tako da vaim djelovanjem buduim generacijama obezbjedite sretan ivot.11. Mesotes je?Mesotes je sredina izmeu dva ekstrema ili dvije krajnosti. Aristotel ovaj izraz koristi pri objasnjavanju pravednosti i pravednog.On kaze da pravedno djelovanje znaci sredinu izmedju vrsenja nepravde i trpljenja nepravde.

12. Polazite i ishodite Kantovog uenja?Polazite je sloboda, a ishodite je kategoriki imperativ.13. Ko je utemeljio racionalni egoizam?Hobs.14. Bitne odlike Kantovog uenja?a) Kritiki racionalizamb) subjektivizamc) formalizam i rigorizamd) apriorizam i apsolutizame) dentologizamf) autonomnost i imperativnosti kao posebna odlika spominje se trebanje kojim on zeli posebno naglasiti da ljudi treba da se pridrzavaju moralnog zakona odnosno kategorickog imperativa.15. Moe li se etiko kao etiko dokazati?Ne moe se teorijski odrediti i dokazati jer etika transcendira injeninu datost, pri emu svoj problem smjeta u praktinu zonu. Tu tezu su zastupali: Aristotel, Kant i Hartman.Kant smatra da ovjek posjeduje tri duevne moi:a) Saznanje (teorijski um)b) Htijenje (praktiki um)c) Osjeanje (mo suenja)Predmet Kant-ove kritike ini:a) Saznanje (kritika istog uma)b) Moralno djelovanje (kritika praktikog uma)c) Lijepo (kritika rasudne moi)

16. Etika se moe podjeliti na nekoliko grupa?a) To su uenja koja se mogu oznaiti sadrajnom ,teleolokom etikom ,etikom dobra te heteronomnom etikom . ine je hedonizam, eudaimonizam i utilitarizam.b) Deontoloka ili etika dunosti. Nju utemeljuje Kant.c) Emocionalna etika. Osniva je Maks eler.17. Subjektivne komponente moralnosti?a) Svijest uopeb) Moralna svijest ili savjestc) Emocijed) Voljne osobine ,moralne osobine18. ta predstavlja moralna norma?Pod pojmom moralne norme treba podrazumjevati kriterij ili mjerilo na temelju ega ovjek slobodno djeluje, prosuuje i vrijednuje. Tim normama ili mjerilima se utvruje nain uvaavanja i vaenja, ispoljavanja i prezentitanja vrijednosti, a s obzirom na njihov karakter (pozitivni i negativni), odobravanje ili neodobravanje ili zabrana ili osuda.19. Postoje dva koncepta moralnih normi?a) Relativno znaenje (Marks, Nie i Neopozitivizam)b) Apsolutno znaenje (Platon-ov objektivni etiki idealizam)20. Konstitutivni elementi moralnosti?Prosuivanje, vrednovanje i djelovanje.21. iji je princip uskladiti ivot sa prirodom?Uskladiti ivot sa prirodom, kako sa vanjskom tako i vlastitom. Stoiko uenje bit moralnosti je duhovno zadovoljstvo (Zenon i Hrizip).22. Sokratove kole?a) Magarska kola - osniva je Euklid. Ona je najapstraktnije odredila pojam dobra, koji predstavlja princip njegovog uenja.b) Kirenaika - osniva je Aristip. Ona je dobro koncipirala u smislu trajnog zadovoljstva. Uenje o zadovoljstvu.c) Kinika - osniva je Antisten. Prihvata Sokrat-ovo intelektualistiko ili racionalistiko shvatanje vrline. Vrlina je jedino i najvie dobro. Razvijaju uenje o srei.Ali za njega ej posebno bitna maksima:Bolje je sto manje trebati jer samo to donosi potupuno zadovoljstvo i srecu.On ovom maksimom zeli reci da covjek moze imati materijalno bogatstvo a da ne bude bogat u dusi,tako da e moze biti ni sretan.To se naziva etikom minimuma.23. openhauerova etika?Najznaajniji je nosilac 19. vijeka. Razvio je racionalistiku i voluntaristiku metafiziku. Vrhovni princip njegovog uenja je samilost. Izvan samilosti nema pravog istinskog djelovanja. On osporava Kant-a. On smatra da je samilost vrhovni princip moralnosti. Bitna odrednica openhauer-ovog uenja je iracionalizam i voluntarizam, a u njemu dominira pojam svjetske volje. Volja je gospodar intelekta. Ona je neumoriva i osloboena od starenja, to nije sluaj sa intelektom. Intelekt ima status sekundarnog i fizikog, a volja je temelj svega i predstalja pravnu prirodu ovjeka. Polazei od samilosti on promovira aksiom o potpunoj nemoi uma u zoni moralnog. Smatra da moralnost potie od saznanja.24. Po openhaueru osnovni pokretai ljudskih radnji, preko kojih se odvijaju motivi ovjekovog djelovanja?a) Bezgranini egoizam - sutina se iskazuje u postizanju sree ili koristi i po cjenu patnje i bola drugog.b) Zlobna radnja - kojom se nanosti zlo ili patnja drugom.c) Samilost - kojom se eli svakom ovjeku dobro.Prve dvije radnje su bez moralne vrijednosti, a trea predstavlja pravnu ili istinsku vrijednost.25. Kakvo znaenje ima samilost?Znai neoborivu injenicu ljudske svijesti, samo ovjek sa moralnosm svijeu posjeduje samilost. Njome se ujedinjuje ovjek s drugim ovjekom. openhauer daje znaajno mjesto i plemenitost.26. Predstavnici nauke o dobru?Sokrat, Aristotel i Platon.27. Parametri moralno razvijene linosti?Stid, kajanje, odgovornost, ast, savjest, svijest.28. Kantovo uenje?a) Kritiki racionalizam, b) subjektivizam, c) formalizam i rigorizam, d) apriorizam i apsolutizam, e) dentologizam, f) autonomnost i imperativnosti kao posebna odlika spominje se trebanje kojim on zeli posebno naglasiti da ljudi treba da se pridrzavaju moralnog zakona odnosno kategorickog imperativa.Polaziste njegovog ucenja je sloboda.On daje tri znacenja slobode:1. Sloboda kao inteligibilna2. Sloboda kao sluajnost3. Sloboda kao autonomija29. Sloboda po Spinozi?Spinoza slobodu shvata kao spoznatu nunost, radi se na insistiranju meusobnog proimanja slobode i nunosti. Ovo proimanje se postie pomou razuma koji stoji izmeu ovjekove slobode i univerzalne nunosti.

30. Egoizam?To je sebinost. Hobs, Holbah, Helvecijus, openhauer.31. ta je objektivni idealizam?Oznaava Platon-ovo etiko uenje, jer polazi od ideje koja znai objektivnu sutinu po emu se razlikuje od prethodnih stajalita, a na formiranje njegovog stajalita uticali su Pitagora, Parmenid, Heraklit i Sokrat.Za njega ideja je objektivna.32. Predstavnici etike minimuma?Kiniari iji je osniva Antisten. Ali za njega ej posebno bitna maksima:Bolje je sto manje trebati jer samo to donosi potupuno zadovoljstvo i srecu.On ovom maksimom zeli reci da covjek moze imati materijalno bogatstvo a da ne bude bogat u dusi,tako da e moze biti ni sretan.To se naziva etikom minimuma.33. Bitna svojstva Aristotelove Etike?a) Racionalizam - ovjek je razumno bie;b) Realizam - ovjek svoje razloge svog miljenja i djelovanja nalazi u ovozemaljskom ivotuc) Imanentizam - ovjek razvija svoju bitnu imanentnu formu.34. Pravda zastare mislioce?Ideje o pravdi prisutne su jo u predsokratovskom miljenju kod Heraklitu koji istie da su sa stajalita Boga sve stvari lijepe, dobre i pravedne, ali su ljudi stvorili uvjete da neka od njih budu pravedne, a ako ne, odnosno dobro ili loe.Stari mislioci o emocijama oni potpuno odbacuju znaaj emocija u objanjavanju i razumjevanju moralnosti.35. Slabost Sofistikog uenja?Kritiari tog uenja su smatrali da se sofisti slobodno slue lanim dokazima, tj. da bi neku istinu refutirali. Sofisti su nastojali da je uine sumljivom. Zbog toga su omreni, kako kod onih koji su isticali ulogu zdravog ljudskog razuma, tako i moralista.Osnovni kriticari sofistickog ucenja su :PLATON - koji ih kritikuje iz dva razloga i to prvo njihov pokusaj ujedninjavanja supritnosti (lazna dijalektika),a drugo njihovu recenicu :Sve je istinito nista niej lazno cime su po njegovom misljenju ponistili znacenje istinitosti.ARISTOTEL - ih kritikuje jer su se smatrali govornicima.HEGEL - on ih smatra pupoljkom moralnosti ,ali posto je on protiv moralnosti kao moralnosti on ih kritikuje.

36. Predstavnici praktino-normativne etike?openhauer, Nie i Dirkem.37. Koncepti o moralnom suenju? a) Kognitivni antiimperalizam Kiniari, Stoiari, Spinoza, Kant i Fihte;b) Antikognitivni empirizam Hjum, Lok, Saftzberi, Pali, Raseli, eler i Hartman.

38. Razvoj intelekta po openhaueru?Volja je gospodar intelekta, ona je nemoralna i osloboena od starenja, to nije sluaj sa intelektom, koji ima status sekundarnog. I on kao i sve fiziko, djeluje kad je pokrenut voljom.39. Intruistiko dobro je?Sredstvo na osnovu kojeg se postie dobro. (Roger Moor)40. ta je eutimija?Ili ataraksija i nepokolebljivost moralno valjanog ovjeka predstavlja oznaku trajnog drutvenog mira i vedrine, ili oznaku indiferentnosti ili ravnodunosti prema vanjskom svijetu i ugodnom i neugodnom doivljaju u svakodnevnom ivotu.41. Ko je pripremio stoiko uenje?Zenon.42. Sloboda po stoiarima?Moe se na dva naina posmatrati:a) Gnoseoloko stajalite - sloboda znai spoznaju nunosti koja je vjena.b) Etiko ili moralno - odnosni se na unutranju slobodu ili drutveni mir.43. Kardinalne vrline?Hrabrost, mudrost, pravednost i umjerenost.44. Ko kritikuje Kanta?Hegel, openhauer, eler, Hartman i Nie.45. Moralna svijest?Predstavlja diferenciranje dobra i zla. Ona ini vrhovni kriterij ili pravilo moralnog prosuivanja i djelovanja. Moe je posjedovati samo moralno razvijena linost. (po eleru persona).

46. Psiholoko zasnivanje moralnosti?Predstavlja najizrazitiju formu takvog zasnivanja moralnosti. Neki ga smatraju ispravnim pozivajui se na tvrdnju da se psiholoko zasnivanje nalazi u neposrednoj povezanosti sa senzualizmom, enterizmom, fragnatizmom, instrumentalizmom i drugim etikim oblicima. Prisutno je kod Hjuma, Melbransa, Fihte-a i openhauer-a.47. Predstavnici materije htijenja?eler i Hartman.48. Predstavnici simpatije? Hjum, Smit i eler.49. etiri faze po Platonu?Prva faza:MLADI PLATON je faza u kojoj imamo Platona pod uticajem Sokrata odnosno njegovog identificiranja morala i znanaj, tj. njegovog stava da bez znanja nema ni morala.A ine je spisi :Triton, Lahet, Protagora, Lisid i prva knjiga Drave.Druga faza: PRELAZNO RAZDOBLJE to je razdoblje u kome on kritikuje sfisticko ucenje i njihov gnoseoloski skepticizam, gnoseoloski nihilizam i skepticizam.A ine je spisi: Gorgija, Menon i Kratil.Trea faza: ZRELI PLATON to je razdoblje u kojem on odbacuej sva prethodna ucenja i stavra svoje eticko ucenje.A cine ga spisi: Gozba, Fedon, Drava.etvrta faza: KASNI PLATON. A cine ga spisi: Parmenid, Sofist, Dravnik.50. Sloboda po Fihteu?Je samopotvrivanje i samostvaralaka djelatnost. Ona je apsolutni poetak i krajnja svrha cijelog naeg ivota i djelovanja.51. Podjela ktitikih teorija prema vrhovnom naelu moralnosti?a) Teoloka ili sadrajna etika - hedonizam, eudaimonizam i utilitarizam.b) Deontoloka etila ili etika dunosti - Kant i Fihte.c) Emocionalna etika - Maks eler.d) Etika istorijske i planetarne odgovornisti52. Bitna odlika stoikog uenja?Adijafora, tj. apatija ili ataraksija, moralna nepokolebljivost ili moralna indiferentnost su bitne odlike stoikog uenja (mudraca).

53. Razlika izmeu Bentama i Mila?Ogleda se u tome to Bentam insistira samo na kvantitativnim aspektima zadovoljstva i sree. Dok Mil insistira na jedinstvu kvantitativnih i kvalitativnih aspekta.54. Pravda po Rawlsu?U demokratskim drutvima je prva vrijednost, isto kao to je istina u raznim sistemima miljenja. Polazi od dva principa:a) Svaki ovjek koji uestvuje u nekoj instituciji ima veze sa njenim funkcioniranjem i ima jednako pravo na najiru slobodu spojivom sa slobodom jednakom za sve.b) Sve drutvene vrijednosti, sloboda i mogunosti, prihodi i bogatstvo, kao i drutvene osnove samopotovanja treba da budu rasporeene jednako; osim ako je nejednaka raspodjela bilo koje ili svih ovih vrijednosti, svakome od koristi.55. Koncepti slobode?Kauzalni deteminizam, indeterminizam i specifini determinizam i teoloki determinizam.56. Aristotel insistira na trijadnoj strukturi ljudskog znanja?a) Teorijska zonab) Praktina zona (zona znanja, ljudskih aktivnosti)c) Poetika zona (umjetnost)

57. Platonu uvodi diadnu strukturu ljudskog znanja?a) Teorijska zonab) Praktina zona58. Bitna osobina Aristotelovog uenja?Sastoji se u tome da etika nema za cilj teorijsku spoznaju, nego praktini nain djelovanja.59. Prema zadatku etika uenja dijelimo na tri primarne grupe?a) Zadatak etike je analiziranje pojmova i sudova moralnog;b) Zadatak etike je objanjavanje smisla ovjekovog ivota i njegovog ponaanja i djelovanja;c) Zadatak etike je istraivanje morala kakav on jeste i kako se tokom ljudske istorije formirao i razvijao.

60. Sa istorijskog aspekta moemo govoriti i postojanju raznih formi morala?a) Moral u starom i srednjem vijekub) Moral u novovjekovljuc) Moral u savremenom drutvu61. Klasifikacija etikih miljenja s obzirom na pitanje stvaranja normi ovjekovog ponaanja (autonomija moralnosti)?a) Ateistika - uenja koja polaze od tvrdnje da je moral neovisan od religije (Herbes, Marks).b) Teistika - uenja po kojim moral proizilazi iz religije (Hjum, Lok).c) Kompromisna izmeu ljudskog uma i Boga - karaktrie ih nastojanje da pomiri miljenja koja poralnosti daju potpunu autonomiju u odnosu na religiju sa stajalita po kojima moral izvire iz religije. Njihovi predstavnici insistiraju na vezi izmeu religije i morala.

62. Dvije sintagme prava po Aristotelu?a) Prirodno pravo - ono je simbol ljudskog postojanja, jer je ono samo prisutno kod ovjeka. Ono je tema svih etikih uenja od sokrata pa sve do njemakog klasinog idealizma. To je pimarno etiko pitanje.b) Pozitivno pravo je prinudno pravo za subjekta moralne radnje. To je pronudno pravo, zatieno je ustavom. Ono se vee za pozitivnu slobodu, a ona se vee za sve ljude i ostvaruje se u modernom tipu drave. Samo moderna drava na temelju ustava uspostavlja slobodu.63. Pravednost po Platonu?Je na snazi samo ukoliko postoji jaka i stabilna cijelina drava. Prema njemu nema pravednosti ukoliko nema stabiliteta cijeline.64. Pravinost prema Nieu?Je samo produetak za nagonskom osvetom.65. Podjela dunosti sa stajalita njihove objektivne nunosti?a) Moralne ili etike - ne odnose se na ono to se deava, nego na ono to treba da se deava, ovdje se radi o istim dunostima bez primjene empirijskog (Kant, Fihte);b) Heteronomne ili empirijske - odnose se na ono to se deava, ovdje se radi o dunostima iz svakodnevnog empirijskog muzeja (predstavnici antike empirijske etike).66. Pozitivne dunosti su?One dunosti koje predstavljaju osnovu na kojoj se temelje objektivni oblici socijalnog ivota (pravo, obiaj, brak, drutvo i drava). Na pozitivnom znaenju dunosti insistira Hegel.67. Pozitivne i negativne norme su?Pozitivne norme se odnose na norme faktikog i utemeljuje ih drava. Negativne norme se tiu onog to se opire faktinom i to treba da bude, a utemeljuje ih pojedinac.68. Dvije osnovne grupacije koje insistiraju na normativnosti?a) Pravna normativnost - ova varijanta teorije, odnos prava i morala, posmata kroz prizmu pravne norme kojim se zahtjeva, zabranjuje ili dozvoljava odreeno ponaanje ovjeka;b) Moralna normativnost - ova varijanta teorije, postulira moralnu normu kojom se propisuje i zahtjeva da se ovjek ponaa prema zahtjevima moralnog zakona.69. Pravne i moralne norme su?Pravne norme iskazuju postojee stanje prema kojem pojedinac mora usklaivati svoje ponaanje i djelovanje.Moralne norme ukazuju na ono to treba biti. Moral ima unutranji karakter, a pravo se karakterie spoljanjim karakterom.70. Predmet prava je?Je zajedniki ivot pojedinca i njihovo meusobno odnoenje, koji zauzima znaajno mjestou teoriji planetarne i istorijske odgovornosti i ekoetikom uenju.71. Obiaj je?Obiaj, kao i moral, temelji se na nepisanim normama, koje nisu sasvim ule u pravne propise jednog drutva, ali ih se ljudi pridravaju do kraja ivota. Svako drutvo se karakterie obiajima u koje je neminovno upleteno, i bez njih ovjkov ivot je nezamisliv. Obiajne norme se bitno razlikuju od pravnih normi, jer su za razliku od pravnih precizno utvrene, bez preciznog definiranja.72. Emocije?Emocije zajedno sa moralnom svijeu-savjeu i voljom ine subjektivne pretpostavke moralnosti, sa kojima doprinose i rasvjetljavaju sutine moralnog.

73. Slobodna volja ili sloboda volje se moe misliti u dvostrukom smislu?a) Egzistencijalnom - Sartrovo miljenje o slobodnoj volji.b) Etikom - Kantova autonomna etika (uenje o moralnoj slobodi), a temelji se na sledeem: nema moralnosti tamo gdje ne postoje mogunosti za slobodno djelovanje.74. Razlika izmeu samovolje i slobodne volje?Je u tome to samovolja znai slobodu subjekta radnje da moe initi ta hoe, koja ne podrazumjeva moralnu odgovornost. Njom se ne potuje ljudsko dostojanstvo, te kao takva nije sloboda volje u etikom smislu, nego predstavlja njenu negaciju.75. Dva tipa slobode?Prvi tip slobode odnosi se na situaciju kada ovjek sebe uini slobodnim za slobodu.Drugi tip slobode je sluaj kada ovjek moe uiniti sebe neslobodnim za slobodu.76. etiri su osnovne grupe koncepata slobodne volje?a) Teleoloki deteminizam temelji se na spoznajub) Kauzalni determinizamc) Slojeviti (specifini) determinizamd) Indeterminizam temelji se na doivljaju77. Moralno suenje je?Je pojam za diferenciranje moralnog dobra od moralnog zla.78. Tri konstitutivna elementa moralnog dobra su?Osjeanje asti, odgovornost i ljepote.79. Zlo je?Takva smiljena radnja kojom se nastoji pogaziti ljudsko dostojanstvo, unititi bioloka i duhovna supstanca ovjeka ili naroda. Treba ga razlikovati od nesvjesnog ina ili nesvjesne radnje.80. Razne teorije o vrlinama mogu se svrstati u dvije grupe?a) Miljenja po kojima su vrline uroene i neiskorjenjene (openhauer).b) Uenja Helenskih mislilaca (Sokrat, Platon i Aristotel).81. Podjela vrlina po Aristotelu?a) Intelektualne (dijanoetike) - odnose se na istinu, isto saznanje i kao takve stiu se upornim uenjem.b) Moralne (etike) - odnose se na djeljenje, osjeanje i htjenje.82. Prema openhaueru postoje dvije kardinalne vrline?a) Pravinostib) ovjekoljublje83. Varijante eudaimonistike etike po Aristotelu?a) Hedonizam b) Perfekcionizam c) Utilitarizamd) Altruizame) Egoizam84. Morlana vrijednost podrazumjeva?Sposobnost djelovanja s pravilnim rasuivanjem o osnome to je za ovjeka dobro ili zlog. Moralne vrijednosti se razumjevaju i objanjavaju na temelju djelovanja moralno razvijene linosti. Izvor moralnih vrijednosti je u moralnom habitusu, osnosno u dranju ili ponaanju i djelovanju moralno razvijene linosti.85. Dvije varijante karaktera vrijednosti?a) Dihotomni karakter - radost/alost, prijatno/neprijatno, lijepo/runo, korisno/tetno.b) Pozitivni karakter - predstavljaju dobra bez obzira na njihove heterogene sadraje, npr. materijalne, tjelesne, estetske, etike.

86. Kant je u svojim kriterijima izloio tri vrste vrijednosti?a) Vrijednost istinskogb) Vrijednost dobrogc) Vrijednost lijepog87. Hartman insistira na sljedeim vrijednostima?a) Moralnimb) Estetikimb) Saznajnim88. Epikur vri podjelu pouda prema onome koja je od njih korisnija?a) Poude koje su prirodne i potrebneb) Poude koje su potrebne ali nisu prirodnec) Poude koje nisu potrebne ni prirodne89. Epikurova etika?Epikur igrauje etiku teoriju koja usavrava kirenaiko uenje, i ono je empirijskog karaktera. Njegovo uenje obraa se individui, to se oznaava individualistikom etikom.

90. Bitne osobine Spinozinog uenja?a) Apsolutni racionalizamb) Individualizamc) Utilitarizam91. Razlika izmeu Dekartovog i Spinozinog uenja?Dekart nastoji da naui ljude kako da misle, a Spinoza eli da naui ljude kako da ive.Dekart uspostavlja rascjep izmeu razuma i volje, emu se spinoza opire.Kod Dekarta nema etikog ideala, a spinozino uenje se zapravo na njemu temelji.92. Pozitivni zakoni u trostrukom smislu po Hobsu?a) Boanski zakonb) Graanski zakonc) Zakon javnog mjenja93. Sredinji pojmovi Hobsove teorije?a) Prirodno pravo ili prirodno stanjeb) Prirodni zakon ili moralni zakonc) Graanski zakon ili pozitivni zakon94. Hobs moralni zakon izvodi?Iz prirodnog prava za samoodravanje. Hobs vrline koje su preovladavale u antikom periodu reducira na plemenitost i pravednost.95. Dvije vrste hedonizma?a) Etiki hedonizam - njegova maksima je nita nije dobro osim elje za uitkom;b) Psiholoki hedonizam - njegova maksima je ljudsko ponaanje i djelovanje se pokree samo uivanjem.- POLITIKI (Hobs)- NEPOLITIKI (Epikur 2 i stoiari)96. Kant razlikuje dvije vrste dunosti?a) Kategorike - odnose se na ovjeka kao istog moralnog bia i njegovog inteligibilnog, one su apsolutne, niim nisu uvjetovane i moraju se potivati, one se apliciraju bez obzira na posljedice koje bi mogle proizai iz njegovog potivanja.b) Hipotetike - odnose se na empirijskog ovjeka i njemu pripadnog ili osjetilnog svijeta, zahvaljujui njima ovjek izvrava ili izbjegava neku radnju, one govore ta moramo i ta ne smijemo uiniti da bi smo postigli ili izbjegli neki cilj.

97. Razlika imeu pravne i moralne dunosti?a) Pravne dunosti - temelje se na spoljanom zakonodavstvu i one su uske.b) Moralne dunosti - baziraju se na subjektivno postavljenim ciljevima i one su iroke.98. Pojam slobode u trostrukom smislu po Kantu je?a) Sloboda kao autonomijab) Sloboda kao inteligibilna sutinac) Sloboda kao sluaj

99. Dva imperativa po Kantu?a) Kategoriki imperativb) Hipotetiki imperativ100. Kategoriki imperativ?Je princip ponaanja koji se primjenjuje na osobe kao slobodna i racionalna bia. To je objektivni princip kojeg ovjek kao umno bie stalno praktiki primjenjuje. Kantovo uenje polazi od zamiljenog ovjeka, umnog bia koji djeluje po naelu nuno objektivnog i apsolutno moralnog zakona koji nosi u sebi. Takav ovjek posjeduje istu moralnu svijest, odnosno svijest oienu od svih naslaga osjetilog svijet. Bitna obiljeija Kantovog imperativa su: nunost, bezuvjetnost, apriornost, apsolutnost ili univerzalnost ili opa zakonodavnost. Kategoricki impertaiv glasi: Djeluj tako da maksime tvog djelovanja budu opcim zakonom za sva ostala moralna bia.101. Hipotetiki imperativ?Oni ne zapovjedaju ve predstavljaju nunost mogueg djelovanja kao sredstva pomou kojeg se dolazi do neeg drugog. to se hoe htjeti ili to je mogue htjeti. Hipotetii imperativ (imperativi spretnosti, imperativ mudrosti ili pameti) znae imperative koji predsavljaju praktinu nunost jedne mogue radnje kao sredstva za postizanje neeg drugog to se eli.102. Nagoni po Fihteu?a) Prirodni nagonb) isti nagon103. Bitna odlika Fihteovog uenja?Je stavljanje znaka identiteta izmeu moralno svijesti, samosvijesti i svijesti.

104. eler smatra da dunosti pripada dvostruka prinuda?a) Prinuda nad sklonostimab) Prinuda nad samom individualnom voljom105. etiri vrste vrijednosnih modaliteta po eleru?a) Vrijednosni niz zadovoljstva i bolb) Vitalne vrijednostic) Duhovne vrijednostid) Vrijednosti svetog i nesvetog106. Dvostruko znaenje pojma autonomije po eleru?a) Autonomija linog uvida u vrijednosti dobra i zlab) Autonomija linog htijenja onog to je dato kao dobro ili zlo107. Aristotelov pojam sree involvira?a) Zdravljeb) Bogatstvoc) Slava i astd) Uspjehe) Dobro razmiljanje108. Po Islamskim misliocima dua posjeduje tri sposobnosti?a) Racionalnub) Voljnuc) Apetativnu. (Provjeriti!!!)U skladu s tim posjeduje tri vrline:a) Mudrostb) Hrabrostc) Umjerenos

Razlika izmedju Kanta I Fihte:- Fihte ne poznaje stvari po sebi (Smrt Boga ,besmrtnost duse i ideja slobode), Kant to kriticki razmatra.- Kod Fihtea polazise i ishodiste je sloboda a kod kanta je polaziste sloboda a ishodiste kategoricki impertaiv- Fihte odbija priznati Kantovo univerzalistiko ...znaenje kategorikog imperativa. Za... to iznosi argument: svaki ovjek ima poseban ili specifian poziv, odnosno svoje specifine zadatke. Njegova formulacija imperativa glasi: ispuni uvijek svoj poziv ili zadatak koji je jasno odreen u ljudskoj svijesti i spojen sa tvojim pozivom u ivotu.

2. Aristotel o pravdi:Najsistematicnije ucenje o pravdi je dao Aristotel.U Nikomahovoj etici je na pocetku govorio da je prvda kao ideal a na kraju knjige porekao svoj prvobitni stav.Pravda treba da stoji neovisno od pozitivne moralnosti.Aristotel je na bazi cinjenica podijelio pravdu:a) Distributivna koja dolazi do izraaja prilikom dodjele poasti, novca i drugih dobara na koje pripadnici drave opravdano polau pravo. Ovu pravdu dijeli zakonodavac.b) Korektivna ili komutativna je onaj oblik pravde koju dijeli sudija prilikom rijeavanja raznih sporeva i donoenja odreenih presuda kojim sankcionira prijestupnika.

3. 8 pretpostavki po Seleru o moralu:a) Pretpostavka glasi: svaka materijalna etika nuno mora biti i etika dobara i ciljeva;b) Kant nastoji obrazloiti da materijalna etika nuno ima empirijsko induktivno i aposteriorno vaenje;c) Kant pokazuje da je materijalna etika nuna etika;d) Naglaava se da se materijalna etika nuno mora svesti na hedonizam;e) Istie se da jematerijalna etika nuno heteronomna;f) Svaka materijalna etika vodi legalitetu postupanja;g) Govori da svaka materijalna etika postavlja linost u ovisnosti od njihovih vlastitih stanja ili spoljanjih dobara; ih) Na tetu materijalne etike, a u korist etike formalizma i umskog rigorizma pokazuje da svaka materijalna etika na temelju etikih vrednovanja u nagonskom egoizmu ljudske prirode.4. Razlika izmedju licnosti i persone po Fihteu:Stvarno smo se potrudile ali ne znamo odgovor.5. Murov odnos prema (moguce je da ej pitanej glasilo njegov odnos prema ideji dobra a odgovor slijedi):On je razmatrao intruisticno dobro koje predstavlja sredstvo na osnovu kojeg se postie neko drugo dobro.6.Religijsko ucenje o moralu:U monoteistickim religijama imamo dvije varijante:a) racionalna teologija- moral nije ispod religije nit je religija ispod morala,mora postojati harmonija.Krscanski predstavnik Abelard ,a islamski Ibn Sina ,Ibn Ruzd al-Kindi al-farabib)ortodoksna teologija- utemeljivac je Toma Akvinski,moral nema smisla bez religije, moral je poderedjen religiji.Predstavnik islamski je Al Gazalli.

Grupa E1.Navesti varijante etike historiske odgovornosti?1. Eko etika predstavnik je Henrich, je etika o onom moras za koje snosimo planetarnu odgovornost, ona je ucenje o postojanju covjeka i negove biosfere. 2.Ucenje o specificnoj determinaciji slobodne volje?Razvija je Kant.Postoje razni oblici determinizma:teoloski determinizam,teleoloski, univerzalni, klasnicni, suvremeni.3.Navesti elerove predpostavke o etici dobara?a) Pretpostavka glasi: svaka materijalna etika nuno mora biti i etika dobara i ciljeva;b) Kant nastoji obrazloiti da materijalna etika nuno ima empirijsko induktivno i aposteriorno vaenje;c)Kant pokazuje da je materijalna etika nuna etika;d)Naglaava se da se materijalna etika nuno mora svesti na hedonizam;e)Istie se da jematerijalna etika nuno heteronomna;f)Svaka materijalna etika vodi legalitetu postupanja;g)Govori da svaka materijalna etika postavlja linost u ovisnosti od njihovih vlastitih stanja ili spoljanjih dobara; ih)Na tetu materijalne etike, a u korist etike formalizma i umskog rigorizma pokazuje da svaka materijalna etika na temelju etikih vrednovanja u nagonskom egoizmu ljudske prirode.

4.Kantovo trostruko znacenje slobode?Polaziste njegovog ucenja je sloboda.On daje tri znacenja slobode:1. SLOBODA KAO INTELIGIBILNA2. SLOBODA KAO SLUCAJNOST3. SLOBODA KAO AUTONOMIJA

5.Ortodoksna teologija o odnosu morala i religije i njeni predstavnici?Ortodoksna teologija- utemeljivac je Toma Akvinski,moral nema smisla bez religije, moral je podredjen religiji.Predstavnik islamski je Al Gazalli.6.Fihteova odredba slobode:Fihte polaziste i ishodiste svog ucenja nalzi u slobodi.Sloboda je stvaralacka bit ljudskog bica.Ja kao umno bice iamm pravo da spoznam svoju slobodu.

Grupa F1.Nabroj dva imperativa etike historiske odgovornosti?a) I imperativ glasi: djelujte tako da maksime vaeg djelovanja budu ope pretpostavke opstanka ljudi i biosfere.b) II imperativ glasi: djelujte tako da vaim djelovanjem buduim generacijama obezbjedite sretan ivot.

2.Razlika izmedju maksime i imperativa?Maksima znaci princip prema kojem subjekt djeluje.Ona nije imperativ nego pravilo ili propis ponasanja ona ne nalaze i ne zapovijeda.Maksima predstavlja subjektivni prakticni princip djelovanja dok kategoricki imperativ znaci objektivni prakticni princip.3.Ucenje o pozitivnom zasnivanju moralnosti?Predstavnik je Hegel.Pozitivno zasnivanje podrazumjeva sadrzanost morala u ustavima, zakonima itd.4.Mogucnost ili nemogucnost izvodjenja moralnih normi iz sadraja ivota?Svi mislioci prije kanta kao npr. Platon, Sokrat, Aristotel.. su moral izvodili iz sadrzaja zivota i njihova etika ej poznata kao teleoloska, heteronomna, ili sadrzajna ili etika dobra.Pojavom Kanta on vrsi obrat cime potencira na formi umjesto sadrzaju.5.Razlika izmedju Hjumovog i elerovog ucenja o emocijama?Hjum je predtavnik engleaskog empirijskog ucenja 17 stoljeca i on je izvrsio prvi obrat vezano za emocije jer su mislioci priej njega emocije u potpunosti odbacivali ali on ih stavlja u rang sa razumom.Medjutim drugi potpuni obrat cini Seler kada emocije stavlja kao apriorne u odnosu na razum.7.Aristotelova podjela pravde?Distributivna koja dolazi do izraaja prilikom dodjele poasti, novca i drugih dobara na koje pripadnici drave opravdano polau pravo. Ovu pravdu dijeli zakonodavac.Korektivna ili komutativna je onaj oblik pravde koju dijeli sudija prilikom rijeavanja raznih sporeva i donoenja odreenih presuda kojim sankcionira prijestupnika

Grupa G1. Spinoza o strastima i afektima ?On smatra da su strasti i afekti beznacajni ali on ih uzima u razmatranje.O tome Spinoza izlaze u spisu Etika.On nudi opcu odredbu afekata.po nejmu afekat koji sezove trpljenje duse jeste nejasna ideja kojom duh potvrdjuje vecu ili manju snagu postojanja svoga tijela ili jednoga njegovog dijela nego ranije i cijom je datoscu sam duh opredjeljen da misli prije an ovo nego na ono.Po njemu postoje tri osnovna afekta i to:1. POZUDA2. RADOST3. ZALOST2. Podjela etikih teorija prema vrhovnom naelu moralnosti ?

3. Koncepti u odnosu religije i morala ?U monoteistickim religijama imamo dvije varijante:a) racionalna teologija- moral nije ispod religije nit je religija ispod morala,mora postojati harmonija.Krscanski predstavnik Abelard ,a islamski Ibn Sina ,Ibn Ruzd al-Kindi al-farabib)ortodoksna teologija- utemeljivac je Toma Akvinski,moral nema smisla bez religije, moral je poderedjen religiji.Predstavnik islamski je Al Gazalli.

4. Fichte-ov odnos prema Kantovom moralnom zakonu ?Fihte odbija priznati Kantovo univerzalistiko znaenje kategorikog imperativa. Za to iznosi argument: svaki ovjek ima poseban ili specifian poziv, odnosno svoje specifine zadatke. Njegova formulacija imperativa glasi: ispuni uvijek svoj poziv ili zadatak koji je jasno odreen u ljudskoj svijesti i spojen sa tvojim pozivom u ivotu5. Navesti osobine moralno razvijene linosti ?Moralna odgovornost, moralno suenje, moralni stid, moralno dobro i kajanje.6. Glavne teme Nitzche-ovog uenja ?a) Natovjek;b) Smrt Boga;c) Prevrednovanje svih vrijednosti;d) Vjeno vraanje istom; e) Volja za moi

Grupa H1) Spinozino objanjenje strasti i afekta?On smatra da su strasti i afekti beznacajni ali on ih uzima u razmatranje.O tome Spinoza izlaze u spisu Etika.On nudi opcu odredbu afekata.po nejmu afekat koji sezove trpljenje duse jeste nejasna ideja kojom duh potvrdjuje vecu ili manju snagu postojanja svoga tijela ili jednoga njegovog dijela nego ranije i cijom je datoscu sam duh opredjeljen da misli prije an ovo nego na ono.Po njemu postoje tri osnovna afekta i to:1. POZUDA2. RADOST3. ZALOST3) Ekikurovo uenje je pripremljeno od ijeg uenja?KIRENAICKOG UCENJA jer oni prvi uvode heonizam.4) Lokovo uenje?Lock je jedan od najvanijih englenskih etiara. Po njemu sve proizilazi iz iskustva mada ne porie i ulogu razuma. Vana osobina Lockovog ucenja lei u otme to naglaava da se sve ono to se kod ovjeka pokaziva valjanim, pamet, pravinost i ovjekoljubivost dato je vaspitanje. On odbacuje slobodnu volju ona je za njega besmislica. Lock iskaazuje dvije covjekove situacije:prirodno stanje i graansko drutvo. Po njemu postoje 3 vrste zakona:Boanski, Graa5) Sta je moralno suenje?Je pojam za diferenciranje moralnog dobra od moralnog zla.6) Osnovni motivi radnje po openhaueru?a) Bezgranini egoizam sutina se iskazuje u postizanju sree ili koristi i po cjenu patnje i bola drugog.b) Zlobna radnja kojom se nanosti zlo ili patnja drugom.c) Samilost kojom se eli svakom ovjeku dobro.Prve dvije radnje su bez moralne vrijednosti, a trea predstavlja pravnu ili istinsku vrijednost.

7) Navesti predstavnike utilitarnog etikog uenja?Hjum, Lock , adam smith , haceson, shazberiKoncepti moralne svijesti?1.Prvi misaonio krug javlja se kod Grka i to s pojavom Sokratoovg intelektualizma i individualizma, Platonovg etikog idealizma i Aristotelovog etikog realizma.2.Drugom krugu pripadaju empirijska ucenja englenskih i francuskih etiara 17 i 18.stoljea, sa mnotvom varijanti izmeu kojih dominira izraena opreka.3.Treci krug je idealistiki.Njegova historija kao historija prvog kruga poinje sa milejnjem starih Grka prije svega Anaksagorom i njegovom teorijom da um vlada svijetom4. Pripadaju ona miljenja koja u razumijevanju odnosa izmeu svijesti i moralne sviejsti polaze od razuma.Taj krug je racionalistiki gdje imamo vie varijante Stoiari i Spinoza i Kantov kritiki racionalizam.5.Pripada Scelerova emocionalna etika prema kojoj su emocije apriorne prema razumu.6.esti krug se moe podiejliti u dviej grupe: Prvu grupi pripadaju oni koji ele rehabilitirati Aristotelovu praktinu filozofiju i drugi koje ele transformirati Kantov moralni imprerativ u imperativ postojanja.Dodatna pitanja:Vrste hedonizma:Etiki hedonizam njegova maksima je nita nije dobro osim elje za uitkom;Psiholoki hedonizam njegova maksima je ljudsko ponaanje i djelovanje se pokree samo uivanjem.POLITICKI (Hobs)I NEPOLITICKI (Epikur 2 i stoicari)-TA ZNAI EUPARHIJA?Pravilna, moralna radnja (djelovanje). Nalazimo je kod Aristotela, znai djelo kojim se uspostavlja mesotes odnosno sredina izmeu dva ekstrema.kinicko ucenje; osniva je Antisten. Prihvata Sokrat-ovo intelektualistiko ili racionalistiko shvatanje vrline. Vrlina je jedino i najvie dobro. Razvijaju uenje o srei.Ali za njega ej posebno bitna maksima:Bolje je sto manje trebati jer samo to donosi potupuno zadovoljstvo i srecu.On ovom maksimom zeli reci da covjek moze imati materijalno bogatstvo a da ne bude bogat u dusi,tako da e moze biti ni sretan.To se naziva etikom minimuma.