Etika znanstvenog istraživanja i načelo opreznosti - hrfd.hr · Battista Mondin, Una nuova cultura per una nuova societa, Ed. Massimo, Milano 1981., str. 151–153. 8 Pastoralna

PregledničlanakUDK179:001.3Primljeno29.12.2011.

Luka Tomašević1, Ana Jeličić2

1SveučilišteuSplitu,Katoličkibogoslovnifakultet,Zrinsko-Frankopanska19,HR–21000Split2SveučilišteuSplitu,Sveučilišniodjelzaforenzičneznanosti,RuđeraBoškovića31/4,HR–21000Split

[email protected],[email protected]

Etika znanstvenog istraživanja i načelo opreznosti

SažetakPredviđeno je carevanje znanosti, a znanstvenici su već zasjeli na pijedestal. Vrijeme je da se zapitamo što su im prioriteti, obogaćuju li znanje ili se pretvaraju u menadžere s doktora-tom iz prirodnih znanosti, upitnih etičkih prosuđivanja te djelomične znanstvene spoznaje. Postmoderna zapadna kultura lišena je metafizičkog temelja, a njezin subjekt zaslijepljen je željama za napretkom i efikasnošću. Život i opstanak su u rukama znanstvenih genija despotskih sklonosti, ali i znanstvenih analfabeta koji u njih imaju apsolutno povjerenje. Na pragu obećane, ali ne i obećavajuće ere posthumanizma evidentno se intenzivira osjećaj umreženosti svih stvorenja. On se izražava se kroz načelo opreznosti, bioetičke projekte i kršćanskopersonalistički stav koji poziva čovjeka na brigu i solidarnost, na preispitivanje svog odnosa prema životu i osobi, ali i prema svom traganju za istim.

Ključne riječiznanost,etika,(su)život,solidarnost,briga,odgovornost,napredak,načeloopreznosti,rizik,bioetika

1. Današnja znanost

Danasčovjekanajradijeshvaćamokao»individualnobiće«(animal indivi-duale) iočekujemoda iobičničovjekslijedisvoju individualnusavjestudjelovanju.No,čestozaboravljamodajesavjestpodložnaodređenimpravi-limapremakojimaseformira,bilodajeriječoonimdruštvenim,pravnimilireligioznim.Zanimljivaječinjenicadasugotovosvapravila,propisi,ilidruštveni zahtjevi često postavljeni veoma visoko tako da ih je nemogu-ćeprimjenjivatiudjelovanju.Tojeprvii,reklibismo,tradicionalniuzroketičkekontradikcijekojaserađaizmeđuidealnopostavljeneetičkenormeitežinenjezinaostvarenja.Akoutajokvirstavimočovjekanašeepohe,činisedaseonnalaziujoštežempoložajujermujedruštvoomogućilorazvojemocijasjednestrane,asdrugejeuzvisilonjegovuosobnuslobodu,takodamuetičkenormeimoralnizahtjeviizgledajustraniiizvananametnuti.Posljedicajetadaonolakoibezosjećajakrivnjegazisveetičkenormeimoralnezakone.AmeričkifilozofAlasdairMacIntyrejekrizumodernogdruštvaizjednačiosmoralnomkrizominaglasiodasedanašnjamoralnakoncepcijabitnorazliku-jeodoneklasične,kaoiodonesrednjovjekovne.Premanjemu,odlučujućuulogu odigrala je antropološka koncepcijaMartina Luthera (1483.–1546.).Potomsupropaliisvipokušajidaseizgradinovaetikananovimtemeljimakojabisvimaodgovarala.Umodernomdruštvupojavilasenovafazarazvoja:izgubljenajevjeraureligioznesustave,kaoipovjerenjeusposobnostfilozo-

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(243–260)

L.Tomašević,A.Jeličić,Etikaznanstvenogistraživanjainačeloopreznosti244

fijedarazriješiljudskeprobleme.Uprviplanjeiskočilapsihologijakojojsenajviševjeruje.1

Isamereligijeimajusmanjeniutjecajnaosobniidruštveniživotdanašnjegačovjeka,štosevidinadvostrukojrazini.Prvarazinaukazujenakrizusadržaja kojaseočitujekrozkrizusustavavrijednosti,adrugaukazujenakrizumoral-neforme, tj.nakrizuizvanjskog,objektivnogičvrstogkodeksanormi.Timeserazvijamoralindividualneisubjektivnesavjestiisubjektivizacijamorala kojaodbijasvakuizvanjskuiautorotativnunormativnost.2

Stogamnogidanasigovoreorazdoblju»postmoderne«.Onajesvakakonovividrazvojazapadnedemokracijeidruštva,apovezanajesdvanerazdvojivafenomena:naglašenimindividualizmomikrizomsvihvelikihsistemakojisudavalismisao.Našakulturausmjeravasenaindividuumistimuliratrajnuprivatnuautono-miju i tjelesnevrijednosti, konzumaciju i želje, uspješnost i kompetenciju.Timezapravoprestajevjeramodernekojasesastojalauidejinapretka,uidejirevolucijainaglašavanjunacionalizama.Postmodernodruštvonemanikakvaosjećajazaopćismisaoizaopćedobro.Nestalisupolitičkiisindikalnimili-tantizam,patriotizam,borbaklasa,komunizam,svevrstemondijalizama.Svejetopropaloinitkovišenemožedatismisaoljudskojegzistencijijersedanasgotovonikomenevjeruje.Usto,erakadajepolitikadavalasmisaosvijetujeprošlainastupilojerazdobljenepovjerenjaiskepticizma.3

Unašojkulturisuveomaživeireligijeireligioznapraksa,aliproblemjeutomeštoreligijeneuspijevajunametnutičovjekusvojureligioznuistinuiho-mogenuetiku.Umodernomdruštvureligijanijenestala,alisedubokoindivi-dualiziralapremalogicipojedincagdjesvatkopokušavastvoritisvojuvlastituvjeru,imatisvojevlastitevrijednostiivlastitismisaoživota.VećinudanašnjihljudiveomamalozanimapostojiliosobniBog,vjerujelinetkoilinevjeruje.Najširejeuvjerenjekakonepostojijednajedinstvenareligijavaljanazasveljudenasvijetu.Danaspostojivišereligioznihponuda,asvakajepostavljenanaisturazinu.Društvotražidasvakoopredjeljenjeiosobniodabirbudeplodslobode,stoganištasenesmijedrugomenametati,ništasenesmijetvrditikaoapsolutno,sdrugestrane,morapostojatitolerancijazasveoblikeživota.Utomsvjetluikršćanstvopostajesamojedanodmogućihživotnihodabira,obligatornosamozaonekojisusezanjegaopredijelili.Postmodernodruštvonijedruštvobezmorala,većjetodruštvoukojemsestimuliraju i nastoje ostvariti osobne želje, osobna autonomnost, uspjeh iosobnodobrokaonajvećiidealsvakogpojedinca.UtomdruštvuvišenemavjereuBoga,dokmoral treba tražiti udruštvenim»pulsacijama«poddvavida:a)instinktomočuvanjaib)instinktompreživljavanjavrste.Nositeljmo-ralnogosjećajajeovajdrugikojipojedincuomogućujedobroponašanje,štoukonačnicislužiizajednici.4Dakle,tonijenikakvouvjerenjenitiunutarnjislo-bodnistaviliodabir,većjemoralsvedennaobičniinstinkt.Društvopostajedruštvokonzumacijeidobrogstanjakadaširokemasemoguuživatiuimetkuipotrošnji.Višesenitkoneopterećujemoralnimimperativimaidužnostimai ne želi nikakvu žrtvu, već traži samo osobni uspjeh i svoja individualnaprava.5

Timeserazvioindividualnimoralukojemnemamjestazakrepostijerpojamkrepostiuključujeunutarnjestavoveiplodsuodgojaurođenihsposobnostikoječovjekuomogućujudaodređenečineboljevrši.No,akoseneprihvaćaistinadačovjekimaodređeniciljidajemogućeodreditiobjektivnoonoštojedobroizlo,ondasekrepostvišenikakonedaodrediti,akamolishvatiti.6Sto-gaječovjekokrenutisključivosamomesebiismatradasamosebiodgovara.



Udanašnjemsvijetujenestaloimperativaionisusepretvorilijednostavnouslobodneopcije(»tojetvojemišljenje«)kojeobvezujusamopojedinca,anikakotonisuopćedužnosti.Akojestanjedoista takvo,ondasenužnorađa ipitanje:kakosesučelitisizazovimaiproblemimamoderneepohekojinasteškoibolnopritišću?Jelidovoljnogovoriti i tražitiprincipezadjelovanje,naglašavatinašeosobne izajedničkedužnosti,azatimsepovlačitiuugodnostvlastitogzapećka,ilijedošlovrijemezasvihskupadaodbacimosigurnostimirnoćubilokojeg»ka-tekizma«iodvažnostupimonapozornicudjelovanja,ačovjekudoviknemostaripoziv»gnotiseauton«.Našedanašnje stanje je, biloda je riječo znanosti, biloo etici, posljedicarazvojakulturekojaseposljednjadvastoljećarazvilanakrilimaznanostiitehnike.Onajenazvana»modernom«ili»zapadnomkulturom«.7

Stogabidanaszadjelovanjetrebalorazvijatinajprijeistinskopromišljanjeonama,obitkuokonasioonomeštoseokonasdogađa,učovječanstvuiliusvijetukozmosa,azatimsvijestodgovornostizavlastitadjela,odnosnone-djela.Touvijekzahtijevaspoznajuitraženje,aupravoutemeljutogatraženjanalaziseiznanstvenaspoznajakojajeplodrazuma.Zarvišenismosvjesnidasučovjekubilepotrebnetisućegodinadanaučigospodaritiprirodom,da»podignezemlju«?Jelisadadošlovrijemedazagospodarivlastitimgospoda-renjem?Čovjekmodernogdruštvaikulturesebezamišljaidefinirakaohomo faber.No,samoakotajhomo faberostaneihomo sapiens,moćićeostvaritisvojegospodarenjezemljomiočuvatiisebeiživotnazemljiodpropasti.Ačovjeku jedanasvišenegoli je tomoždabilouprošlostipotrebnaživotnoodgovornamudrost»kakobisveštočovjeknovootkrivapostaloihumanije:upogibeljije,naime,budućnostsvijetaakonebudemudrijihljudi«.8

Kadjeriječoznanosti,svimanamvaljapostavitiipitanjejeliznanstvenaspoznajasigurna?Odgovorjeuvijekisti:znanstvenaspoznajanijesigurna!Ta,onajeuvijekljudskateovisioznanstvenicimainjihovimsubjektivnimiobjektivnimograničenjimaiuvjetovanostima,kaoštosuivrijemeiprostor.Znanstvenaspoznajajeprovizorna,aliitrajna. Doduše,znanostjeustanjuprodrijeti(iprodire)ustruktureprirodeipronaćinjezinezakone,alitonedajeapsolutnesigurnostiijasnoće,većsamoonerelativne.Zapravoseutomeisastojinjezinazadaća:uvijekotkrivatineštonovo, ićikorakdalje.Postojeznanstvenadostignućaodkojihsevišenemožeodustatiiliićikorakunatrag,alinemaznanstvenihdostignućadokojihsenemožeilinesmijeići.Ta,već

1

Usp.AlasdairMacIntyre,Dopo la virtù. Saggio di teoria morale, Feltrinelli, Milano1993.

2

Usp.PaulPoupard,La morale chretienne de-main, Descleeinternational., Paris1985.

3

Usp. Gilles Lipovetsky, »Mort de la mora-le? Individualisme, ethique et democratie«,http://www.erf.org/conferences, preuzeto 22.7.2011.

4

Usp. Eugenio Scalfari, »Padre nostro, dovestai?«, u:La Republica, 21.1.1996.Vidicije-luraspravukojujetajtekstizazvaouFelice

Scipioni(ur.),Padre nostro, dove stai?, Scipi-oni,Valentano1996.

5

Usp.G.Lipovetsky,Mort de la morale?

6

Usp.A.MacIntyre, Dopo la virtù,str.199.

7

Usp. Battista Mondin, Una nuova cultura per una nuova societa, Ed.Massimo,Milano1981.,str.151–153.

8

Pastoralna konstitucija Drugog vatikanskogkoncila»Gaudiumetspes«, br.15.



jePascalustvrdiodamiuvijekneštospoznajemo,alinikadasve.Znanstvenaistinajeuvijekdjelomična,jednakokaoifilozofska.9

Isamsepojamdanašnjeznanosti,unatočpovećavanjuznanstvenihpodručja,odnosinauskismisaotzv.egzaktnihznanostikaoštosuoneprirodoslovne,matematičkeibiomedicinske.Kaotakva,onajeusmjerenanapostizanjere-zultatakojisemoguprenijetiusvijetproizvodnje.Takosenametnulomišlje-nje,naširokoprihvaćeno,dajeznanstvenosamoonoštosemožedokazati,itoeksperimentalnommetodom.Dimenzijaduhaiduhovnogaučovjekupot-punojezaboravljena.Takoshvaćenaznanostpretvorilaseuutilitarizamiuvuklaseusamusebeiizgubilaonajosnovniracionalnielementkakobidalaopćeznačenjeismisaoitosebiibitkuokosebe.Ištosestakvomznanošćudogađaunašemsvijetu?Njezinasvrhaopstojnostipostajesamonovacipolitika,aznanstvenikpostajevrhunskitehničarkojijeciljsamomesebi,odnosnosvepodređujedadobijenovacimoć.Stogasuvećimnogiznanstvenicinapututraženja»ljudskogznačenjaznanosti«.10Činiseda je to itekakoopravdanojerseumodernojepohiizmijenilaulogaznanostiiznanstvenika.Naime,danasnesamotrži-štemvećinašimživotimaupravljajuznanstveniitehnološkinapredak.Samaulogaznanstvenikausvemutomeječakdrugorazrednajernjegovadostignu-ćadrugi upotrebljavajukao sredstvomoći,11 a time je znanost svedena načistosredstvo iuskopovezanastehnologijom.12

Umeđuvremenu, u svim europskim društvima sve se više širi znanstvenianalfabetizam,aakosmoanalfabetinaznanstvenompodručju,ondainajjed-nostavnijistrojizgledakaočudo.Stogabitrebalozapočetisreafirmacijom:– razumairazumskograzmišljanjajerjerazumdragocjenaljudskasposob-nostprekokojestupamoukontaktsastvarnošću,premdastvarnostnikadanemožemopotpunoshvatitiiobuhvatiti;

– znanosttrebavoditirazumnostjeronainijeništadrugodoliplodsamogarazumapokojemučovjekispitujekozmos.Stogajeznanostdobrosamausebi;

– akojedobrosamausebi,ondanjezinadostignućaidobramorajubitinaraspolaganjusvimljudimaitonanajboljimogućinačin;

– znanostsenesmijeshvaćatiuuskomgalilejansko-eksperimentalnomsmis-lukaoznanostkojajeufunkcijikorisnogiufunkcijiznanstvenognapretkasamonarazinikonzumacijegotovihproizvoda.Tonijeuskladusdosto-janstvomčovjeka.13

2. Uloga etike u znanosti

Etikapaksasvojestraneželiprocjenjivatiinormiratiljudskoponašanje.Zaprocjenjivanjeinormiranjeonamoraimatikriterijekojiopetisamipodliježuprosudbi.Takoakonpr.uzmemzapravilopoštivanjedrugogačovjeka,ostajeotvorenopitanjezaštotrebampoštivatidrugogainjegovživot,anegakoristi-tipremamojimpotrebama?Nužnojestogadaetikaimasvojodređenismisaoidasekrećeunutarnekihsigurnosti.14Etikajedaklerazmišljanjeoljudskomdjelovanjukojepodliježenormamaiimatriosnovnepretpostavke:– dačovjekposjedujesposobnost izbora izmeđuizvršavanja iodbacivanjanorme;

– da je ljudsko djelovanje autonomno, tj. da čovjek nije samo slobodan sobziromnaopsluživanjenormivećidaslobodnousvajatenorme,daihsamsebinametne;



– dasuetičkenorme,zarazlikuodpravnihitehničkih,bezuvjetnovaljaneikaotakvedaimajubezuvjetniistalnitemelj.15

Tepretpostavke,posebicetreća,nisuopćeprihvaćenetesedanasstvarajuetič-keteoriječijikriterijivišesličekantovskimpravilimarazboritosti.16

Danassetrebaupitatipostojiliuopćejošosjećajmoralnogdjelovanja,itonesamozbognevjerojatnelakoćekršenjamoralnihnorminasvakomkorakuvećzbogtogaštosevišeinemožeidentificiratimoralnodjelovanjekojebibilorazličitoodonogjuridičkogitehničkog.Dugipovijesniproces,istovremenoteoretskiipraktični,etikujestavioukrizujerjojjerazrušiometafizičkete-meljenakojimajepočivala,tj.vječniredbitka (Bogailirazuma)čijisuodsjajbilenorme.Čitavatradicijajesmisaomoralnesigurnostiidjelovanjatemeljilanapojmunaravi,odnosnoljudskenaravi. Ikadsejednomodredištojenarav,ondajelakoizvestionoštočovjekmoračiniti ikakoseponašatiusvomdje-lovanju.Takozakoninaravipostajunaravnimoralnizakon. Potomshvaćanjučovjekakrozdjelovanjevodebožanskaobjavainaravnimoralnizakonikojisevideučovjekuikozmosu,ačovjekihočitavaposvomedarurazuma.No,takvumoralkujeodbacionajprijeNietzsche,apotomiMarxiFreudjersujesmatralipovijesnouvjetovanomirepresivnomzbognjezinihmnogobroj-nihnormi.Tojeeticizadalosmrtonosniudarac,aonasesmatralamjestomutemeljenjaidefinicijesmislasvakogabitka.Kakojenestalaimetafizika,apraksavišenijevođenarazumom,tejeudjelovanjunastalaetičkapraznina.Etikavišenemauniverzalnosti,nijevišeforma vitae.Štonamondapreostaje?Smisaozaegzistenciju,anjesenemožemoodreći,trebatražitiusvakomsvomkonkretnomopredjeljenjujeruvijekiznovamo-ramoodabirati,opredjeljivatise,asituacijanikadanije ista.Akoisključimorazum,nepreostajenamništadrugodoliosjećajiiskustvo,aoninemogubitidostatnizadjelovanjejerčovjekpočinjedjelovatiisključivoizkoristi,interesa,štodovodidorazvojaindividualizmaietičkogrelativizma.Dobrojesamoonoštokoristi!Sadašnjietičkikaosnastaojeinapraktičnomplanukaoposljedicapropastieuropskemoralnesavjestiuprošlomstoljeću,stoljećuratova,progonaikrvi,kakojetovećdavnoprimijetioprotestantskiteologD.Bonhoeffer.17

9

Usp.EnricoChiavacci,Lezioni brevi di bioetica, CittadellaEditrice, Assisi2000.,str.117.

10

Usp. Franco Ferrarotti, »Dossier: Scienza einnovazione«, u: Il Sole24Ore – Duemila,17.11.1999.

11

Usp. Carlo Rubbia, »Scienza modesta peril primomondo della globalità«, u: Il Sole24Ore – Duemila,17.11.1999.

12

Usp.SergioRondinara,»Scienzaetecnologianell’epoca della globalizzazione«, u: MarioMantovani,ScariaThuruthiyil(ur.),Quale globalizzazione? L’ »uomo planetario« alle soglie della mondalità, Las,Roma2000.,str.129.

13

Usp. Giuseppe Boffi, »La scienza e l’ap-puntamento europeo«, u: M. Mantovani,S. Thuruthiyil (ur.), Quale globalizzazio-ne? L’ »uomo planetario« alle soglie della mondalità,str.103–105.

14

Zakršćaneće tobitiSvetopismo, zadrugemožebitisavjestilinekedrugevrednote.

15

Usp. Claudio Ciancio, »Etica e cristianesi-mo«, u:SabinoAccomando(ur.),Crisi della tradizione e pensiero credente,AlfredoGuidaEditore,Napoli1995.,str.151.

16

Usp.DiegoGracia,Fondamenti di bioetica. Sviluppo storico e metodo, Ed. San Paolo,Milano1993.,str.387–402.

17

Usp.HeinzZahrnt,Die Sache mit Gott. Die protestantische Theologie im 20. Jahrhun-dert, Piper & Co. Verlag, München 1976.,str.155–217;RenéMarle,Dietrich Bonhöffer testimone di Cristo tra i suoi fratelli, Morcel-liana, Brescia1968.;ItaloMancini, Dietrich Bonhoeffer,Vallecchi, Firenze1969.



Trebapriznatidainadostignućadanašnjegznanstvenog,društvenogieko-nomskograzvojaetikanemaadekvatneodgovore,osobitoondakadasepoč-negovoritioopćimetičkimprincipima.Nabioetičke,ekološkeiekonomskeproblemeetikanikakodanađepraveodgovore jersu tiproblemi inoviji ikompleksnijinegoliprije.Mismoseudaljiliodprirodeinedozvoljavamodanamonareguliraživotidananjojstvaramoetičkezakonezasebe.No,stogasuzakonikojivladajunašimsvijetomsvevišeprovizornizakoništoihstvarasamčovjek,znanost, tehnika,ekonomija,društvo.Ikakovidimo, tizakonisenikakonemogupotpunonametnutijernepočivajunasigurnimtemeljimaprirode,nitiodgovarajudubokimčežnjamaljudi,pogotovoneonimduhovnenaravi.Posljedicasvegajedajedanašnjičovjekizgubiomoralniosjećajidasuoslabili,akoneinestali,moralnisustavijerčovjekanedotičuunjegovojnutrini,aonineosjećadagaobvezuju.18

2.1. Promicanje etike života

Europskaideologijarazvojaveomabrzojepokazalasvojegranicejertakavrazvojunosinepremostivineskladuživot isvijet.Nekioblicikulturebrzonestajuilisetakobrzomijenjajudasegubeodređenebitnevrednote.Najvećažrtvatakverazvojneideologijepostaoječovjekjersesvemjerisamokoličin-skomproduktivnošćudoksenutrinaiunutarnjaizgradnjazaboravlja.Cijenisesamoonoznanjekojejekorisnouproizvodnji,odnosnoonokojedonosimaterijalnudobit.Problemrazvojajepostaoživiuteologijizadnjihdesetljećajersuonjemuiz-dalienciklikePavaoVI.iIvanPavaoII.19PapaIvanPavaoII.jeveomaizričitkadupozoravadapukogomilanjedobaraiusluganijedovoljnozaostvarenjesreće.Naprotiv,iskustvoposljednjihgodinapokazujedasvimogućiizvoriipotencijalištosustavljeničovjekunaraspolaganje,akonisumoralnousmje-reniiupravljenidobrobitiljudskogroda,lakoseokrećuprotivsamogčovjekategaguše.20Pravirazvojimabitnomoralneoznake.StogaPapagovoriiobolnojčinjenicidanašnjegsvijeta:obijedinedovoljnerazvijenostiionedo-pustivompretjeranomrazvoju.Najvećinesrazmjerpostojiupodjelisvijetanarazne,danas,uglavnom,ekonomskimprincipima.Todovodidonerazrješivihsukoba,strukturalnihnepravdiiratovaštostvaratržišteoružjaismrti.Novirazvoj, raspodjela bogatstva i suzbijanje siromaštva postaju nužni zahtjevidanašnjegsvijeta.Tojenoviprincip solidarnostikaoprincipodgovornostiugrađanskomdruštvu.UmisliIvanaPavlaII.solidarnostuključujeisocijalnupravdu i socijalnu ljubav.21Udanašnjemnapetom ikompliciranomsvijetuonapostajeikrepostiopćidruštveniimperativ.Usvjetskimnapetostimapo-sljednjihdesetljeća,aposebicenaKonferencijiUjedinjenihnarodaookolišuirazvoju(RiodeJaneiro,3.–14.lipnja1992.),moglosevidjetikakojeupravosolidarnostusredištusocijalnihnapetostiiproblemausvijetu.U modernom razdoblju pojam solidarnosti poprima antropološko i etičkoznačenje,aukršćanskomshvaćanju iono teološkojer jepovijestspasenjaprogresivnapovijestobjavesolidarnogBoga.Takosolidarnostpostajefeno-menimodelsamihljudskihodnosakojisetrebajuostvarivatipoefektivnojrecipročnosti.Nužnojeprijećipragpravednostiiostvarivatidrugezahtjevekojidolazeizjedinstvenostisvakepojedineosobe,tesdrugimaisprirodomživjetipologicidarivanja.Timesesolidarnostgotovoizjednačujesljubavlju,atoijestzahtjevdruštvenognaukaCrkve.Stogasolidarnostdanastražinoveizričajeidefinicije.Dobraseumnažaju,alisvinepostajudionicitihdobara,sjednestrane,asdrugetaistadobramnogezatvarajuigonesamonapukouživanje.Gotovodajevišeizgubljensmisao



zaodmor, čitanje, razmišljanje i kulturu.Gorući jeproblemnašihdanadanemamoviševremenazaosobeinjihoveprobleme,nemamovremenazaslu-šanjenitisvojihnajbližih.Aštojesasolidarnošćušutnje,osmjeha,poticaja,odobravanjaiiskrenogprijateljstva?Upravokadvidimopotrebesolidarnostinasvimtimpoljima,ondamožemoustvrditidaprolazivrijemesolidarnostikaokriterijasuživota,anastupavri-jemesolidarnostikaoživotnogopredjeljenja.Upravoutompravcuserazvijapojamsolidarnostiuteologiji,22kaoiulaičkojmisli.23Crkvajasnogovoriopotrebisocijalnesigurnosti,oredefinicijisocijalnedržave(welfare state),ointernacionalnimproblemimapovezanimuznesrazmjernerazvojneproblemeiuzsiromaštvo,govoriougrožavanjuprirodeiživotanazemlji.Danaspojamsolidarnostinijevišesamopolitičkivećisocijalniiobuhvaćaviševidova:zajedničkuobranu,zajedničkinastup,zajedničkusigurnost,za-jedničkiradnarazvojuindustrijskihzemaljaizemaljaTrećegsvijeta,osobnusolidarnost,solidarnostmeđuosobama,solidarnostkaoodgovornostzaživot.Ona bi trebala postati životno opredjeljenje svih ljudi dobre volje kako bisvakičovjekisvakobićenaovojzemljiimalosvojušansuzanormalanrazvojimiranživot.Izvorištesolidarnostivišesenetražiupravu,većprelazinana-rav,odnosnonasloboduimir.Solidarnostsenemožezadovoljiti»većinom«,nitizadovoljenjemočekivanjaonihkojistojeuglavnomdobro,većsemoraprotegnutiinaonekoji»nemajunade«.Ovdjeitekakotrebaspomenutitzv.dvotrećinskodruštvo,tj.onodruštvogdjejeoko70%stanovništvadobrostojećih,zarazlikuodonihdruštavaizemaljagdjeniti30%stanovništvanijedobrostojeće,gdjeogromnavećinaživiusiro-maštvu,gdjejepotrošnjasvedenanaminimum,gdjejekvalitetaživotaispodsvakerazine,gdjejeipolitikanestalnaigdjeonjojvišenitkoinevodiračunajerjenemoćnabiloštonapraviti.Takosolidarnostpostajeetičkavrednotaiegzistencijalnoopredjeljenjekojesetemeljinaljudskojprirodijersuljudineminovnopovezanijednisdrugimaiumnogočemuovisejednioddrugih.Tozahtijevadasvatkobudeodgovorannesamozapojedincenegoizazajednicukaotakvuizaživotunjoj,jerza-jednicaovisiopojedinimčlanovimakojijesačinjavaju.Solidarnost,dakleuključujenajpriječinjenicu(indikativ)dasuljudiuistinubitnoupućenijedninadrugeidaovisejedniodrugima,itonatemeljusamesvojenaravi.Taseovisnostmeđuljudimaosjećanasvimpodručjimaikrozčitavživot.Iztečinjenicenužnoslijedizahtjev(imperativ)dasuljudidužniureditimeđusobnuovisnosttakodaseosigurarazvojljudskeosobeinapre-dakčitavogadruštvaiočuvanježivotanazemlji.

18

Usp.C.Ciancio,»Eticaecristianesimo«, str.152–153.

19

PavaoVI.,»PopulorumProgressio«;IvanPa-vaoII.,»Sollicitudoreisocialis«, u:MarijanValković (ur.) Sto godina katoličkoga soci-jalnog nauka, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1991.

20

Usp.IvanPavaoII.,»Sollicitudoreisocialis«.

21

Usp. Rebeka Anić, »Solidarnost u učenjuIvanaPavlaII«, u:RebekaAnić,Kultura soli-darnosti, Franjevačkiinstitutzakulturumira,Split1997.,str.123–153.

22

Usp. Paul M. Zulehner, Solidarität: Option für die Modernisierungsverlierer, Tyrolia,Innsbruck–Wien1996.

23

Usp.KarlOttoHondrich,ClaudiaKoch-Arz-berger, Solidarität in der modernen Gesell-schaft, Fischer,FrankfurtamMain1994.



Solidarnosttrebashvatitikaosustavkojiodređujeodnoseusuvremenomsvi-jetusasvimnjegovimekonomskim,kulturnim,političkimivjerskimkompo-nentamaivaljajeuzetikaomoralnukategoriju. Akoseuzajamnostshvatiutomsmislu,ondajesolidarnostjediniodgovornanju–itosolidarnostkaomoralnoisocijalnoponašanje,kao»vrlina«.Onanije,dakle,osjećajnekene-određenesućutiilipovršnogganućazbogpatnjitolikihljudi,bliskihiliuda-ljenih.Naprotiv,toje»čvrstaipostojanaodlučnostzauzetisezaopćedobro,tojestzadobrosvihisvakoga,jersvi smomiuistinuzasveodgovorni«.24Uenciklici»CentesimusAnnus«IvanPavaoII.idejošdalje:

»Takosenačeloštogadanasnazivamosolidarnošću,navaljanostkojegasmobilounutarnjemporetkusvakenacijebilounutarmeđunarodnogporetkaupozoriliuSollicitudo rei socialis, po-kazujekaojednoodtemeljnihnačelakršćanskogshvaćanjadruštveneipolitičkeorganizacije.TojenačeločešćeizrekaoLavXIII.podimenom‘prijateljstva’,analazimogavećugrčkojfi-lozofiji;PioXI.označiogajenemanjeznačajnimimenom‘socijalneljubavi’,dokjePavaoVI.,proširujućipojampremamodernimimnogostrukimdimenzijamasocijalnogpitanja,govorioo‘civilizacijiljubavi’.«25

PapuIvanaPavlaIInajvišepogađačinjenicanedostatkasolidarnostiusvije-tu,činjenicakojujeizrekaovećnapočetkusvogapapinstva:

»Uzimućneisite ljudeidruštva,štoživeuizobilju,podložnipotrošačkomduhuiužitku,uistojljudskojobiteljinemalijebrojpojedinacaidruštvenihskupinakojipateodgladi.(…)Urazličitimdijelovima svijeta i u različitimdruštveno-gospodarskim sustavimanemali je brojčitavihpodručjabijede,neimaštineinerazvijenosti(…)Nejednakostimeđuljudimainarodimanesamodaidaljetraju,oneseipovećavaju.«26

Papa tajnedostataknajprijevidiunepravednojpodjelidobarasvijetazbogvrstedruštvenogustrojstvausvijetukojesvevišepovećavarazlikeizmeđubogatihisiromašnih.Tostvarajusvigospodarski,financijskiidruštvenime-hanizmikojistvarajuitzv.kulturu smrti.27 Stogaćeoniprogovoritiostruk-turama grijeha kojepritišćuovajsvijet.28

Notajprincipvaljaprotegnutiinasveostaloštoživiuprirodi.Nekiuvodeinovitermin‘retinitet’iliumreženost.Samizraz‘retinitet’izgledadapotječeodnjemačkogteologamoralistaW.Korffa,29štosugaprihvatiliinjemačkibiskupiusvomdokumentu»Djelovatizabudućnoststvorenja«.30Tajterminželiprotegnutipojamsolidarnostinasvastvorenja,životinjeineživupriroduinaglasitinašupovezanostsasvimživimbićima.Premakršćanskomgleda-njuusredištetrebapostavitiljudskuosobuinjezinodostojanstvo.Osobabiuvijekmoralabitiucentrusvakogopredjeljenja.Stogaitrebapostavitipita-nja:Stavljamolikaociljsvojihistraživanjacjelovitinapredakljudskeosobe?Shvaćamolinužnostsolidarnostiiopćeusmjerenostisvegaštonamjedanoi darovanouprirodi prekoprimjene ljudskog znanjanaprirodu?Nismo liulovljeniumrežukonzumizmakojidovodidorazbacivanjaisebičnostiineznamovišecijenitiživot?Takvapitanjasebimoramopostavitijersučetrdesetegodineprošlogstoljećaskinuleaureolu»nevinosti«iznanostiiznanstvenicima.Iznanostiznanstve-nicisuiskusiligrijehiistjeranisuizRajakaoisvedrugedjelatnostinaze-mlji.AtomskimfizičarimasedogodilaHiroshimaiNagasaki,medicinarimaDachauiAuschwitzneštoprije,anamadanasgenetičkoinženjerstvo,atom-skaenergija,ekološkozagađivanje,neodrživiekonomskirazvoj,zastrašujućiterorizamkaopolitičkosredstvodjelovanja.Nadalje,tusuidrugiproblemi:prenapučenostzemlje,prevelikoiscrpljivanjesirovina,degradacijaatmosfe-re,zemljišta,zagađivanjevodaičitavihekosistemabiljnihiživotinjskih,kaoidruštveneuvjetovanosti inejednakosti.Naprosto, čitavživotnazemlji jeugrožen.



Upravozbogtihčinjenicabioetikanesmijevišeostativezanasamouzpo-dručje ljudskogzdravlja,medicine i novihbiotehnološkihdostignuća.Onamorapostatietikaživotaiodgovornosti ito sobziromnaokoliš,ekologiju,ekosustave,nadruštvokojeseurbaniziraiglobalizira,kakojetovećodsa-mihpočetakazamislionjezintvoracPotter.Utomsmisluidoprinosteolo-gijenesmijeostatizanemariv jeronamoradati svojunovuvizijučovjekai svijeta.Onamora izići izuskogprostoraukoji sedovelazbogpoznatogsukobasmodernomznanošćutesevišeposvetilaspasenjudušaikraljevstvunebeskom,asvijetikulturuprepustilautjecajimaznanostiifilozofije.Samaspoznajadatehničkaznanostnemožedatismisaobitkuiživotumoranatjera-titeologijudapreispitasvojuantropologiju,kaoisamodnosčovjekaiBoga(tradicionalna teme teologije),odnosemeđu ljudimau svjetluevanđeoskihvrednota(socijalnabioetika)kaoiodnossprirodomiživotomopćenito(fi-zičkabioetika).Konačnobitrebalonapustitigrčkumisaodefiniranjasvegaisvijetpočetigledatibiblijskimočima,atojesvijetukojembiblijskičovjekpričao sebi i svojimodnosima.To je čista povijesnaperspektiva.StogauBiblijinikadanenalazimonikakvudefinicijuniBoga,ničovjeka,nisvijeta,većsamopričeorazličitimodnosima.Čvorištesvihtihodnosajestčovjek.Onjenefeš (duša)kadgaseshvaćaosobno,ruah (duh)kadgaseshvaćauodnosusBogom,abasar(tijelo)kadjeuodnosusljudimaisvijetomokosebe.Paisambožanskiživotukršćanstvujeshvaćenkaoživotodnosa,paseodnosodgovornostiutimsusretimamorashvatitikaoživljenaodgovornostpredBogomisvijetom.Promicanjekvaliteteživotatrebalabipostatiprimarnazadaćabioetike.Ido-ista,akosenašživotnepretvoriuodgovornost ibriguzačovjeka,svijet iživotunjemu,savnašgovorobioeticićeostatiuski,katehetskigovoriglasvapijućegupustinji.Samoutomsmislubioetikamožepostatipotterijanski»mostpremabudućnosti«,abudućnostovisiodnašebrigeipromicanjakva-liteteživotakojijeuvijekdijaloški,interpersonalni,tj.socijalni. Znanstvenei juridičkezakonetrebanadićistvaranjem»socijalnogsazvučja«oživotu injegovojvrijednostisasviješćudamojživotvrijediiimasmislasamoakovrijediiimasmislaživotmojebraćeisestara,aliibiljakaiživotinjakojenašživotčineljepšim,ugodnijimibogatijim.

3. Načelo opreznosti

Osimspomenutebrigezapostojećiživot,životkojiživimoikojinasokružu-je,vrijemejedapočnemovoditibriguioživotimakojibisetektrebaliroditi.Osnovnapitanjaglase:narušavamoliinakojinačinegzistencijalneuvjetezarađanjeiodržavanjepotencijalnih,budućihživotanazemlji?Iovapitanja,

24

IvanPavaoII.,»Sollicitudoreisocialis«,br.38.

25

IvanPavaoII.,»CentesimusAnnus«,br.10.

26

IvanPavaoII.,»DivesinMisericordia«,br.11.

27

Usp.IvanPavaoII.,»Evangeliumvitae«,br.18.

28

Usp.IvanPavaoII.,»Sollicitudoreisocialis«,br.36,37.

29

Usp.MarijanValković,»Odgovornostzaži-vot.Temeljniteološkiiantropološkiaspekti«, u:BožeVuletaiAnteVučković(ur.),Odgo-vornost za život, Franjevačkiinstitutzakultu-rumira,Split2000.,str.88–89.

30

DeutschenBischofskonferenz,Komissionfürgesellschaftliche und soziale Fragen, »Han-delnfürdieZukunftderSchöpfung«, Bonn,22.10.1998.



poputmnogih,izronilasuuokvirubioetičkogpromišljanja,kojiosimpromi-canjaživota,velikubriguposvećujeinanjegovoočuvanje.Tabriga,očitujesedijelomiusintagmi‘održivi razvoj’ (sustainable development,sviluppo sostenibile).31

Zarazlikuodkvantitativnihkategorijarastainapretka,okojimajedosadabiloriječi,terminrazvojjekvalitativnakategorija.‘Razvoj’seemancipiraood ekonomskog i tehničkog imperativa rasta i u ovom kontekstu izražavakonkretnuželjuzapoboljšanjemkvaliteteživotanaglobalnomplanu.»Po-jamrazvitakobuhvaćasvakudjelatnostisvedjelatnostiiliprocesekojipo-većavajusposobnostljudiiokolišadazadovoljeljudskepotrebe,odnosnodapoboljšajukvalitetuživota.«32

Istitajciljodražavaseuparadigmiodrživog razvoja. Onanastajekaoodgo-vornaekološkukrizuipostajevodećamisaouokolišnojpoliticikojojjeokos-nicamišljenja,odlučivanjaidjelovanjanesigurnasudbinabudućihnaraštaja.Naime,mismodosadazbogsvojihnavikaiambicija,tezbognemilosrdnogcrpljenjasvihonihprirodnihizvoraizkojihseživotnapaja,njihovopstanaknazemljidovelipodupitnik.Ipak, zahvaljujući znanstvenim istraživanjima,medijskoj rasprostranjenostiznanstvenihrezultataiapelarazličitih»zelenih«organizacija,poraslajeeko-loškasvijestoograničenostiprirodnihizvorainjihovomzagađivanjuteuvje-renjedacrpljenjetihbiološkihizvora(šume,vode,zemlje…)nebitrebalobitivećeodstupnjanjihovaobnavljanja.Stomsviješćupočinjesepromicatirazvojkojičuvasamogsebe,kojijesuprirodan,kojineugrožavauvjetesvojetrajnereprodukcijenaneograničenodugovremena.33Onosiguravasamoo-državanje,samoreprodukcijuisamoobnovuudalekojbudućnosti,aosimnaprirodno-istraživačkoj razini odvija se i na političkoj, poduzetničkoj i teh-ničko-izvedbenoj te tako pridonosi novoj koncepciji napretka koji napuštai nadilazi koncepciju kakvu je o njemu oblikovala znanstveno-ekonomskaelita.Primjenomoveparadigmeuznanostiipoliticipoimanjenapretkaira-zvojamijenjaisvojeznačenjeisvojcilj.Fokusesescilja(kojijebiounjimasamima)prebacujenastudiranjeuvjetaiotkrivanjeprostoraukojimamože-monaetičkiispravan,emocionalnozadovoljavajućiiintelektualnoispunjennačinkoristitisvojepravonanapredakiočitovatinašuuravnoteženuizdravupotrebuzanjimnasvimpodručjimanašegživljenjaidjelovanja.Vodećenačelozasveodlukeipothvatekojisedonoseuciljunapretkaod-nosnopostizanjaodrživostirazvojajenačelo oprezačijaulogaupraksiiza-konodavstvusvevišeraste.Naime,tronnakojijezasjelaegzaktnaznanostposljednjih desetljeća, odnosno posljednjih godina ukoliko joj pridružimotehnološkadostignućakojimaseslužikaosvojimoperacionalniminstrumen-tima,poljuljanjestrahomjavnostikojaunjugubipovjerenje,nevidivišeunjojsigurnostioslonac,nepolažeunjusvojenadeinemavelikaočekiva-nja.Znanostjepomaloiznevjerilajavnostaliistruku,ukazalajenavlastitumanjkavost,očitovalajesvojunesigurnostipretjeranusklonostriskiranjuteotkrilaarogantanstavsamodostatnostiuodlučivanju idjelovanju.Laičkimaliiznanstvenimsvijetomzavladaojezatoosjećajugroženostiiizloženostivelikomriziku,akadaseriskirasnečimštobimogloproizvestiozbiljnuinepopravljivuštetuoperativnavodiljatrebalobibitinačeloopreznosti.Načeloopreznostinijemoralnonačelo,većjepotpora,smjernicauprovođe-njupolitikezaštiteokolišakoja jezauzelastavopreza.Ovajvid razborito-sti,kojegzovemoopreznost,nijepukopreventivnodjelovanjekojeblokiraistraživanjaidjelovanja,kakomusečestoprigovara,većjenastojanjedasepotencijalnaopasnostotkrijenavrijeme.Opreznostnijenipukaprevencija,



a jošmanjejeznakneznanja.34Neumanjuještetu,većježeliupotpunostiizbjeći apelirajući na potencijalnu štetnost proizvoda imetoda istraživanjaprije obistinjena katastrofalnih proricanja koja su opravdana ne samo zna-njemvećiiskustvom,memorijom,osjećajem,intuicijom,instinktomisvimonih »alternativnim«, neznanstvenim znanjima.Načelo opreza je ekološkonačeloznanostiilietičkakorekcijaznanosti.Onoseprimjenjujeusituacijamakadajeznanstveniuvidupotencijalnuopas-nostnekogproizvodailitehnologijenepotpuninedorečen,amogućiučinakistraživanjaiproizvodnje,kojibisemanifestiraotekubudućnosti,potenci-jalnoštetan.Ovonačelopredstavljaodnosodgovorneznanostipremarizikupamujeuvjetzaprimjenusumnja,nedostatakdokaza,znanstvenaneslaganjaireakcijejavnosti.35

Određivanje stupnja prihvatljivog rizika unutarEuropske unije nalazi se udomenipolitičkihodluka.Mjerenještetnostijeprovizornoimoralnoupitno,jerje,pozakonimaiodredbamamnogihzemaljasvijeta,urukamalokalnihvlasti,asamimtimepodložanmanipulacijamaukoristpojedinihpolitikaisnjimapovezanihindustrija.Sdrugestraneocjenjivanjerizikalakšejeizvesti.Vršisepomoćuobjektiv-nihznanstvenihčinjenicaautvrđujesepomoćustandardnihikvantitativnihmjerilarizika.36Preciznije,analizarizikauključujetrielementa:utvrđivanjerizika; upravljanje rizikom; priopćavanje rizika javnosti. Drugim riječima,odnosisenaprepoznavanjerizika,donošenjaodlukaiprimjenuupraksi.37Kadajeriječorizicimakojisetičuokolišarizicisukvalificiraninasljedećinačin: siguran rizik (apsolutnoneprihvatljiv);mogući (eventualni rizik); tenesiguran (znanstvenonedokazan).Modernaetičkapromišljanjaodnose seprije sveganaovajposljednji rizik jer sepreispituju znanstvenenejasnoćeinesigurnostgledeodređenihpitanjakojau teoriji lijepozvuče,aupraksimoguimatinegativneipogubneučinke.38

Udruštvukojesebenaziva»društvomrizika«ikojesevodikrilaticom»norisk,noprofit«načeloopreznostinailaziinaneodobravanja.Prigovaramuseiosporavadobronamjernostoptužbamadakočirazvoj,dagasabotira,daograničavasloboduznanstvenika,dajepodložanzlouporabi,dajeuinteresutekponekihekonomijaipolitikakojegakoristeuborbiskonkurencijom.

31

Termin se prvi puta pojavljuje 70-ih godinaprošlogstoljeća.

32

NenadRančić,»Načelooprezauteorijiipoli-ticizaštiteokolišaijavnogzdravlja«,Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu57(3/2007),str.648–649.

33

Usp.AndrejKirn,»Održivirazvojienviron-mentalističke vrijednosti«, u: Ivan Cifrić(ur.), Znanost i društvene promjene,Hrvatskosociološkodruštvo–ZavodzasociologijuFi-lozofskogfakultetauZagrebu,Zagreb2000.

34

Oneznanjuuovomkontekstugovorimokadajeučinaknekogproizvodailidjelovanjapot-puno nepoznat. Rizik takve proizvodnje jeetičkineprihvatljiv.

35

Usp.ValerijeVrček,»Čuvanjeirazvojstvore-nog.Načeloopreznosti–znanstvenakorekci-japohlepe«,Bogoslovska smotra76(2/2006),str.417–427.

36

Usp,A.Kirn,»Održivirazvojienvironmen-talističkevrijednosti«.

37

Usp.N.Rančić,»Načelooprezauteorijiipo-liticizaštiteokolišaijavnogzdravlja«.

38

Usp.ComitatoNazionaleperlabioetica.Pre-sidenzadelconsigliodeiministri,»IlPrinci-piodiprecauzione:profilibioetici,filosofici,giuridici«,http://www.governo.it/bioetica/pa-reri.html,preuzeto:30.8.2011.



Načeloopreznostimoždajenovostusvjetskomzakonodavnomsustavu,paprematomemoždanijesvimajošuvijekjasan,aliopreznostkaostavpremanepoznatom,nejasnominesigurnomsvimanamjeblizak.Opreznost,poputspomenutebrige,podrazumijevaiočitujemudrost,zdravrazum,opravdanusumnjuiiskustvoteosjećajodgovornosti.Implicitnozadireiumeđuljudskeodnose,auovomkontekstuopreznostjejasanizrazčovjekovezabrinutostizabudućenaraštajeinjihovopstanaknazemlji.Osimštopodupireodrživirazvoj,sciljemočuvanja i razvojastvorenog,upozoravanagranicedanaš-njeznanostiinarupeuznanjukojesezasadanemogupopunitiovladanimumijećimaipoznatimmetodama.Istovremenosezalažedajavnostbudein-formiranaomanjkavostima,zabludamaipogreškamaznanstvenikakolikoionjihovimuspjesima.Onozahtijevapovlačenjepotencijalnoštetnihtehno-logijaiproizvodaiuključivanjejavnostiuvaganjerizikakojiznanstveniciunekimprilikamasvojevoljnopoduzimajuopterećujući širuokolinueventu-alnimštetama.Ovonačelonekažnjava,nezabranjuje,neukidaistraživanjanitiumanjujeiliomalovažavanjihovuvrijednost,većiskazujezabrinutostzačovjekovozdravlje,zanjegovokolišibudućnost.Teškojedokazivatibilosigurnostbiloštetnosttehnologija,proizvodaidjelo-vanjačijećeposljedicebitividljivetekubudućnosti.Teškojeodreditirazinuprihvatljivogrizikailigranicu(ne)sigurnostidokoježelimoići,alijesigurnodajesvemanjeproizvodakojisemoguetiketiratisloganom»zerorisc«.Ne-mogućejepredvidjetitokbudućnostiinašesudbinekojaovisionizufaktora,ljudskihineljudskih,apovijestnamsdrugestranegovoridanemanapretkabezrizikakojijesastavnidioživota,odlučivanjaidjelovanja.Životjerizik,odabrativrijednostipokojimaćemoživjetijerizično,rizikjetransformiratiljudskičinučinčovjeka,tejeukonačnicirizičnosvakoljudskozalaganjeinastojanje.39Istinajedaje»napredaksvojevrsnapovijestrizika«,40alisvojukulturunazivatikulturom rizikanaračunprirodekojaplaćadanakjeekološkiimoralnoneprihvatljivo.O tomenajvišegovoreokolišnepolitike (environmental politics),ekološkeorganizacije i institucije tehumanističkeznanostikojezaobjekt imajučo-vjeka,njegovuegzistencijuismisao.Istipažnjujavnostiusmjeravajuupravona to,neetičnostznanstvenika iograničeneznanosti lišeneodgovorenosti imudrostiukoristproizvodnje,ugledapojedinaca,osobnihpostignuća,moći,novca i priznanja.Ova politika reagira u slučaju kada nastane jaz izmeđuznanstveneteorijeinjezineprimjene,atrenutačnooptimalnaorijentacijajeonapremanačeluopreznosti.Filozofijaovognačelatemeljisenasvijestioontološkojograničenostičovjekaikrhkostiprirodeuodnosupremaznanostiitehnologijikojesvevišeočitujusvojudvoznačnost.41

Uvjetodrživograzvojajeodrživodruštvokojeodčovjekazahtijevasolidar-nost,miroljubivost,pravednudistribucijudobara, interdisciplinaranpristupproblemimaidilemama,dijaloškuvještinu,realanpoglednabudućnostistavopreznosti.Takosvedoksenepromijenisvjetonazor(post)modernogčovje-ka,zaljubljenikau»Rizik«,42čovjekakojemrizikpodižeadrenalinistvaraeuforijuokojojpostajesveovisniji,držećidajenajvećirizikneriskirati,većepromjenenemoguseočekivati.Upravonatoupozoravanačeloopreznosti.Inovativnosttognačelajedaonouvažava druge humanističke vrijednosti i računa na javnomnijenje, poredempirijskihdokaza,dabi seprocijenio rizik i eventualna šteta.Ono što jezakonomodređenozahvaljujućiovimnačelom,aokočegasedugodvojilo,odredbajepokojojsuproizvođačitikojitrebajudonijetidokazeosigurno-stinekogproizvoda,anedosadašnjapraksadakorisnicidokazujunjegovu



štetnost.Čakivišeodtoga,najvažnijajeodredbadanetrebačekatidokazeoštetnosti,većsudovoljnasamoranaupozorenja(early warnings)znanstveni-kakojizajednosširomjavnošćuuzvikuje»bettersafethansorry«,boljebitisigurannegoseispričavati.Naime, isprika je retroaktivno orijentirana, odgovor je na počinjenu štetu.Stogajeočitodajeispričavanjeonoštonačelooprezanastojiizbjećijervećuvrijednostvidiuzaštititinegoupopravcima.Zatoprednasistavljapitanjapoputsljedećih:Tkojeodgovoranzarazvoj?Kojajecijenarazvoja?Doklesmoištosmospremniriskirati?Pretjerujemolizahtijevajućiapsolutnusigur-nost?Trebamolimjeritirizikilisigurnost?Kolikije(s)razmjerizmeđuželjezanapredovanjemiriskiranjem?Ukantovskomduhumogusepostaviti tripitanja–štoznanostzna,štobimoralaznatiištonezna.Načeloopreznostitjera znanstvenike da odrede kriterije za ocjenjivanje rizika, da preispitajusvojegranice,potrebe,svojemotiveiciljeve,apredširujavnoststavljaza-htjevinformiranostiidruštveno-političkeangažiranostijersviovisimoneonapretku,negoobiološkimuvjetimakojisujedinineophodniuvjetidaživi-mo,daslavimoživotiunjemuostvarenepobjedeinapretke.Većinutogaštoječovjekdosadanapravio,izgradio,sastavio,dokučio,imalojezaciljpobijeditiprirodu,ovladatiprirodom,iskoristitiprirodu,obogatitisenanjoj,zaštitiseodnjeodnosnonjezinih»hirova«.Sadaje»došlovrijemedasepriroduštitiodčovjekakakobiseunjojidaljemogloživjeti«,43odnosno,kakojeprethodnorečeno,dazagospodarimosvojimgospodarenjem.Višeodsigurnostistupnjarizika,upitnesunaševrijednosti.Stoga,prijenegopočiništetunadokolišemiprirodomkojućebitinemogućepopraviti,čovjekjepo-zvanpreispitatisvojeprioritete,svojestvarnepotrebe44iljestvicuvrednota.Spomenulismonapočetkuradadanamjepoznatouvjerenjenekihautoraspodručjaetikeimorala,aliimnogihpastoralnihenciklika,dajeekološkakri-zaposljedicaunutarnjekrize,45krizemoralaonogčovjekakojijedanasvišenegoikadaupovijestiumogućnostiizrazitisvojeznanje,talente,kreativnost,vještine i svojuslobodu.Upravu tuslobodumnogikrivo interpretirajukaoneograničenumoćisvojevoljnost,pritomzaboravljajućiodgovornost,apo-

39

Usp.ibid.

40

RadeKalanj,Moderno društvo i izazovi razvoja,Hrvatskosociološkodruštvo–ZavodzasociologijuFilozofskogfakultetauZagrebu,Zagreb1994.,str.129.

41

Usp.ComitatoNazionaleperlabioetica.Pre-sidenzadelconsigliodeiministri,»IlPrinci-piodiprecauzione:profilibioetici,filosofici,giuridici«.

42

»Rizik« je društvena igra. Na početku igreigračodaberesvojteritorijibrinesezanjego-vuobranu,asvremenom,kakomuambicijeporastu,planiraiostvarujeinvazijunasusjedeiukonačnicizaciljimapreuzimanjecijelogsvijetaštomudonosipobjeduuigri.

43

R.Kalanj,Moderno društvo i izazovi razvoja,str.35–36.

44

Načelooprezaimjeresigurnostikoje tona-čelo zahtijeva da se preispitaju ponekad seodbacujezbogstrahadabinjegovomprimje-nomnestalenekedjelatnosti,dabinetkone-gdjebiobeskoristanilidabiostaouskraćenza neke svoje potrebe ili želje.Nekada ovonačelo nekome ne ide u korist, tjera ga naodricanjeinapromjenejerje,zanekepoje-dince,upravoučestaloimehaniziranoobav-ljanje posla (pa i sa štetnim posljedicama)sigurnijeodpromjeneposla i traženjanovihsredstava,metodaiciljeva.

45

Naprimjer,tojejasnoizraženouPastoralnojkonstituciji»Gaudiumetspes«:»…čovjekamučipodijeljenostunjemusamome,aodatleserađajutakobrojniitolikirazdoritakođerudruštvu.«U:Dokumenti Drugog vatikanskog koncila,Kršćanskasadašnjost,Zagreb1986.,str.209.



sljedicetakvogizrabljivanjaslobodeočitujusunaosobnojrazini(čovjekovozdravlje), na međuljudskoj razini (ugrožavanje tuđih života, izrabljivanje,iskorištavanje,neosjetljivost…)inaraziniodnosačovjek–priroda.Napredakneznačisamoićinaprijed,itakounedogled.Čovjeknapredujekadapostajeboljičovjek,zreliji,odgovorniji,svjesnijisebe,svojihdužnosti,svogituđegdostojanstva,otvorenijipremadrugimljudima,drugimsaznanjimaimi-šljenjima,kadapriznajesvojuograničenostipolaženadeuautentičnirazvojsvijetakojeg,baremdonekleočuvanog,ostavljabudućimnaraštajima.46

Tosvakakoneznačidajepotrebnoodbacitirezultateznanostiispriječitinje-zinrazvoj,većjenužnoprihvatitičinjenicudaznanost,odnosnoznanstvenici,nemogusamiodlučivatiidjelovatiobudućnostičovjekaiprirodekojusmodužniostavitinovimgeneracijama.Načeloopreznostiprisiljavaznanstvenikenadaljnjaistraživanja,tražinovemetodeirješenja.Motiviradaljnjupotra-gu,težiusavršavanjuipoboljšanjukvalitetepostojećegživotaištitibudući,zalažesezapravednuraspodjeluprirodnihresursaiza»čistiju«tehnologiju,potičenapromišljanjerastairazvojaitražinjihovsmisao,oblikujenovisvje-tonazor,tražidijalogiinterdisciplinarnosturješavanjupostojećihproblema,uvodineznanstveneelementeuistragupoputduhovnihićudorednihvrijed-nosti,potičenakreativnostznanstvenika,nadomišljatost,testavljačovjekapred izazov47 kojimože izroditi novim idejama, vrijednostima, stavovima,mišljenjimairješenjima.Spomenutićemonekeodtihizazova.Započetakjeneophodnopostavitidvapitanja–tkojetočovjekiukojojmjerijeslobodan.Pitanjasutoljudskogdostojanstvaislobode,aododgovoranatapitanjaovisištoštausvijetu.48

4. Etika u modernoj znanosti

Moderna znanost često zahtijeva apsolutnu slobodu istraživanja kao jedinuvrednotu.Potommodeludobronijeuonomeštosevrši,većuonomekako čovjektovršiilinevrši.Tokakozapravoznačikakohoće.Takojemoralnodo-zvoljenosveonoštočovjekvršislobodno.Jedinapostojećavrednotajeslobo-dakojapostajeinormadjelovanja.Potommodelujeondaopravdanidozvo-ljenslobodnipobačaj,eutanazija,samoubojstvo,itd.Takavstavjeudanašnjojbioeticiveomačest:akoseneometaslobodadrugeosobeiakojeizborbioslobodan,nemanikakvamotivadasenegiradozvoljenostženedaabortira.Kršćansko-moralnisudvelidatoprevelikouzvisivanjeljudskeslobodevodisamomuništavanjuslobode.Uzetaapsolutno,slobodaondapostajesnagaraz-jedinjavanjadruštva,aisamogačovjeka.No,trebapriznatidaječovjekslo-bodanjerbeztoganemamoralnosti,aliječovjekibićesuodnosasdrugimti kojeistotakoimasvojuslobodu.Osimtoga,postojiidrugistavumodernojznanosti,onajsociološko-utilitaristički.Zatajstavbitnajekulturaodređenedržaveuodređenomvremenu.Podkulturomovdjemislimoveomaširoko:tekući običaji, utjecaj masmedija, ekonomsku dominantnu moć, postojećepozitivnozakonodavstvo.Tosuosnovninosiocikulture,aonisemijenjajuuprostoruivremenu,štoondaznačidatakvoetičkoponašanjepostajerelativnoipromjenljivo.Ubiologijiimediciniseondapostupapragmatički,tj.samoštokoristiodređenommomentuilinarodu.Premdaovajmodelzaslužujesva-kukritiku,onjeunašojerimoralnogrelativizma,ekonomskogbogatstvaikulturiutilitarizmaihedonizmaveomačestinjemučestopribjegavajuraznibioloziimedicinari.49

Postojiistavtehnološkeznanstvenosti.Tojepravifilozofskistavraznihistra-živačaitehničara.Osnovnopolazištejedajesvepodvrgnutomanipulaciji,pa



isamčovjekinjegoveživotnemoćivećusamomizvoru.Tojetzv.totalna manipulacija.Ovdje semanipulacija shvaćane samokaopukamogućnostvećkaozadatak ili nekoposlanjekoje jepovjerenočovjeku-znanstveniku.Takomanipulacijapostajekaonekietičkiimperativ.Ishodsvegajeondaslje-deći: sve što je tehničkimoguće, to je imoralnodozvoljeno.Ostvarivanjemanipulacijejedobrousebi.50

Ovajmodeluopćenepostavljaglavnopitanje:jelisveštojetehničkimogućeimoralnodozvoljeno?Takojeznanstvenostzapravobezikakveetikeili jenjegovaetikasljedeća:svakipokuskojiunapređujeznanostjeusebivredno-ta,dakledobar.Tojeupravonjegovanajvećazabludainajvećaopasnostpočovječanstvojerpotojeticičinjenica postajevrednota,ačovjekovamoćnadstvarnošćusamasebisvrhom.Timečovjeksampostajeautonomniiapsolutnigospodarsvega.Jedinizakonbibioopetisključivoijedinozakonjačega.Zaočekivatijeondadaovdjenemamjestanizagovoroopreznosti,akamolizazauzimanjetakvogstava.

4.1. Kršćansko-personalistički model

Jedinietičkimodelkojijedostojančovjekaikojijekadarpromoviratičitavuistinuočovjekuiživotujestpersonalistički modeljertajmodelnalazimo-ralnikriterijusamomčovjekuukolikojeosoba.Upravojerjeosoba,čovjekposjedujeobjektivnuvrijednostkojajetranscendentnainedodirljiva,akaotakvaondainormativna.Kršćanskaobjavaupravorasvjetljujetouzvišenodostojanstvoiveličinučo-vjeka:čovjekjestvorennaslikuiprilikuBožju,razumanislobodanpozvanjenasuživotsBogom.UtjelovljenjeBožjegSinajenajvećesvjedočanstvotogdostojanstvaičovjekovevrijednosti.Onseutjelovioiotkupiosveljude.PapaIvanPavaoII.otomemisterijuzgodnoveli:

»Utojdimenzijičovjekponovnonalaziveličinu,dostojanstvoivrijednostsvoječovječnosti.UotajstvuOtkupljenjačovjekbivaiznova‘izražen’inanekinačiniznovastvaran.Onbivaiznovastvaran!«51

Čovjekovživotjenepovredivjerječovjekosoba.Osobaznačisposobnostsa-mokontroleiosobneodgovornosti,životauistiniipomoralnomredu.Osobaimaegzistencijalnunaravineovisiodobi,ofizičkimilipsihičkimdatostima,većoduhovnojdušikojasenalaziusvakomčovjeku.Osobnostmožebitiinesvjesnakaokadčovjekspava,alijeitadatrebapoštivati.Mogućejeidaseneostvarikadanedostajupsiho-fizičkipreduvjeti,alionaitamopostojii

46

Usp. R. Kalanj, Moderno društvo i izazovi razvoja.

47

Usp.V.Vrček,»Čuvanje i razvojstvorenog.Načeloopreznosti–znanstvenakorekcijapo-hlepe«.

48

Upravoutomeseividičitavparadoks.Sjed-ne strane stvaranjebioetikeovisi direktnooantropološkomshvaćanjučovjeka,asdrugestranetačinjenicapostajekritičnajerposto-jiveomapunoantropologija.Stoga ipostojionolikobioetikakolikopostojiiantropologijakojebioetikeslijede.

49

Na toj liniji je i glasovitiWarnockov raport(anketaoplodnostiiembriologiji).

50

O modernoj manipulaciji vidi u: BernhardHaring,Medicina e manipolazione, Ed. Paoli-ne,Roma1977.;iJosefEndres,L’uomo ma-nipolatore,Ed.Paoline,Roma1974.

51

IvanPavaoII., »Redemptorhominis«,br.10.



kulturančovjekjeuvijekpoštuje.Onamožebitiskrivenakaouembriju,alivećitadanosilacosobnihpravaiembrijnijestvar,većsubjekt.52

Ubioeticičovjek-osobajebitnimoralniprincip.Čovjekježivo biće, on po-sjeduje život.Isamopotomkriterijučovjekovuosobuiživotsvatkomorapo-štivatiinaosnovutogatrebaprosuđivatisvakizahvatnačovjeku.Kršćanstvoondaiposjedujenekesvojeistine:– čovjek je jedinstveni totalitet,itokaotjelesno-psihičko-duhovnobiće.Toznačidaljudskotijelonijesamokompleksorganaifunkcijaskojimasemožepomilojvoljiraspolagativećjeonokaoznak krozkojisepokazuječovjekilimjesto ukojemsečovjekostvaruje;

– čovjek je i racionalno biće,ukolikojeoniživiuodnosusdrugima.Stogasvakičovjekovproblemimaidruštvenudimenziju,tejestogainužnodainabiološko-medicinskomplanupostojezajedničkenorme;

– čovjek je slobodno i odgovorno biće. On jeobdaren razumom,voljom iljubavljutestogainesmijebitisamoobičanpacijentkojisamopasivnoprihvaćaonoštomudrugičine;

– čovjek je etičko biće.PotojsvojojdimenzijičovjekseotvaravrednotamaikonačnovječnojVrednoti,atounjemunijeneštonasilnogavećsponta-nogainaravnoga;

– čovjek ima osnovno pravo na život,jerkaočovjek-osobamožeživjetisvojevrednoteiostvarivatisvojaprava.

4.2. Izazov biotehnologije

Ostajezakrajdaspomenemo,kakosmonajavili,nekeizazove.Jedanodnajve-ćihjepokušatidatiodgovornapitanje:zaštouopćedostignućaznanostipred-stavljajuizazovsvima,paikršćanstvu?JasnodanamizazovnepredstavljasamrazvojidostignućeznanostijerjeCrkvauvijekrazvijalaznanostismatradasevjeraiznanostnenalazeuopoziciji.Izazovnijetolikoniusamimpokusimanapodručjugenetikeibiomedicine,većjeistinskiizazovsamousmjerenjetihznanosti,pravcakojisuuzele,odnosnonjihovihstavovaoživotuičovjeku.Najvećiizazovutompravcupredstavljaekspanzijabiotehnološkihznanosti.Naše21.stoljećevećjenazvano»biotehnološkimstoljećem«53ukojemćese dogoditi kraj industrijske ere, a započet će, kakoneki predviđaju, novaoperativnamatricakojaćeumnogočemuizmijenitinašeživote.Utomsto-ljećuće»bio-materijalomogućititrijumfekonomijenadpolitikom,štojevećzapočelouinformatičkomdobu.Onoćeproizvestisnagejačeodijednogna-cionalizmaisnažnijeodsviharmijanasvijetu«.54

No,problemznanostisesastojiutomedaonapostajepodaničkajerponajvi-šeovisiopolitičkimodlukama,asvemanjesamaprocjenjujeidonositakveodluke.ProfesorJoštnavodiprimjeregdjeonaslužiekonomskimipolitičkiminteresimakaoštojezarazaHIV-omkojaseprenijelauosamdesetimgodi-namatransfuzijomkrvi;kaoštojeepidemijaCreutzfeldt-Jacobovebolestiilipoznatijepodpojmom»kravljegludila«(BSE)uEngleskojidrugimdržava-ma.55Udanašnjemdemokratskomdruštvuznanstvenicima jeoduzetamoćetičkogprosuđivanja.

»Raspraveokogenetskiizmijenjenihorganizamaipresađivanjaorganapokazujudajavnoshva-ćanjenovihtehnologijamanjeovisioznanostiavišeoukupnojprocjenimoćiglavnihsudionikauraspraviitihomprihvaćanjuiozakonjenjupodnesenih,višeilimanjeznanstvenihargumenata.«56

Znanostdanasimaveomavisokipoložajudruštvu,alionaizdajesvojuzada-ćustvaranjaznanjakojepomažerazumijevanjuipromicanjuživotanazemlji.



Timeznanostupadaukrizujergubisvojuuloguispravnogprocjeniteljastvar-nihvrijednostibudućidaovisiopolitikamasvojihdržavaivlada.57Utomsmisluvećmnogeetičarezastrašujeisamamogućnostrađanjaživotaulaboratoriju,pogotovoljudskog,kloniranog.Timeseradikalnomijenjaži-votnapostavkaitakvodijetegubisvojeljudskodostojanstvo,shvaćasesamokaopojedinac,moždakaoisvakadrugarobabeznekeodređenevrijednostiidostojanstva.58Takavstav,lišenopreznostiamotiviranisključivorazvojeminapretkom,uovomrazdobljupost-modernegenetikevodinesamounesigur-nubudućnostvećjeidostaneodgovoran.Samokloniranjeiistraživanjenamatičnimstanicamazahtijevajudalekovišeopreznostiiodgovornosti.59Isamogenetičkoinženjerstvo,posebiceononamatičnim,germinalnimsta-nicamamožepromijenitisamuljudskuvrstu,štoljudeužasava,takodavećnekimisliocigovoreo»post-humanoj«naravi.60Velikiizazovpredstavljaipatentiranje gena, tj.prisvajanjegenakao»vlastitogimetka«.Takoseisamaljudskanaravpretvarauposjedovanje,uprivatnovlasništvo,aljudskanaravprestajebitijednakazasveljude.Koristodgenetičkihinformacijatakomoguimatiosiguravajućadruštva ipoduzetnicikojićes timemanipulirati i takovršitisurovudiskriminaciju.61Valjaspomenutiiizazovsvevećegrazvojakibernetike kaoznanosti»opro-cesima regulacije i zakonitostima toka informacija u tehnici i u biološkimsustavima«.62Upravonjezinadanašnjadostignućasunapodručjuživčanogsustavapomoćuračunalapostalaogromnatakodanamvećprijete»neuro-imemory-čipovi«,itd.63Uzbrzirazvojnanotehnologije kojajošvišeomogu-

52

Usp. Romano Guardini, Il diritto alla vita prima della nascita,Locusta,Vicenza1985.,str.19–21.

53

Usp. Jeremy Rifkin, The Biotech Century, PenguinPutnam Inc.,NewYork1998.; hrv.izdanje: Biotehnološko stoljeće. Trgovina genima u osvit vrlog novog svijeta, JesenskiiTurk–Hrvatsko sociološkodruštvo,Zagreb1999.; C. Ben Mitchell, »Ethical Challen-ges«, u:JohnF.Kilner,C.ChristopherHook,DiannB.Uustal(ur.),CuttingEdge Bioethics. A Christian Exploration of Technologies and Trends,W.B.EerdmansPublishingCo.,Mi-chigan2002.,str.181.

54

RichardW.Oliver,The Coming Biotech Age: The Business of BioMaterials,McGraw-Hill,NewYork2000.,str.36.

55

Usp.ibid.,str.18.

56

Ibid.,str.19.

57

Usp.Jaan.Suurküla,»DisfunctionalScience.Towardsa‘PseudoscientificWorldOrder’?«,http:/psrast.org./crisisofsci.htm, preuzeto:30.8.2011.

58

Usp.CharlesW.Colson,»CanWePrevetthe‘AbolitionofMan’?«, u:CharlesW.Colson,

NigelM.deS.Cameron(ur.),Human Dignity in the Biotech Century: A Christian Vision for Public Policy, InterVarsity Press, DownersGrove2004.,str.16.

59

Usp.MerieLiesseLabat,»HumanStemCells:ScientificandEthicalAspects«, u:JozefGla-sa(ur.),Ethics of Human Genetics: Challen-ges of the (Post)Genomic Era. Proceedings of the International Bioethics Conference, Octo-ber 23–24, 2002, Bratislava,Charis,Bratisla-va2002.,str.67–68.

60

Usp.C.W.Colson,»CanWePrevetthe‘Abo-litionofMan’?«, str.19;LucaM.Buccietal.,»Osservazionieticheeimplicazionimedico-legaliinmateriadi‘testgenetici’«, Medicina e Morale 4(2005),str.799–810.

61

Usp.C.W.Colson,»CanWePrevetthe‘Abo-litionofMan’?«, str.19.

62

Jure Šonje (ur.), Rječnik hrvatskoga jezika, LeksikografskizavodMiroslavKrleža–Škol-skaknjiga,Zagreb2000.,str.445.

63

Usp.C.ChristopherHook,»Technosapiens«,u:C.W.Colson,N.M.deS.Cameron(ur.),Human Dignity in the Biotech Century, str.76–80.



ćujerazvojkibernetike,kaoipromjeneljudskoggenoma,budućnostpostajejošupitnija,anačeloopreznostijošurgentnije.

Zaključak

VelikaobnovaznanostijezapočelasF.Baconom(instauratio magna)štojeodrediloputznanostisvedodanassciljemdaseovladaprirodomukoristčovjeka.Takousmjerenaznanost jezaboravilanasvojuetičkudimenziju iotvorilaPandorinukutiju,teječitavsvijetpočeogrcatiuproblemima.Unekimznanstvenim,uglavnomfilozofsko-etičkimkrugovimasestogaipo-činjegovoritiodovršenostinovovjekovlja ipočetku»noveepohe«ukojojtrebapokazatiduhočuvanjaprirode,anevišeduhovladavanja,tesenaglaša-vakakomoralneobziretrebaimatipremasvimživimbićima.64Odznanostiseondanetraživišesamomoćvećiodgovornost.Dakako,nijeodgovornaznanostkaotakva,većčovjekkojijeizvodiiprimjenjuje.Takosedanasvišenegovorisamooontološkojvećofiloničkojčovjekovojodgovornostizasvaživabićaizasvevrste.Riječjeobiocentričnojodgovornostipremamjerilimauniverzumaživota.Timeje»čovjeknadišaoantropološkiokvirodgovornostiide factodospiouteološkudimenzijuodgovornosti.«65Nadišaojeidimenzi-juvremena,sadašnjostukojujeuronjen,tejesvojomodgovornošćuobuhva-tioibudućnost.Čovjek(znanstvenik)postepenopreuzimabriguzasvaonabićakojanećeupoznati,aliimjedužanočuvatiuvjetezaegzistenciju,baremonebiološke,kojejeisamdobiounasljeđe,kaodar.

Luka Tomašević, Ana Jeličić

Ethics of Scientific Research and the Principle of Precaution

AbstractWe anticipate the reign of science, and the scientists have already sat on a pedestal. It is right time to ask what are their priorities, are they enhancing the knowledge, or are they gradually converted to managers with a doctorate in natural sciences with questionable ethical and par-tial scientific reasoning. Postmodern Western culture is devoid of metaphysical foundations and its subjects wish only progress and effectiveness. Life and survival are in the hands of scientific geniuses as well as scientific analphabets which they have absolute confidence in them. On the threshold of the promised but not promising era of posthumanism the sense of interdepend-ence of all creatures is evidently intensified. We are expressing that sense through principle of precaution, bioethical projects and Christian personalistic attitude that calls us to show care and solidarity, to constantly review our attitude to life and correlation to one another, but also by seeking for the same.

Key wordsscience,ethics,(co)existence,solidarity,care,responsibility,progress,principleofprecaution,risk,bioethics

64

Usp.ibid.65

AnteČović,Etika i bioetika. Razmišljanja na pragu bioetičke epohe, Pergamena, Zagreb2004.,str.9.

Documents

Etika znanstvenog istraživanja i načelo opreznosti - hrfd.hr · Battista Mondin, Una nuova cultura per una nuova societa, Ed. Massimo, Milano 1981., str. 151–153. 8 Pastoralna