Tipovi etikih teorija
Jasminka Babi-Avdispahi
20.mart 2011.
Deontoloka i konsekvencionalistika etika
Konsekvencionalistika etika: posljedice Deontoloka etika:
Kvalitet radnje Dobra volja namjere Primjeri
Etika pravila vs. etika vrlineEtika pravila pojmovi obaveze i
dunosti Etika vrline vrlina i vrsnost. Etika pravila: Koje norme
treba da rukovode ljudskim ponaanjem? Etika vrline: Koja vrst osobe
treba da postanem? Zato ne treba lagati? Etika pravila: la je
protiv moralnog zakona; etika vrline: la je nepotena.
Kritika i odbrana etike vrlineto je heterogenije drutvo,
potrebnija je etika pravila. Odbrana: Vana snaga ideala. Dok
pravilo kae ta je zabranjeno ili zahtijevano, ideali nas potiu da
se trudimo i kad se to od nas ne zahtijeva. Hipokratova zakletva i
principi medicinske etike se zasnivaju na kultivaciji izvjesnog
skupa vrlina potovanje ljudskog dostojanstva, samilosti i ljudskog
ivota.
1. Aristotel klasina etika vrlineAristotel (384-322 p.n.e.)
Krajnje dobro je eudamonia (posreen ivot) aktivni ivot u skladu s
vrsnoom. Hranjenje i rast biljke; osjeanja ivotinje. ovjek, pored
osjeaja, ima logos, tj. mogunost promiljanja da upravlja
osjeanjima. Specifina ovjekova izvrsnost (arete) je upranjavanje
razumskih moi.
Praktina mudrostIstinski sretna osoba mora upotrijebiti vrlinu
praktine mudrosti, koja: 1. omoguava da prepoznamo koji su ciljevi
istinski vrijedni ljudske elje; 2. pomae da postignemo ne samo
specifina dobra vrijedne prakse (medicine, prava, posla), ve i opeg
dobra kojem tee sve prakse dobro cvjetanja individue u
zajednici.
Teleologija, racionalnost, emocijeAristotel teleologija -
djelovanje upereno prema ciljevima Racionalnost kao osobena
karakteristika ljudske prirode. Prihvata i emocije i tjelesne
potrebe. Potrebna spoljna dobra: zdravlje, prijatelji, porodica,
novac.
VrlineRazum i navikavanje Sredina i mudar ovjek Forme ivota:
graanska egzistencija filozofska egzistencija
Tema za diskusiju
Koje vrline treba da razvijaju zdravstveni radnici (medicinske
sestre, tehniari)?
2. Sentimentalna etikaDavid Hume Razum sam nije dovoljan da
proizvede moralnu pokudu ili odobravanje. Ne neki kvalitet
inherentan radnji, ve emocija u nama je uzrokom da nazovemo neto
ispravnim. Osnova ljudskih sentimenata nije samoljubav ve ljubav
prema drugim. Naa sposobnost za simpatijom objanjava zato
odobravamo ili kudimo neke radnje.
VrlineLista karakternih obiljeja koje hvalimo. One koje su
korisne ili za ljudsku zajednicu ili one s kojima se mi i drugi
neposredno slaemo. Zbog toga, Hume tvrdi da je korisnost jedan
jedini izvor to visoko cijenimo vjernost, pravdu, ast, te druge
vrline.
Osjeajnost
to dublje internaliziramo moralna pravila poput pravde, ova
pravila postaju naa druga priroda, pa ih sve ee slijedimo na
spontan nain. Kultiviranje sentimenata/osjeajnosti.
Tema za diskusiju
Da li zdravstveni radnici treba da prihvate etiku baziranu na
sentimentima. Da unose ljubaznost pored znanja, brigu pored
ekspertize.
3. Etika prirodnog zakonaTradicionalne teorije prirodnog zakona:
Bog ustanovljava pravila ljudskog ponaanja koja individue
spoznavaju ili putem racionalnog promiljanja ili putem boanskog
otkrovenja.
Preskriptivno, deskriptivno, konvencionalnoTeorija prirodnih
zakona u etici: - Preskriptivni zakoni ponaanja se zasnivaju na
deskriptivnim zakonima ljudske prirode. Naturalistike teorije.
Prirodno suprotstavljeno konvencionalnom. Prirodni zakon se vee za
sve ljude (ne unutar odreenog drutva) jer su jednostavno ljudi.
Osnovna ljudska dobraUniverzalna ljudska dobra su: ivot,
zdravlje, prokreacija i briga za mlade, znanje, relacije sa drugim.
Ono to konstituira dobar ivot varira od drutva do drutva, od osobe
do osobe, ali ta varijacija lei unutar skupa ogranienja koga
odreuje ljudska priroda.
Teleologija, asolutnost zabrana, intencijaTeleoloke, ne
konsekvencionalistike: dobra su nesamjerljiva i ne mogu se
zamjenjivati. Apsolutne zabrane: Namjerno ubijanje nevinog je
zabranjeno, ak ako se eli kao sredstvo za neko dalje dobro (napr.
spaavanje 5 drugih nevinih) Intencija kao klju moralne evaluacije:
Intencija se odreuje onim to osoba eli ili kao sredstvo za dalji
cilj ili kao cilj po sebi.
Dvostruki efekatPod izvjesnim okolnostima ispravno je uiniti
radnju koja, pored posljedica eljenih kao cilj ili sredstvo, ima
sekundarne posljedice koje se ispravno ne mogu eljeti kao sredstvo
ili cilj Teorija dvostrukog efekta omoguava da se povue
razlikovanje izmeu herojskog samortvovanja i samoubistva napr.
Dozvoljva abortus kad je ivot majke u pitanju.
4. Teorija prirodnih pravaSloboda individue je primarna
karakteristika ovjeanstva. Svaka osoba ima prirodno pravo na ivot,
slobodu i svojinu. Deontoloka teorija a ne teleoloka jer ne izvodi
prava i obaveze iz promoviranja vrijednosti. Ispravno ponaanje je
ono koje potuje granice prava svake osobe, bez obzira da li tim
ponaanjem promoviramo dobro.
Etiki minimalizamTeorija prirodnog prava negativna teorija trai
se ne krenje prava drugih Negativna prava pravo na ivot nije pravo
da se ljudima obezbijede sredstva za ivot ve pravo da se ne bude
ubijen. Dunosti izuzev specijalnih relacija (roditeljstvo) nema
dunosti da se pomogne drugom ve samo da mu se ne teti.
Tema za diskusiju
Znaaj teorije prava za medicinsku etiku, ali i njeno
ogranienje.
5. Utilitarizam
Dvije teze: 1. Odreivanje najvieg dobra u vanetikim kategorijama
(srea, interesi svih onih koje radnja pogaa). 2. Ispravno ono to
doprinosi najveem dobru (utilitarizam postupaka i pravila).
Teleologija i konsekvencionalizamTeleologija: ostvarivanje
svrhe.. Summum bonum: srea. Srea nije u vrlini, vrsnoi individue
(Aristotel) ve u postizanju najveeg dobra za najvei broj ljudi.
Konsekvencionalistika teorija naglasak na posljedice; dobra su
samjerljiva.
Kritika utilitarizmaUtilitaristika teorija ponekad dozvoljava
rtvovanje individua kako bi grupa, na neki znaajn nain, imala
korist. Cilj opravdava sredstvo. Primjer umirue osobe i pet
pacijenata koji ekaju na transplataciju. Individualna prava, ak
pravo da se ne bude ubijen, mogu biti nadvladana interesom grupe za
ivotom.
Tema za diskusijuRatna situacija i oskudnost medicinskog osoblja
situacija u kojima stotine vojnika trai hitnu intervenciju. Doktori
maksimaliziraju broj uspjeno tretiranih bolesnika i na taj nain
maksimaliziraju korisnost itave grupe vojnika.
6. Kantova etika dunostiKant (1724-1804.) racionalnost kao klju
morala. Ljudsko ponaanje samonametnuti zakoni slobode, koji se
izvode iz racionalne volje. Autonomija predstavlja samolegislativnu
karakteristiku. - Djelatnici su slobodni na osnovu svoje
racionalnosti. - Autonomija nije subjektivna i arbitrarna
odluka.
Deontoloka teorijaSuprotnost utilitarizmu: Potovanje individua i
njihovih prava je klju: Nikada tretirati drugu osobu samo kao
sredstvo za sreu druge osobe. Moralna vrijednost radnje ovisi od
razloga zbog kojih je inimo. Suprotno, u saglasnosti i iz dunosti.
Kategoriki imperativ - Djeluj samo po maksimama za koje moe u isto
vrijeme htjeti da budu univerzalni zakon.
Savrene i nesavrene dunostiKI funkcionira na dva naina: 1.Trai
izvjesne veoma specifine vrste djelovanja. Dunosti su savrene, jer
su savreno jasne i odreene. Nema personalnih varijacija. Drati
obeanje, ne ubiti se. 2.Zahtjeva prihvatanje izvjesnih opih
pravila, ostavljajui individuama da odlue koje e vriti radnje da se
unaprijede ovi ciljevi. Nesavrene dunosti: Pomoi drugima, razviti
svoje talente.
KI kao test univerzalizacijeMaksima koja predlae krenje savrene
dunosti ne moe biti univerzalisana, jer se ne moe konsistentno
opisati stanje stvari u kojem bi ona bila univerzalno prihvaena.
Maksima koja predlae krenje nesavrene dunosti ne moe biti
univerzalisana, jer premda se njeno univerzalno prihvaanje moe
konsistentno opisati, djelatnik/ca ne moe htjeti/eljeti takvo
univerzalno prihvaanje bez protivurjenosti.
Proceduralne odluke1. Formulisati maksimu koja opisuje primarnu
intenciju oponaanja. Irelevantne stvari izbaciti (napr. boju kose);
2. Univerzalisati maksimu; 3. Da li je mogue da svako djeluje u
skladu s maksimom ili to vodi proturjeju; 4. Ima li konflikta
volje?
1. Etike vrline
Vana snaga ideala. Ideali nas potiu da se
trudimo i kad se to od nas ne zahtijeva. Hipokratova zakletva i
principi medicinske etike se zasnivaju na kultivaciji izvjesnog
skupa vrlina.
Tema za diskusiju
Koje vrline treba da razvijaju zdravstveni radnici (medicinske
sestre, tehniari)?
2. Sentimentalna etika
Naa sposobnost za simpatijom objanjava zato odobravamo ili
kudimo neke radnje. Kultiviranje sentimenata/osjeajnosti
Tema za diskusiju
Koju vrst osjeajnosti treba da razvijaju zdravstveni radnici
(medicinske sestre)?
3. Etika prirodnog zakonaUniverzalna ljudska dobra su: ivot,
zdravlje, prokreacija i briga za mlade, znanje, relacije sa drugim.
Teorija dvostrukog efekta: Pod izvjesnim okolnostima ispravno je
uiniti radnju koja, pored posljedica eljenih kao cilj ili sredstvo,
ima sekundarne posljedice koje se ispravno ne mogu eljeti kao
sredstvo ili cilj
Tema za diskusiju
Zdravlje je ljudsko dobro. ta se misli pod ljudskim zdravljem?
Navedite primjer teorije dvostrukog efekta u medicinskoj
praksi.
4. Teorija prirodnih pravaSloboda individue je primarna
karakteristika ovjeanstva. Svaka osoba ima prirodno pravo na ivot,
slobodu i svojinu.
Tema za diskusiju
Znaaj teorije prava za medicinsku etiku?
5. Utilitarizam
Ispravno ono to doprinosi najveem dobru (srei, zadovoljavanju
interesa svih onih koje radnja pogaa).
Tema za diskusiju
U kojim sitacijama je opravdano utilitaristiki razmiljati?
6. Kantova etika dunosti
Potovanje individua i njihovih prava je klju: Nikada tretirati
drugu osobu samo kao sredstvo za sreu druge osobe. Kategoriki
imperativ - Djeluj samo po maksimama za koje moe u isto vrijeme
htjeti da budu univerzalni zakon.
Tema za diskusiju
Znaaj Kantove etike za kodeks medicinske etike?
