Estonija

Estonsk monetarna politika

• Estonija primjenjuje politiku baziranu na CBA • CBA je veoma slična dolarizacij • CBA politika kao i dolarizacija poništava

politiku deviznog tečaja i dikrecijske monetarne politike

• Za razliku od dolarizacije količina novca u opticaju može biti promijenjena akumuliranjem rezervi ili mijenjanjem omjera rezervi.

• CBA je specifični sistem fiksnog tečaja sa striktnim pravilima koja su eksplicitna i zakonska te nalažu da se domaća valuta izdaje samo nasuprot strane .

• Centralna banka mora biti spremna u svakom trenutku zamijeniti domaću valutu za rezervne valute ili za zlato.

• CBA pravila sadrže i skalu koja pokazuje koliko se neosiguranog novca u devizama može izdati tako da se time osigurava da ne nestane deviza i da se ne poremeti paritet.

• CB je zadužena za tipične poslove centralne banke kao što su održavanje stabilnosti zakonskog sredstva plaćanja, vođenje bankarstva i monetarne politike

• CB je neovisan od ostalih vladinih agencija • CB nije odgovorna za stanje državnih

financija • Većinu vremena jedini kanal za izdavanje

novca su Forex transakcije CB-a čime se osigurava je ponuda novca samo prilagodba u skladu sa stanjem deviznih rezervi

• Centralna banka nema središnje stope ili druge operativne ciljeve

• Sve potrebne prilagodbe ostavljaju se tržištu, a ulogu sidra ima devizni tečaj

• Tržišne kamatne stope i likvidnost prilagođavaju se prema ekonomskim kretanjima, stranim financiranjima i arbitražnim uvjetima. Prema tome glavnu ulogu u postizanju i održavanju dovoljne likvidnosti snosi sam financijski sektor.

Gospodarstvo Estonije

• Estonsko gospodarstvo je maleno i otvoreno te stoga jako osjetljiv na vanjske događaje

• Domaća inflacija je funkcija strane inflacije • Liberalizacija ekonomije je provedena stoga je

gospodarstvo tržišno i pod jakim utjecajem konvergencije od strane EU

• Estonija je svoje gospodarstvo veoma vezala za Finsku s kojom ima najjače trgovinske odnose

• Gotovo dvije trećine Estonskog uvoza i izvoza dolazi iz EU.

Financijski sektor

• Estonski financijski sektor ne može se jednostavno analizirati kao domaće tržište zato što Estonki financijski sektor kratkoročna zaduženja i pozajmljivanja također uključuje u devizna tržišta i inozemno tržišno povezane djelatnosti

• Zbog CBA principa CB pruža kreditni instrument neograničene Forexa kupnje i prodaje za sve glavne valute što je ključno za likvidnost.

• Najaktivniji tržišni segment je stoga kratkoročno financiranje na forex tržištu

• Zbog CBA monetarni signali su izvan sustava ( i ne postavlja ih centralna banka) te je dominantna uloga stranih monetarnih signala.

• Dugoročne komponente su strana kamatna stopa, premija rizika kao i podaci iz realnog sektora i strano vlasništvo koji su indikatori premije rizika

• CBA aranžman je podložan napadima špekulanata što se Estoniji dogodilo 1999. godine kada je naraslo nepovjerenje prema svim tržištima

• Estonija se od tog napada obranila podizanjem kamatne stope koji je došao automatski zbog CBA aranžmana te se monetarne vlasti nisu miješale u novčana ili Forex tržišta

• Od 1995. godine prisutnije je posuđivanje na stranim tržištima jer se smanjila premija rizika za Estoniju

• Novca na strnom tržištu raste i sve više je zamijenjeno domaćim depozitima

Inflacija

• Zbog toga što je mala i otvorena zemlja uvozne cijene jako utječu ne domaće cijene. Estonija ima malo veću inflaciju nego ostale zemlje. Razlika između stopa je 1,5 do 2,5 posto u usporedbi sa ostalim zemljama.