Emocije pri ispitivanju intelektualnih sposobnosti

7/31/2019 Emocije pri ispitivanju intelektualnih sposobnosti

1/16

133

Izvorni znanstveni lanak

UDK 159.942:159.9.07053.5

EMOCIJE PRI ISPITIVANJUINTELEKTUALNIH SPOSOBNOSTI UENIKA

Neala Ambrosi-RandiSveuilite Jurja Dobrile u Puli, Pula

[email protected]

Devdet HadiselimoviDrutvo psihologa Istre, Pula

[email protected]: 18. oujka 2010.

U ovom se radu ispituju promjene u emocijama uenika tijekom rje-avanja testova intelektualnih sposobnosti. Na uzorku od 503 ueni-ka osmih razreda osnovne kole primijenjeni su testovi intelektualnihsposobnosti KI4 i NPN. Emocije uenika procijenjene su dopunjava-njem dvije nedovrene reenice koje su sastavni dio testnog materijala.

Procijenjene su emocije analizirane Pekrunovim dvodimenzionalnimsustavom klasifikacije emocija pri intelektualnim naporima, uspore-ivane su razlike u emocionalnim stanjima prije i nakon testiranjaintelektualnih sposobnosti, a potom i razlike u emocijama uenikarazliitog intelektualnog statusa. Dobiveni rezultati pokazuju da prijepoetka testiranja tri etvrtine uenika izvjeuje o pozitivnim emoci-jama, a nakon ispitivanja neto manje od polovine uenika. Ova pro-mjena je po svoj prilici uinak samog testiranja.

Kljune rijei: samoprocjene, emocije pri intelektualnim naporima,

intelektualne sposobnosti, Pekrunov dvodimenzional-

ni model, kognitivni status

Uvod

Parafraziramo li dio naslova jednog novijeg istraivanja (Lehman,DMello i Person, 2008.) moglo bi se rei da sudionici nekog ispiti-vanja intelektualnih sposobnosti (a slino tome i pri rjeavanju drugihsloenijih misaonih zadataka) jesu i ostaju sami sa svojim emocijama


2/16

N. Ambrosi-Randi i D. Hadiselimovi: Emocije METODIKI OGLEDI, 17 (2010) 12, 133148

134

prije i tijekom rjeavanja, ali i nakon to su rijeili postavljene zadat-ke. Znaju to svi koji su polagali odreeni ispit, a osobito oni koji sukoristili, moda ak i konstruirali, neku ljestvicu ispitne anksioznostiili ljestvicu automatskih misli kao svojevrsnih pratilaca obavljanja za-htjevnih aktivnosti ili zadataka. Nisu to, dakle, u psihologiji osobitonove spoznaje, premda se sofisticirane analize tih emocionalnih stanja ireakcija provode intenzivnije tek u novije vrijeme. Pretpostavljao je tou ezdesetim godinama prolog stoljea i Wolfgang Horn, autorBega-

bungtestsystema (1972.), kad je sudionicima ispitivanja pruio mogu-nost da prije poetka i nakon rjeavanja testa intelektualnih sposobnostiukratko napiu kako se osjeaju. Test intelektualnih sposobnosti KI4(Hadiselimovi, Vukmirovi i Ambrosi-Randi, 2004.), nastao premauzoru na Hornov, kao i kasnije konstruirani testNeverbalnih prekinutihnizova (NPN; Hadiselimovi i Ambrosi-Randi, 2006.), takoer pru-aju sudionicima mogunost da u jednoj rijei ili kratkom reenicomopiu svoje emocije na poetku i na kraju ispitivanja. Navedu li nekiuenici prije rjeavanja ovih testova da se osjeaju prilino loe,umorno ili ak odvratno, uz pretpostavku da su to istiniti iskazi,nesumnjivo je da to nisu ba povoljni uvjeti za uspjean i optimalanishod u radu koji im predstoji. Isto tako, kad nakon ispitivanja svoje

emocionalno stanje opiu kao jadno, ivano ili iscrpljeno, nisuto samo korisne dopunske informacije pri interpretiranju rezultata is-pitivanja, ve imaju i znaajne implikacije za provoenje ispitivanja itrae da se uini sve kako bi se uzroci stresa i nepovoljnih emocionalnihstanja reducirali na to manju mjeru. Budui da do sada nismo radilianalizu spomenutih samoprocjena, ovaj je rad prilog istraivanju feno-mena emocija koje prate intelektualne napore pri rjeavanju zadatakau testovima kognitivnih sposobnosti, posebno onih koje, kao u naemsluaju, sudionici procjenjuju u slobodnoj formi.

Za potrebe klasifikacije emocija razvijeni su razliiti teorijski mo-deli, a klasifikacijski kriteriji kojima su se ti modeli koristili ukljui-

vali su aspekte valencije, aktivacije, intenziteta, trajanja i uestalostiemocionalnih stanja (Shaver, Schwartz, Kirson, i OConnor, 1987.).Razni klasifikacijski sustavi koriste se ovisno o tome koliko po svojojstrukturi odgovaraju nekom specifinom podruju istraivanja. Emoci-je vezane za napore pri uenju, odnosno one koje su izravno povezanes intelektualnim postignuima (Goetz, Zirngibl, Pekrun i Hall, 2003.;Pekrun, Goetz, Titz i Perry, 2002.), predstavljaju za psihologiju jo


3/16


135

uvijek nedovoljno istraeno podruje. Uz izuzetak istraivanja ispit-ne i kolske anksioznosti koja su zapoela jo 70-ih godina (Zeidner,1998.), te istraivanja o emocijama temeljenim na atribucijskoj teoriji(Wiener, 1985., 2001.), osjea se nedostatak empirijskih istraivanjaemocionalnih stanja i iskustava uenika i studenata tijekom obavljanja,odnosno rjeavanja razliitih intelektualnih zadataka (Goetz, 2004, Pe-krun i Frese, 1992.). Emocije koje prate takve aktivnosti vane su zbognekoliko razloga. U prvom redu zbog toga to su emocionalna iskustvauenika izravno povezana sa subjektivnim osjeajem dobrobiti (Diener,2000., Ekman i Davidson, 1994.). Nadalje, te emocije mogu djelovatina kvalitetu uenja i intelektualna postignua (Pekrun i sur., 2002.), ali ina kvalitetu komunikacije i socijalnih odnosa u razredu ili nekoj drugojobrazovnoj grupi (Andersen i Guerrero, 1998., Meyer i Turner, 2002.).

Jedan od modela pomou kojeg je mogue klasificirati emocije uaktivnostima uenja i miljenja razvio je Pekrun (1992.), a specifian jeupravo po tome to se odnosi na emocije koje se doivljavaju u kontek-stu visokokolskih aktivnosti. Njegov klasifikacijski sustav ili shemaukljuuje dva bitna kriterija, i to dimenziju valencije (pozitivnonega-tivno) i dimenziju aktivacije (aktiviranjedeaktiviranje). U tablici 1 pri-kazane su emocije pri intelektualnim aktivnostima po Pekrunu (Kleine,

Goetz, Pekrun i Hall, 2002.).Prema Pekrunovu modelu pretpostavlja se da emocije koje prate

intelektualne aktivnosti imaju odreene uinke na uenje i miljenje. Utom se modelu razlikuju pozitivneaktivirajue emocije (radost, ponos,nada), pozitivnedeaktivirajue emocije (olakanje, oputenost), nega-tivneaktivirajue (anksioznost, ljutnja, sram/krivnja) i negativnede-aktivirajue (dosada, beznadnost, oaj).

Tablica 1. Klasifikacija emocija pri intelektualnim aktivnostima

Aktivacija

Valencija

Pozitivne Negativne

AktivirajuRadostPonosNada

Strah / anksioznostLjutnjaSram / krivnja

DeaktivirajuOlakanjeOputenost

DosadaBeznadnost / oaj


4/16


136

Kada je u pitanju postignue, obino se pretpostavlja da pozitiv-neaktivirajue emocije dovode do pozitivnih posljedica, no jo uvijeknije dovoljno jasno kako na uenje i kolsko postignue djeluju ne-gativneaktivirajue i pozitivnedeaktivirajue emocije. Naime, iakonije mogue pretpostaviti da postoje jednoznani pozitivni uinci po-zitivnih emocija (Aspinwall, 1998.) ili jednoznani negativni efek-ti negativnih emocija, vie je vjerojatno da negativnedeaktivirajueemocije mogu djelovati nepovoljno na uenje i kolska postignua(Kleine i sur., 2004.). Neki autori smatraju da su u ispitnoj situaciji odposebne vanosti pozitivneaktivirajue emocije (kao nada i ponos) inegativneaktivirajue kao ljutnja i anksioznost (DeCuir-Gunby, PriceAultman i Schutz, 2009.). Funkcioniranje upravo opisanog Pekrunovogdvodimenzionalnog modela klasificiranja emocija za sada je ispitano ukontekstu pojedinih nastavnih predmeta kao to su matematika, latin-ski, engleski i njemaki jezik, te glazba i sport (Goetz, Pekrun, Hall iHaag, 2006.).

Ispitivanje intelektualnih sposobnosti u koli u odreenoj se mje-ri moe izjednaiti s ispitivanjem znanja i svakako je rije o situacijikoja je popraena karakteristinim emocionalnim stanjima. Nastojeiupotpuniti specifine spoznaje o emocionalnim doivljajima pri ispiti-

vanju intelektualnih sposobnosti uenika i pretpostavljajui potencijal-ne uinke koje emocije inducirane prije testiranja mogu imati na samispitni rezultat, kao i uinke onih emocija koje ispitanici navode nakonispitivanja na osjeaj samopotovanja i psiholoku dobrobit pojedinaca,odluili smo ovoj problematici posvetiti odreenu pozornost.

Polazei od problema izloenih u uvodu i Pekrunovog modela kla-sifikacije emocija pri obavljanju intelektualnih zadataka, u ovom istra-ivanju postavljamo sljedee hipoteze: a) postoje razlike u opisivanjuemocionalnih stanja prije i nakon ispitivanja intelektualnih sposobnosti;b) oekujemo da e uenici nakon ispitivanja navoditi vie negativnihemocionalnih stanja negoli prije ispitivanja; c) postoje razlike u opisi-ma emocionalnih stanja ovisno o kognitivnom statusu uenika.

Metoda

Ispitanici

U ovom su istraivanju sudjelovale 252 uenice i 251 uenikosmih razreda osnovnih kola u Puli i okolici, a oni su inili oko 65%


5/16


137

populacije uenika osmih razreda u trenutku istraivanja. U uzorku jeproporcionalan broj uenika iz gradskih i prigradskih kola pa je uzo-rak u tom smislu stratificiran. Podaci o intelektualnim sposobnostimaispitanika prikupljeni su u sklopu jednog veeg istraivanja. Ispitivanjeje provedeno tijekom prvih kolskih sati u studenom i prosincu 2008.godine. Prosjena dob uenika u trenutku istraivanja iznosila je 14.03godina (sd = 1.26).

Instrumenti

Test intelektualnih sposobnosti KI4 (Hadiselimovi, Vukmiro-vi i Ambrosi-Randi, 2004.) namijenjen je ispitivanju intelektualnihsposobnosti uenika u viim razredima osnovne kole, a sastoji se odetiri podtesta: prekinuti nizovi, nepotpune imenice, brzo raunanje inepripadajui pojmovi. PodtestPrekinuti nizovi sastoji se od 20 zadata-ka koji su zasieni u prvom redu faktorom logikog miljenja, a zatimi koncentracijaraunanje te faktorom kristalizirane inteligencije, a posvome obliku predstavlja modifikaciju Thurstoneovih tipova zadataka.Podtest Nepotpune imenice sastoji se od 40 zadataka i svojevrsni jetest rjenika te dominantno pripada faktoru kristalizirane inteligenci-

je.Brzo raunanje se sastoji od 40 zadataka i zahtijeva brzu upotrebuetiri raunske operacije uz istovremenu koncentraciju, dok se podtestNepripadajui pojmovi sastoji od 20 zadataka koji zahtijevaju logikomiljenje na verbalnom sadraju.

Test KI4 ima paralelne forme, A i B. Sve estice pokazuju zado-voljavajua mjerna obiljeja, a pouzdanost tipa Cronbach alpha iznosi0.91 za obje forme testa.

Neverbalni prekinuti nizoviNPN(Hadiselimovi i Ambrosi-Ran-di, 2006.) nastao je kao nadopuna preteito verbalnom Testu intelek-tualnih sposobnosti KI4, a u cilju ispitivanja individualnih razlika uneverbalnim kognitivnim obiljejima uenika osnovne kole. I ovaj test

ima paralelne A i B forme, a izraen je u standardnoj (30 estica) i kra-oj verziji (20 estica). U ovom istraivanju koristili smo standardnuverziju NPN-a. Zadaci u testu NPN trae uoavanje i shvaanje relacijau figuralnim prekinutim nizovima, a zahvaaju onaj dio intelektualnihsposobnosti koje se opisuju kao fluidna inteligencija. Sve estice poka-zuju dobre mjerne znaajke, a koeficijent pouzdanosti tipa Cronbachalpha iznosi 0.81 za A-formu i 0.87 za B-formu.


6/16


138

Emocije su procjenjivane introspektivnim opisima potpomognutimdvjema esticama u obliku nedovrenih reenica postavljenih u trenut-ku neposredno prije i nakon ispitivanja, a sastavni su dio postupka pri-mjene oba testa intelektualnih sposobnosti.

Metode obrade podataka

Klasificiranje opisa emocija

Kratki opisi emocija prije i nakon rjeavanja testova intelektualnihsposobnosti svrstani su prema Pekrunovom sustavu klasifikacije (viditablica 1) u etiri skupine. Dva autora, kao dva neovisna procjenjivaa,svrstavali su odgovore uenika na zapoetu reenicu Danas se osje-am, prije samog testiranja, i odgovore na nedovrenu reenicuSada se osjeamna kraju ispitivanja u kategorije: pozitivnoakti-virajue, pozitivnodeaktivirajue, negativnoaktivirajue i negativ-nodeaktivirajue emocije. Manji broj neslaganja (2.3% opisa emocijaprije i 3.4% opisa nakon ispitivanja) procjenjivai su usuglasili nakonrasprave o argumentima svrstavanja u odreenu kategoriju. Pri tomesmo bili svjesni injenice da su Pekrun i suradnici, pri procjenjivanjuemocionalnih stanja, sudionicima svojih istraivanja nudili na izbor pri-premljene odgovore, a u ovom istraivanju sudionici su to radili krat-kim opisivanjem onog to osjeaju u slobodnoj formi.

Obrada podataka uinjena je u skladu s postavljenim hipotezama.Za provjeravanje razlika u opisivanju emocionalnih stanja uenika prijei nakon ispitivanja intelektualnih sposobnosti u okviru Pekrunova mo-dela primijenjen je hi-kvadrat test, dok je za provjeru postojanja razlikauenika i uenica u kognitivnom funkcioniranju, razlika u intelektu-alnim sposobnostima onih koji su prije poetka testiranja procijenilii onih koji nisu procijenili svoje emocije, kao i razlika u inteligencijiuenika koji doivljavaju razliite vrste emocija, upotrijebljen t-test.

Rezultati i diskusija

Od ukupno 503 uenika i uenica osmih razreda osnovne kole,u obradu su uzeti samo oni koji su neposredno prije rjeavanja testovaintelektualnih sposobnosti dovrili zapoetu reenicu Danas se osje-am navoenjem najee jednog pridjeva, a rjee navoenjemvie rijei. Zapoeta reenica je sastavni dio testnog materijala KI4,


7/16


139

a sudionici je dopunjavaju prije i nakon rjeavanja testa inteligencije.Od ukupnog broja uenika koji su sudjelovali u istraivanju, zapoetureenicu dopunilo je na poetku rada njih 351 (69.8%), a na kraju ispi-tivanja 317 (63%). Dakle, u naem istraivanju jedna treina sudionikanije dala nikakvu procjenu, odnosno opis svog emocionalnog stanja, azanimljivo je da je ovakav rezultat sukladan onom koji iznose Lehman,DMello i Person (2008.). Naime, ovi autori navode da je u njihovomistraivanju situacija rjeavanja problema za 68% ispitanog uzorka bilapovezana s nekim oblikom emocionalnog doivljavanja, dok je za 32%sudionika bila neutralna. Je li rije o osobama koje nisu u stanju prepo-znati i opisati svoje emocije ili je njihovo emocionalno doivljavanjeu ispitnoj situaciji doista neutralno, teko je procijeniti. Zanimljivo jenavesti da je u ukupnom uzorku naeg istraivanja broj uenika i ue-nica bio izjednaen, dok je u poduzorku onih koji su procijenili svojeemocije vei udio, odnosno postotak djevojica (189; 53.8%) negolidjeaka (162; 46.2%).

Tablica 2.Osnovni deskriptivni podaci primijenjenih mjernih instrumenatana ukupnom uzorku

Test N M SD Min. Maks. K-S-z p

NPN 502 19.02 5.81 0 30 2.30 .001

KI4 494 53.94 11.16 12 78.5 1.25 n.s.

U tablici 2 nalaze se osnovni deskriptivni podaci primijenjenihmjernih instrumenata na uzorku uenika osmih razreda osnovnih kola.Istiemo da je distribucija rezultata testa KI4 normalna, dok je distri-bucija testa NPN asimetrina prema viim vrijednostima. Razloge tometek treba istraiti. Spolne razlike u kognitivnom funkcioniranju uenikaprovjerene su t-testom te budui da nije utvreno postojanje statistikiznaajnih razlika (za NPN t

349= 0.09; p = n.s. i za KI-4 t

343= 0.96; p =

n.s.), svi su rezultati u nastavku obraeni na ukupnom uzorku.T-testom smo provjerili razlikuju li se po svojim intelektualnimsposobnostima uenici koji su opisali svoje emocije prije poetka ispiti-vanja od onih koji to nisu uinili i utvrdili postojanje statistiki znaajnerazlike u korist prvih. Naime, uenici koji su procijenili svoje emocijeneposredno prije poetka testiranja postiu znaajno vie rezultate natestovima intelektualnih sposobnosti KI4 (t

492= 2.07; p


8/16


140

(t500

= 2.50; p


9/16


141

rada). Ovakvi rezultati jasno govore u prilog tome da je ispitna situacijau kojoj se ispituju intelektualne sposobnosti posebno iskustvo koje zaodreeni broj sudionika dovodi do negativnih promjena u emocional-nom doivljavanju (u naem sluaju oko 30%). O tome kakve poslje-dice moe imati ova promjena emocionalnoga doivljavanja u smisluutjecaja na implicitne teorije inteligencije, samopotovanje ili osjeajvlastite uinkovitosti uenika, za sada moemo samo pretpostavljati.

Tri etvrtine ispitanika (78.6%) procijenilo je svoje emocije prije

poetka testiranja kao pozitivneaktivirajue, te smo u nastavku nasto-jali provjeriti kako su opisali svoje emocionalne doivljaje nakon zavr-etka testiranja. Kod 40.2% uenika emocionalno doivljavanje se nijepromijenilo te su i dalje ostali u skupini pozitivnihaktivirajuih emo-cija, 26.4% doivljavalo je negativneaktivirajue, 1.1% pozitivnede-aktivirajue, a 6.9% negativnedeaktivirajue emocije. Svoje emocijenakon zavretka testiranja nije procijenilo 25.4% sudionika.

S obzirom da je velika veina uenika iskazala aktivirajue emo-cije, u nastavku istraivanja uzeli smo u obzir rezultate samo tih ueni-ka i stavili ih u odnos s postignuem na testovima intelektualnih spo-sobnosti. Premda su prosjena postignua na testovima intelektualnihsposobnosti uenika koji su prije poetka testiranja doivjeli pozitiv-

neaktivirajue emocije neto vea u oba testa nego kod uenika kojisu iskazali negativneaktivirajue emocije (tablica 4), ta razlika nijestatistiki znaajna. Neto vee prosjeno postignue uenika koji suiskazali pozitivneaktivirajue u odnosu na one koji su iskazali nega-tivneaktivirajue emocije po zavretku ispitivanja vidljivo je samo utestu KI4, no u oba testa razlika u postignuu nije statistiki znaajna(tablica 5).

Tablica 4. Intelektualne sposobnosti i emocije prije poetka ispitivanja

Intelektualne sposobnosti

KI4 NPN

Pozitivneaktivirajue 54.49 (11.00) 19.31 (5.54)

Negativneaktivirajue 51.79 (10.59) 18.62 (5.92)

t-test1.59

p = n.s.0.40

p = n.s.


10/16


142

Tablica 5. Intelektualne sposobnosti i emocije nakon zavretka ispitivanja

Intelektualne sposobnosti

KI4 NPN

Pozitivneaktivirajue 55.34 (11.61) 19.28 (5.67)

Negativneaktivirajue 53.99 (9.99) 19.19 (5.69)

t-test1.01

p = n.s.

0.01

p = n.s.

Odnos izmeu kognitivnog statusa i emocija koje su uenici osje-ali prije i nakon rjeavanja zadataka u testovima intelektualnih spo-sobnosti provjerili smo i hi-kvadrat testom. Uenike smo podijeliliprema njihovom postignuu na testovima intelektualnih sposobnostiu tri skupine i to ovisno o udaljenosti nekog rezultata od aritmetikesredine. Prvu skupinu inili su oni uenici ije je postignue bilo ispodvrijednosti M 0,5 SD (N

KI-4= 78; N

NPN= 99), drugu skupinu inili su

oni ije je postignue bili izmeu vrijednosti M 0,5 SD i M + 0,5 SD(NKI-4 = 127; NNPN = 95), a treu skupinu oni uenici ije je postignuebilo iznad vrijednosti M + 0,5 SD (N

KI-4= 110; N

NPN= 123). Dobiveni

hi-kvadrati nisu pokazali postajanje statistiki znaajnih razlika u emo-

cionalnom doivljavanju uenika razliitog kognitivnog statusa (KI-4= 6.12; df=6; p = n.s.;

NPN= 4.76; df=6; p = n.s.).

Zbog male frekvencije sluajeva u kategorijama pozitivnodeakti-virajuih i negativnodeaktivirajuih emocija, ove podatke nismo uzeliu obzir za dodatne analize (vidi tablicu 3).

Za sada nema sasvim pouzdanog naina da se dozna kakve emoci-je doivljavaju sudionici u aktivnostima koje zahtijevaju intelektualninapor. Jedan je od naina da se to dozna introspektivni iskaz, kao toje to u naem sluaju pri dovravanju zapoetih reenica. Drugi je na-in odabirponuenih odgovora u upitnicima i ljestvicama procjene. Uprvom sluaju sudionici mogu imati tekoe u formulaciji opisa svojih

emocionalnih stanja, a u drugom u donoenju odluke koji od ponue-nih odgovora odabrati kao blii opis onom to se osjea. U oba sluajatekoe mogu biti u skromnijim sposobnostima, nedostatnoj motivaciji,povrnosti sudionika, pa i namjernom davanju krivih, odnosno soci-jalno poeljnih opisa ili odgovora. Kad se ve inilo da e se tekoostvariti znaajniji napredak u iskazivanju i opisivanju emocija kojeprate intelektualne napore, istraivai su nastavili smiljati metodolo-


11/16


143

ke procedure koje ukljuuju manipuliranje povratnim informacijama ouspjenosti u rjeavanja pojedinih zadataka, dodatno induciranje stresai frustracije, procjenjivanje vlastitih afektivnih stanja u video zapisimakompleksnog uenja i/ili rjeavanja problema, koritenje dobro smilje-nog softwarea za manipuliranje odreenim varijablama i slino (usp.npr. Lehman, DMello i Person, 2008., Graesser, DMello, Chipman,King i McDaniel, 2007.) i tako omoguili neke nove uvide i spoznaje oovom zanimljivom i osjetljivom predmetu istraivanja.

S obzirom na sve do sada reeno i na injenicu da je ispitivanjeintelektualnih sposobnosti jedan od uobiajenih poslova kolskih psi-hologa, te da to moe dovesti do negativnih promjena u emocionalnomdoivljavanju sudionika ispitivanja, potrebno je i poeljno to boljeupoznati pravu prirodu tih promjena kako bi se planirali postupci zareduciranje moguih neeljenih posljedica na to manju mjeru. Naime, ietika naela nas obvezuju da u svojim postupcima moguu tetu premadrugim osobama izbjegnemo ili svedemo na najmanju mjeru.

U naem su istraivanju prisutne dvije bitne razlike u pristupuizuavanju emocija u ispitnoj situaciji u odnosu na ona spomenuta uuvodu. U prvom redu u veini istraivanja emocija, koje prate intelek-tualne napore, one su opisivane odabirom ponuenih odgovora pomou

neke od metoda samoprocjene, dok su sudionici u naem istraivanju,kao to smo to ve rekli, nadopunjavali zapoete reenice slobodnim ispontanim opisivanjem svojih emocionalnih stanja. Ovakav je pristupomoguio i one odgovore koji opisuju neka injenina stanja, kao pri-mjerice izjave boli me glava, prehlaeno, boli me ruka, na te-melju kojih nije teko zakljuiti da ih prate neugodne emocije. K tomu,situacije u kojima se ispituju znanje i inteligencija, iako sline, nisu iste.Naime, u situaciji ispitivanja znanja, na planu atribucije uvijek postojimogunost, a pri tome posebice mislimo na situaciju neuspjeha, da sepostignuti rezultat pripie nedovoljnoj pripremi. No, takva se atribucijateko moe koristiti kod ispitivanja inteligencije, budui da nije rijeo kolskom predmetu ili nekom sadraju koji je trebalo nauiti. Tako

se vraamo na problem postavljen u uvodu: to se dogaa kada osobaostane sama sa svojim emocijama? Kako e si prije, tijekom i nakonispitivanja umanjiti eventualno nezadovoljstvo te kako e se tijekom inakon zavretka aktivnosti nositi s pretpostavljenim manjim ili veim(ne)uspjehom?

Neposredno prije poetka testiranja tri etvrtine naih sudionikaiskazalo je pozitivne emocije. Ovakvi su nalazi u skladu s onima nekih


12/16


13/16


145

testovima ovisna o doivljenim emocijama. Schwarz i Skurnik (2003.)sugeriraju da bi istraivanje uloge koju pojedine emocije imaju u ra-zliitim fazama rjeavanja problema dovelo do stvaranja obuhvatnogmodela o dinamici emocija u intelektualnim aktivnostima pri rjeava-nju problema.

Zakljuci

U ovom smo istraivanju utvrdili da postoje razlike u opisu emocio-nalnih stanja prije i nakon ispitivanja intelektualnih sposobnosti. Pri-je poetka testiranja tri etvrtine naih sudionika iskazalo je pozitivneemocije, a nakon ispitivanja takve je emocije doivljavalo neto manjeod polovine. Sukladno naim oekivanjima, potvrdili smo i drugu hi-potezu da e neposredno nakon ispitivanja uenici navoditi vie ne-gativnih emocionalnih stanja nego prije ispitivanja. Ove su promjeneu skladu s nalazima veine ostalih istraivanja na ovom podruju. Zarazliku od dvije prethodno navedene potvrene hipoteze, trea pretpo-stavka o postojanju razlika u emocionalnom doivljavanju kod uenikarazliitog intelektualnog statusa ovim istraivanjem nije potvrena. Sobzirom na uoene naznake o postojanju nekih spolnih razlika u emo-

cionalnom doivljavanju pri rjeavanju kognitivnih zadataka, buduaistraivanja trebala bi se kretati i u tom pravcu.Imajui na umu jo uvijek nepotpune spoznaje u ovom podru-

ju istraivanja, ali i tekoe u procjenjivanju i opisivanju emocional-nih stanja pri intelektualnim aktivnostima, opise emocionalnih stanjakoje sudionici ispitivanja intelektualnih sposobnosti u testovima KI4i NPN navode prije i nakon njihovog rjeavanja treba uzimati sasvimorijentacijski i s potrebnim oprezom. Dakako, ti opisi, u sluaju kad seto pokae opravdanim, mogu biti povod da se, radi pojanjenja, indivi-dualno razgovara s nekim od sudionika ispitivanja.

Literatura

Andersen, Peter A. i Guerrero, Laura K. (1998), Principles of communication andemotion in social interaction, u: Andersen, Peter A. i Guerrero, Laura K.(ur.),Handbook of communication and emotion, New York, Academic Press,str. 4996.

Aspinwall, Lisa G. (1998), Rethinking the role of positive affect in self-regula-tion,Motivation and Emotion,22, str. 132.


14/16


146

Bless, Herbert i Fielder, Klaus (1995), Affective states and the influence of acti-vated general knowledge, Personality and Social Psychology Bulletin, 21,str. 766778.

Craig, Scotty D., Graesser, Arthur C., Sullins, Jeremiah i Gholson, Barry (2004),Affect and learning: An exploratory look into the role of affect in learning,Journal of Educational Media, 29, str. 241250.

DeCuir-Gunby, Jessica T., Price Aultman, Lori i Schutz, Paula A. (2009), Inves-tigating transaction among motives, emotional regulation related to testing,and test emotions,Journal of Experimental Education, 77, str. 409436.

Diener, Ed (2000), Subjective well-being. The science of happiness for a nationalindex,American Psychologist,55(1), str. 3443.

Ekman, Paul i Davidson, Richard J. (1994), Affective science: A research agen-da, u: Ekman, P. i Davidson, R. J. (ur.), The nature of emotion: Fundamentalquestions, New York, Oxford University Press, str. 411434.

Goetz, Thomas; Zirngibl, Anne; Pekrun, Reinhard i Hall, Nathan (2003), Emo-tions, learning and achievement from an educational-psychological perspec-tive, u: Mayring, P. i Rhoeneck, C. V. (ur.), Learning Emotions. The In-fluence of Affective Factors on Classroom Learning,Frankfurt Main, PeterLang, str. 928.

Goetz, Thomas (2004), Emotionenund selbstreguliertes Lernen bei Schlern imFach Mathematik (Students emotions and self-regulated learning in math-

ematics), Mnchen, Utz.Goetz, Thomas; Pekrun, Reinhard; Hall, Nathan, i Haag, Ludwig (2006), Aca-

demic emotion from a social-cognitive perspective: Antecedents and domainspecificity of students affect in the context of Latin instruction, BritishJournal of Educational Psychology,76, str. 289308.

Graesser, Arthur; DMello, Sidney; Chipman, Patrick; King, Brandon i McDaniel,Bethany (2007), Exploring relationship between affect and learning withautotutor, u: http://emotion.autotutor.org/files/graesser-aied-wkshp07.pdf.

Hadiselimovi, Devdet; Vukmirovi, arko i Ambrosi-Randi, Neala (2004),KI4 test intelektualnih sposobnosti.Prirunik, Rijeka, Odsjek za psihologi-ju, Filozofski fakultet, str. 129.

Hadiselimovi, Devdet i Ambrosi-Randi, Neala (2006), Neverbalni prekinuti

nizovi. Test intelektualnihsposobnosti.Prirunik, Pula, Filozofski fakultet uPuli, str. 139.

Horn, Wolfgang (1972), Begabungstestsystem (BTS), drugo proireno izdanje,Goettingen, Verlag fr Psychologie C. J. Hogrefe, str. 128.

Isen, Alice; Daubman, Kimberly i Nowicki, Gary (1987), Positive affect facilita-tes creative problem solving,Journal of Personality and Social Psychology,52, str. 11221131.


15/16


147

Isen, Alice (2001), An influence of positive affect on decision making in complexsituations:

Theoretical issues with practical implications,Journal of Consumer Psychology,11, str. 7585.

Kleine, Michael; Goetz, Thomas; Pekrun, Reinhard i Hall, Nathan (2005), Thestructure of students emotions experienced during a mathematical achieve-ment test,Zentralblatt fr Didaktik der Mathematik,37 (3), str. 221225.

Lehman, Blair; DMello, Sidney i Person, Natalie (2008), All alone with youremotions: An analysis of students emotions during effortful problem solvingactivities, u: http://emotion.autotutor.org/files/lehman-affectwkshp-its08.pdf

.

Meyer, Debra K. i Turner, Juliane C. (2002), Discovering emotion in classroommotivation research,Educational Psychologist,37(2), str. 107114.

Pekrun, Reinhard i Frese, Michael (1992), Emotions in work and achievement,International review of industrial and organizational psychology,7, str. 153200.

Pekrun, Reinhard; Goetz, Thomas; Titz, Wolfram i Perry, Raymond P. (2002),Academic emotions in students self-regulated learning and achievement: aprogram of qualitative and quantitative research,Educational Psychologist,37(2), str. 91105.

Schutz, Paul A., Davis, Heather A. i Schwanenflugel, Paula J. (2002), Personal

theories of emotion and emotional regulation during test taking, The Journalof Experimental Education,70,str. 316342.

Schwarz, Norbert (2000), Emotion, cognition, and decision making, Cognitionand Emotions, 14, str. 433 440.

Schwarz, Norbert i Skurnik, Ian (2003), Feeling and thinking: Implications forproblem solving, u: Davidson, Janet i Sternberg, Robert (ur.), The Psychologyof Problem Solving, New York, Cambridge University Press, str. 263290.

Shaver, Phillip; Schwartz, Judith; Kirson, Donald i OConnor, Cary (1986), Emo-tion knowledge: Further exploration of a prototype approach, Journal ofPersonality and Social Psychology,52 (6), str. 10611086.

Weiner, Bernard (1985), An attributional theory of achievement motivation andemotion,Psychological Review,92 (4), str. 548573.

Weiner, Bernard (2001), Intrapersonal and interpersonal theories of motivationfrom an attribution perspective, u: Farideh, Salili i Chi-yue, Chiu (ur.), Stu-dent motivation: The culture and context of learning. Plenum series on hu-

man exceptionality, Dordrecht, Netherlands: Kluwer Academic Publishers,str. 1730.

Zeidner, Moshe (1998), Test anxiety: The state of the art, New York, PlenumPress.


16/16


148

EMOTIONS DURING TESTING

OF INTELLECTUAL CAPABILITIES OF PUPILS

Neala Ambrosi-Randi i Devdet Hadiselimovi

This paper examines the changes in pupils emotions during their work ontests of intellectual capabilities. Tests of intellectual capabilities KI4 i NPN wereapplied on a sample of 503 eight grade pupils of elementary school. Pupils emo-tions were evaluated through finishing of two unfinished sentences which werean integral part of the test materials. Evaluated emotions were analyzed using

Pekruns two-dimensional system of classification of emotions during intellectualwork, differences between emotional states before and after the testing of intellec-tual capabilities were compared, as well as differences in emotions of pupils ofdifferent intellectual status. Results show that before the testing three quarters ofpupils report on positive emotions, while after the testing that changes into littleless than a half of pupils. This change is possible effect of the testing itself.

Key words:self-evaluation, emotions during intellectual work, intellectual capa-

bilities, Pekruns two-dimensional model, cognitive status

Documents

Emocije pri ispitivanju intelektualnih sposobnosti