Emir Burni- Sjeverna Afrika

Univerzitet u Sarajevu

Prirodno-matematiki fakultet

Odsjek geografija

Seminarski rad Iz predmeta Regionalna Afrika Tema: Sjeverna AfrikaMentor: Student: Doc.dr Senada Nezirevi Emir Burni

Sarajevo, januar, 2016SadrajContents

3Uvod

4Geografski polozaj i podjela Sjeverna Afrike

5Prirodno-geografske karakteristike Sjeverne Afrike

5Reljef, geologija Sjeverne Afrike

6Klimatske karakteristike Sjeverne Afrike

6Hidrografske karakteristike Sjeverne Afrike

7Podogeografske karakteristike Sjeverne Afrike

8Biogeografske karakteristike Afrike

9Zemlje Sjeverne Afrike

9Arapska republika Egipat

10Arapska republika Libija

12Demokratska republika Sudan

13Maroko

14Republika Tunis

15Narodna Demokratska Republika Alir

16Arapska Demokratska Republika Sahara

17Zakljuak

18Literatura

Uvod

U ovom seminarskom radu sam predtavio fizikogeografske i drutvenogeografske odlike Sjeverne Afrike kao i zemlje istog regiona. Povrina Sjeverne Afrike iznosi 9,5 miliona km. Pripada joj Atlansko gorije i cijela dolina Nila.Sjeverna Afrika je najsjevrnija regija afrikog kontinenta. Ovoj regionu pripadaju 7 drava, a to su : Alir, Egipat, Libija, Maroko, Sudan,Tunis, Zapadna Sahara. Klima ovog podruja je uglavnom tropska (pustinjska) kao i sredozemna na rubnim sjevernim dijelovima . U ovoj regiji je nalazi jedna od najvi rijeka na svijetu a to je rijeka Nil. Duina Nila iznosi 6672 km . U ovom regionu se nalazi uglavnom razvijene zemlje u Africi. Najrazvijenija zemlja ovog regiona je Afrika.Geografski polozaj i podjela Sjeverna Afrike

Geografski poloaj Sjeverne Afrike protee se od obala Sredozemnog mora na sjeveru, gotovo do juznog ruba Sahare na jugu te od obale Atlanskog okeana na zapadu do Crvenog mora na istoku. Pripada joj Atlansko gorije i cijela dolina Nila.Sjeverna Afrika je najsjevrnija regija afrikog kontinenta. Povrina Sjeverne Afrike iznosi 9.5 miliona km. Ovoj regiji pripada 7 drzava : Alir, Egipat, Libija, Maroko, Sudan,Tunis, Zapadna Sahara.

Slika 1. Geografski polozaj AfrikeSjevernu Afriku moemo da podijelimo na sjeverozapadnu i sjeveroistonu Afriku, kao to je to uradio dr. Prof. Ivan Crkveni. Sjeverozapadna Afrika ili atlaska Afrika je izdvojeno podruje izmeu Sahare, Mediterana i Atlanskog okeana. Od niske Sjeveroistone Afrike razlikuju se po planinskoj prirodi, jakoj razdrobljenosti u nizu manjih prirodnih cijelina i tipinoj klimi. Od crne Afrike odvojena je prostranom saharskom pustinjom koja je spreavale veze kraja s jugom Afrike. Po grai i reljefu ona je ''stranac'' u Africi i vie je dio Evrope, od koje je odvaja uska Gibraltarska vrata i prolaz izmeu Tunisa i Sicilije. Sjeveroistona Afrika je najnie podruje ovog kontinenta. U njezinim granicama najvee prostranstvo ima Sahara

Prirodno-geografske karakteristike Sjeverne AfrikeReljef, geologija Sjeverne AfrikeNa zapadnom dijelu Sjeverne Afrike, najvei dio tog kraja ini atlaske planine, koje u osnoci pripadaju planinama tercijarnog nabiranja, pa su preteno sastavljene od mlaih sedimenata mezozojske i tercijarne starosti. Pojedini dijelovi ovog kraja bili su zahvaeni i starim nabiranjem, pretkambrijskim kaledonskim i hercinskim, pa na povrini uglavnom izbijaju starije stijene kristalaste podloge ili paleozojskog sedimentalnog pokrova. Starije stijene se preteno nalaze uz priobalna podruja Sredozemnog mora. U reljefu su karakteristine izduene planin koje imaju smjer sjeveroistok- jugozapad

Slika 2. Planinski masiv AtlasNa ovom podruju se izdvajaju na planinska niza: Uz Sredozemnu obalu se protee telfske rofski niz, a u unutranjosti gdje se nalaze vise planine, koje se proteu od zaljeva Mala Sirta u Tunisu do Atlanske obale u Maroku. U unutranjosti najvii plnainski niz veemo za Atlasko gorje (vrh Toubkal 4165) koji zauzima centralni dio Maroka. Prosjena visina Visokog Atlasa iznosi 2000m, ali vulkanski vrh prelazi Sirua prelazi 3300 m i sastavljen je preteno od kristalaste grae. Sjeverno od Visokog Atlasa prostire se Srednji Atlas visok iznad 3000m i sastavljen preteno od mezozojskih vapnenaca. Na junom dijelu Sjeverne Afrike nalazi se planina Ahagar sa visinama iznad 3000m. Na istonom dijelu Sjeverne Afrike u podruju Egipta sastav i graa Egipta je dosta jednostavan. Prema istoku, odnosno dolini rijeke Nila teren opada, a onda od Nila kraj se opet die na 600-1000 m. Podruje zapadno od Libijske pustinje je takoer nisko, visine ne prelaze preko 1200m. Najjuni dio Sjeverne Afrike Sudan je preteno sastavljen od mlaih naplavina. Najvii dijelovi se nalaze uz obale Crvenog mora 2500 m i Durfar na zapadu. Klimatske karakteristike Sjeverne Afrike Sredozemno i Atlasko primorje imaju Sredozemnu klimu koja prema jugu prelazi u pustinjsku. Atlaska Afrika je preteno podruje umjerenog toplog u tropski pojas, pa se iznad nje stalno mjenjaju polarne i tropske zrane mase. Najvea koliina padavina javlja se sjeverno od Atlaskog gorja na obalama Sredozemlja 750- 1300 mm. Na Atlaskom gorju prosjena koiina padavina iznosi 50-250 mm , dok na ostalom dijelu ove regije prevladava pustinjska klima, sa prosjenom koliinom padavina manje od 50 mm. Uz Sredozemnu obalu srednje temperature u januaru iznose 10-11 C , a u augustu 23-27 C. Prema unutranjosti amplitude se poveavaju pa klima postaje sve kontinentalnija. Najvea januarska temperaturu ima Maroko 13,5 C

Slika 3.Klimatske zone Sjeverne Afrike

Hidrografske karakteristike Sjeverne Afrike

Moemo rei da je Sjeverna Afrika bogata vodom, jer u toj regiji se nalazi rijeka Nil, druga po redu najvei rijeka na svijetu, poslije Amazona. Nil je najdua rijeka u Africi i u svijetu. Ona ne samo da je najduza rijeka na svijetu, nego ima veliki historiski znaaj u svijetu. ini je Bijeli i Plavi Nil. Oba rukavca nastaju na zapadnom rubu istonoafrikog rascjepa, koji je juni dio velikog tektonskog jarka. Duina iznosi 6672. Glavni izvor rijeke Nil je Kagera. Igrao je vanu ulogu u ivotu starih egipana.U zapadnom dijelu Sjeverne Afrike, vodom stalnih bogatih tokova nema, i najvei dio tokova tokom ljeta presui. Prevladavaju, dakle , vadiji, kako se u Atlanskom okeanu nazivaju vee rijeke: Medjerda (Tunis), elif (Alir), Muluja, Sous, Qum er Rbia (Maroko). One su zimi dosta bogate vodom,ali ljeti gotovo sasvim presue. Mjestimi

Slika 4. Rijeka NilPodogeografske karakteristike Sjeverne AfrikeNa prostoru Sjeverne Afrike uglavnom prevladavaju pjeskovite i sljunkovite pustinje. Rauna se da je prije uvoenja sistema navodnjavanja Nil u svojoj dolini godinje na m taloio plodnog mulja. Najplodnija tla na ovom podruju su oko dolte Nila. U ostalim dijelovim regije tla su openito slabe plodnosti. U zapadnom dijelu Sjeverne Afrike zbog jake erozijezemljita spreava stvaranje tala dubljih profila. U primarskim nizinama prevladavaju tamna tla, koje stanovnitvo naziva tell. Nalaze se na podruju gdje je koliina padavina via od 4000 mm. To je glinastolaporavsto tlo koje se dosta teko obrauje, ali je u vlanijim dijelovima dosta plodno. Na njemu dopro uspjeva penica. U Maroku se ova zemljita naziva tiris. Ta tla nisu tako bogata humusom kao ernozjem kojim se esto uporeuje.

Biogeografske karakteristike Afrike

Zbog nevedeni klimatskih prilika vegetacija je vrlo slaba. U istonom dijelu Sjeverne Afrke prevladavaju pjeskovite i ljunkovite pustinje a istono od Nila kamenita pustinja s rijetkim vidljivim u kojima mjestimino ima zelenila. Vegetacija ugavnom zavisi o navodnjavanju koje je mogue samo uz Nil. Atlaski dio Sjeverne Afrike uglavnom prevladava mediteranska vegetacija. S udaljenou od mora i od sjevere prema jugu ona od zome uma prelazi u stepe i konano u polupustinje. Na vlanijim dijelovia prevladavaju ume koja su dosta unitene. U veim visinama raste smreka i cedar, a u primorju hrast plutnjak i drugo zimzleno bilje. U sunijim krajevima rairena e mediteranska makija. Danas ume zapremaju ok 12 % teritorija.

Slika 5. Rasprostiranje mediteranskih uma

Zemlje Sjeverne Afrike

Zemlje koje pripadaju regiji Sjeverne Afrike: Arapska republika Egipat, Libija, Maroko, Sudan, Tunis, Zapadna SaharaArapska republika Egipat

Poloaj: Arapska Republika Egipat je drava u sjeveroistonoj Africi. Dio Egipatskog teritorija ,Sinajski poluotok, nalazi se na podruju Azije. Na zapadu granii s Libijom, na jugu sa Sudanom, na sjeveru sa Sredozemnim morem, a na istoku s Izraelom i Palestinom.

Slika 6. Fizickogeografska karta Egipta

Prirodna osnova:Glavna znaajka ove zemlje veliki kontrast izmeu doline i delte Nila i okoline pustinjskih prostora. Dno doline ini nekoliko viih prirodnih terasa i naplavne nizine. Dolina i delta Nila zauzimaju tek 3,5% dravnog teritorija, prem da ovdje ivi cijelokupno stanovnitvo. Na sjeveru je iroka uzduna dolina u smjeru zapad - istok, u njoj se nalazi velikadepresijaQuattara(-133 m) te uz zapadnu granicu EgiptaoazaSiwa. Blie Nilu nalazi se Fajumska depresija (-45 m), u koju se umjetnim kanalom dovodi voda iz Nila. Istono od doline Nila nalazi se Arapska pustinja. Klima: U Egiptu prevladava suptropskapustinjska klima, ali u uskom obalnom pojasu i na sjeveru prevladavasredozemna. Ondje zimi padne netokie(150 - 200 mm). Drugdje su padavine vrlo rijetke (manje od 50 mm na godinu) i pojavljuju se u obliku kratkotrajnih pljuskova.Vode: Nil je druga rijeka po duini na svijetu, duga je 6.497 km. Njen tok kroz Egipat je dug 1.550 km, a povrina delte Nila je 24.000 km. Nil ulazi u Egipat kod Vadi Halfe na njegovj junoj granici. Tee kroz pustinju 1.5-2 km irokom dolinom do Asuana. Delta zavrava lagunskom obalom dugom 250 km. prevladavaju gole kamenite povrine i pjeane dine, dok se plodnija tla nalaze samo u oazama u Libijskoj pustinji. U dolini i delti Nila vegetacija je vrlo bujna. U uskom pojasu uz sredozemnu obalu nalazi se stepa sa niskim grmljem, na Sinaju i u gorskim predjelima Arapske pustinje polupustinja, a sve su drugo pustinjska podruja. Pustinje zauzimaju 97% povrine.Stanovnitvo: Prema popisu stanovnitva iz 2003 Egipat je imao oko 74.718.000 stanovnika. Prosjena gustina naseljenosti je 75 st/km. Stanovnitvo se muljevito poveavalo zahvaljujui visokom natalitetu.

Gospodarstvo: Egipat je agrarno industrijska zemlja. Poljoprivredi se zapoljava najvei broj stanovnitva. No izvoz komercijalni poljoprivrednih kultura, ponajprije pamuka. Na drugom mjestu po vrijednosti izvoza je nafta (31%) i derivati nafte ( 11%)Arapska republika Libija

Poloaj: Libija drava je u Sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora. Granii na jugoistoku sa Sudanom, na jugu s adom i Nigerom, na zapadu s Alirom te na sjeverozapadu s Tunisom.Prirodna osnova: Libija je preteno saharska zemlja. Oko 1900 km duge obale je slabo razuena i nepristupana,ali su najvani dijelovi zemlje upravo tu, naruito uz zapadni dio ( Tripolitanija) i istoni dio ( Cirenaika). Prema unutranjosti Sahare Libija se prua gotovo do podnoja planinskog podruja Tibesti; najvei dio tog kraja je pokrajina Fezzan.

Klima: Od ukupne povrine zemlje samo oko 15 000 km primi godinje vie od 100mm padavina pa je najvei dio njezine goleme prostranstva bezvodan i gola pustinja. Vlana podruja su uz Mditeransku obalu. Uz obalno podruje klima je Mediteranska.

Slika 7. Fizickogeografska karta LibijeStanovnitvo: Libija je drava s vrlo malim brojem stanovnika u odnosu na povrinu ove zemlje. Gustoa naseljnosti snano varira od podruja zemlje, tako da je u sjevernim regijama Tripolitaniji i Cirenaiki gustoa stanovnitva oko 50 stan. km, dok u ostalim dijelovima zemlje taj broj pada ak ispod jedne osobe po km . Oko 90% stnaovnitva ivi na manje od 10% povrine zemlje, veinom uz obalu sredozemlja.Gospodarstvo: Gospodarstvo Libije ovisi o naftnom sektoru gospodarstvakoji ini oko etvrtinu ukupnog BDP-a zemlje. Praktino je cijeli izvoz ove zemlje vezan za naftu. Zbog viskih prihoda od ovog sektora i malog broja stanovnika, Libija ima jedan od najvei BDP-a po osobi na afrikom kontinentu. Zbog posebnih klimatskih uslova i niskih kvaliteta obradljivog tla , poljoprivreda je vrlo ograniena, te je Libija prisiljena uvoziti 75% hrane.Demokratska republika Sudan

Poloaj: Sudan je drava u sjeverositonoj Africi, po povrini trea na kontinentu. Na sjeverositoku izlazi 853 km dugom obalom na Crveno more, a granii sa Egiptom na sjeveru, Libijom na sjeverozapadu, adom na zapadu, Srednjoafrika republika na jugozapadu. Etiopijom na istoku i Eritrejom na istoku.

Prirodna osnova: Na sjeveru zemlje nalaze se Libijska i Nubijska pustinja, gotovo bez biljnog pokrova. Na jugu se prostire savane i tropske mocvare, a na istoku zapadu i krajnjem jugu planine.Najvea taka zemlje je Kinyeti (3187m)

Slika 8. Fizikogeografska karta Sudana

Klima: Klima Sudana je na jugu tropska, a na sjeveru vrua pustinjska. Glavni ekoloki problemi su erozija tla i opustinjavanje

Stanovnitva: Prema popisu iz 1981 broj stanovnika je iznosio 21 milion. Zbog graanskog rata popisi onda nisi provoeni, a prema procjenama iz 2003, Sudan ima oko 38 miliona stanovnika. Stanoovnitvo se brzo raste u irem podruju glavnog grada Kartuma, u kojem ivi 6-7 miliona stanovnika.Gospodarstvo: Sudansko gospodarstvo jo uvijek velikim dijelom temelji na poljoprivredi (80% zaposleni i 40% BDP-a), ali se posljednjih nekoliko godina biljei rast lake industrije. Pozitivnim gospodarskim trendovima doprinosi i nedavno zapoeta proizvodnja nafte zahvaljujui kojoj je zemlja 1999. Prvi put zabiljeila viak u trgovinskoj razmjeni s inozemstvom. U 2004 godini procjenjuje se da BDP iznosi 1900 USD po stanovniku.Maroko

Poloaj: Maroko je drava u sjeverozapadnoj Africi u regiji poznatoj kao Magreb, na obali Atlanskog okeana i Sredozemnog mora. Granii na sjeveru sa panjolskim esklavama Ceuta i Melilla, na istoku i jugoistoku sa Alirom te na jugu s teritorijem Zapadne Sahare koja je trenutn pod marokanskom kontrolom.Prirodna osnova: Relativno iroku nizinu uz obalu Atlanskog okeana uokviruje sa sjevera nie krko gorije Rif (1768m), paralelno mediteranskoj obali, a sa juga istoka vapnenike planine Atlas na kojem se nalaze i najvii vrh Jobel Toubkal (4165 m)Stanovnitvo: Maroko ima oko 33.200.000 stanovnika. Maroko je po broju stanovnika etvrta arapska zemlja iza Egipta, Sudana, Alira. Veina Marokanaca po vjeri su sunitiski muslimani, kojem pripadaju Arapi i Berberi. Arapi su doli u Maroko u 7. stoljeu i uspostavili svoju kulturu. idovska zajednica u Maroku se znaajno smanjila, a trenutano broji oko 7000 stanovnika. Veina od 100.000 inozemnih stanovnika su Francuzi i panjolci, od kojih su mnogo uitlji i tehniari.Gospodarstvo: Marokansko gospodarstvo karakterizira otprilike podjednaka zastupljenost poljoprivrede, industrie i usluga u BDP-u. Poljoprivredna proizvidnja je bazirana na proizvodnji itarica, agruma i povra, ovisi o koliina padavina koja jako varira iz godine u godinu. Od industrije se istiu tekstilna, prehrambena i proizvodnja i prerada fosfata. BDP je za 2004. Procjenjen na 4200 USD po stanovniku. Republika Tunis

Poloaj: Tunis je magrebka drava koja se na sjeveru i na istoku granii sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459). Ime drave dolazi od imena njezinog glavnog grada, Tunisa koji se nalazi na sjeveru.Prirodne osobine: Bitno se razlikuju atlaski, sjeverni dio, od saharskog , junog dijela zemlje. Prvi je prirodno sloeniji i gospodarsko vaniji. Meuplaninski ravnjaci, tako znaajni za Alir, zauzimaju vrlo malo povrine. Najvii vrh Chahabi visok je samo 1544m. Prema istoku i sjeveroistoku doline postaju sve ire i prelaze u obalnu nizinu koja prati sjeverni dio atlaskog Tunisa.

Slika 9. Fizikogeografska karta TunisaStanovnitvo: Najvei dio stanovnitva ine Tuniani, koji su mjeavina Berbera i Arapa. Tunis ima oko 11.200.000 stanovnika , sa prosjenom gustoom od 60 stanovnika po km . Mnogo druge civilizacije su takoer svoj trag na Tunianima: Feniani, Rimljani, Vandali, Arapi , Turci, te na kraju Francuzi. Stanovnitvo Tunisa godinje se poveava stopom od 1,08% te je stopa urbanizacije 2003. godine bila 63,3%.

Gospodarstvo: Danas Tunis ima vrlo raznoliko gospodarstvo. Glavni sektori su poljoprivreda ( masline, maslinovo ulje, agrumi, itarice, rajice, cikla), Industrija ( tekstil, automobilski dijelovi) Turizam i rudarstvo. U zadnjih 30 godina biljei se znaajan pad poljoprivredne proizvodnje za vlastite potreb. Ova proizvodnja je jo znaajna u ruralnim sredinama. Ukupno gledajui prosjean rast BDP-a od 5% 1987 dosegao je 5,8,%, 2004 godine. Ovaj porast Tunis duguje najvie rastu turistikog i trgovakog sektora.

Narodna Demokratska Republika Alir

Poloaj: Alir je drava u sjevernoj Africi i najvea drava po veliini na afrikom kontinentu. Na sjeveru izlazi na Sredozemno more, na sjeveroistoku granii sa Tunisom, na istoku sa Libijom, na jugoistoku sa Nigerom, a na jugozapadu sa Malijem, te na zapadu sa Marokom i Zapadnom Saharom.Prirodna osnova: Primorsko podruje su planinski grebni izmeu Muluje i doline elif jako radrobljeni. U zapadnom dijelu u sastavu su i vulkanske stijene. Du obale u regiji Tell izmjenjuju se brdovita podruja i doline u kojima se nalaze veina plodne zemlje i gdje ivi glavnina stanovnitva. S juga se nalazi Saharski Atlas, planinski lanac koji odvaja sjevr zemlje od Saharske pustinje.

Slika 10. Fizikogegorafska karta Alira

Stanovnitvo: Veina stanovnitva govoriarapskimodnosno njegovim lokalnim dijalektom. Oko 20% stanovnika govoriberberskimi njeguje zasebni berberski identitet.Francuskije u irokoj upotrebi kao drugi jezik, osobito u upravi i visokom obrazovanju. Vjeroispovijed gotovo svih Aliraca jesunitskiislamkoji je i dravna religija, a kojeg propovijeda 99% stanovnita. Ostalih 1% su uglavnomkrani.

Gospodarstvo: Proizvodnjanafte izemnog plinaglavna je gospodarska grana i ostvaruje 30%BDP-a, 60% proraunskih prihoda i 95% izvoznih prihoda. U tijeku su opsene gospodarske reforme koje ukljuuju privatizaciju dravnih poduzea i liberalizaciju trgovine, za sada s ogranienim uspjehom. BDP je u 2004. bio 6600USDpo stanovniku, mjereno po PPP-u.Arapska Demokratska Republika Sahara

Poloaj: Ova se zemlja rasprostire zapadnim rubom Sahare, izmeu Maroka na sjeveroistoku, Mauritanije na jugoistoku i Atlanskog okenana na zapadu. Obuhvata povrinu od 266 000 km

Prirodna osnova: To je kamena pustinja, obala je slabo pristupana. Na sjeveru zemlje otkrivene su velike rezerve fosfata ( smatra se da iznosi oko 10 miliona tona)Stanovnitvo: Ukupan broj stanovnika iznosi 260 000 , gustoa naseljenosti 1.3 stan.km

ZakljuakRegion Sjeverne Afrike je jedan od najrazvijeni podruja Afrike. Sve zemlje Sjeverne Afrike su razvijene zemlje osim Zapadne Sahare. Prirodno-geografski uvjeti ovog podruja su nepovoljni jer se na tom podruju nalazi pustinja Sahara. Ali su ove zemlje veuma bogate naftom. Egipat je na drugom mjestu po vrijednosti izvoza je nafta (31%) i derivati nafte ( 11%). : Gospodarstvo Libije ovisi o naftnom sektoru gospodarstvakoji ini oko etvrtinu ukupnog BDP-a zemlje. Praktino je cijeli izvoz ove zemlje vezan za naftu. Zapadna Sahara je najmanja drava u ovom regionu, obuhvata povrinu od 266 000 km.

Literatura

1. Regionalna geografija Afrike, Dr. Ivan Crkveni

2. https://hr.wikipedia.org/wiki/Afrika3. https://hr.wikipedia.org/wiki/Sjeverna_Afrika4. http://www.cybermed.hr/centri_a_z/putnicka_i_tropska_medicina/zdravstvene_opasnos ti_po_regijama/sjeverna_afrika5. http://k12opened.com/ebooks/ss/ebook-africaphysicalgeography/index.html

PAGE 13