ELEMENTARNI POJMOVI 0 RUSKOMIZGOVORU

Ruski jezik sluzi se slavenskirn pismom Cirilicom. U srp-skoj cirilici za svaki glas postoji posebno slovo, a u ruskojazbuci vecina slova prerna polozaju u rijeci oznacava razliciteglasove. U ruskoj azbuci 31 slovo oznacava glasove, a 'b (tvrdiznak) i b (rneki znak) sarno su znaci, tj. nemaju glasovne vri-jednosti.

Kao 8tO vidimo, ruska azbuka ima osam slova kojih nemau srpskoj cirilici: if (j), ~ (8C),bI, 'b, b, 3 (e), 10 (ju), H (ja). Osimtoga, postoje razlike u pisanju velikih slova

srpska cirilica

i malih slovasrpska cirilica

nm

Neki se ruski glasovi razlikuju od hrvatskosrpskih. Stogacemo njih i osnovna pravila ruskog izgovora upoznati u ovomkratkom pregledu, ne upustajuci se u pojedinosti i izuzetke.

1. U hrvatskosrpskom jeziku imamo meke suglasnike j, Ij,nj, kojima su u ruskom jeziku nalik suglasnici if (j), umeksano

'l'iskana i pisanaslova

A a AA1/

Ii 6 $/B B iB~r r r/l/ -'

~ ~ ilJ?~-.E e @ft..-E e'@,i/)K )J( J/C 01C/3 3 goy'11 H @~

u _-'AV

K }(:!Cd{!Jl n JtJl/', -',

"';)ft. \: .' ,--: I'. .. .MM JI1/H H ge /f{/Oor!J,;{Yn n f!Cfl/

ge

de

j'kra-tko=j

.ka

elj"

"

Tiskana i pisanaslova

p p !?fVcc(J,,(/

T T :Jlt7lVy y y~ ~ rjJJjJxxf!CaY

.n: Q ~~_"ll q at J(/III III fJltuum~Ulf?~

i

t 'seaI tvrdiI znak

J1 (lj) i H (nj'), ali pojava urneksavanja suglasnika u ruskorn je-ziku znatno je siI'a, tj. svi suglasnici, osirn uvijek tvI'dih LK, III,Q i uvijek mekih q rn; (s6'), rnogu se izgovoriti urneksano. Nakonizgovora svakog umeksanog suglasnika' cuje se slab glasslican:nasern [j]. Suglasnici se citaju umeksano ispred slova e, 12, M"lO, .H i ispred mekog znaka (b).

2. Iza umeksanih suglasnika naglaseno e, e, 10, }I obilje-:zava glasove e - [e], e - [0], 10 - [u], a - [a].

3. U pocetku I'ijeci, iza samoglasnika ili mekog znaka (b),slova e, e, 10, a citaju se kao dva glasa:

e - [je], e - [jo], 10 - [ju], a - [ja]Napomena. G1as obi1jezen slovorn e uvijek je naglasen. To slo-

vo pise se cesto u I'uskirn knjigarna bez tackica, tj.kao nase e.

4. Ruski samoglasnici obiljezeni slovirna e, 0, a, a, za raz-liku od hI'va tskosI'pskih, citaj u se jasno sarno u naglasenim slo-govirna. Nenag1aseno e, 0, a, a cita se nejasno, skI'a6uje se:

a) nenaglaseni sarnoglasnici obiljezeni slovima a i 0 UpI'vorn slogu ispred naglasenog i u pocetku rij eCi citaj u se kao[a], a 1.1 svim ostalirn slogovirna kao vI'1o kra tko [a];

b) nenaglaseni sarnoglasnici obiljezeni slovima e i }I citajuse kao vrlo kratak glas blizak nasern [i].Napomena. Nenaglaseni sarnoglasnik obi1jezen slovorn }I cita

se na kraju I'ijeci kao vI'1okratko [a].5. Izgovor I'uskih glasova koji se obiljezavaju slovima hI

1 JI (tvI'do 1) malo je tezi jer tih glasova nema u nasern jeziku.a) Pn lzgovoru glasa obiljezenog slovorn hi usne su razvu-

cene, zadnji dio jezika podize se prerna pocetku rnekog nepca,

a vrh jezika udaljen je od donjih zubi, kao sto je to prikazanona crtezu.

b) Rusko tvrdo Jl razlikuje se od hrvatskosrpskoga. Pri iz-govoru hrvatskosrpskog 1 vrh jezika pritiskuje pocetak tvrdognepca. Pri izgovoru ruskog tvrdog JI vrh jezika dodiruje pred-nje gornje zube, srednji dio jezika je spusten, a zadnji povucennatrag i uzdignut prema mekom nepcu, kao sto je to prikazanona crtezu.

Naravno da se najbolje mozemo nauciti izgovarati te gla-sove slusanjem gramofonskih ploca ili nastavnika i oponasa-njem njihova izgovora.

6. Kao i u hrvatskosrpskom jeziku, tako i u ruskom postojezvucni i bezvucni suglasnici.

Zvucni suglasnici 6, B, r, A, 1K, 3 na kraju rijeci i ispredbezvucnih suglasnika prelaze u bezvucne, tj. Citaju se kao bez-vucni: 6 - II, B - lfJ, r - K, A - T, 1K - ill, 3 - c. Obrnuto,bezvucni suglasnici ispred zvucnih, osim ispred [B], citaju sekao nj ihov zvucni par.

Za pravilan izgovor ruskih rijeci potrebno je znati koji jeslog u rijeci naglasen. Ruski akcent kajkavcima i cakavcima necini osobite poteskoce, ali je prilicno tezak za stokavce. Akcentje u ovoj knjizi oznacen kosom kratkom crticom iznad nagla-senog sloga (npr, KOMHaTa).Kod jednosloznih se rijeci, narav-no, akcent ne obiljezava.

1. Ruski akcent ne razlikuje se kao hrvatskosrpski po du-zini, dizanju ili spustanju tona, ali, za razliku od naseg akcen-ta, moze biti na svakom slogu rijeci.

2. Poput hrvatskosrpskog i ruski je akcent pokretan, tj.moze mijenjati mjesto u razliCitim oblicim.a jedne te iste rijeci:

3TO PYK3.- Ovo Je ruka.3TO OKHO.- Ovo Je prozor.

3TO pyKM.- Ovo su ruke.3TO oKHa.- Ovo su prozon.

3. U ruskom jeziku, kao i u nasem, akcent moze sluziti zaoznacavanje ~misla ili oblika rijeci, npr.:

MaJIh "tlJ1KCTOJ1:T.CKOJIbKOCTOJ1TKHJ1:ra?CeCTpbI HeT ,L(OMa.CecrphI e~e XO,lVITB llIKOJIy.

Djeak stoji.Koliko stoji knjiga?Sestra nije kod kuce.Sestre jos idu u skolu.

4. U rijeCima koje se podudaraju po smislu i zvuku u rus-kom i hrvatskosrpskom jeziku, u ruskom jeziku akcenat je naistom mjestu kao i u hrvatskosrpskom jeziku npr.:

cJ1:JIa silaJIeTO ljetoMecH~ mJesecMeCTO mjesto

ili se prenosi za jedan slog prema kraju rijeci, npr.:

,pyKarOBOpJ1:Thql1TaTh

vodarukagovoritici ta ti.