Upload
doanthien
View
238
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
UNIVERZITET U NIŠU
TEHNOLOŠKI FAKULTET U LESKOVCU
ELEKTROTEHNIKA Predavanja:
Sreten Stojanović
Računske vežbe:
Miloš Stevanović
Laboratorijske vežbe:
Miloš Stevanović
ISPIT AKTIVNOSTI POENI NAPOMENA
Predispitne obaveze
predavanja 5 min
30 praktična nastava 15
kolokvijumi 50
Završni deo ispita test provere znanja 30
Poeni Ocene
51-60 6
61-70 7
71-80 8
81-90 9
91-100 10
LITERATURA Predavanja:
1. S. Stojanović, Elektrotehnika, PDF Prezentacija predavanja, 2013.
2. A. Đorđević, Osnovi elektrotehnike 1-4, Akademska misao,Beograd, 2013.
3. D. Mitić, “Elektrotehnika I, II”, Petrograf, Niš, 2007, 2008. 4. M. Cvetković, Elektrotehnika, Tehnološki fakultet, Leskovac,
1990.
Vežbe (računske):
5. Đ. Vukić, Zbirka ispitnih zadataka iz elektrotehnike, Poljoprivredni fakultet Beograd, 2003.
6. D. Mitić, Elektrotehnika I, II u obliku metodičke zbirke zadataka”, Petrograf, Niš, 2007, 2008.
Vežbe (laborat.):
7. I. Mladenović, S. Stojanović: Elektrotehnika sa elektronikom, praktikum za laboratorijske vežbe, Tehnološki fakultet, Leskovac, 2003.
1. ELEKTROSTATIKA
Elektrostatika je nauka o elektricitetu.
Ona proučava:
- elektricitet u stanju mirovanja,
- raspored elektriciteta na telima,
- uzajamno dejstvo naelektrisanih tela, ...
1.1 NAELEKTRISANJE ELEMENTARNIH ČESTICA
Naelektrisanje je svojstvo subatomskih čestica (elektrona, protona)
Elektron je čestica koja nosi elementarno negativno naelektrisanje. 191 1.60 102e C
Proton je čestica koja nosi elementarno pozitivno naelektrisanje.
191 1.602 10e C
Jedinica naelektrisanja je kulon C: 181 6.242 10C e
Napomena: 1C je veoma velika veličina - koriste se manji delovi C:
1mC, 1C, 1nC,...
Koristeći pojam naelektrisanja mogu se objasniti električne i magnetne INTERAKCIJE između naelektrisanih tela (čestica).
1.1.1 NAELEKTRISANJE TELA
Jednako je algebarskom zbiru naelektrisanja svih njegovih čestica.
Oznake za naelektrisanje tela:
Q (Const.), q i q(t) (promenljivo)
Naelektrisanje tela: Q = ±Ne
N – broj elementarnih naelektrisanja
ELEKTROSTATIKA proučava statički elektricitet
Q je nepokretno i nepromenljivo u vremenu
Zakon o održanju elektriciteta:
U zatvorenom sistemu ukupna količina naelektrisanja uvek ostaje ista.
1.2 MEĐUSOBNO DELOVANJE NAELEKTRISANIH TELA
Dejstvo između naelektrisanih čestica (tela) opisuje se pomoću
elektrostatičkih sila.
Ove sile mogu biti privlačne ili odbojne.
(+)(+) ili (-)(-) odbijanje
(+)(-) privlačenje
Definicija. Tačkasto naelektrisanje je naelektrisano
telo čije dimenzije u datim uslovima možemo zanemariti.
A
tačkasto naelektrisano telo
1.2.1 KULONOV ZAKON
Definiše električnu silu između dva tačkasta naelektrisanja u vakumu:
1 212 21 2
Q QF F F k N
r
9 2 2
0
19 10
4k Nm C
12F - sila kojim prvo naelektrisanje deluje na drugo
21F - sila kojim drugo naelektrisanje
deluje na prvo
Dielektrična konstanta vakuma:
12 2 2
0 8.85 10 C Nm Q
1
Q2
r
F12
F21
F21
=F12
=F
+
+
1 2
2
Q QF k
r
1 2 0 0Q Q F - odbojna sila
1 2 0 0Q Q F - privlačna sila
1 2
2
Q QF k
r - algebarska vrednost sile (sa predznakom, 0, 0F F )
1 2
2
Q QF k
r - intenzitet sile (skalarna vrednost) ( 0F )
+ -
+ +
VEKTORSKI OBLIK SILE
1 212 122
Q QF k r
r
1 2
2
Q Qk
r - algebarska vrednost
12r - jedinični vektor usmeren od
prvog ka drugom naelektrisanju.
1 221 212
Q QF k r
r
21r - jedinični vektor usmeren od
drugog ka prvom naelektrisanju
21 12 12 21r r F F
+ +
+ +
+ -
+ -
-Q2
r13
r23
F13
F23
F
+Q1
+Q3
TEOREMA SUPERPOZICIJE
Rezultujuća sila kojom n tačkastih naelektrisanja deluju na dato
naelektrisanje jednaka je vektorskom zbiru svih električnih sila kojima
pojedinačna naelektrisanja deluju na dato naelektrisanje:
1
n
i
i
F F
Primer.
1 3
13 2
13
Q QF k
r ,
2 3
23 2
23
Q QF k
r
Kosinusna teorema:
2 2 2
13 23 13 232 cosF F F F F
1.3 ELEKTROSTATIČKO POLJE
To je posebno fizičko stanje u okolini nepokretnog naelektrisanog tela.
Opisuje se vektorom jačine elektrostatičkog polja E .
E se definiše se preko Kulonove sile i probnog naelektrisanja pq .
Probno naelektrisanje je tačkasto naelektrisanje naelektrisano malom količinom
pozitivnog naelektrisanja ( 0)pq tako da ono svojim električnim poljem ne utiče
na spoljašnje električno polje.
Vektor jačine elektrostatičkog polja
p
FE
q ,
N
C
E brojno je jednaka količniku Kulonove sile koja deluje na probno nalektrisanje i kol. probnog
naelektrisanja. E ima pravac i smer sile F koja deluje na pq .
0r - jedinični vektor
usmeren od izvora
polja ka spolja
1.3.1 ELEKTROSTATIČKO POLJE USAMLJENOG TAČKASTOG
NAELEKTRISANJA
Vektor jačine elektrostatičkog polja
02
02
p
p p
Qqk r
F QrE k rq q r
N
C
02
QE k r
r
0Q E je istog smera kao 0r
E je usmereno od Q
0Q E je supr. smera od 0r
E je usmereno ka Q
+
-
+ +
2
QE k
r - algebarska vrednost
2
QE k
r - skalarna vrednost
1.3.2 ELEKTRIČNO POLJE SKUPA TAČKASTIH NAELEKTRISANJA
2n tačkasta naelektrisanja
1 21 2 01 022 2
0 1 2
2
0210
1
4
1
4
ii
i i
Q QE E E r r
r r
Qr
r
n n tačkastih naelektrisanja
021 10
1
4
n ni
i i
i i i
QE E r
r
2E
E 1E
+
-
1.3.3 RASPODELA NAELEKTRISANJA NA TELIMA
LINIJSKA RASPODELA NAELEKTRISANJA
Naelektrisanje je raspodeljeno duž tanke niti (linijsko naelektrisanje)
Podužna gustina naelektrisanja:
Konstantna podužna gustina naelektrisanja ( ) .Q l Q Const
( )C m na l
QQ Q Q l
l
Promenljiva podužna gustina naelektrisanja ( )Q l :
( )
( )na dldQ
Q ldl
( ) ( )na dldQ Q l dl
POVRŠINSKA RASPODELA NAELEKTRISANJA
Naelektrisanje je raspodeljeno po površini (površinsko naelektrisanje) Površinska gustina naelektrisanja ( )S :
Konstantno površinska gustina naelek. ( ) .S Const
2
(n S)C m a
QQ S
S
Promenljiva površinska gustina naelek.
(n dS)( )
adQS
dS (n dS) ( )adQ S dS
dS
ZAPREMINSKI RASPODELA NAELEKTRISANJA
Naelektrisanje je raspodeljeno po zapremini V
Zapreminska gustina naelektrisanja ( )V :
Konstantna zapreminska gustina naelek. ( ) .V Const
3
(n V)C m a
QQ V
V
Promenljiva zapreminska gustina naelek.
(n dV)( )
adQV
dV (n dV) ( )adQ V dV
dV
V
1.3.4 PREDSTAVLJANJE ELEKTROSTATIČKOG POLJA
Linije elektrostatičkog polja su zamišljene linije u elektrostatičkom polju u
čijim tačkama se vektor E ponaša kao tangenta.
Smer linija polja je određen smerom
vektoraE .
Q1<0 Q2>0
A tangenta E
linija polja
Linije polja u okolini „+“ usamljenog tačkastog naelektrisanja
Linije polja u okolini
dva tačkasta „+“ i „-„
naelektrisanja
EKVIPOTENCIJALNE POVRŠI U ELEKTROSTATIČKOM POLJU
Ekvipotencijalne površi u elektrostatičkom polju su zamišljene površine u elektrostatičkom polju kroz koje linije polja prolaze pod pravim uglom.
1.4 FLUKS ELEKTROSTATIČKOG POLJA
Fluks elektrostatičkog polja E kroz površinu S predstavlja gustinu linija elektrostatičkog polja kroz tu površinu.
To je skalarna veličina.
Fluks ( ) homogenog elektrostatiškog polja E
S S n - vektor površine
n - vektor jedinične normale na površ S
cos nE S n E S E S
S
Fluks ( ) nehomogenog elektrostatičkog polja E
Elementarni fluks vektora jačine električnog polja E kroz površ dS:
nE - komponenta električnog polja duž normale na površ.
Ukupni fluks E kroz površinu S:
1.4.1 GAUSOVA TEOREMA
Fluks vektora jačine električnog polja E kroz zatvorenu površinu S jednak je količniku algebarskog zbira svih količina naelektrisanja koja su obuhvaćena tom površinom i dielektrične konstante vakuma 0 :
Namena. Gausova teorema služi za određivanje elektrostatičkog polja naelektrisanih tela koja imaju neku simetriju.
+ - + +
+
- +
+
PRIMENA GAUSOVE TEOREME
Usamljeno tačkasto naelektrisanje u vakumu
Za zatvorenu površ S usvajamo loptu sa centom u tačkastom naelektrisanju.
2
0
4S S
QEdS EdS r E
2 2
04
Q QE k
r r
Q
S
+
Površinski naelektrisana metalna sfera
Za zatvorenu površ S usvajamo loptu čiji se centar poklapa sa centom sfere.
r R
2
0
4S S
QEdS EdS r E
,
Q Q 2 2
04
Q QE k
r r
24Q S R 2 2
2 2
0 0
4
4
R RE
r r
2
2
0
RE
r
r R 0E , jer u unutrašnjosti sfere nema naelektrisanja
Površinski naelektrisana beskonačna ravan
Za zatvorenu površ S usvajamo valjak simetrično postavljen u odnosu na naelektrisanu ravan.
Q S , 1 2S S S
simetrija 1 2E E E
0 1 2
1 2
0 1 2
0
1 2
1 2
0 0
0 2
2
S S S S
S S
EdS EdS EdS EdS
EdS EdS
ES ES ES
Q SES
02E
, Polje je homogeno (ne zavisi od rastojanja od ravni)
Dve površinski naelektrisane beskonačne ravani sa suprotnim
naelektrisanjima
1 2
02E E
Polje van ploča ne postoji:
1 2 0E E E
Polje između ploča je homogeno a njegov intenzitet iznosi:
1 2 1
0 0
2 22
E E E E
0
E
1.4.2 POTENCIJAL ELEKTROSTATIČKOG POLJA
Definicija. Potencijal proizvoljne tačke A elektrostatičkog polja E u odnosu na referentnu tačku R definiše se kao:
R
A
A
V Edl V
Zakon cirkulacije u elektrostatičkom polju:
0C
Edl , C – zatvorena kontura
Potencijal taške A ne zavisi od oblika putanje već samo od početne i referentne tačke.
1 2
A
L L
V Edl Edl , - dve proizvoljne putanje L1 i L2 od A do R
Za potencijal referentne tačke usvaja se vrednost 0: 0
R
R
R
V Edl
ODREĐIVANJE POTENCIJALA NEKIH NAELEKTRISANIH TELA
Potencijal usamljenog tačkastog naelektrisanja ( Rr )
Jačina polja: 2
QE k
r
Potencijal: putanje A-R i A-B-R
0
2 2
1 1R R
B A A
E dlE dlR B R R
EdlA A B B
r r
r r r A R
Edl Edl Edl Edl
Q drk dr
r rk Q
rk
rQ
Za ,R Ar r r ,
0
( )4
Q QV r k
r r
Q
R
A
rR rA
+ +
B
Potencijal površinski naelektrisane metalne sfere ( Rr )
r R , 2
QE k
r
2 2
2
0 0 0 0 0
1 4
4 4 4 4
RR
A A
rrR
A
A A AA r r
Q dr Q Q R RV Edr
r r r r r
,
2
0
( )R
V rr
r R , 2
QE k
r
2
0 0
( )R R
V RR
,
0
( )R
V R
r R , 0E
2
0 0
( ) 0 ( )4
A
R
r R R
Q drV r E dr Edr V R
r
0
( )R
V r
,
Potencijal unutar metalne sfere je 0 iako je jačina
električnog 0E .
Potencijal u polju dve naelektrisane ravani ( Rr d )
0
E
,
0
?
0 0
R R
A A
r rR R
RA A
A A r r
rV Edr Edr dr dr r
Referentna tačka se usvaja na negativnoj ploči ( Rr d ):
0
( )V r d r
r
V
d
?
1.4.3 NAPON ELEKTROSTATIČKOG POLJA
Napon elektrostatičkog polja između dve tačke jednak je razlici potencijala
tih tačaka. R R B R R B
AB A B
A B A B B A
A R
U V V Edl Edl Edl Edl Edl Edl
B
AB A B
A
U V V Edl V
- Napon ne zavisi od oblika putanje između tačaka A i B , već od položaja ovih tačaka.
- Napon između bilo koje dve tačke jedne ekvipotencijalne površine je 0.
0
B
A B
E dlA
U V V Edl
(na ekvipotencijalnoj površi važi E dl )
+
E
R
A
+
B
1.4.4 ELEKTROSTATIČKI DIPOL
Elektrostatički dipol čine dva tačkasta naelektrisanja, Q i
Q , postavljena na malom međusobnom rastojanju.
Električni moment dipola: p Qd
Vektorski oblik: p Qd
Posmatramo N dipola proizvoljno orjentisanih u određenoj zapremini V.
Vektor polarizacije predstavlja zapreminsku gustinu električnih mometa
posmatranih dipola
ipP
V
1.5 RAD U ELEKTROSTATIČKOM POLJU I POTENCIJALNA ENERGIJA
NAELEKTRISANJA
RAD U ELEKTROSTATIČKOM POLJU
Rad elektrostatičkih sila pri pomeranju naelektrisanja q iznosi
0eFA - rad vrši električna sila
0eFA - rad je izvršen protiv električne sile (rad vrši spoljna sila)
B
A
+
B
e
A
B
A
A
A
B
B
F dl
q E dl
qU
A
q V V
POTENCIJALNA ENERGIJA NAELEKTRISANJA
Neka je B referentna tačka sa nultim potencijalom: 0BV
Odredimo rad koji vrši spoljna sila iF protiv sile električnog polja
pri premeštanju naelektrisanja q iz R u datu tačku A
elektrostatičkog polja:
0A
A
A
A q V
qV
W
Potencijalna energija naelektrisanja u datoj tački elektrostatičkog polja ( )AW brojno je jednaka radu koji izvrši spoljna sila pri premeštanju ovog
naelektrisanja iz referentne tačke u datu tačku polja.
A
+
1.6 ELEKTRIČNO POLJE U SUPSTANCAMA
Podela supstanci u odnosu na sadržaj slobodnih elementarnih nosioca
naelektrisanja:
Provodnici – sadrže veliki broj slobodnih elementarnih naelektrisanja
srebro, zlato, platina, bakar, aluminijum, gvožđe,…
Dielektrici – skoro da ne sadrže slobodna elementarna naelektrisanja
staklo, porcelan, PVC, kvarc
Poluprovodnici – sadrže manji broj slobodnih nosioca naelektrisanja
silicijum, germanijum
1.6.1 PROVODNICI U ELEKTRIČNOM POLJU
USAMLJEN PROVODNIK U ELEKTROSTATIČKOM POLJU U VAKUMU
Pod dejstvom polja E , dolazi do kretanja slobodnih elektrona u provodniku u suprotnom smeru od linija polja.
Elektroni dolaze do ivice provodnika i prestaju sa daljim kretanjem (stacionarno stanje).
Posledica: u prisustvu spoljašnjeg polja dolazi do vrlo brze preraspodele slobodnih elektrona unutar provodnika.
Zaključak. Pošto nema usmerenog kretanja elektrona unutar provodnika, elektrostatičko polje unutar
provodnika ne postoji, tj. 0uE .
+ + +
- - -
GRANIČNI USLOVI
Posmatrajmo provodnik u vakumu koji se nalazi u spoljašnjem elektrostatičkom
polju E .
I granični uslov Tangencijalna komponenta elektrostatičkog polja uz površinu provodnika jednaka je nuli.
0tE
Linije električnog polja su normalne na površinu provodnika!
II granični uslov Normalna komponenta elektrostatičkog polja koja dodiruje površinu provodnika proporcionalna je površinskoj gustini slobodnih nosilaca naelektrisanja.
UTICAJ OBLIKA TELA NA RASPODELU SLOBODNIH NOSIOCA
provodnik
vakum
+ + + +
+ +
+
+
0
nE
NAELEKTRISANJA
Posmatramo dva provodna sferna tela (a b) povezana provodnikom
( )a bV V . Uporedimo Q, i E na njihovim površinama.
0 0
0 0
1.4 4
4 4
a ba
a b b
b aa bb
Q QaV
Q Q Qa db
Q QQ QV
b d
2. 24
aa
Q
a
,
24
bb
Q
b
2 2
2 2
/ ( / ) /1
/ /
a a b
b b b
Q a a b Q a b
Q b Q b a
a b
3. 0
0
/1
/
a a a
b b b
E
E
a bE E
Površinska gustina naelektrisanja veća je na manjim telima (oštre ivice)
Količina naelektrisanja veća je na većem predmetu
Polje je jače na oštrijim ivicama predmeta (princip rada gromobrana)
Primeri raspodela naelektrisanja na provodnim telima
Na graničnoj površini provodnik-vakum važi:
0tE 0/nE
Površinska gustina slobodnih naelektrisanja je veća na oštrijim površinama.
Ječina eleltrostatičkog polja unutar provodnika jednaka je nuli.
ELEKTRIČNI KAPACITET (KAPACITIVNOST)
Kapacitivnost usamljenog provodnog tela
Posmatramo usamljeno provodno naelektrisano telo sa kol. nael. Q i
potencijalom R
M
V Edl na površini.
Kapacitivnost usamljenog provodnog tela se definiše kao količnik njegove
količine naelektrisanja Q i potencijala V :
R
M
Q QC
VEdl
Primer. Kapacitivnost sferičnog naelektrisanja poluprečnika r a
04
QV
a
0
0
4/ 4
QC a
Q a
, 04C a
Kondenzator i njegova kapacitivnost
Kondenzator je sistem od dva blisko postavljena provodna tela (elektrode) naelektrisana istom količinom naelektrisanja ali suprotnih znakova.
Kapacitivnost kondenzatora se definiše kao količnik količine naelektrisanja Q i napona
između elektroda kondenzatora: Q
CU
Primer. Pločasti kondenzator
0 0 0
B B B
A A A
QU Edl Edl dl d d
S
0SQC
U d
1.6.2 DIELEKTRICI U ELEKTROSTATIČKOM POLJU
Dielektrik je materijal koji, idealizovano posmatrano, nema slobodnih
naelektrisanja.
Dielektrični materijali:
- čvrsti - papir, staklo, guma, PVC, ….
- tečni – čista voda, transformatorsko ulje, …
- gasoviti – vazduh, vodonik, …
Atom dielektrika je električno neutralan.
Molekuli dielektrika mogu biti polarni i nepolarni.
Kod nepolarnih dielektrika, centri pozitivnog i negativnog naelektrisanja poklapaju se.
Kod polarnih, centri pozitivnog i negativnog naelektrisanja ne poklapaju se.
POLARIZACIJA ATOMA DIELEKTRIKA
Dielektrik u stranom elektrostatičkom polju E :
Dolazi do pomeranja centara pozitivnog i negativnog naelektrisanja atoma dielektrika.
Nastaje diplol, čiji je električni moment:
p Qd
Električni moment dipola srazmeran je jačini
elekrostatičkog polja:
p E E
- koeficijent polarizacije atoma
isti je za sve atome jednog dielektrika
POLARIZACIJA DIELEKTRIKA KAO CELINE
pre polarizacije nakon polarizacije
- E - strano polje, pE - polje usled polarizacije,
rE - rezultujuće polje u dielektriku
- Nakon polarizacije, na površini dielektrika javlja se tzv. vezano naelektrisanje površinska gustine v .
- Unutrašnjosti dielektrika je električno neutralna.
- Polarizacuju dielektrika opisujemo vektorom
polarizacije /iP p dV .
- Za linearan dielektrik važi: P E
E
Negativno vezano naelektrisanje
Pozitivno vezano naelektrisanje
Polarizovani molekuli
0E
0E
strano polje
POVRŠINSKA GUSTINA VEZANIH NAELEKTRISANJA U DIELEKTRIKU
Površinska gustina vezanog naelektrisanja po brojnoj vrednosti jednaka je normalnoj komponenti vektora polarizacije
v nP
Za linearan dielektrik (P E ):
v nE
+ + + +
+ +
+
+
dielektrik
vakum
UTICAJ DIELEKTRIKA NA JAČINU ELEKTROSTATIČKOG POLJA
Posmatramo provodnik i linearni dielektrik u
spoljašnjem električnom polji E .
Veza između v i na graničnoj površi između
provodnika i linearnog dielektrika iznosi:
1 rv
r
Zaključak: Sa pozicije elektrostatike,
dielektrik možemo zameniti sistemom
naelektrisanja površinske gustine jednaka v
koja se nalaze u vakumu uz površinu provodnika.
provodnik
linearni
dielektrik
+ + + +
+ +
+
+
+ +
+
- - - -
- -
-
-
- -
provodnik
dielektrik zamenjen
vakumom
+ + + +
+ +
+
+
+ +
+
- - - -
- -
-
-
- -
Superpozicija:
u v
r
u
r
u
r
E
0 0
, E
,
r
EE
0
Zaključak:
1. Prisustvo dielektrika smanjuje površinsku gustinu slobodnih nosioca naelektrisanja u provodniku r puta.
2. Prisustvo dielektrika smanjuje elektrostatičko polje r puta.
provodnik
dielektrik zamenjen
vakumom
+ + + +
+ +
+
+
+ +
+
provodnik
vakum
+ + + +
+ +
+
+
+ +
+
Primer. Pločasti kondenzator
- sa vakumom između elektroda
0
0
E
,
0 0
SC
d
- sa dielektrikom izmeću elektroda
u v
r
,
u
r
, 0
r
EE
0
0
r
r
Q Q S SC
U Ed dd
0 0r r
SC C
d
ZAPREMINSKA GUSTINA ENERGIJE ELEKTROSTATIČKOG POLJA
Posmatramo pločasti kondenzator sa linearnim dielektrikom
E
Zapreminska gustina energije elektrostatičkog polja iznosi:
2
1 1 1
2 2 2
1
2
e
V
e
W QU SEd EE Sd
E V w V
2
3
1
2e
Jw E
m
eW je lokalizovana u prostoru gde postoji elektrostatičko polje, bez obzira
da li je taj prostor ispunjen vakumom ili nekim dielektrikom.
1.6.3 MEĐUSOBNO VEZIVANJE VIŠE KONDENZATORA
REDNA VEZA KONDENZATORA
1 2 1 1 2 2
1 2
1 21
1 1
,
1 1 1
n n ne
ni
nn
e i
qUq q q C U C U C U
C
U U U U qC
C CC C
2 kondenzatora: 1 2
1 2
e
C CC
C C
PARALELNA VEZA KONDENZATORA
Uslovi:
1 1 2 2
1 2 1 2
1
,, , en n
nn
e i
i
n
qU
Cq C U q C U q C U
q q q q C CC
CC
U