ELAORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: IZGRADNJA … · 2018-11-26 · građevine za obranu od poplava i erozije obala", a za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: IZGRADNJA HIDROTEHNIČKIH OBJEKATA ZA OBRANU OD POPLAVE NA LIJEVOJ I DESNOJ OBALI RIJEKE GLINE NASELJA TOPUSKO I VELIKA VRANOVINA

1

datum / rujan 2018.

nositelj zahvata / Hrvatske vode, Zagreb

naziv dokumenta / ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZVOĐENJE RADOVA SANACIJE DESNE OBALE DOBRE U GORNJIM STATIVAMA

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: IZVOĐENJE RADOVA SANACIJE DESNE OBALE DOBRE U GORNJIM STATIVAMA

2

Nositelj zahvata: Hrvatske vode Ulica grada Vukovara 220, 10 000 Zagreb

Naručitelj: Hidrokonzalt d. o. o. Hvarska 11, 10 000 Zagreb

Ovlaštenik: DVOKUT - ECRO d. o. o. Trnjanska 37, 10 000 Zagreb

Naziv dokumenta: ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: "IZVOĐENJE RADOVA SANACIJE DESNE OBALE DOBRE U GORNJIM STATIVAMA"

Narudžbenica: N124_18

Verzija: za pokretanje postupka OPUO

Datum: rujan 2018.

Poslano: 24. rujna 2018., MZOIE

Voditeljica izrade: Daniela Klaić Jančijev, mag. biol.

(poglavlja 1., 2.1-2.5, 2.7.1.-2.7.3., 3.1.1., 3.1.11., 4-6)

Stručni suradnici

(zaposleni voditelji stručnih poslova/ stručnjaci ovlaštenika – suglasnost u dodatku)

Ivan Juratek, mag.ing.prosp.arch., ovl. kr. arh.

(poglavlja 2.7.8., 2.7.9, 3.1.8 i 3.1.9)

Vjeran Magjarević, mag. phys. geophys.

(poglavlja 2.7.6., 2.7.7, 3.1.4 i 3.1.5)

Tomislav Hriberšek, mag.geol., ovl. geol.

(poglavlja 2.7.5., 3.1.3)

Katarina Bulešić, mag. geogr.

(poglavlja 2.6., 2.7.10. i 3.1.10)

Mario Pokrivač, mag.ing.traff., struč. spec. ing. sec.

(poglavlja 2.7.11, 3.1.6, 3.1.7. i 3.1.12)

Imelda Pavelić, mag. ing. agr., univ. spec. oecoing.

(poglavlja 2.7.4, 3.1.2)


3

Ostali zaposleni stručni suradnici ovlaštenika:

Sven Jambrušić, bacc. ing.evol. sust.

(poglavlja 2.7.6, 3.1.4)

Konzultacije i podaci: Josipa Mikulić, Hidrokonzalt d. o. o., Hvarska 11, 10 000 Zagreb

Kontrolirala: Ines Geci, mag. geol., ovl. geol.

Direktorica: Marta Brkić, mag. ing. prosp. arch.


4

S A D R Ž A J

UVOD 6

1 PODACI O NOSITELJU ZAHVATA 6

2 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA 7

2.1 TOČAN NAZIV ZAHVATA S OBZIROM NA POPIS ZAHVATA IZ UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ (NN 61/14, 03/17) .......................................................................... 7

2.2 OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA ...................................................................................... 8

2.2.1 OPIS POSTOJEĆEG STANJA ............................................................................................. 8

2.2.2 TEHNIČKI OPIS ................................................................................................................ 9

2.3 POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE SU POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA ...................... 12

2.4 PRIKAZ VARIJANTNIH RJEŠENJA ........................................................................................... 12

2.5 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ................................................................... 12

2.6 PODACI DA JE ZAHVAT PLANIRAN PROSTORNIM PLANOVIMA........................................... 13

2.6.1 PROSTORNI PLAN KARLOVAČKE ŽUPANIJE .................................................................. 13

2.6.2 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA KARLOVCA........................................................ 14

2.7 OPIS STANJA SASTAVNICA OKOLIŠA NA KOJE BI ZAHVAT MOGAO UTJECATI ..................... 16

2.7.1 BIORAZNOLIKOST ......................................................................................................... 16

2.7.2 ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE .................................................................................. 20

2.7.3 EKOLOŠKA MREŽA........................................................................................................ 20

2.7.4 TLO I POLJOPRIVREDA .................................................................................................. 22

2.7.5 HIDROGRAFSKE ZNAČAJKE, ZONE SANITARNE ZAŠTITE I VODNA TIJELA .................... 24

2.7.6 KLIMATSKE ZNAČAJKE .................................................................................................. 30

2.7.7 KLIMATSKE PROMJENE U HRVATSKOJ ......................................................................... 31

2.7.8 KVALITETA ZRAKA ........................................................................................................ 34

2.7.9 KRAJOBRAZ .................................................................................................................. 36

2.7.10 KULTURNA BAŠTINA .................................................................................................... 37

2.7.11 STANOVNIŠTVO ........................................................................................................... 39

2.7.12 PROMETNA INFRASTRUKTURA .................................................................................... 39

3 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ 42

3.1 SAŽETI OPIS UTJECAJA ......................................................................................................... 42

3.1.1 UTJECAJ NA BIORAZNOLIKOST, ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE I EKOLOŠKU MREŽU ..................................................................................................................................... 42

3.1.2 UTJECAJ NA TLO I POLJOPRIVREDU ............................................................................. 43

3.1.3 UTJECAJ NA VODE I VODNA TIJELA .............................................................................. 44


5

3.1.4 UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA ................................................................................ 46

3.1.5 UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA .................................................................................... 51

3.1.6 UTJECAJ BUKOM .......................................................................................................... 52

3.1.7 UTJECAJ NA PROMET I INFRASTRUKTURU ................................................................... 52

3.1.8 UTJECAJ NA KRAJOBRAZ .............................................................................................. 53

3.1.9 UTJECAJ NA KULTURNO-POVIJESNU BAŠTINU ............................................................ 54

3.1.10 UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO ....................................................................................... 54

3.1.11 GOSPODARENJE OTPADOM ......................................................................................... 55

3.1.12 UTJECAJ U SLUČAJU IZNENADNOG DOGAĐAJA ........................................................... 56

3.2 OBILJEŽJA UTJECAJA ............................................................................................................ 57

3.3 MOGUĆ KUMULATIVNI UTJECAJ S POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA U OKRUŽENJU ......................................................................................................................................... 58

3.4 VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA .................................................. 58

4 PRIJEDLOG MJERA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA 59

4.1 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA .................................................................................. 59

4.2 PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ......................................................... 59

5 IZVORI PODATAKA 59

5.1 POPIS DOKUMENTACIJSKOG MATERIJALA .......................................................................... 59

5.2 POPIS LITERATURE ............................................................................................................... 59

5.3 POPIS PROPISA .................................................................................................................... 60

6 PRILOZI 63

PRILOG I: ...................................................................................................................................... 63

IZVOD IZ SUDSKOG REGISTRA ZA HRVATSKE VODE ................................................................... 63

PRILOG II: ..................................................................................................................................... 66

OVLAŠTENJE MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE ZA OBAVLJANJE POSLOVA ZAŠTITE OKOLIŠA ............................................................................................................ 66


6

UVOD

Predmet ovog elaborata zaštite okoliša je sanacija desne obale Dobre u naselju Gornje Stative u Karlovačkoj županiji.

Zbog konkavne krivine rijeke Dobre na lokaciji zahvata, javljaju se jaki erozijski procesi na desnoj obali uzrokovani velikom energijom vode. Pokos obale je strm te je na predmetnom potezu u duljini od 200-njak metara vidljivo skliznuće terena čime su direktno ugrožena postojeća prometnica kao i objekti u blizini. Zbog naglog porasta vodostaja uslijed rada HE Lešće dolazi do sufozije čestica. Stanje se dodatno pogoršava nakon svake velike vode.

Izrada elaborata temelji se na dokumentu Građevinski idejni projekt „Sanacija desne obale Dobre u Gornjim Stativama (sufinanciranje s HEP-om)“, Hidrokonzalt Projektiranje d. o. o., Zagreb, rujan 2018.

Zahtjev za ocjenom o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš podnosi se na temelju točke 2.2. Priloga III Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17): "Kanali, nasipi i druge građevine za obranu od poplava i erozije obala", a za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš nadležno je upravno tijelo Karlovačke županije.

Nositelj zahvata je javna ustanova za upravljanje vodama Hrvatske vode, a izrada elaborata ugovorena je kako bi se sukladno članku 25. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17) u sklopu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš ocijenilo je li za predmetni zahvat potrebno (ili nije potrebno) provesti procjenu utjecaja na okoliš.

Sukladno stavku (1) članka 25. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17), postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš uključuje i prethodnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

1 PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

Naziv i sjedište tvrtke: Hrvatske vode

Ulica grada Vukovara 220

10 000 Zagreb

Matični broj: MB: 1209361

OIB: 28921383001

Odgovorna osoba: mr. sc. Zoran Đuroković, dipl. ing. građ.

Kontakt osoba: Vlatko Kadić, Hidrokonzalt d. o. o.

Telefon: +385 98 361 677

Telefaks: -

E-mail: [email protected]


7

2 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

2.1 TOČAN NAZIV ZAHVATA S OBZIROM NA POPIS ZAHVATA IZ UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ (NN 61/14, 03/17)

Zahtjev za ocjenom o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš podnosi se na temelju članka 78. stavka 1. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18) te odredbi članaka 24., 25., 26. i 27. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17). Obaveza provedbe ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš definirana je točkom 2.2 Priloga III Uredbe ("...Kanali, nasipi i druge građevine za obranu od poplava i erozije obala").

Točan naziv zahvata glasi: "Izvođenje radova sanacije desne obale Dobre u Gornjim Stativama".


8

2.2 OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA

2.2.1 OPIS POSTOJEĆEG STANJA

Zbog konkavne krivine rijeke Dobre na lokaciji zahvata, javljaju se jaki erozijski procesi na desnoj obali uzrokovani velikom energijom vode. Pokos obale je strm te je na predmetnom potezu u duljini od 200-njak metara vidljivo skliznuće terena čime su direktno ugrožena postojeća prometnica kao i objekti u blizini. Budući da se radi o vikend naselju uz Dobru, uz svaki objekt postoji i prilaz rijeci u vidu betonskih stepenica. Erozija pjeskovito-prašinastih materijala u nožici nasipa uzrokovana je tokom i denivelacijom rijeke Dobre, gdje se podlokavanjem i erozijom odnosi dio čestica te se na taj način uzrokuje nestabilnost pokosa. Osim toga, zbog naglog porasta vodostaja uslijed rada HE Lešće dolazi do sufozije čestica. Stanje se dodatno pogoršava nakon svake velike vode.

Grafički prikaz 2.1: Prikaz postojećeg stanja na lokaciji zahvata Izvor: Građevinski idejni projekt „Sanacija desne obale Dobre u Gornjim Stativama (sufinanciranje s HEP-om)“,

Hidrokonzalt Projektiranje d. o. o., Zagreb, rujan 2018.


9

2.2.2 TEHNIČKI OPIS

Općenito

Na predmetnoj lokaciji projektirana je obaloutvrda, odnosno klasična hidrotehnička građevina paralelnog tipa i lokalnog karaktera, kojom se štite nestabilnosti obale odnosno obala se zaštićuje od erozije, umiruje vodni tok i postiže geometrijski pravilan oblik obale. Projektno rješenje razrađeno idejnim projektom je obaloutvrda kamenog tipa. Izgradnjom obaloutvrde trajno će se zaustaviti erozijski procesi obale korita rijeke Dobre na mjestima oštećenja.

Ukupna duljina najdužeg presjeka obaloutvrde je 12.7 m. Maksimalna visina obaloutvrde, od baze nožice do gornje kote na obali je 4.7 m. Ukupna duljina obaloutvrde je oko 185 m.

Grafički prikaz 2.2: Situacija obaloutvrde Izvor: Građevinski idejni projekt „Sanacija desne obale Dobre u Gornjim Stativama (sufinanciranje s HEP-om)“,


Građevina je u cijeloj svojoj duljini građena od istih elemenata poprečnog presjeka, čija se debljina mijenja u ovisnosti o stupnju oštećenja obale. Na najnizvodnijem dijelu, gdje je oštećenje obale najveće, projektirana širina elemenata obaloutvrde je najveća.

Oblikovanje obaloutvrde diktirano je geomehaničkim i hidrauličkim proračunom te potrebom održavanja građevine zbog čega je definirana minimalna širina berme nožice od 3.0 m. Projektirani obalni pokos prilagođen je postojećoj konturi obale vodotoka. Rješenje se sastoji od sanacije odrona zamjenskim kamenim materijalom uz izradu nožice radi dodatnog osiguranja stabilnosti obaloutvrde. Izrada obaloutvrde od krupnog kamena jedan je od konvencijalnijih ali i sigurnijih načina sanacije riječne obale.

Zbog postojećeg oblika terena, koji je na odronjenim dijelovima gotovo vertikalan, predviđa se stepeničasti iskop nakon čega se na pripremljeni teren postavlja geotekstil a zatim ugrađuje kameni materijal veličine pojedinog zrna 30-50 cm.

Nožica, također od kamenog materijala veličine pojedinog zrna 30-50 cm će se izvesti na način da se ispod lokacije same nožice prvo iskopa postojeće korito oko 1,5 m dubine ispod kote postojećeg dna, odnosno do stjenske podloge koja se, prema istražnim bušotinama, nalazi na oko 4,3 m od vrha obale


10

u bušotinama B1 i B3, odnosno na oko 1,5m u bušotini B2. Visina nožice iznosit će oko 1,0 m, a širina krune 3,0 m.

Postojeći odron će se pripremiti za sanaciju na način da će se prvo ukloniti vegetacija te izvršiti uklanjanje humusa. Nakon toga će se izvesti stepeničasti iskop postojećeg mekog površinskog materijala. Nagib iskopa je 2:1, stepenice su minimalno 2.0 m širine te imaju nagib od 4%.

Grafički prikaz 2.3: Normalni poprečni presjek Izvor: Građevinski idejni projekt „Sanacija desne obale Dobre u Gornjim Stativama (sufinanciranje s HEP-om)“,


Tijek radova

Radovi na izgradnji građevina započinju raščišćavanjem lokacije izgradnje objekta. Prilikom raščišćavanja terena potrebno je posjeći i ukloniti žbunje i stabla na pokosu obale rijeke Dobre na mjestu izgradnje obaloutvrde.

Nakon raščišćavanja, teren će se poravnati te će se obaviti geodetsko i hidrografsko snimanje profila korita i obale kao „nulti snimak“. Ovaj geodetski snimak („nulti snimak“) služi kako bi se utvrdilo početno, nulto stanje obale i korita neposredno prije izgradnje objekta. Geodetsko snimanje profila se provodi sukladno njihovom položaju, koji je definiran projektom. Nakon provedbe nultog snimka potrebno je izvršiti ucrtavanje snimljenog stanja na projektirane elemente građevine te utvrditi razlike koje mogu nastati u potrebnim količinama materijala. Nakon provedbe „nultog snimka“ te ucrtavanja projektiranih elemenata na snimljene profile i analize količina provodi se iskolčenje projektiranih elemenata objekta.

Iskop i nasipavanje vršit će se postupno, počevši od nožice obaloutvrde prema višim kotama terena. Predviđen je stepinačasti iskop s nagibom pokosa 2:1.

Nakon formiranja projektiranog pokosa predviđa se zatravljenje pokosa. Upotreba vegetacije za kontrolu erozije i stabilizaciju kosina provedene su stoljećima, ali njihova popularnost porasla je u posljednjih nekoliko desetljeća.

Radovi na sanaciji odrona desne obale rijeke Dobre provode se prema sljedećem redoslijedu:

1 izrada pristupne rampe za izvedbu obaloutvrde

2 raščišćavanje terena


11

3 geodetsko i hidrografsko snimanje profila korita i obale kao „nulti snimak“

4 iskolčenje projektiranih elemenata obaloutvrde

5 iskop u nožici obaloutvrde do stijenske podloge

6 izrada nožice obaloutvrde s bermom (nasipavanje lomljenim kamenom granulacije

30-50 cm,)

7 formiranje pokosa obale

8 humusiranje

9 zatravljenje

10 ugradnja mjerne opreme za tehničko promatranje

11 završni radovi

Hidrauličke analize

U prosincu 2012. godine izrađena je studija „Utjecaj rada HE Lešće na nizvodni tok rijeke Dobre“, IGH 2012g. koja je, između ostalog, imala za zadatak rekonstruirati vodna lica u dijapazonu od malih do velikih voda korištenjem zabilježenih vodostaja (u stanju bez izgrađene brane) na vodomjernim stanicama i vodnih lica u projektu „Kompleksno uređenje sliva Kupe“, Vodoprivredna radna organizacija OOUR Projekt, Zagreb, rujan 1988. HE Lešće je postrojenje pribranskog tipa ostvareno izgradnjom betonske brane visine 52,5 m i duljine 176,5 m u kanjonu rijeke Dobre na rkm 38+829. HE Lešće je postrojenje s dvije glavne proizvodne jedinice i jedinicom biološkog minimuma. Minimalno ispuštanje u nizvodni tok rijeke (biološki minimum) je 2,7 m3/s dok je instalirani protok 120,0 m3/s. Na predmetnoj dionici podaci o vodostajima i protocima su na raspolaganju na samo dvije vodomjerne postaje, Lešće Toplice (stac. 35+150) i Stative Donje (stac 11+210).

U hidrauličkom pogledu utjecaj rada HE Lešće se može razmatrati na način da se promjene u režimu protoka transformiraju u promjene u režimu vodostaja. Takve transformacije je moguće načiniti putem odgovarajućih konsumpcijskih krivulja za dvije vodomjerne postaje na predmetnoj dionici, Lešće Toplice i Stative Donje. Zaključci vezani na promjene režima protoka vrijede i za promjene režima vodostaja: učestalost vodostaja koji odgovaraju protoku većem ili jednakom instaliranom protoku će pod utjecajem rada HE Lešće značajno porasti, kao i učestalost drastičnih i naglih promjena vodostaja. Za transformaciju protoka u vodostaje duž cijele predmetne dionice, potrebno je izraditi i kalibrirati hidraulički model. Postojeći hidraulički model iz projekta „Kompleksno uređenje sliva Kupe“ iz 1988. godine nije na raspolaganju, a u projektu su prikazani rezultati analiza (vodna lica) samo za protoke reda veličine instaliranog protoka (trostruki srednji protok) i za velike vode raznih povratnih perioda procijenjenih za potrebe predmetnog projekta. Na temelju ovih rezultata nije moguće kvantitativno provesti transformaciju promjena u režimu protoka u promjene u režimu vodostaja na predmetnoj dionici. Pod pretpostavkom da se geometrija korita i zaobalja nije značajno promijenila od datuma snimanja poprečnih profila korištenih u projektu/hidrauličkom modelu iz 1988., rezultati tog modela za protoke reda veličine instaliranog protoka se mogu usvojiti za kvalitativni prikaz vodostaja duž predmetne dionice koji se u stanju sa HE Lešće javljaju sa puno većom učestalošću nego u stanju bez HE Lešće.

Na lokaciji planirane obaloutvrde kod naselja Gornje Stative može se pretpostaviti veličina vodostaja na predmetnoj lokaciji, na osnovi podataka te usporedbom dobivenih vrijednosti iz Studija:

- Utjecaj rada HE Lešće na nizvodni tok rijeke Dobre“, IGH, 2012.g, te studije - Kompleksno uređenje sliva Kupe, Knjiga 3.2. Postojeći vodni režim sliva Kupe, Srednje i male

vode, Vodoprivredna radna organizacija OOUR Projekt, Zagreb, rujan 1988.


12

- Kompleksno uređenje sliva Kupe, Knjiga 3.2. Postojeći vodni režim sliva Kupe, Velike vode definirane po maksimalnom protoku i maksimalnom volumenu vodnih valova, Vodoprivredna radna organizacija OOUR Projekt, Zagreb, rujan 1988.

- Kompleksno uređenje sliva Kupe, Knjiga 3.3. Vodni nivoi velikih voda, Institut za elektroprivredu, Zagreb, listopad 1988.

Usporedbom očitanja vodostaja za protok 3Qsr= 115 m³/s iz projekta „Kompleksno uređenje sliva Kupe“ te podatka o vodostaju za instalirani protok Qi=132.5 m³/s na postaji Stative Donje u rkm 11+210 iz studije „Utjecaj HE Lešće na nizvodni tok rijeke Dobre“ dobiven je vodostaj na stacionaži rijeke Dobre 11+700 rkm potreban za definiranje kote krune obaloutvrde.

Vodostaj na postaji Stative Donje u rkm 11+210 za protok 3Qsr= 115 m³/s iznosi cca 119.50 m n.m. dok prema studiji „Utjecaj HE Lešće na nizvodni tok rijeke Dobre“ taj vodostaj za instalirani protok + biološki minimum iznosi 119.62 m n.m..

Očitani vodostaj za protok 3Qsr= 115 m³/s iz projekta „Kompleksno uređenje sliva Kupe“ u stacionaži 11+700 rkm iznosi cca 119.70 m n.m.. Koristeći istu analogiju kao za postaju Stative Donje u stacionaži 11+210 rkm, možemo pretpostaviti da instaliranom protoku Qi=132.5 m³/s korespondira vodostaj od cca 119.80 m n.m.

Iz sigurnosnih razloga kota krune kamene obaloutvrde definira se na 120.00 m n.m., odnosno za cca 20 cm više u odnosu na vodostaj koji korespondira instaliranom protoku.

2.3 POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE SU POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA

Za realizaciju zahvata nisu potrebne druge aktivnosti.

2.4 PRIKAZ VARIJANTNIH RJEŠENJA

Koncepcija rješenja razmatrana je u fazi projektiranja na temelju dostupnih podloga i vizualnih pregleda lokacije. Varijante sanacije, kao i njen opseg razmatrane su u dogovoru s investitorom. Odabrana je varijanta kojom se, kroz različita rješenja, oštećenju desne obale pristupilo u skladu s potencijalnom opasnošću koja nastaje ukoliko dođe do proširenja odrona.

2.5 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

Lokacija zahvata sanacije desne obale Dobre u Gornjim Stativama, nalazi se na području Karlovačke županije, unutar administrativnih granica Grada Karlovca na području naselja Gornje Stative.

Lokacija je smještena u K.O. Gornje Stative (PUK Karlovac, Odjel za katastar nekretnina Karlovac) na katastarskim česticama k.č.br. 1468/3, k.č.br. 224/1, k.č.br. 224/2, k.č.br. 223/1, k.č.br. 223/3, k.č.br. 223/4, k.č.br. 223/5, k.č.br. 223/6.

Obuhvat zahvata je udaljen oko 7 km sjeverozapadno od centra grada Karlovca, te oko 150 m zapadno od autoceste A1 Zagreb - Dubrovnik. Obuhvat se nalazi na desnoj obali u donjem toku rijeke Dobre.


13

Grafički prikaz 2.4: Lokacija zahvata Izvor: Geoportal DGU

2.6 PODACI DA JE ZAHVAT PLANIRAN PROSTORNIM PLANOVIMA

Za predviđeni zahvat relevantni su Prostorni plan Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije, broj 26/01, 33/01-ispravak, 36/08-pročišćeni tekst, 56/13, 07/14-ispravak, 50b/14, 06c/17, 29c/17-pročišćeni tekst, 8a/18, 19/18-pročišćeni tekst) te Prostorni plan uređenja Grada Karlovca (Glasnik Grada Karlovca, broj 01/02, 05/10, 06/11).

2.6.1 PROSTORNI PLAN KARLOVAČKE ŽUPANIJE

(Glasnik Karlovačke županije, broj 26/01, 33/01-ispravak, 36/08-pročišćeni tekst, 56/13, 07/14-ispravak, 50b/14, 06c/17, 29c/17-pročišćeni tekst, 8a/18, 19/18-pročišćeni tekst)

Prema Prostornom planu Karlovačke županije namjena površina na području lokacije zahvata (označeno krugom plave boje), je građevinsko područje i ostala obradiva tla.


14

Grafički prikaz 2.5: Izvadak iz kartografskog prikaza 1.2. Korištenje i namjena prostora PP Karlovačke županije Izvor: WFS Infromacijskog sustava prostornog uređenja (https://ispu.mgipu.hr/)

U tekstualnom dijelu Plana, Odredbama za provedbu, dijelu 8. UVJETI UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU u poglavlju 8.9. Vodnogospodarski sustavi, potpoglavlju 8.9.3. Uređenje režima voda provodi se izgradnjom planiranih objekata, navodi se:

„…

- lijevi i desni obrambeni nasipi uz rijeke Kupu, Koranu, Mrežnicu i Dobru.

.."

2.6.2 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA KARLOVCA

(Glasnik Grada Karlovca, broj 01/02, 05/10, 06/11)

Prema Prostornom planu Grada Karlovca namjena površina na području lokacije zahvata (označeno krugom plave boje), je građevinsko područje i ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište.

U uvjetima korištenja i zaštite prostora područja posebnih ograničenja u korištenju, područje lokacije zahvata se nalazi u području pojačane erozije.


15

Grafički prikaz 2.6: Izvadak iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina PPUG Karlovca Izvor: WFS Infromacijskog sustava prostornog uređenja (https://ispu.mgipu.hr/)

Grafički prikaz 2.7: Izvadak iz kartografskog prikaza 3.2. Uvjeti korištenja i zaštite prostora područja posebnih ograničenja u korištenju PPUG Karlovca

Izvor: WFS Infromacijskog sustava prostornog uređenja (https://ispu.mgipu.hr/)


16

U tekstualnom dijelu Plana, Odredbama za provedbu, dijelu 5. UVJETI ZA UTVRĐIVANJE KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA u poglavlju 5.2. Infrastrukturni i komunalni sustavi, potpoglavlju 5.2.2. Vodnogospodarski sustav, navodi se:

Građevine i uređaji za uređenje potoka i voda

„…

(4) Prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka sa ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujica, poplava i erozije) treba planirati zahvat na način da se zadrži doprirodno stanje vodotoka.

Regulacijski i zaštitni sustav

(1) Sustav se sastoji od:

…

• utvrđeni su sljedeći obrambeni nasipi:

- …

- planirani obrambeni nasip Dobre i akumulacije Brodarci

- …“

2.7 OPIS STANJA SASTAVNICA OKOLIŠA NA KOJE BI ZAHVAT MOGAO UTJECATI

2.7.1 BIORAZNOLIKOST

Za analizu bioraznolikosti, odnosno rasprostranjenosti i površine stanišnih tipova u užoj okolici zahvata, korišteni su podaci informacijskog sustava zaštite prirode temeljeni na karti nešumskih kopnenih staništa HAOP-a izrađenoj 2016. godine. Međutim, s obzirom na to da predmetna karta ne sadrži podatke o šumskim staništima, za determinaciju šumskih stanišnih tipova korišteni su podaci stare karte staništa koji su kombinirani s površinama šumskih stanišnih tipova prikazanih na grafičkom prikazu 2.8.1

Prema podacima nove i stare karte staništa RH informacijskog sustava zaštite prirode (grafički prikaz 2.8), unutar obuhvata zahvata i buffera od 200 m nalaze se sljedeći stanišni tipovi, odnosno mozaici stanišnih tipova:

A.2.3. - Stalni vodotoci. Stalni vodotoci, odnosno potoci i rijeke, su površinske vode različite brzine strujanja - od brzih i turbulentnih do sporih i laminarnih, koje teku koritima nastalim djelovanjem vode iz uzvodnih dijelova toka koji su na višimi nadmorskim visinama. Ovaj stanišni tip predstavlja rijeka Dobra.

1 Bardi, A.; Papini, P.; Quaglino, E.; Biondi, E.; Topić, J.; Milović, M; Pandža, M.; Kaligarič, M.; Oriolo, G.; Roland, V.; Batina, A.; Kirin, T. (2016): Karta prirodnih i poluprirodnih ne-šumskih kopnenih i slatkovodnih staništa Republike Hrvatske. AGRISTUDIO s.r.l., TEMI S.r.l., TIMESIS S.r.l., HAOP.


17

C.2.3.2. - Mezofilne livade košanice Srednje Europe (Sveza Arrhenatherion elatioris Br.-Bl. 1926) su mezofilne livade košanice Srednje Europe rasprostranjene od nizinskog do gorskog pojasa.

Ovaj stanišni tip nalazi se na širem području obuhvata zahvata u kombinaciji s drugim, uglavnom antropogenim stanišnim tipovima (I.2.1., I.1.7, I.1.8.) i to većinom uz izgrađena područja naselja.

C.3.3.1. - Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi (Sveza Bromion erecti W. Koch 1926) – Mezofilne zajednice nastale u procesima antropogene degradacije u kojima dominiraju višegodišnje busenaste trave. Pretežito služe i kao livade košanice i kao pašnjaci, a značajne su za subatlantske dijelove Europe u klimatskom smislu. Naseljavaju plića ili dublja, smeđa karbonatna tla, obično na padinama većega nagiba, nepogodnim za poljoprivrednu obradu.

Na širem području obuhvata zahvata ovaj stanišni tip dolazi u manjim fragmentima u kombinaciji sa stanišnim tipom D.1.2.1.

D.1.2.1. - Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva (Red PRUNETALIA SPINOSAE R. Tx. 1952). Ovaj stanišni tip pripada razredu RHAMNO-PRUNETEA Rivas-Goday et Borja Carbonell 1961, a čini ga skup više-manje mezofilnih zajednica pretežno kontinentalnih krajeva, izgrađenih prvenstveno od pravih grmova (Ligustrum vulgare, Cornus sanguinea, Euonymus europaeus, Prunus spinosa i dr.) i djelomično drveća razvijenih u obliku grmova (Carpinus betulus, Crataegus monogyna, Acer campestre i sl.). Razvijaju se kao rubni, zaštitni pojas uz šumske sastojine, kao živica između poljoprivrednih površina, uz rubove cesta i putova, a mjestimično zauzimaju i velike površine na površinama napuštenih pašnjaka.

Ovaj stanišni tip na širem području obuhvata zahvata dolazi u kombinaciji s antropogenim (I.2.1., I.1.7., I.1.8.), travnjačkim (C.3.3.1.) i šumskim stanišnim tipovima (E.3.1.).

E.3.1. - Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio-Carpinion (Horvat 1958) Marinček in Mucina et al. 1993) pripadaju redu FAGETALIA SYLVATICAE Pawl. in Pawl. et al. 1928. To su mezofilne i neutrofilne šume planarnog (ravničarskog) i kolinskog (brežuljkastog) područja, redovito izvan dohvata poplavnih voda, u kojima u gornjoj šumskoj etaži dominiraju lužnjak ili kitnjak, a u podstojnoj etaži obični grab (koji u degradacijskim stadijima može biti i dominantna vrsta drveća). Ove šume čine visinski prijelaz između nizinskih poplavnih šuma i brdskih bukovih šuma.

Na širem području obuhvata zahvata ovaj stanišni tip je čest i dolazi u manjim ili većim fragmentima, a sporadično u kombinaciji sa stanišnim tipom D.1.2.1.

I.1.7. - Zajednice nitrofilnih, higrofilnih i skiofilnih staništa (Red BIDENTETALIA TRIPARTITI Br.-Bl. et R. Tx. ex Klika et Hadač 1944) pripadaju razredu BIDENTETEA TRIPARTITI R. Tx. et al. in R. Tx. 1950. To je skup skiofilnih i slabo nitrofilnih zajednica koje se razvijaju u rijetkim šumama, po šumskim putevima i prosjekama, uz rubove šumskih putova nizinskog vegetacijskog pojasa, sekundarno i na riječnim sprudovima za niskog vodostaja.

Ovaj stanišni tip dolazi u kombinaciji sa stanišnim tipovima kako je prethodno navedeno.

I.1.8. - Zapuštene poljoprivredne površine. Ovaj stanišni tip podrazumijeva nekoliko podtipova (I.1.8.1. - Zapuštene poljoprivredne površine zarasle zeljastom vegetacijom i I.1.8.2. - Zapuštene poljoprivredne površine zarasle grmovitom vegetacijom).

Na širem području obuhvata zahvata, ovaj stanišni tip dolazi u kombinaciji s drugim stanišnim tipovima kako je prethodno navedeno.

I.2.1. - Mozaici kultiviranih površina. Ovaj stanišni tip predstavlja mozaike različitih kultura na malim parcelama, u prostornoj izmjeni s elementima seoskih naselja i/ili prirodne i poluprirodne vegetacije.


18

Koristi se ukoliko potrebna prostorna detaljnost i svrha istraživanja ne zahtijeva razlučivanje pojedinih specifičnih elemenata koji sačinjavaju mozaik. Sukladno tome, daljnja raščlamba unutar ovoga tipa prati različite tipove mozaika prema zastupljenosti pojedinih sastavnih elemenata.

Na širem području obuhvata zahvata, ovaj stanišni tip dolazi u kombinaciji s drugim stanišnim tipovima kako je prethodno navedeno.

I.5.1. - Voćnjaci su površine namijenjene uzgoju voća tradicionalnim ili intenzivnim načinom.

Ovaj stanišni tip dolazi u kombinaciji s drugim, uglavnom antropogenim stanišnim tipovima (I.2.1., J.).

J. - Izgrađena i industrijska staništa su izgrađene industrijske i druge kopnene ili vodene površine na kojima se očituje stalni i jaki ciljani (planski) utjecaj čovjeka. Definicija tipa na ovoj razini podrazumijeva prostorne komplekse u kojima se izmjenjuje različiti tipovi izgrađenih i kultiviranih zelenih površina u raznim omjerima zastupljenosti.

Ovaj stanišni tip se prije svega odnosi na izgrađene jezgre naselja, ovdje su to dijelovi naselja Gornje Stative. Također dolazi u kombinaciji s drugim, uglavnom antropogenim stanišnim tipovima (I.2.1., I.5.1.), ali i šumskim staništem (E.3.1.).

Od navedenih stanišnih tipova, sljedeći se nalaze na Prilogu II (Popis svih ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja zastupljenih na području Republike Hrvatske) i Prilogu III (Popis ugroženih i rijetkih stanišnih tipova zastupljenih na području Republike Hrvatske značajnih za ekološku mrežu NATURA 2000) Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 088/14)2:

stanišni tip kriterij uvrštavanja na popis

NKS NATURA 2000 Bernska rezolucija 4. Hrvatska

C.2.3.2. Mezofilne livade Srednje Europe

6510

C.2.3.2.1., C.2.3.2.2., C.2.3.2.3., C.2.3.2.4. i

C.2.3.2.7. = 6510; C.2.3.3. = 6520

unutar klase nalaze se rijetke i ugrožene zajednice

C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima

6210 (*važni lokaliteti za

kaćune) - -

E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume

E.3.1.1. = 9160; E.3.1.2.

= 9160; E.3.1.3. =

9160; E.3.1.4. = 9160;

E.3.1.5. = 91L0; E.3.1.6. = 91L0; E.3.1.7. = 91L0

E.3.1.1.=G1.A1A2; E.3.1.2.=G1.A1A2; E.3.1.3.=G1.A1A2; E.3.1.4.=G1.A1A2; E.3.1.5.=G1.A1A1; E.3.1.6.=G1.A1A1; E.3.1.7.=G1.A1A1;

-

2 Prilog II Pravilnika također navodi i stanišni tip I.1.7.1.3. - Zajednica crvenožutog repka s kiselicom (ugrožena zajednica s rijetkom karakterističnom vrstom koja ju izgrađuje), međutim zbog previsoke klasifikacijske razine koju daje nova karta staništa (I.1.7.) nije moguće utvrditi postoji li ili ne ovaj stanišni tip na širem području obuhvata zahvata što, s obzirom na udaljenost stanišnog tipa I.1.7 od obuhvata zahvata, u ovom slučaju nije relevantno.


19

Grafički prikaz 2.8. Karta staništa užeg područja obuhvata zahvata (buffer 200 m)

Izvor: WFS informacijskog sustava zaštite prirode)


20

2.7.2 ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE

Područje obuhvata zahvata nalazi se izvan granica zaštićenih područja definiranih čl. 111. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18). Najbliža zaštićena područja prirode obuhvatu zahvata su dva spomenika parkovne arhitekture u gradu Karlovcu. Karlovac – Marmontova aleja se nalazi na udaljenosti oko 5 km jugoistočno od područja obuhvata zahvata, a Karlovac – Vrbanićev perivoj se nalazi na udaljenosti od oko 7,5 km jugoistočno od područja obuhvata zahvata.

Grafički prikaz 2.9: Zaštićena područja prirode u široj okolici obuhvata zahvata

Izvor: WFS informacijskog sustava zaštite prirode

Prema prostornim planovima Karlovačke županije i Grada Karlovca, rijeka Dobra se predlaže za zaštitu u kategoriji značajni krajobraz.

2.7.3 EKOLOŠKA MREŽA

Planirani zahvat nalazi se van područja ekološke mreže. Najbliže područje ekološke mreže je područje očuvanja važno za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2001390 Brajakovo brdo koje je udaljeno otprilike 1,2 km zapadno od područja obuhvata zahvata.

Na udaljenosti većoj od 5 km istočno i zapadno od područja obuhvata zahvata nalazi se područje ekološke mreže - područje očuvanja važno za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2000642 Kupa.

Ciljne vrste i stanišni tipovi oba područja ekološke mreže su u tablici u nastavku.


21

Tablica 2-1: Ciljne vrste i stanišni tipovi područja ekološke mreže

Područje EM

Kategorija za ciljnu

vrstu/stanišni tip

Znanstveni naziv vrste/stanišnog tipa

Hrvatski naziv vrste

HR2001390 Brajakovo brdo

1 Himantoglossum adriaticum jadranska kozonoška

HR2000642 Kupa

1 Unio crassus obična lisanka

1 Lycaena dispar kiseličin vatreni plavac

1 91E0* Aluvijalne šume (Alno-Padion,

Alnion incanae, Salicion albae)

1 Hucho hucho mladica

1 Aspius aspius bolen

1 Zingel streber mali vretenac

1 Cottus gobio peš

1 Castor fiber dabar

1 Lutra lutra vidra

1 Eudontomyzon vladykovi dunavska paklara

1 Cobitis elongatoides vijun

1 Cobitis elongata veliki vijun

1 Sabanejewia balcanica zlatni vijun

1 Barbus balcanicus potočna mrena

1 Alburnus sarmaticus velika pliska

1 Romanogobio vladykovi bjeloperajna krkuša

1 Rhodeus amarus gavčica

1 Rutilus virgo plotica

1 Romanogobio kessleri Keslerova krkuša

1 Romanogobio uranoscopus tankorepa krkuša

1 Hypodryas maturna mala svibanjska riđa

1 Euplagia quadripunctaria* danja medonjica

1 8210 Karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom

1 6430 Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis)

1 7220* Izvori uz koje se taloži sedra (Cratoneurion)- točkaste ili vrpčaste formacije na kojima dominiraju mahovine iz sveze Cratoneurion commutati

1 91F0 Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia

1 Austropotamobius torrentium* potočni rak

1 3260 Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion

Oznake: 1 = međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ * = prioritetne vrste

Izvor: Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15)


22

Grafički prikaz 2.10: Područja ekološke mreže u široj okolici obuhvata zahvata

Izvor: WFS informacijskog sustava zaštite prirode

2.7.4 TLO I POLJOPRIVREDA

Obuhvat zahvata odnosi se na obalno područje rijeke Dobre. Stambeni objekti (kuće za odmor i obiteljske kuće) nalaze se u neposrednoj blizini lokacije zahvata. Od lokacije zahvata najbliže poljoprivredne površine odvojene su postojećom prometnicom, a nalaze se na udaljenosti od cca 15-20 m.

Prema namjenskoj pedološkoj karti Hrvatske3 na širem području lokacije zahvata nalazi se kiselo smeđe tlo na praporu i holocenskim nanosima (distrični kambisol) (Grafički prikaz 2.11Error! Reference source not found. i Tablica 2.2).

3 Izvor: Bogunović, M., Vidaček Z., Racz Z., Husnjak S., Sraka M. (1996): Namjenska pedološka karta Hrvatske (Assignmental soil map of Croatia) M 1:300 000, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju Zagreb


23

Tablica 2.2. Tip tla na lokaciji zahvata

Jedinice tla

Pogodnost tla Podklasa

pogodnosti Svojstva jedinica tla

Sastav i struktura

Broj Dominantna Ostale jedinice

19.

Kiselo smeđe na praporu i holocenskim nanosima

Lesivirano, Pseudoglej, Rendzina, Močvarno glejno, Eturično smeđe

P-3 n, k, p3

- ograničeno obradiva tla - nagib terena veći od 30% - kisela tla >5,5 ph

Izvor: Namjenska pedološka karta Hrvatske (Bogunović i dr., 1996.) M 1:300 000, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju Zagreb

DISTRIČNI KAMBISOL (distrično smeđe tlo)

Distrični kambisol formira se na kremeno-silikatnim supstratima s malom količinom bazičnih kationa (pješčenjaci, škriljci, kiseli eruptivi itd.). Po fizikalnom sastavu to su najčešće pjeskovite ilovače dobre prozračnosti i vodopropusnosti. Sadržaj humusa i dušika jako varira. Reakcija tla je izrazito kisela (pH 4,5 - 5,5). Tlo je slabo opskrbljeno topivim fosforom, ali ima dovoljno pristupačnog kalija. Budući da su fizikalna svojstva ovih tala izuzetno povoljna, poboljšanjem kemijskih svojstava (fertilizacija dušikom i fosforom) postižu visoku produktivnost u šumarstvu, a često i ratarstvu.

Grafički prikaz 2.11: Tipovi tala na širem području obuhvata zahvata


24

Izvor: Bogunović, M., Vidaček Z., Racz Z., Husnjak S., Sraka M. (1996): Namjenska pedološka karta Hrvatske (Assignmental soil map of Croatia) M 1:300 000, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju

Zagreb

2.7.5 HIDROGRAFSKE ZNAČAJKE, ZONE SANITARNE ZAŠTITE I VODNA TIJELA

Hidrografski podaci

Prema Odluci o granicama vodnih područja (NN 79/10), područje lokacije zahvata pripada vodnom području rijeke Dunav. Prema Pravilniku o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10 i 31/13), lokacija zahvata pripada području malog sliva „Kupa“.

Lokacija zahvata locirana u naselju Gornje Stative, na desnoj obali rijeke Dobre, koja izvire iz dva izvora: Bukova vrha i kod Skrada (selo Gornja Dobra kod stare ceste Rijeka – Zagreb). Dobra se sastoji od tri svojstvena dijela toka. Od izvora do Đulinog ponora u Ogulinu, ima naziv Gornja Dobra ili Ogulinska Dobra. Nakon poniranja prolazi podzemljem kroz špiljski sustav Đula - Medvedica te ponovno izvire kraj sela Gojak, po kojem se nekad naziva i Gojačka Dobra. Nakon HE Gojak naziva se uglavnom Donja Dobra. Duljina rijeke Dobre iznosi ukupno l = 104 km sa slivnom površinom od A = 1.354 km2.

Nakon izgradnje HE Gojak u Donju Dobru dolaze vode Ogulinske Dobre i Zagorske Mrežnice regulirane radom elektrane, te preljevne vode iz akumulacija Bukovik i Sabljaci, koje se pojavljuju u izvorima Dobre i Bistraca. Dotoci u Donju Dobru su se nakon izgradnje HE Gojak povećali jer vode Zagorske Mrežnice koje su prethodno otjecale u Tounjčicu i Kukaču sada dolaze preko elektrane u Donju Dobru. U sklopu iskorištenja hidroenergetskog potencijala sliva rijeke Kupe, na Donjoj Dobri je izgrađena HE Lešće (puštena u pogon 2010. godine). Prema podacima sa stranica Državnog hidrometeorološkog zavoda najbliža hidrološka postaja je Stative Donje (4061) koja se nalazi uzvodno od lokacije zahvata cca 3 km. Minimalni vodostaj zabilježen na hidrološkoj postaji Stative Donje iznosio je h = 0 cm (25.10.1947), dok je maksimalni zabilježeni vodostaj iznosio h = 460 cm (29.7.1999.). Minimalni zabilježeni protok iznosio je Q = 0,362 m3/s, dok je maksimalni zabilježeni protok iznosio Q = 405,5 m3/s (29.7.1999.).

Poplavna područja

Prema Prethodnoj procjeni rizika od poplava (Hrvatske vode, 2013.) karte opasnosti od poplava ukazuju na moguće obuhvate tri specifična poplavna scenarija:

• poplave velike vjerojatnosti pojavljivanja (povratno razdoblje 25 godina)

• poplave srednje vjerojatnosti pojavljivanje (povratno razdoblje 100 godina),

• poplave male vjerojatnosti pojavljivanja (povratno razdoblje 1.000 godina) uključujući poplave uslijed mogućih rušenja nasipa na većim vodotocima te rušenja visokih brana - umjetne poplave), za fluvijalne (riječne) poplave te bujične poplave.

Prema vektorskim podacima dobivenim od Hrvatskih voda lokacija zahvata smještena je rubno uz poplavno područje male vjerojatnost pojavljivanja (Grafički prikaz 2.12).


25

Grafički prikaz 2.12: Područja potencijalno značajnih rizika od poplave Izvor: Hrvatske vode

Površinska vodna tijela

Prema Planu upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016.-2021. zahvat je smješten na vodnom tijelu Dobra – CSRN0021_001 (Grafički prikaz 2.13Error! Reference source not found.).


26

Grafički prikaz 2.13: Vodno tijelo Dobra – CSRN0021_001 Izvor: Hrvatske vode

U tablici u nastavku (Tablica 2.3) prikazani su opći podaci o vodnom tijelu Dobra – CSRN0021_001.

Tablica 2.3: Karakteristike vodnog tijela Dobra – CSRN0021_001

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0021_001

Šifra vodnog tijela: CSRN0021_001

Naziv vodnog tijela Dobra

Kategorija vodnog tijela Tekućica / River

Ekotip Nizinske srednje velike i velike tekućice (8)

Dužina vodnog tijela 21.0 km + 62.0 km

Izmjenjenost Prirodno (natural)

Vodno područje: rijeke Dunav

Podsliv: rijeke Save

Ekoregija: Dinaridska

Države Nacionalno (HR)

Obaveza izvješćivanja EU, Savska komisija

Tijela podzemne vode CSGI-31, CSGN-15, CSGN-16

Zaštićena područja HR13354201, HR53010016*, HR2000642*, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela)


27

Mjerne postaje kakvoće 16570 (Novigrad na Dobri, Dobra) 16571 (Gornje Pokupje, Dobra)

Izvor: Hrvatske vode

U tablici u nastavku (Tablica 2.4) prikazano je stanje vodnog tijela Dobra – CSRN0021_001.

Tablica 2.4: Stanje vodnog tijela Dobra – CSRN0021_001

STANJE VODNOG TIJELA CSRN0021_001

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON 2021.

POSTIZANJE CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fitobentos Makrozoobentos Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Endosulfan Izoproturon

umjereno umjereno nije dobro

umjereno umjereno

dobro umjereno

dobro

umjereno dobro

umjereno

dobro vrlo dobro vrlo dobro

dobro

umjereno vrlo dobro umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro

dobro

umjereno umjereno umjereno

dobro

nije dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje

nije dobro dobro stanje

vrlo loše

umjereno nije dobro

umjereno umjereno

dobro umjereno umjereno

umjereno

dobro umjereno

dobro

vrlo dobro vrlo dobro

dobro

umjereno vrlo dobro umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro

umjereno umjereno umjereno umjereno

dobro

nije dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje

nije dobro dobro stanje

umjereno umjereno

dobro stanje

umjereno nema ocjene

vrlo dobro vrlo dobro umjereno

nema ocjene nema ocjene nema ocjene

vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro

vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro


dobro

dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene dobro stanje nema ocjene

umjereno umjereno

dobro stanje

umjereno nema ocjene

vrlo dobro vrlo dobro umjereno

nema ocjene nema ocjene nema ocjene

vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro

vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro


dobro

dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene dobro stanje nema ocjene

procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana

postiže ciljeve

procjena nije pouzdana nema procjene postiže ciljeve postiže ciljeve

procjena nije pouzdana

nema procjene nema procjene nema procjene

postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve

postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve

procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana

postiže ciljeve

postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene postiže ciljeve nema procjene

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Fitoplankton, Makrofiti, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan

*prema dostupnim podacima


Vodno tijelo CSRN0021_001 – Dobra nalazi se u vrlo lošem stanju zbog vrlo loše ocjene u kategoriji kemijskog stanja odnosno prekoračenja dozvoljenih vrijednosti za endosulfan. Vodno tijelo se nalazi u


28

umjerenom hidromorfološkom stanju zbog pojedinačnih ocjena hidrološkog režima, kontinuiteta toka te morfoloških uvjeta.

Postojeći hidromorfološki pritisci

Na grafičkom prikazu niže (Error! Reference source not found.) prikazani su evidentirani hidromorfološki linijski (obaloutvrde) i točkasti (pragovi, mlinovi i pilana) pritisci, na vodnom tijelu Dobra – CSRN0021_001.


29

Grafički prikaz 2.14: Postojeći hidromorfološki pritisci na vodnom tijelu Dobra – CSRN0021_001 Izvor: Hrvatske vode


30

Vodna tijela podzemne vode

Prema vektorskim podacima dobivenim od Hrvatskih voda planirani zahvat smješten je na vodnom tijelu podzemne vode Dobra – CSGN_15.

U tablici niže prikazane su karakteristike i stanje vodnog tijela podzemne vode Dobra – CSGN_15 (Tablica 2-5).

Tablica 2-5: Karakteristike i stanje vodnog tijela podzemnih voda

Kod CSGN_15

Ime tijela podzemnih voda Dobra

Poroznost Pukotinska do pukotinsko

kavernozna

Površina (km2) 755

Obnovljive zalihe (*106 m3/god) 758

Prirodna ranjivost srednja 19,7%, visoka

27,7%, vrlo visoka 32,8%

Državna pripadnost grupiranog vodnog tijela podzemne vode

HR

Procjena stanja

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro


Zone sanitarne zaštite

Lokacija planiranog zahvata nalazi se izvan zona sanitarne zaštite izvorišta.

2.7.6 KLIMATSKE ZNAČAJKE

Područje Karlovačke županije prema Köppenovoj klasifikaciji klima nosi oznaku Cfb4. To je oznaka za klimu kod koje srednja temperatura najhladnijeg mjeseca nije niža od -3°C, dok najmanje jedan mjesec ima srednju temperaturu višu od 10°C (oznaka C). U godišnjem hodu oborine ne postoji sušno razdoblje (oznaka f), odnosno tijekom svih mjeseci u godini bilježi se određena količina oborine. Ljeta su topla, a srednja temperatura najtoplijeg mjeseca niža je od 22 °C. Da je navedena Köppenova klasifikacija ispravna potvrđuju podaci s glavne meteorološke postaje Karlovac (Tablica 2-6).

Tablica 2-6: Srednje vrijednosti srednjih mjesečnih temperatura zraka i količina oborina na meteorološkoj postaji Karlovac u razdoblju 1995. – 2015.5

mjesec temperatura [°C] količina oborina [mm]

srednja max min st. dev srednja max min stdev

4 Izvor: Köppenova podjela klima i Hrvatsko nazivlje, Šegota, Filipčić, 2003. 5 Izvor: Statistički ljetopisi Republike Hrvatske


31

I 0,7 5,1 -2,7 2,3 81,4 230,6 20,5 52,5

II 2,2 6,5 -3,2 2,8 72,1 225,1 11,5 51,6

III 6,6 9,5 3,4 1,8 64,9 159,5 2,3 41,2

IV 11,6 13,8 7,8 1,5 93,3 242,0 3,8 56,1

V 16,5 18,5 13,7 1,2 105,0 184,4 45,6 33,1

VI 20,1 23,0 18,1 1,2 91,9 173,2 25,8 36,5

VII 21,8 23,6 19,7 1,0 104,5 271,0 23,9 57,6

VIII 20,8 23,6 18,4 1,4 103,2 242,2 6,9 66,4

IX 15,6 18,9 13,2 1,5 139,4 311,2 23,7 79,2

X 11,2 13,3 8,5 1,5 102,6 269,8 5,4 69,6

XI 6,3 9,3 2,2 2,2 106,0 209,3 4,7 45,5

XII 1,3 5,1 -3,3 2,2 90,2 143,3 1,2 40,2

prosjek 11,2 12,5 9,9 0,7 96,2 221,8 14,6 52,4

Tablica 2-7: Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka i oborine na meteorološkoj postaji Karlovac u razdoblju 1961. – 1990. 6

Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.

Temp. zraka -0,6 2,2 6,5 11,2 15,9 19,2 21,1 20,1 16,4 11,1 5,6 0,9 10,8

Oborine 69,2 65,7 84,5 88,7 93,7 99,2 94,9 103,5 97,4 92,7 119,7 85,1 1094,2

U usporedbi s podacima sa meteorološke postaje Karlovac za razdoblje 1961.-1990., može se uočiti da se i srednja godišnja temperatura zraka i prosječna godišnja količina oborine u razdoblju 1995.-2015. povisila. Srednja godišnja temperatura zraka narasla je za 0,4°C dok je prosječna godišnja količina oborine narasla za 60,2 mm. Iako su i jedna i druga promjena u granicama standardne devijacije promatrane veličine za razdoblje 1995.-2015., promjene navedenih veličina, osobito srednje godišnje temperature zraka, ukazuju na mogući utjecaj globalnih klimatskih promjena.

Dominantni vjetrovi na promatranom prostoru pušu iz sjeveroistočnog i jugozapadnog smjera, a srednja brzina im ne prelazi 4 m/s.

2.7.7 KLIMATSKE PROMJENE U HRVATSKOJ7

Statistički značajne promjene srednjeg stanja ili varijabilnosti klimatskih veličina nazivaju se klimatskom promjenom. Varijabilnost klime može biti uzrokovana prirodnim čimbenicima i antropogenim (ljudskim) aktivnostima kojima u atmosferu dolaze staklenički plinovi koji imaju značajnu ulogu u povećanom zagrijavanju cijelog klimatskog sustava (osobito atmosfere, hidrosfere i kriosfere). Analizom meteoroloških parametara uočeno je da vremenske prilike posljednjih godina sve manje prate povijesne godišnje i sezonske hodove i da je učestalost „ekstremnih vremenskih događaja“, koji ne prate prosječna stanja, sve veća. Te anomalije posljedica su globalnih klimatskih promjena čiji je uzrok, pretpostavlja se, sve veća koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi. Iako imaju globalni utjecaj, klimatske promjene različito se manifestiraju u pojedinim dijelovima svijeta.

6 Izvor: Statistički ljetopisi Republike Hrvatske 7 Izvor: Odluka o donošenju Šestog nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (NN 18/14)


32

Klimatske promjene na području grada Pakraca mogu se promatrati kroz prizmu klimatskih promjena na području RH.

Tijekom 50-godišnjeg razdoblja (1961.-2010.) trendovi srednje, srednje minimalne i srednje maksimalne temperature zraka na cijelom području Hrvatske pokazuju određeno, statistički značajno, zatopljenje. Promjene su veće u kontinentalnom dijelu zemlje, nego na obali i u dalmatinskoj unutrašnjosti. Najveći doprinos ukupnom pozitivnom trendu temperature zraka dali su ljetni trendovi, a porastu srednjih maksimalnih temperatura podjednako su doprinijeli i trendovi za zimu i proljeće. Najmanje promjene imale su jesenske temperature zraka. Uočeno zatopljenje očituje se i u svim indeksima temperaturnih ekstrema8.

Trendovi godišnjih količina oborina na području Republike Hrvatske tijekom razdoblja 1961. - 2010. nisu statistički značajni, ali pokazuju povećanje količine oborina u istočnim ravničarskim krajevima i smanjenje u ostalim područjima Hrvatske. Gledano sezonski, ljetne oborine imaju jasno istaknut negativni trend u cijeloj zemlji, u jesen su trendovi miješanog predznaka, zimi su trendovi uglavnom negativni u južnim i istočnim krajevima, a u preostalom dijelu zemlje mješovitog predznaka. Proljetne oborine pokazuju da nema izrazitih promjena u ukupnoj količini oborine u južnom i istočnom dijelu zemlje, dok je negativni trend (smanjenje) prisutan u preostalom području. Povećanje količina oborina u unutrašnjosti uglavnom je uzrokovano porastom broja dana s velikim dnevnim količinama oborine9.

Projekcije budućih klimatskih promjena nastaju kao rezultat klimatskih modela koji na osnovi primjenjivih fizikalnih zakona i dosad uočenih promjena izračunavaju kvantitativno stanje klimatskih elemenata dobiveno međudjelovanjem komponenata klimatskog sustava. Klimatski modeli, ovisno o modelu, sadrže veća ili manja ograničenja. Možda najveća nepoznanica u klimatskom modeliranju su buduće koncentracije stakleničkih plinova i aerosola u atmosferi koje ovise o mnogim socio-ekonomskim uvjetima (npr. broju stanovnika na Zemlji, proizvodnji i potrošnji energije, urbanizaciji, veličini i iskorištenosti obradivog zemljišta,…), a koje nije moguće točno predvidjeti. Zbog toga se definiraju različiti scenariji kako bi se mogao ustvrditi, barem približno, mogući raspon klimatskih promjena.

U sklopu izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. klimatske promjene u budućnosti modelirane su prema RCP4.5 i RCP8.5 scenariju IPCC-a10. Scenarij RCP4.5 karakterizira srednja razina koncentracija stakleničkih plinova uz relativno ambiciozna očekivanja njihovog smanjenja u budućnosti, koja bi dosegla vrhunac oko 2040. godine. Scenarij RCP8.5 karakterizira kontinuirano povećanje koncentracije stakleničkih plinova, koja bi do 2100. godine bila i do tri puta viša od današnje. Nacrt strategije navodi sljedeće projekcije promjena temperature zraka i količine oborina.

Temperatura zraka

Prema RCP4.5 scenariju u razdoblju 2011. – 2040. godine očekuje se gotovo jednoličan porast (1,0 °C do 1,2 °C) srednjih godišnjih vrijednosti temperature zraka u čitavoj Hrvatskoj. Očekivani trend porasta temperature nastavio bi se i u razdoblju 2041. – 2070. godine te bi iznosio između 1,9 °C i 2,0 °C. Nešto malo toplije moglo bi biti samo na krajnjem zapadu zemlje, duž zapadne obale Istre (Error! Reference source not found.). Projicirane promjene maksimalne temperature zraka do 2040. godine slične su onima za srednju (dnevnu) temperaturu i očekuje se porast u svim sezonama. I za minimalnu temperaturu očekuje se porast u budućoj klimi. Prema RCP8.5 scenariju u razdoblju 2011. – 2040.

8 Izvor: Nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. (Bijela knjiga), MZOE, studeni 2017. 9 Izvor: Nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. (Bijela knjiga), MZOE, studeni 2017. 10 IPCC - Međuvladin panel o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change)


33

sezonski porast temperature bi u prosjeku bio veći samo za oko 0,3 °C u usporedbi s RCP4.5 (Error! Reference source not found.). Međutim, u razdoblju 2041. – 2070. godine projicirani porast temperature za RCP8.5 scenarij osjetno je veći i iznosi između 2,6 °C i 2,9 °C ljeti, a u ostalim sezonama od 2,2 °C do 2,5 °C.

Oborine

Prema RCP4.5 scenariju na godišnjoj razini do 2040. godine projicirano je vrlo malo smanjenje srednje godišnje količine oborina, koje neće imati značajniji utjecaj na ukupnu godišnju količinu, a do 2070. godine očekuje se daljnje smanjenje srednje godišnje količine oborina (do oko 5 %). Najveće smanjenje očekuje se u predjelima od južne Like do zaleđa Dalmacije uz granicu s Bosnom i Hercegovinom (oko 40 mm) i u najjužnijim kopnenim predjelima (oko 70 mm) (Error! Reference source not found.). Scenarij RCP8.5 u većem dijelu zemlje za zimu, proljeće i jesen predviđa povećanje ukupne količine oborine. To povećanje bilo bi najveće (8 - 10 %) u sjevernoj i središnjoj Hrvatskoj. Ljeti je projicirano prevladavajuće smanjenje ukupne količine oborine, najviše u Lici do 10 %. U razdoblju 2041. – 2070. godine za zimu je projicirano daljnje povećanje, a za ljeto daljnje smanjenje ukupne količine oborine u čitavoj Hrvatskoj. U proljeće i u jesen signal promjene uključuje i povećanje i smanjenje količine oborine.

Grafički prikaz 2.15. Promjena srednje godišnje temperature zraka (na 2 m iznad tla) za razdoblje P1 (2011.-2040.) i za razdoblje P2 (2041.-2070.) u odnosu na referentno

razdoblje P0 (1971.-2000.) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom Izvor: Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni rezultati

integracije na prostornoj rezoluciji od 12,5 km, MZOE, studeni 2017.


34

Grafički prikaz 2.16. Promjena srednje godišnje ukupne količine oborine (%) za razdoblje P1 (2011.-2040.) i za razdoblje P2 (2041.-2070.) u odnosu na referentno razdoblje P0

(1971.-2000.) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom Izvor: Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni rezultati

integracije na prostornoj rezoluciji od 12,5 km, MZOE, studeni 2017.

Iako postoji još mnoštvo nepoznanica vezanih za učinke klimatskih promjena i stupnja ranjivosti pojedinih sektora, jasno je da klimatske promjene mogu imati utjecaj na široki opseg ljudskih djelatnosti i gotovo sve sastavnice okoliša. Republika Hrvatska već je duže vrijeme izložena negativnim učincima klimatskih promjena koje rezultiraju, među ostalim, i značajnim ekonomskim gubicima.

Najbolji način djelovanja je prilagodba klimatskim promjenama što podrazumijeva poduzimanje određenog skupa aktivnosti s ciljem smanjenja ranjivosti prirodnih i društvenih sustava na klimatske promjene, povećanja njihove sposobnosti oporavka nakon učinaka klimatskih promjena, ali i iskorištavanja potencijalnih pozitivnih učinaka koji također mogu biti posljedica klimatskih promjena. Pri tome, naravno, treba inzistirati na što boljoj znanstvenoj utemeljenosti mjera prilagodbe. Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. definira prioritetne mjere i aktivnosti za najranjivije sektore, kao što su hidrologija (vodni i morski resursi), poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, bioraznolikost i prirodni ekosustavi, energetika, turizam, ljudsko zdravlje, prostorno planiranje i upravljanje obalnim područjem i upravljanje rizicima.

2.7.8 KVALITETA ZRAKA

Uredbom o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 1/14), područje Republike Hrvatske podijeljeno je na pet zona, uz izdvojena četiri naseljena područja tj. područja aglomeracija prikazanih na slici (Error! Reference source not found.). Područje naselja G. Stative uvršteno je u zonu HR 3.


35

Grafički prikaz 2.17. Prostorni prikaz podjele Republike Hrvatske na 5 područja/zona s 4 izdvojene aglomeracije prema razinama onečišćenosti zraka

Izvor: Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2016. godinu

Praćenje kvalitete zraka u RH provodi se u okviru:

• Državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka,

• Lokalnih mreža za praćenje kvalitete zraka u županijama i gradovima koje uključuju i mjerne postaje posebne namjene.

Uredba o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (NN 65/16) navodi tri lokacije postojećih mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka zone HR 3, a to su Plitvička jezera, Parg, Karlovac (Članak 5., stavak (1)). Prema tim podacima, u Karlovačkoj županiji postoji postaja za trajno praćenje kakvoće zraka (KARLOVAC – 1) koja se nalazi ~15km istočno od lokacije zahvata u Gradu Karlovcu. Na mjernoj postaji Karlovac-1 zrak je bio I kategorije s obzirom na mjerene onečišćujuće tvari, NO2 i O3 u 2016. godini.

U Godišnjem izvješću o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2016. godinu (HAOP, studeni 2017.) dane su razine onečišćenosti zraka zone HR 3 uspoređene s donjim i gornjim pragovima procjene s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi (za sumporov dioksid (SO2), okside dušika izražene kao dušikov dioksid (NO2), lebdeće čestice (PM10), benzen, benzo(a)piren, olovo (Pb), arsen (As), kadmij (Cd) i, nikal (Ni) u PM10, ugljikov monoksid (CO), graničnim vrijednostima za ukupnu plinovitu živu (Hg) te dugoročnim ciljem za prizemni ozon (O3) prikazane su u tablici (Tablica 2-8).

Tablica 2-8: Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi

Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi

Zona HR 3 SO2 NO2 PM10

Benzen, benzo(a)piren

Pb, As, Cd, Ni CO O3 Hg

<DPP <GPP <GPP <DPP <DPP <DPP >DC <GV

DPP – donji prag procjene, GPP – gornji prag procjene, DC – dugoročni cilj za prizemni ozon, GV – granična vrijednost.


36

Izvor: Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2016. godinu, HAOP,

studeni 2017.

Razine onečišćenosti zraka zone HR 3 uspoređene s donjim i gornjim pragovima procjene s obzirom na zaštitu vegetacije (za sumporov dioksid (SO2) i dušikove okside (NOx) te ciljnim vrijednostima za prizemni ozon (O3)) prikazane su u tablici (Tablica 2-9).

Tablica 2-9: Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu vegetacije

Zona HR 3

Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu vegetacije

SO2 NOx AOT40 parametar

<DPP <GPP >DC

DPP – donji prag procjene, GPP – gornji prag procjene, CV – dugoročni cilj za prizemni ozon AOT40 parametar

Izvor: Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2016. godinu, HAOP, studeni 2017.

Pretpostavlja se da su najveća onečišćenja zraka uzrokovana emisijama iz prometa i emisijama malih kućnih ložišta tijekom zime. Osim navedenog, lokalno su prisutne i emisije neugodnih mirisa (stočarstvo, septičke jame). Vidljivo je iz tablica (Tablica 2-8, Tablica 2-9) da je kvaliteta zraka cijele zone HR 3 zadovoljavajuća. Odnosno, u zoni HR 3 nisu prekoračene zadane granične vrijednosti imisija onečišćujućih tvari11 te se kvaliteta zraka prema tome može ocijeniti kao kvaliteta I kategorije s obzirom na sve onečišćujuće tvari osim prizemnog ozona.

Maksimumi koncentracije prizemnog ozona pojavljuju na udaljenostima i od nekoliko desetaka pa čak i stotine kilometara od većih izvora, pa je onečišćenje prizemnim ozonom regionalni problem. Prekomjerno onečišćenje prizemnim ozonom zabilježeno je na području cijele Republike Hrvatske.

2.7.9 KRAJOBRAZ

Lokacija planiranog zahvata nalazi se u ruralnom brežuljkastom krajobrazu. Prema Krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja12 (Bralić, I. 1999), šire područje obuhvata zahvata, koje se može smatrati područjem radijusa 5 km, pripada zapadnom dijelu Kordunske zaravni. To je brežuljkasto područje čiji vrhovi ne prelaze 200-300 mnv. Naselja su disperzno raspoređena u prostoru i povezana prometnicama. Najčešće se nalaze u udolinama i u blizini rijeka. Krajobrazom dominiraju agrarni elementi poput oranica niskog intenziteta i šumska područja bjelogorice, koja mjestimično zauzimaju velike površine. Struktura krajobraza je dinamična uslijed izmjene brežuljaka i udolina te šumskih i poljoprivrednih područja. Linijski elementi strukture ponajviše su zastupljeni vodenim tokovima te prometnicama i putovima. Ovdje se izdvajaju tok Dobre i autocesta kao dominantni linijski elementi. Očuvanost krajobraza je relativno visoka i još uvijek zadržava obrise tradicionalnog korištenja prostora. Od većih naselja na širem području obuhvata nalazi se jedino Karlovac s prigradskim područjem, a okolna naselja su manjeg prostornog obuhvata i nekoherentne strukture. Sukladno opisanoj strukturi i sastavu krajobraza može se zaključiti da krajobraz ima kvalitetne vizualne značajke.

Lokacija zahvata nalazi se na desnoj obali Dobre uz naselje Gornje Stative. To je područje relativno visoke krajobrazne vrijednosti, koje je evidentirano prostornim planovima (PPUG Karlovac) kao

11 Granične vrijednosti zadane su Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17) 12 Košćak, B. i sur., 1999, Krajolik - Sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb


37

evidentirani zaštićeni krajobraz Dobra (obuvat vidljiv u grafičkom prikazu poglavlja Kulturna baština odnosno u izvatku iz 3.A. Područja posebnih uvjeta korištenja PPUG Karlovac). Krajobrazne vrijednosti definirane su mozaičnim sustavom kojeg čine ruralni sustav oranica, šuma i naselja te tok rijeke Dobre s pripadajućim slapištima i specifičnim biljnim zajednicama. Mjestimično se javljaju manje krajobrazne degradacije poput neuređenih okolica objekata i kontekstualno neprilagođene gradnje. Dominantan krajobrazni element je autocesta s pripadajućim nadvožnjacima i mostovima. Od lokacije zahvata udaljena je oko 200 m JZ. Autocesta ima dvojaku ulogu; vizualno i funkcionalno predstavlja krajobraznu degradaciju, a u kontekstu pružanja kvalitetnih vizura na okolicu predstavlja visoko frekventan koridor. Unatoč tome, prostor posjeduje relativno visoku krajobraznu vrijednost koja je značajna u lokalnom kontekstu, ali nije jedinstvena u regionalnom i nacionalnom kontekstu.

Člankom 182., stavak 2. Odredbi za provođenje PPUG Karlovac za vodno gospodarske građevine u evidentiranim značajnim krajobrazima propisano je: pri planiranju vodno gospodarskih zahvata treba voditi računa o krajobrazu i vodama kao krajobraznom elementu.

Grafički prikaz 2.18: DOF prikaz krajobraza šireg područja obuhvata zahvata Izvor: Idejni projekt, DOF-WMS server DGU

2.7.10 KULTURNA BAŠTINA

Prostornim planom uređenja Grada Karlovca te Prostornim planom Karlovačke županije kulturna dobra definirana su simbolima. Zaštićeni i preventivno zaštićeni elementi kulturne baštine navedeni su i u Registru kulturnih dobara javno dostupnom na internetskim stranicama Ministarstva kulture.13 U

13 http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212 [12. 3. 2018.]


38

skladu s dostupnim podacima inventarizirani su zaštićeni i evidentirani elementi kulturne baštine u radijusu od 1.000 m od lokacije zahvata. Kao grafička osnova poslužio je izvadak iz PPUG Karlovac.

Planirani zahvat nalazi se uz obalu Dobre, u rubnom dijelu naselja Velike Stative. Sukladno grafičkom dijelu PPUG Karlovac na području naselja Gornje Stative nalaze se sljedeća kulturna dobra:

• GG 02 - MLIN (DRŽIĆEV) NA RIJECI DOBRI – gospodarska građevina evidentirana prostornim planom. Udaljen je oko 400 m SZ od lokacije zahvata.

• SG 04 – KAPELA SV. MARKA – sakralna građevina – nepokretno kulturno dobro (Z-6658) od lokacije zahvata udaljeno 550 m JI. Prema online registru kulturnih dobara to je manja jednobrodna kapela s lađom pravokutnog tlocrta, trostranim svetištem u širini lađe, sakristijom uz svetište i zvonikom ispred glavnog pročelja, smještena je na uzvisini, istaknuta u svim vizurama. Kapelu su na svome vlastelinstvu podigli Frankopani. U kanonskim vizitacijama spominje se 1668. g. kao stara, s ruševnim svodom i bez tabulata. Obnovljena je 1704. g., a u 19. st. na mjestu predvorja i preslice za zvona dograđen je zvonik. U vrijeme obnove početkom 18. st. kapela je bila pod patronatom oficira Kristofora Delišimunovića, a kasnije grofa Franje Patačića, vlasnika obližnjeg Novigrada. Građena je u tradiciji primorske crkve zrinsko-frankopanskog kruga, a među sačuvanim građevnim strukturama moguć je i srednjovjekovni sloj.

• AL 03 – ARHEOLOŠKI LOKALITET UZ CRKVU SV. MARKO – arheološki lokalitet evidentiran PP dokumentacijom. Kao i crkva udaljen je oko 550 m JI od lokacije zahvata.

Ostali elementi kulturne baštine nalaze se izvan radijusa 500 m od lokacije zahvata. U neposrednoj blizini lokacije zahvata ne nalaze se elementi kulturno-povijesne baštine.

Grafički prikaz 2.19: Lokacija zahvata preklopljena s trenutno važećim PPUG Karlovac "3.A. Područja posebnih uvjeta korištenja"


39

Izvor: PPUG Karlovac, Idejni projekt

2.7.11 STANOVNIŠTVO

Planirani zahvat nalazi se na administrativnom području Karlovačke županije, u Gradu Karlovacu, na području naselja Gornje Stative. Na ovom se području zbog konkavne krivine rijeke Dobre javljaju jaki erozijski procesi uzrokovani velikom energijom vode (na desnoj obali rijeke). Pokos obale je strm te je na predmetnom potezu u duljini od 200-njak metara vidljivo skliznuće terena čime su direktno ugrožena postojeća prometnica kao i objekti u blizini. Budući da se radi o vikend naselju uz Dobru, uz svaki objekt postoji i prilaz rijeci u vidu betonskih stepenica.

Popisu stanovništva iz 2011. godine u naselju Gornje Stative je živjelo 385 stanovnika što je oko 14% manje nego 2001. godine. Grad Karlovac broji 21.266 kućanstava, a prosječan broj osoba u kućanstvu iznosi na području Grada iznosi 2,59 stanovnika (2011. godine).

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u razdoblju od 2011. – 2015. godine ukupan broj stanovnika na području Grada Karlovca se smanjio, a u skladu s trendom smanjenja broja stanovnika u međupopisnom razdoblju (Tablica 2.10).

Tablica 2.10: Procjena broja stanovnika u razdoblju 2011. – 2015. godine

Izvor: Procjena stanovništva RH, Državni zavod za statistiku

U okolici, odnosno na udaljenosti do oko 500 metara od planiranog zahvata nalaze se uglavnom obiteljske kuće/kuće za odmor (vikendice) i pripadajući pomoćni objekti.

2.7.12 PROMETNA INFRASTRUKTURA

Cestovni promet

Cestovna prometna mreža na širem području sastoji se od državne ceste A1, državne ceste DC6, dvije županijske ceste(ŽC3142, ŽC3144) te niza lokalnih i nerazvrstanih cesta14. Autocesta A1 izgrađena je u punom profilu s fizički odvojenim kolnicima (dva vozna traka i zaustavni trak). Jedina veza autoceste A1 na cestovnu mrežu unutar gradskog područja ostvaruje se preko cestovne građevine s naplatom prolaska vozila (čvor Karlovac), no nedostatnog je kapaciteta pa se planira izgradnja čvora Gornje Stative. Time je izbjegnuta mogućnost korištenja autoceste za unutar gradska putovanja. Autocesta je u funkciji ulazno-izlaznog i tranzitnog prometa. Autocesta A1, na području Karlovca, ujedno je i zajednička dionica razvrstanih državnih cesta DC1 i DC3 (iz smjera Zagreba do čvorišta Karlovac). U nastavku, od čvora Karlovac prema čvoru Bosiljevo, A1 je ujedno i DC3. Sve županijske, lokalne i nerazvrstane ceste su u nadležnosti Grada Karlovca. Obveza Grada Karlovca je održavanje, zaštita, rekonstrukcija, izgradnja i upravljanje nerazvrstanim cestama15. Na karlovačkom području razvrstano je deset lokalnih cesta preko kojih se ostvaruje prometna veza unutar gradskih naselja. Sve lokalne

14 Izvor: Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN 103/17, 17/18 i 69/18). 15 Izvor: Strategija razvoja Grada za razdoblje od 2013. do 2020. godine.

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Karlovac 55.705 55.265 54.822 54.328 53.770 53.134

UKUPNO 55705 55.265 54.822 54.328 53.770 53.134

Procjena stanovništva, 31. prosincaGrad/Općina

Broj

stanovnika

prema Popisu

2011.

Trend


40

ceste izvedene su kao dvosmjerne, s dva kolnika. Koridori županijskih i lokalnih cesta su, u pravilu, postojeći te je nužno podizati kvalitetu i unapređivati prometno-tehničke i sigurnosne elemente na uspostavljenoj mreži županijskih cesta.

Grafički prikaz 2.20: Mreža važnijih kategoriziranih prometnica na širem području Izvor:

https://map.hak.hr/?lang=hr&s=mireo;roadmap;mid;I;6;12;0;;1&z=15&c=45.279922029151415,15.974835902452469#, pristupljeno 27.02.2018.

Brojačka mjesta na autocesti A1, državnoj cesti DC6 i na županijskoj cesti ŽC3144 su predaleko i nisu reprezentativna za predmetni zahvat. Na svim ostalim županijskim i lokalnim cestama u neposrednoj blizini ne obavlja se brojanje prometa16.

Rijeka Dobra pripada kategoriji ostalih neklasificiranih državnih vodnih putova (od ušća u Kupu uzvodno na dionicama u granicama mogućnosti plovidbe čamaca)17.

Na karlovačkom području nalaze se dijelovi pruga18:

• Željeznička pruga za međunarodni promet M202 Zagreb Glavni kolodvor – Karlovac – Rijeka

• Željeznička pruga od značaja za lokalni promet L103 Karlovac – Kamanje – DG

16 Izvor: Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2016., Hrvatske ceste d.o.o. (2017). 17 Izvor: Pravilnik o razvrstavanju i otvaranju vodnih putova na unutarnjim vodama (NN 77/11, 66/14 i 81/15). 18 Izvor: Odluka o razvstavanju željezničkih pruga (NN 3/14 i 72/17)


41

Niti jedna od navedenih pruga ne prolazi u blizini zahvata19.

19 Bivša pruga drugog reda 212 Sisak – Karlovac više nije u uporabi.


42

3 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

3.1 SAŽETI OPIS UTJECAJA

3.1.1 UTJECAJ NA BIORAZNOLIKOST, ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE I EKOLOŠKU MREŽU

3.1.1.1 BIORAZNOLIKOST

Utjecaj u fazi izgradnje

Područje izgradnje zahvata nalazi se najvećim dijelom na kopnenom stanišnom tipu J. Izgrađena i industrijska staništa te manjim dijelom na stanišnom tipu I.2.1. Mozaici kultiviranih površina. Zahvat svojim dijelom zadire u stanišni tip A.2.3. Stalni vodotoci.

Stanišni tipovi navedeni na Prilogu II i III Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 088/14) ne nalaze se na užem području obuhvata zahvata te neće biti utjecani njegovom izvedbom.

Izgradnjom zahvata ukupne duljine oko 185 m i max. širine 12,7 m doći će do trajnog negativnog ali lokaliziranog utjecaja zbog prenamjene površine čime će doći do gubitka dijela postojećih kopnenih stanišnih tipova na dijelu izgradnje. Kako se radi o stanišnim tipovima antropogenog porijekla, izgradnjom neće doći do značajnog utjecaja te se utjecaj na staništa i bioraznolikost užeg područja obuhvata zahvata može okarakterizirati kao zanemariv.

Tijekom pripreme terena za izvođenje radova, doći će do uklanjanja vegetacije što uključuje nekoliko pojedinačnih stabala koja su potencijalno stanište za razne vrste životinja prvenstveno ptica koje obitavaju na ovom području. Kako se u velikoj blizini zahvata nalaze stambeni objekti i prometnica, te je dio stabala potopljen, ovaj utjecaj se ne smatra značajnim.

Prilikom izvedbe zahvata stabilizacije obale doći će do zaposjedanja površine dna i obale te potencijalnog utjecaja na obalne i vodene vrste i staništa. Izvedbom zahvata na način da se za stabilizaciju obale koristi krupno kamenje što sličnije postojećem stanju, doprinijeti će održanju i obnovi prirodnih uvjeta u staništu. Tijekom izvođenja radova u rijeci doći će do privremenog pogoršanja kakvoće vode na dionici zahvata, odnosno očekuje se lokalna i kratkotrajna pojava zamućenja vode što će dovesti do uznemiravanja i ometanja aktivnosti riba i drugih vodenih organizama koji se tu zateknu.

Uslijed prisustva ljudi i mehanizacije očekuje se privremeno povišenje razina buke i vibracija kao i koncentracija ispušnih plinova i emisije prašine što će utjecati na faunu u vidu privremenog uznemiravanja odnosno narušavanja mira u staništima te na okolnu floru u vidu pojačanog prašenja.

Negativni utjecaj na rijeku Dobru je moguć u slučaju iznenadnog događaja, odnosno uslijed nekontroliranog izlijevanja opasnih tvari (strojnih ulja ili goriva) iz korištene mehanizacije. Pravilnim izvođenjem građevinskih radova u skladu s propisima i pravilima struke moguće je spriječiti potencijalno negativan utjecaj na vodotok tijekom izvođenja radova.

Tijekom izvođenja radova postojat će mogućnost širenja alohtonih invazivnih biljnih vrsta putem građevinskih strojeva i vozila.

Utjecaj u fazi korištenja

Korištenjem obaloutvrde neće biti nikakvih aktivnosti te neće doći do negativnih utjecaja na staništa i vrste.


43

3.1.1.2 ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE

S obzirom na to da se najbliža zaštićena područja prirode nalaze na udaljenosti većoj od 5 km od područja obuhvata zahvata te da se radi o spomenicima parkovne arhitekture unutar grada Karlovca, može se zaključiti da izgradnja i korištenje zahvata neće utjecati na ova područja.

3.1.1.3 EKOLOŠKA MREŽA RH

Najbliže područje ekološke mreže je HR2001390 Brajakovo brdo koje je udaljeno oko 1,2 km zapadno od područja obuhvata zahvata. S obzirom na lokaciju i karakter zahvata ne očekuje se utjecaj na ciljni stanišni tip (jadranska kozonoška), kao i na cjelovitost ovog područja ekološke mreže.

Radi udaljenosti veće od 5 km od područja obuhvata zahvata ne očekuje se utjecaj na ciljne vrste i stanišne tipove područja ekološke mreže HR2000642 Kupa.

3.1.2 UTJECAJ NA TLO I POLJOPRIVREDU


Najznačajniji utjecaj na tlo očekuje se u fazi izgradnje zahvata. Građevinskim radovima predviđen je iskop površinskog plodnog dijela tla (humusa). Humus će se odstraniti sa površine buduće predmetne građevine, sa lokacija planiranih pristupnih puteva i prometnica te sa površina pozajmišta tla.

Debljina odstranjivanja sloja humusa određuje se posebno za pojedine dionice (putevi i prometnice) ili za površinu (npr. pozajmište) do maksimalno 30 cm dubine. Odstranjeni humus će se transportirati do privremenog odlagališta koje je udaljeno do 500 m od predmetne lokacije.

Humus se identificira vizualno, od strane nadređene osobe, a isto se potvrđuje laboratorijskim ispitivanjem tla na sadržaj organskih tvari. Odstranjeni humus privremeno će se odlagati bez miješanja sa anorganskim tlom, šibljem, granjem i drugim krupnijim raslinjem. U cilju očuvanja bioloških svojstva humusa odloženi humus mora biti zaštićen od utjecaja atmosferilija i erozije sa reguliranom odgovarajućom odvodnjom.

Dio odstranjenog humusa upotrebiti će se za zaštitu površina na predmetnoj lokaciji koje su izložene eroziji (pokosi obaloutvrde). Humusni materijal se nanosi na površine u jednom sloju ne tanjem od 15 cm. Nakon zbijanja nanesenog humusa (laki nabijači, lopate i sl.) predviđena je sadnja trave.

Humus koji se ne iskoristi na samome gradilištu biti će adekvatno i trajno zbrinut.

Pojava negativnog utjecaja na tlo moguća je uslijed nekontroliranog izlijevanja štetnih tekućina (goriva, ulja, masti i sl.) iz vozila ili spremnika u tlo. Međutim, za izlijevanje štetnih tekućina u tlo postoji vrlo mala vjerojatnost koja se može izbjeći primjenom odgovarajućih tehničkih mjera zaštite uz prikladnu organizaciju gradilišta te opreznim i odgovornim rukovanjem strojevima.

Sukladno karakteru i lokaciji zahvata (obalno područje) manji negativni utjecaji na tlo prvenstveno se odnose na odstranjivanje humusnog materijala i to na lokacijama pozajmišta tla. Budući da će se veći dio odstranjenog humusa ponovno iskoristit za zaštitu površina koje su izložene eroziji, npr. pokosi obaloutvrde, utjecaj na tlo tijekom izgradnje zahvata biti će lokalnog karaktera i niskog intenziteta.

Tijekom izgradnje zahvata neće doći do utjecaja na poljoprivredne površine.


Predmetni zahvat ima funkciju stabilizacije i zaštite tla od erozije zbog čega se očekuje pozitivan utjecaj predmetnog zahvata na tlo.


44

Tijekom korištenja ne očekuju se utjecaji na poljoprivredne površine.

3.1.3 UTJECAJ NA VODE I VODNA TIJELA


Utjecaj na kakvoću površinskih i podzemnih voda

Tijekom radova na izgradnji zahvata može doći do negativnog utjecaja na površinske i podzemne vode uslijed:

• nepostojanja sustava odvodnje površinskih (oborinskih) voda na manipulativnim površinama,

• nepostojanja primjerenog rješenja za sanitarne otpadne vode koje nastaju na gradilištu,

• neispravnog rukovanja i skladištenja naftnih derivata, ulja i maziva ili skladištenja u

neprimjerenim spremnicima,

• punjenja transportnih sredstava i radnih strojeva gorivom,

• nužnih popravaka na prostoru s kojeg je moguće istjecanje u okolni prostor, a čišćenje nije

osigurano suhim postupkom,

• povećane količine građevinskog, komunalnog i opasnog otpada čijim se ispiranjem mogu

onečistiti podzemne i površinske vode.

Navedeni propusti u organizaciji gradilišta prilikom izgradnje zahvata mogu uzrokovati, da različite vrste onečišćenja (ulja, masti i sl.) vrlo brzo prodru u tlo i uzrokuju eventualno onečišćenje podzemnih i površinskih voda.

Tijekom građenja iznenadna onečišćenja mogu nastati u slučaju:

• havarije građevinskih strojeva i alata koji se koriste u izgradnji,

• propuštanjem i nekontroliranim istjecanjem opasnih tekućina (gorivo, kemikalije) koje se

skladište na gradilištima,

• namjernim ili slučajnim ispuštanjem ili odlaganjem viškova opasnog građevinskog materijala i

tekućina u vodotok,

• plavljenjem gradilišta pri pojavi velikih voda.

Tijek izvođenja radova na objektu mora biti usklađen s nižim vodostajima rijeke Dobre te radom HE Lešće.

Tijekom izgradnje zahvata postoji mogućnost pojave poplave (za 1.000 god. povratno razdoblje), prilikom čega može doći do akcidentnih situacija. Pravovremenim poduzimanjem odgovarajućih mjera zaštite, u vidu pridržavanja propisa i uvjeta građenja, mogućnost pojave akcidentnih situacija uslijed poplave, može se svesti na minimum.

Svi mogući negativni utjecaji na površinske i podzemne vode tijekom izvođenja radova na izgradnji mogu se izbjeći pravilnom organizacijom gradilišta i pridržavanjem propisa i uvjeta građenja.

Utjecaj na stanje površinskih vodnih tijela

Vodno tijelo Dobra – CSRN0021_001


45

Zbog snažnog hidrodinamičkog utjecaja Dobre u blizini naselja Gornje Stative izraženi su aktivni procesi erozije obale koja uzrokuje nestabilnosti u vidu pojava odrona obale u duljini od cca 200 m te su ugroženi stambeni objekti te postojeća lokalna prometnica.

Predloženo tehničko rješenje obaloutvrde obuhvaća sanaciju oštećenja nastalih klizanjem obale i izravnanje obalnog pokosa prema projektiranom normalnom poprečnom profilu u duljini od cca. 185 m.

Planirani zahvat izvodit će se unutar površinskog vodnog tijela Dobra – CSRN0021_01 te pripadajućeg obalnog prostora. Izgradnja predmetne obaloutvrde uzrokovat će određene promjene u hidromorfološkim karakteristikama vodnog tijela. Prema pojedinačnim ocjenama hidromorfoloških elemenata (hidrološki režim, kontinuitet toka, morfološki uvjeti te indeks korištenja), hidromorfološko stanje vodnog tijela Dobra – CSRN0021_001 ocijenjeno je kao umjereno.

Radom mehanizacije moguće je oštećivanje pokosa obale ili urušavanje deponiranog materijala u samo korito rijeke, čime može doći do dodatnog narušavanja prirodne strukture obalnog pojasa. Može se zaključiti kako planirani zahvat izgradnje obaloutvrde predstavlja hidromorfološki pritisak na površinsko vodno tijelo Dobra – CSRN0021_001, odnosno negativan utjecaj na ekološko stanje tog vodnog tijela.

Radovi na izgradnji zahvata započinju raščišćavanjem lokacije izgradnje objekta, prilikom čega će se posjeći i ukloniti žbunje i stabla na pokosu obale rijeke Dobre na mjestu izgradnje obaloutvrde. Nakon geodetskog i hidrografskog snimanja korita izvest će se iskop i nasipavanje postupno, počevši od nožice obaloutvrde prema višim kotama terena. Nakon formiranja projektiranog pokosa predviđa se zatravljenje pokosa.

Navedeni radovi tijekom izgradnje zahvata, kao i sam zahvat u konačnici, promijenit će postojeće hidromorfološke značajke na predmetnoj dionici vodnog tijela. Navedenim planiranim radovima utjecati će se na strukturu i podlogu korita vodotoka te strukturu obalnog pojasa na predmetnoj dionici vodotoka (vodnog tijela). Prirodnu strukturu obalnog pojasa narušit će i uklanjanje postojeće vegetacije, drvenih ostataka i dr.

Kod izvođenja radova, radom mehanizacije doći će do povećanog stvaranja zemlje i prašine koja može dospjeti u rijeku Dobru te dovesti do privremenog pogoršanja kakvoće vode, odnosno može dovesti do privremenog zamućenja i promjene kemizma vode. Do pogoršanja kakvoće vode može doći zbog povećanih vrijednosti suspendiranih tvari i obogaćivanja vode hranjivim solima te istaloženim tvarima. Sve navedeno može dovesti do manjeg kratkotrajnog negativnog utjecaja na ekološko stanje površinskog vodnog tijela Dobra – CSRN0021_01, ograničen na vrijeme trajanja radova.

Navedeni radovi predstavljaju hidromorfološki pritisak na površinsko vodno tijelo Dobra – CSRN0021_01, odnosno negativan utjecaj na ekološko stanje tog vodnog tijela. Obzirom na procijenjeno umjereno hidromorfološko stanje te uzimajući u obzir ukupnu duljinu vodnog tijela (21 km) u odnosu na duljinu projektiranog zahvata procjenjuje se da planirani zahvat neće uzrokovati promjenu stanja površinskog vodnog tijela Dobra – CSRN0021_001. Ukoliko ne dođe do provedbe sanacijskih zahvata na predmetnoj dionici nastavit će se urušavanje obale u korito rijeke Dobre što u konačnici može predstavljati veći negativan utjecaj na okoliš od same izgradnje obaloutvrde. Osim toga, nestabilnostima uzrokovanih u obalnom pojasu izravno je ugrožena lokalna cesta te obližnji stambeni objekti.

Utjecaj na stanje vodnog tijela podzemne vode

Planirani zahvat nalazi se na području vodnog tijela podzemne vode Dobra – CSGN_15. Za navedeno vodno tijelo podzemne vode procijenjeno je da je u dobrom kemijskom i količinskom stanju.


46

Izgradnjom zahvata, eventualni propusti u organizaciji gradilišta mogu uzrokovati da različite vrste onečišćenja (ulja, masti i sl.) vrlo brzo prodru u tlo i uzrokuju eventualno onečišćenje podzemnih voda. Tijekom građenja iznenadna onečišćenja mogu nastati i u slučaju akcidentnih situacija. No svi mogući negativni utjecaji na podzemne vode tijekom radova na izgradnji mogu se izbjeći pravilnom organizacijom gradilišta i pridržavanjem propisa i uvjeta građenja.

Procjenjuje se da radovima na izgradnji zahvata neće doći do promjene kemijskog i količinskog stanja vodnog tijela podzemne vode Dobra – CSGN_15.


Korištenjem predmetne zaštitne vodne građevine zaustavljaju se uočeni erozivni procesi i pojave odronjavanja obale. Zadiranje obaloutvrde u protočni profil korita rijeke Dobre je malo (cca 185 m uzdužno te maksimalno 9 m poprečno) u usporedbi s ukupnom površinom protočnog profila cjelokupnog korita na dionici vodnog tijela te se stoga procjenjuje kako projektirana hidrotehnička građevina nema negativan utjecaj na hidrološke parametre vodnog tijela CSRN0021_001 - Dobra.

Predmetna hidrotehnička građevina neće u značajnijoj mjeri suziti profil korita te posljedično neće uzrokovati promjene u količini i dinamici vodnog toka vodnog tijela Dobra – CSRN0021_01, odnosno neće značajnije utjecati na hidromorfološke značajke vodnog tijela. Obzirom da će se zaštitnom vodnom građevinom zaustaviti progresija erozijskih procesa te povećati stabilnost obale utjecaj tijekom korištenja može se ocijeniti kao pozitivan sa stajališta sigurnosti ljudi i imovine te se stoga negativan utjecaj na hidromorfološke značajke vodnog tijela (na strukturu i podlogu korita vodotoka te strukturu obalnog pojasa) ocjenjuje kao prihvatljiv.

Obzirom na navedeno, tijekom korištenja zahvata ne očekuje se negativan utjecaj, odnosno promjena ekološkog i kemijskog stanja površinskog vodnog tijela Dobra – CSRN0021_001, te kemijskog i količinskog stanja vodnog tijela podzemne vode Dobra – CSGN_15.

Kumulativan utjecaj

Prema dostupnim podacima, osim predmetne planirane obaloutvrde na vodnom tijelu Dobra – CSRN0021_001, locirana je postojeća obaloutvrda kod naselja Novigrad na Dobri (u funkciji zaštite mosta, ukupne duljine 54 m) te planirana obaloutvrda kod naselja Grdun (zaštita od odronjavanja obale koje ugrožava županijsku cestu te obližnje stambene objekte, ukupne duljine 80 m) za koju je proveden postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, te je ishođeno Rješenje od strane Upravnog odjela za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša, Karlovačke županije da nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš (Klasa: UP/I-351-03/17-02/02, Urbroj: 2133/1-07-03/3-17-12, Karlovac. Osim navedenog, na vodnom tijelu još su prisutni sljedeći hidromorfološki pritisci: pilana (koja nije u funkciji od 2016. godine), 4 praga (kod naselja Maletići, D. Stative, G. Stative, Polaki), mlinovi (kod naselja Maletići, D. Stative, G. Stative, Polaki), stepenice (kod naselja Maletići) te vodozahvat za vodooprskrbu (Novigrad na Dobri). Dakle, prema dostupnim podacima na vodnom tijelu Dobra – CSRN0021_001 planirana je gradnja dviju obaloutvrda ukupne kombinirane duljine oko 260 m. S obzirom da se radi o uzdužnim hidrotehničkim građevinama, te uzimajući u obzir ukupnu duljinu vodnog tijela (21 km), kao i njegovo utvrđeno stanje procjenjuje se kako planirani zahvati neće uzrokovati promjenu stanja površinskog vodnog tijela Dobra – CSRN0021_001.

3.1.4 UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA

Utjecaj klimatskih promjena na zahvat


47

Utjecaj klimatskih promjena na zahvat analiziran je sukladno smjernicama za povećanje otpornosti ranjivih ulaganja na klimatske promjene20. Cilj analize je utvrđivanje osjetljivosti i izloženosti projekta na primarne i sekundarne klimatske utjecaje, kako bi se u konačnici procijenio mogući rizik projekta te ovisno o riziku mogle identificirati i procijeniti opcije moguće prilagodbe zahvata s ciljem smanjenja rizika. Analiza se stoga vrši kroz sedam tzv. modula prikazanih u tablici 3-1.

Tablica 3-1: Moduli procjene utjecaja klimatskih promjena na zahvat

Modul Naziv modula

1 Analiza osjetljivosti (AO)

2 Procjena izloženosti (PI)

3 Analiza ranjivosti (AR)

4 Procjena rizika (PR)

5 Utvrđivanje mogućnosti prilagodbe (UMP)

6 Procjena mogućnosti prilagodbe (PMP)

7 Integracija akcijskog plana prilagodbe u projekt (IAPP)

Analiza osjetljivosti

Osjetljivost projekta određuje se u odnosu na široki raspon klimatskih varijabli i sekundarnih učinaka, te se na taj način izdvajaju one klimatske varijable koje bi mogle imati utjecaj na promatrani zahvat/projekt. Osjetljivost projekta na ključne klimatske promjene (primarne i sekundarne promjene) procjenjuje se kroz četiri teme:

1. Imovina i procesi na lokaciji zahvata

2. Ulazne stavke u proces (voda, energija, ostalo)

3. Izlazne stavke iz procesa (proizvodi i tržište)

4. Prometna povezanost (transport)

Osjetljivost promatranog tipa zahvata kroz četiri navedene teme u odnosu na sve klimatske varijable vrednuje se ocjenama u skladu s tablicom 3-2:

Tablica 3-2: Moguće vrednovanje osjetljivosti/izloženosti zahvata/projekta

Visoka 3

Umjerena 2

Zanemariva 1

Promatrani tip zahvata (stabilizacija riječne obale) tijekom korištenja zahvata nema ulaznih i izlaznih stavki u proces, niti je bitna prometna povezanost zahvata (u smislu transporta sirovina ili gotovih proizvoda), pa se utjecaj klimatskih promjena kroz sve analizirane module na navedene teme 2, 3 i 4 ocjenjuje kao zanemariv.

20 Neformalni dokument – Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjiivih ulaganja na klimatske promjene (Non-paper Guidelines for Project Managers: Making vulnerable investments climate resilient)


48

Tablica 3-3: Osjetljivost zahvata na klimatske varijable i sekundarne učinke klimatskih promjena

ANALIZA

OSJETLJIVOSTI

(AO)

Imo

vin

a i p

roce

si

na

loka

ciji

Ula

zne

sta

vke

u p

roce

s

(vo

da,

en

erg

ija, o

stal

o)

Izla

zne

sta

vke

iz p

roce

sa

(pro

izvo

di i

trž

ište

)

Pro

me

tna

po

veza

no

st

(tra

nsp

ort

)

PR

IMA

RN

I UTJ

ECA

JI

Promjene prosječnih (god./sez./mj.) temp. zraka 1 1 1 1

Promjene u učestalosti i intenzitetu ekstremnih temp. zraka 1 1 1 1

Promjene prosječnih (god./sez./mj.) količina oborina 2 1 1 1

Promjene u učestalosti i intenzitetu ekstremnih količina oborina 3 1 1 1

Promjene prosječnih brzina vjetra 1 1 1 1

Promjene maksimalnih brzina vjetrova 1 1 1 1

Promjene vlažnosti zraka 1 1 1 1

Promjene intenziteta i trajanja Sunčevog zračenje 1 1 1 1

SEK

UN

DA

RN

I UTJ

ECA

JI

Porast razine mora (uz lokalne pomake tla) 1 1 1 1

Promjene temperature mora i voda 1 1 1 1

Dostupnost vodnih resursa 1 1 1 1

Pojave oluja (trase i intenzitet) uključujući i olujne uspore 1 1 1 1

Poplave 3 1 1 1

Promjena pH vrijednosti oceana 1 1 1 1

Pješčane oluje 1 1 1 1

Erozija obale 1 1 1 1

Erozija tla 3 1 1 1

Zaslanjivanje tla 1 1 1 1

Nekontrolirani požari u prirodi 1 1 1 1

Kvaliteta zraka 2 1 1 1

Nestabilnost tla (klizišta, odroni, lavine) 3 1 1 1

Efekt urbanih toplinskih otoka 1 1 1 1

Promjene u trajanju pojedinih sezona 1 1 1 1

Procjena izloženosti

Analiza izloženosti vrši se za one klimatske varijable i sekundarne učinke na koje je projekt/zahvat visoko ili umjereno osjetljiv. Procjena izloženosti ocjenjuje se izloženost za sadašnje i buduće stanje klime. Izloženost projekta, kao i osjetljivost, vrednuje se ocjenama sukladno tablici 3-4.


49

Tablica 3-4: Izloženost zahvata sanacije desne obale Dobre u Gornjim Stativama

PROCJENA

IZLOŽENOSTI

(PI)

SADAŠNJA IZLOŽENOST

BUDUĆA IZLOŽENOST

Imo

vin

a i p

roce

si n

a lo

kaci

ji

Ula

zne

sta

vke

u p

roce

s (v

od

a,

en

erg

ija, o

stal

o)

Izla

zne

sta

vke

iz p

roce

sa

(pro

izvo

di i

trž

ište

)

Pro

me

tna

po

veza

no

st

(tra

nsp

ort

)

Imo

vin

a i p

roce

si n

a lo

kaci

ji

Ula

zne

sta

vke

u p

roce

s (v

od

a,

en

erg

ija, o

stal

o)

Izla

zne

sta

vke

iz p

roce

sa

(pro

izvo

di i

trž

ište

)

Pro

me

tna

po

veza

no

st

(tra

nsp

ort

)

PR

IMA

RN

I

UTJ

ECA

JI

Promjena prosječnih količina oborina 1 1 1 1 2 1 1 1

Promjena ekstremnih količina oborina 2 1 1 1 3 1 1 1

SEK

UN

DA

RN

I UTJ

ECA

JI

Poplave 2 1 1 1 3 1 1 1

Erozija tla 2 1 1 1 3 1 1 1

Kvaliteta zraka 1 1 1 1 2 1 1 1

Nestabilnost tla 2 1 1 1 3 1 1 1

Analiza ranjivosti

Ukoliko je pojedini zahvat/projekt osjetljiv na klimatske promjene te je istim promjenama i izložen, on je ranjiv s obzirom na te klimatske promjene. Ranjivost se stoga može računati kao umnožak ocjena osjetljivosti i izloženosti prema izrazu:

V = S × E

gdje je: V – ranjivost projekta, S – osjetljivost projekta, E – izloženost.

Ukoliko je umnožak V jednak ili veći od 6, tada je projekt/zahvat visoko ranjiv s obzirom na promatranu klimatsku promjenu. Ukoliko je umnožak veći od 1, a manji od 6, projekt/zahvat je umjereno ranjiv.

Tablica 3-5: Ocjene ranjivosti zahvata/projekta na klimatske promjene

Osjetljivost

zanemariva umjerena visoka

Izlo

žen

ost

zanemariva 1 2 3

umjerena 2 4 6

visoka 3 6 9


50

Tablica 3-6: Ranjivost zahvata sanacije desne obale Dobre u Gornjim Stativama

ANALIZA

RANJIVOSTI

(AR)

SADAŠNJA IZLOŽENOST

BUDUĆA IZLOŽENOST

Imo

vin

a i p

roce

si n

a lo

kaci

ji

Ula

zne

sta

vke

u p

roce

s (v

od

a,

en

erg

ija, o

stal

o)

Izla

zne

sta

vke

iz p

roce

sa

(pro

izvo

di i

trž

ište

)

Pro

me

tna

po

veza

no

st

(tra

nsp

ort

)

Imo

vin

a i p

roce

si n

a lo

kaci

ji

Ula

zne

sta

vke

u p

roce

s (v

od

a,

en

erg

ija, o

stal

o)

Izla

zne

sta

vke

iz p

roce

sa

(pro

izvo

di i

trž

ište

)

Pro

me

tna

po

veza

no

st

(tra

nsp

ort

)

PR

IMA

RN

I

UTJ

ECA

JI

Promjena prosječnih količina oborina 2 1 1 1 4 1 1 1

Promjena ekstremnih količina oborina 6 1 1 1 9 1 1 1

SEK

UN

DA

RN

I UTJ

ECA

JI

Poplave 6 1 1 1 9 1 1 1

Erozija tla 6 1 1 1 9 1 1 1

Kvaliteta zraka 2 1 1 1 4 1 1 1

Nestabilnost tla 6 1 1 1 9 1 1 1

Iz tablice analize ranjivosti (Tablica 3-6) moguće je zaključiti da je zahvat umjereno ranjiv na promjene prosječnih količina oborina i promjene kvalitete zraka, pri čemu se ranjivost povećava ukoliko se kvaliteta zraka smanjuje što može uzrokovati npr. pojavu tzv. kiselih kiša. Rizik zahvata s obzirom na ove posljedice klimatskih promjena ocjenjen je kao zanemariv.

Analiza ranjivosti izdvaja utjecaj promjene ekstremnih količina oborina kao primarni utjecaj na koji je zahvat visoko ranjiv. Pojava ekstremnih količina oborina uzrokuje sekundarne utjecaje na koje je zahvat također visoko ranjiv, a to su poplave, erozije tla i nestabilnosti tla. Zbog prirode zahvata takva procjena je sasvim očekivana. Budući da projekcije klimatskih promjena predviđaju sve učestaliju pojavu ekstremnih količina oborina, vjerojatnost njihove pojave ocjenjena je kao moguća. Posljedice pojave samih ekstremnih količina oborina, s druge strane, ne bi trebale imati značajne posljedice na sam zahvat. U skladu s navedenim, i pojava nestabilnosti tla ocjenjena je kao malo vjerojatna. Sama svrha izgradnje zahvata je zaustaviti daljnju eroziju tla, pa se vjerojatnost buduće pojave erozije tla ocjenjuje kao moguća. Posljedice koje bi mogle nastati zbog utjecaja navedenih klimatskih promjena za sve utjecaje procjenjuju se kao male ili beznačajne (Tablica 3-7).

Tablica 3-7 Procjena rizika

Posljedice

stupanj rizika

Beznačajne Male Umjerene Velike Katastrofalne

Vje

roja

tno

st

Gotovo sigurno

Vrlo vjerojatno

jako visok

Moguće

Promjena ekstrem. i pros.

količina oborina

Erozija tla

visok


51

Malo vjerojatno

Kvaliteta zraka, Nestabilnost

tla poplave

srednji

Gotovo nemoguće

nizak

Iako se napravljena procjena rizika zahvata s obzirom na posljedice klimatskih promjena temelji na pretpostavkama i subjektivnoj procjeni ranjivosti i izloženosti zahvata te nije sigurno hoće li se i kada navedeni utjecaji pojaviti i kakve će posljedice imati, preporuča se da se pri projektiranju i realizaciji zahvata obrati pažnja na mogućnost pojave detektiranih utjecaja, te se u projekt implementiraju određene mjere prilagodbe jer su često mjere prilagodbe financijski isplativije od sanacije nastalih šteta. Budući da mjere prilagodbe iziskuju dodatna financijska sredstva pa i reviziju pojedinih dijelova idejnog projekta, na nositelju zahvata je da ocjeni isplativost ulaganja u mjere prilagodbe na klimatske promjene te da izabrane mjere integrira u projekt (modul 5, 6, 7).

Utjecaj zahvata na klimatske promjene

Antropogeni doprinos klimatskim promjenama prvenstveno se manifestira kroz emisije stakleničkih plinova u atmosferu. Promatrani zahvat u fazi korištenja neće generirati stakleničke plinove, pa zahvat neće imati utjecaja na klimatske promjene.

3.1.5 UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA


Tijekom izgradnje planiranog zahvata, do lokalnog utjecaja na kvalitetu zraka doći će zbog korištenja neophodne građevinske mehanizacije i vozila. Taj je utjecaj redovito nepovoljan. Najveći doprinos smanjenju kvalitete zraka tijekom izgradnje imaju:

• emisije prašine koja nastaje kao posljedica manipulacije rastresitim materijalom (iskopavanja,nasipavanja,…);

• emisije prašine s površina po kojima se kreće mehanizacija neophodna za izvršavanje građevinskih radova;

• produkti izgaranja fosilnih goriva u motorima mehanizacije, motorima vozila koja se koriste za prijevoz radnika, motorima za prijevoz materijala i ostalim motorima na fosilna goriva (npr. dizel agregati).

Emisije prašine tijekom izvođenja radova nije moguće u potpunosti spriječiti, no određenim mjerama i odgovornim postupanjem (npr. prilagođenom brzinom kretanja vozila, pokrivanjem tovarnog prostora i sl.) moguće ih je ograničiti, odnosno smanjiti. Ovaj će utjecaj biti privremen i ograničen na fazu izvođenja radova.

Izgaranjem fosilnih goriva mehanizacije i vozila koja će se koristiti pri izvođenju radova nastaju ispušni plinovi koji u sebi sadrže onečišćujuće tvari koje utječu na smanjenje kvalitete zraka: sumpor dioksid (SO2), dušikove okside (NOx), ugljikove okside (CO, CO2), krute čestice (PM), hlapive organske spojeve (VOC) i policikličke ugljikovodike (PAH). Zbog vremenske ograničenosti izvođenja radova količine emitiranih ispušnih plinova nisu tolike da bi dugoročno u većoj mjeri narušile kvalitetu zraka okolnog područja. Stoga, ukoliko ne dođe do nepredviđenih situacija, neizbježan zanemariv nepovoljan utjecaj na kvalitetu zraka u neposrednoj zoni izgradnje bit će privremenog karaktera.



52

Ne očekuje se utjecaj na kvalitetu zraka okolnog područja u fazi korištenja zahvata.

3.1.6 UTJECAJ BUKOM


Na području gradilišta odvijat će se uobičajene aktivnosti izvođenja radova, a neizbježna buka koja će pri tome nastajati bit će posljedica rada teških građevinskih strojeva i vozila (utovarivač, bager, kamioni za transport materijala i sl.). Kako su većina tih izvora mobilni, njihove se pozicije mijenjaju. Buka motora građevinskih strojeva i teretnih vozila varira ovisno o stanju i održavanju motora, opterećenju vozila i karakteristikama podloge kojom se stroj ili vozilo kreće.

Sam intenzitet ukupne buke varirat će tijekom dana ovisno o etapi izgradnje, međutim, građevinski radovi biti će ograničenog vijeka trajanja. Tijekom izgradnje povećana razina buke uzrokovana građevinskim radovima može utjecati na stanovnike okolnih objekata za (povremeni) boravak ljudi s obzirom da se radi o vikend naselju.

Najviša dopuštena razina vanjske buke koja se javlja kao posljedica rada gradilišta prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 8,00 do 18,00 sati dopušta se prekoračenje dopuštene razine buke za dodatnih 5 dB(A). Pri obavljanju građevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prelaziti vrijednost od 40 dB(A). Iznimno je dopušteno prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB(A) u noćnom razdoblju, u slučaju ako to zahtijeva tehnološki proces u trajanju do najviše jednu noć odnosno dva dana tijekom razdoblja od 30 dana. O iznimnom prekoračenju dopuštenih razina buke izvođač radova je obavezan pismenim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju i upisati isto u građevinski dnevnik.

Tablica 3.8: Najviše dopuštene razine buke na otvorenom prostoru

zona buke

namjena prostora najviše dopuštene razine buke u dB

dnevne noćne

1. Zona namijenjena odmoru 50 40

2. Zona namijenjena stanovanju 55 40

3. Zona mješovite namjene, pretežno stanovanje 55 45

4. Zona mješovite namjene, pretežno poslovne 65 50

5. Zona gospodarske namjene (proizvodnja, industrija)

Na granici građevne čestice unutar zone, buka ne smije preći 80 dB.

Izvor: Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Nepovoljni utjecaj povišenom razinom buke uslijed korištenja mehanizacije ocijenjen je kao mali jer će se građevinski radovi obavljati tijekom dana, neće se svi strojevi koristiti istovremeno te će radovi na izgradnji biti završeni u najkraćem mogućem roku.

3.1.7 UTJECAJ NA PROMET I INFRASTRUKTURU


Šire područje gdje će se obavljati radovi izgradnje promreženo je uglavnom županijskim i lokalnim cestama. Za vrijeme izvođenja radova, zbog pojačane frekvencije vanjskog transporta materijala i tehnike, može doći do ometanja u odvijanju prometa. Moguće su znatnije količine zemlje i ostalog građevnog materijala na prometnicama i poteškoće u odvijanju prometa i eventualna akcidentna oštećenja prometnica (prvenstveno lokalnih cesta i poljskih putova) i zastoji (uslijed prevrtanja


53

kamiona, rasipanja materijala, sudara i sl.). Nakon završetka zahvata potrebno je sanirati sva eventualna oštećenja na postojećoj cestovnoj prometnoj mreži.


Izgradnjom obaloutvrde trajno će se zaustaviti jaki erozijski procesi na desnoj obali uzrokovani velikom energijom vode na mjestima oštećenja, a ujedno i zaštititi postojeća lokalna prometnica (koja se nalazi na predmetnoj dionici uz samu obalu) od potencijalnih oštećenja prouzrokovanih erozijom. Zahvat će stoga imati pozitivan utjecaj na cestovni promet u ovom području jer će pridonijeti smanjenju ugroženosti lokalne prometnice (i drugih objekata) izgrađenih uz samu rijeku.

Izgradnjom obaloutvrde zaštitit će se obala od nestabilnosti odnosno od erozije, umirit će se vodni tok i postići će se geometrijski pravilan oblik obale što će u konačnici imati pozitivan utjecaj na rijeku Dobru kao neklasificirani državni vodni put (od ušća u Kupu uzvodno na dionicama u granicama mogućnosti plovidbe čamaca).

Sve željezničke pruge su na većoj udaljenosti i na njih zahvat neće imati utjecaja. Neće biti utjecaja na elemente ostalih infrastrukturnih sustava.

3.1.8 UTJECAJ NA KRAJOBRAZ


Izgradnja planiranog zahvata bit će vremenski ograničena. Tijekom izgradnje utjecaj na doživljaj prostora će biti obilježen nastankom prašine što je utjecaj vrlo niskog intenziteta i kratkog trajanja. Utjecaj na vizualne značajke bit će obilježen korištenjem teške mehanizacije i skladištenjem materijala što neće u značajnoj mjeri narušiti krajobraznu sliku prostora.

Značajniji utjecaj dogodit će se tijekom izgradnje same obaloutvrde. Predviđa se uklanjane vegetacije i djelomično uklanjanje humusa. Izgradit će se stepeničasta forma završnog pokrova od kamenog materijala. Donji sloj obaloutvrde se predviđa kao čisti kameni materijal koji će biti prekriven vodom u razdoblju srednje visine protoka. Gornji sloj predviđen je za zatravnjivanje odnosno bit će prekriven humusnim slojem.

Vizualne značajke će se djelomično promijeniti uslijed izgradnje obaloutvrde. Nastat će antropogene linijske forme koje će djelomično negativno utjecati na dotadašnju kvalitetu vizura. Promjena će biti lokalnog obuhvata i svedena na radijus od 500 m. Budući da se nasipi planiraju većim dijelom zatravljivati promjena neće biti u potpunom neskladu s dosadašnjim karakterom krajobraza.

Sukladno opisanom, zaključuje se da će utjecaj na krajobraz i vizualne značajke tijekom izgradnje zahvata biti umjeren do nizak u neposrednom okruženju. Zbog relativne vizualne zaklonjenosti, nepovoljni vizualni utjecaj je umanjen u širem radijusu od 5 km, a prelazi u mali do neznatan u regionalnom pogledu. Utjecaj na promjenu karaktera krajobraza se očituje u daljnjem introduciranju infrastrukturnih elemenata što će imati određen utjecaj na evidentirani značajni krajobraz rijeke Dobre.


Po završetku izgradnje zahvata područje će se sanirati na način predviđen projektom uređenja. Zbog izgradnje novih prostornih tvorevina nastat će trajna promjena vizualnih i strukturnih značajki krajobraza koja neće biti u potpunom neskladu s dosadašanjim karakterom krajobraza. Uz to će biti


54

lokalnog karaktera i neće biti značajna u regionalnom i nacionalnom kontekstu. Prirodnom sukcesijom zahvat će se kroz niz godina uklopiti u krajobraznu sliku prostora.

3.1.9 UTJECAJ NA KULTURNO-POVIJESNU BAŠTINU

Definirane su zone izravnog i neizravnog utjecaja. Izravnom zonom utjecaja smatra se zona udaljenosti do 50 m od elementa kulturne baštine. U toj zoni moguće su direktne fizičke destrukcije uzrokovane izgradnjom zahvata i radom mehanizacije te snažni utjecaji na kulturološki kontekst elementa kulturne baštine. Zonom neizravnog utjecaja smatra se zona od 50 do 250 m udaljenosti od elementa kulturne baštine. U toj zoni je moguće narušavanje kulturološkog konteksta elementa kulturne baštine.


Planirani zahvat nalazi se izvan arheoloških zona, te izvan zone neizravnog utjecaja. Iz tog razloga ocjenjuje se da neće doći do značajnih negativnih utjecaja na kulturnu baštinu. Zbog prisustva mehanizacije moguća su mala i kratkotrajna narušavanja kulturološkog konteksta područja koja se mogu smatrati zanemarivim.

Ukoliko se tijekom izvođenja radova naiđe na arheološke nalaze potrebno je, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 069/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15 i 44/17), obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel u Karlovcu i postupati sukladno daljnjim uputama odjela.


Tijekom korištenja ne očekuju se izravni negativni utjecaji na kulturnu baštinu.

3.1.10 UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO


Potencijalni utjecaji na stanovništvo u fazi izgradnje hidrotehničkih objekata očituju se u sljedećem:

• nastajanju prašine i ispušnih plinova prilikom izvedbe radova,

• povećanoj razini buke, posebno za stanovnike koji žive ili borave u neposrednoj blizini zahvata

• smetnjama pri normalnom kretanju ljudi i vozila u blizini obuhvata zahvata.

Nastajanje prašine i ispušnih plinova pri izvedbi zahvata utječe na smanjenje kvalitete zraka, a time i na smanjenje kvalitete stanovanja u području izvođenja radova. Utjecaj prašine i plinova na kvalitetu zraka predmetnog područja detaljnije je obrađen u poglavlju koje opisuje utjecaje zahvata na kvalitetu zraka. Najbliži objekti u kojima ljudi borave su prvi stambeni objekti naselja Gornje Stative na neposrednoj udaljenosti od područja izvođenja radova. Ovisno o vremenskim prilikama, prvenstveno vjetru, ovaj je utjecaj moguć i na stanovnike naselja Donje Stative s druge strane rijeke.

Međutim, ovi će utjecaji biti lokalnog karaktera i vremenski ograničeni, a očitovat će se u fazi izvođenja radova u vidu generiranja lebdećih čestica prašine i buke tijekom dana. Također će biti prisutne smetnje pri odvijanju lokalnog prometa prouzročenog povećanim prometovanjem građevinskih vozila i strojeva te se stoga negativan utjecaj buke, emisije čestica/plinova te otežanog prometovanja u fazi izgradnje zahvata može okarakterizirati kao umjeren.


55


Izvedba zahvata planirana je prvenstveno iz razloga zaštite šireg okolnog područja. Na ovom području pokos obale je strm te je na predmetnom potezu u duljini od 200-njak metara vidljivo skliznuće terena čime su direktno ugrožena postojeća prometnica kao i objekti u blizini. Isto tako, javljaju se jaki erozijski procesi na desnoj obali uzrokovani velikom energijom vode. Projektno rješenje je obaloutvrda kamenog tipa. Izgradnjom obaloutvrde trajno će se zaustaviti erozijski procesi obale korita rijeke Dobre na mjestima oštećenja. Rješenje se sastoji od sanacije odrona zamjenskim kamenim materijalom uz izradu nožice radi dodatnog osiguranja stabilnosti obaloutvrde. Izrada obaloutvrde od krupnog kamena jedan je od konvencijalnijih, ali i sigurnijih načina sanacije riječne obale. Iako sama obaloutvrda nema direktan utjecaj na stanovnike, njena izgradnja i korištenje (osiguranje obale) poboljšat će kvalitetu života stanovništvu koje živi i boravi u blizini zahvata. Također, moguća je manja promjena vizualnog identiteta navedenog područja.

Izvedbom zahvata zaštitit će se ljudi i njihova imovina - prema tome, zahvat će u fazi korištenja imati velik pozitivan utjecaj na okolno stanovništvo.

3.1.11 GOSPODARENJE OTPADOM


Tijekom provedbe građevinskih radova na lokaciji zahvata očekuje se nastanak otpada iz kategorija otpada navedenih u tablici (Tablica 3.9).

Tablica 3.9. Popis ključnih brojeva otpada za koji se predviđa da će nastati tijekom izgradnje zahvata

Ključni broj NAZIV OTPADA

13 OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19)

15

OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, TKANINE SREDSTVA ZA BRISANJE I UPIJANJE,

FILTARSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN

15 01 ambalaža (uključujući odvojeno skupljenu ambalažu iz komunalnog otpada)

17 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA (UKLJUČUJUĆI ISKOPANU ZEMLJU S ONEČIŠĆENIH LOKACIJA)

17 02 drvo, staklo i plastika

17 02 01 drvo

17 05 zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija), kamenje i otpad od jaružanja

Izvor: Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)

Dobrom organizacijom gradilišta, koja obuhvaća dovoljan broj odgovarajućih spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, smanjuje se mogućnost nekontroliranog odlaganja komunalnog otpada, plastike, papira itd. koji će nastati boravkom građevinskih radnika na gradilištu.


56

Mogućnost izlijevanja štetnih tekućina (goriva, ulja, masti i sl.) iz građevinskih strojeva također se izbjegava dobrom organizacijom gradilišta te opreznim i odgovornim rukovanjem strojevima.

Nakon izgradnje planiranog zahvata, gradilište će se očistiti od svih otpadnih tvari i vratiti u prvobitno stanje. Cjelokupan otpad nastao tijekom radova potrebo je zbrinuti u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) te ostalim podzakonskim aktima.

Ukoliko se otpadom gospodari u skladu s dobrom organizacijom gradilišta te važećim zakonskim propisima o gospodarenju otpadom, utjecaj otpada na sastavnice okoliša biti će zanemariv.


Ne očekuje se stvaranje otpada u fazi korištenja zahvata.

3.1.12 UTJECAJ U SLUČAJU IZNENADNOG DOGAĐAJA


Iznenadni događaji koji se mogu pojaviti tijekom izgradnje su:

• prometne nesreće21 prilikom radova na izgradnji, utovaru, istovaru i transportu materijala i radu strojeva uslijed sudara, prevrtanja kamiona, mehanizacije i sl. koje nastaju zbog povećanja broja ljudi i prometovanja velikog broja mehanizacije i otežanog pristupa, a koje su uzrokovane tehničkim kvarom i/ili ljudskom greškom i povezane sa sigurnošću za vrijeme građenja;

• incidentna izlijevanja goriva i maziva i onečišćenje tla i površinskih i podzemnih voda zbog oštećenja spremnika za diesel gorivo ili prilikom punjenja transportnih sredstava i mehanizacije gorivom odnosno primjene sredstava za podmazivanje u slučaju nekontroliranih postupaka;

• nekontrolirana odlaganja otpada uslijed nepropisnog zbrinjavanja/odlaganja raznih vrsta otpada;

• požari na otvorenim površinama ili na/u vozilima zbog ekstremnih slučajeva nepažnje;

• nesreće uzrokovane višom silom (potresi, ekstremno nepovoljni vremenski uvjeti (poplave, udar groma i sl.).

Iznenadni događaj, koji se može dogoditi prilikom izgradnje zahvata, može također ugroziti zdravlje i živote ljudi na području izvedbe zahvata ili može prouzročiti znatnije materijalne štete u prostoru. Vjerojatnost nastanka iznenadnog događaja i nepovoljnog utjecaja na okoliš će se smanjiti dobrom organizacijom radilišta te primjenom mjera predostrožnosti (protupožarna zaštita, zaštita na radu i dr.).


Zbog karaktera zahvata, za vrijeme korištenja ne očekuju se značajni negativni utjecaji u slučaju iznenadnog događaja. U najgorem slučaju postoji mogućnost rušenja predmetne konstrukcije obaloutvrde zbog loše izvedenih radova te nesreće uzrokovane višom silom (potresi, ekstremno nepovoljni vremenski uvjeti (poplave, i sl.).

21 Posljedice prometovanja velikog broja prijevoznih sredstava su i prometne nesreće. Prometna nesreća je svaka nesreća koja uključuje sredstvo namijenjeno ili upotrijebljeno u to vrijeme za prijevoz osoba ili dobara s jednog mjesta na drugo s posljedicom smrtnog ishoda sudionika u prometu.


57

3.2 OBILJEŽJA UTJECAJA

Tablica 3.10. Obilježja utjecaja

Utjecaji Obilježje

u fazi izgradnje u fazi korištenja

Bioraznolikost Očekuje se privremen i lokaliziran nepovoljan utjecaj u vidu uznemiravanja zatečenih jedinki faune.

Ne očekuje se utjecaj.

Zaštićena područja prirode Ne očekuje se utjecaj.

Ekološka mreža Ne očekuje se utjecaj.

Vode i vodna tijela

Izgradnjom predmetnog zahvata neće doći do promjene stanja vodnog tijela.

Neće doći do promjene kemijskog i količinskog stanja vodnog tijela podzemne vode.

Zaustavit će se progresija erozijskih procesa, odnosno urušavanja obale čime će se povećati stabilnost obale i sigurnost lokalne prometnice te obližnjih stambenih objekata.

Klimatske promjene

Utjecaj klimatskih promjena na zahvat:

Zahvat je zanemarivo do umjereno ranjiv po pitanju klimatskih promjena za navedene parametre.

Utjecaj zahvata na klimatske promjene:

Zahvat će imati pozitivan utjecaj na klimatske promjene.

Kvaliteta zraka Zanemariv privremen i lokaliziran nepovoljan utjecaj.


Tlo i poljoprivredno zemljište Utjecaj će biti lokalnog karaktera i niskog intenziteta.


Krajobraz Lokalna i djelomična promjena karaktera krajobraza i vizualnih značajki toka rijeke Dobre.

Ne očekuju se značajni utjecaji. Prirodnom sukcesijom će se zahvat uklopiti u okolni krajobraz.

Kulturno-povijesna baština Ne očekuju se utjecaji Ne očekuju se utjecaji.

Buka Privremeno povećanje razina buke uslijed izvođenja radova.


Promet i infrastruktura Moguće kratkotrajno opterećenje prometne mreže i poteškoće u odvijanju prometa.

Pozitivan utjecaj na cestovni promet jer će pridonijeti smanjenju ugroženosti lokalne prometnice (i drugih objekata).

Stanovništvo Moguć nepovoljan utjecaj zbog smanjenja kvalitete zraka i povećane razine buke.

Povoljan utjecaj u smislu sprječavanja mogućih poplava i šteta od poplava.

Otpad Utjecaj nastanka raznih vrsta otpada će se spriječiti pravilnim gospodarenjem.


Iznenadni događaj

Mogućnost pojave iznenadnog događaja vezano uz curenje/izlijevanje opasne tvari iz korištene mehanizacije i vozila te opasnost od izbijanja požara.



58

3.3 MOGUĆ KUMULATIVNI UTJECAJ S POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA U OKRUŽENJU

U širem području obuhvata zahvata na rijeci Dobri postoji jedna obaloutvrda a jedna je planirana, s kojima bi planirani zahvat mogao imati kumulativni utjecaj na površinsko vodno tijelo. Mogućnost kumulativnog utjecaja opisana je u poglavlju 3.1.3. Utjecaj na vode i vodna tijela.

3.4 VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA

Lokacija zahvata se nalazi na udaljenosti od oko 7 km istočno od granice s Republikom Slovenijom. Zahvat svojim obuhvatom i karakterom kao ni mogućim utjecajima neće dovesti do prekograničnog utjecaja, posebice jer se ne radi o pograničnoj rijeci.


59

4 PRIJEDLOG MJERA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

4.1 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA

Tijekom radova i korištenja, a s obzirom na karakter samog zahvata, nositelj zahvata obvezan je primjenjivati sve mjere zaštite sukladno zakonskim propisima iz područja gradnje, zaštite okoliša i njegovih sastavnica i zaštite od opterećenja okoliša, zaštite od požara i zaštite na radu, ishođenim rješenjima, suglasnostima i dozvolama, odnosno izrađenoj projektnoj i drugoj dokumentaciji te primjeni dobre inženjerske i stručne prakse kako tvrtki prilikom radova, tako i nositelja zahvata prilikom korištenja zahvata.

4.2 PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

S obzirom na obuhvat i karakter zahvata ne propisuje se program praćenja stanja okoliša.

5 IZVORI PODATAKA

5.1 POPIS DOKUMENTACIJSKOG MATERIJALA

• Građevinski idejni projekt „Sanacija desne obale Dobre u Gornjim Stativama (sufinanciranje s HEP-om)“, Hidrokonzalt Projektiranje d. o. o., Zagreb, rujan 2018.

5.2 POPIS LITERATURE

• Prostorni plan Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije, broj 26/01, 33/01-ispravak, 36/08-pročišćeni tekst, 56/13, 07/14-ispravak, 50b/14, 06c/17, 29c/17-pročišćeni tekst, 8a/18, 19/18-pročišćeni tekst)

• Prostorni plan uređenja Grada Karlovca (Glasnik Grada Karlovca, broj 01/02, 05/10, 06/11)

• Metodologija monitoringa i ocjenjivanja hidromorfoloških pokazatelja (Hrvatske vode, ožujak 2016.)

• Košćak, B. i sur., 1999, Krajolik - Sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb

• WFS Informacijskog sustava zaštite prirode (www.bioportal.hr)

• Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. i 2011. godine, Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr

• Procjena stanovništva Republike Hrvatske, Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr


60

• Službene internetske stranice Hrvatskog autokluba, https://map.hak.hr/?lang=hr&s=mireo;roadmap;mid;I;6;12;0;;1&z=15&c=45.511141058501295,15.471724569797516#

• Službene internetske stranica Hrvatskih cesta, http://www.hrvatske-ceste.hr/

• Hrvatske ceste, brojanje prometa na cestama RH godine 2016., Zagreb 2017.

• Odluka o donošenju Šestog nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (NN 18/14)

• Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (2016): Godišnje izvješće o praćenju kvalitetu zraka na području RH za 2016. godinu,

• http://haop.dev.perpetuum.hr/sites/default/files/uploads/dokumenti/011_zrak/Izvjesca/Izvjesce_o_pracenju_kvalitete_zraka_na_podrucju_RH_za_2016.pdf

• Neformalni dokument – Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjiivih ulaganja na klimatske promjene (Non-paper Guidelines for Project Managers: Making vulnerable investments climate resilient)

• AZO (2015): Izvješće o projekcijama emisija stakleničkih plinova - dopuna, Zagreb, lipanj 2015. (http://www.azo.hr/lgs.axd?t=16&id=5571)

5.3 POPIS PROPISA

Općenito

• Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18)

• Uredba o informacijskom sustavu zaštite okoliša (NN 68/08)

• Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08)

• Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17)

Zrak

• Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17)

• Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 1/14)

• Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17)

• Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (NN 79/17)

• Uredba o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (NN 65/16)

Vode

• Strategija upravljanja vodama (NN 91/08)

http://www.hrvatske-ceste.hr/

http://www.azo.hr/lgs.axd?t=16&id=5571


61

• Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13, 14/14, 46/18)

• Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15, 61/16, 80/18)

• Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10 i 31/13)

• Odluka o donošenju Plana upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (NN 66/16)

• Odluka o granicama vodnih područja (NN 79/10)

Tlo i poljoprivreda

• Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18)

• Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 9/14)

Biološka i krajobrazna raznolikost

• Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18)

• Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15)

• Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (NN 15/14)

• Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16)

• Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14)

Kulturna baština

• Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 069/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15 i 44/17)

• Pravilnik o arheološkim istraživanjima (NN 102/10)

• Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske (NN 89/11 i 130/13)

Promet i prometna infrastruktura

• Zakon o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14)

• Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN 82/13)

• Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 89/15 i 108/17)

• Uredba o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (NN 34/12)

• Pravilnik o razvrstavanju i otvaranju vodnih putova na unutarnjim vodama (NN 77/11, 66/14 i 81/15)

• Pravilnik o tehničkim uvjetima za vozila u prometu na cestama (NN 85/16, 24/17)

• Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN 103/17, 17/18 i 69/18)

• Odluka o razvstavanju željezničkih pruga (NN 3/14 i 72/17)

Buka


62

• Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16)

• Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Otpad

• Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17)

• Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)

• Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17)

• Pravilnik o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova (NN 79/14)

Iznenadni događaji

• Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10)

• Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14 i 118/14)

• Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

• Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/08)

• Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13)

• Objava dopune popisa izabranih stručno i tehnički osposobljenih pravnih i fizičkih osoba na otklanjanju posljedica nastalih u slučajevima iznenadnog zagađenja (NN 103/01 i 22/05)


63

6 PRILOZI

PRILOG I: Izvod iz sudskog registra za Hrvatske vode


64


65


66

PRILOG II: Ovlaštenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike za obavljanje

poslova zaštite okoliša


67


68


69


70


71


72


73


74


75


76


77


78

Documents

ELAORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: IZGRADNJA … · 2018-11-26 · građevine za obranu od poplava i erozije obala", a za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na