eksploatacije projekat.docx

8/19/2019 eksploatacije projekat.docx

1/49

UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: TEHNIČKA EKSPLOATACIJA CESTOVNIH VOZILA

Temarada:

Analiza dinamčkih karakteristika motornih vozila

Datum: 25.01.2016

SADRŽAJ

Predmetninata!ni":

V.pr!.Sua"a Da#$%

Aitent:St#dent:

&r' $(")*+a:,+m')r)('): C)+t-($ +ara%a'/"$(a +tu"$'a: Tr)%a III

Re$#%tat rada:


2/49

,VOD......................................................................................................................

1.TEHNIČKE KA3AKTE3ISTIKE VOZILA....................................................................4

2. OTPO3I K3ETANJA I SNA/A POT3E&NA ZA SAVLADAVANJE TIH OTPO3A............6

. VANJSKO &3ZINSKA KA3AKE3ISTIKA OTO3A..................................................16

4.DIJA/3A JENJAČA LEZIN/E3OV TESTE3ASTI DIJA/3A............................17

5. NO3ALNI DIJA/3A V,ČE I DIJA/3A POT3E&NE I 3ASPOLO8IVE SNA/E.....22

6. DINAIČKI 9AKTO3 VOZILA...............................................................................25

. DINAIČKE PE39O3ANSE VOZILA.................................................................2

;. P,T I V3IJEE KOČENJA.................................................................................... 6

7. &3ZINE P3EV3TANJA I ZANOENJA VOZILA.......................................................7

10. ZAKLJ,ČAK..................................................................................................... 42

UVOD

AUDI A3

2


3/49

Prva verzija Audia A3 prvi put se pojavila 2003 godine a u period do 20!3 godine" pojavilesu se i razli#ite verzije po$enutog auto$o%ila" Postoje tri varijante Audi A3& 'aroserija satroja vrata 'o$pa't a od septe$%ra 200(" sa petoro vrata )Sport%a*' + i od $arta 200," AudiA3 'a%riolet sa platneni$ 'rovo$ sa #etiri sjedi-ta" Audi A3 #esto povezuju sa .ol/o$ V te

pronalaze $noge zajedni#'e 'ara'teristi'e" Audi A3 sadri prednosti 'ao -to su & viso' 'valitet izrade Dina$i* Drive viso'a %ez%jednost i odli#ne %enzins'e i dizel agregate sa'oji$a se uiva u vonji" 1to se %ez%jednosti ti#e A3 je do%io #etiri zvjezdi*e na uro 4APtestu za %ez%jednost putni'a i tri za %ez%jednost dje*e" Sport%a*' verzija predstvaljanadogradnju 'lasi#ne verzije A3 s ti$e da je ova vezija za$i-ljena 'ao 56$je-ana* iz$e7u'aravana i standardnog 8e#%e'a" Audi A3 odi-e viso'o$ 'valiteto$ izrade te udo%no-9u i'o$/oro$ 'a'av ne$aju $nogi auto$o%ili"

!":;II?A

:ip& Audi A3 sport%a*' !@ :DIroj vrata& B

3


4/49

roj sjedala& BProizvo7a9& Vol'sCagen

Vanjs'e duine $jere s u $ili$etri$aDuina& (3!01irina& !,B

Visina& !(2B:rag prednji8 to#'ova& !B3B:rag zadnji8 to#'ova& !B0@Ee7uosovins'o rastojanje& 2@3@

=ara'teristi'e $otora.orivo& Dizel>apre$ina $otora& !BF,roj *ilindara& (

Ea'si$alna snaga 'Groj o%rtaja pri $aH snazi $otora& 3000 (000 'Grp$EaH o%rtni $o$ent $otora& 2B0 $roj o%rtaja pri $aH o%rtno$ $o$entu $otora& !B00 2B00 rp$

:eine vozilaEasa vozila& !2@0 'gEaH nosivost& @@0 'gEaH dozvoljena $asa& !,20 'gEasa prednje osovine& !0!0 'g

Easa zadnje osovine& ,(0 'g

Per/or$anse vozilaEaH %rzina vozila& !FB '$8U%rzanje od 0K!00 '$8& !0F sProsje#na potro-nja goriva& 3, l!00 '$Ea'si$alna snaga 'G$isija 4O2 FF g'g

USVOJ VRIJDOS:I&

Stepen 'orisnosti $jenja#a i glavnog prenosni'a

Prvi stepen prenosa L! 0FBDrugi stepen prenosa L2 0F@

(

Aerodina$i#'e 'ara'teristi'e=oe/i*ijent otpora o%li'a& 03


5/49

:re9i stepen prenosa L3 0F@


6/49

@


7/49

2" O:PORI =R:AJA I SA.A PO:RA >ASAV?ADAVAJ :I; O:PORA

Pri 'retanju vozila vozila pojavljuju se otpori 'oji se suprostavljaju to$ 'retanju" Otpori se javljaju u zavisnosti od uslova 'retanja vre$ens'i8 uslova itd Sile otpora pri 'retanju vozilaiz stanja $irovanja po'retanje vozila iz $jesta zavise od stanja 'olovoza pneu$ati'a i $asevozila a poti#u od plasti#ni8 i elasti#ni8 de/or$a*ija podloge elasti#ni8 de/or$a*ija to#'ovai iner*ioni8 sila 'ao sile otpora u%rzanju" U prin*ipu ove sile se ne uzi$aju pri prora#unuu'upni8 sila 'ao otpori 'retanju s o%ziro$ da su sile pri 'retanju vozila na vi-i$ %rzina$a u

prin*ipu sile otpora vjetra uvje' vi-e do' su pri $irovanju iste jedna'i nuli" Sile i $o$entiotpora po'retanju vozila iz $jesta su pose%no vani 'od prora#una spojni*e pogotovo'od teretni8 i vu#ni8 vozila"

Otpore $oe$o podijeliti na&

K Otpore 'otrljanja R/ QK Otpor zra'a Rv QK Otpor u%rzanja Rj QK Otpor uspona Ru QK Otpor pri'oli*e Rp

Eoe$o napisati da vrijedi sljede9i izraz za su$u svi8 otpora&

R R/TRvTRjTRuTRp

A'o je vozilo 're9e po ravnoj podlozi $oe$o napisati&

R./ T

Cx∗ ρ

2∗ A∗V

2

T

δ ⋅⋅ j g

G

Snaga 'oja je potre%na za 'retanje $otornog vozila $oze se do%iti iz &

Pu' P R v

A snagu za savladavanje pojedini8 otpora *e$o do%iti &

P/ R / v Q

Pv R v v Q

Pu R u v


8/49

2"! O:POR =O:R?JAJA

Otpor 'otrljanja R / zavisi od toga da li se vozilo nalazi na 8orizontalno$ putu ili na usponu>a prvi slu#aj W0 otpor 'otrljanja je jedna'&

R f = G ∙ f

>a slu#aj 'ada se vozilo nalazi na usponu otpor 'otrljanja je jedna'& Rf = G ∙ f ∙ cosα

. teina vozila 'oja je jedna'a proizvodu $ase vozila gravita*ionog u%rzanja G= m∙g),/ K 'oe/i*ijent otpora 'otrljanju

=oe/i*ijent otpora 'otrljanju do%ija$o 'oriste9i sljede9i izraz& f f o T f !v T f 2v(

>a radijalne pneu$ati'e f o ,f ! i f 2 i$aju sljede9e vrijednosti&

f oFF!!0K3 000FF! f !!FB!0KB 00000!FB f 2!@!0KF 000000000!@

V'$8

20 (0 @0 ,0 !00 !20 !(0 !@0 !,0 200

X 0


9/49

Slika 2. Otpor kotrljanja

2"2 O:POR VA>DU;A

Sva'o$ 'retanju tijela 'roz ne'u sredinu javljaju se otpori te sredine" :i otpori nazivaju seotpori vazdu8a" Pri 'retanju vozila 'roz ne'u zra#nu sredinu javlja se otpor vazdu8a" Pri$ali$ %rzina$a taj otpor ne$a ne'og uti*aja na 'retanje vozila do' pri ve9i$ %rzina$a i$aite'a'o uti*aja" Otpor vazdu8a 'oji djeluje na vozilo zavisi od ne'oli'o /a'tora &

K =oe/i*ijenta o%li'a 4H QK


10/49

ρ=1,25kg /m2

V'$8

20 (0 @0 ,0 !00 !20 !(0 !@0 !,0 200

Rv 10


11/49

0 5 10 15 20 25 0 5 40 45 50

0

500

1000

1500

2000

2500

000

500

4000

4500

5000

Ot&'r #&'na R#

3u

Slika ". Otpor spona

2"( U=UPI O:PORIK>a u 0 &

Ru'RvTR/

V'$8 20 (0 @0 ,0 !00 !20 !(0 !@0 !,0 200Ru' !3(!3 !@@F2 222 300BF (0B! B20, @,,B ,,3(@ !!!!

@!3,B,

!

K>a u BY

Ru'RvTR/TRu

V'$8

20 (0 @0 ,0 !00 !20 !(0 !@0 !,0 200

Ru' B0,

,3@@

,3,(

F!2,

!02!F!

!!(3,2

!30BF!

!B0002

!2,B

2002BB

Ku !0 Y

!!


12/49

V'$8 20 (0 @0 ,0 !00 !20 !(0 !@0 !,0 200

Ru'!3@3F !3F@ !(B!, !B303, !@3(F 156


13/49

Slika #. $riv% kpni! otpora

2"B SA.A PO:RA >A SAV?ADAVAJ O:PORA

a osnovu izra#unati8 vrijednosti pojedina#ni8 otpora 'retanja vozila ra#una se potre%na

snaga za savladavanje ti8 otpora

Snaga 'oja je potre%na za savladavanje otpora 'otrljanja $oe se odrediti iz izraza&

P/ R / v

Snaga potre%na za savladavanje otpora vazdu8a&

!3


14/49

Pv R v v

Snaga potre%na za savladavanje uspona&

Pu R u v

U'upna snaga za savladavanje otpora pri 'retanju vozila 'onstantno$ %rzino$ odre7uje se naosnovu izraza& Pu' R / T R v T R u [R v

S(a=a ptr)(a >a +a-?a"a-a(') tpra -a>"u@a u0B

V *m@ 20 40 60 ;0 100 120 140 160 1;0 200

P- * 0a +a-?a"a-a(') u*up($@ tpra *r)ta('a pr$ u+p(u " 5BV *m@ 20 40 60 ;0 100 120 140 160 1;0 200Pu* 5BF*G 4


15/49

V *m@ 20 40 60 ;0 100 120 140 160 1;0 200Pu* 10BF*G


16/49

Slika '. Snaga potr%(na za savladavanj% kpni! otpora pri sponima

!@


17/49

3" VAJS=O R>IS=A =ARA=RIS:I=A EO:ORA

Vanjs'a %rzins'a 'ara'teristi'a $otora predstavlja zavisnost pro$jene e/e'tivne snage Pe ie/e'tivnog o%rtnog $o$enta Ee od %roja o%rtaja 'oljenastog vratila ne pri punoj do%avi

goriva"Ova 'ara'teristi'a se e'speri$entalno do%iva na pro%no$ stolu">a prora#un %rzins'i8'ara'teristi'a uglavno$ se 'oriste e$pirijs'i o%ras*i a jedan od naj#e-9e 'ori-teni8 je?ajder$anov o%raza* 'oji je de/inisan /or$ulo$&

Pe= Pmax(1∗nr+b∗nr2−c∗nr

3)

gdje je&

P$aHK $a'si$alna snaga $otora u 'GQ

Pe neK te'u9e 'oordinate snage i %roja o%rtajaQ

a %* 'oe/i*ijenti 'oji zavise od tipa $otora"

nr relativni %roj o%rtaja

=oe/i*ijente $oe$o do%iti na sljede9i na#in&

2

n

nnM

)1e(

)e2(ee1a

−

−⋅−=

2

n

Mn

)1e(

)1e(e2b

−

−=

2

n

M

2

n

)1e(

)1e(ec

−

−=

Jedan od na#ina do%ijanja o%rtnog $o$enta jeste pre'o e/e'tivne snage i %roja o%rtaja$otora&

Me= Pe/¿

ω

!


18/49

!,

n (')min* nr Pe Me

+,,, 0


19/49

0

50

100

150

200

250

00

Van5"a 6r$in"a "ara"teriti"a m't'ra

P)

)

n (')min*

Me (Nm*Pe ("7*

Slika . *anjska (rzinska karakt%ristika motora

!F


20/49

("DIJA.RAE EJJAI.ROV :S:RAS:IDIJA.RAE

Ejenja# na$ o$ogu9uje da u razli#iti$ %rzina$a vonje 'oristi$o onaj seg$ent'ara'teristi'e $otora 'oji na$ najvi-e odgovara u dati$ trenu*i$a e'sploata*ije" Ovasposo%nost $jenja#a pose%no je izraena 'od vi-estepeni8 $jenja#a"

>ajedni#'i rad $otora i $jenja#a naj#e-9e se pri'azuju u tzv"1lezingerovo$ testerasto$dijagra$u $jenja#a">%og toga je potre%no odrediti %rzine vozila u zavisnosti od %roja o%rtaja

$otora i prepnosni8 odnosa u trans$isiji"

Ova %rzina ra#una se po sljede9oj /or$uli&

gdje je&

omj

%d + d

ii

r r v

⋅

⋅=⋅=

ω ω

r d dina$i#'i polupre#ni' to#'a r d 03 $

\: ugaona %rzina to#'aQ

\e ugaona %rzina $otoraQ

i$j prijenosni odnos u $jenja#uQ

io prijenosni odnos u glavno$ prijenosni'u

20


21/49

n

')min

V

ma8+

V

ma8-

V

ma8.

V

ma8/

V

ma80

V ma81

+,,, 12


22/49

1000 1500 2000 2500 000 500 4000 45000

50

100

150

200

250

00

-6 -5 -4 - -2 -1

6r'5 '6rta5a m't'ra (')min*

6r$ina !'$i%a ("m)9*

Slika . -ijagram mj%njaa / +%st%rasti )

22


23/49

B" OREA?I DIJA.RAE VU


24/49

Slika . -ijagram raspolo4iv% sil% na tok

F,+ F,- F,. F,/ F,0 F,1

2///0-0

500


25/49

+ 1 5 ; 2

2,,,0.4

560


26/49

S

0 50 100 150 200 250 000

1000

2000

000

4000

5000

6000

000

;000

O"(a +$?a (a t*u

slika . -ijagram raspolo4iv% sil% na tok 5 normalni dijagram v%

2@


27/49

@" DIAEII?A

Pri analizi dina$i#'i8 'ara'teristi'a pri pravolinijs'o$ 'retanju javlja se pro%le$ 'ada se$e7uso%no porede vozila razli#iti8 teina sa potpuno razli#iti$ 'ara'teristi'a$a pogons'ogagregata u nor$alno$ dijagra$u vu#e" >a raz$atranje pravolinijs'og 'retanja vozila #esto se'oristi tzv" dina$i#'i /a'tor 'oji predstavlja $odi/i'a*iju vu#ne sile" Ovaj na#in raz$atranjauveden je na prijedlog


28/49

0 50 100 150 200 250 00

0.1

0

0.1

0.2

0.

0.4

0.5

0.6

0.

0.;

D1 D2 D D4 D5 D6

&r>$(a ->$?a *m@

Vr$')"(+t "$(am$*= !a*tra

Slika 2. -ijagram dinamikog faktora vozila

D+ D- D. D/ D0 D11000 0


29/49

2100 0


30/49

Da %i se $ogla izvr-iti analiza dina$i#'i8 'ara'teristi'a vozila potre%no je na dijagra$

dina$i#'og /a'tora unijeti i otpore 'retanja vozila" =a'o je otpor vazdu8a ve9 ura#unat u

dina$i#'i /a'tor otpori 'retanja vozila 9e %iti predstavljeni sa$o otporo$ 'otrljanja i

otporo$ uspona odnosno 'oe/i*ijento$ otpora puta otpori 'otrljanja i otpori uspona podijeljeni sa teino$ vozila&

α α ψ sin*os +=⋅

+= f

g m

R R f

Unose9i zavisnost 'oe/i*ijenta otpora puta od %rzine vozila na dijagra$ dina$i#'og /a'tora

do%ija se dijagra$ pri'azan na sli*i !2" Analizo$ dijagra$a dina$i#'og /a'tora vozila

do%ijaju se potpuno isti za'lju#*i 'ao pri analizi nor$alnog dijagra$a vu#e odnosno

dijagra$a potre%ne i raspoloive snage"

30


31/49

0 50 100 150 200 250 000.1

0

0.1

0.2

0.

0.40.5

0.6

0.

0.;

&r>$(a ->$?a *m@

Vr$')"(+t "$(am$*= !a*tra

Slika 3. -ijagram dinamikog faktora vozila sa otporima kr%tanja

F ;+(,<*

;+(0<*

;+(+,


32/49

04 04 2; 46 1 5 26 1 5 50


33/49

a osnovu vrijednosti dina$i#'og /a'tora i 'oe/i*ijenta otpora puta $oe se odreditiu%rzanje vozila u pojedini$ stepeni$a prijenosa 'ori-tenje$ izraza&

( )α α λ

sin*os −−⋅= f - g

j imj

i

gdje je&

ji u%rzanje vozila u odre7eno$ stepenu prijenosa

mjλ

K 'oe/i*ijent uti*aja rotiraju9i8 $asa $otora i vozila u odre7eno$ stepenu prijenosa$jenja#a

α

K ugao nagi%a puta

=oe/i*ijent uti*aja rotiraju9i8 $asa zavisi od 'onstru'*ioni8 'ara'teristi'a $otora i vozila iizra#unava se pre$a izrazu&

∑+⋅⋅⋅

⋅+=22

22!

!d

t

d

omjomj

mr

6 G

g

r

ii 6

G

g η η λ

gdje je&

m 6

K $o$ent iner*ije rota*ioni8 $asa $otora

∑ t 6 K $o$ent iner*ije rota*ioni8 $asa vozila

A'o se poznaju $o$enti iner*ije rota*ioni8 $asa $otora i vozila $ogu se 'oe/i*ijenti uti*ajarota*ioni8 $asa pri%lino odrediti po$o9u razli#iti8 e$pirijs'i8 izraza"

>a vozilo 'oje se 're9e na 8orizontalno$ putu u%rzanje vozila iznosi&

( ) f - g

j imj

mj −⋅=λ

33


34/49

5+ 5- 5. 5/ 50 514


35/49

2 75 444 2 ;4 1674


36/49

0 50 100 150 200 250

1

0

1

2

4

5

6

'1 '2 ' '4 '5 '6

&r>$(a ->$?a *m@

,r>a(') m+2

Slika ". 7(rzanj% zavisnosti od (rzin% kr%tanja

3@


37/49

" DIAEII?A

"!" Vrije$e u%rzavanja vozila

Vrije$e u%rzanja vozila do dostizanja odre7ene %rzine izra#unava se 'oriste9i slijede9i izraz&

dt

dv j =

oda'le slijedi&

j

dvdt =

Integriranje$ do%ije se izraz za izra#unavanje vre$ena potre%nog za u%rzanje vozila od

%rzineov

do %rzine vn.

∫ =n

dv j

t 0

!

=ada je poznata analiti#'a zavisnost u%rzanja vozila u /un'*iji od %rzine vozila j=j/v),odre7uje se vrije$e potre%no za u%rzanje vozila od %rzine v0 do %rzine vn" Ee7uti$ vrlo#esto analiti#'a zavisnost u%rzanja u /un'*iji %rzine vozila nije poznata" U to$ slu#ajuvrije$e potre%no za u%rzanje vozila $oe se odrediti nu$eri#'i$ pute$ dijele9i 'rivuu%rzanja vozila na 'ona#an %roj vre$ens'i8 intervala 8t. U to$ slu#aju se vrije$e potre%no

za u%rzanje vozila odre7uje po$o9u izraza&

∑ ∑=

=

=

=

∆=∆=

ni

i

ni

i i sr

ii

j

vt t

0 0

gdje je&

iii vvv −=∆ +!

prira-taj %rzine u intervalu ]t

3


38/49

2

!

iii sr

j j j

+= +

K srednje u%rzanje u intervalu ]t

=ori-tenje$ pred8odni8 izraza $ogu9e je 'reirati ta%elu 'oja sadri vrijednosti t vrije$eu%rzanja vozila u ovisnosti od v %rzina do 'oje se vr-i u%rzanje vozila"

0 20 40 60 ;0 1000

1

2

4

5

6

;

7

10

11

6r$ina("m)9*

!ri5eme(*

Slika #. *rij%m% (rzanja vozila od do km9!

"2" Put potre%an za dostizanje odre7ene %rzine

Put potre%an za dostizanje odre7ene %rzine se odre7uje polaze9i od sljede*e rela*ije:

ds

dvv

ds

dv

dt

ds

ds

ds

dt

dv

dt

dv j ⋅=⋅=⋅==

oda'le slijedi:

3,


39/49

dv j

vds ⋅=

te na'on integriranja slijedi rela*ija za izra#unavanje puta potre%nog za dostizanjeodre7ene %rzine&

∫ ⋅=2

!

v

v

dv j

v s

U slu#aju da analiti#'a zavisnost u%rzanja u /un'*iji %rzine vozila nije poznata pre7eni put prili'o$ u%rzanja vozila $oe se ta'o7er odrediti nu$eri#'i$ pute$ dijele9i 'rivuu%rzanja vozila na 'ona#an %roj vre$ens'i8 intervala ]t " U to$ slu#aju pre7eni put prili'o$u%rzanja vozila se odre7uje po$o9u izraza&

∑ ∑=

=

=

=

∆=∆=ni

i

ni

i

i sr i t v s s

0 0

="') '):

iii t t t −=∆ +! prira-taj vre$ena t

2

! ii sr

vvv

+= +

srednja %rzina u intervalu t

3F


40/49

0 20 40 60 ;0 1000

102004050600;0

7010011012010

Br$ina !'$i%a ="m)9>

t #6r$an5a =m>

Slika &. :t (rzanja vozila od do km9!

=oriste9i izraz za odre7ivanje vre$ena u%rzanja vozila $oe se odrediti i vrije$e potre%noza u%rzanje vozila od @0 do !00 '$8 te od ,0 do !20 '$8 u #etvrto$ i peto$ stepenu

prijenosa" a slijede9i$ sli'a$a dat je pri'az u%rzanja vozila u odre7eni$ stepeni$a prijenosa za dati dijapazon %rzina "

0 ;0 70 100 110 120


Vri5eme #6r$an5na =>

slika '. -ijagram (rzanaj vozila od & do km9! %tvrtom /;*) i p%tom /*) st%p%n prij%nosa

(0


41/49

10 140 150 160 10 1;0


Vri5eme #6r$an5na =>

slika . -iajgram (rzanja vozila od do 2 km9! %tvrtom /;*) i p%tom /*) st%p%n prij%nosa

," PU: I VRIJE =O


42/49

F k u'upna 'o#iona sila

Pri 'o#enju se %rzina vozila nepre'idno s$anjuje ta'o da se otpor vazdu8a $oezane$ariti" Intenzitet ostvareni8 'o#ioni8 sila je ve9i od sila otpora 'otrljanja pa se i otpor 'otrljanja R f $oe zane$ariti" a osnovu navedenog jedna#ina 'retanja vozila to'o$ pro*esa

'o#enja do%iva o%li'&

λ ⋅⋅== jm R 1 jk 2

U slu#aju 'o#enja sa $a'si$alni$ $ogu9nosti$a 'o#ionog siste$a uz pretpostav'u da

se 'o#enje vr-i sa is'lju#eno$ spojni*o$ !≈λ

te uz potpuno is'ori-tenje raspoloivog prijanjanja$a'si$alno usporenje vozila je&

jmax = g · φ Eini$alni put 'o#enja pri 'o#enju do potpunog zaustavljanja v ' 0 je

odre7eno rela*ijo$&

$aH

2

$in2 j

v s

p

⋅=

4

Izraz ( predstavlja teorets'i put 'o#enja vozila" :eorets'i put 'o#enja ne zavisi odteine i pogons'i8 'ara'teristi'a vozila nego sa$o od po#etne %rzine vozila i uslova

prijanjanja" Uzi$aju9i u o%zir dva razli#ita stanja 'olovoza su8 'olovoz ^! 0FB i$o'ar 'olovoz ^2 0B teorets'i put 'o#enja u zavisnosti od po#etne %rzine vozila

pri'azan je na sli*i"

(2


43/49

0 20 40 60 ;0 100 120 140 160 1;0 200 220 240 2600

100

200

00

400

500

600

+u@ *?-> m*ar *?->

&'?etna 6r$ina "m)9

t "'?en5a m

Slika . .

-ijagram t%or%tskog pta ko%nja pri maksimalnom spor%nj vozila

Sa sli'e se vidi da sa porasto$ %rzine raste i zaustavni put 'o#enja S. U'oli'o se radi osu8o$ 'olovozu tada je put S znatno $anju u odnosu na put 'o#enja pri $o'ro$ 'olovozu"Uzi$aju9i u o%zir izraz ( vidi se da zaustavni put ne zavisi od teine vozila" Sila 'o#enja je

proizvod teine vozila i usporenja vozila" A'o pove9a$o teinu vozila usporenje se s$anjuje jer je vrijednost 'o#ione sile ograni#ena i zavisi od siste$a 'o#enja" a osnovu ovoga se$oe za'lju#iti da 9e vozila ve9e $ase i$ati ve9i zaustavni put jer ne $ogu ostvariti ve9uvrijednost usporenja"

a osnovu izraza za $a'si$alno usporenje vidi se da je usporenje proizvodgravita*ionog u%rzanja i 'oe/i*ijenta prijanjanja" :o zna#i da 'o#enje vozila zavisi odvrijednosti 'oe/i*ijenta prijanjanja #ija je vrijednost $anja pri $o'ro$ 'olovozu"

Pri 'o#enju do potpunog zaustavljanja vk 0 vrije$e 'o#enja je odre7eno rela*ijo$&

$aH j

vt

p=

(3


44/49

0 20 40 60 ;0 100 120 140 160 1;0 200 220 240 2600

2

4

6

;

10

12

14

16

+u@ *?-> m*ar *?->

&'?etna 6r$ina "m)9

!ri5eme "'?en5a

Slika 2. -ijagram vr%m%na ko%nja pri maksimalnom spor%nj vozila

a osnovu pri'azani8 dijagra$a $ogu se odrediti pre7eni put i vrije$e 'o#enja vozila$a'si$alni$ usporenje$ u zavisnosti od po#etne %rzine 'retanja vozila" A'o se do%ivenirezultati uporede sa stvarni$ rezultati$a do%iveni testiranje$ vozila vidi$o da u ovo$slu#aju ne$a veli'i8 odstupanja"

itan para$etar za o*jenu sigurnosti vozila je sta%ilnost vozila pri 'o#enju" ajsigurnijina#in za osiguranje sta%ilnosti vozila pri 'o#enju je sprje#avanje %lo'iranja to#'ova" Da %i seto ostvarilo potre%no je osigurati da 'o#ione sile odnosno 'o#ioni $o$enti %udu uvije' %udu

u s'ladu sa uslovi$a prijanjanja"

((


45/49

F" R>I PRVR:AJA I >AO1JA VO>I?A

F"!" .rani#na %rzina zano-enja vozila

Prili'o$ 'rivolinijs'e vonje usljed djelovanja *entri/ugalne sile pojavljuje se$ogu#nost %o#nog zano-enja odnosno %o#nog prevrtanja vozila" Do zano-enja vozila dolazi'ada su %o#ne rea'*ije tla $anje od 'o$ponenti *entri/ugalne sile 'oja je paralelna sa pute$"Ova $ogu9not naro#ito je izraena pri vonji po putu sa nis'i$ vrijednosti$a 'oe/i*ijenta

prijanjanja" Do prevrtanja vozila dolazi 'ada uslijed $o$enta 'oji$ djeluje *entri/ugalna silazaostaje optere9enje unutra-nje para to#'ova"

.rani#na %rzina zano-enja vozila odre7ena je izrazo$&

β ϕ

β ϕ

tg

tg g Rv gr z

⋅−

+⋅=

!

gdje je&

R radijus 'rivine puta

_ K popre#ni nagi% puta

^ K 'oe/i*ijent prijanjanja su8 'olovoz ^! 0FB $o'ar 'olovoz ^2 0B Q zale7en'olovoz ^2 02

F"2" .rani#na %rzina prevrtanja vozila

.rani#na %rzina prevrtanja vozila odre7ena je izrazo$&

β

β

tg

tg ! <

g Rv +

+

G: ⋅−⋅

⋅⋅+⋅⋅=

2

2

gdje je&

e'vivalentna vrijednost traga to#'ova

8t visina tei-ta vozila za testirano vozilo& 8t 0(B $

'vivalentna vrijednost traga to#'ova se ra#una 'ao srednja vrijednost tragovato#'ova na pojedini$ to#'ovi$a" >a raz$atrano vozilo vrijedi&

(B


46/49

2

2! $(a >a(M)('a+u@ *?->

r>$(a >a(M)('am*ar *?-> r>$(a >a(M)('a>a?))( *?->

radi5# "ri!ine m

6r$ina !'$i%a "m)9

Slika 2.


47/49

0

50

100

150

200

250

00

r>$(a pr)-rta('a r>$(a >a(M)('a+u@ *?->

r>$(a >a(M)('am*ar *?-> r>$(a >a(M)m*a >a?))( *?->

radi5# "ri!inem

6r$ina !'$i%a "m)9

Slika 22. φ

>a raz$atrano vozilo i nor$alne e'sploata*ione uslove gornja nejedna'ost je uvje' ispunjena" :o se ta'o7e jasno uo#ava sa sli'e 2! i 22 "

(


48/49

!0" >A=?JU


49/49

Documents

eksploatacije projekat.docx