EKONOMSKI FAKULTET - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/738.B.pdf · Osim strojeva i njihove umjetne inteligencije, kojom se uvelike olakšava posao čovjeku za proizvodno poduzeće,

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

HRVOJE HORVAT

Primjena Solvera unutar poduzeća Prima Commerce d.o.o.

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014. godina

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Primjena Solvera unutar poduzeća Prima Commerce d.o.o.

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Menadžment informacijski sustav

Mentor: Marina Čičin-šain

Student: Ime i prezime: Hrvoje Horvat

Studijski smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 0081085537

Rijeka, rujan 2014.

1. UVOD .................................................................................................................................... 1

2. DRVNA INDUSTRIJA .......................................................................................................... 3

2.1. OPĆENITO O DRVNOJ INUSTRIJI ............................................................................. 3

2.2. RAZVOJ KROZ POVIJEST DRVNE INDUSTRIJE .................................................... 4

2.3. DRVNA INDUSTRIJA U EU ........................................................................................ 5

2.4. DRVNA INDUSTRIJA U RH ........................................................................................ 6

2.5. ULOGA RAČUNALA U DRVNOJ INDUSTRIJI......................................................... 6

3. PROIZVODNJA NAMJEŠTAJA .......................................................................................... 9

3.1. PROIZVODNJA NAMJEŠTAJA U HRVATSKOJ ....................................................... 9

3.2. PRIMA COMMERCE – PROIZVOĐAČ NAMJEŠTAJA .......................................... 11

3.3. ULOGA RAČUNALA U PROIZVODNJI NAMJEŠTAJA ........................................ 13

4. RAČUNALNO PODRŽANA OPTIMIZACIJA U PRORAČUNSKIM TABLICAMA .... 14

4.1. PRORAČUNSKE TABLICE (EXCEL I CALC) ......................................................... 15

4.2. SOLVER ....................................................................................................................... 18

4.3. ULOGA RAČUNALA .................................................................................................. 20

5. PRIMJERI SOLVERA U SKLADIŠTU GOTOVIH PROIZVODA PRIMA NAMJEŠTAJA ......................................................................................................................... 21

5.1. MAKSIMIZIRANJE DOBITI NA PRIMJERU SKLADIŠTA GOTOVIH PROIZVODA PRIMA NAMJEŠTAJA primjer 1 ............................................................... 21

5.2. MAKSIMIZIRANJE DOBITI NA PRIMJERU SKLADIŠTA GOTOVIH PROIZVODA PRIMA NAMJEŠTAJA primjer 2 ............................................................... 28

5.3. MINIMIZIRANJE TROŠKOVA NA PRIMJERU SKLADIŠTA GOTOVIH PROIZVODA PRIMA NAMJEŠTAJA primjer 1 ............................................................... 32

5.4. MINIMIZIRANJE TROŠKOVA NA PRIMJERU SKLADIŠTA GOTOVIH PROIZVODA PRIMA NAMJEŠTAJA primjer 2 ............................................................... 36

6. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 42

POPIS LITERATURE ............................................................................................................. 45

POPIS SLIKA .......................................................................................................................... 47

POPIS TABLICA ..................................................................................................................... 48

1

1. UVOD

Drvo se koristi i prerađuje koliko je staro i čovječanstvo. Iz obrade drveta razvila se drvna

industrija koja je grana opće industrijske djelatnosti. Drvna industrija ima više podijela, a u

radu će biti pobliže objašnjena proizvodnja namještaja koja spada u mehaničku preradu

drveta. Kao primjer proizvodnje namještaja u ovom radu poslužiti će poduzeće Prima

Commerce d.o.o. čiji resursi i troškovi će se koristiti za rješavanje problema optimizacije

pomoću programskog alata Solver.

Cilj ovog istraživanja je usporedba rješavanja problema optimizacije poslovanja primjenom

Solvera u komercijalnoj proračunskoj tablici Excel-u i nekomercijalnoj proračunskoj tablici

OpenOffice Calc-u na primjeru poduzeća Prima Commerce.

Radna hipoteza: komercijalne proračunske tablice Excel i besplatne OpenOffice Calc daju

jednake rezultate pri rješavanju optimizacije poslovanja kako bi se maksimizirao prihod i

minimizirali troškovi uz ograničenja koja donosi poslovanje.

U uvodu ovog rada objašnjen je predmet istraživanja te cilj i radna hipoteza provedenog

istraživanja.

Drugi dio rada nosi naziv „Drvna industrija“ gdje će biti pobliže objašnjen njen pojam,

povijesni razvoj te njezino značenje za Europsku Uniju i Republiku Hrvatsku. Unutar tog

dijela bit će i pobliže objašnjena uloga računala u drvnoj industriji.

Treći dio, pod nazivom „Proizvodnja namještaja“, obrađuje razvoj proizvodnje namještaja od

njenih početaka do danas, njezinu poziciju u Hrvatskoj, poziciju poduzeća Prima Commerce

kao predstavnika proizvođača namještaja, te ulogu računala u proizvodnji namještaja.

Četvrti dio, nazvan „Računalno podržana optimizacija u proračunskim tablicama“ koristiti će

se za pobliže objašnjenje samih proračunskih tablica, Solvera te ulogu računala u poduzeću.

„Primjeri Solvera u skladištu gotovih proizvoda Prima namještaja “ je naziv petog dijela ovog

rada u kojem će se na primjeru Prima namještaja usporediti rezultati računalne optimizacije

dobiveni u komercijalnom programskom alatu Excel i besplatnom alatu OpenOffice.

2

U završnom dijelu rada pod nazivom „Zaključak“ dana je sinteza rezultata istraživanja i

objašnjena je radna hipoteza postavljena u Uvodu.

Proizvodnja namještaja u Republici Hrvatskoj je jedna od djelatnosti od kojih se očekuje veći

doprinos gospodarskom rastu i društvenom blagostanju zbog dostupnosti sirovine i duge

tradicije uz praćenje suvremenih trendova. Djelatnost proizvodnje namještaja uvrštena je u

Industrijsku strategiju Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. – 2020. godine.

3

2. DRVNA INDUSTRIJA

Razvojem čovjeka i njegovog pristupa drvetu pokreće se djelatnost koja ima veliki potencijal

za daljnji razvoj i opstanak. Čovjeku je prijeko potrebno drvo u životu i upravo zbog toga

kroz cijeli vijek, obradom drveta stvorio je drvnu industriju.

„Drvna industrija je grana opće industrijske djelatnosti, koja se bavi obradom drveta. S

obzirom na raspoložive šumske potencijale, smatra se da ovaj sektor ima velike mogućnosti i

potencijal rasta u Europi. Odgovarajuće politike upravljanja šumama sastavni su dio vladinih

ekonomskih politika i politika regionalnog razvoja.“1

2.1. OPĆENITO O DRVNOJ INUSTRIJI

Drvna industrija spada u prerađivačku industriju sa karakteristikama velikog broja radnika,

veće podjele rada i masovne proizvodnje za nepoznate potrošače. Najbitnija karakteristika je

masovna proizvodnja. Prema prirodi primjenjenog tehnološkog procesa drvna industija se

dijeli na:

· mehaničku

· kemijsku preradu drveta.

Mehanička prerada drveta se odnosi na primarnu i finalnu proizvodnju, dok se u kemijsku

ubraja proizvodnja papira, celuloze, umjetne svile i suha destilacija.

Osnovna sirovina za drvnu industriju je drvo koje se još koristi i za ogrijev. Smještaj drvne

industrije je usko povezan sa smještajem sirovina. Drvo je prirodna sirovina koja je jeftina,

glomazna i teška što su osnovni razlozi smještaja drvne industrije blizu sirovine radi

smanjenja troškova transporta. To se odnosi na prerađivačku drvnu industriju kao što su

pilane, tvornice šibica, šperploče, celuloze. Kad se radi o proizvodnji namještaja i glazbenih

instrumenata proizvodnja se smješta blizu jeftine radne snage te potrošačkih i industrijskih

1 Šumarska enciklopedija

4

centara. Dio industrije za koji je potrebna voda, kao što je proizvodnja celuloze i drvna

brodogradnja smješta se na obale rijeka ili mora.

2.2. RAZVOJ KROZ POVIJEST DRVNE INDUSTRIJE

Osnova drvne industrije je drvo koje čovjek koristi na razne načine od samog postanka

čovječanstva. „Drvna industrija se razvija od paleolitskog čovjeka koji je koristio drvo za

oruđe i lov, preko neolitskog čovjeka koji gradi od drveta sojenice i dubi primitivne čunove za

promet po vodi pa sve kroz bakreno, brončano i željezno doba kada se mijenja odnos čovjeka

prema drvetu. Čovjek je radio oruđe kojim si je olakšavao život, a poslije doba primitivnosti

čovjek počinje graditi naselja i tada se javlja podjela na imućne i siromašne. Samom tom

podjelom dolazi do prerađivanja drveta, ne samo za podmirenje potreba za egzistencijom, već

i za što lagodniji život imućnijih klasa. U starom Egiptu se javlja umjetni obrt koji je

izrađivao furnir te drvorezbarstvo i intarzije, a u Grčkoj poliranje, bojanje i zaštita drveta.

Preko Grčke dolazi prerada drveta do Rima gdje se pojavljuje prva stolarska pila. Civilizacije

stare Kine i Japana razvijaju novi način obrade drveta, a to je lakiranje. Drvo se počelo sve

više koristiti kao građevni materijal te za izgradnju brodova i ranih nastambi. Pojava pilana

obilježila je početak pojave mehaničke obrade drveta koja se javlja u XIX st. Te pilane su u

početku bile na vodeni pogon. Ne mogu se točno utvrditi prve pojave pilana, no otprilike je

poznato da su među prvim pilanama bile pilana u Lenggriesu kod Tolza 1080. godine i pilana

u Augsburgu 1322. godine.“2

U počecima je čovjek drvo obrađivao na teži način ne poznavši druge tehnike. Pojavom prvih

pila i pilana čovjek lakše i brže obrađuje drvo što je prekretnica u daljnjem razvoju drvne

industrije od samih početaka. „Pilane dobivaju pravo značenje u preradi drveta tek koncem

XVII. st. U početcima su se koristili veliki listovi pila pa je bilo mnogo otpada. Od XVI. st. se

počinju razvijati prirodne nauke pa tako nastaje parni stroj i parni kotao koji čine bitnu

prekretnicu u preradi drveta. Razvojem strojeva koji poprimaju sve više ekonomičiji i

savršeniji oblik, pilane na vodeni pogon polako izlaze iz upotrebe, počinju se koristit sve tanji

listovi pila te ljudi počinju sve više ekonomski iskorištavati drvo kao sirovinu sa što manje


5

otpada. Zbog teškog transporta i nepristupačnosti šuma, počinju se koristiti pokretni plinski

strojevi te pomoćni strojevi kao što su kružna pila, blanjalice i tračne pile. Nakon toga se

počinje sve više razvijati mehanička obrada drveta, iz čega nastaju prvi oblici samostalne

industrije odakle počinju industrije olovaka, savijenog namještaja i šibica.“3

Prerada drveta se kroz povijest razvijala kroz pet glavnih faza:

· upotreba u obloj formi,

· tehnika cijepanja i tesanja,

· obrada piljenjem,

· prerada pomoću rezanja i ljuštenja i

· tehnika usitnjavanja mehaničkim ili kemijskim putem.

Razvojem čovječansta razvila se i sama upotreba drveta kao sirovine. Čovjek više drvo ne

koristi samo za ogrijev već i za daljnju industrijsku obradu. Drvo kao obnovljiva sirovina

glavna je pretpostavka za daljnji razvoj i opstanak drvne industrije. Obradom drveta stvaraju

se velike količine otpadaka koji se u posljednje vrijeme koriste za proizvodnju peleta. Pelete

služe za ogrijev, imaju puno veću kalorijsku vrijednost od drveta i zamjenjuju uvoz fosilnih

goriva.

2.3. DRVNA INDUSTRIJA U EU

Glavni opskrbljivač Europe drvom je Rusija. Neke studije su pokazale da bi uvoz drveta do

2020. godine mogao biti udvostručen s obzirom da potražnja za sirovinom raste brže od

samog drveća, a Rusija je nesigurna kao glavni opskrbljivač tom sirovinom. Kao jedan od

primjera možemo navesti Ikea-u koja je montažu četvrine svjetske potražnje za vlastitim

namještajem prebacila u Kinu, u koju iz Rusije za tu namjenu već uvozi petinu svoje

potraženje za drvom.

„FLEGT dozvola, bazirana je na Dobrovoljnim partnerskim ugovorima. Njihov cilj je

osigurati da u Uniju ulaze samo drvni proizvodi proizvedeni u skladu s nacionalnim

zakonodavstvom zemlje proizvođača. Unija ugovara Dobrovoljne partnerske sporazume


6

(FLEGT VPA) sa zemljama proizvođačima (zemlje partneri), koji stranke pravno obvezuju da

provedu shemu izdavanja dozvola i urede trgovinu drvom i drvnim proizvodima utvrđenim u

tim sporazumima. Unija je Dobrovoljne partnerske sporazume potpisala sa sljedećim

državama: Kamerun, Gana, Indonezija, Liberija, Republika Kongo te Centralna Afrička

Republika. U pregovorima za potpis istoga su još: Demokratska Republika Kongo, Gabon,

Gvajana, Honduras, Malazija te Vijetnam. Shodno tome za izvoz drva i drvnih proizvoda iz

Republike Hrvatske nije potrebna FLEGT dozvola.“4

2.4. DRVNA INDUSTRIJA U RH

Drvna industrija je tradicionalno izvozno orijentirana grana prerađivačke industrije koja

zapošljava trećinu zaposlenih u prerađivačkoj industriji. U ruralnim dijelovima zemlje drvna

industrija je dominantna grana koja doprinosi lokalnom i regionalnom razvoju. U ukupnom

prihodu prerađivačke industrije drvna industrija sudjeluje s 5%, a u izvozu sa 7%.

„U RH se šumarstvom, preradom drveta i proizvodnjom namještaja bavi oko 1200 poduzeća

koja zapošljavaju 33400 zaposlenika ili 3,8% ukupnog broja zaposlenih. Prerada drveta i

proizvodnja od drva je jedna od strateških grana u RH i jedna je od malobrojnih djelatnosti

prerađivačke industrije u kojoj Hrvatska ima suficit u robnoj razmjeni s inozemstvom.“5

U kontekstu regionalnog i ruralnog razvoja zemlje, drvna industrija ima visoku poziciju jer

predstavlja jednu od dominantnih grana industrije u navedenim područjima te se razvojem iste

direktno doprinosi jačem i bržem gospodarskom regionalnom razvoju. (http://www.mps.hr)

2.5. ULOGA RAČUNALA U DRVNOJ INDUSTRIJI

Čovjekove sposobnosti percepcije i reagiranja na događaje su ograničene, zbog čega mu treba

računalo koje će nadzirati i voditi procese te upravljati njima. Potreban mu je i robot, odnosno

stroj koji će umjesto njega obavljati opasne i neugodne poslove kao i poslove koji će

zahtjevati veliku preciznost, ponavljanje i kvalitetu. Razvojem elektronike dolazi do pojave

automatizacije proizvodnje koja omogućuje puno bolje rezultate za poslodavca pa samim time

4 http://www.mps.hr

5 http://www.mps.hr

7

i točnije planirane količine proizvodnje. Pošto je konkurencija proizvođača sve veća, potrebno

je što mudrije poslovati što iziskuje precizno planiranje uz optimalan utrošak svih proizvodnih

procesa materijala, rada, novca, informacija i energije. Uvjeti rada su se u mnogome

poboljšali i humanizirali, no isto tako je čovjek u jednom dijelu zamijenjen strojem koji posao

obavlja preciznije brže i u dužem periodu. Treća industrijska revolucija uvela je korijene

današnjeg operacijskog istraživanja. Danas se operacijsko istraživanje razvilo do posebnog

nivoa koji ima naziv umjetna inteligencija. Umjetna inteligencija je proces proučavanja ideja

koje računalima omogućuje inteligenciju. Osnovna zadaća umjetne inteligencije je učiniti

računala i strojeve korisnijim prilikom obavljanja zadanih poslova. (http://hrcak.srce.hr )

Osim strojeva i njihove umjetne inteligencije, kojom se uvelike olakšava posao čovjeku za

proizvodno poduzeće, jako je važna i informacija i informacijski sustav. Za menadžment

poduzeća je bitna točna i pravovremena informacija do koje mogu doći razvojem

informacijskog sustava i tehnologije unutar poduzeća. Moderna poduzeća (menadžment) ne

mogu nositi teret današnjeg poslovanja bez dobre i pravovremene informacije i tehnologije

koja će im pomoći u donošenju poslovnih odluka.(http://hrcak.srce.hr)

Suvremene tvrtke ne mogu opstati na tržištu bez dobre i efikasne organizacije svojega

poslovanja. U velikim tvrtkama takva organizacija nezamisliva je bez informatizacije. Što je

tvrtka veća i što je njezino poslovanje složenije, to je i informatizacija složenija, počevši od

same mreže računala pa do strukture baza podataka kojima se pokušava prikazati poslovanje.

(http://hrcak.srce.hr )

Tablica1. Inovacijski potencijal informacijske tehnologije i njegove organizacijske posljedice

Područje inovacije Moguće organizacijske prednosti

Strukturiranje transakcija IT transformira nestrukturirane procese u rutinske transakcije

Zemljopisna raspršenost IT olakšava i ubrzava prijenos informacija, a to znači da može

služiti kao integrativni faktor, omogućujući viši stupanj

decentralizacije i delegiranja, ali i stvaranje novih organizacijskih

struktura

Automatizacija IT zamjenjuje ili smanjuje potrebu za radnom snagu

Poboljšanje

informacijskih

IT donosi mogućnost jednostavnog korištenja složenih analitičkih

modela i prikupljanja i obrade velike količine podrobnih

8

sposobnosti informacija u svrhu poboljšanja poslovnog odlučivanja

Skraćivanje proizvodnog

ciklusa

IT omogućuje promjenu od sekvencijalnih tokova radnih procesa

prema simultanima

Menadžment znanja IT olakšava stvaranje „baze znanja i njihov prijenos u realnom

vremenu“

Kontrola IT daje mogućnost podrobnog praćenja i izvještavanja o statusu

pojedinih aktivnosti ili radnih zadataka ili stanja u kojem se nalazi

određeni resurs ili (polu)proizvod

Smanjenje

organizacijske složenosti

IT povezuje i olakšava komunikaciju svih organizacijskih entiteta

uključenih u obavljanje nekog procesa, čime se smanjuje ili

eliminira potreba za posrednicima

IZVOR: http://hrcak.srce.hr/28729

9

3. PROIZVODNJA NAMJEŠTAJA

Svaka proizvodnja, pa i industrija namještaja razvila se iz zanatske proizvodnje. Jasne granice

između zanatske proizvodnje i industrije namještaja nema, no prema nekim zemljama se može

reći da se o poduzeću, odnosno o proizvodnji radi kada ono broji više od deset zaposlenih. U

većini razvijenih zemalja se tržište proizvodnje namještaja sastoji od mnogo malih tvornica,

no i dalje postoji trend velikih poduzeća sa više zaposlenih. Prednosti malih tvornica su u

bržem i lakšem prilagođavanju promjenama na tržištu i ekonomičnije proizvode manje serije

proizvoda veće kvalitete. Velika poduzeća imaju prednost u zemljama gdje je tržište

osigurano i gdje poduzeće ima siguran plasman proizvoda na tržište u dužem periodu. Kroz

povijest osnovna građa za izradu namješta je bilo drvo zbog svih svojih kvaliteta i specifičnih

osobina te je kao takvo bilo najpogodniji materijal za obradu i izradu namještaja. Stilske

oznake namještaja su bile vezane za stilove arhitekture povijesnih razdoblja kroz koje je

industrija namještaja prolazila u tom trenutku.

3.1. PROIZVODNJA NAMJEŠTAJA U HRVATSKOJ

Industrija namještaja u Hrvatskoj, kao najvažniji segment drvno – prerađivačkog kompleksa,

našla se u teškoj poziciji početkom 90-tih godina, što zbog rata, što zbog loše provedbe

privatizacije. Uz to sve, globalna recesija je prepolovila potražnju za namještajem. Sirovina

ima, no problem se pojavljuje u prerađivačkim mogućnostima, i upravo je to razlog

pojavljivanja nove strukture drvno – prerađivačkog kompleksa, a to su pilanski kapaciteti koji

uvelike podmiruju potrebe europske industrije namještaja. To je utjecalo na konkurentnost

hrvatskog proizvoda na europskom tržištu i smanjilo potražnju, a povećalo uvoz stranog

namještaja. Trendovi koji danas vladaju su relativno optimalan odnos cijene i kvalitete

visokoserijskih proizvoda te izvoz na manja europska tržišta. S aspekta prepreka ulaska na

tržište, najznačajnija je snažna pregovaračka moć dobavljača sirovina i električne energije.

Zbog nedostatka drvne sirovine i primarno prerađenog drveta tvrtke su primorane da same

odrađuju sve faze obrade drveta zbog čega dolazi do većeg ulaganja što je još jedan od

razloga obeshrabrivanja novih tvrtki. Intezitet ulaznih barijera u Hrvatskoj u sektoru

proizvodnje namještaja je umjeren. ( http://hrcak.srce.hr )

10

„Na Međunarodnom sajmu namještaja „IMM Cologne 2014“ u Njemačkoj u Koelnu od 13.

do 19. siječnja 2014. godine predstavilo se 12 hrvatskih tvrtki (DIN d.o.o., IO DESIGNS,

Lapibus d.o.o., Inkea d.o.o., Efektiv d.o.o., Malagić d.o.o., Sportex d.o.o., Drvni klaster SZH,

Malagić d.o.o. i Cunae j.d.o.o.) iz područja drvoprerađivačke industrije koje se bave

proizvodnjom namještaja.“6

Na sajmu namještaja se prezentira kompletna industrija namještaja, od faze primarne prerade

drveta do izrade finalnih proizvoda. Izlažu se sve vrste namještaja – od komadnog do

garniturnog namještaja. Značajno mjesto zauzima i namještaj za opremanje uredskih prostora,

opremanje svih vrsta javnih objekata kao i elementi eksterijera. Ovim sajmom tradicionalno

započinje nova godina dizajna i namještaja. ( http://www.hgk.hr )

TABLICA 2.: Financijski pokazatelji poslovanja drvne industrije u BBŽ-u u razdoblju

siječanj - lipanj 2012. godine

Red.

br. Financijski pokazatelji

Iznosi u 000 kuna Indeks

I-VI 2011 I-VI 2012

I Prerada drva i proizvodnja proizvoda od drva

Broj poduzeća 47

Ukupni prihodi 116.457 113.251 97.2

Prihodi od prodaje u inozemstvu 45.373 50.132 110.5

Prihodi od prodaje u zemlji 69.051 60.948 88.3

Ukupni rashodi 114.242 124.726 109.2

Nadnice i plaće neto 17.901 19.023 106.3

Prosječan broj zaposlenih na temelju sati rada 971 993

102.3

Prosječna neto plaća po zaposlenome 3.073 3.193

103.9

Vrijednost ostvarenih investicija u dugotrajnu

imovinu 4.651 4.844 104.2

Obveze prema dobavljačima 102.258 78.458 76.7

Potraživanja od kupaca 43.914 50.946 116.0

Udio UP u UP prerađivačke industrije Županije 10.8% 11.0%

II Proizvodnja namještaja

Broj poduzeća 14

Ukupni prihodi 162.549 183.181 112.7



Ukupni rashodi 166.410 193.628 116.4


6 http://www.hgk.hr

11

Prosječan broj zaposlenih na temelju sati rada 980 887 90.5

Prosječna neto plaća po zaposlenome 3.004 3.192

106.3


imovinu 673 662 98.3



Udio UP u UP prerađivačke industrije Županije

15.1%

17.8%

III Drvna industrija BBŽ

Broj poduzeća 61

Ukupni prihodi 279.006 296.432 106.2



Ukupni rashodi 280.652 318.354 113.4


Prosječan broj zaposlenih na temelju sati rada 1.951 1.880 96.3

Prosječna neto plaća po zaposlenome 3.038 3.193 105.1


imovinu 5.324 5.506 103.4



Udio UP u UP prerađivačke industrije Županije 25.9%

28.8%

IZVOR: http://www.hgk.hr/zk/bjelovar/financijski-pokazatelji-poslovanja-drvne-industrije-

bjelovarsko-bilogorske-zupanije-u-razdoblju-sijecanj-lipanj-2012-godine

U tablici su prikazani financijski pokazatelji drvne industrije BBŽ u prvih šest mjeseci 2012.

godine, a prikazuju usporedbu sa prvih šest mjeseci 2011. godine iz koje je vidljivo da je u

2012. godini razina pokazatelja zadržala istu razinu ili je došlo do povećanja.

3.2. PRIMA COMMERCE – PROIZVOĐAČ NAMJEŠTAJA

Prima Commerce d.o.o. je tvrtka sa dugogodišnjom tradicijom u proizvodnji, maloprodaji i

veleprodaji namještaja. Osnovana je 1995. godine u Bjelovaru kao tvrtka te je tada započeta i

proizvodnja namještaja. Osnovana je zajedno sa tri salon, a nakon čega se kroz godine

razvijala i dostigla trenutan broj od 47 salona u Hrvatskoj i 4 salona u Makedoniji te osam

suvremenih tvorničkih postrojenja. Kroz svoje širenje preuzela je neke tvrke koje su bile njeni

kooperanti pa je tako 2007. godine preuzela Elak Đurđevac gdje trenutno ima jednu od svojih

tvornica namještaja. Od 2008. godine u Prima grupi je i Pavlos, današnji Luce Produkt iz

Varaždina, koja je još jedna od tvornica u sklopu ovog bjelovarskog poduzeća.

12

Prima grupa ima u svom vlasništvu tri tvornice pločastog namještaja, dvije tvornice

tapeciranog namještaja te jednu tvornicu masivnog namještaja, tvornicu fronti visokog sjaja i

tvornicu madraca. Kroz dugogodišnji razvoj Prima Commerce je vodeći proizvođač

namještaja u Hrvatskoj. Osim domaćeg tržišta, proizvodi se izvoze i na inozemna tržišta

Europske unije gdje je Prima Commerce priznata i od stranih partnera. Neke od država u koje

se izvozi su Austrija, Slovenija, Švedska, Norveška, Francuska i Engleska s ciljem daljnjeg

širenja.

Sve djelatnosti u tvrtci okrenute su ka što kvalitetnijem, bržem i profesionalnijem

zadovoljavanju potreba iz domene opremanja životnih prostora. Kvalitetni proizvodi po

povoljnim cijenama, uz profesionalnu uslugu svakako su odlike po kojima se Prima

prepoznaje na našem tržištu.

Široki asortiman tapeciranog i pločastog namještaja, stolova i stolica, klub stolića, kuhinja po

mjeri i sveg ostalog namještaja potrebnog za uređenje doma, iz vlastite proizvodnje, po vrlo

povoljnim cijenama plasirani su u svim salonima Prime diljem cijele Hrvatske.

Sve te djelatnosti tvrtka Prima Commerce obavlja uz slogan PRIMA - PRIJATELJ MOG

DOMA.

Slika br. 1: Logotip tvrtke

Izvor: http://www.prima-commerce.hr

Svaka tvrtka, pa tako i Prima Commerce, sa svojih 530 zaposlenika čini organizaciju, a ta

organizacija čini temelj tvrtke. Puni naziv tvrtke je Prima Commerce d.o.o., a djelatnost

kojom se bavi je proizvodnja i prodaja namještaja na veliko i malo. Sjedište tvrtke je

Slavonska cesta 6, Bjelovar. Osnovana je kao trgovačko društvo. Predsjednik uprave društva

je Renato Radić i on je osoba zadužena za vođenje tvrtke u pravom smjeru. To je obiteljski

13

posao oca i njegova tri sina. Svaki od sinova ima svoj dio poslovanja koji na kraju čine Prima

Grupu. Samo poduzeće zapošljava 530 zaposlenika koji su podijeljeni u odjele, redom od

logistike koju sačinjava komercijala i skladište, transporta, proizvodnje, maloprodaje, te

podrške koja se sastoji od računovodstva, općih poslova, odjela ljudskih potencijala, zaštite na

radu i informatike. Ukupno zaposlenih u Prima grupi je 1751 radnik. Što se tiče financijskih

podataka tvrtka ostvaruje neto dobit od 556.000,00 €, vlastitog kapitala 11.000.000,00 € te

ukupnih obveza 15.000.000,00 €, a kao takva je dobila zlatnu nagradu za Top 500 stvaratelja

novih vrijednosti zadnjih 7 godina.

Pošto je Prima proizvodno orijentirana, za nju je najvažniji dobavljač sirovina od kojeg ovisi

daljni proces proizvodnje. Za Primu je to Iverica d.o.o. iz Bjelovara koja dostavlja

najosnovniju sirovinu - obrađeno drvo koje se u daljnoj proizvodnji u Primi obrađuje i

proizvodi gotovi proizvod iz asortimana. Uz Ivericu d.o.o. za Primu su bitni i dobavljači

gotovih proizvoda kao što su Gorenje i Electrolux te Kovinoplastika koji svojim proizvodima

uvelike nadopunjuju široku paletu proizvoda koji se nude u svim Priminim salonima. Luce

product dostavlja gotove proizvode pločastog namještaja, iz Elaka dolaze gotovi proizvodi

dječjih soba i kuhinja, iz tvornice u Brestovcu dolazi masivni namještaj dok iz proizvodnje

Nove Gradiške dolaze madraci. Sve to čini Primu jačom i snažnijom tvrtkom na tržištu što i

potvrđuje prva pozicija u prodaji namještaja na Hrvatskom tržištu.

3.3. ULOGA RAČUNALA U PROIZVODNJI NAMJEŠTAJA

Razvojem i stalnim ulaganjem u suvremene informatičke tehnologije stvaraju se temelji za

sustave koji postaju strateško oruđe poduzeća. Uporaba računala u proizvodnji kao način

informiranja postala je važan dio svakodnevne aktivnosti. Računala se koriste za razne

izračune, analize, statističke prognoze, sustave planiranja i odlučivanja, ali i u sve većem

broju za upravljanje samim proizvodnim procesom.

14

4. RAČUNALNO PODRŽANA OPTIMIZACIJA U PRORAČUNSKIM TABLICAMA

Razvojem informatičke tehnologije, metode optimizacije se u sve većoj mjeri temelje na

softverskim paketima. Razvoj i uporaba brojnih vrlo složenih metoda i algoritama za

optimiziranje različitih pojava i procesa u velikoj mjeri, potaknut je razvojem digitalnih

elektroničkih računala i informacijskih znanosti. Uporaba računala i računalnih aplikacija

postala je temeljni alat u procesu optimizacije.

Modeli optimizacije s motrišta uporabe informatičkih tehnologija mogu se sistematizirati

prema tri kriterija:

1. vrstama matematičkih relacija,

2. vrstama varijabli odlučivanja i

3. vrstama rješenja.

Prema vrstama matematičkih relacija razlikuju se:

1. linearno programiranje,

2. nelinearno programiranje i

3. dinamičko programiranje.

Prema vrstama varijabli odlučivanja razlikuju se:

1. realne vrijednosti i

2. cjelobrojne vrijednosti.

Prema vrsti rješenja razlikuju se:

1. globalna rješenja i

2. lokalna rješenja.

U računalno podržanoj optimizaciji programi se mogu međusobno kombinirati, uz optimalno

zadovoljenje navedenih performansi. Aplikacija Solver sa programskim jezicima, kao što su

Visual Basic i C++, može se koristiti za gotovo sva područja optimizacijskih problema u

projektu, od najjednostavnijih problema linearnog programiranja do najsloženijih problema

dinamičkog programiranja i globalne optimizacije. (http://www.infosustav.com)

15

4.1. PRORAČUNSKE TABLICE (EXCEL I CALC)

Danas na tržištu postoji veliki broj različitih programa za tablične kalkulacije, a najpoznatiji

su Microsoft Excel i besplatni OpenOffice.Org Calc. Oba programa su na hrvatskom jeziku.

Proračunske tablice su tablice koje služe za unos i obradu numeričkih podataka na računalu.

Podatci se prikazuju tablično u redcima i stupcima. Programi nam omogućuju obavljanje

različitih aritmetičkih, financijskih, statističkih i drugih proračuna sa unesenim podatcima.

Proračunske tablice se uvelike koriste za izradu obračuna prodaje, kalkulacije, troškovnika,

financijskih i drugih poslovnih izvještaja kao i za kreiranje vlastitog obiteljskog proračuna.

Proračunske tablice imaju mogućnost prikaza unesenih podataka u raznim grafičkim

oblicima. Tablicama možemo dodavati stupce i retke naknadno kao i unos funkcija koji se

automatski ažuriraju. (http://www.propyx.com)

Slika 2. Prozor Microsoft Excela 2007

Izvor: http://www.propyx.com

Kao što je vidljivo na slici 2. sučelje Excel-a je prikazano kao tablica koja je podjeljena na

retke i stupce, retci su numerirani brojevima (1,2,3) dok su stupci označeni slovima (A,B,C).

Na stupovima iznad 26, stupovi su identificirani od strane dva ili više slova (AA,AB,AC).

Ćelije koje nastaju formiranjem tablice su polja u koja se unose podatci za daljnju obradu.

16

Podatci koji mogu biti uneseni u ćeliju su brojevi, tekst ili formule. Niz ćelija koji se koriste u

pojedinoj formuli naziva se funkcija. ( http://en.wikipedia.org )

Radnih listova može biti više, od kojih svaki za sebe prikazuje podatke i unutar jednog

dokumenta omogućuje više tablica i funkcija. Unutar Excela postoji više alata za obradu

podataka, tablica, grafikona te mogućnost umetanja slika.

„Calc je programsko rješenje OpenOffice.org temeljen na filozofiji slobodne programske

podrške. Njegov razvoj podržava i omogućava tvrtka Sun Microsystems. Za korištenje i

instalaciju OpenOffice.org nije potrebno plaćati licenciju, već se on koristi bez ikakve

naknade za sve namjene, kako u komercijalne tako i obrazovne svrhe. Program radi i

raspoloživ je na velikom broju platformi od Windowsa do MAC OS X i Linux-a. Program je

podržan na više jezika pa tako i na hrvatskom. Unutar OpenOffice.org nalazi se više

programskih rješenja (http://sr.libreoffice.org):

· Writer – obrada teksta,

· Calc – tablične kalkulacije,

· Impress – Prezentacije,

· Draw – Vektorska grafika,

· Base – Baze podataka,

· Math – Prikaz matematičkih formula i jednadžbi.

Calc omogućava sve napredne mogućnosti programa za izradu tabličnih kalkulacija kao što

su: proračuni, analiza podataka, izrada grafova te mogućnosti donošenja odluka i uključuje

preko 300 različitih funkcija. Nakon unosa i obrade podataka, postoji mogućnost izrade 2D i

3D grafikona koji se mogu uključiti u druge dokumente. Slikom 3. je prikazan početni izgled

prozora OpenOffice Calc-a.“7

7 http://sr.libreoffice.org

17

Slika 3. Prozor OpenOffice.org Calc-a

Izvor: Vlastita izrada

Umjesto postojećeg OpenOffica.org, The Document Foundation je 28. rujna 2010. godine

pokrenuo novi projekt nazvan LibreOffice zbog zabrinutosti da će sam projekt OpenOffica

biti ili ograničen na njegovu open-source platformu ili prekinut. LibreOffice je programski

paket namijenjen uredskoj obradi podataka. To je novi slobodni paket umjesto postojećeg

OpenOffica koji se od 2011. godine prestaje dalje razvijati. Kompatibilan je sa mnoštvom

drugih paketa poput Microsoft Officea te je dostupan na nekoliko platformi. LibreOffice se

sastoji od ovih komponenti koje su iste kao i kod OpenOffica (http://hr.wikipedia.org ):

· Writer (program namjenjen obradi teksta)

· Calc (Program namijenjen izradi tabličnih proračuna)

· Impress (Prezentacijski program)

· Base (Program za upravljanje bazama podataka)

· Draw (Program namijenjen vektorskom crtanju)

· Math (Program dizajniran za kreiranje i uređivanje matematičkih formula)

18

4.2. SOLVER

Jedan od osnovnih problema proizvodnih poduzeća je raspoređivanje ograničenih resursa na

najbolji način. Uz to se pojavljuje problem troškova koji moraju biti raspoređeni na pravilan

način jer poduzeće na temelju tih troškova donosi odluke o proizvodnji, pružanju usluga ili

prodaji. Za svaku razinu proizvodnje mora se izabrati najjeftinija kombinacija ulaganja,

odnosno, ako se cilja na profit mora se izabrati skup ulaganja koje daju proizvodnju uz

najmanje troškove.

Solver je jedan od alata koji se može koristiti za rješavanje tih problema, odnosno pronalaska

optimalnog rješenja problema. To je alat koji se nalazi unutar Microsoft Excel-a, a može se

koristiti naknadnom nadogradnjom. Zbog velike raširenosti Microsoft Excel-a, to je jedno od

najjednostavnijih rješenja jer je za bilo koji drugi alat potrebna dodatna edukacija zaposlenika.

Osnovna svrha Solvera je da pronađe rješenje, odnosno vrijednost koja zadovoljava

postavljena ograničenja. Vrste rješenja zavise od tri karakteristike modela, a to su:

· Veličina modela,

· Matematički odnos (linearni ili nelinearni) između cilja i ograničenja i konačnih

varijabli i

· Uporaba cijelih ograničenja na varijable u modelu

Ukoliko su ove tri karatkeristike zadovoljene, Solver će pronaći vrijednosti varijabli

odlučivanja koje zadovoljavaju i ograničenja i optimizaciju (maksimaliziranje,

minimaliziranje ili postizanje predefinirane vrijednosti) funkcije cilja.

„Kod modela linearnog programiranja izračunavaju se varijable odlučivanja ili podesive

varijable x1….xn, čijim se promjenama postiže optimalna vrijednost funkcije cilja, odnosno

formule smještene u stanicu cilja uz zadovoljen sustav nejednadžbi kojima se definiraju

ograničenja, a problem optimizacije linearnog programiranja može se opisati u slijedećem

obliku:

MAX (ILI MIN): f0(x1,x2……xn)=c1x1+c2x2+….+cnxn

Uz uvjete: f1(x1,x2…..xn)=a11x1+a12x2+….+a1nxn ≤ b1

Fk(x1,x2…..xn)=ak1x1+ak2x2+….+aknxn = bk

19

Fm(x1,x2….xn)=am1x1+am2x2+….+amnxn ≥ bm

X1,x2….xn nazivaju se varijable odlučivanja, a funkcija f koja treba maksimizirati ili

minimizirati, naziva se funkcija cilja. Funkcije f1,fk….fm definiraju ograničenja, c1….cn su

koeficijenti funkcije cilja, a aij su koeficijenti uvjeta.“8

Solver se poziva iz proračunskih tablica i to na način da se pokrene naredba Solver iz

izbornika Data, te se pojavljuje okvir za dijalog. Na Slici 4. je prikazana kartica Solver

parameters.

Slika 4. Solver dijaloški okvir


Kako bi se popunio okvir za dijalog, nužno je Solveru pružiti tri informacije: adresu u koju je

upisana formula za funkciju cilja, adrese u kojima se izračunavaju varijable odlučivanja, te

adrese ograničenja.

U polju (unosniku) Set Target Cell postavlja se cilj koji se od Solvera zahtijeva. Cilj je

moguće unijeti u polje Set Target Cell unosom koordinata stanice, upisivanjem imena

pridruženog stanici ili klikom na stanicu u radnoj stranici. Sljedeći je korak odrediti Solveru

stanice koje će mijenjati, odnosno stanice promjena. Posljednji korak predstavlja određivanje

8 Čičin – Šain, Crnković – Stumpf;2009:62

20

ograničenja. Da bi se odredilo ograničenje, klikne se na gumb Add u okviru za dijalog Solver

Parameters i popuni se okvir za dijalog Add Constraint. Ograničenje se sastoji od tri

komponente: adrese stanice, operatora i vrijednosti ograničenja. Nakon određivanja ciljne

stanice određuju se stanice promjena, koje su prethodnice ciljne stanice, odnosno one stanice

o kojima ovisi formula u ciljnoj stanici. U slučaju da vrijednost ciljne stanice ne ovisi o

varijablama, Solver neće riješiti problem. Nakon popunjavanja okvira za dijalog Solver

Parameters, klikne se na Solve. Vrijednosti prikazane u radnoj stranici u tom trenutku daju za

rezultat optimalno rješenje. Ako se odabere opcija Keep Solver Solution i klikne se na OK, te

će vrijednosti ostati u radnoj stranici. Također postoji i mogućnost pridruživanja rezultata

imenovanim scenarijima. (http://www.infosustav.com)

4.3. ULOGA RAČUNALA

Računala i aplikativni računalni programi neophodni su u bilo kojem poslovnom subjektu pa

tako i u poslovnim subjektima drvne industrije. Računala i računalni programi znatno

olakšavaju, pospješuju i pomažu da se poslovni procesi odvijaju brže i kvalitetnije.

„Primjena suvremenih dostignuća razvoja računalnih aplikacija u obliku programskih paketa,

računalnih alata i specijaliziranih aplikacija koje podržavaju robustne modele s mogućnošću

rješavanja složenih i opsežnih problema s velikim brojem varijabli u minimalnom vremenu

omogućava kvalitativni pomak u razini rješavanja problema kvantitativne analize uz

neprijeporni utjecaj na cjelokupni mikro i makro ekonomski sustav.“9

9 http://www.infosustav.com

21

5. PRIMJERI SOLVERA U SKLADIŠTU GOTOVIH PROIZVODA PRIMA NAMJEŠTAJA

Poslovanje Prima grupe se svodi na proizvodnju, montiranje, transport i prodaju proizvoda

krajnjim korisnicima. Prima grupa se sastoji od više tvornica namještaja koje gotovi proizvod

transportiraju internim transportom do skladišta gotovih proizvoda. Skladišta gotovih

proizvoda se sastoje od tri glavna skladišta:

· Skladište u Prespi,

· Skladište u Brezovcu i

· Glavno skladište unutar centralnog dijela firme.

Kroz ovaj dio rada biti će prikazan dio rada i funkcioniranja skladišta gotovih proizvoda te će,

uz pomoć programskog alata Solver, na primjeru Prima namještaja skladišta gotovih

proizvoda biti prikazani primjeri maksimiziranja prihoda i minimiziranja troškova transporta

uspoređujući rezultate besplatnog softvera OpenOffice i komercijalnog softvera Excel.

5.1. MAKSIMIZIRANJE DOBITI NA PRIMJERU SKLADIŠTA GOTOVIH PROIZVODA PRIMA NAMJEŠTAJA primjer 1

Cilj planirane proizvodnje je maksimizirati dobit uz uvažavanje ograničenja. Osnovno

ograničenje koje se pojavljuje je upravo raspoloživa količina sirovine. U proizvodnji

namještaja je osnovna sirovina iverica, a mjesečno se raspolaže sa 12 000 m2 iverice. Zbog

potreba tržišta definirana su ograničenja za sva četiri proizvoda koja se odnose na maksimalnu

ili minimalnu količinu pojedinih proizvoda. Tako je definirano da pojedinih proizvoda ne

može biti manje od 20 %, a pojedinih ne može biti više od 50 %.

22

Tablica 3: Osnovni podaci za primjer 1.

PROIZVOD KOLIČINA

SIROVINE

PRODAJNA

CIJENA

PROSJEČNI

DOBITAK

PCK Prima 2 kuhinja vrata

D80

0,63 m2 65 kn 27 kn

PC LUKA STANDARD

ORMAR 4D am. trešnja

3,64 m2 377 kn 31 kn

PC PAOLA SP. SOBA

ogledalo

0,67 m2 160 kn 20 kn

Pc pred. AIDA komoda

marabella krem

1,63 m2 298 kn 30 kn


Funkcija cilja u ovom primjeru je maksimizirati, odnosno utvrditi poželjnu strukturu

proizvodnje pri kojoj će ukupna dobit biti maksimalna. Maksimalna dobit koja se može

utvrditi proizvodnjom ova četiri proizvoda može se definirati na sljedeći način:

Max: 27x1+31x2+20x3+30x4

Prvo ograničenje koje treba uzeti u obzir je ograničenje raspoložive sirovine za proizvodnju

predviđenoog asortimana:

0,63x1+3,64x2+0,67x3+1,63x4 ≤160 000 m2

Drugo ograničenje se odnosi na maksimalne i minimalne količine proizvoda:

x1,x2,x3,x4 ≥20%

x1,x2,x3,x4 ≤ 50%

Važno ograničenje za dobivanje rezultata je da varijable x1, x2, x3, x4 ne smiju primiti

negativne vrijednosti čime će se spriječiti da se kao rezultat dobije negativna vrijednost.

x1,x2,x3,x4 ≥ 0

Najprije se unose poznati parametri, ograničenja te se formira tabela koja je prikazana slikom

5.

23

Slika 5. Osnovni podaci sa postavljenim formulama za izračun

Izvor: vlastita izrada

Formiranjem ove tabele dobit će se rezultati unutar ograničenja koji su dani. Sirovine mora

biti potrošeno maksimalno koliko je ima na raspolaganju, količina pojedinog proizvoda ne

smije nadmašiti 50 % ukupne proizvodnje, ali ne smije biti ni niža od 20%, dok ukupna dobit

mora biti maksimalna za tu razinu proizvodnje.

Rješenje ovog zadatka dobiti će se unosom parametara pomoću alata Solver. Pokretanjem tog

alata otvara se dijaloški okvir Solver Parameters.

Slika 6: Solver dijaloški okvir


24

Unosom podataka i potrebnih ograničenja taj bi dijaloški okvir trebao izgledati kao što je

prikazano slikom 7. za ovaj zadatak:

Slika 7: Solver dijaloški okvir sa ograničenjima


Problem je postavljen u programu Solver u Excelu na temelju prethodno navedene

postavljene funkcije cilja i ograničenja, koji uvelike olakšava primjenu linearnog

programiranja, te preskače sve one faze u linearnom programiranju koje zahtijevaju mnogo

računanja.

Prvo se unosi adresa ciljne stanice, odnosno stanice funkcije cilja (eng. Target Cell), nakon

čega se određuje da se radi o maksimiziranju funckije cilja odabirom opcije Max. U polje

Changing Cells se postavljaju adrese podesivih varijabli, u ovom slučaju su to komadi

proizvoda. Nakon toga slijedi definiranje uvjeta koji su postavljeni. Osnovna dva uvjeta su da

varijable ne smiju biti manje od nule, odnosno negativne i da se traže cijeli brojevi. Sljedeći

uvjet je da ukupna potrošnja sirovina ne smije biti veća od ukupno raspoložive količine

sirovina, a to je 12.000 m2 i posljednji uvjeti su da proizvodnja pojedinog proizvoda ne smije

biti manja od 20%, niti veća od 50 % ukupne proizvodnje.

Kada se definira sve što je potrebno, pokreće se postupak optimizacije naredbom solve u

dijaloškom okviru Solver Parametars. Nakon što se potvrdi ponuđeni rezultati i odabere

izvještaj koji želimo, rješenje ovog zadatka izgleda ovako:

25

Slika 8: Rješenje zadatka


Maksimalna dobit na ovom primjeru iznosi 224.937 kn uz proizvodnju 3330 komada PCK

Prima 2 kuhinjskih vrata D80, 1667 komada PC LUKA STANDARD ormara 4D, PC

PAOLA spavaće sobe i PC predsoblja Aida komode. Ukupna proizvodnja od 8331 komada

proizvoda utrošit će 11999,88 m2 od ukupno raspoložive količine sirovine što je u ovom

slučaju 12000 m2.

Radi usporedbe koristit će se i besplatni alat OpenOffice kao prestavnik besplatnih softvera

proračunskih tablica.

Pokretanjem programa OpenOffice-a otvara se sučelje koje daje izbor programa kojim se želi

koristiti, kao što je prikazano slikom 9. Text document je program za obradu teksta,

Spreedsheet je program za tabličnu obradu podataka, Drawing je program za crtanje,

Database je program baze podataka, Formula je program koji olakšava izradu formula, a

Presentation je program koji se koristi za izradu prezentacija.

26

Slika 9. Sučelje OpenOffice-a


Pritiskom na Spreadsheet otvara se program koji se koristi u ovom primjeru, a služi za tabliču

obradu podataka i izgleda ovako:

Slika 10: OpenOffice Calc


Za usporedbu koristit će se isti podaci kako bi se prikazana rješenja lakše mogla usporediti.

Unosom podataka formira se tablica kakva je prikazana slikom 11.

27

Slika 11. Postava zadatka u Calc-u


Nakon što su uneseni podaci i formule koje su potrebne za rješenje, pokreće se Solver u koji

se unose zadana ograničenja ovog primjera.

Slika 12. Solver u Calc-u

Izrada:Vlastita izrada

28

Pritiskom na tipku Solve program izbaci Invalid Condition i ne nudi rješenje. Na ovom

primjeru se vidi da možda besplatni softver ne nudi isto rješenje i mogućnosti kao

komercijalni Microsoft Office Excel.

5.2. MAKSIMIZIRANJE DOBITI NA PRIMJERU SKLADIŠTA GOTOVIH PROIZVODA PRIMA NAMJEŠTAJA primjer 2

U drugom primjeru će biti prikazano postizanje maksimalnog prihoda uz optimalanu količinu

proizvoda i ograničenja broja radnih sati. Završni dio proizvodnje se sastoji od rezanja i

bušenja (P1), kantiranja (P2) i pakiranja (P3). Ukupno raspoloživo vrijeme za rezanje i

bušenje (P1) je 800 sati mjesečno, ukupno vrijeme za kantiranje (P2) je 3200 sati mjesečno, a

za pakiranje je kapacitet 4800 sati mjesečno. Cijena proizvoda po komadu je za PC predsoblje

AIDA je 298,00 kn dok za PC ormar LUKA STANDARD je 377,00 kn.

Kao i u prošlom primjeru funkciju cilja treba maksimizirati, utvrditi poželjnu razinu

proizvodnje pri kojoj će biti postignut maksimalan prihod. Maksimalna dobit koja se može

dobiti proizvodnjom ovih proizvoda uz postavljene uvjete može se postaviti ovako:

MAX: 298x1+377x2

Ograničenja u ovom zadatku su vezana za kapacitet radnih sati po pojednim faza proizvodnog

procesa. Postoje tri ograničenja:

0,14x1+0,11x2 ≤ 1600 sati

0,15x1+0,25x2 ≤ 3200 sati

0,2x1 + 0,15x2 ≤ 4800 sati

Varijable x1 i x2 ne smiju poprimiti negativne vrijednosti kako konačni rezultat nebi poprimio

negativne vrijednosti. Taj uvjet je:

x1,x2 ≥ 0

Pomoću Excela-a podaci se formiraju u tablicu i pripremaju za daljnju obradu. Postava

zadatka izgleda kako je prikazano slikom 13.

29

Slika 13. Osnovni podaci primjer 2.


Nakon formiranja tablice i unošenja podataka mogu se pomoću Solvera unesti ograničenja i

ostale funkcije te zatražiti maksimizacija prihoda. Uvjeti su uneseni u dijaloški okvir i

izgledaju kako je prikazano slikom 14.

Slika 14. Solver dijaloški okvir


Pomoću ovog alata uvelike se olakšava sam problem linearnog programiranja i pravilnim

unosom podataka ubrzava se pronalazak optimalnog rješenja. Unosom ćelije u kojoj se želi

dobiti rješenje u polje Set target Cell, postavljanja maksimuma za cilj, ćelija u kojima se želi

dobiti količinu proizvoda te uvjeta maloprije navedenih u polje Subject to the Constraints

30

može se zatražiti rješenje pritiskom na polje Solve. Nakon toga se odabere izvješće koje se

želi dobiti i iskazuje se rješenje u tablici prikazano slikom 15.

Slika 15.: Rješenje zadatka


Optimalno rješenje ovog zadatka pokazuje da uz proizvodnju 2594 komada PC predsoblja

AIDA komode i 11243 komada PC LUKA STANDARD ORMARA 4D maksimalan prihod

iznosi 5.011.623,00 kuna. Taj rezultat se postiže uz uvjet utrošenog vremena u proizvodnji po

pojedinim segmentima proizvodnje, gdje rezanje i bušenje od 1600 sati iskoristi 1599,89 sati,

kantiranje od raspoloživih 3200 sati utroši 3199,85 sati, a pakiranje od 4800 sati utroši

2205,25 sati.

Isti taj zadatak se može riješiti i u besplatnom softveru OpenOffice koji se može besplatno

skinuti sa interneta i nakon instalacije se može koristiti za iste zadatke kao i Microsoft Office

Excel koji se plaća. Postava zadatka je ista pa tako formirana tablica u Calc – u izgleda kao

što je prikazano slikom 16.

31

Slika 16. Postava zadatka u Calc-u


Pokretanjem Solvera unose se uvjeti koji su zadani ovim primjerom. Sučelje Solvera na ovom

primjeru sa unesenim uvjetima izgleda kako je prikazano slikom 17.

Slika17. Solver u Calc-u


32

Nakon unošenja podataka u Solver, pritiskom na tipku Solve dobiva se rješenje ovog primjera

prikazano slikom 18.

Slika 18. Rješenje primjera u Calc-u


Rješenje se ne razlikuje puno od rješenja dobivenog u Excel-u kao što je i vidljivo usporedi li

se slika 15. sa slikom 18. Uz proizvodnju 2593 proizvoda Pc predsoblja Aide komode i 11244

proizvoda Pc LUKA STANDARD ormara 4D dobiva se maksimalni prihod od 5.011.702,00

kn što je za 79,00 kn veći prihod od onog dobivenog u Excel-u. Uz utrošak vremena u istoj

količini kao i u prvom ponuđenom rješenju jedina razlika se vidi u količini proizvedenih

proizvoda gdje Calc nudi rješenje sa jednim PC LUKA STANDARD 4D ormarom više

proizvedenim, a jednom Aida komodom manje proizvedenom. Na ovom primjeru se vidi da

su moguća slična optimalna rješenja bez obzira na to koji program se koristi.

5.3. MINIMIZIRANJE TROŠKOVA NA PRIMJERU SKLADIŠTA GOTOVIH PROIZVODA PRIMA NAMJEŠTAJA primjer 1

Jedan od problema koji se rješava metodom linearnog programiranja je transportni problem.

Transportni problem se ogleda u troškovima prijevoza robe sa skladišta na skladište uz što

manje troškove. Kako bi se to moglo izračunati moraju postojati m odredišta i n polazišta uz

33

poznatu cijenu za svaku kombinaciju. Za primjere Prima namještaja koriste se tri skladišta

Brezovac, Prespa i glavno skladište kao polazišta te prodajni saloni u gradovima kao

odredišta. Za primjer odredišta uzeti su saloni Solidum-Zagreb, Osijek, Rijeka, Zadar i

Karlovac. Troškovi transporta od skladišta do pojedinih salona su formirani u ovoj tablici:

Slika 19: Osnovni podaci za primjer 1. minimizacije troškova


Nakon formiranja prve tablice prikazane slikom 19. sa iskazanim troškovima i ograničenjima

iskazanim u potrebama pojedinih salona za proizvedenim proizvodima, kopira se cijela tablica

i brišu troškovi koji su upisani u prvoj tablici. U tim ćelijama dobit će se rezultati.

Nakon što se upišu sve potrebne formule pokreće se Solver koji će dati rješenje unutar

postavljenih ograničenja. Pokretanjem Solvera otvara se dijaloški okvir u koji se upisuje

target cell, a to je polje C18, postavlja se min kao zadani problem i kao changing cells upisuju

se polja od B13 do G15. U polje Subject to the constraints upisuje se uvjet cjelobrojnosti,

uvjet da vrijednosti moraju biti veće od nule i da količina proizvoda koji su prevezeni mora

biti jednaka količini proizvedenih proizvoda i jednaka količini proizvoda koju saloni

potražuju. Unosom svih tih uvjeta dijaloški okvir Solvera izgleda kako je prikazano slikom

20.

34

Slika 20: Solver dijaloški okvir sa ograničenjima


Pritiskom na polje Solve dobiva se sljedeće rješenje prikazano slikom 21.



Uz uvjete koje daje ovaj primjer, problem transporta u Prima Commerce-u daje rješenje u

kojem troškovi moraju biti minimalni. Sva roba iz skladišta koja je proizvedena,

35

transportirana je u salone diljem Hrvatske prema trošku transporta i kao takva donosi

minimalni trošak od 7.030.500,00 kuna.

Isti primjer sa istim podacima biti će riješen u OpenOffice Calc-u kako bi se mogli usporediti

rezultati. Unošenjem podataka formira se tablica prikazana slikom 22. sa pojedinačnim

troškovima te se daljnjom obradom dolazi se do rješenja u drugoj tablici.

Slika 22. Postava i rješenje zadatka u Calc-u


Uvjeti uneseni u Solver prikazani su slikom 23.

36

Slika 23. Solver u Calc-u

Izvor:Vlastita izrada

Rješenje ovog primjera u Calc-u daje identična rješenja kao i u Excelu gdje se dolazi do

minimalnih troškova u iznosu od 7.030.500,00 kuna, uz transport robe prema troškovima koji

su zadani do salona i daljnje prodaje. Na ovom primjeru se vidi da Excel kao komercijalni

softvare i Calc kao besplatni daju identična rješenja koja mogu poboljšati poslovanje svakog

poduzeća uz pravilno korištenje i intepretaciju.

5.4. MINIMIZIRANJE TROŠKOVA NA PRIMJERU SKLADIŠTA GOTOVIH PROIZVODA PRIMA NAMJEŠTAJA primjer 2

Na ovom primjeru će biti prikazano optimiziranje proizvodnog programa u funkciji

minimiziranja troškova na primjeru Prima namještaja. Na primjeru tri proizvoda, uz njihov

jedinični trošak za svaki proizvod posebno, na različita tri stroja biti će prikazan problem

37

minimuma. Ograničenja koja se pojavljuju odnose se na strojeve koji imaju različiti kapacitet

radnih sati, a svaki proizvod koristi različitu količinu sirovine, u ovom slučaju iverice.

Funkcija cilja za ovaj primjer izgleda ovako:

Min: 208X1 + 101X2 + 108X3

Ograničenja koja su postavljena u ovom zadatku prikazana su ovako:

X1,X2,X3 ≥ 0

0,2X1+0,15X2+0,2X3 ≤ 80

0,3X1+0,2X2+0,1X3 ≤ 96

0,2X1+0,1X2+0,05X3 ≤ 48

3,64X1+0367X2+1,21X3 ≥ 900

Prvo ograničenje koje se mora unijeti je količina proizvoda koja mora biti veća ili jednaka

nuli, jer ne smije postići negativnu vrijednost. Sljedeća tri ograničenja se odnose na broj

raspoloživih radnih sati strojeva. Obavljena proizvodnja ne smije imati više potrošenih sati od

samih mogućnosti strojeva. Zadnji uvjet je da proizvodnja na raspolaganju ima najmanje 900

m2 iverice na raspolaganju. Zadatak je riješen u Excelu. Za početak, napravljena je tablica u

kojoj su uneseni potrebni podaci za daljnji izračun, a ona izgleda kako je prikazano slikom 25.

38

Slika 25: Osnovni podaci za primjer 2 minimizacije troškova


Nakon što je formirana tablica sa podacima potrebnima za izračun, otvara se dijaloški okvir

solvera i unose se prije navedena ograničenja. Nakon unosa dijaloški okvir izgleda ovako:

Slika 26: Solver dijaloški okvir


Pritiskom na tipku solve dobiva se ponuđeno rješenje koje se odabirom željenog izvješća

prihvaća. Rješenje ovog zadatka izgleda kako je prikazano slikom 27.

39



Funkcija cilja u ovom primjeru proizvodnje iznosi 54.848,00 kuna minimalnih troškova. Uz

minimalno utrošeno 900 m2 sirovine i uz ispunjen uvjet raspoloživih radnih sati stroja

proizvede se 218 PC LUKA STANDARD 4D ormara i 88 PC PRIMA noćnih ormarića.

Za usporedbu koristiti će se OpenOffice Calc na istom primjeru i koristeći iste podatke i

uvjete pokušati dobiti rješenje koje će ponuditi minimalne troškove proizvodnje.

Unošenjem podataka iz prethodnog primjera formira se tablica sa podacima koja je prikazana

slikom 28.

40

Slika 28. Postava primjera u Calc-u

izvor: Vlastita izrada

Nakon toga slijedi unošenje uvjeta u Solver prikazano slikom 29. i traženja rješenja pritiskom

na tipku solve.

Slika 29: Solver u Calc-u


41

Nakon pritiska tipke Solve dobivamo ponuđeno rješenje koje je prikazano slikom 30.

Slika 30: Rješenje u Calc-u


Kao što se vidi primjer riješen u Calc-u daje identično rješenje kao i u Excel-u i još jednom

potvrđuje da se mogu dobiti identična rješenja bez obzira bio to komercijalan ili besplatni

softvar do kojeg ima pristup bilo koja fizička osoba.

42

6. ZAKLJUČAK

Drvna industrija je grana opće industrijske djelatnosti sa ogromnim potencijalom rasta kako u

Europi, tako i u Hrvatskoj te kao takva ima veliki utjecaj na nacionalnu ekonomiju i

zapošljavanje s obzirom na to da ju karatkerizira veliki broj radnika i sposobnost masovne

proizvodnje. Drvna industrija je jedna od rijetkih industrija koja ima perpektivu opstanka i

daljnjeg razvoja zahvaljujući tome što je njena osnovna sirovina (drvo) obnovljiva, a u prilog

tome govori i to da se drvo koristi i obrađuje od samih početaka čovječanstva te se razvija u

korak sa čovječanstvom sve do danas.

Prema nekim istraživanjima, smatra se da će uvoz drveta u Europu do 2020. godine biti

udvostručen jer je potražnja za ovom sirovinom brža od njenog obnavljanja. Lider u

opskrbljivanju drvom na Europskom tržištu je Rusija, a s obzirom da Europi u budućnosti

prijeti nestašica ove sirovine, pojedine tvrtke su počele seliti dijelove svoje proizvodnje u one

dijelove svijeta gdje nema nestašice ove sirovine.

Zanimljivo je da je u Republici Hrvatskoj drvna industrija jedina koja ostvaruje suficit u

razmjeni s inozemstvom, a zapošljava 5% od ukupnog broja zaposlenih te kao takva doprinosi

bržem gospodarskom razvoju. U Republici Hrvatskoj se šumarstvom, preradom drveta te

proizvodnjom namještaja bavi 1200 poduzeća, a jedno od njih je i Prima Commerce koje je

poslužilo kao primjer za raspoređivanje ograničenih resursa na najpovoljniji način pomoću

Solvera unutar Excel-a i OpenOffice-a.

Unutar svakog poduzeća je bitna informatizacija jer ona znatno olakšava poslovanje poduzeća

i rješavanje nastalih problema. U proizvodno orijentiranim poduzećima, proizvodne procese

je znatno lakše pratiti pomoću raznih softverskih paketa koji su kroz godine postali

neizostavan alat u procesu optimizacije. Proračunske tablice u tom procesu imaju najvažniju

ulogu. Na tržištu postoji velika ponuda proračunskih tablica, od komercijalnih do

nekomercijalih, a najpoznatije su Microsoft Excel kao predstavnik komercijalnih

proračunskih tablica i OpenOffice.Org Calc kao predstavnik nekomercijalnih proračunskih

tablica. Unutar ta dva programa postoji alat „Solver“ koji se koristi za rješavanje problema

maksimizacije i minimizacije.

43

Na primjeru skladišta gotovih proizvoda poduzeća Prima Commerce, koje je vodeći

proizvođač namještaja u Hrvatskoj sa 530 zaposlenih, 8 tvorničkih postrojenja, 47 salona u

Hrvatskoj i 4 salona u Makedoniji, a dio je Prima Grupe koja zapošljava 1751 radnika i

ostvaruje neto dobit od 556.000,00 eura, prikazuje se usporedba primjene Solvera u Excel

proračunskoj tablici te primjene Solvera u Calc proračunskoj tablici.

Primjer maksimiziranja dobiti uz uvažavanje određenih ograničenja (raspoloživa količina

sirovine te ograničenje količine pojedinih proizvoda) riješen je pomoću Slovera unutra Excel

proračunske tablice čime je ponuđeno rješenje maksimalne dobiti za zadanu razinu

proizvodnje. Međutim korištenjem Solvera unutar Calc proračunske tablice za isti primjer i uz

ista ograničenja nije bilo moguće izračunati maksimalnu dobit. Drugim primjerom je pomoću

Solvera unutar jedne i druge proračunske tablice rješavan problem maksimalnog prihoda uz

optimalnu količinu proizvoda i ograničenje broja sati rada. U jednoj i drugoj proračunskoj

tablici dobiveno je rješenje koje se u nijansama razlikuje, pa je tako ukupan maksimalni

prihod veći za 79,00 kuna unutar proračunske tablice Calc, a količina proizvedenih proizvoda

se razlikuje u tome da je u Calc-u jednog proizvoda više, a drugog manje za 1 komad u

odnosu na rješenje dobiveno u proračunskoj tablici Excel.

Kod minimiziranja troškova transporta traženo je rješenje koje daje najniže troškove

transporta svih uskladištenih proizvoda. Solver je i unutar proračunske tablice Excel i unutar

proračunske tablice Calc ponudio identično rješenje. Korištenje Solvera unutar proračunskih

tablica Calc i Excel za rješavanje problema minimiziranja troškova transporta s ciljem

optimiziranja proizvodnog procesa uz poštivanje zadanih ograničenja dalo je jednako rješenje

ovog problema.

Radna hipoteza postavljena u Uvodu ovog rada, koja kaže da se za rješavanje optimizacije

poslovanja primjenom Solvera mogu koristiti kako komercijale, tako i nekomercijalne

proračunske tablice u svrhu maksimiziranja dobiti i minimiziranja troškova te da će one dati

jednaka rješenja, može se djelomično prihvatiti s obzirom na to da je u radu dokazano da se

uz ista ograničenja dobiju jednaka rješenja samo u slučaju minimiziranja troškova dok se u

slučaju maksimiziranja dobiti nije moglo dobiti rješenje pomoću Calc-a, a kod maksimiziranja

prihoda su se rezultati u nijansama razlikovali. Nameće se zaključak da je ipak komercijalna

44

proračunska tablica, u ovom slučaju je to Microsoft Excel, pouzdanija od nekomercijalne

proračunske tablice OpenOffice.Org Calc.

Republika Hrvatska ima novu Industrijsku strategiju za razdoblje od 2014. godine do 2020.

godine, a u njoj su navedeni svi oblici intervencije države ili njene politike usmjerene

unapređenju poslovnog okruženja i prema onim područjima, sektorima ili tehnologijama od

kojih se očekuje veći doprinos gospodarskom rastu i društvenom blagostanju. U ovu

Strategiju je uvrštena i proizvodnja namještaja kojom su prikazani globalni trendovi razvoja,

trendovi razvoja u Europskoj uniji i u Republici Hrvatskoj. Prema Industrijskoj strategiji

2014. – 2020. Kina, zemlje Jugoistočne Azije, Poljska i Meksiko zauzimaju gotovo 30%

svjetkog tržišta proizvodnje namještaja, dok je švedska IKEA, koja od ove godine posluje i u

Hrvatskoj, jedna od tri vodeće tvrtke globalnog tržišta namještaja. 2010. godine Njemačka,

Italija i Velika Britanija imale su najveći iznos dodane vrijednosi u djelatnosti proizvodnje

namještaja u Europskoj uniji. Analizom stanja djelatnosti proizvodnje namještaja u Republici

Hrvatskoj vidljivo je da je ova djelatnost u laganom opadanju s obzirom da su prihodi uvećani

za 0,78%, a rashodi za 9,32%, neto gubitak je povećan u odnosu na imovinu, kapital i

investicije, ne ulaže se u istraživanje i razvoj i broj zaposlenih opada. Ova djelatnost ima dugu

tradiciju i dobru sirovinsku osnovu te u kombinaciji sa znanjem i praćenjem suvremenih

trendova mogla bi ostvariti znatan uspjeh na tržištu.

45

POPIS LITERATURE

KNJIGE

1. Šumarska enciklopedija, 1959 – 1963, Leksikografski zavod FNRJ, Zagreb

2. Prka, M., 2001, Usporedna analiza(magistarski rad), Šumarski fakultet Zagreb, Zagreb

3. Prka, M., 2005, Utjecaj kvalitete (doktorski rad), Šumarski fakultet Zagreb, Zagreb

4. Tomić, M., 1989, Elektronička računala u proizvodnim procesima, Drvna industrija

„Česma“ Bjelovar, Bjelovar 5. Krpan, J., 1971, Tehnologija furnira i ploča, Tehnička knjiga, Zagreb

6. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.-2020., 2014., Ministarstvo

gospodarstva, Republika Hrvatska

WEB IZVORI:

1. http://www.poslovni.hr/hrvatska/manjak-drva-postaje-problem-za-europsku-uniju-

60949)

2. http://www.mps.hr/UserDocsImages/Informacija,%20daje%20se.pdf

3. http://www.mps.hr/default.aspx?id=8453

4. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=51231




8. http://www.hgk.hr/naslovnica/hrvatski-proizvodaci-namjestaja-u-koelnu-izlazu-svoje-

najbolje-proizvode


10. http://www.hgk.hr/zk/bjelovar/financijski-pokazatelji-poslovanja-drvne-industrije-

bjelovarsko-bilogorske-zupanije-u-razdoblju-sijecanj-lipanj-2012-godine

11. http://www.propyx.com/udzbenik/materijali/pdf/udzbenik-poglavlje-7.pdf

12. http://en.wikipedia.org/wiki/Microsoft_Excel

13. http://sr.libreoffice.org/assets/Uploads/sr_documents/OpenOfficeImpress.pdf

14. http://www.infosustav.com/oap/solver2.pdf

15. http://hrcak.srce.hr/13604

16. http://www.prima-commerce.hr

46

17. http://hrcak.srce.hr/drvnaindustrija

18. http://www.mps.hr/default.aspx?id=8453

19. http://www.klasteri-

konkurentnosti.hr/data/download/strateske_smjernice_drvno_preradjivacki_sektor.pdf

20. http://www.poslovni.hr/tag/drvna-industrija-u-eu-8573

21. www.solver.com

47

POPIS SLIKA

Slika 1. Logotip tvrtke ………………..……………………………………………………. 12

Slika 2. Prozor Microsoft Excela 2007 ……………………………………………………...15

Slika 3. Prozor OpenOffice.org Calc-a …………………………………………………….. 17

Slika 4. Solver dijaloški okvir………………………………………………………………. 19

Slika 5. Osnovni podaci sa postavljenim formulama za izračun …………………………... 23

Slika 6: Solver dijaloški okvir ……………………………………………………………… 23

Slika 7: Solver dijaloški okvir sa ograničenjima …………………………………………….24

Slika 8: Rješenje zadatka ……………………………………………………………………25

Slika 9. Sučelje OpenOffice-a………………………………………………………………. 26

Slika 10: OpenOffice Calc …………………………………………………………………. 26

Slika 11. Postava zadatka u Calc-u ………………………………………………………… 27

Slika 12. Solver u Calc-u …………………………………………………………………….27

Slika 13. Osnovni podaci primjer 2. ………………………………………………………... 29

Slika 14. Solver dijaloški okvir …………………………………………………………….. 29

Slika 15 Rješenje zadatka …………………………………………………………………. 30

Slika 16. Postava zadatka u Calc-u…………………………………………………………. 31

Slika17. Solver u Calc-u……………………………………………………………………...31

Slika 18. Rješenje primjera u Calc-u ……………………………………………………….32

Slika 19: Osnovni podaci za primjer 1. minimizacije troškova ……………………………..33

Slika 20: Solver dijaloški okvir sa ograničenjima …………………………………………..34

Slika 21: Rješenje zadatka ………………………………………………………………….34

Slika 22. Postava i rješenje zadatka u Calc-u ……………………………………………….35

Slika 23. Solver u Calc-u …………………………………………………………………… 35

48

Slika 25: Osnovni podaci za primjer 2 minimizacije troškova ………………………………37

Slika 26: Solver dijaloški okvir …………………………………………………………….. 37

Slika 27: Rješenje zadatka ………………………………………………………………….38

Slika 28. Postava primjera u Calc-u …………………………………………………………39

Slika 29: Solver u Calc-u …………………………………………………………………….39

Slika 30: Rješenje u Calc-u …………………………………………………………………40

POPIS TABLICA

TABLICA 1.: Inovacijski potencijal informacijske tehnologije i njegove organizacijske

posljedice…………………………………………………………………………………….. 8

TABLICA 2.: Financijski pokazatelji poslovanja drvne industrije u BBŽ-u u razdoblju

siječanj-lipanj 2012.godine………..…………………………………………………………10

TABLICA 3.: Osnovni podaci za primjer 1…………..…………………………………….. 22

49

Documents

EKONOMSKI FAKULTET - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/738.B.pdf · Osim strojeva i njihove umjetne inteligencije, kojom se uvelike olakšava posao čovjeku za proizvodno poduzeće,