EKONOMIKA TURIZMA

1. TEMATSKA JEDINICA

TURIZAM I TURISTIČKO TRŽIŠTE

DEFINICIJA TURISTA

WTO (Svjetska turistička organizacija) definira turista kao posjetitelja.

Cohen: Turist je dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u očekivanju zadovoljstva koja mu mogu pružiti novosti i promjene doživljene na relativno dugom i neučestalom dvosmjernom putovanju.

Smith: Turist je osoba koja je privremeno nezauzeta poslom koja putuje da doživi promjenu.

KAKO SE TURISTI SAGLEDAVAJU KAO

STATISTIČKI POJAM?

Turisti su osobe koje u nekom mjestu izvan svog prebivališta provode najmanje jednu noć u ugostiteljskom, ili nekom drugom objektu za smještaj gostiju, a razlozi boravka su odmor ili rekreacija, zdravlje, studije, sport, religija, obitelj, poslovi, javne misije i skupovi. (SLJH)

Izletnici na jedan dan ne smatraju se turistima.

KLASIFIKACIJA PUTNIKA PREMA UNWTO-u

Putnici Uključeni u turističku statistiku

Posjetitelji

Turisti (borave najmanje 1

noć)

Stranci Rezidenti - stranci

Članovi raznih

posada(strane zračne ili

brodske posade koje

noće (nerezidenti)

Izletnici (ne noće)

Putnici na krstarenjima

Strane posade

koje ostaju samo

jedan dan

Dnevni posjetitelji

Nisu uključeni u turističku statistiku

Stalni imigranti

Privremeni imigranti

Diplomati

Konzularni predstavnici

Članovi oružanih snaga

Izbjeglice

Radnici u tranzitu

Nomadi

Radnici u pograničnim

zonama

DEFINICIJA TURIZMA

AIEST: Turizam je skup odnosa i pojava koje

proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja

nekog mjesta ako se tim boravkom ne

zasniva stalno prebivalište i ako s takvim

boravkom nije povezana nikakva njihova

privredna djelatnost.

Turizam je skup odnosa i pojava, on je

splet odnosa društveno i ekonomskog

karaktera.

DETERMINANTE TURIZMA

PROSTOR izvan domicila

POTROŠNJA sredstava stečenih

izvan mjesta turističkog boravka

KOMPONENTE TURIZMA

DINAMIČNA KOMPONENTA

Odnosi se na putovanje koje se mora poduzeti da bi do turističke aktivnosti

uopće došlo.

STATIČNA KOMPONENTA

Odnosi se na boravak u destinaciji koji mora

osigurati zadovoljenje potreba turista i ispunjenje

očekivanog turističkog doživljaja.

PET TEMELJNIH OBILJEŽJA TURIZMA

Turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi te njihova boravka u turističkim odredištima.

Putovanje i boravak moraju se zbivati izvan uobičajene sredine.

Turizam se zasniva na dvosmjernom, odnosno kružnom putovanju koje ima definiran vremenski interval u kojim se događa (ne dulji od 12 mjeseci).

Svrha turističkog putovanja nikada se ne veže uz stalni boravak u destinaciji/ili uz zapošljavanje.

U turističkom odredištu turisti troše, ne privređuju.

TURISTIČKE POTREBE

Rječnik turizma definira turističku potrebu kao skup

pojedinačnih potreba koje zajednički (skupno)

zadovoljavaju pojedinca ili skupinu potrošača u

njihovoj namjeri da se odmore i rekreiraju na turistički

način.

Osnovne skupine potreba

Primarne (egzistencijalne)

Sekundarne potrebe

Kako bi se turističke potrebe mogle

zadovoljiti, potrebno je na raspolaganju

imati:

slobodno vrijeme

slobodna sredstva.

TURISTIČKE POTREBE

SLOBODNA SREDSTVA

Mjera koja se koristi za praćenje kupovne moći potrošača je REALNI ILI STVARNI DOHODAK.

REALNI DOHODAK obuhvaća raspoloživa financijska sredstva

koja su korigirana s odgovarajućim inflacijskim utjecajem na cijene. (razlikujemo nominalno od realnog povećanja

dohotka)

Nakon oduzimanja obveznih davanja i podmirenja osnovnih

troškova života ostaje slobodan dohodak koji je namijenjen potrošnji (ili štednji) i upravo razina SLOBODNOG DOHOTKA

određuje mogućnost turističke potrošnje.

Važna kategorija je i razina obiteljskog prihoda (on može rasti iako ne raste realni dohodak, jer primjerice dođe do novog

zapošljavanja jednog člana obitelji)

VRSTE TURIZMA (UNWTO- UN WORLD TRAVEL ORGANIZATION)

•Uključuje turistička putovanja i boravak domicilnog stanovništva (rezidenata) u različite destinacije granica vlastite zemlje.

Domaći turizam

(domestic tourism)

•Uključuje turiste nerezidente koji borave u promatranoj zemlji (npr. Turisti iz Austrije u Hrvatskoj).

Receptivni (ulazni) turizam

(inbound tourism)

Emitivni (izlazni) turizam

(outbound tourism)

•Kombinacija domaćeg i receptivnog turizma (prate se turistička putovanja hrvatskih i stranih državljana na području Hrvatske)

Interni (unutrašnji) turizam

(internal tourism)

Nacionalni turizam

(national tourism)

Međunarodni turizam

(international tourism)

•Uključuje turistička putovanja rezidenata u druge zemlje (primjerice putovanje hrvatskih državljana u druge zemlje)

Intraregionalni turizam

Interregionalni turizam

●Uključuje sva turistička putovanja domicilnog stanovništva u zemlji i inozemstvu

•Uključuje kombinaciju receptivnog i emitivnog turizma (sva putovanja hrvatskih državljana u inozemstvo i sva putovanja inozemnih turista u Hrvatsku)

•Sva turistička putovanja zemlje jedne regije u drugu zemlju te iste regije ( primjerice, putovanja Europljana unutar Europe)

Turistička putovanja stanovnika jedne zemlje određene regije u drugu zemlju, izvan te regije (npr. Putovanja Europljana izvan Europe)

VRSTE TURIZMA (TURISTIČKIH KRETANJA)

PREMA TRAJANJU

BORAVKA TURISTA

• Izletnički • Vikend • Boravišni

PREMA STUPNJU

MOBILNOSTI TURISTA

• Stacionarni • Mobilni • Tranzitni

PREMA DOBNOJ STRUKTURI TURISTA • Dječji

• Omladinski • Obiteljski • ‘treće diobi’

PREMA NACIONALNOJ PRIPADNOSTI TURISTA

• Domaći • Inozemni

PREMA NAČINU ORGANIZACIJE PUTOVANJA

• Individualni • Organizirani • Mješoviti

PREMA TRŽIŠTU NA KOJEM SE ODVIJA ORGANIZACIJA PUTOVANJA

• Emitivni • Receptivni

PREMA BROJU SUDIONIKA

• Individualni • Grupni

PREMA GODIŠNJEM DOBU

• Ljetni • Zimski

PREMA PROSTORNOM OBUHVATU • Lokalni • Regionalni • Nacionalni • Međunarodni • Interregionalni

• intraregionalni

PREMA VREMENU KADA JE ODREĐENI RESURS NAJATRAKTIVNIJI • Predsezonski • Sezonski • Posezonski

• Izvansezonski

PREMA PROSTORU NA KOJEM SE ODVIJA TURISTIČKO PUTOVANJE • Primorski • Planininski • Termalno-kupališni

• Jezerski • Seoski • Gradski

PREMA UTJECAJU NA BILANCU

• Aktivni • Pasivni

OSTALE VRSTE • Elitni • Incetive • Radnički

• Socijalni • Sindikalni

TURISTIČKO TRŽIŠTE

Tržište se definira kao mjesto na kojemu se

susreću subjekti ponude i potražnje.

Cijena robe, odnosno usluge pojavljuje se kao

regulator veličine ponude i potražnje.

TURISTIČKO TRŽIŠTE je skup odnosa ponude i

potražnje u području usluga i dobra što služe za

podmirenje turističkih potreba na određenom

prostoru, tj. odnosa ponude i potražnje koji

nastaju pod utjecajem turističkih kretanja.

Zadovoljenje turističkih potreba nije moguće ostvariti bez putovanja turista potrošača izvan njihove uobičajene sredine u mjesta u kojima je koncentrirana turistička ponuda.

Proizvodi i usluge koje se nude na određenom turističkom tržištu za podmirenje turističkih potreba ne mogu se odvojiti od prostora na kojem se ‘proizvode’.

Proizvod koji se nude na turističkom tržištu nije homogeni proizvod koji bi bio rezultat jedinstvenog proizvodnog procesa.

Vezanost konzumacije turističkih proizvoda za mjesto njegove proizvodnje (turisti su uvijek sastavni dio ‘proizvodnje’ turističkog proizvoda i njegova konzumacija nije moguća bez njihove osobne prisutnosti).

OBILJEŽJA BEZ KOJIH TURISTIČKO TRŽIŠTE NE MOŽE FUNKCIONIRATI:

ROBNO TRŽIŠTE

TURISTIČKO TRŽIŠTE

Turistička ponuda i turistička potražnja susreću se u

receptivnoj turističkoj destinaciji.

DVA POLA TURISTIČKOG TRŽIŠTA

Emitivno turističko

tržište Receptivno turističko tržište

SUBJEKTI KOJI DJELUJU NA TURISITČKOM

TRŽIŠTU

Turistička potražnja

Turistički posrednici

Turistička ponuda

Pripremljeno prema:

Čavlek, N., Bartoluci, M., Prebežac, D., Kesar, O. i dr.

(2011). Turizam – ekonomske osnove i organizacijski

sustav, Školska knjiga, Zagreb.