Ekološka revitalizacija područja starog korita rijeke …...Zagreb, rujan 2016. Ekološka revitalizacija područja starog korita rijeke Vuke - Antinski serpentin Studija glavne ocjene

Zagreb, rujan 2016.

Ekološka revitalizacija područja starog korita rijeke Vuke -

Antinski serpentin

Studija glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

• GEONATURA d.o.o. za stručne poslove zaštite prirode •

• Fallerovo šetalište 22, HR-10000 Zagreb • tel: 385 1 550 7100 • fax: 385 1 550 7101 • [email protected] •

• www.geonatura.hr •

Studija glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu Ekološka revitalizacija područja starog korita rijeke Vuke - Antinski serpentin

Sadržaj

1 OPĆI PODACI .............................................................................................................. 3

1.1 UVOD ............................................................................................................................. 3

1.2 CILJ PROVEDBE GLAVNE OCJENE PRIHVATLJIVOSTI .................................................................... 3

1.3 METODOLOGIJA IZRADE STUDIJE I PREDVIĐANJA UTJECAJA ......................................................... 4

1.4 PODACI O OVLAŠTENIKU ..................................................................................................... 9

2 PODACI O ZAHVATU I LOKACIJI ZAHVATA .................................................................. 12

2.1 SVRHA ZAHVATA ............................................................................................................. 12

2.2 LOKACIJA ZAHVATA .......................................................................................................... 12

2.3 OPIS ZAHVATA ................................................................................................................ 13

2.3.1 UREĐENJE KORITA ...................................................................................................................... 14

2.3.2 UREĐENJE RIBLJE STAZE UZ PREGRADU NA MEANDRU ............................................................. 24

2.3.3 DODATNI RADOVI ....................................................................................................................... 27

2.4 ANALIZA USKLAĐENOSTI ZAHVATA S VAŽEĆOM PROSTORNO-PLANSKOM DOKUMENTACIJOM........... 30

2.5 ODNOS ZAHVATA PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA ............................................. 41

3 PODACI O EKOLOŠKOJ MREŽI.................................................................................... 48

3.1 ZNAČAJKE PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE I PRIPADAJUĆIH CILJNIH VRSTA I STANIŠTA ........................ 48

4 OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU ....................................................... 55

4.1 SAMOSTALNI UTJECAJI ..................................................................................................... 55

4.1.2 PROCJENA STUPNJA UTJECAJA .......................................................................................... 59

4.2. SKUPNI UTJECAJI ............................................................................................................. 63

5 MJERE UBLAŽAVANJA I PROGRAM PRAĆENJA STANJA .............................................. 66

5.1 PRIJEDLOG MJERA UBLAŽAVANJA ŠTETNIH POSLJEDICA ZAHVATA ............................................... 66

5.1.1 MJERE UBLAŽAVANJA TIJEKOM PLANIRANJA I PRIPREME ZAHVATA ......................................... 66

5.1.2 MJERE UBLAŽAVANJA TIJEKOM IZGRADNJE ZAHVATA ............................................................... 67

5.2 PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA EKOLOŠKE MREŽE .................................................... 67

6 ZAKLJUČAK O UTJECAJU ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU ......................................... 68

7 POPIS PROPISA ........................................................................................................ 70

8 IZVORI PODATAKA ................................................................................................... 71

9 OSTALI PODACI I INFORMACIJE ................................................................................. 73

SUGLASNOST OVLAŠTENIKU ZA OBAVLJANJE POSLOVA IZ PODRUČJA ZAŠTITE PRIRODE ............................... 73

DOKAZ O STRUČNOSTI VANJSKIH STRUČNJAKA .................................................................................. 83

PRILOG I OBRAZLOŽENJE HIDRAULIČKOG PRORAČUNA ................................................. 88

PRILOG II HDBI – ISTRAŽIVANJE IHTIOFAUNE RIJEKE VUKE (2016. G.) .............................. 91



3

1 OPĆI PODACI

1.1 Uvod

Zahvat ekološke revitalizacije starog korita rijeke Vuke u blizini naselja Antin nalazi se izvan područja

ekološke mreže (Uredba o ekološkoj mreži NN 124/13, 105/15).

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) i Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu

(NN 146/14), postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu provodi se za zahvate koji

sami ili s drugim zahvatima mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljne vrste i staništa te

cjelovitost područja ekološke mreže.

Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za Dunav i donju Dravu, Splavarska 2A iz Osijeka, podnijele su

kao pravna osoba za upravljanje vodama 29. srpnja 2014. godine Upravnom odjelu za prostorno

uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Vukovarsko-srijemske županije zahtjev za provedbom postupka

ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat „Ekološka revitalizacija područja starog korita

rijeke Vuke – Antinski serpentin“. Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša je u

okviru postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš proveo postupak Prethodne ocjene

prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu te je od Državnog zavoda za zaštitu prirode (dalje u tekstu:

DZZP) zatražio Prethodno mišljenje o potrebi provođenja glavne ocjene prihvatljivosti za predmetni

zahvat (KLASA: UP/I-351-03/14-03/3, URBROJ: 2196/1-14-01-014-11, od 01. listopada 2014. godine).

Uvidom u zaprimljenu dokumentaciju te temeljem stručnog mišljenja DZZP-a (KLASA: 612-07/14-

38/422, URBROJ: 366-07-15-14-2, od 26. studenog 2014.), Upravni odjel za prostorno uređenje,

gradnju i zaštitu okoliša Vukovarsko-srijemske županije je u tijeku postupka Prethodne ocjene

prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za predmetni zahvat Rješenjem od 2. prosinca 2014. godine

(KLASA: UP/I-351-03/14-03/3, URBROJ: 2196/1-14-01-14-15) utvrdio da na temelju dostavljene

dokumentacije nije bilo moguće isključiti negativne utjecaje planiranog zahvata na ciljeve očuvanja i

cjelovitost područja ekološke mreže te odredio obavezu provedbe Glavne ocjene prihvatljivosti

zahvata za ekološku mrežu.

1.2 Cilj provedbe Glavne ocjene prihvatljivosti

Predmetna Studija glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu izrađuje se za zahvat

ekološke revitalizacije starog korita rijeke Vuke u blizini naselja Antin (Serpentin). Studija glavne

ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu opisuje predvidive samostalne i skupne (kumulativne)

utjecaje radova koji će se provesti u sklopu planiranog zahvata (izmuljivanje korita meandra,

uređenje obalnog pojasa i izgradnja preljevnih pregrada) na ciljne vrste i staništa te cjelovitost

područja ekološke mreže.

Studijom je potrebno sagledati samostalne i skupne (kumulativne), odnosno izravne i neizravne

utjecaje planiranog zahvata ciljne vrste i staništa te cjelovitost područja ekološke mreže. Pritom je cilj

Studije utvrditi karakter i razinu značajnosti utjecaja do kojih može doći tijekom provedbe

predmetnog zahvata, odnosno predložiti mjere ublažavanja značajnih negativnih utjecaja planiranog

zahvata na ciljne vrste i staništa te cjelovitost područja ekološke mreže, ako se tijekom postupka

Glavne ocjene utvrde takvi utjecaji.


4

1.3 Metodologija izrade studije i predviđanja utjecaja

Glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu napravljena je u skladu sa sadržajem

propisanim Pravilnikom o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14), koji ugrađuje

odredbe članka 6. Direktive o staništima, vezano uz ocjenu zahvata i planova na području ekološke

mreže te uz konzultaciju Priručnika za ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (Roth i

Peternel (ur.) 2011; HAOP i Umweltbundesamt AUT 2016) i europskih smjernica za provedbu

postupka ocjene prihvatljivosti.

Predmetni zahvat ekološke revitalizacije starog korita rijeke Vuke(Antinski serpentin) nalazi se izvan

područja ekološke mreže (Uredba o ekološkoj mreži NN 124/13, 105/15). U nastavku su stoga

navedena najbliža područja ekološke mreže (izraženo u zračnoj udaljenosti):

- Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS)

HR2001414 Spačvanski bazen (najmanja udaljenost oko 11 km),

HR2000372 Dunav – Vukovar (najmanja udaljenost oko 15,5 km),

HR2001088 Mala Dubrava – Vučedol (najmanja udaljenost oko 20,5 km),

HR2001045 Trpinja (najmanja udaljenost oko 11,5 km),

HR2000394 Kopački rit (najmanja udaljenost oko 17,5 km) i

HR2001308 Donji tok Drave (najmanja udaljenost oko 19,5 km);

- Područja ekološke mreže značajnih za očuvanje ptica (POP):

HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje (najmanja udaljenost oko 17,5 km) i

HR1000006 Spačvanski bazen (najmanja udaljenost oko 10,5 km).

S obzirom na prostornu udaljenost predmetnog zahvata u odnosu na područja ekološke mreže

HR2001414 Spačvanski bazen, HR2001088 Mala Dubrava – Vučedol, HR2001045 Trpinja, HR2000394

Kopački rit, HR2001308 Donji tok Drave, HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje te HR1000006

Spačvanski bazen (Slika 1-1), odnosno ekološke zahtjeve pripadajućih ciljnih vrsta i stanišnih tipova,

ne očekuje se negativan utjecaj pripreme, izgradnje, korištenja i održavanja predmetnog zahvata na

ciljne vrste i staništa te cjelovitost navedenih, udaljenih područja ekološke mreže. Do negativnog

utjecaja može doći u slučaju većih akcidentnih situacija kojima bi bilo zahvaćeno šire područje

predmetnog zahvata, no s obzirom na vrlo malu vjerojatnost takvog događaja, opisani hipotetski

negativni utjecaj ocijenjen je kao zanemariv.

S druge strane, nakon što je Prethodnom ocjenom utvrđeno da se ne može sa sigurnošću isključiti

mogućnost utjecaja planiranog zahvata bez primjene mjera ublažavanja, u sljedećem će koraku

Glavnom ocjenom biti potrebno utvrditi stupanj značajnosti prepoznatih utjecaja na ciljeve

očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže POVS HR2000372 Dunav – Vukovar.


5

Slika 1-1 Prikaz položaja predmetnog zahvata u odnosu na najbliža područja

ekološke mreže (podloga: TK 1:300.000; izvor: HAOP, travanj 2016.; autor:

Geonatura d.o.o.).

Opis terenskih istraživanja

U sklopu izrade Studije glavne ocjene provedena su dva terenska obilaska obuhvata i zone utjecaja

predmetnog zahvata. Cilj terenskih obilazaka bio je prikupiti podatke o okolišu na lokaciji planiranog

zahvata te utvrditi eventualno prisustvo ciljnih vrsta riba, odnosno prisustvo i stanje povoljnih

staništa navedenih ciljnih vrsta područja ekološke mreže HR2000372 Dunav – Vukovar.

Prvi terenski obilazak proveden je 15. travnja 2015. godine. Cilj terenskog obilaska bio je sagledati

područje obuhvata i zone utjecaja predmetnog zahvata te preliminarno utvrditi korištenje

predmetnog područja od strane ciljnih vrsta ptica okolnih područja ekološke mreže. Sljedeći terenski

obilazak proveden je 30. srpnja 2015. godine. Ciljevi ovog terenskog obilaska bili su (1) sagledati

područje obuhvata i zone utjecaja predmetnog zahvata; (2) prikupiti podatke o okolišu na lokaciji

planiranog zahvata; (3) preliminarno utvrditi eventualno prisustvo i stanje povoljnih staništa ciljnih

vrsta predmetnog područja ekološke mreže; (4) sagledati moguće skupne utjecaje; te (5) prikupiti

relevantnu fotodokumentaciju. Tijekom terenskog obilaska korištene su topografske karte,

aerosnimci i GPS uređaj uz standardizirani pristup u prikupljanju podataka (korištenje unaprijed

pripremljenih terenskih obrazaca, fotodokumentacija).

Ihtiološko istraživanje rijeke Vuke proveli su Članovi Hrvatskog društva za biološka istraživanja –

HDBI, 2. i 3. prosinca 2015. godine. Istraživanje je provedeno na 4 lokacije, na području grada

Vukovara i općine Tordinci (Vukovarsko-srijemska županija). Detaljan prikaz lokacija istraživanja dan


6

je u sklopu izvještaja „Istraživanje ihtiofaune rijeke Vuke u svrhu izrade stručne ihtiološke podloge za

izradu Studije glavne ocjene“ (HDBI 2016; Prilog II).

Ciljevi istraživanja bili su: (1) odrediti kvalitativan i kvantitativan sastav ihtiofaune rijeke Vuke; (2)

prikupiti fotodokumentaciju istraživanog područja; (3) opisati postojeće stanje ihtiofaune u svrhu

analize utjecaja planiranih zahvata na ciljne vrste riba Natura 2000 područja Dunav-Vukovar; te (4)

preliminarno sagledati najbolje rješenje riblje staze.

Istraživanje ihtiofaune provedeno je korištenjem uređaja za elektroribolov Samus 725MP (Samus

Special Electronics) izlazne snage do 650. Uzorkovanje se provodilo elektroribolovom s obale na način

da se na odabranom transektu odabralo nekoliko točaka za uzorkovanje u međusobnom razmaku 20

metara te se izlovila sva riba s odabrane točke. Nakon ulova, svim ulovljenim jedinkama je izmjerena

totalna i standardna duljina na preciznost 1 mm i masa na preciznost 1 gram. Jedinke su potom

vraćene na isto mjesto na kojem su ulovljene. Za analizu podataka i izradu tablica i grafova je korišten

program Microsoft Excel (paket Microsoft Office 2010), dok je za geografske analize i izradu karte

korišten program ESRI ArcGIS 10.

Metodologija predviđanja utjecaja

Za potrebe procjene utjecaja u sklopu postupka Glavne ocjene prikupljene su informacije i podaci o:

1. predmetnom zahvatu, odnosno aktivnostima predviđenima tijekom izvedbe zahvata;

2. području ekološke mreže HR2000372 Dunav – Vukovar, ciljnim vrstama i stanišnim tipovima

te čimbenicima koji utječu na održavanje stanja navedenog područja.

Potom je provedena analiza i ocjena aspekata planiranog zahvata koji mogu imati negativan učinak

na ciljne vrste i stanišne tipove ekološke mreže HR2000372 Dunav – Vukovar, u nedostatku te uz

primjenu mjera ublažavanja.

Uz provedbu terenskih istraživanja, konzultirana je dostupna stručna i znanstvena literatura, kako bi

se prikupili svi dostupni podaci vezani uz ekološke zahtjeve i rasprostranjenje ciljnih vrsta i staništa

područja ekološke mreže HR2000372 Dunav – Vukovar, s posebnim naglaskom na rasprostranjenost i

migracije ciljnih vrsta riba.

Analize su provedene u GIS okruženju, a korištene su sve dostupne podloge i podaci o prostoru,

području ekološke mreže HR2000372 Dunav – Vukovar te pripadajućim ciljnim vrstama i staništima:

- podaci o karakteristikama i lokaciji zahvata:

opis tehničkih karakteristika planiranog zahvata i aktivnosti potrebnih za provedbu

istog,

„Elaborat ekološke revitalizacije područja starog korita rijeke Vuke – Antinski

serpentin“ (Hrvatske vode 2012),

topografske karte (M 1:25.000),

Geoportal Državne geodetske uprave,

važeća prostorno-planska dokumentacija šireg područja zahvata;

- podaci prikupljeni tijekom terenskih obilazaka;

- stručna i znanstvena literatura te podloge o ciljnim vrstama i stanišnim tipovima ekološke

mreže, a naročito:


7

Bioportal (informacijski sustav zaštite prirode) i WMS/WFS servisi (HAOP 2016),

uključujući i Kartu staništa Republike Hrvatske (M 1:100.000),

Crvene knjige pojedinih skupina,

Nacionalna klasifikacija staništa,

priručnici i literatura o stanišnim tipovima značajnima za ekološku mrežu (npr. Topić i

Vukelić 1009., Vukelić i sur. 2008.),

Standardni obrazac Natura 2000 (“Standard data form”).

Temeljem prikupljenih podataka pristupilo se analizi utjecaja zahvata te je napravljena procjena

stupnja utjecaja zahvata. Pritom je usvojen pristup vrednovanja prema Priručniku za ocjenu

prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (HAOP i Umweltbundesamt AUT 2016). Detaljan opis skale

za procjenu stupnja prikazan je u nastavku (Tablica 1-1).

Cilj Glavne ocjene je utvrditi ima li zahvat značajan negativan utjecaj na ciljne vrste i staništa te

cjelovitost ekološke mreže HR2000372 Dunav – Vukovar, što bi odgovaralo vrijednosti -2 na skali za

procjenu stupnja utjecaja zahvata. Ostale vrijednosti u navedenoj skali (-1, 0, +1, +2) odgovaraju

zaključku da „zahvat nema značajan negativan utjecaj“.

Konačna ocjena stupnja utjecaja zahvata na razmatrano područje ekološke mreže uvijek se provodi

pojedinačno za svaku ciljnu vrstu i stanišni tip, nakon detaljne analize svih relevantnih podataka, te s

obzirom na utvrđene predvidljive utjecaje zahvata na ekološku mrežu i predvidljive stanišne uvjete

koji će nastati tijekom i nakon izvođenja zahvata. Također, konačna ocjena uzima u obzir postojanje i

provedivost mjera koje bi prepoznate utjecaje umanjile do razine prihvatljivosti, odnosno dokaze da

je utjecaj prihvatljiv bez provedbe mjera.

Razina značajnosti utjecaja na cjelovitost područja ekološke mreže jednaka je vrijednosti stupnja

najizraženijeg samostalnog utjecaja na ciljne vrste i stanišne tipove područja ekološke mreže tijekom

pojedine faze izvedbe zahvata.


8

Tablica 1-1 Skala za procjenu stupnja utjecaja zahvata (prema HAOP i Umweltbundesamt AUT 2016).

VRIJEDNOST OPIS POJAŠNJENJE OPISA

-2

Značajni negativni utjecaji

(neprihvatljivi štetni

utjecaji)

Značajno ometanje ili uništavanje staništa ili vrsta; značajne

promjene ekoloških uvjeta stanišnih tipova ili vrsta, značajan

utjecaj na stanišne tipove ili prirodan razvoj vrsta.

Značajni negativni utjecaji moraju biti smanjeni primjenom

mjera ublažavanja, na razinu ispod praga značajnosti. Ukoliko

to nije moguće, zahvat se mora odbiti kao neprihvatljiv.

-1 Negativni utjecaji koji nisu

značajni

Ograničeni/umjereni/neznačajni/zanemarivi negativni utjecaji

Umjereno negativan utjecaj na stanišne tipove ili populacije;

umjereno remećenje ekoloških uvjeta stanišnih tipova ili

vrsta; rubni utjecaj na stanišne tipove ili prirodni razvoj vrsta.

Eliminiranje odnosno ublažavanje utjecaja moguće je

primjenom predloženih mjera ublažavanja, a provedba

zahvata je moguća.

0 Nema utjecaja Zahvat nema nikakav vidljivi utjecaj koji bi se mogao dokazati

ili je taj utjecaj zanemariv.

1 Pozitivno djelovanje koje

nije značajno

Umjereno pozitivan utjecaj na stanišne tipove ili populacije,

umjereno poboljšanje ekoloških uvjeta stanišnih tipova ili

vrsta; umjereno pozitivan utjecaj na stanišne tipove ili

prirodni razvoj vrsta.

2 Značajno pozitivno

djelovanje

Značajno pozitivno djelovanje na stanišne tipove ili

populacije, značajno poboljšanje ekoloških uvjeta stanišnih

tipova ili vrsta, značajno pozitivno djelovanje na stanišne

tipove ili prirodni razvoj vrsta.


9

1.4 Podaci o ovlašteniku

Naziv i sjedište: GEONATURA d.o.o. za stručne poslove zaštite prirode,

Trg senjskih uskoka 1-2,

HR-10020 Zagreb

Direktor: Dalibor Hatić, mag. ing. silv.

Broj telefona: +385 (0)1 550 7100

Suglasnost Ministarstva zaštite prirode i okoliša ovlašteniku za obavljanje stručnih poslova zaštite

prirode priložena je u poglavlju „9 Ostali podaci i informacije“.

Podaci o vanjskim stručnjacima

Kao vanjski stručnjaci ihtiolozi angažirani su članovi Hrvatskog društva za biološka istraživanja (HDBI).

U sklopu projekta „Istraživanj“ ihtiofaune rijeke Vuke u svrhu izrade stručne ihtiološke podloge za

izradu Studije glavne ocjene“ (HDBI 2016; Prilog II), sudjelovali su

Dr. sc. Dušan Jelić,

Ivan Špelić, mag. oecol. et prot. nat.; mag. ing. agr.

Matija Vucić, mag. oecol. et prot. nat. te

Tanja Mihinjač, mag.biol.exp..

Dušan Jelić (dr. sc. prirodne znanosti, znanstveno polje biologija) (5/12/1982) - predsjednik je

Hrvatskog instituta za biološku raznolikost i bivši direktor Hrvatskog herpetološkog društva Hyla. Dio

radnog vremena zaposlen je i u Institutu za istraživanje i razvoj održivih ekosustava (IRES). Njegov rad

uključuje različite aspekte istraživanja riba, vodozemaca i gmazova, kao što su biogeografija,

ekologija, morfologija, taksonomija, filogeografija, zaštita, itd. Poslijediplomsk studij biologije je

započeo 2009. godine i uspiješno obranio doktorsku disertaciju iz područja biogeografije i

preklapanja niša kod zmija otrovnica u listopadu 2013. Radno iskustvo stekao je radom u Državnom

zavodu za zaštitu prirode kao stručni suradnik za kralješnjake (2008. - 2012.). Tijekom tih 5 godina

radio je na izradi drugog izdanja Crvene knjige vodozemaca i gmazova Hrvatske te kao ekspert u

izradi Natura 2000 ekološke mreže u Hrvatskoj (važna područja za vodozemce i gmazove). U 2009 i

2010 je također vodio vodozemaca i reptila inventar projekt graničnom rijeke Une . Tijekom karijere

bio je voditelj 12 projekata za zaštitu biološke raznolikosti, te nekih od najdužih projekata

monitoringa herpetofaune u Hrvatskoj: šest godina (2007. – 2012.) praćenja Vipera ursinii macrops i

Vipera ammodytes u Hrvatskoj (NP Paklenica), četiri godine (2009. –2012.) praćenje Ablepharus

kitaibelii na području PP Papuk. Tijekom 2012. i 2013. bio je angažiran kao key ekspert za

herpetofaunu na međunarodnom MANMON projektu (NATURA2000 menadžment i nadzor u

Hrvatskoj). Dušan je glavni urednik znanstveno-stručnog časopisa HYLA - herpetološki bilten, te je

recenzent u pet međunarodnih časopisa. Ujedino je autor četiri knjige i 31 znanstvenog rada iz

područja ihtiologije i herpetologije. Pohađao je brojne znanstvene kongrese sa oralnim

prezentacijama (19) i posterima (5) .


10

Ivan Špelić (mag. oecol. et prot. nat. i mag. ing. agr.) (12/04/1988.), diplomirao je Ekologiju i zaštitu

prirode, modul kopnene vode, na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 2013. godine i

Ribarstvo i lovstvo na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 2015. godine. Tijekom studija je više godina

bio član i kasnije voditelj Sekcije za ribe u Udruzi studenata biologije – „BIUS“, gdje je stekao iskustva

u terenskom istraživanju ihtiofaune. Tijekom studija na Agronomskom fakultetu je bio demonstrator

na predmetima vezanim uz ihtiologiju i ribarstvo te je sudjelovao u projektima vezanim uz monitoring

ihtiofaune. Sudjelovao je i na georeferenciranju nalaza iz baze podataka pri provođenju NIP-a (EU

Natura 2000 Integration Project). Od 2012. godine kao član Hrvatskog društva za biološka istraživanja

sudjeluje u provođenju ihtioloških projekata. U ožujku 2015. je zaposlen u Hrvatskom institutu za

biološku raznolikost gdje obavlja terenska istraživanja, piše izvještaje, studije i elaborate vezane uz

ihtiologiju. Područje interesa mu je ihtiologija, ribarstvo i ekologija. Koautor je jednog znanstvenog

rada i jednog kongresnog priopćenja.

Matej Vucić (mag.oecol. et prot.nat.) (17/03/1991) je zvanje magistra ekologije i zaštite prirode

stekao na Biološkom odsjeku Prirodoslovno – matematičkog fakulteta u Zagrebu, 2015. godine. Od

prosinca 2015. godine radi kao pripravnik biolog na Hrvatskom institute za biološku raznolikost.

Njegov rad i područje interesa uključuju ihtiologiju i herpetologiju, ponajprije genetika, molekularna

biologija, morfometrija te ekologija, distribucija i filogeografija. Bio je voditelj herpetološke sekcije u

udruzi studenata biologije – „BIUS”, vodio je nekoliko istraživanja, prije svega zelenih žaba (rod

Pelophylax) te pijora (Phoxinus phoxinus) te je sudjelovao na istraživanja u inozemstvu: genetička

istraživanja u EBI Ecologie & Biologie des Interactions (UMR 7267) of Université de Poitiers,

Francuska, te morfometrijska i meristička istraživanja pijora (Phoxinus phoxinus) u Prirodoslovnom

muzeju u Beču preko projekta SYNTHESYS. Sudjelovao je na biološkim kongresima, kao autor i

koautor znanstvenih publikacija. Član je Hrvatskog herpetološkog društva “HYLA” te Hrvatskog

društva za biološka istraživanja.

Tanja Mihinjač (mag.biol.exp.), diplomirala je Eksperimentalnu biologiju, modul Zoologija, na

Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Od studenog 2011. do listopada 2015. godine

radila je kao znanstveni novak/asistent na Zoologijskom zavodu Prirodoslovno-matematičkog

fakulteta u Zagrebu, a od studenog 2015. godine zaposlena je kao stručni suradnik u Hrvatskom

institutu za biološku raznolikost (HIB). Student je na poslijediplomskom doktorskom studiju Biologije.

Područje interesa joj je ekologija, biologija i zaštita slatkovodnih riba. Kao zaposlenik PMF-a i HIB-a, te

kao član Hrvatskog ihtiološkog društva (HID) i Hrvatskog društva za biološka istraživanja (HDBI)

sudjelovala je na više projekata vezanih uz ekologiju i zaštitu slatkovodnih riba, čime je stekla iskustvo

u terenskim istraživanjima slatkovodnih riba. U 2013. godini sudjelovala je u programu 'Zajedničko

istraživanje Dunava 3' kao dio hrvatskog nacionalnog tima za slatkovodne ribe, dok je u 2014. godini

sudjelovala u Projektu integracije u EU Natura 2000 – NIP (Actinopterygii i Cephalaspidomorphi) kao

stručnjak za slatkovodne ribe na terenu. Koautorica je jedne knjige, autorica ili koautorica 7 radova te

12 kongresnih priopćenja.

U poglavlju „9 Ostali podaci i informacije“ priloženi su:

Preslika referenci Hrvatskog društva za biološka istraživanja (HDBI) i članova istraživačkog

tipa,


11

Preslika certifikata za lov ribe elektroagregatom dodijeljenog Dušanu Jelići, te

Rješenje Ministarstva poljoprivrede kojim je odobren ribolov u znanstvene svrhe na

ribolovnim područjima Drava-Dunav i Sava - na rijeci Vuki (klasa: UP/I-324-02/15-01/190, ur.

br. 525-13/0545-15-2, od 24. studenoga 2015. godine).


12

2 PODACI O ZAHVATU I LOKACIJI ZAHVATA

2.1 Svrha zahvata

S ciljem postizanja bolje protočnosti poplavnih valova, na rijeci Vuki je izgrađen veći broj prokopa

čime je skraćena dužina toka. Izgradnjom prokopa ostao je napušten niz meandara koji su uslijed

zapuštanja zamuljeni te, s obzirom da glavni tok Vuke svojom nižom niveletom dna propušta male i

srednje vode, veći dio godine bez vode. Posebno su značajni prokopi „Laslovo“ (dužine 1 km, dok je

mendar Laslovo dug 4 km) te „Antinski prokop“ (dužine 4 km, dok je dužina pripadajućeg meandra

„Serpentin“ oko 13,5 km), a koji prilikom prolaska poplavnih voda predstavljaju svojevrsno „usko

grlo“, dok napušteni i zamuljeni menadri istovremeno ne mogu poslužiti kao rasterećenje.

S ciljem rješavanja ovog problema, planirana je revitalizacija meandra Serpentin. Osim obrane od

poplava, svrha planiranog zahvata je unapređenje ekološkog stanja područja i stvaranje novog

vodenog ekosustava formiranjem trajne vodene površine od 70 ha. Naime, nakon prolaska poplavnih

voda Serpentin presušuje što je dovelo do nestajanja mnogih biljnih i životinjskih vrsta (prvenstveno

riba i ptica). Uređenjem će se također omogućiti i korištenje u sadašnjem stanju neupotrebljivog

prostora za razne rekreacijske sadržaje poput sportskog ribolova, kupanja, veslanja i jogginga, a

stvorit će se i uvjeti za unapređenje turističke ponude već postojećeg seoskog i eko-turizma.

2.2 Lokacija zahvata

Predmetni zahvat nalazi se u Vukovarsko-srijemskoj županiji, na području Općine Tordinci i Općine

Markušica (Slika 2-1.). Svi radovi planiranog zahvata bit će izvedeni na prostoru katastarskih općina

Antin, Gaboš i Markušica.


13

Slika 2-1 Pregledna karta smještaja planiranog zahvata ekološke revitalizacije starog korita

rijeke Vuke kod Antinskog Serpentina (podloga: TK 1:25.000; autor: Geonatura d.o.o.).

2.3 Opis zahvata

Kako bi se usmjerile male vode rijeke Vuke u meandar Serpentin te osigurala vodnost cijelog

područja, odnosno stalno zadržavanje određene količine vode u prostoru meandra i (djelomično)

prokopa, izrađen je „Elaborat ekološke revitalizacije područja starog korita rijeke Vuke – Antinski

serpentin“ (Hrvatske vode 2012). Elaboratom je predviđena izgradnja pregrada na najnizvodnijim

dijelovima prokopa i meandra. Visina pregrade na prokopu bit će 2,5 m u odnosu na dno na lokaciji

(83,30 m n.m.), a pregrade na meandru visine 2,2 m u odnosu na dno na lokaciji (83,00 m n.m.).

Na dijelu meandra koji se prostire uz zaštićenu šumu planirano je zadržavanje pada dna postojeće

kinete, odnosno njeno proširenje unutar granica vodnog dobra te proširenje i manje produbljenje

postojeće kinete u ostatku meandra kako bi se dobilo šire korito sposobno za propuštanje i

zadržavanje većih količina vode (Slika 2-2). Time će se osigurati dodatnih 1.1 milijun retencijskog

prostora koji će uvelike biti u stanju pridonijeti obrani od poplava predmetnog područja. Također,


14

doći će do podizanja razine podzemnih voda, a s obzirom da nije planirana izgradnja nasipa, do

omogućavanja prirodnog hidrološkog režima rijeke Vuke, odnosno njenog plavljenja. Predviđeno

trajanje izgradnje predmetnog zahvata iznosi 2 mjeseca, dok je uređenje meandra u sklopu planirane

revitalizacije detaljno je opisano u nastavku.

Slika 2-2 Lokacije pregrada na meandru i prokopu (Oznake: crveni krug = lokacije pregrada, crvena linija =

proširenje postojećeg korita, plava linija = proširenje i produbljenje postojećeg korita; izvor: Hrvatske vode

2012).

2.3.1 UREĐENJE KORITA

Izvođenje karakterističnih tipova profila

Na dužini meandra od 13,135 km formirano je pet tipova karakterističnih profila. Normalni profili tipa

N1 i N2 se izmjenjuju na potezu od km 4+100 do km 13+135, uz izuzetak uskih dijelova te dijelova uz

otoke i platoe. Na tim dijelovima se profil uređuje sukladno normalnom profilu N4. Radi se o potezu

na kojem će se dno meandra produbiti do konstantne razine 80,50 m n.m. što će osigurati stalnu

dubinu vode od 2,5 m.

Normalni profil tipa N3 se primjenjuje pri uređenju poteza od km 0+000 do km 4+100 (željeznički

most), uz izuzetak uskih dijelova te dijelova uz otoke i platoe. Na tim dijelovima se uređuje profil

sukladno normalnom profilu N5. Radi se o potezu koji većim svojim dijelom prolazi kroz zaštićenu

šumu i na kojem će se razina dna uređenog korita zadržati na razini dna postojeće kinete korita

meandra (Slika 2-3).

Sa obje strane korita izvest će se bankina promjenjive širine. Najmanja širina iznosit će 4,0 m (s

nekoliko iznimaka gdje iznosi 3,0 m), dok će najveća širina iznositi i nekoliko desetaka metara.

Bankine se 'spajaju' na postojeći teren koji se prirodno diže (prema konturama nekadašnjeg korita


15

rijeke Vuke). Minimalna razina vode biti će 83,00 m n.m., a osiguravati će je pregrade koje su

planirane na nizvodnim dijelovima meandra i prokopa (osim u slučaju ispuštanja vode kroz temeljni

ispust). Zbog specifičnih hidroloških karakteristika rijeke Vuke izlijevanje vode preko bankine se

očekuje tek nekoliko puta godišnje.

Privremeno odlaganje viška materijala nastalog uslijed izvođenja karakterističnih profila, predviđeno

je na površinama budućih platoa za boravak ljudi na lokacijama Antinska Mlaka, Gaboš i Markušica.

Slika 2-3 Izmjena karakterističnih tipova profila duž meandra (izvor: Hrvatske vode 2012).

Normalni profil tip N1 (stacionaže 6+600 - 7+400, 7+600 - 8+600, 11+350 - 13+135)

Na ovim segmentima korita projektirano korito se izvodi na način da se već izvedena kineta širi te

dno dodatno produbljuje do konstantne dubine 80,50 m n.m. Dno projektiranog korita je promjenjive

širine te ona varira od širine od cca. 10,0 m do širine od cca. 45,0 m (na potezima gdje postoji iznimno

široko vodno dobro). Pokos lijeve stranice projektiranog korita od dna do razine od 82,50 m n.m.

iznosi 1:3, dok u nastavku do razine bankine (84,00 m n.m.) iznosi 1:5. Pokos desne stranice

projektiranog korita od dna do razine od 82,50 m n.m. iznosi 1:3. Na toj razini (82,50 m n.m.) se

izvodi manja bankina konstantne širine 2 metra. Pokos desne stranice projektiranog korita od manje

bankine do razine bankine na razini 84,00 m n.m. iznosi također 1:3 (Slika 2-4).


16

Slika 2-4 Normalni profil tip N1 (izvor: Hrvatske vode 2012).


Na ovim segmentima korita projektirano korito se izvodi na način da se već izvedena kineta širi te

dno dodatno produbljuje do konstantne dubine 80,50 m n.m. Dno projektiranog korita je promjenjive

širine te ona varira od širine od cca. 10,0 m do širine od cca. 45,0 m (na potezima gdje postoji iznimno

široko vodno dobro). Pokos lijeve stranice projektiranog korita od dna do razine od 82,50 m n.m.

iznosi 1:3. Na toj razini (82,50 m n.m.) izvest će se manja bankina konstantne širine 2 metra. Pokos

lijeve stranice projektiranog korita od manje bankine do razine bankine na razini 84,00 m n.m. iznosi

također 1:3. Pokos desne stranice projektiranog korita od dna do razine od 82,50 m n.m. iznosi 1:3,

dok u nastavku do razine bankine (84,00 m n.m.) iznosi 1:5 (Slika 2-5).


Normalni profil tip N3 (stacionaže 0+200 - 0+600, 1+000 - 3+000)

Na ovim segmentima korita projektirano korito se izvodi na način da se širi već izvedena kineta na

način da se zadržava kota njenog dna, odnosno njen uzdužni pad dna. Dno projektiranog korita je

promjenjive širine te ona varira od širine od cca. 10,0 m do širine od cca. 45,0 m (na potezima gdje

postoji iznimno široko vodno dobro). Pokos lijeve stranice projektiranog korita od dna do razine od


17

82,50 m n.m. iznosi 1:3. Na toj razini (82,50 m n.m.) izvodi se manja bankina konstantne širine 2

metra. Pokos lijeve stranice projektiranog korita od manje bankine do razine bankine na razini 84,00

m n.m. iznosi također 1:3. Pokos desne stranice projektiranog korita od dna do razine od 82,50 m

n.m. iznosi 1:3, dok u nastavku do razine bankine (84,00 m n.m.) ono iznosi 1:6 (Slika 2-6).


Normalni profil tip N4 (stacionaže 4+100 - 5+500, 7+400 - 7+600, 9+300 - 9+700, 13+050 -

13+135)

Kao što je ranije spomenuto, radi se o dijelovima segmenta projektiranog korita od km 4+100 do km

13+135 na kojima je korito usko, u koritu se nalaze otoci ili ono prolazi uz platoe na kojima se

predviđa uređenje sadržaja za boravak ljudi. Na ovim segmentima projektirano korito se izvodi na

način da se već izvedena kineta širi te dno dodatno produbljuje do konstantne dubine 80,50 m n.m.

Dno projektiranog korita je promjenjive širine te ona varira od 2,0 m (lokacije pregrada) do širine od

cca. 30,0 m. Pokosi lijeve i desne stranice projektiranog korita od dna do bankine na razini od 84,00

m n.m. iznose 1:3 cijelom duljinom (Slika 2-7).



18


Kao što je ranije spomenuto, radi se o dijelovima segmenta projektiranog korita od km 0+000 do km

4+100 na kojima je korito usko, u koritu se nalaze otoci ili ono prolazi uz platoe na kojima se predviđa

uređenje sadržaja za boravak ljudi. Na ovim segmentima projektirano korito se izvodi na način da se

širi već izvedena kineta uz zadržavanje kote njenog dna, odnosno njen uzdužni pad dna. Dno

projektiranog korita je promjenjive širine koja varira od širine od 2,0 m (lokacije pregrada) do širine

od cca. 30,0 m. Pokosi lijeve i desne stranice projektiranog korita od dna do bankine na razini 84,00

m n.m. iznose 1:3 cijelom duljinom (Slika 2-8).


Izgradnja otoka kod naselja Gaboš te u blizini naselja Antinska Mlaka

Izgradnja otoka planirana je na lokacijama gdje postoji dovoljna širina vodnog dobra te se unutar

projektiranog korita mogu izvesti otoci (Slika 2-9). Riječ je o lokacijama u blizini naselja Gaboš (2

otoka) (Slika 2-10) i u blizini naselja Antinska Mlaka (1 otok) (Slika 2-11). Na lokaciji izvođenja otoka u

blizini naselja Antinska Mlaka, na lijevoobalnoj bankini, planirano je i izvođenje platoa sa sadržajima

namijenjenima za boravak ljudi.

Otoci se izvode s pokosima nagiba 1:2 s obzirom da bi se izvođenjem pokosa s blažim nagibom dobila

bi se kruna otoka premale širine. Kruna otoka se izvodi na visini od 85,00 m n.m. čime je spriječeno

njeno plavljenje prilikom nailaska velikih voda povratnog perioda 25 godina, odnosno osigurano da

kruna otoka bude na razini 2,0 m višoj od stalne razine vode u meandru (Slika 2-12).


19

Slika 2-9 Lokacije otoka u projektiranom koritu (naznačene crvenim krugom) (izvor: Hrvatske vode

2012).

Slika 2-10 Projektirani otoci kod naselja Gaboš (izvor: Hrvatske vode 2012).


20

Slika 2-11 Projektirani otok i plato na lijevoobalnoj bankini u blizini naselja Antinska Mlaka

(izvor: Hrvatske vode 2012).

Slika 2-12 Poprečni profili korita i otoka kod naselja Gaboš (gore) te u blizini naselja Antinska

Mlaka (dolje) (izvor: Hrvatske vode 2012).


21

Uređenje ušća melioracijskih kanala

U Antinski Serpentin ulijeva se ukupno 21 melioracijski kanal (Slika 2-13). Uz meandar nije planirana

izgradnja nasipa stoga ušća melioracijskih kanala neće biti potrebno posebno uređivati. S obzirom da

će se uz obale meandra formirati bankina predviđena za šetnju, odnosno kretanje potencijalno

potrebne mehanizacije (npr. za košnju), potrebno je osigurati prijelaze preko melioracijskih kanala

izvođenjem cijevnih propusta duljine 3,0 m (Slika 2-14). Cijevni propusti biti će izvedeni od betonskih

cijevi promjera 1.200 mm.

Slika 2-13 Melioracijski kanali koji utječu u Antinski Serpentin (označeni plavom bojom)

(izvor: Hrvatske vode 2012).

Slika 2-14 Detalj ušća melioracijskog kanala (Oznake (slijeva na desno): okolni teren, pokos starog

korita, bankina, pokos korita, dno korita, pokos korita, bankina; smeđom bojom naznačen je cijevni

propust u sklopu melioracijskog kanala) (izvor: Hrvatske vode 2012).


22

Izgradnja preljevnih pregrada na prokopu i meandru

Kao što je već spomenuto, na prokopu i na meandru izvest će se pregrade različitih visina (Slika 2-15).

Visina pregrade na prokopu je 0,3 m viša od visine pregrade na meandru čime će se omogućiti

usmjeravanje malih voda rijeke Vuke u meandar. Sukladno hidrauličkim proračunima odabrana je

pregrada visine 2,2 m u odnosu na dno kinete u meandru, odnosno pregrada visine 2,5 m u odnosu

na dno prokopa u prokopu.

Slika 2-15 Lokacije pregrada – sjevernija = pregrada na prokopu, južna= pregrada na meandru (izvor:

Hrvatske vode 2012).

Sukladno hidrauličkim proračunima, do prelijevanja preko pregrade u prokopu doći će pri protoku od

1,25 m3/s rijeke Vuke, dok će za sve manje protoke dolaziti samo do prelijevanja preko pregrade u

meandru. Kako ne bi došlo do isušivanja korita nizvodno od pregrade u prokopu, postoji mogućnost

djelomičnog otvaranja temeljnog ispusta pregrade te ispuštanja željenih količina vode.

Detaljno obrazloženje hidrauličkog proračuna nalazi se u prilogu („PRILOG I OBRAZLOŽENJE

HIDRAULIČKOG PRORAČUNA“).

Pregrada na meandru

Položaj i kote pregrade postavljene su tako da će za malih voda funkcionirati kao preljevna pregrada,

a iznad toga kao prag u koritu (za velikih voda). S obzirom na potrebe prilaza mehanizacije pregradi i

prijelaza na drugu obalu izvest će se kruna širine 3,0-7,0 m. Uzvodni i nizvodni pokosi obložiti će se

lomljenim kamenom (Ø 15–30 cm) u betonu armiranom s mrežastom armaturom. Debljina betona i

kamena je d = 35 cm. Na uzvodnoj strani osigurati će se dno i pokosi lomljenim kamenom Ø 15–30

cm, na podlozi od geotekstila TIP 400. Osiguranje će se izvesti do visine korita za srednju vodu +1,0

m. Na nizvodnoj strani predviđa se slapište upušteno u teren (30 cm) i obloženo lomljenim kamenom

na geotekstilu kao i uzvodni dio.


23

Temeljni ispust predviđen je od orebrenih polipropilenskih cijevi i to Ø 1,000 mm. Pločasta zidna

zapornica je u armiranom betonskom oknu 120/160 cm (160/200 cm) na uzvodnoj strani pregrade.

Dizanje je ručno s reduktorom, ručnim kolom i nosačem.

Okno za zapornicu je zatvoreno grubom rešetkom za sprečavanje ulaska krupnog smeća i sl. Rešetka

se ugrađuje u metalni okvir i pričvršćuje vijcima i tiplama za okno. Rešetka u dva dijela je pričvršćena

za okvir spojnicama. Na uzvodnom otvoru cijevi temeljnog ispusta također se ugrađuje klizna rešetka

u okviru pričvršćenom na betonsko-kamenu podlogu.

Slika 2-16 Poprečni i uzdužni presjeci pregrade na meandru (izvor: Hrvatske vode 2012).

Pregrada na prokopu

Položaj i kote pregrade postavljene su tako da će do vode protoka 1,25 m3/s funkcionirati kao

preljevna pregrada, a iznad toga kao prag u koritu (za velikih voda). Pregrada će biti izvedena s

krunom širine 3,0 - 4,20 m. Uzvodni i nizvodni pokosi obložiti će se lomljenim kamenom Ø 15–30 cm

u betonu armiranom s mrežastom armaturom. Debljina betona i kamena je d = 35 cm. Na uzvodnoj

strani osigurati će se dno i pokosi lomljenim kamenom Ø 15–30 cm, na podlozi od geotekstila TIP

400. Osiguranje će se izvesti do visine korita za srednju vodu +1,0 m. Na nizvodnoj strani predviđa se

slapište upušteno u teren (30 cm) i obloženo lomljenim kamenom na geotekstilu kao i uzvodni dio.

Temeljni ispust predviđen je od orebrenih polipropilenskih cijevi i to Ø 1,000 mm. Djelomično ili

potpuno otvoren temeljni ispusti služit će i kao riblja staza. Pločasta zidna zapornica je u armiranom

betonskom oknu 120/160 cm (160/200 cm) na uzvodnoj strani pregrade. Dizanje je ručno s

reduktorom, ručnim kolom i nosačem.

Okno za zapornicu je zatvoreno grubom rešetkom za sprečavanje ulaska krupnog smeća i sl. Rešetka

se ugrađuje u metalni okvir i pričvršćuje vijcima i tiplama za okno. Rešetka u dva dijela je spojnicama


24

pričvršćena za okvir. Na uzvodnom otvoru cijevi temeljnog ispusta također se ugrađuje klizna rešetka

u okviru pričvršćenom na betonsko-kamenu podlogu.

Slika 2-17 Poprečni i uzdužni presjeci pregrade na prokopu (izvor: Hrvatske vode 2012).

2.3.2 UREĐENJE RIBLJE STAZE UZ PREGRADU NA MEANDRU

Riblja staza je hidrotehnička građevina koja obilazi brane, ustave i brodske prevodnice, a omogućuje

ribama koje migriraju, da stignu do mjesta za mriještenje. Obično ribe prelaze riblje staze plivanjem ili

preskakivanjem do druge strane pregrade. Pritom brzina protoka vode mora biti dovoljna da ribe

mogu preći prepreke, ali ne smije biti prevelika da se riba ne izmori.

„Elaboratom ekološke revitalizacije područja starog korita rijeke Vuke – Antinski serpentin“ (Hrvatske

vode 2012) na predmetnoj lokaciji izabrano je rješenje uređenja riblje staze izgradnjom bypass

kanala. Shematski izgled rješenja je prikazan na slici u nastavku (Slika 2-23). Predložena riblja staza

svojim karakteristikama imitira prirodno stanje vodotoka.


25

Slika 2-23 Shematski prikaz rješenja izgradnje riblje staze s „bypass“

kanalom (izvor: Hrvatske vode 2012).

Razmatrana su tri tipa uzdužnih presjeka ribljih staza: staza sa slojem kamenja ravnomjerno

raspoređenim po pokosu, staza sa slobodnim dnom od kamenja različite frakcije. Treći (odabrani) tip

je staza s kamenjem velike frakcije kojima je pokos 'razbijen' na način da kamenje formira mala

jezerca (Slika 2-24).

Slika 2-24 Primjeri uređenja dna ribljih staza (preuzeto iz: Hrvatske vode 2012).

Poželjno je da riblja staza ima što manji uzdužni pad (manji od 1:15). Kako na lokaciji pregrade u

meandru uz njenu desnu obalu postoji poprilično široka bankina (razine 84,00 m n.m.) koja se nalazi

unutar čestice javnog vodnog dobra, projektirana je riblja stara dužine 60 metara s uzdužnim padom


26

koji iznosi 1:40. Razina riblje staza na njenom uzvodnom početku iznosi 82,80 m n.m., što je 20 cm

niže od preljeva na pregradi te će osigurati da za trajanja najmanjih voda rijeke Vuke voda

dominantno teče ribljom stazom. Razina nizvodnog kraja riblje staze iznosi 81,30 m n.m., što je 50 cm

iznad razine dna korita na predmetnoj lokaciji. Prema krivulji trajanja vodostaja na vodomjernoj

postaji Tordinci, uz ovu visinu spajanja riblje staze s koritom meandra nesmetan prolaz ribe bit će

osiguran češće od 90%. Situacijski izgled riblje staze je prikazan na slici u nastavku (Slika 2-25).

Slika 2-25 Situacijski prikaz riblje staze (izvor: Hrvatske vode 2012).

Korito riblje staze će se izvesti u betonu debljine 15 cm, širine dna 1 m, visine bočnih stranica

betonskog dijela korita 30 cm te zemljanog dijela korita od betonskog korita do razine bankine (84,00

m n.m.) s pokosima 1:1 (Slika 2-26).

Slika 2-26 Primjer poprečnog profila riblje staze (izvor: Hrvatske vode 2012).

Kako minimalna razina vode u koritu riblje staze koja osigurava kretanje ribe iznosi 20 cm, napravljen

je proračun protoke koja osigurava tu visinu. Protok je izračunat na temelju Manning-ove jednadžbe,

odnosno normalne dubine. Normalna dubina je jedina dubina za određeni oblik kanala i odabranu

protoku pri kojoj se može javiti jednoliko tečenje. S obzirom da se ovdje radi o pravilnom koritu s

konstantnim padom, a kako je pad linije energije nepoznat, on se može aproksimirati padom dna


27

korita jer su kod stacionarnog strujanja brzina i dubina vode konstantne veličine. Iz navedenog slijedi

I=Io (gdje „I“ predstavlja pad linije energije, a „Io“ pad dna kanala), a Manning-ova jednadžba poprima

sljedeći oblik:

gdje je:

Q - protok [m3/s]

n - Manning-ov koeficijent hrapavosti

A - površina proticajnog presjeka

R - hidraulički radijus.

Uvrštavanjem vrijednosti koeficijenta hrapavosti (0,04 zbog kamenja u profilu korita), površine

proticajnog presjeka (1 m x 0,2 m=0,2 m2), hidrauličkog radijusa (R=A/O) te pada dna kanala (iznosi

kao što je već ranije navedeno 0,025 m/m'), dobivamo vrijednost protoka od Q=0,216 m3/s pri kojim

se realizira dubina vode od 20 cm u ribljoj stazi. U stvarnosti će ta visina u većini dijelova riblje staze

biti viša zbog masivnog kamenja raspoređenog unutar protjecajnog profila. Ujedno to je i protok pri

kojem počinje prelijevanje preko pregrade zbog razlike u razinama uzvodnog početka riblje staze

(82,80 m n.m.) i preljeva pregrade (83,00 m n.m.), a za sve dotoke manje od navedenog, protok će se

odvijati samo kroz riblju stazu.

2.3.3 DODATNI RADOVI

Uređenje platoa sa sadržajima za boravak ljudi

Predložene lokacije za smještaj platoa sa sadržajima za boravak ljudi nalaze se u blizini naselja

Antinska Mlaka, Gaboš i Markušica te u blizini zaštićene šume Asađ i na lokaciji Pustaci, nizvodno od

ušća kanala Gašparovica (Slika 2-27).

Za prilaz svim lokacijama predviđene su makadamske ceste širine 4 m sa manjim proširenjem na

lokacijama za parkiranje vozila. Za pristup zaštićenoj šumi je uz obalu Serpentina predviđena šetna

staza širine 1,5 m.


28

Slika 2-27 Lokacije platoa sa sadržajima za boravak ljudi (izvor: Hrvatske vode 2012).

Projektom je predviđeno na svim lokacijama plato formirati na bankini korita (84,00 m n.m.). Plato će

biti realiziran na koti 86,50 m n.m., planirani objekti smješteni su iznad razine velikih voda povratnog

perioda 100 godina te neće biti plavljeni velikim vodama rijeke Vuke. Predviđeni drveni objekti služit

će posjetiteljima za pristup vodi; šetnju, sport i rekreaciju; ribolov (i za invalidne osobe); promatranje

ptica i divljači; odmor i sunčanje te gospodarenje područjem serpentina Vuke.

Na vodi je predložena izgradnja molova:

Ribarski mol i

Mali mol sa nadstrešnicom za sjedenje.

Kote podova ovih objekata se postavljaju na koti bankine (84,00 m n.m.) i biti će većinom 1,0 m iznad

nivoa vode. Kod malog mola niži dio poda se postavlja na koti 83,50 radi boljeg prilaza čamcima. Oba

tipa objekata će kod prolaska visokih voda biti poplavljena, s tim da bi krovište nadstrešnice na

malom molu bilo iznad velike vode.

Na povišenom platou je predviđena izgradnja nekoliko vrsta drvenih kućica:

Nadstrešnice - Vidikovci

Nadstrešnice za sjedenje

Nadstrešnice s ognjištem

Nadstrešnica - sanitarni čvor (Slika 2-28).


29

Izgradnja drvenih objekata je planirana od jelove, hrastove i bagremove rezane građe zaštićene

premazom u boji palisander (donji dio od hrasta i bagrema) i kesten ili bor (gornji dio od jelovine).

Krovište će se pokriti s 20 cm trske na tradicionalan način.

Na lokaciji Asađ je, radi najvećeg očekivanog broja posjetitelja, predviđen sanitarni čvor sa 4 WC-a i 2

umivaonika. Na ostalim lokacijama predviđeno je postavljanje kemijskih WC-a.

Slika 2-28 Predloženo uređenje platoa u blizini naselja Gaboš (izvor: Hrvatske vode 2012).


30

2.4 Analiza usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom

dokumentacijom

Predmetni zahvat u cijelosti se nalazi na području Vukovarsko-srijemske županije te je sukladno

Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14) od Upravnog odjela za prostorno

uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Vukovarsko-srijemske županije zatražena potvrda o usklađenosti

zahvata s važećim Prostornim planom Vukovarsko-srijemske županije. Dobivena potvrda o

usklađenosti i ovjereni izvod iz prostorno-planske dokumentacije navedeni su u nastavku.


31

Potvrda o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom dokumentacijom


32

Ovjereni izvodi iz važeće prostorno-planske dokumentacije


33


34


35


36


37


38


39


40


41

2.5 Odnos zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima

Uz rijeku Vuku se vežu prvi organizirani vodoprivredni zahvati na cjelokupnom hrvatskom državnom

teritoriju. Naime, rijeka Vuka je bujičnog karaktera, kao i ostale rijeke koje nastaju u središnjem

slavonskom gorju koje okružuje Požešku kotlinu. S obzirom da je u prošlosti korito u donjem,

ravničarskom dijelu bilo plitko i nerijetko smanjeno naplavinama mulja, za vrijeme najviših vodostaja

nije moglo prihvatiti svu prispjelu vodu te se velik dio vode razlijevao preko obala glavnog korita ali i

pritoka. Poplave su bile najizrazitije na području južno od Osijeka. Ovo prostrano fluvio-močvarno

područje nazivalo se Palača (istočni dio područja) i Kolođvarska bara (zapadni dio područja) (Slika 2-

29).

Slika 2-29 Plan isušivanja močvara Palača i Kolođvarska bara (izvor: Nadilo 2012).

Pored dobrobiti koje su močvare pružale lokalnom stanovništvu (obilje ribe i rakova), uz močvarna

područja vezali su se i pojedini problemi, npr. brojni komarci i nametnici koji su nerijetko prenosili

bolesti na ljude i domaće životinje (malariju, koleru, tifus, metiljavost). Stoga su već početkom 19. st.

započeli prvi hidromelioracijski radovi. Već tada su na Vuki prokopani prvi prokopi, a prokopan je i

odvodni kanal između Kolođvara i Bobote - današnji Bobotski kanal. Intenzivniji radovi su nastavljeni

u razdoblju od 1885. do 1925. godine kada su u više navrata produbljivani i čišćeni Kolođvarsko-

bobotski kanal i korito Vuke te je izgrađen sustav kanala za otjecanje suvišnih voda. U godinama

nakon Prvog svjetskog rata, nakon što je korito Vuke postalo dublje od močvare Palača, došlo je do

njenog isušivanja. Naknadno je kanalska mreža proširena, 1978. godine izgrađena je akumulacija

Borovik desetak kilometra nakon izvora, a 1980. godine izgrađena je pokraj Ernestinova crpna stanica

Dvor koja služi rasterećenju Bobotskog kanala. U proljeće 2013. godine dovršena je izgradnja brane

akumulacije Koritnjak koja se nalazi na desnom pritoku rijeke Vuke - potoku Koritnjak, na dijelu

potoka koji protječe dolinom između naselja Bučja Gorjanskog i Bračevaca (Slika 2-30).


42

Slika 2-30 Slivno područje rijeke Vuke (izvor: Nadilo 2012).

Budući da i brojne druge pritoke Vuke imaju bujični karakter, te nerijetko u kratkom vremenu

dopremaju velike količine vode koje postojeće korito nije u mogućnosti prihvatiti, u gornjem toku

Vuke planirana je izgradnja još jedanaest akumulacija. U planu je tako hidroelektrana na rijeci Vuki i

potocima Brana, Perić, Bogdanovački savak, Henrikovac, Supoderica i Mlinski potok, te po dvije

hidroelektrane na potocima Maksim i Kervež. Trenutno je u tijeku postupak izrade projektne

dokumentacije za akumulaciju Dola (potok Supoderica).

Samo korito rijeke Vuke konstantno je uređivano posljednjih trideset godina. Prokapana je središnja

kineta i izvedeni su brojni prokopi: Dobra voda kod Vukovara (duljine 2 km), Laslovo (duljine 1 km),

Antin (duljine 4 km), Dopsin (duljine 1 km) i Hrastin (duljine 3 km). Na gornjem toku Vuke, kojeg

karakteriziraju povećani padovi, izgrađen je niz betonskih vodnih stepenica. Na reguliranome potezu

od 89+194 km do 98+510 km (temeljni ispust brane "Borovik") izvedene su 4 betonske stepenice, dok

je nizvodnije na reguliranoj dionici od st. 71+167 km (utok kanala Gorjan-Punitovci) do 89+194 km

(cesta Podgorač-Bračevci) izvedeno 7 vodnih stepenica i ustava Krndija koja omogućuje rasterećenje

srednjeg toka rijeke Vuke upuštanjem vode u Poganovačko-kravički kanal. Na pojedinim dionicama

rijeke Vuke izgrađeni su nasipi ukupne duljine 46,55 km (ukupna dužina Vuke iznosi cca. 112 km).

Dakle, današnje korito Vuke uređeno je kompletnom dužinom od ušća do brane Borovik, s

odstupanjem od Glavnog projekta regulacije rijeke Vuke tek između stacionaža 91+000 i 94+000, gdje

se korito uređivalo postojećom, a ne predviđenom trasom.

U nastavku je prikazan izvadak šireg područja predmetnog zahvata iz kartografskog prikaza preuzetog

iz Provedbenog plana obrane od poplava branjenog područja 15: Područje maloga sliva Vuka (Slika 2-

31). Vidljivo je da se najbliže hidrotehničke građevine nalaze uzvodno kod prokopa Laslovo. No, na

predmetnoj karti nije naznačena pregrada s dva cijevna propusta koja se nalazi na samom početku

Antinskog prokopa, ispod željezničkog mosta (Slika 2-32, 2-33, 2-34).


43

Slika 2-31 Isječak područja zahvata s kartografskog prikaza branjenog područja 15 (izvor:

Hrvatske vode 2014).

Slika 2-32 Uzvodni dio pregrade (autor:

Geonatura d.o.o.).

Slika 2-33 Nizvodni dio pregrade (slapište) (autor:

Geonatura d.o.o.).


44

Slika 2-34 Izgled propusta na nizvodnom dijelu pregrade

(autor: Geonatura d.o.o.).

Značajne promjene u hidrološkom režimu rijeke Vuke moguće su u slučaju izgradnje višenamjenskog

kanala Dunav-Sava (Slika 2-35). Vuka bi se u blizini Nuštra (13 - 14 km prije ušća) uvela u planirani

kanal. Kod novog ušća Vuke u kanal Dunav-Sava provela bi se manja korekcija trase, uređenje pokosa

i obala te izgradnja preljeva (hidrotehničkih stepenica) u novom koritu Vuke čija je izgradnja

planirana nizvodno od kanala. Postojeći tok Vuke na nizvodnoj dionici, koji će se naći sjeverno od

novoprokopanog kanala, ulazi u prostor buduće luke i za sam tok Vuke nema više nikakav značaj.

Južni meandri ostaju kao vrijedan element u krajobraznom uređenju prostora i postaju sastavni dio

trase spojnog kanala ''Vuka Vukovar-višenamjenski kanal DS'' kojim se prikupljaju vode ''južnog sliva''

i uvode u Vuku radi održavanja biološkog minimuma Vuke kroz Vukovar. Nizvodni, mali presječeni

meandar Vuke sjeverno od kanala, planira se urediti u smislu krajobraznog vrednovanja prostora.

Radi održavanja toka Vuke kroz grad Vukovar, na 4 km kanala planira se izgradnja crpne postaje

kojom bi se potrebna voda ubacivala u tok ''donje'' Vuke. Da bi se postigli optimalni uvjeti rada

crpnog postrojenja, predviđeni su ograničeni regulacijski radovi u postojećem koritu rijeke Vuke

(produbljenje korita).


45

Slika 2-35 Prikaz odnosa planiranog zahvata (područje zahvata označeno crvenom bojom) i planiranog kanala

Dunav – Sava (lokacija ušća rijeke Vuke u kanal Dunav-Sava označena je narančastom bojom) (rijeka Vuka

prolazi granicom Općine Tordinci s općinama Markušica i Nuštar) (izvor: Informacijski sustav prostornog

uređenja 2015).

Od ostalih zahvata, potrebno je spomenuti da je prema prostorno-planskoj dokumentaciji

Vukovarsko-srijemske županije (III. izmjene i dopune Prostornog plana Vukovarsko-srijemske

županije, Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 19/14) nizvodno od planiranog zahvata

planirana izgradnja državne ceste – poluautoceste. Trasa ceste prelazi preko rijeke Vuke u blizini

Nuštra te prolazi paralelno uz rijeku na potezu od Nuštra do Vukovara (Slika 2-36). Na idućoj slici

ucrtana je i trasa planiranog kanala Dunav –Sava (Plovni kanal-plovni put IV klase) (Slika 2-36).


46

Slika 2-36 Izvadak iz Prostornog plana Vukovarsko-srijemske županije (III. izmjene i dopune Prostornog plana

Vukovarsko-srijemske županije, Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 19/14) (područje zahvata

označeno je narančastom bojom).


47

Uzvodno od lokacije predmetnog zahvata rijeku Vuku prelazi trasa planirane glavne željezničke pruge

od značaja za međunarodni promet (Slika 2-37).

Slika 2-37 Izvadak iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije (Izmjene i dopune Prostornog plana

Osječko-baranjske županije, Županijski glasnik br. 4/10) (područje zahvata označeno je narančastom bojom).


48

3 PODACI O EKOLOŠKOJ MREŽI

3.1 Značajke područja ekološke mreže i pripadajućih ciljnih vrsta i

staništa

S obzirom da preliminarnom analizom nije bilo moguće isključiti mogućnost negativnog utjecaja

predmetnog zahvata na područja ekološke mreže HR2000372 Dunav – Vukovar (prvenstveno na

ciljne vrste riba), u nastavku su prikazane značajke područja te ciljnih vrsta i stanišnih tipova ovog

područja ekološke mreže preuzete iz Standardnog obrasca Natura 2000 (“Standard data form”) i

terminološki usklađene s Provedbenom odlukom Komisije o formatu podataka o područjima za

područja Natura 2000 (2011/484/EU). Ciljne vrste i ciljni stanišni tipovi preuzeti su iz Uredbe o

ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15). Pritom je bitno istaknuti da je opis ihtiofaune rijeke Vuke (i

ciljnih vrsta riba područja ekološke mreže HR2000372 Dunav – Vukovar) dan u Prilogu II.

Slika 3-1 Položaj predmetnog zahvata u odnosu na područje ekološke mreže HR2000372 Dunav – Vukovar

(podloga: TK 1:100.000; izvor: HAOP, travanj 2016.; autor: Geonatura d.o.o.).


49

Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove HR2000372 Dunav - Vukovar

Površina - 13.359,14 ha

Položaj zahvata u odnosu na

područje ekološke mreže

- Zahvat revitalizacije Antinskog serpentina nalazi se na cca 15,5 km zračne

udaljenosti od središnjeg dijela ovog područja ekološke mreže, odnosno oko

30 rkm uzvodno od navedenog područja ekološke mreže.

Kvaliteta i važnost područja:

- važno za očuvanje vidre (Lutra lutra), nekoliko vrsta riba (Aspius aspius,

Gymnocephalus baloni, Gymnocephalus schraetser, Pelecus cultratus,

Eudontomyzon mariae i Zingel zingel) te kiseličinog vatrenog plavca (Lycaena

dispar)

- važno za očuvanje dvoprugastog kozaka (Graphoderus bilineatus) u Hrvatskoj

- važno za očuvanje rogatog regoča (Ophiogomphus cecilia) na području

kontinentalne biogeografske regije

- jedno od četiri područja čiji su ciljni stanišni tip 3270 Rijeke s muljevitim

obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p.

- važno za očuvanje stanišnog tipa 91E0 Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion

incanae, Salicion albae) - asocijacije Salici-Populetum nigrae i Populetum

nigrae-albae

Mogući razlozi ugroženosti

- intenziviranje poljoprivredne proizvodnje

- napuštanje/izostanak košnje

- onečišćenje

- prekomjeran ribolov

- kisele kiše

- promjene hidroloških uvjeta

Ciljne vrste i stanišni tipovi

- Ophiogomphus cecilia (rogati regoč)

- Lycaena dispar (kiseličin vatreni plavac)

- Graphoderus bilineatus (dvoprugasti kozak)

- Aspius aspius (bolen)

- Gymnocephalus schraetser (prugasti balavac)

- Zingel zingel (veliki vretenac)

- Lutra lutra (vidra)

- Eudontomyzon mariae (ukrajinska paklara)

- Pelecus cultratus (sabljarka)

- Gymnocephalus baloni (Balonijev balavac)

- 3270 Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i

Bidention p.p.

- 6250* Panonski stepski travnjaci na praporu

- 91E0* Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)

- 6240* Subpanonski stepski travnjaci (Festucion vallesiacae)


50

Tablica 3-1 Značajke ciljnih vrsta i stanišnih tipova područja ekološke mreže HR2000372 Dunav - Vukovar

Kategorija ugroženosti (RH) /

status zaštite vrste u RH

Tip (prisutnost)

populacije

Veličina populacije/

Brojnost populacije

Kvaliteta

podataka Populacija Očuvanost Izoliranost Globalno

Ophiogomphus cecilia (rogati regoč)

Rogati regoč je kukac iz reda Odonata (vretenca). Stanište su mu rijeke sporijeg toka s pješčanim dnom. Najčešće se smještaju na kamenje ili biljke uz vodu. U rijekama širim od 20 m lete sredinom toka u potrazi za

ženkama. Ličinke su smještene u dosta jakoj struji vode, najčešće u malim udubinama pješčanih nanosa. Izbjegavaju mulj i ne ukopavaju se. Životni krug im traje dvije do tri godine. Izlijetanje počinje koncem travnja,

najbrojniji su u srpnju, a mogu letjeti i do kolovoza.

osjetljiva (VU) /

strogo zaštićena vrsta stalna - / rijetka

podaci

nedovoljni

B

(15% ≥ p > 2%)

B

(dobra)

C

(populacija nije izolirana unutar

šireg područja raširenosti)

B

(dobra vrijednost)

Lycaena dispar (kiseličin vatreni plavac)

Stanište vrste su vlažne livade i močvarni rubovi rijeka, potoka i jezera u nizinskom dijelu Hrvatske kao i niži dijelovi gorskih dolina. Vrsta se javlja najčešće u dvije (gorska Hrvatska) ili u tri generacije godišnje

(kontinentalna Hrvatska) u razdoblju od početka svibnja do početka listopada. Biljke hraniteljice i ovipozicijske biljke su im vrste iz roda kiselica Rumex spp. (velika kiselica - R. acetosa, mala kiselica - R. acetosella,

riječna kiselica - R. hydrolapathum, vodena kiselica - R. aquaticus). Prezimljuje gusjenica u drugom razvojnom stadiju. Imago se pojavljuje od svibnja do kolovoza.

gotovo ugrožena (NT) /

strogo zaštićena vrsta stalna - / vrlo rijetka

podaci

nedovoljni

C

(2% ≥ p > 0%)

B

(dobra)

C



C

(značajna vrijednost)

Graphoderus bilineatus (dvoprugasti kozak)

Biologija dvoprugastog kozaka nije u potpunosti poznata. Staništa ove vrste predstavljaju veće stajaće vode koje su uz rubove obrasle vodenom vegetacijom kao i manje povremene lokve. Staništa na kojima se

pojavljuje u Hrvatskoj pripadaju tipu stalnih stajaćica (NKS: A.1.1.1.) i povremenih stajaćica (NKS: A.1.2.1.). U ovu grupu staništa pripadaju plitka slatkovodna jezera, mrtvaje, riječni rukavci, bare, lokve, ribnjaci,

kanali, tzv. „materijal grabe“, poplavne livade i razne druga poplavne ili zamočvarene površine. Predatorska je vrsta koja se hrani ličinkama ostalih kukaca i malim rakovima. Odrasle jedinke su odlični plivači. Prema

nekim autorima, odrasli prezimljuju na kopnu, dok po nekima u vodi. Odrasli su dobri letači, tako da usred nepovoljnih uvjeta mogu migrirati do drugih vodenih staništa.

- /

strogo zaštićena vrsta stalna - / vrlo rijetka

podaci

nedovoljni

A

(100% ≥ p > 15%)

B

(dobra)

C



B

(dobra vrijednost)


51



Tip (prisutnost)

populacije


Brojnost populacije

Kvaliteta


Aspius aspius (bolen)

Bolen je česta autohtona vrsta Hrvatske. Pripada bentopelagičkim vrstama koje nastanjuju tekuće vode, akumulacije i rukavce rijeka. Odrasle jedinke žive solitarno u čišćim, tekućim dijelovima vodotoka, dok se

ličinke zadržavaju u plovama i to u mirnijim dijelovima vodotoka. Odgovara mu temperatura 4-20°C. Mlade ribe hrane se biljem i manjim vodenim životinjama (katkad i ribom), a odrasle jedinke pretežno uklijom i

drugim ribama. Ova vrsta je jedan od najvećih predatora u našim vodama. Može doživjeti starost od 10-15 godina, a spolno sazrijeva u 4-5 g. života. Razmnožava se od travnja do lipnja u brzim tekućicama s

pjeskovitim dnom te između stijena. Zbog mrijesta migrira uzvodno, u gornje tokove i pritoke rijeka. Plodnost iznosi 58.000–500.000 jaja po ženki. Jaja se izliježu za 10-15 dana. Bolen u Hrvatskoj obitava u Dunavu,

Dravi, Savi i njihovim pritocima.

osjetljiva (VU) /

- stalna - / česta

podaci

nedovoljni

C

(2% ≥ p > 0%)

A

(odlična)

C



A

(izvanredna

vrijednost)

Gymnocephalus schraetser (prugasti balavac)

Potamodromna, reofilna vrsta. Živi u manjim jatima u zoni mrene, deverike, ali i u riječnim ušćima. Preferira hladniju, čistu vodu s dosta kisika i obično se zadržava u dubljim dijelovima, na mjestima gdje je dno

šljunkovito ili pjeskovito. Podnosi raspon temperature vode od 4 do 18 °C. Mrijesti se od (ožujka) travnja do svibnja, na povoljnim plitkim staništima gdje ženka odlaže jaja na kamenje i biljke.

kritično ugrožena (CR) /


podaci

nedovoljni

B

(15% ≥ p > 2%)

C

(prosječna/smanjena)

C



A

(izvanredna

vrijednost)

Zingel zingel (veliki vretenac)

Općenito, ekologija velikog vretenca nije dovoljno poznata. Zadržava se u plitkim do srednje dubokim vodotocima, s pješčanim i šljunkovitim dnom. Živi u zoni mrene, deverike i balavca. Uglavnom je solitarna vrsta.

Životni vijek je sedam do osam godina. Hrani se beskralješnjacima i ikrom te ličinkama drugih vrsta riba. Aktivan je noću kada se približava obali i na površini skuplja hranu. Jedinke ove vrste spolno sazriju u trećoj

godini, a mrijeste se od ožujka do svibnja. Ženka odlaže jajašaca na kamenito i šljunkovito dno sa snažnim protokom vode. Vjerojatno skrivaju ikru, slično kao pastrvske vrste.

osjetljiva (VU) /


podaci

nedovoljni

B

(2% ≥ p ≥ 15%)

B

(dobra)

C



A

(izvanredna

vrijednost)


52



Tip (prisutnost)

populacije


Brojnost populacije

Kvaliteta


Lutra lutra (vidra)

Vrsta je usko vezana uz vodena staništa. Vidra je izvanredan je plivač, dobro roni, ali i brzo trči kada se nađe na kopnu. Vidra se hrani svim životinjama koje žive u vodi i na vodi i aktivna je noću. Pari se tijekom cijele

godine. Graviditet traje 9 tjedana. Ženka koti jedno do tri mladunca. Mladunci su slijepi 4 tjedna, sišu 8 do 9 tjedana, a spolno su zreli tek nakon dvije godine. Životni vijek vidri je između 15 i 18 godina. U prošlosti je

vrsta skoro istrebljenja lovom, radi kvalitetnog krzna. Drugi razlog smanjenja populacije vidri je zagađenost voda industrijskih otpadnim vodama, ali i herbicidima i pesticidima koji se koriste u intenzivnoj

poljoprivrednoj proizvodnji.

nedovoljno poznata (DD) /

strogo zaštićena vrsta stalna 6 jedinki / - dobra

C

(2% ≥ p > 0%)

B

(dobra)

C



B

(dobra vrijednost)

Eudontomyzon mariae (ukrajinska paklara)

Obitava u nizinskim, brdovitim i planinskim potocima obogaćenim kisikom na šljunkovito-pjeskovitom dnu. Ličinke žive zakopane u pješčano-muljevitom dnu 3,5 do 4,5 godine. Mrijesti se u travnju ili svibnju, pri

temperaturi vode od 8 do 13,5 °C, u većim skupinama na šljunkovito-pjeskovitom dnu. Mužjaci iskopaju plitka gnijezda u predjelu sporijeg strujanja vode, gdje ženka odlaže jaja.. Ukrajinska paklara nije parazit, iako

postoje slučajevi parazitiranja odraslih jedinki na ribama. Ličinke se hrane algama kremenjašicama i detritusom.

načelo predostrožnosti /


podaci

nedovoljni

A

(100% ≥ p > 15%)

C


C



A

(izvanredna

vrijednost)

Pelecus cultratus (sabljarka)

Sabljarka se okuplja u jata u donjim tokovima rijeka i estuarijima, ali i u nekim nizinskim jezerima. Najčešće bira dijelove rijeke gdje je tok brži i zadržava se u površinskom sloju. Mrijeste se od svibnja do lipnja u

slatkim i brakičnim vodama.

nedovoljno poznata (DD) /

- stalna - / vrlo rijetka

podaci

nedovoljni

B

(2% ≥ p ≥ 15%)

B

(dobra)

C



A

(izvanredna

vrijednost)


53



Tip (prisutnost)

populacije


Brojnost populacije

Kvaliteta


Gymnocephalus baloni (Balonijev balavac)

Balonijev balavac živi u srednjem i donjem toku većih rijeka, gdje se zadržava među kamenjem i na šljunkovitim dijelovima, s brzim tokom vode. Mužjaci balonijeva balavca postanu spolno zreli u 1. ili 2. godini, a

ženke u 2. ili 3. godini. Ova vrsta se seli iz glavnog toka rijeke u poplavnu zonu radi mrijesta te se najvjerojatnije mrijesti u plitkoj vodi među vodenim biljem. Balonijev balavac živi uz dno i aktivan je noću. Hrani se

malim beskralježnjacima kao što su ličinke kukaca, račići, maločetinaši itd. Endem je dunavskog slijeva i slijeva rijeke Dnjepar.

osjetljiva (VU) /


podaci

nedovoljni

B

(2% ≥ p ≥ 15%)

C


C



A

(izvanredna

vrijednost)

Posebno ugrožen i značajan

stanišni tip (RH) Pokrivenost (ha) Zastupljenost

Kvaliteta

podataka Relativna površina Očuvanost Globalno

3270 Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p.

Muljevite obale rijeka u nizinskom do brežuljkastom području obrastaju vegetacijom jednogodišnjih pionirskih nitrofilnih biljaka sveza Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p. U proljeće i rano ljeto stanište je golo, a

vegetacija se razvija kasnije ljeti. Ako su prilike na staništu nepovoljne (poplavna voda), vegetacija se slabo razvija ili potpuno izostaje. Takve se sastojine mogu naći na blago položenim odsječcima svih naših nizinskih

rijeka. Navedeni stanišni tip ugrožen je kanaliziranjem velikih rijeka, spuštanjem njihovih korita i uređivanjem obala, a s obzirom na kasnim ili nepravilni godišnji razvitak sastojina, za zaštitu se preporučuje širina

obale od 50 do 100 metara, uključujući i dijelove bez vegetacije.

DA 20 B

(dobra) loša

B

(2% ≥ p ≥ 15%)

B

(dobra)

B

(dobra vrijednost)

6240* Subpanonski stepski travnjaci (Festucion vallesiacae)

Stepske travnjake sveze Festucion vallesiacae i srodnih sintaksa grade busenaste trave i druge trajnice. Te se kserotermne zajednice razvijaju na kamenitoj podlozi ili na glinasto-pjeskovitom tlu koje sadrži šljunak. S

obzirom da je navedeni stanišni tip vezan uz suhu kontinentalnu klimu, u Hrvatskoj se može očekivati na njezinu sjeveroistočnom rubu. Budući da su sve potencijalne, a vjerojatno i bivše travnjačke površine

pretvorene u oranice i vinograde, danas nailazimo samo na fragmente ovih staništa. Veće površine, iako ne baš u dobrom stanju, nalaze se u Bistrincima i Bilju.

DA 10 C

(značajna) loša

B

(2% ≥ p ≥ 15%)

C


C

(značajna vrijednost)


54

Posebno ugrožen i značajan

stanišni tip (RH) Pokrivenost (ha) Zastupljenost

Kvaliteta

podataka Relativna površina Očuvanost Globalno

6250* Panonski stepski travnjaci na praporu

Navedeni stanišni tip obuhvaća travnjačke zajednice građene od višegodišnjih trava i zeleni na praporu. Navedene zajednice nekad su pokrivale velike površine, no sve površine s prapornom podlogom pretvorene su

davno u poljoprivredne površine, a na praporu se stvorilo humusno tlo. Stoga je navedeni stanišni tip danas uglavnom ograničen na praporne stijene koje je stvorila riječna erozija, gdje se najčešće razvijaju tek

fragmenti. Osim zahvatima u prostor (poput izgradnje nove ceste kod Zmajevca), stanini tip je ugrožen vegetacijskom sukcesijom koja rezultira razvojem drvenaste vegetacije koja zasjenjuje potencijlano stanište

travnjaka.

DA 1 C

(značajna) loša

A

(100% ≥ p > 15%)

C


A

(izvanredna vrijednost)

91E0* Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)

Stanišni tip obuhvaća šume uz vodotoke u kojima prevladavaju vrste Alnus glutinosa i Fraxinus excelsior. Rasprostranjene su od umjerenoga do borealnoga područja Europe, odnosno od nizinskoga (Alno-Padion) do

brdskoga pojasa (Alnion incanae). U tu skupinu pripadaju i galerijske šikare i šume vrba (Salixalba, S. fragilis) i topola (Populus nigra). Sve su one povremeno poplavljene godišnjim podizanjem nivoa vode u

vodotocima (rijekama ili potocima), ali stanište je inače ocjedito i prozračno za niskoga vodostaja. Navedena staništa danas su svedena na višestruko manje površine, no što su u prošlosti zauzimala te im prijeti

nestanak. Ugrožava ih prvenstveno regulacije rijeka, provedba hidroenergetskih i drugih zahvata na rijekama te unošenje stranih vrsta (npr. sjevernoa meričkih i euroameričkih topola).

DA 3227 B

(dobra) prosječna

B

(2% ≥ p ≥ 15%)

B

(dobra)

B

(dobra vrijednost)


55

4 OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU

4.1 Samostalni utjecaji

Predvidljivi samostalni utjecaji predmetnog zahvata ekološke revitalizacije područja starog korita

rijeke Vuke (na lokaciji Antinski serpentin) na područje ekološke mreže HR2000372 Dunav-Vukovar

procijenjeni su s obzirom na planirane aktivnosti. Gdje je bilo moguće napraviti takvo predviđanje,

ocijenjen je karakter utjecaja (trajanje, učestalost, veličina zahvaćenog područja itd.) (Tablica 4-1).

Problematika i potencijalan negativan utjecaj nenamjernog širenja invazivnih stranih vrsta te

negativni utjecaji u slučaju akcidentnih situacija obrađeni su zasebno u nastavku teksta. Također,

mogući utjecaji predmetnog zahvata na ciljne vrste riba obrađeni su detaljnije u sklopu izvještaja

„Istraživanje ihtiofaune rijeke Vuke u svrhu izrade stručne ihtiološke podloge za izradu Studije glavne

ocjene“ (HDBI 2016; Prilog II).

Tablica 4-1 Prikaz predvidljivih samostalnih utjecaja provedbe aktivnosti planiranih u okviru predmetnog

zahvata te mogućih utjecaja na ciljne vrste i staništa područja ekološke mreže HR2000372 Dunav-Vukovar.

1. Uređenje korita prema odabranim karakterističnim profilima

Utjecaj na bioraznolikost

Organizacija radnog pojasa, širenje postojeće kinete i produbljivanje korita, a potom i uređenje novog korita i formiranje bankina dovesti će do privremenog gubitka vodenih i močvarnih staništa prisutnih u koritu i na obalama Serpentina. Tako se očekuje gubitak zakorijenjene vodenjarske vegetacije (NKS kôd A.3.3.) te u sporijim dijelovima toka prisutnih slobodno plivajućih flotantnih i submerznih hidrofita (NKS kôd A.3.2.), odnosno dijela površine tršćaka, rogozika, visokih šiljeva i visokih šaševa (NKS kôd A.4.1.) te vegetacije s elementima nitrofilne, skiofilne ruderalne vegetacije razreda Galio-Urticetea (NKS kôd I.1.5.) prisutnih na rubnim dijelovima i obalama korita. Također, moguć je gubitak malih površina rubnih dijelova šuma hrasta lužnjaka i običnog graba s cerom (NKS kôd E.3.1.). Pritom je bitno napomenuti da se nakon izvođenja radova očekuje obnavljanje uklonjene vodene i močvarne vegetacije, a povećanjem korita i količine vode u njemu osigurati će se i dodatne površine za njen razvoj.

Izvođenje radova uzrokovat će zamućenje vode u koritu Serpentina te lokalno na nizvodnim dijelovima rijeke Vuke. Radom mehanizacije povećat će se razina buke u okolišu što može dovesti do uznemiravanja lokalno prisutne faune. Povećana razina buke i uznemiravanje faune očekuje se također prilikom održavanja (košnja) i korištenja zahvata (povećana prisutnost ljudi). S druge strane, zadržavanjem veće količine vode u Serpentinu poboljšat će se uvjeti za opstanak postojeće faune vezane uz vodeni ekosustav te osigurati uvjeti pogodni za naseljavanje novih vrsta vezanih prvenstveno uz vodena i vlažna staništa.

Utjecaj na ciljne vrste i staništa

S obzirom da se predmetni zahvat nalazi oko 30 rkm uzvodno od navedenog područja ekološke mreže te da će se tok Vuke za vrijeme radova usmjeravati kroz prokop, ne očekuje se negativan utjecaj uređenja korita (zamućenje, vibracije, prekid povezanosti vodnog toka i sl.) na ciljne vrste riba.

Može se isključiti mogućnost utjecaja na ostale ciljne vrste i stanišne tipove.

Mogućnost ublažavanja negativnih utjecaja

Kako bi se ubrzala obnova prirodne vegetacije projektom (Hrvatske vode 2012) je planirano krajobrazno uređenje korita rijeke Vuke (poglavlje „4.5 Krajobrazno uređenje rijeke Vuke“) koje obuhvaća prijedlog obnove obalne i vodene vegetacije po pojedinim karakterističnim profilima te sadrži preporuke za sadnju biljnog materijala uz cjelokupni obalni pojas i kontrolu širenja invazivnih svojti.


56

2. Izgradnja otoka kod naselja Gaboš te u blizini naselja Antinska Mlaka


Otoci će se uređivati u novoproširenom i produbljenom koritu te se, uz korištenje postojećeg radnog pojasa, ne očekuje dodatni negativni utjecaji na okolna staništa. Vodena fauna nizvodno od Serpentina bit će utjecana privremenim zamućenjem vode. Na kopnenu faunu šireg područja zahvata moguć je privremen utjecaj buke i prašine. Nakon izvođenja zahvata očekuje se pozitivan utjecaj na prisutnu ornitofaunu kojoj će otoci potencijalno poslužiti kao dodatno stanište.


Imajući u vidu udaljenost zahvata od predmetnog područja ekološke mreže, činjenicu neće doći do narušavanja povezanosti vodnog toka te karakter prepoznatih utjecaja planirane aktivnosti, utjecaj na ciljne vrste i staništa ekološke mreže može se isključiti.


Kako bi se ubrzala obnova prirodne vegetacije projektom (Hrvatske vode 2012) je planirano krajobrazno uređenje korita rijeke Vuke (poglavlje „4.5 Krajobrazno uređenje rijeke Vuke“) koje obuhvaća prijedlog obnove obalne i vodene vegetacije te sadrži preporuke za sadnju biljnog materijala i kontrolu širenja invazivnih svojti.

3. Uređenje ušća melioracijskih kanala


Prilikom uređenja ušća melioracijskih kanala očekuje se gubitak manjih površina prisutnih stanišnih tipova kao što su tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi (NKS kôd A.4.1.) te vegetacija s elementima nitrofilne, skiofilne ruderalne vegetacije razreda Galio-Urticetea (NKS kôd I.1.5.). Međutim, do trajnog gubitka staništa doći će samo na dijelovima gdje će se graditi prijelazi s propustima, dok se na preostalom dijelu radnog pojasa očekuje obnova navedenih staništa.


S obzirom na udaljenost zahvata od predmetnog područja ekološke mreže, mogućnost utjecaja na ciljne vrste i staništa može se isključiti.


Kako bi se ubrzala obnova prirodne vegetacije projektom (Hrvatske vode 2012) je planirano krajobrazno uređenje korita rijeke Vuke (poglavlje „4.5 Krajobrazno uređenje rijeke Vuke“) koje obuhvaća prijedlog obnove obalne vegetacije te sadrži preporuke za sadnju uz cjelokupni obalni pojas i kontrolu širenja invazivnih svojti.

4. Izgradnja preljevnih pregrada na prokopu i meandru


Izgradnja preljevnih pregrada dovesti će do trajnog gubitka manjih površina prisutnih vodenih i obalnih staništa. Tijekom izgradnje očekuje se zamućenje nizvodnih dijelova Serpentina i Vuke te pojačana razina buke što se može negativno odraziti na prisutnu faunu. Zapornica temeljnog ispusta pregrade na meandru bit će zatvorena grubom rešetkom koja će predstavljati prepreku migraciji većih jedinki riba.


Izgradnja pregrada može otežati ili spriječiti uzvodne migracije ciljnih vrsta riba.

Utjecaj izgradnje pregrada na ostale ciljne vrste i staništa se ne očekuje.


Kako bi se ublažio negativan utjecaj na migracije riba, djelomično ili potpuno otvoren temeljni ispust pregrade na prokopu služit će kao riblja staza, dok je projektom također planirano uređenje riblje staze uz pregradu na meandru. Također, prilikom izgradnje pregrada, predviđeno je održavanje povezanosti vodnog toka.

Kako bi se ubrzala obnova prirodne vegetacije projektom (Hrvatske vode 2012) je planirano krajobrazno uređenje korita rijeke Vuke (poglavlje „4.5 Krajobrazno uređenje rijeke Vuke“) koje obuhvaća prijedlog obnove obalne i vodene vegetacije te sadrži preporuke za sadnju uz cjelokupni obalni pojas i kontrolu širenja invazivnih svojti.


57

5. Uređenje riblje staze uz pregradu na meandru


Izgradnja riblje staze dovesti će do trajnog gubitka relativno malih površina ruderalnih i travnjačkih staništa prisutnih na području obuhvata planirane riblje staze. Pravilnom izgradnjom riblje staze očekuje se pozitivan utjecaj na prisutnu ihtiofaunu.


Pravilno uređena riblja staza omogućiti će migraciju ciljnih vrsta riba i umanjiti negativan utjecaj izgradnje projektom predviđenih pregrada.



6. Uređenje platoa sa sadržajima za boravak ljudi


S obzirom da će se predviđeni molovi graditi u novouređenom koritu, ne očekuje se gubitak dodatnih površina (vodenih) stanišnih tipova. Platoi će se formirati na bankinama korita te će izgradnja pristupnih puteva i objekata na platoima predstavljati trajnu prenamijenu, odnosno trajno zauzeće prisutnih obalnih i priobalnih stanišnih tipova. Lokacije za smještaj platoa većinom su smještene na poljoprivrednim površinama, no moguć je također gubitak manjih površina tršćaka, rogozika, visokih šiljeva i visokih šaševa (NKS kôd A.4.1.); vlažnih, nitrofilnih travnjaka i pašnjaka (NKS kôd C.2.4.); elemenata nitrofilne, skiofilne ruderalne vegetacije razreda Galio-Urticetea (NKS kôd I.1.5.) te mezofilnih živica i šikara (NKS kôd D.1.2.). S druge strane, na površinama platoa kod Antinske Mlake, Gaboša i Markušice predviđeno je u sklopu organizacije gradilišta privremeno odlaganje viška zemljanog materijala te će navedene površine biti prenamijenjene već u ranijim fazama izgradnje zahvata.

Nakon izgradnje platoi će se održavati redovitom košnjom te se unutar njihovog obuhvata očekuje razvitak vlažnih i/ili mezofilnih travnjačkih stanišnih tipova te elemenata ruderalne vegetacije. Tijekom korištenja i održavanja platoa i molova moguće je povremeno uznemiravanje prisutne faune povećanim prisustvom ljudi i strojeva.


Imajući u vidu udaljenost zahvata od predmetnog područja ekološke mreže te karakter prepoznatih utjecaja provedbe planirane aktivnosti, utjecaj na ciljne vrste i staništa ekološke mreže može se isključiti.



Utjecaji i učinci u slučaju akcidentnog događaja

Tijekom provedbe planiranih aktivnosti mogući su akcidentni događaji u obliku nenamjernog

ispuštanja ili izlijevanja veće količine štetnih kemijskih tvari u okoliš ili požara većih razmjera. Radi se

o potencijalno dugotrajnom negativnom utjecaju s posljedicama znatnog prostornog dosega. Ipak,

imajući u vidu udaljenost zahvata od područja ekološke mreže, mogućnost značajnog utjecaja na

ciljne vrste i staništa može se isključiti.


58

Nadalje, rizik od ovakvih događaja moguće je umanjiti primjenom dobre inženjerske prakse i

uobičajenih mjera da se takav događaj izbjegne. Takve mjere obuhvaćaju ponajprije predostrožnost

pri postupanju s opremom i mehanizacijom, odnosno gorivom, motornim uljima te dr. štetnim i/ili

zapaljivim kemikalijama, ali i brzu reakciju u slučaju onečišćenja ili požara kako bi se posljedice na

vrijeme ograničile i sanirale.

Utjecaj nenamjernog unosa i/ili širenja invazivnih stranih vrsta

Prilikom izvođenja radova u koritu rijeke Vuke moguć je nenamjeran unos i/ili širenje invazivnih

stranih životinjskih vrsta putem kontaminirane mehanizacije što se može, dugoročno gledano,

negativno odraziti na vrste i stanišne tipove vodenog toka rijeke Vuke. Vjerojatnost opisanog utjecaja

na ciljne vrste i staništa područja ekološke mreže HR2000372 Dunav-Vukovar ocijenjena je kao vrlo

mala, s obzirom na udaljenost predmetnog zahvata od navedenog područja ekološke mreže (oko 30

rkm). Vjerojatnost nenamjernog širenja navedenih vrsta moguće je dodatno ublažiti povećanim

oprezom prilikom izvođenja radova izgradnje i održavanja zahvata (npr. kontaktiranjem Hrvatske

agencije za okoliš i prirodu radi dobivanja najnovijih informacija o rasprostranjenju invazivnih vrsta;

temeljitim čišćenjem opreme od mulja, šljunka i vegetacije; izbjegavanjem upotrebe mehanizacije

korištene na vodotocima gdje se zna da su raširene invazivne vrste itd.).

S druge strane, u sastavu obalnih i priobalnih stanišnih tipova na području obuhvata i zone utjecaja

zahvata mjestimično su utvrđene relativno guste sastojine invazivnih stranih biljnih vrsta.

Najučestalije su obalna dikica (Xanthium strumarium L. ssp. italicum (Moretti) D.Löve), ambrozija

(Ambrosia artemisiifolia L.), trodijelni dvozub (Bidens tripartita L.), uljna bučica (Echinocystis lobata

(Michx.) Torr. et Gray), paskvica (Solanum dulcamara L.), američki kermes (Phytolacca americana L.),

amarant (Amaranthus sp.) i zlatnica (Solidago sp.). Također, na zapuštenijim dijelovima obale

Serpentina prisutan je i bagrem (Robinia pseudoacacia L.). Stoga je uslijed provedbe planiranih

aktivnosti moguće nenamjerno širenje utvrđenih invazivnih stranih biljnih vrsta, odnosno

nenamjeran unos novih, što se može negativno odraziti na postojeća staništa (odnosno onemogućiti

i/ili usporiti obnovu istih), a posredno i na prisutnu floru i faunu. Kako bi se ubrzala obnova prirodne

vegetacije i spriječilo nekontrolirano širenje invazivnih biljnih vrsta kao posljedica provedbe

predmetnog zahvata, projektom (Hrvatske vode 2012) je planirano krajobrazno uređenje korita rijeke

Vuke (poglavlje „4.5 Krajobrazno uređenje rijeke Vuke“) koje obuhvaća prijedlog obnove obalne i

vodene vegetacije po pojedinim karakterističnim profilima te sadrži preporuke za sadnju biljnog

materijala i kontrolu širenja invazivnih svojti. S obzirom na sve navedeno, a uzimajući u obzir

udaljenost predmetnog zahvata od područja ekološke mreže HR2000372 Dunav-Vukovar (oko 15,5

km zračne udaljenosti) te izražen antropogen utjecaj na širem području predmetnog zahvata,

vjerojatnost negativnog utjecaja širenja invazivnih stranih biljnih vrsta na ciljne vrste i staništa

navedenog područja ekološke mreže uslijed provedbe planiranih aktivnosti ocijenjena je kao vrlo

mala.


59

4.1.2 PROCJENA STUPNJA UTJECAJA

S obzirom na prepoznate stanišne uvjete koji će nastati prilikom pripreme, izgradnje, korištenja i

održavanja predmetnog zahvata, napravljena je analiza utjecaja zahvata na ciljne vrste i staništa

ekološke mreže. Prilikom donošenja konačnog zaključka, pristupilo se analizi stupnja prepoznatih

mogućih utjecaja planiranih aktivnosti prema skali (za detaljniji opis v. Tablica 1-1):

-2 = značajni negativni utjecaji,

-1 = negativni utjecaji koji nisu značajni,

0 = nema utjecaja,

1 = pozitivno djelovanje koje nije značajno,

2 = značajno pozitivno djelovanje.

Konačna ocjena stupnja utjecaja zahvata na razmatrano područje ekološke mreže uvijek se provodi

pojedinačno za svaku ciljnu vrstu i ciljni stanišni tip, nakon detaljne analize svih relevantnih podataka,

te s obzirom na predvidljive stanišne uvjete koji će nastati tijekom i nakon izvođenja zahvata.

Također, konačna ocjena uzima u obzir postojanje i provedivost mjera koje bi prepoznate utjecaje

umanjile do razine prihvatljivosti, odnosno dokaze da je utjecaj prihvatljiv bez provedbe mjera

(Tablica 4-3).

Vrijednost stupnja utjecaja na cjelovitost područja ekološke mreže jednaka je vrijednosti stupnja

najizraženijeg samostalnog utjecaja na ciljne vrste i stanišne tipove područja ekološke mreže tijekom

pojedine faze izvedbe zahvata.


60

Tablica 4-2 Pregled samostalnih utjecaja zahvata na ciljne vrste i stanišne tipove područja ekološke mreže HR2000372 Dunav-Vukovar te procjena njihova značaja.

CILJNA VRSTA/CILJNI STANIŠNI TIP

STUPANJ UTJECAJA

OPIS UTJECAJA Priprema i izgradnja

Korištenje i održavanje

Aspius aspius (bolen)

-1 (-1) – (+1)

Izvještaj HDBI-a (2016) navodi da je Balonijev balavac pronađen u Vuki (postaja 1. Vuka - Vukovar), dok bi bolen mogao biti prisutan zbog velike količine sitne ribe i činjenice da za vrijeme mrijesta uzvodno ulazi u pritoke te bi tijekom mrijesta Vuka potencijalno predstavljala mrijestilište i rastilište za dunavsku populaciju bolena.

Uslijed provedbe planiranih aktivnost u koritu Vuke mogući su negativni utjecaji na ciljne vrste u vidu narušavanja postojećih staništnih uvjeta (zamućenje, vibracije) i gubitka dijela povoljnih staništa. Projektom je planirano održavanje povezanosti vodnog toka usmjeravanjem vode kroz prokop tijekom provedbe planiranih aktivnosti u starom koritu Vuke te obnova vodenih staništa po završetku izgradnje (Hrvatske vode 2012). S obzirom na prostornu udaljenost predmetnog zahvata od područja ekološke mreže (oko 30 rkm) te uz primjenu mjera predloženih studijom, navedeni utjecaji ocijenjeni su kao prostorno i/ili vremenski ograničeni. Negativni utjecaji mogući su u slučaju akcidentnih situacija, međutim nisu ocijenjeni kao značajni.

Planirana izgradnja pregrade na meandru može predstavljati negativan utjecaj na potamodromne vrste tijekom povratka jedinki nakon mrijesta u slučaju naglog pada vodostaja ili u slučaju nizvodnog drifta mlađi. Nadalje, moguć je negativan utjecaj na bolena, kojem mrijest najbolje uspijeva kod niskih vodostaja, dok bi pri niskim vodostajima pregrada zasigurno spriječila potencijalnu migraciju do uzvodnih mrijestilišta. S obzirom da je projektom predviđena riblja staza ocijenjena kao adekvatna (HDBI 2016), opisani negativni utjecaji bit će znatno ublaženi njenom izgradnjom te nisu ocijenjeni kao značajni.

S druge strane, produbljivanje korita meandra dovest će do znatnog povećanja i zadržavanja količine vode u meandru što će poboljšati uvjete staništa za ihtiofaunu (HDBI 2016) pa tako i navedene ciljne vrste.

Gymnocephalus baloni (Balonijev balavac)

-1 (-1) – (+1)


61


STUPANJ UTJECAJA



Gymnocephalus schraetser (prugasti balavac)

0 0

Navedene ciljne vrste nisu utvrđene na području rijeke Vuke, niti se njihova pojava očekuje, s obzirom na postojeće hidrološke i morfološke karakteristike toka i korita rijeke Vuke – navedene vrste traže staništa s većim protokom ili tvrđim supstratom (HDBI 2016). Stoga se ne očekuje utjecaj na populacije navedenih vrsta riba, ciljnih vrsta područja ekološke mreže HR2000372 Dunav-Vukovar.

Zingel zingel (veliki vretenac)

0 0

Eudontomyzon mariae (ukrajinska paklara)

0 0

Pelecus cultratus (sabljarka)

0 0

Ophiogomphus cecilia (rogati regoč)

0 0

S obzirom na udaljenost predmetnog zahvata od područja ekološke mreže HR2000372 Dunav-Vukovar (oko 15,5 km zračne udaljenosti), karakter prepoznatih utjecaja te ekološke karakteristike navedenih ciljnih vrsta, ne očekuje se negativan utjecaj provedbe predmetnog zahvata na populacije navedenih ciljnih vrsta.

Lycaena dispar (kiseličin vatreni plavac)

0 0

Graphoderus bilineatus (dvoprugasti kozak)

0 0

Lutra lutra (vidra)

0 0

3270 Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p.

0 0

S obzirom na udaljenost predmetnog zahvata od područja ekološke mreže HR2000372 Dunav-Vukovar (oko 15,5 km zračne udaljenosti), karakter prepoznatih utjecaja te ekološke karakteristike navedenih ciljnih staništa, ne očekuje se utjecaj provedbe predmetnog zahvata na rasprostranjenosti ili kvalitetu ciljnih stanišnih tipova .

6250* Panonski stepski travnjaci na praporu

0 0

91E0* Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)

0 0


62


STUPANJ UTJECAJA



6240* Subpanonski stepski travnjaci (Festucion vallesiacae)

0 0

S obzirom na udaljenost predmetnog zahvata od područja ekološke mreže HR2000372 Dunav-Vukovar (oko 15,5 km zračne udaljenosti), karakter prepoznatih utjecaja te ekološke karakteristike navedenih ciljnih staništa, ne očekuje se utjecaj provedbe predmetnog zahvata na rasprostranjenosti ili kvalitetu ciljnih stanišnih tipova .

UKUPNO (ocjena stupnja utjecaja na cjelovitost područja ekološke mreže)

-1 (-1) – (+1) -


63

4.2. Skupni utjecaji

Prilikom procjene skupnog (kumulativnog) utjecaja planiranog zahvata na ciljne vrste i stanišne

tipove te cjelovitost područja ekološke mreže potrebno je razmotriti zahvate koji su već izvedeni ili se

planiraju izvesti na širem području predmetnog zahvata, a mogli bi pridonijeti skupnom utjecaju.

Međutim, u slučaju predmetnog zahvata, prilikom procjene doprinosa utjecaja predmetnog zahvata

na ciljne vrste i staništa područja ekološke mreže HR2000372 Dunav-Vukovar, potrebno je također

sagledati zahvate na Dunavu koji su već izvedeni ili se planiraju izvesti, a koji bi mogli imati za

posljedicu slične utjecaje na ciljne vrste i staništa. Pritom je bitno istaknuti da se ocjena mogućih

skupnih utjecaja na ciljne vrste i stanišne tipove te cjelovitost područja ekološke mreže nužno

razmatra iz perspektive predmetnog zahvata.

Za potrebe procjene mogućih skupnih utjecaja ekološke revitalizacije područja starog korita rijeke

Vuke na lokaciji Antinski Serpentin, razmotrena je važeća prostorno-planska dokumentacija i posebni

detaljni plan obrane od poplava. Temeljna prostorno-planska dokumentacija prilikom analize

mogućih skupnih utjecaja obuhvaća Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije (SV VSŽ 7/02.,

8/07., 9/07., 19/14) i Prostorni plan Osječko-baranjske županije (ŽG 1/02, 4/10), dok je za analizu

mogućih utjecaja sustava obrane od poplava korišten Provedbeni plan obrane od poplava branjenog

područja 15: Područje maloga sliva Vuka.

Ekosustav rijeke Vuke snažno je antropogeno utjecan. Donedavno su se zahvati na vodotocima

provodili isključivo s ciljem zaštite od poplava bez posvećivanja pažnje zaštiti biljnih i životinjskih vrsta

čiji je opstanak vezan uz vodeni i močvarni ekosustav. Tako je korito Vuke uređeno cijelom dužinom

te pregrađeno vodnim stepenicama i ustavom. Poplavljivanje je gotovo u potpunosti spriječeno, a

obalni pojas je na pojedinim dionicama toka sveden na svega nekoliko metara širine. Antinski

Serpentin je zamuljen te u sušem dijelu godine presušuje. Izvođenjem zahvata revitalizacije glavni tok

Vuke preusmjerit će se kroz korito Serpentina, a Serpentin će biti proširen, čime će se povećati

površina vodenih staništa. S obzirom na navedeno, revitalizacija Serpentina se, iako predstavlja

antropogenu modifikaciju u prostoru, smatra pozitivnim zahvatom. Za područje ekološke mreže

potencijalno neželjenu modifikaciju predstavlja izgradnja pregrada na prokopu i meandru. Naime, na

predmetnom dijelu toka Vuke nisu do sad izgrađene pregrade nepremostive ribama. Najnizvodnija

pregrada na rijeci Vuki nalazi se u Općini Punitovci, uzvodno od naselja Jurjevac Punitovački, odnosno

na 24 km zračne udaljenosti uzvodno od planiranog zahvata. Međutim, bitno je istaknuti da

predmetni zahvat obuhvaća je izgradnju riblje staze uz pregradu na meandru, dok će prolaz ribama

na prokopu biti omogućen kroz temeljni ispust. Stoga se negativan doprinos izgradnje pregrada već

provedenim regulacijama rijeke Vuke smatra vrlo malim i bez značaja za očuvanost cjelovitosti

područja ekološke mreže.

Nadalje, regulacijski radovi na dijelu toka Dunava kroz Republiku Hrvatsku započeli su već u 19.

stoljeću. Za najveći dio toka Dunava kroz Hrvatsku može se reći da je reguliran i da se ističe opsegom

izvedenih regulacijskih radova i uređenošću korita. Dunav ima status međunarodnog plovnog puta te

se kao takav održava kroz dulji vremenski period. Razmatrajući skupne utjecaje iz perspektive

planiranih radova na rijeci Dunav, sagledani su također samostalni utjecaji zahvata na rijeci Dunav

koje treba uzeti u obzir s obzirom da se mogu negativno odraziti na ciljne vrste riba područja

ekološke mreže HR2000372 Dunav-Vukovar:


64

zahvati vađenja nanosa (pijeska i šljunka) iz riječnog korita Dunava, koji mogu uzrokovati

„manjak“ sedimenta nizvodno i tako utjecati na riječna staništa, nastanak sprudova i plićina,

hidrološke prilike šireg područja i morfologiju riječnog korita;

zahvati regulacije vodotoka i hidroenergetski zahvati na Dunavu, koji mogu poremetiti

procese donosa, pomicanja i taloženja sedimenta, potaknuti bočnu eroziju obala i promjene

hidrološkh prilika šireg područja; te

razvoj riječnog prometa, koji povećava rizike stalnog uznemiravanja akvatičke faune,

promjene stanišnih uvjeta, akcidentnih događaja i širenja invazivnih vrsta, osobito na

područjima gdje nije bilo intenzivnijeg prometa.

Procjena doprinosa utjecaja predmetnog zahvata ekološke revitalizacije područja Antinskog

Serpentina na ciljne vrste i staništa područja ekološke mreže HR2000372 Dunav-Vukovar prikazana je

u nastavku (Tablica 4-2).

Tablica 4-2 Procjena doprinosa utjecaja predmetnog zahvata ekološke revitalizacije područja starog korita

rijeke Vuke (na lokaciji Antinski Serpentin) mogućim skupnim (kumulativnim) utjecajima s drugim zahvatima

(prema prostorno-planskoj dokumentaciji) na područje ekološke mreže HR2000372 Dunav-Vukovar.

Postojeći / planirani zahvat Mogući skupni utjecaji Doprinos predmetnog zahvata mogućim skupnim utjecajima na POVS HR2000372 Dunav-Vukovar

Postojeći / planirani zahvati na širem području predmetnog zahvata

Izgradnja prokopa i sustava kanala za otjecanje suvišnih voda te produbljivanje korita Vuke (od početka 19. stoljeća do danas)

Narušavanje kvalitete i gubitak postojećih vodenih, obalnih i priobalnih stanišnih tipova.

Modifikacija korita, što se može odraziti na hidrološke prilike šireg područja.

Doprinos smanjenju povezanosti riječnog toka.

NIJE ZNAČAJAN.

S obzirom na udaljenost zahvata od područja ekološke mreže (oko 30 rkm), karakter prepoznatih utjecaja te ekološke karakteristike ciljnih vrsta i staništa, ne očekuje se doprinos predmetnog zahvata skupnim utjecajima degradacije i gubitka postojećih staništa te promjena hidroloških prilika šireg područja.

Kako bi se ublažio negativan utjecaj na migracije riba, djelomično ili potpuno otvoren temeljni ispust pregrade na prokopu služit će kao riblja staza, dok predmetni zahvat također uključuje uređenje riblje staze uz pregradu na meandru. Stoga se ne očekuje značajan negativan doprinos predmetnog zahvata na povezanost riječnog toka, odnosno na migracije ciljnih vrsta riba područja ekološke mreže HR2000372 Dunav-Vukovar.

Izgrađene akumulacije Borovik (1978.) i Koritnjak (2013.)

Izgrađeno 11 vodnih stepenica i ustava Krndija

Izgrađeni nasipi ukupne duljine 46,55 km

Planirana izgradnja 11 novih akumulacija

Planirana izgradnja višenamjenskog kanala Dunav-Sava i potpuna modifikacija posljednjih 13 km toka rijeke Vuke


65

Postojeći / planirani zahvat Mogući skupni utjecaji Doprinos predmetnog zahvata mogućim skupnim utjecajima na POVS HR2000372 Dunav-Vukovar

Zahvati na rijeci Dunav koji su već izvedeni ili se planiraju izvesti

Eksploatacija riječnog sedimenta

Narušavanje kvalitete i gubitak vodenih staništa.

Promjene hidroloških prilika, a time i stanišnih uvjeta šireg područja.

NIJE ZNAČAJAN.

Utjecaji eksploatacije riječnog sedimenta su postojeći, dugotrajni i s izraženijim učincima u gornjim dijelovima toka rijeke Dunav, a sami zahvati eksploatacije moraju proći detaljnu procjenu utjecaja na prirodu.


Regulacijske građevine

(uključujući građevine za potrebe uređenja plovnog puta)

Narušavanje kvalitete i gubitak riječnih, močvarnih i poplavnih staništa.

Promjene hidroloških prilika šireg područja.

NIJE ZNAČAJAN.

U odnosu na opseg već izvedenih regulacijskih objekata na Dunavu i činjenicu da je tok Dunava reguliran kroz dugi vremenski period, ocijenjeno je da promjene do kojih će doći izvođenjem predmetnog zahvata, uz primjenu mjera ublažavanja neće značajno doprinijeti postojećem utjecaju na ciljne vrste riba, niti utjecaju budućih regulacijskih zahvata planiranih u znatno većem opsegu.

Hidroenergetski zahvati

Riječni promet

Promjena stanišnih uvjeta kao rezultat intenzivnog riječnog prometa (uznemiravanje, buka, vibracije) i širenja invazivnih životinjskih vrsta.

Povećanje rizika od akcidenata.

NIJE ZNAČAJAN.



66

5 MJERE UBLAŽAVANJA ŠTETNIH POSLJEDICA ZAHVATA NA

EKOLOŠKU MREŽU I PROGRAM PRAĆENJA STANJA

Mjere i program praćenja stanja se odnose na periode planiranja i pripreme, izgradnje te korištenja i

održavanja zahvata. Praćenje primjene mjera treba biti osigurano od strane inspekcijskog nadzora i

Hrvatskih voda kao nositelja zahvata. Nositelj zahvata i izvođači radova odgovorni su za primjenu

mjera ublažavanja štetnih posljedica zahvata na ciljne vrste i staništa ekološke mreže.

Ciljevi mjera i programa praćenja stanja su:

umanjiti doseg samostalnih utjecaja na postojeća staništa u zoni utjecaja zahvata, te

umanjiti rizik od akcidentnih situacija i onečišćenja okoliša

kako bi se umanjili ili spriječili dugoročni učinci provedbe predmetnog zahvata ekološke revitalizacije

područja starog korita rijeke Vuke (na lokaciji Antinski serpentin) na Balonijevog balavca

(Gymnocephalus baloni) i bolena (Aspius aspius), ciljne vrste područja ekološke mreže HR2000372

Dunav – Vukovar.

Pritom se podrazumijeva poštivanje važećih propisa i prostornih planova, a naročito:

članka 4., 5. i 153. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13), te

članka 10. – 13. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, NN 153/13, 78/15).

Također se preporuča konzultacija publikacije „Stručne smjernice – male hidroelektrane“ (poglavlje

4.5. Riblje staze; HAOP i Umweltbundesamt AUT 2015) prilikom pripreme provedbe mjera

ublažavanja te programa praćenja stanja ekološke mreže.

5.1 Prijedlog mjera ublažavanja štetnih posljedica zahvata na ciljeve

očuvanja i cjelovitost ekološke mreže

5.1.1 MJERE UBLAŽAVANJA TIJEKOM PLANIRANJA I PRIPREME ZAHVATA

1. Radove u koritu i na obalama korita planirati u vrijeme niskih vodostaja kako bi narušavanje

kvalitete povoljnih staništa Balonijevog balavca (Gymnocephalus baloni) i bolena (Aspius

aspius) bilo svedeno na najmanju moguću mjeru.

2. Radove u prokopu te na nizvodnom spoju prokopa i meandra planirati u vrijeme niskih

vodostaja zimi, kad se navedene vrste sele u dublje zimovnike te se ne zadržavaju u plitkoj

vodi.

3. Od predviđena tri izvedbena rješenja riblje staze, navedena u Elaboratu ekološke

revitalizacije područja starog korita rijeke Vuke – Antinski serpentin“ (Hrvatske vode 2012),

planirati primjenu trećeg rješenja, gdje je dno obloženo kamenjem, a tok se razbija

kamenjem veće frakcije iza kojih će se formirati područja mirnije vode.

4. Nizvodni ulaz u riblju stazu planirati u blizini same pregrade, po mogućnosti neposredno uz

nju, kako bi se smanjila površina tzv. „mrtve zone“ (dijela toka između prepreke i ulaza u

riblju stazu u kojem se mogu naći ribe koje su „promašile“ ulaz u riblju stazu).

5. Prema oba ulaza u riblju stazu planirati kosinu u obliku svojevrsne rampe koja će vertikalno

usmjeriti pridnenu ribu prema ribljoj stazi.


67

5.1.2 MJERE UBLAŽAVANJA TIJEKOM IZGRADNJE ZAHVATA

1. Tijekom provedbe radova u koritu i priobalju ograničiti područje zahvata te poduzeti

potrebne radnje (npr. ograđivanje lokacije izvođenja radova) kako bi što manje količine

(zemljanog) materijala dospjele u vodotok te se zamućivanje svelo na najmanju moguću

mjeru. Pritom je potrebno onemogućiti ulazak vodenih organizama u ograđeno područje.

5.2 Prijedlog programa praćenja stanja ekološke mreže

1. Za navedenu mjeru izvedbe riblje staze potreban je monitoring njene funkcionalnosti,

odnosno praćenje migracija riba nakon izvedbe ove mjere od strane stručnjaka ihtiologa.

Monitoring je naročito potrebno provoditi u vrijeme migracije riba (ožujak-srpanj) i to

najmanje dva puta mjesečno u razdoblju od tri godine (ukoliko terenskim obilaskom utvrdi da

je intenzitet istraživačkog napora nedovoljan, stručnjak ihtiolog će procijeniti koliko često

treba provoditi uzorkovanje).

2. Ukoliko će se praćenjem populacija ciljnih vrsta utvrditi njihovo smanjivanje kao direktna

posljedica zahvata, nositelj zahvata je obvezan provesti dodatne mjere zaštite koje će

propisati nadležno upravno tijelo uz konzultacije sa stručnjakom ihtiologom i nadležnim

stručnim tijelom.


68

6 ZAKLJUČAK O UTJECAJU ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU

Predmet Studije glavne ocjene prihvatljivosti zahvata je procjena značajnosti mogućih utjecaja

provedbe ekološke revitalizacije područja starog korita rijeke Vuke (na lokaciji Antinski Serpentin) na

područje ekološke mreže HR2000372 Dunav – Vukovar. Za predmetni zahvat provedena je Prethodna

ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu kojom je utvrđeno da nije moguće isključiti

mogućnost značajnog negativnog utjecaja na ciljne vrste riba.

Antinski Serpentin jedan je od većih zapuštenih i zamuljenih rukavaca koji su nastali izgradnjom

prokopa na rijeci Vuki u posljednjih 30 god. S obzirom da glavni tok Vuke ima nižu niveletu, Serpentin

u sušem dijelu godine presušuje. Zahvat revitalizacije Antinskog Serpentina se sastoji od

prokopavanja i djelomičnog produbljivanja kinete Serpentina, izgradnje preljevnih pregrada na

prokopu i meandru, izgradnje riblje staze uz pregradu na meandru, izgradnje otoka u koritu

Serpentina te platoa sa smještajnim sadržajima za boravak ljudi na bankini korita. Predloženim

radovima osigurat će se vodnost predmetnog područja tijekom cijele godine i korištenje u sadašnjem

stanju neupotrebljivog prostora za razne rekreacijske sadržaje.

Predvidivi samostalni utjecaji zahvata i njihovi učinci na ciljne vrste i ciljna staništa te cjelovitost

područja ekološke mreže odnose se na:

- izgradnju pregrada koja može otežati ili spriječiti uzvodne migracije ciljnih vrsta riba te

- način izgradnje riblje staze uz pregradu na meandru.

Stupanj utjecaja zahvata na ciljne vrste i ciljna staništa te cjelovitost ekološke mreže procijenjen je s

obzirom na predvidive samostalne utjecaje zahvata na ekološku mrežu i stanišne uvjete koji bi mogli

nastati tijekom i nakon izvođenja zahvata te uzimajući u obzir primjenu predloženih mjera

ublažavanja.

S obzirom na udaljenost predmetnog zahvata od područja ekološke mreže HR2000372 Dunav-

Vukovar (oko 15,5 km zračne udaljenosti), karakter prepoznatih utjecaja te ekološke karakteristike

ciljnih vrsta i staništa, ne očekuje se utjecaj provedbe predmetnog zahvata na rasprostranjenosti ili

kvalitetu ciljnih stanišnih tipova „3270 Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p.

i Bidention p.p.“, „6250* Panonski stepski travnjaci na praporu“, „91E0* Aluvijalne šume (Alno-

Padion, Alnion incanae, Salicion albae)“ i „6240* Subpanonski stepski travnjaci (Festucion

vallesiacae)“; odnosno na populacije ciljnih vrsta Ophiogomphus cecilia (rogati regoč), Lycaena dispar

(kiseličin vatreni plavac), Graphoderus bilineatus (dvoprugasti kozak) te Lutra lutra (vidra). Ciljne

vrste riba Gymnocephalus schraetser (prugasti balavac), Zingel zingel (veliki vretenac), Eudontomyzon

mariae (ukrajinska paklara) i Pelecus cultratus (sabljarka) nisu utvrđene na području rijeke Vuke, niti

se njihova pojava očekuje zbog hidroloških i morfoloških karakteristike toka i korita Vuke. Stoga se ne

očekuje utjecaj provedbe predmetnog zahvata na populacije navedenih ciljnih vrsta. Projektom

predviđena riblja staza ocijenjena je kao adekvatna te će mogući nagativni utjecaji na migraciju ciljnih

vrsta Aspius aspius (bolen) i Gymnocephalus baloni (Balonijev balavac) biti znatno ublaženi njenom

izgradnjom te nisu ocijenjeni kao značajni.

S obzirom na sve navedeno, procjena značaja samostalnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i

cjelovitost područja pokazala je da, uz primjenu predloženih mjera ublažavanja štetnih posljedica

zahvata, samostalni utjecaji predmetnog zahvata neće biti značajno negativni.


69

S obzirom na izvedene i planirane zahvate na rijeci Vuki te izvedene i planirane zahvate na Dunavu,

koji bi mogli imati za posljedicu slične utjecaje na ciljne vrste i staništa područja ekološke mreže

HR2000372 Dunav – Vukovar, ocijenjeno je da provedba predmetnog zahvata, uz primjenu mjera

ublažavanja, neće značajno doprinijeti skupnim utjecajima.

Sagledavanjem samostalnih i skupnih utjecaja zahvata revitalizacije područja Antinskog Serpentina na

na ciljeve očuvanja i cjelovitost područje ekološke mreže HR2000372 Dunav – Vukovar može se

zaključiti da je zahvat prihvatljiv uz primjenu prijedloga mjera ublažavanja štetnih posljedica zahvata

na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže i provedbu programa praćenja stanja.


70

7 POPIS PROPISA

Popis propisa

1. Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2009. o očuvanju

divljih ptica (kodificirana verzija) (SL L 20, 26.1.2010.)

2. Direktiva 92/43/EEZ o zaštiti staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (SL L 206,

22.7.1992.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća 2013/17/EU o

prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske

(SL L 158, 10.6.2013.)

3. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)

4. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14)

5. Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13)

6. Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim

tipovima (NN 88/14)

7. Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15)

Prostorno-planska dokumentacija

1. Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske

županije 7/02, 8/07, 9/07, 19/14)

2. Prostorni plan Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik 1/02, 4/10)

3. Prostorni plan uređenja Općine Markušica (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske

županije 17/06, 16/11)

4. Prostorni plan uređenja Općine Tordinci (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije

12/06).

5. Prostorni plan područja posebnih obilježja Višenamjenskog kanala Dunav – Sava

(Narodne novine 121/11)


71

8 IZVORI PODATAKA

Stručna i znanstvena literatura

1. Antolović J., Flajšman E., Frković A., Grgurev M., Grubešić M., Hamidović D., Holcer D.,

Pavlinić I., Tvrtković N. i Vuković M. (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo

kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

2. Antonić O., Kušan V., Jelaska S., Bukovec D., Križan J., Bakran-Petricioli T., Gottstein-

Matočec S., Pernar R., Hečimović Ž., Janeković I., Grgurić Z., Hatić D., Major Z., Mrvoš D.,

Peternel H., Petricioli D. i Tkalčec S. (2005): Kartiranje staništa Republike Hrvatske

(2000.-2004.), Drypis, 1.

3. Belančić A., Bogdanović T., Franković M., Ljuština M., Mihoković N., Vitas B. (2008):

Crvena knjiga vretenaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode

Republike Hrvatske, Zagreb.

4. Boršić I., Milović M., Dujmović I., Cigić P., Rešetnik I., Nikolić T., Mitić B. (2008):

Preliminarni popis invazivnih stranih biljnih vrsta (IAS) u Hrvatskoj. Natura Croatica, Vol.

17, No. 2.

5. European Commision (2013): The Interpretation Manual of European Union Habitats -

EUR28. EC Environment.

6. HAOP i Umweltbundesamt AUT (2015): Stručne smjernice – male hidroelektrane.

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu i Austrijska agencija za okoliš (Umweltbundesamt

GmbH).

7. HAOP i Umweltbundesamt AUT (2016): Priručnik za ocjenu prihvatljivosti zahvata za

ekološku mrežu (OPEM). Hrvatska agencija za okoliš i prirodu i Austrijska agencija za

okoliš (Umweltbundesamt GmbH).

8. Hrvatske vode (2012): Elaborat ekološke revitalizacije područja starog korita rijeke Vuke

– Antinski Serpentin. Izvođači: Elektroprojekt d.d., Hidrokonzalt Konzalting i inženjering

za infrastrukturu d.o.o., Oikon d.o.o., Zagreb.

9. Hrvatske vode (2014): Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja, Sektor B

Dunav i donja Drava, Branjeno područje 15: Područje maloga sliva Vuka. Hrvatske vode,

Zagreb.

10. Mrakovčić M., Brigić A., Buj I., Ćaleta M., Mustafić P. i Zanella D. (2006): Crvena knjiga

slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode,

Zagreb.

11. Nadilo B. (pripremio) (2012): Zaštita od poplava i navodnjavanje. Građevinar 64 (10):

833-844.

12. Roth P., Peternel H. (ur.) (2011): Priručnik za ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku

mrežu (izrađen u sklopu COAST projekta). UNDP, Zagreb.

13. Šašić, M., Mihoci, I. i Kučinić, M. (2013): Crveni popis danjih leptira Hrvatske.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

14. Topić J., Vukelić, J. (2009): Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema

Direktivi o staništima EU. Državni zavod za zaštitu prirode RH, Zagreb.


72

15. Vukelić J., Mikac S., Baričević D., Bakšić D., Rosavec, R. (2008): Šumska staništa i šumske

zajednice u Hrvatskoj – Nacionalna ekološka mreža. Državni zavod za zaštitu prirode,

Zagreb.

16. Živaković-Kerže Z. (2008): Ivan Nepomuk Spannbauer i njegovo značenje za odvodnju

osječkoga kraja. VDG Jahrbuch 15: 117-126.

Internetski izvori podataka

17. Bioportal (2016): Web portal informacijskog sustava zaštite prirode Hrvatske agencija za

okoliš i prirodu (http://www.bioportal.hr/).

18. Geoportal Državne geodetske uprave (2015). (http://geoportal.dgu.hr/), Državna

geodetska uprava.

19. HAOP (2016): Baza podataka: Vrste. Staništa. Ekološka mreža. Zaštićena područja

(uključuje WMS/WFS servise).

20. Internet portal zaštite prirode Ministarstva zaštite okoliša i prirode (2015).

(http://www.zastita-prirode.hr/), Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.

21. IUCN crveni popis ugroženih vrsta (2015) (http://www.iucnredlist.org), International

Union for Conservation of Nature.

22. Katalog zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj (2015)

(http://zasticenevrste.azo.hr/), Agencija za zaštitu okoliša.

23. Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske (IV. nadopunjena verzija) (2015).

(http://www.dzzp.hr/stanista/nacionalna-klasifikacija-stanista-rh/nacionalna-

klasifikacija-stanista-rh-740.html), DZZP.

24. Nikolić T. (ur.) (2015a): Flora Croatica baza podataka. On-line (http://hirc.botanic.hr/

fcd). Botanički zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

25. Nikolić T. (ur.) (2015c): Flora Croatica baza podataka – Alohtone biljke 2008.

(http://hirc.botanic.hr/fcd/InvazivneVrste/). Botanički zavod, Prirodoslovno-matematički

fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

http://www.bioportal.hr/


73

9 OSTALI PODACI I INFORMACIJE

Suglasnost ovlašteniku za obavljanje poslova iz područja zaštite prirode


74


75


76


77


78


79


80


81


82


83

Dokaz o stručnosti vanjskih stručnjaka

Preslika referenci Hrvatskog društva za biološka istraživanja (HDBI) i članova istraživačkog tipa


84


85

Preslika certifikata za lov ribe elektroagregatom dodijeljenog Dušanu Jeliću


86

Preslika Rješenja Ministarstva poljoprivrede kojim je odobren ribolov u znanstvene svrhe na

ribolovnim područjima Drava-Dunav i Sava - na rijeci Vuki (klasa: UP/I-324-02/15-01/190, ur. br.

525-13/0545-15-2, od 24. studenoga 2015. godine)


87


88

PRILOG I OBRAZLOŽENJE HIDRAULIČKOG PRORAČUNA

Obrazloženje hidrauličkog proračuna preuzeto je iz „Elaborata ekološke revitalizacije područja starog

korita rijeke Vuke – Antinski serpentin“ (Hrvatske vode 2012), poglavlje „3.3. Hidraulički proračun“.

Navedeni Elaborat priložen je Studiji Glavne ocjene kao zaseban dokument u digitalnom obliku.

Razlika u visinama pregrada

Razlika u visinama pragova na meandru i na prokopu je određena s obzirom na željenu količinu malih

voda koje će se propuštati isključivo kroz meandar. Zbog niže visine pregrade u meandru na njoj će

doći do prelijevanja koje se može usporediti s prelijevanjem preko širokog praga te je za proračun

protoka korišten izraz za prelijevanje vode preko širokog praga.

Na temelju dobivenih protoka pri pojedinim preljevnim visinama (Slika 2-18) odabrana je razlika u

visinama pregrada od 0,3 m koja za posljedicu ima da će se vode rijeke Vuke do protoka od 1,25 m3/s

prelijevati isključivo preko pregrade u meandru, dok će se za protoke veće od navedenog prelijevati

preko obje pregrade. Imajući u vidu da su srednje višegodišnje protoke na vodomjernoj postaji

Tordinci 1,83 m3/s za očekivati je da će u sušnom dijelu godine dominantno prelijevanje biti preko

pregrade u meandru.

Slika 2-18 Ovisnost protoka preko pregrade na prokopu o preljevnoj visini

Utjecaj pregrada na razine velikih voda utvrđen je hidrauličkim proračunom za stanje bez i sa

pregradama odnosno usporedbom vodnih nivoa jednog i drugog. Napravljena je jednodimenzionalna

hidraulička analiza tečenja za rijeku Vuku na predmetnoj lokaciji pomoću programa Hydrologic

Engineering Center River Analysis System (HEC-RAS). The HEC-RAS namijenjen je proračunu razina

vodnih lica postupno promjenjivog jednoličnog tečenja u prirodnim i/ili umjetnim vodotocima. Za

potrebe ove i drugih analiza izvršeno je situacijsko-visinsko snimanje cijelog meandra Antinski

serpentin, prokopa i manjeg segmenta korita rijeke Vuke uzvodno i nizvodno od njega te je izvršeno

modeliranje terena u ArcGIS-u. Analiza je pokazala da pregrada na prokopu podiže razine velikih voda

za cca. 1-2 cm, odnosno da je njen utjecaj zbog vrlo malih brzina na predmetnoj dionici zanemariv. U


89

nastavku su prikazani poprečni profili s vodama povratnog perioda 25, 50 i 100 godina za stanje sa i

bez pregrade na prokopu(Slika 2-19).

Slika 2-19 Usporedba razine voda u prokopu povratnih perioda 25, 50 i 100 godina sa (desno) i bez pregrade

(lijevo).

Ova skoro zanemariva razlika u visinama vodnih lica za stanje sa i bez pregrade na prokopu je

posljedica vrlo malih brzina koje iznose 0,2 do 0,3 m/s te vrlo malo lokalno povećanje brzine anulira

suženje protjecajnog profila. Na slici u nastavku je prikazana lokacija pregrada u meandru i u prokopu

s unesenom razinom velikih voda povratnog perioda 25 godina (Slika 2-20). Voda u meandru i u rijeci

Vuki nizvodno od spoja izlila se u inundacije, dok je ona u prokopu puno niža od njegove visine

budući da je na tom dijelu i okolni teren puno viši.

2-20 Prikaz pregrada i voda povratnog perioda 25 godina.


90

Na slici u nastavku je prikazana lokacija pregrada u meandru i u prokopu s unesenom razinom velikih

voda povratnog perioda 100 godina (Slika 2.21). Voda u meandru i u rijeci Vuki nizvodno od spoja

izlila se u inundacije te djelomično poplavila zaštićenu šumu koja se nalazi južno od korita, dok je ona

u prokopu puno niža od njegove visine.

2-21 Prikaz pregrada i voda povratnog perioda 100 godina.

Pregrada na meandru također podiže razine velikih voda za cca. 1-2 cm, odnosno njen utjecaj na

predmetnoj dionici je zbog vrlo malih brzina zanemariv. U nastavku su prikazani poprečni profili s

vodama povratnog perioda 25, 50 i 100 godina za stanje sa i bez pregrade na meandru(Slika 2-22).

Slika 2-22 Usporedba razine voda u meandru povratnih perioda 25, 50 i 100 godina sa (desno) i bez pregrade

(lijevo).


91

PRILOG II HDBI – ISTRAŽIVANJE IHTIOFAUNE RIJEKE VUKE (2016. g.)

U nastavku je priložen Izvještaj Hrvatskog društva za biološka istraživanja (HDBI) iz travnja 2016. –

„Istraživanje ihtiofaune rijeke Vuke u svrhu izrade stručne ihtiološke podloge za izradu Studije

glavne ocjene“.

Istraživanje ihtiofaune rijeke Vuke u

svrhu izrade stručne ihtiološke podloge

za izradu studije glavne ocjene -Izvještaj-

HDBI

Zagreb, travanj 2016.

Hrvatsko društvo za biološka istraživanja -HDBI-

Croatian Biological Research Society

Lipovac I, br. 7, 10000 Zagreb

[email protected] http://www.ribe-hrvatske.com

Naručitelj Geonatura d.o.o.

Projekt

Istraživanje ihtiofaune rijeke Vuke u svrhu izrade stručne ihtiološke podloge za izradu studije glavne ocjene

Vrsta dokumenta Izvještaj

Ponuditelj Hrvatsko društvo za biološka istraživanja – HDBI, Lipovac I, br. 7, 10000 Zagreb

Voditelj projekta dr. sc. Dušan Jelić

Odgovorna osoba dr. sc. Dušan Jelić

Autor izvještaja

Ivan Špelić, mag. oecol. et prot. nat.; mag. ing. agr. i Matej Vucić, mag. oecol. et prot. nat.

ID dokumenta 2016-2-1901-3

mailto:[email protected]





Istraživanje ihtiofaune rijeke Vuke u svrhu izrade stručne ihtiološke podloge za izradu studije glavne ocjene

- Izvještaj –

Hrvatsko društvo za biološka istraživanja HDBI

UVOD

Članovi Hrvatskog društva za biološka istraživanja – HDBI, su obavili

istraživanje ihtiofaune rijeke Vuke na području grada Vukovara i općine Tordinci u

Vukovarsko-srijemskoj županiji. Terensko istraživanje je obavljeno 2. i 3. prosinca

2015. godine.

Rijeka Vuka izvire kod Paučja, u krajnjem jugoistočnom dijelu Krndije, a utječe

u Dunav kod Vukovara. Zbog izuzetno malog pada u Vuki prevladava mehanizam

voda donjeg i srednjeg toka. Porječje Vuke smješteno je u jugozapadnom dijelu

Panonske nizine, odnosno u istočnom dijelu savskodravsko- dunavskog međuriječja.

Vuka ima najviši vodostaj i proticaj u razdoblju otapanja snijega, tj. u kasno proljeće i

kasno ljeto kada porječje Vuke dobiva i najveće količine oborina. To su tzv. zelene

vode koje potječu od topljenja snijega i leda u višim predjelima i od oborinskih

maksimuma karakterističnih za ta razdoblja godine (Živaković Kerže 2008). Prema

klasifikaciji po abiotičkoj tipologiji, rijeka Vuka spada u nizinske male aluvijalne

tekućice u silikatno-organogenoj podlozi dok po zajednici ihtiofaune spada u nizinske

aluvijalne tekućice s padom <1‰ (PMF, 2011).

Ušće rijeke Vuke u Dunav je na NATURA 2000 području Dunav – Vukovar

tako da je moguće da ribe s popisa NATURA 2000 vrsta tog područja (Tablica 1.) koriste Vuku kao povremeno stanište, mrijestilište ili rastilište. Prijašnjim

istraživanjima (Opačak i sur. 2004; Mrakovčić i sur. 2011) u Vuki je zabilježeno 15

vrsta riba (Tablica 2.).






Tablica 1. Ribe na popisu NATURA 2000 vrsta za područje ekološke mreže Dunav - Vukovar

Leuciscus aspius (Linnaeus, 1758) bolen

Eudontomyzon mariae (Berg, 1931) ukrajinska paklara

Gymnocephalus baloni Holcík & Hensel,

1974

balonijev balavac

Gymnocephalus schraetzer (Linnaeus, 1758) prugasti balavac

Pelecus cultratus (Linnaeus, 1758) sabljarka

Zingel zingel (Linnaeus, 1766) veliki vretenac


Tablica 2. Vrste riba zabilježene u rijeci Vuki tijekom prijašnjih istraživanja

CILJEVI:

Određivanje kvalitativnog i kvantitativnog sastava ihtiofaune rijeke

Vuke.

Prikupljanje fotodokumentacije istraživanog područja.

Opisati postojeće stanje ihtiofaune te opisati i komentirati utjecaj

planiranih zahvata na ciljne vrste riba Natura 2000 područja Dunav-

Vukovar.

Odrediti najbolje rješenje riblje staze.

METODOLOGIJA

Istraživanje je provedeno na četiri lokacije na rijeci Vuki (Tablica 3.) (Slika 1a,

1b). Istraživanja ihtiofaune je provedeno korištenjem uređaja za elektroribolov Samus

725MP (Samus Special Electronics) izlazne snage do 650. Uzorkovanje se provodilo

elektroribolovom s obale na način da se na odabranom transektu odabralo nekoliko

točaka za uzorkovanje u međusobnom razmaku 20 metara i izlovila se sva riba sa

odabrane točke. Nakon ulova, svim ulovljenim jedinkama je izmjerena totalna i

standardna duljina na preciznost 1 mm i masa na preciznost 1 gram. Nakon toga su

jedinke vraćene na isto mjesto na kojem su ulovljene.

Za analizu podataka i izradu tablica i grafova je korišten program

Microsoft Excel (paket Microsoft Office 2010) a za geografske analize i izradu karte

korišten je program ESRI ArcGIS 10.

Tablica 3. Lokacije istraživanja s pripadajućim koordinatama

Broj lokacije Ime lokacije Datum X (HTRS96) Y (HTRS96)

1. Vuka, Tordinci 03.12.2015. 680080 5027540

2. Antinski prokop 03.12.2015. 677719 5029110

3. Vuka, Antin 03.12.2015. 677730 5028960

4. Vuka, Vukovar 02.12.2015. 692686 5026840





Slika 1a. Karta istraživanog područja s lokacijama iz Tablice 1.






Slika 1b. Karta istraživanog područja s lokacijama iz Tablice 1.

REZULTATI I RASPRAVA

U ovom istraživanju je na 4 lokacije na rijeci Vuki i Antinskom prokopu

ulovljena 181 jedinka ukupne mase 675,5 grama. Jedinke možemo podijeliti u 11

vrsta iz 6 porodica (Tablica 4.). U ulovu je najzastupljenija vrsta Alburnus alburnus

(uklija) s 38,6% udjela u ukupnom ulovu. Najveći udio u biomasi ima Esox lucius

(štuka) s 53,14% udjela u ukupnoj biomasi. Najveća ulovljena jedinka je štuka, mase

189 grama i 278 mm standardne duljine. Osim uklije, brojne su bodorka i krupatica s

udjelom u ukupnom ulovu preko 10%.






Tablica 4. Zabilježene vrste u ovom istraživanju

Porodica Vrsta Hrvatsko ime Autohtona/ alohtona/ invazivna

Kategorija zaštite Supstrat za mrijest

Broj ulovljenih jedinki

Udio u ukupnom ulovu (%)

Maseni udio (%)

Centrarchidae Lepomis gibbosus (Linnaeus, 1758) sunčanica invazivna POLI 8 4,41 22,87

Cobitidae Cobitis elongatoides Băcescu & Maier, 1969

vijun autohtona FITO 15 8,28 4,44

Cyprinidae Alburnus alburnus (Linnaeus, 1758)

uklija autohtona FITO/LITO 70 38,67 5,47

Blicca bjoerkna (Linnaeus, 1758) krupatica autohtona FITO 21 11,6 1,55

Carassius gibelio (Bloch, 1782) babuška invazivna FITO 3 1,65 1,03

Leuciscus idus (Linnaeus, 1758) jez autohtona FITO/LITO 1 0,55 0,29

Rhodeus amarus (Bloch, 1782) gavčica autohtona OSTR 18 9,94 1,62

Rutilus rutilus (Linnaeus, 1758) bodorka autohtona FITO/LITO 26 14,36 4,51

Esocidae Esox lucius Linnaeus, 1758 štuka autohtona FITO 4 2,21 53,14

Gobiidae Proterorhinus semilunaris (Heckel, 1839)

mramorasti glavoč autohtona FITO/LITO 14 7,73 1,03

Percidae Gymnocephalus baloni Holčík & Hensel, 1974

balonijev balavac autohtona strogo zaštićen, na popisu Natura 2000 Dunav - Vukovar

FITO/LITO 1 0,55 3,99

Objašnjenje kratica: FITO - fitofil; LITO - litofil; PSAM - psamofil; SPEL - speleofil; OSTR - ostrakofil; PEL - pelagofil; EU - euritopska; RE - reofilna; LI – limnofil (prema PMF 2011)


Postaja 1. – Vuka, Vukovar Rijeka Vuka u blizini grada Vukovara, oko 4 kilometra od ušća u Dunav. Na

ovoj lokaciji je ulovljeno 6 vrsta riba, 21 jedinke ukupne mase 375,00 grama (Tablica 5.). Najbrojnija vrsta je sunčanica s ulovljenih 7 jedinki. Na ovoj lokaciji su zabilježena

jedna invazivna vrste, sunčanica. Gavčica i balonijev balavac su NATURA 2000 vrste

na ovoj lokaciji.

Tablica 5. Ulov na lokaciji 1.

Porodica Vrsta Hrvatsko ime Broj jedinki

Brojčani udio (%)

Maseni udio (%)

Centrarchidae Lepomis gibbosus sunčanica 7 33,33% 41,06%

Cyprinidae Rhodeus amarus gavčica 5 23,8% 0,67%

Rutilus rutilus bodorka 1 4,76% 4,8%

Leuciscus idus jez 1 4,76% 0,53%

Esocidae Esox lucius štuka 3 14,28% 45,3%

Gobiidae Proterorhinus semilunaris mramorasti glavoč 3 14,28% 0,4%

Percidae Gymnocephalus baloni Balonijev balavac 1 4,76% 7,2%

Postaja 2. – Vuka, Tordinci Rijeka Vuka, kod mjesta Tordinci, uzvodno od prve lokacije. Ulovljeno je 26

jedinki iz 6 vrsta, ukupne mase 207,50 grama (Tablica 6.). Najbrojnija vrsta je

gavčiva s 13 ulovljenih jedinki. Zabilježena je jedna invazivna vrsta, babuška, te dvije

NATURA 2000 vrste, gavčica i vijun.



Brojčani udio (%)

Maseni udio (%)

Cyprinidae Rhodeus amarus gavčica 13 50% 4,09%


Carassius gibelio babuška 2 7,6% 2,41%

Cobitidae Cobitis elongatoides vijun 2 7,6% 0,48%

Esocidae Esox lucius štuka 1 3,84% 91,08%


Postaja 3. – Antinski prokop

Antinski prokop je umjetni kanal dužine 4 kilometra koji je zapravo odteretni

kanal Vuka - Vuka. Proteže se sjeverno od mjesta Antin i spaja se ponovno s rijekom

Vukom kod mjesta Mlaka Antinska. Uzorkovanje je obavljeno u blizini ušća. Ulovljeno





je 99 jedinki iz 7 vrsta, ukupne mase 56,50 grama (Tablica 7.). Najbrojnija vrsta je

uklija. Zabilježene invazivne vrste su sunčanica i babuška dok je jedina zabilježena

NATURA 2000 vrsta vijun.



Brojčani udio (%)

Maseni udio (%)

Centrarchidae Lepomis gibbosus sunčanica 1 1,01% 0,88% Cyprinidae Alburnus alburnus uklija 61 61,61% 56,63%

Blicca bjoerkna krupatica 16 16,16% 14,15%


Carassius gibelio babuška 1 1,01% 3,53%



Postaja 4. – Vuka, Antin Rijeka Vuka, kod mjesta Mlaka Antinska na ušću Antinskog prokopa. Ulovljene

su 35 jedinki iz 5 vrsta, ukupne mase 36,50 g (Tablica 8.). Najbrojnija vrsta je vijun

koja je ujedno i jedina NATURA 2000 vrsta na ovom području. Nije pronađena

nijedna invazivna vrsta.



Brojčani udio (%)

Maseni udio (%)

Cyprinidae Alburnus alburnus uklija 9 25,71% 13,69%

Blicca bjoerkna krupatica 5 14,28% 6,84%









Sve lokacije (Tablica 9.) Tablica 9. Podaci o svim lokacijama

Broj lokacije Ime lokacije Broj vrsta Broj jedinki Ukupna masa (g) Najbrojnija vrsta

1. Vuka, Vukovar 6 21 375,00 Gavčica

2. Vuka, Tordinci 5 26 207,5 Gavčica

3. Antinski prokop 7 99 56,5 Uklija

4. Vuka, Antin 5 35 36,5 Veliki vijun

Najviše vrsta je zabilježeno u Antinskom prokopu, gdje je ulovljeno i najviše

jedinki. Najveća masa ribe je ulovljena u Vuki kod Vukovara, a najveća jedinka, štuka

(Esox lucius) je ulovljena u Vuki kod Tordinaca, čija je masa iznosila 189 grama.

Gavčica je najbrojnija vrsta na 2 od 4 istraživane lokacije. Na preostalim lokacijama

najbrojnije vrste su bile uklija i vijun. Ukupno najbrojnija vrsta s najviše ulovljenih

jedinki (70) je bila uklija (Alburnus alburnus). Popis ulovljenih vrsta se dosta razlikuje

od rezultata prethodnih istraživanja što može biti rezultat drugačije metodologije

uzorkovanja ili istraživanja u različito doba godine. Ovo istraživanje je provedeno u

kasnu jesen za vrijeme niskih vodostaja kada se većina riba povlači u zimovnike u

dubljoj vodi.

Opis i procjena utjecaja zahvata na ciljne vrste riba područja Dunav - Vukovar

Tijekom istraživanja smo u Vuki pronašli samo jednu vrstu s popisa Natura

2000 za područje Dunav – Vukovar, i to balonijevog balavca a potencijalno Vuku

nastanjuje i bolen. Bolena bi ovdje mogli očekivati zbog velike količine sitne ribe a i

tokom mrijesta je Vuka potencijalno mrijestilište i rastilište za dunavsku populaciju

bolena. Karakteristika te vrste je da za vrijeme mrijesta uzvodno ulazi u pritoke

(Billard 1997). Što se ostalih vrsta s Natura 2000 popisa tiče, Vuka zbog zbog

hidroloških i morfoloških karakteristika toka i korita ne pruža pogodno stanište za

ukrajinsku paklaru, prugastog balavca, sabljarku i velikog vretenca. Sve te vrste traže






staništa s većim protokom ili tvrđim supstratom (Freyhof 2007). Po tvrdnjama

lokalnog stanovništva, za vrijeme visokih proljetnih voda kada se Vuka izlije po

okolnim livadama i šumama, u Vuku iz Dunava riba ulazi na mrijest. S obzirom da

istraživanje nije odrađeno u takvim uvjetima nije moguće utvrditi o kojim se točno

vrstama radi. Stanovništvo u tom kontekstu najčešće spominje šarane, babuške i

deverike. To su sve fitofilne potamodromne vrste kojima takvi uvjeti za mrijest najviše

odgovaraju.

Zahvat predviđa da kota krune pregrade Antinskog meandra bude ispod

razine srednje velike vode i tada će funkcionirati kao prag a ne pregrada tako da

uzvodna migracija potamodromnih riba tijekom visokih proljetnih voda neće biti

onemogućena. Problem bi mogao nastati kod povratka jedinki nakon mrijesta u

slučaju brzog pada vodostaja ili nizvodnog drifta mlađi. Štetan utjecaj bi se mogao

pojaviti i kod bolena kojem mrijest najbolje uspijeva kod niskih vodostaja (Freyhof

2007). Pri niskim vodostajima bi pregrada zasigurno spriječila potencijalnu migraciju

do uzvodnih mrijestilišta. Rješenje za te probleme bi trebala biti potpuno funkcionalna

riblja staza. Smještaj riblje staze je predviđen za desnu obalu meandra i funkcionirala

bi kao „zaobilaznica“ pregrade na meandru (Slika 2).

Slika 2. Smještaj riblje staze oko pregrade u Antinskom meandru






Jedan od najvažnijih elemenata funkcionalne riblje staze je smještaj i

karakteristike ulaza, to jest mjesta gdje se riblja staza spaja na tok ispod pregrade.

Migracijske ribe su pozitivno reotaksične (plivaju protiv struje) i nastavljaju plivati

uzvodno dok ne dosegnu prepreku. Kada dođu do prepreke, kreću se uz nju dok ne

nađu prolaz (ukoliko prolaz postoji). Iz tog razloga bi nizvodni ulaz u riblju stazu

trebao biti smješten u blizini same prepreke, ukoliko je moguće neposredno uz nju,

kako bi se smanjila površina takozvane „mrtve zone“, odnosno dijela toka između

prepreke i ulaza u riblju stazu u kojem se mogu naći ribe koje su „promašile“ ulaz u

riblju stazu. Prema oba ulaza u riblju stazu bi se sa dna trebala dizati kosina u obliku

svojevrsne rampe koja će vertikalno usmjeriti pridnenu ribu prema ribljoj stazi (Slika 3). Još jedan način kako ribe navesti da ulaze u riblju stazu je da struja vode koja

izlazi iz riblje staze bude jača od struje vode koja se prelijeva preko prepreke. Zbog

već spomenute pozitivne reotaksije, ribe će privući jači protok kroz riblju stazu. Nagib

riblje staze bi trebao biti manji od 1:15 a brzina struje manja od 2 m/s kako bi vrste

koje su slabiji plivači uspjeli savladati struju (FAO i DVWK 2002). Predviđena riblja

staza će imati vrlo mali nagib, 1:40, a i potencijalna brzina struje pri minimalnoj razini

vode od 20 cm u ribljoj stazi će biti 1,08 m/s. S obzirom da će tok biti „razbijen“

postavljanjem većeg kamenja, realna brzina toka bi trebala biti još i manja.

Slika 3. Kosina koja usmjerava pridnenu ribu iz glavnog toka prema ulazu u riblju stazu (preuzeto iz

FAO i DVWK 2002)






Predviđena su tri izvedbena rješenja morfologije korita riblje staze (Slika 4). Po

našem mišljenju bi najbolje rješenje bilo treće, gdje je dno obloženo kamenjem a tok

se razbija kamenjem veće frakcije iza kojih će se formirati područja mirnije vode u

kojima će ribe tijekom prolaska moći odmoriti. Treba paziti da se veće kamenje ne

postavlja tako da potpuno pregradi stazu i formira preljeve nego da postoje prolazi

koji će omogućiti nesmetan prolaz i krupnijim jedinkama. Uobičajeno je da dno riblje

staze što više liči prirodnom dnu korita rijeke što u ovom slučaju nije moguće (došlo

bi do erozije i ispiranja pijeska i mulja) tako da bi dno trebalo biti sastavljeno od

mozaika kamenja i šljunka različitih frakcija kako bi se formirao intersticij koji će

pružati zaklon ribama malog habitusa, ribljoj mlađi i osobito bentičkim

beskralježnjacima koji bi također trebali migrirati putem ove staze. Ti organizmi će

okupirati pukotine i šupljine među kamenjem gdje je struja najslabija (FAO i DVWK

2002).

Slika 4. Tri izvedbena rješenja korita riblje staze. Na najgornjem je prikazano rješenje

sa slojem kamenja ravnomjerno raspoređenih po pokosu. Na srednjem rješenje sa slobodnim dnom

od kamenja različite frakcije, te na najdonjem rješenje s kamenjem velike frakcije kojima je pokos

'razbijen' na način da spomenuto kamenje formira područja mirnije vode






Produbljavanje, izmuljivanje te samim time uklanjanje pridnene vegetacije u

koritu Antinskog meandra bi značajno izmjenilo stanište koje pogoduje pridnenim

vrstama, ponajprije psamofilima te fitofilima kojima je potreban sitni supstrat te

vegetacija za mrijest (vijunu, mramorastom glavoču, čak i gavčici koja je ostrakofil ali

školjkaše nalazimo na muljevitim dnima). S obzirom da u postojećem stanju u

meandru postoji vrlo mala količina vode i populacija riba je u skladu s tim mala,

utjecaj na cjelokupnu populaciju tih vrsta u Vuki je zanemariva. Produbljivanjem

korita meandra će se drastično povećati količina vode koja će se ovdje zadržati što

će poboljšati uvjete staništa za ihtiofaunu u samom meandru.

Sami proces izgradnje objekata predstavlja negativan utjecaj na lokalnu

ihtiofaunu. Radovima u koritu će se zamutiti voda i pomicati sediment što može

dovesti do otežanog hranjenja ili uništavanja hranilišta riba. Prisutnost mehanizacije i

intenzivni radovi mogu ometati ili prekinuti normalna kretanja i migracije riba. Također

drastično povećavaju stres što direktno smanjuje otpornost na zaraze. Uvijek postoji

opasnost od oštećenja strojeva i izlijevanja ulja ili goriva u vodotok. Smatramo da bi

se radovi trebali provesti tokom niskih vodostaja kako bi zamućenje bilo najmanje

moguće. Najbolje vrijeme za radove u prokopu i na dijelu gdje se spajaju prokop i

meandar bi bilo tijekom niskih vodostaja zimi kada se riba seli u dublje zimovnike i ne

zadržava se u plitkoj vodi. Tijekom radova ograditi područje zahvata u vodi i voditi

računa da što manje količine materijala dođu u vodotok, kako bi se zamuljenje

smanjilo na najmanju moguću mjeru. Pritom voditi računa da u ograđeno područje ne

mogu ulaziti ribe i ostali akvatični organizmi, a one koji se u prostoru nađu tijekom

postavljanja ograde, vratiti u vodotok.






ZAKLJUČAK

Od 11 pronađenih vrsta riba u Vuki, 9 ih je autohtonih dok su 2 invazivne:

sunčanica i babuška.

Zabilježena je jedna strogo zaštićena vrsta, balonijev balavac, te jedna

NATURA 2000 vrste za područje „Dunav - Vukovar“: balonijev balavac.

Najbrojnija vrsta je uklija

Izgradnja pregrade na Antinskom meandru i Antinskom prokopu će imati

negativan utjecaj na migraciju riba pri niskim vodostajima što se može riješiti

izgradnjom odgovarajuće riblje staze

LITERATURA

Billard R. (1997): Les poissons d'eau douce des rivières de France. Identification,

inventaire et répartition des 83 espèces. Lausanne, Delachaux & Niestlé, 192p.

Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO), Deutscher Verband

für Wasserwirtschaft und Kulturbau e.V. (DVWK) (2002): Fish passes – Design,

dimensions and monitoring, Rim.

Kottelat M., Freyhof J. (2007): Handbook of European Freshwater Fishes. Cornol:

Kottelat i Berlin: Freyhof.

Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, biološki odsjek (2011):

Testiranje bioloških metoda ocjene ekološkog stanja (Okvirna direktiva o

vodama, 2000/60/ec) u reprezentativnim slivovima panonske i dinaridske

ekoregije, knjiga I. Studija biološkog odsjeka PMF-a






web izvori: http://www.medjimurska-priroda.info/zastita/regionalni-park-mura-drava/

http://www.crorivers.com/obiljezja_panonske.php

http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000364

http://zasticenevrste.azo.hr/

Uz poštovanje,

Ivan Špelić, mag. oecol. et prot. nat.; mag. ing. agr.

Hrvatski institut za biološku raznolikost,

Lipovac I, no 7,

10 000 Zagreb

+00385 98 727 605

[email protected]


Documents

Ekološka revitalizacija područja starog korita rijeke …...Zagreb, rujan 2016. Ekološka revitalizacija područja starog korita rijeke Vuke - Antinski serpentin Studija glavne ocjene