E l e k t r on sk i m j e s e ~n i k z a e v r op sk e i n t e g r a c i j e - b r o j 6 , mar t , 2 0 0 6 .

E IC Bilten

TEMA BROJAZa{to je sudstvo

glavni razlog zbogkojeg Crna Gorajo{ nije ispunila

jedan od klju~nihkopenha{kih kriterijuma - konstituisanjepravne dr`ave

INTERVJUValentina Setta,

generalna konzulkaItalije u Crnoj Gori istrani diplomata sanajdu`im sta`om u

Podgorici

ANALIZADa li }e za{tita `ivotne sredinebiti najte`i izazov za Crnu Goruprilikom uskla|ivanja sa propisimaEvropske unije

Ukupno 105 razli~itih propisa, odVladinih uredbi do zakona, plani-rano je da bude usvojeno do kraja2007. godine kako bi Crna Gora uva-`ila kratkoro~ne preporuke Evropskeunije za pribli`avanje evropskim stan-dardima.

To je predvi|eno Vladinim inovi-ranim Akcionim planom za sprovo|enjeevropskog partnerstva. ^ak 75 propisaodnosi se na oblast unaprije|enja eko-nomskog ambijenta, a ostatak na de-mokratiju i vladavinu prava, s ciljem jedaljeg dinami~nog razvoja tr`i{ne eko-nomije i izgradnje sna`nih institucija.

Do sada su, u skladu sa zahtjevi-ma EU, izne{enim u dokumentu Ev-ropsko partnerstvo, usvojeni novi za-koni iz oblasti carinske i poreske poli-tike, konkurencije, tr`i{ta rada i kapita-la, saobra}aja, telekomunikacija i za{tite`ivotne sredine.

Vladu i Skup{tinu o~ekuju norma-tivna pobolj{anja u oblasti poljopriv-redne politike i za{tite `ivotne sredine.

Izme|u ostalog, zacrtano je usva-janje zakona o strancima, azilu, li~nojkarti, crnogorskom dr`avljanstvu, za{titii tajnosti li~nih podataka, javnimnabavkama, teritorijalnoj organizacijiCrne Gore...

U planu, predstavljenom javnostipro{le sedmice, isti~e se kao namjera iusvajanje zakona o javnim fondovima,medijskoj koncentraciji, za{titi prava

pripadnika nacionalnih i etni~kih grupa,rodnoj ravnopravnosti, dr`avnoj imovi-ni, dr`avnom premjeru i katastru ne-pokretnosti, izmjenama i dopunamaZakona o gra|evinskom zemlji{tu, kon-troli dr`avne pomo}i, o za{titi potro-{a~a, o bankama, o bezbjednosti hrane,povra}aju oduzetih imovinskih prava iobe{te}enju vjerskih zajednica...

Evropsko partnerstvo za Srbiju iCrnu Goru je jedna od novijih inicija-tiva Evropske unije, promovisana pri-likom odr`avanja Evropskog Savjeta uSolunu, juna 2003. godine. U tomdokumentu su navedeni kratkoro~ni isrednjoro~ni prioriteti za pripremuSrbije i Crne Gore, uklju~uju}i Kosovo,za dalju integraciju sa Evropskom uni-jom. Oni slu`e kao spisak obaveza naosnovu kojeg se mo`e mjeriti napredak.Evropsko partnerstvo reflektuje posto-je}e stanje u pripremama zemlje i pri-lago|eno je njenim potrebama.Dr`avna zajednica SiCG treba daodgovori na Evropsko partnerstvo krozpripremu planova sa rasporedom irokovima aktivnosti, kao i detaljima otome kako namjerava da ispuni priori-tete iz Evropskog partnerstva. Evropskakomisija redovno nadgleda napredak uprimjeni tih prioriteta, prvenstveno krozgodi{nje izvje{taje o procesu stabilizaci-je i pridru`ivanja, kao i kroz strukturedefinisane u okviru procesa stabilizaci-je i pridru`ivanja.

2E IC b i l t en N o 6

mar t 2 0 0 6 . Ak tu e l n o s t i

UUUUVVVVOOOODDDDNNNNIIIIKKKKReferendumska groznica polakopo~inje da trese Crnu Goru. Blokoviza obnovu dr`avne nezavisnosti io~uvanje dr`avne zajednice zagrijavajumotore, ali je, iako se agresivna medijs-ka kampanja o~ekuje od sredine aprila,crnogorska svakodnevica ve} poreme-}ena. Prvo su pojedinci na skupu uTuzima skandirali Oslobodila~koj vojsciKosova (U^K), a onda je blok za o~u-vanje SCG prikazao snimak skrivenekamere na kojem navodni aktivistiDemokratske partije socijalista dogovara-ju "kupovinu glasova" pristalica zajednicetako {to im obe}avaju pla}anje nagomi-lanih ra~una za struju. Javnost bruji otome, a `ivot u Crnoj Gori, kao i kodsvih "sudbonosnih" izbora do sada, stoji uo~ekivanju prelomnog 21. maja, kada }egra|ani kona~no odlu~iti da li }e CrnaGora obnoviti dr`avnu nezavisnost ili }ei dalje zavisiti od Srbije. Bi}e usporen iproces evropskih integracija, bez obzirana optimisti~an inovinarni akcioni plan zaispunjavanje obaveza zapisanih u najnovi-jem Evropskom partnerstvu. S drugestrane, ukoliko opcija nezavisnosti odneseprevagu, izgubljeno vrijeme moglo bi bitinadokna|eno jer mali sistem poput CrneGore, {to u nezvani~nim razgovorimatvrde i predstavnici Evropske komisije,mo`e mnogo br`e i efikasnije dostignutistandarde razvijenih evropskih zemalja.Ostane li postoje}e stanje, mala CrnaGora osta}e taoc spremnosti Srbije daispuni sve obaveze prema sudu u Hagu,a nakon toga vjerovatno novih zatezanjaBeograda koja nagovje{tavaju istra`ivanjajavnog mnjenja po kojima krajnja srpskadesnica vrlo lako mo`e osvojiti apsolutnuvlast. U tom slu~aju, koliko god se trudilida komponuju lijepe pjesme i da “na svena~ine” dospiju do evropske smotre, pre-dstavnici Crne Gore nikada ne}e nastupi-ti na Evroviziji. N.R.

DDoo kkrraajjaa sslljjeeddee}}ee ggooddiinnee110055 nnoovviihh zzaakkoonnaa ii uurreeddbbii

[TO P I [E U VLADINOM NOVOM AKC IONOM PLANU ZASPROVO\ENJE PREPORUKA IZ EVROPSKOG PARTNERSTVA

foto

VIJE

STI

Sa sjednice Vlade Crne Gore

3E IC b i l t en N o 6

mar t 2 0 0 6 . S tav

Perspektiva evropskih integracija idalje je klju~ni pokreta~ region-alne stabilizacije i reformi na za-padnom Balkanu. Uprkos atmosferi"zamora od pro{irenja" me|u zem-ljama ~lanicama Evropske unije,tokom pro{le godine sve zemljezapadnog Balkana napravile suzna~ajne korake ka EU. U oktobru2005, Hrvatska je zapo~ela prego-vore o pristupanju, a Makedonija jeu decembru dobila status zemljekandidata. U me|uvremenu, Srbijai Crna Gora i Bosna i Hercegovinakona~no su zapo~ele pregovore okoSporazuma o stabilizaciji i pridru-`ivanju (SSP). Nakon op{tih izborakoji su se odr`ali pro{log ljeta, Al-banija je prekinula trogodi{nje spo-ro napredovanje, znatno ubrzalaproces i u februaru 2006. zaklju~ilaSporazum.

Me|utim, u regionu se jo{ uvi-jek osje}a znatna nesigurnost. Jedanod razloga je nerije{eno "pitanjestatusa" - prije svega Kosova, ali imogu}nost osamostaljivanja CrneGore. I jedno i drugo pitanje naj-vjerovatnije }e biti rije{eno do krajaove godine. Ipak, stalna podr{ka iprisustvo Evropske unije u regionubi}e i dalje neophodni. Ono {to jeposebno karakteristi~no za ovajregion jeste nedostatak sna`nihunutra{njih pokreta~a reformi: sti~ese utisak da, ako EU makar i zatrenutak okrene le|a, lako mo`e

do}i do toga da se stanje napras-no pogor{a. U tome je velika razli-ka u odnosu na situaciju u zemlja-ma centralne i isto~ne Evrope (CIE)devedesetih godina, kada je sna`na`elja za "povratkom Evropi" stvorilamo}ne podsticaje za reformu i pre-vazila`enje starih neprijateljstavame|u susjednim zemljama i narodi-ma, time znatno ubrzav{i procesevropskih integracija.

S druge strane, mnogi nazapadnom Balkanu jo{ uvijek sma-traju da ih je EU devedesetih god-ina "izdala". Ni danas nemaju pov-jerenja u EU kao partnera i sprem-ni su da sve njene zahtjeve shvatekao neku vrstu "neoimperijalisti~kezavjere" protiv sebe. To je prili~nozabrinjavaju}e, zato {to pokazuje dapolitika uslovljavanja Evropske unijene}e biti lako prihva}ena (onakokako su je, u velikoj mjeri, prih-vatile zemlje CIE) kao koristan vodi~pri ustanovljavanju prioriteta itempa reformi, koje i ina~e morajuda se sprovedu - ne radi EU, ve}radi budu}eg uspjeha zemlje udana{njem globalnom okru`enju, ukojem vlada konkurencija.

Trebalo bi da vlade zemaljaiskoriste zahtjeve EU kao sredstvoza izgradnju konsenzusa i prevazi-la`enje unutra{njeg politi~kog otpo-ra prema reformama, zato {toispunjavanje ovih uslova vodi~lanstvu u EU. To je najbolja {ansaza male dr`ave da za{tite svoj iden-titet i promovi{u sopstvene interesena me|unarodnoj sceni: EU je,

prije svega, mo}an regionalni klubkoji se zasniva na dobrovoljnompristanku i jednakosti svih svojih~lanica.

Trenutno, na zapadnom Balkanupreovladava osje}aj frustracije, nestr-pljenja, razo~arenja, cinizma i apati-je. Kako se osloboditi toga? Zna~ajnikoraci u pravcu pridru`ivanja EUstvorili su potrebno ohrabrenje zaelite, ali zasad jo{ nijesu napraviliposeban utisak na javno mnjenje.Ipak, istra`ivanja pokazuju da gra-|ani svih ovih zemalja podr`avajuintegraciju u EU i da imaju vi{e pov-jerenja u EU nego u sopstvenevlade. EU je mo`da jedini izvor nadeza budu}nost, ali izgleda da niko ba{ne vjeruje da }e se pristupanje ovojUniji brzo ostvariti.

To je problem s kojim i samaEU mora da se bori. Iako "zamor odpro{irenja" jo{ uvijek nema prakti~-nih posljedica na zapadnom Bal-kanu, tako negativan stav sigurnonije od pomo}i. S druge strane, nipoliti~ke vo|e u regionu ne mogusjedjeti skr{tenih ruku. Nikako nesmiju dopustiti sebi da predstaveEU kao protivnika i kao razlogneprijatnih i nepotrebnih interven-cija. Oni moraju da vjeruju - i dato uvjerenje prenesu na svoj narod- da EU i njeni zahtjevi nijesuneprijatelji, ve} prijatelji.

AAuuttoorrkkaa jjee uugglleeddnnaa eekkssppeerrttkkiinnjjaazzaa zzaappaaddnnii BBaallkkaann uu ppaarriisskkoommIInnssttiittuuttuu zzaa bbeezzbbjjeeddnnoossnnee ssttuuddiijjeeEEvvrrooppsskkee uunniijjee ((EEUUIISSSS))

POGLED IZ EVROPE

Pi{e: dr Judy Batt

foto

VIJE

STI

Zapadnom Balkanunedostaju unutra{njipokreta~i reformi

4E IC b i l t en N o 6

mar t 2 0 0 6 . T ema b r o j a

Dok se politi~ari ne odreknu svoguticaja, nema nezavisnog sudstvaEliminisanje prakse da politi~aribiraju sudije i pobolj{anje mater-ijalnog polo`aja sudija su osnovnemjere koje bi mogle doprinijeti dacrnogorsko sudstvo, optere}enohipotekom da je pod direktnim uti-cajem vladaju}ih struktura, stekneepitet istinski nezavisne grane vlasti.

Evropska unija, u svojimizvje{tajima posve}enim Crnoj Gori,jasno je stavila do znanja Podgoricida nimalo nije zadovoljna slikomstanja u sudstvu. Ako `eli {to br`epridru`ivanje EU, crnogorska Vlada}e, dakle, morati da se odrekneinstrumenata kontrole nad djelioci-ma pravde.

Ocjenu briselske administracijeda je crnogorsko sudstvo, kao jedanod temelja pravne dr`ave, dalekood nezavisnog, prakti~no je potvr-dio i predsjednik Vrhovnog sudaRRaattkkoo VVuukkoottii}}, koji, nakon obilaskai "snimanja" situacije, nije krionezadovoljstvo zbog nea`urnostipojedinih sudija i sudova.

To je rezultiralo odlukom Skup-{tine RCG da, poslije du`eg perio-da, razrije{i dvoje sudija i pokrenepostupak razrje{enja tre}eg. Pritom,javnost o~ekuje odgovor na pitanjeda li }e se nastaviti sa "va|enjemtrulih dasaka" iz struktura sudstva.

Istra`ivanja javnog mnjenjapokazuju da gra|ani nemaju pov-jerenja u sudstvo, svjesni da pos-tupci pred sudovima ponekad trajui godinama, {to je slu~aj i sa proce-suiranjem `albi vi{im sudovima.

Prema posljednjem CEDEM-ovom istra`ivanju javnog mnjenja,samo 26 do 29% gra|ana smatra da

su sudije "veoma" ili "uglavnom"nepristrasne i nepotkupljive.

U inoviranom Evropskom part-nerstvu, u okviru kratkoro~nih pri-oriteta priprema za dalje integraci-je, i Srbiji i Crnoj Gori sepreporu~uje "nastavak odlu~nihreformi sudstva, kako bi se osiguralanezavisnost, profesionalnost iefikasnost".

"Naro~ito je potrebno razmotri-ti regrutovanje i napredak u karijeri,kako bi taj sistem bio zasnovan naprofesionalnim kriterijumima, uzizbjegavanje politi~kih uticaja, ikako bi se osigurao trajan polo`ajsudija", navodi se u ovom doku-mentu.

ZA [ TO J E SUDSTVO G LAVN I RAZ LOG ZBOG KO J EG CRNA GORA JO [ N I J E I S PUN I LAJ EDAN OD K L JU^N IH KOPENHA[K IH KR I T E R I J UMA - KONST I TU I S AN J E P RAVNE DR@AVE

Kao nekada{nji poslanik Demokratske partije socijalista, advokat mrAleksandar \uri{i} ka`e da, na osnovu iskustva, ne vjeruje da su sudijelojalne i direktno vezane za politi~ke partije.

"Prije bih to sveo na sasvim dozvoljeno lobiranje. Tako|e, znam mnogosudija koji su lobirali i kod pozicije i kod opozicije da budu izabrani, {to opetsmatram apsolutno legitimnim. Najve}i dio onih koji su obezbijedili naj{irupodr{ku su kvalitetne sudije", navodi \uri{i}.

Problem nezavisnosti sudstva u Crnoj Gori, prema njegovom mi{ljenju,treba posmatrati kroz prizmu lokalnih prilika.

"Tu prije svega mislim na malu sociolo{ku zajednicu i jako izra`en osje}ajza pravdu. Tako|e, taj problem treba posmatrati i u smislu tranzicionih i sis-temskih promjena", ka`e \uri{i}.

Stanko Mari} ka`e da Skup{tina RCG nije izabrala vi{e od ~etvrtine sudi-ja koje je predlo`io Sudski savjet zbog nedovoljno obra|enih prijedloga o kan-didatima i prisustva politi~kog opredjeljenja. To je uzrokovalo da sudovi dugobudu bez dovoljnog broja sudija.

"Ako ~itav jedan poslani~ki klub, bez obrazlo`enja, ne glasa za nekog kan-didata, onda to upu}uje na njihov politi~ki odnos", kategori~an je Mari}.

On je mi{ljenja da bi poslanici trebalo da konkretno obrazlo`e zbog ~egane}e da podr`e pojedine kandidate, jer je Savjet bio hendikepiran mi{ljenjimakoje su dostavljali sudovi o stru~nim i radnim sposobnostima pojedinih sudija.

"Ka`u da su svi kandidati dobri, a mi na|emo da su neki jako lo{i. Mogumisliti kakav je rad nekih drugih sudija koji se ne usu|uju da konkuri{u za vi{e

sudove, kada je takav u~inak onih koji se prijavljuju", navodi Mari}.

LLLLOOOOBBBBIIIIRRRRAAAANNNNJJJJEEEE UUUU PPPPAAAARRRRLLLLAAAAMMMMEEEENNNNTTTTUUUU

foto

VIJE

STI

Zoran Pa`in

^lan Sudskog savjeta i pred-sjednik Udru`enja pravnika CrneGore SSttaannkkoo MMaarrii}} zala`e se dasudije i predsjednike sudova,umjesto Skup{tine, bira neko neza-visno tijelo, poput Sudskog savjeta,"uz eventualnu verifikaciju pred-sjednika dr`ave".

"To bi bilo najprikladnijerje{enje", isti~e Mari} i dodaje da bitakvo rje{enje moralo sa~ekatidono{enje novog ustava, koje seo~ekuje nakon referenduma o

dr`avno-pravnom statusu. Prema Ustavu, sudije i pred-

sjednike sudova bira Skup{tina, naprijedlog Sudskog savjeta. Sudskisavjet ~ine po dva predstavnikaPravnog fakulteta i Udru`enjapravnika, dok su ostalih {est ~lano-va predstavnici sudske vlasti.Predsjednik Savjeta je predsjednikVrhovnog suda.

"Bilo bi bolje da predsjednikSavjeta bude neko ko nije u sudskojstrukturi, posebno to ne bi trebalo

da bude {ef sudske vlasti", dodajeMari}.

Advokat mr AAlleekkssaannddaarr \\uurrii{{ii}}tako|e je mi{ljenja da izbor sudskihvlasti treba izmjestiti iz Skup{tine.

On predla`e da predsjedniciosnovnih i vi{ih sudova, kao idr`avni tu`ioci budu birani naneposrednim izborima - poput izb-ora za gradona~elnike.

Time bi se, ka`e \uri{i}, ujavnosti profilisali ugledni i ljudiposve}eni poslu, {to bi vratilo pov-jerenje u sudove.

\uri{i} dodaje da takva praksapostoji u SAD, Francuskoj i [paniji.

Me|utim, predsjednik pod-gori~kog Osnovnog suda ZZoorraannPPaa`̀iinn nije, kako ka`e, sklon mi-ljenju koje se uo~i dono{enja novogustava mo`e ~uti u nekim stru~nimkrugovima, da bi princip da samosudska vlast odlu~uje o postupkuizbora sudija ujedno bio i garancijapotpune nezavisnosti sudstva.

"Realno promi{ljanje ukazuje datakav 'ideal' nijesu dostigle ni zeml-je razvijene, zapadne demokratije,pa je to te{ko o~ekivati od dru{tvau tranziciji, bremenitog problemi-ma. Bojim se da izdvajanje sudija usvojevrsnu 'kastu' ne bi rije{iloprobleme. Zbog toga sam zagov-ornik sistema 'ravnote`e vlasti', uzrazvijanje institucija sistema i vla-davine prava", navodi Pa`in.

Ono oko ~ega nema spora ustru~noj javnosti jeste ~injenica dasu zarade, koje su u prosjeku oko400 eura, i materijani polo`aj sudi-ja uop{te, veoma lo{i, kao i uslovi ukojima rade.

"Da bi sudovi sudili pravi~no iu razumnom roku, potrebno jeimati poseban sudski bud`et, bezdominantnog uticaja izvr{ne vlasti, akoji bi mogao kvalitetno da zado-volji potrebe sudija - i u pogledunjihovih plata, koje su neprimjerenomale, i u pogledu rje{avanja nji-hovog stambenog pitanja", ka`eStanko Mari}.

"Neprimjereno je da Vlada

5E IC b i l t en N o 6

mar t 2 0 0 6 . T ema b r o j a

Slika u crnogorskom sudstvu ne bibila tako siva da se po{tuju svielementi Zakona o sudovima, koji jeusvojen po~etkom 2002. godine.

Stanko Mari} nagla{ava da jerazlog za "problemati~no" stanje usudovima "neodgovoran odnos pre-dsjednika sudova" prema svojim za-konskim obavezama.

Predsjednici sudova, navodi on,u najmanje posljednje ~etiri godinenijesu pokrenuli nijedan disciplinskiili postupak za razrje{enje nekogsudije, uprkos tome {to, primjeraradi, predmeti godinama le`e u fio-kama.

"Kada je situacija takva, nasudije mogu uticati - ne samo poli-ti~ke ve} i sve druge strukture idru{tvene grupe", nagla{ava predsje-dnik Udru`enja pravnika Crne Gore.

Kao adresu ~ija bi uloga, prema va`e}em zakonodavstvu, tako|e mogladoprinijeti nezavisnosti sudstva, Mari} navodi Ministarstvo pravde.

"Ne vidim da se dovodi u pitanje nezavisnost sudova, ako Ministarstvoobavlja svoj posao. Prema zakonu, ono vr{i nadzor u sudovima u odnosu naorganizaciju rada u skladu sa sudskim poslovnikom. Poslovnik predvi|a sve {toobezbje|uje kvalitetan rad sudija sa stanovi{ta a`urnosti postupanja i uziman-ja predmeta po redu prispje}a, zakazivanja ro~i{ta i dono{enja odluka u zakon-skom roku. Kao ni u slu~ajevima predsjednika sudova, svih ovih godinanemamo nijednu inicijativu za preispitivanje odgovornosti sudija, uprkos tome{to u sudovima imamo stanje kakvo je prezentovao predsjednik Vrhovnogsuda", ka`e Mari}.

On dodaje da ni Sudski savjet, ~iji ~etvorogodi{nji mandat isti~e u okto-bru ove godine, nije pokrenuo postupak za razrje{enje nekog sudije jer nijedobio izvje{taj o radu nijednog suda.

"Nijesmo dobili izvje{taj o radu nijednog suda. To nije zakonska obaveza,ali se posredno mo`e izvu}i zaklju~ak da bi predsjednici sudova trebalo dadostave Savjetu te izvje{taje. Naime, pored ministra pravde i predsjednika suda,prijedlog za razrje{enje predsjednika suda ili sudije mogu podnijeti najmanjetri ~lana Sudskog savjeta. Kako }e oni do}i u takvu situaciju?", navodi Mari}.

PPRREEDDSSJJEEDDNNIICCII SSUUDDOOVVAA ZZAATTAAJJ IILL II

foto

VIJE

STI

Stanko Mari}

rje{ava stambena pitanja sudija, i tou proceduri koja ne garantujedovoljnu informisanost kada se ikako dijele stanovi, ko je dobiostan... Jednostavno, mislim da ne bismjelo da se desi da sudija bude usituaciji da na tu funkciju do|e kaopodstanar kod nekoga, recimo kodpo{tara koji }e sjutra mo`danapraviti neki prekr{aj i do}i kodtog sudije, ili njegovog kolege",navodi Mari}.

On, ipak, dodaje da se niSudski savjet, ni predsjednici sudo-va, iako im je to Zakon o sudovi-ma obezbje|ivao, "nijesu izborili" dasudski bud`et bude primjerenpotrebama sudova.

Pa`in ka`e da je izostanak {ire,sistematske podr{ke pravosu|u znaknedovoljne zrelosti dru{tva koje neprepoznaje mjesto, ulogu i zna~ajpravosu|a u demokratskom dru{tvu,u kojem je upravo pravosu|e uslovstabilnosti, ekonomskog, kulturnog imoralnog prosperiteta dru{tva.

"Eklatantan primjer ovakvogpristupa pravosu|u jeste nepo-{tovanje odredbe ~l. 11 Zakona osudovima, koji imperativno nala`edono{enje posebnog zakona ozaradama i drugim prinadle`nostimasudija. Od toga se o~iglednoodustalo. Zakon o zaradama pos-lanika i funkcionera, koji je ne-davno stupio na snagu, dodatnomarginalizuje sudsku vlast jer sudijedovodi u poziciju poni`avaju}eneprincipijelnosti, po~ev{i od prim-jera da su predvi|enim zaradamasudije Vrhovnog suda diskriminisaneu odnosu na predvi|ene plate min-istara. To se, naravno, jo{ vi{eodnosi na ni`e nivoe sudske vlasti",ka`e Pa`in.

Treba naglasiti, dodaje on, dasam Ustav izri~ito zabranjuje sudija-ma vr{enje druge javne funkcije idjelatnosti, pa je plata naj~e{}ejedini izvor prihoda sudije.

"To jasno implicira zaklju~ak dasu sudije i egzistencijalno ugro`ene.Podatak da su sredstva, koja se izd-

vajaju iz bud`eta, tokom deve-desetih godina pro{log vijeka, obil-je`enih devastacijom i propadanjemdru{tva u cjelini, za potrebe pravo-su|a iznosila 2,5%, a da se sadaizdvaja tek 1,7%, sam za sebe gov-ori dovoljno. Bez pune materijalnenezavisnosti sudstva, koja podrazu-mijeva samostalni sudski bud`et,te{ko je graditi bolju budu}nost",isti~e Pa`in.

\uri{i} je tako|e mi{ljenja dasu primanja sudija izuzetno niska.

Uz podsje}anje da su sudsketakse generalno vi{estruko uve}aneod 1. januara, \uri{i} ka`e da biusmjeravanje tih sredstava isklju~ivoprema sudstvu i pravosu|uvjerovatno doprinijelo pobolj{anjumaterijanog stanja sudija i sudova.

Kao mjeru koja bi vodila ra-cionalizaciji i pobolj{anju uslova ukojima sudovi rade, a time i neza-

visnosti sudstva, \uri{i} predla`esmanjivanje broja sudova, odnosnonjihovo organizaciono povezivanje.

On navodi da bi sa podgori~-kim trebalo spojiti sud u Kola{inu iDanilovgradu, ili od dva suda uHerceg Novom i Kotoru napravitijedan.

"Time bi vi{e o~iju bilo upere-no u manje jedinica", ka`e \uri{i}.

Stanko Mari} smatra da nemadileme da }e Evropska unija fokusinteresovanja usmjeriti na sudstvo itu`ila{tvo.

"To su institucije koje morajuimati visok stepen nezavisnosti. Akose to postigne, druge institucije }esamim tim saznanjem morati darade kvalitetnije, da se u mnogove}oj mjeri pridr`avaju zakona idrugih propisa", zaklju~io je Mari}.

VVllaaddaann @@UUGGII]]

6E IC b i l t en N o 6

mar t 2 0 0 6 . T ema b r o j a

Pri~e o nezavisnom sudstvu utranzicionim zemljama, pa iuop{te, prema \uri{i}evom mi{lje-nju, su "naivne".

"Iako je u sistemu podjele vlastiu demokratskim dru{tvima zakono-davna vlast konstituisana kao naj-vi{a, u praksi je izvr{na vlast, od-nosno vlada, ta koja usmjerava ikontroli{e tokove `ivota u jednojdr`avi. Jedini eksperiment, menipoznat, predstavlja Bosna, gdje sebud`et za pravosu|e puni uzpomo} me|unarodne zajednice igdje sudije imaju primanja jakobliska onim u [vajcarskoj, ~ini mi sei do 2000 eura. Najve}i otpor us-postavljanju tog sistema pru`ala jeupravo tamo{nja Vlada, jer je gubi-la neposredni nadzor nad pravo-su|em. Vjerujem da je taj sistemdoprinio izvjesnom stepenu samo-stalnosti sudske vlasti, ali s druge strane i nekoj novoj zavisnosti. U svakomslu~aju, nivo korupcije u sudstvu je zna~ajno pao, a stepen povjerenja u pravo-su|e porastao", navodi \uri{i}.

[[VVAAJJCCAARRSSKKEE PPLLAATTEE ZZAADDOOSSTTIIZZAANNJJEE PPRRAAVVDDEE

foto

VIJE

STI

Aleksandar \uri{i}

7E IC b i l t en N o 6

mar t 2 0 0 6 . I n t e rv j u

Proces pridru`ivanja Evropskoj unijinije nimalo jednostavan. Za svakudr`avu "u tranziciji", kao {to je Srbija iCrna Gora, taj proces nosi velikuodgovornost i velike obaveze - za svedr`avne institucije. ^ini mi se da je toCrna Gora shvatila i da se ozbiljno radina integraciji sa EU, ocijenila je, u raz-govoru za EIC Bilten, Valentina Setta,generalna konzulka Italije u Crnoj Gorii strani diplomata sa najdu`im sta`om uPodgorici.

"Naravno, na nivou dr`avne zajed-nice, kao veliki problem ostaje nedo-voljna saradnja sa Ha{kim tribunalom,{to }e vjerovatno usporavarati pregov-ore o stabilizaciji i pridru`ivanju (SAA)."

[to su, po Vama, najslabije ta-~ke Crne Gore u SAA pregovorima?

Ono {to je EU evidentirala u svojimizvje{tajima je, po meni, ta~no, naro~itokada je rije~ o slabom administrativnomkapacitetu i nedostatku kadra. Mislim dato nije velika mana ako se ula`e u obra-zovanje novog mladog kadra i ozbiljnoshvata cilj procesa.

[to se ti~e korupcije ili nedovoljnonezavisnog sudstva, nije dovoljno pro-mijeniti ili pobolj{ati zakone. Treba dase mijenja mentalitet i sistem vrijednos-ti, {to nije jednostavno. Ali, po meni,nije to nemogu}a misija za Crnu Goru.@ivim ovdje i veoma sam optimisti~nau pogledu potencijala va{eg naroda.

Ve} dugo ste u Crnoj Gori. Dali je, po Va{em mi{ljenju, na{a politi~kaelita u potpunosti posve}ena pridru-`ivanju Evropskoj uniji?

Da. Naravno, ovih dana pri~a sesamo o referendumu i dr`avnim sta-tusu, ali se institucije Crne Gore, kojerade na tehni~kom nivou, ozbiljnopripremaju za sljede}i krug pregovora,zakazan za po~etak aprila.

Koje su konkretne koristi zagra|ane od pridru`ivanja EU, odnosno,za po~etak, od potpisivanja Sporazumao asocijaciji i stabilizaciji?

Prije svega, olak{avanje viznogre`ima, liberalizacija tr`ista koja }estimulisati strane investicije, novi finan-sijski i ekonomski instrumenti, u~estvo-vanje u programima Evropske unije zastudente...

Mislim da }e to za gra|ane bitijedan jasan znak konkretnih dobitaka odSporazuma o asocijaciji i stabilizaciji.

Koliko }e, po Va{oj procjeni,trajati proces pridru`ivanja Crne Gore iovog regiona Evropskoj uniji?

To ne znam. Ali, nije toliko va`noda li je to 6, 7 ili 10 godina. Va`no jesve vi{e i vi{e se pribli`avati standardi-ma Evropske unije.

To zna~i graditi uslove za ulazak uEU: imati stabilne i demokratske intitu-cije, po{tovati ljudska prava, {tititi man-jine, imati tr`i{nu privredu, imati do-voljne kapacitete da se usvoji i sprovedezakonodavni korpus Evropske unije.

Mislite li da je ostvarljiv plan EUda zapadni Balkan bude mali euro-region, koji }e, za po~etak, uspostaviti

zonu slobodne trgovine?Taj plan }e uskoro biti na

dnevnom redu EU. Smatram da to nijelo{e rje{enje za vas i da mo`e da budekorisno, ne samo na tr`i{nom nego i napoliti~kom nivou. Tako smo po~eli i mikada smo stvarali Evropsku uniju, sarazli~itim valutama…

Kako gledate na ocjene crno-gorskih zvani~nika da bi Crna Gora kaosamostalna dr`ava mnogo lak{e i br`emogla do}i do pozicije da potpi{eSporazum o stabilizaciji i pridru`ivanjusa EU, jer ne bi morala da ~eka drugudr`avu ~lanicu da ispuni svoje obaveze?

EU posmatra taj proces imaju}i uvidu ~itav region, kao {to ste vidjeli udosada{njim pro{irenjima. I za nas jeva`no da zapadni Balkan {to prije budedio Evrope. Prepoznavanje modeladvostrukog kolosijeka bio je mudarna~in da se prevazi|e problem i da seide dalje. Mo`da smo izgubili vrijeme,ali sad Crna Gora ima {ansu da poka`eda li stvarno mo`e br`e sti}i do evrop-skih standarda.

Kako komentari{ete tvrdnje mi-nistarke za evropske integracije drGordane \urovi} da }e Crna Gora, akosamostalno bude i{la ka EU, imatipovoljniji polo`aj, lak{i pristup kreditimai donacijama - jer je mnogo manje za-du`ena od Srbije - direktan pristupfondovima EU, br`e i jeftinije do viza...?

Izuzetno cijenim posao koji jeuradila i koji svakodnevno radi va{aministarka \urovi}. Kao {to sam rekla,EU ima jedan, regionalni pristupBalkanu, tako da mislim da }e novopro{irenje EU zahvatiti ~itav region.

Na drugoj strani, uslovi mogu dase mijenjaju. Nije lako ne{to procijeni-ti u ovim krajevima... Ali, ministarka jepotpuno u pravu kada ka`e da CrnaGora ima manje probleme i bolji po-lo`aj nego Srbija. To je potvrdio i MMF.

N.R.

CCrrnnaa GGoorraa jjee oozzbbiilljjnnoo sshhvvaattiillaa iinntteeggrraacciijjuu ssaa EEvvrrooppsskkoomm uunniijjoomm

V A L E N T I N A S E T T A , G E N E R A L N A K O N Z U L K A I T A L I J E U C R N O J G O R I I S T R A N ID I P L O M A T A S A N A J D U @ I M S T A @ O M U P O D G O R I C I

Valentina Setta

foto

VIJE

STI

8E IC b i l t en N o 6

mar t 2 0 0 6 . Ana l i z a

Zdrava okolina ko{taali nema alternativu

DA L I ] E ZA [ T I T A @ I VOTNE S R ED IN E B I T I NA J T E @ I I Z AZOV ZA CRNU GORU PR I L I KOMUSK LA\ I VAN J A S A P ROP I S IMA EVROPSK E UN I J E

Ocjena visokih Vladinih zva-ni~nika da }e jedan od najte`ihzadataka pri uskla|ivanju sa propisi-ma Evropske unije Crna Gora imatiupravo na polju ekologije ukazala jena dosada{nje, vrlo nisko kotirano,mjesto za{tite `ivotne sredine na skalicrnogorskih prioriteta. Ustavnaproklamacija da je Crna Goraekolo{ka dr`ava, ~ak i ako se zane-mare @eljezara, Kombinat aluminiju-ma, Termoelektrana...., stoji na stak-lenim nogama kada se suo~i sa~injenicom da, na primjer, nijedangrad nema adekvatne ure|aje zapre~i{}avanje otpadnih voda, te da ucijeloj Crnoj Gori postoji samo jednasanitarna deponija, i to izgra|enaprije dvije godine.

Svjesna da je za{tita `ivotne sre-dine me|u prioritetima politikeEvropske unije, i da sa preko 200propisa ova oblast pokriva skorojednu tre}inu pravne tekovine EU,

Skup{tina Crne Gore usvojila jenekoliko najva`nijih zakona. Njihovaprimjena, me|utim, po~inje tek od2008. godine. Do tada, cilj je stvoritiambijent za njihovu istinsku primjenui na}i novac za to, te upoznati ljudesa propisima EU.

"Bilo je malo otpora i talasanjazato {to se ovim zakonima velikenadle`nosti prenose na op{tine.Procijenili smo da ove i narednegodine treba donijeti programeobuke i obu~iti ljude koji }e raditi nasprovo|enju zakona. To je te`ak ibolan proces", ka`e NNaaddaa MMuuggoo{{aa,pomo}nica ministra za ure|enjeprostora i ekologiju, zadu`ena zaza{titu `ivotne sredine.

Ona isti~e da su do sada ura|eniZakon o procjeni uticaja zahvata,Zakon o strate{koj procjeni uticaja,integrisanom spre~avanju i kontrolizaga|ivanja i Zakon o upravljanjuotpadom.

"Ovim propisima se tretiraizgradnja bilo kojeg objekta kojimo`e predstavljati rizik po `ivotnusredinu. Preventivno, ve} pri radu nasamoj ideji radi se strate{ka procjenai planovi. Sada se, na primjer, radistrategija energetike i pri tome se vr{istrate{ka procjena kako bi se u tojfazi sagledali negativni uticaji po`ivotnu sredinu i predlo`ile mjere. Mismo u na{e zakone ve} inkorporiralisve direktive EU o strate{koj procjeni,o informacijama o stanju `ivotne sre-dine, u~e{}u javnosti u dono{enjuodluka od zna~aja za za{titu `ivotnesredine i jednu od najva`nijih - IPPS.Ta direktiva zna~i da se sa novimzahvatima koji mogu predstavljatirizik po `ivotnu sredinu ne smijepo~eti sve dok se ne dobije inte-grisana dozvola, koja sadr`i svesaglasnosti u vezi sa pitanjima `ivotnesredine i koja garantuje da tajobjekat i proizvodni proces ne}eimati negativnih efekata na `ivotnusredinu", obja{njava Mugo{a, napom-inju}i da proizvodi iz pogona kojiimaju tu dozvolu ne podlije`udodatnoj kontroli.

Mugo{a dodaje da su zakonima,usvojenim krajem pro{le gopdine,obuhva}ene i direktive vezane zaotpad - komunalni, industrijski,

Nada Mugo{a

foto

VIJE

STI

Svi zaga|iva~i mora}e sami da finansiraju uvo|enje evropskih ekolo{kih stan-darda. To je njihova obaveza, {to smo i definisali ugovorom o privatizacijiKombinata aluminijuma u Podgorici. To nam je model i za ostale. Napravili smookvirni program za{tite `ivotne sredine, u kojem nema mjera koje su specifici-rane, nego je istaknut cilj, a zaga|iva~i su ti koji treba da odlu~e na koji na~in}e ga ispuniti - sa ~ime potom treba da se slo`i Vlada, ka`e Nada Mugo{a.

Ona procjenjuje da }e do 2010. godine crnogorsko zakonodavstvo bitipotpuno usagla{eno sa evropskim.

"Inspekcije na terenu }e pratiti kako se popravlja stanje da bi sve norme,i vode i vazduha i otpada, bile usagla{ene sa propisima. Ne treba zaboraviti da,kada jednom prihvatimo konvencije i direktive EU, sekretarijati tih agencija }eimati kontrolu nad njihovim sprovo|enjem. Sankcije su velike, tu nema igre,zato treba napraviti analizu {to dobijamo i {to gubimo. Koliko god da su jakepreporuke EU, logi~no je da dr`ava vodi ra~una o tome {to to njoj name}e, dane idemo grlom u jagode. Slovenija je ratifikovala i donijela neke od tih propisa,kod primjene je vidjela da su sankcije velike i tra`ila je odlaganje rokova. Namaje to dobra {kola i lekcija da ne pravimo iste gre{ke", isti~e Mugo{a.

NNEE SSMMII JJEEMMOO GGRRLLOOMM UU JJAAGGOODDEE

9E IC b i l t en N o 6

mar t 2 0 0 6 . Ana l i z a

medicinski...U Vladi rade, ali nevladin sektor,

koji je svoju posve}enost za{titi`ivotne sredine dokazao borbomprotiv potapanja kanjona rijeke Tare- {to je rezultiralo odlukom Vlade daodustane od gradnje hidroelektraneBuk-Bijela - jo{ nije uvjeren da jeona spremna da se istinski uhvati uko{tac sa ekolo{kim problemimaCrne Gore.

SSiinnii{{aa SStteevvoovvii}}, direktor NVO"Most" i jedan od autora Nacionalnestrategije odr`ivog razvoja, koja je upripremi, smatra da je status quoizraz koji najbolje odslikava situaciju."Postojale su odre|ene pozitivneaktivnosti, ali one nijesu bile takvogkaraktera i intenziteta da bi rije{ileproblem. Akcija "Neka bude ~isto" ili,recimo, po~etne aktivnosti na ru{enjudivljih objekata u NP Durmitor, teksu maleni koraci, nedovoljni dabismo mogli re}i da u dr`avnim insti-tucijama postoji jasna odlu~nost ispremnost da se uhvate u ko{tac s

problemima", ocjenjuje Stevovi}."U okviru izrade NSOR-a bori-

mo se da dobijemo 20% za{ti}enihpodru~ja, dok su Slovenci za{titili35%. Slovena~ki "Ekofond" od svakeprivatizacije u dr`avi ubira 8% sred-stava dok u Crnoj Gori imamosna`nu privatizaciju bez ekofonda",upozorava Stevovi}.

Po njegovom mi{ljenju, glavniekolo{ki problemi Crne Gore suAluminijski kombinat u Podgorici,jalovi{te u Mojkovcu, Termoelektranau Pljevljima, nekontrolisana iprekomjerna eksploatacija {ume,problem otpadnih voda, nedovoljnabriga o izvorima pitke vode, odla-ganje ~vrstog i medicinskog otpada,deponije, fenomen divlje gradnje,nekontrolisana upotreba hemijskihsredstava u poljoprivredi, neadekvat-na zakonska regulativa i lo{a primje-na postoje}e...

Nada Mugo{a ovom spiskudodaje jo{ i tivatski Arsenal iBrodogradili{te u Bijeloj, koji zaga|u-

ju Bokokotorski zaliv. "Direktivi IPPS podlije`u i

Kombinat, i Termoelektrana, i @e-ljezara. Svi }e morati da dobiju tudozvolu do 2008. godine, kadaZakon stupa na snagu. Ako bi, reci-mo, mi radili blok 2 Termoelektrane,koja bi bila gotova do 2009. godine,po sada{njim zakonima ona ne mo`epo~eti s radom ako nema tu dozvolu.Mora ispuniti sve {to dozvola pred-vi|a, jer je to novi objekat. Za pos-toje}e, zajedno sa privrednim sub-jektima radimo planove da realnosagledamo kada mogu ispo{tovatidirektive EU, ali do 2015. godine -moraju svi", isti~e Mugo{a. Onaprocjenjuje da }e KAP i ostali ve}izaga|iva~i vjerovatno tra`iti odlagan-je roka.

"Po{to se usagla{avamo sa EU,ne}emo dati da svi idu 2015. NaKAP }emo i}i 2012, Termoelektranu2013, @eljezaru 2010. godine", ka-`e Mugo{a.

Ona najavljuje inoviranje Zakonao `ivotnoj sredini iz 1996. godine inove zakone o kvalitetu vazduha,vodama, buci, jonizuju}em zra~enju ieko-fondu.

"Novi propisi, izme|u ostalog,predvi|aju da dr`ava prati stanjekvaliteta vazduha tako {to na cijelojteritoriji uspostavlja mre`u stanicakako bismo te podatke mogli slatiEvropskoj agenciji za `ivotnu sredinu.Zatim, uvodi se princip "zaga|iva~pla}a"...", napominje Mugo{a.

Kada ratifikuje Konvenciju o kli-matskim promjenama, Crna Gora }e,na primjer, na ta~no odre|enumjeru morati da smanji emitovanjeCO2 (do 2010. godine) i SO2 (do2012. godine). S obzirom na to dapravila EU nala`u da svaki Vladinresor u okviru svoje sektorske politikemora detaljno analizirati ekolo{kepokazatelje, krug onih koji brinu o`ivotnoj sredini se nu`no {iri, pa }etako npr. Ministarstvo ekonomije bitiodgovorno za emisije iz Termo-elektrane. "Oni }e voditi ra~una i ougradnji i o pravilnom funkcionisan-

Sini{a Stevovi} u krupne ekolo{keprobleme ubraja i koncept li-beralne ekonomije, odnosno feno-men globalizacije i velikih interesapojedinaca i kompanija, koje uop{tene zanima da li }emo zdravo `ivjeti.

"Vjerujem da smo kao dru{tvozreli da spoznamo {to je to op{tiinteres i da su petnaestogodi{njezloupotrebe, tra`enja, slijepa vjero-vanja i emocije za nama. Kada imatetranziciju kao {to je na{a, koja trajeu nedogled, svakodnevno ste pritis-nuti negativnim tendencijama, svako`eli da progura svoj interes, emocijanema, onda mi kao stanovnici ovihprostora moramo na}i na~ina dao~uvamo zdravo jezgro za

budu}nost. Crna Gora, i pored nagomilanih problema, ipak to sve ima. Putodr`ivog razvoja je jedini pravi i mogu}i put za ovu zemlju. Iako je ta~no dasmo ekolo{ka dr`ava samo na papiru, za realizovanje te ideje postoji jedinstve-na podr{ka gra|ana. A {to je ve}e jedinstvo oko ovih pitanja, to je ve}a {ansaza uspje{no rje{avanje problema", procjenjuje Stevovi}.

EEKKOOLLOOGGII JJEE NNEEMMAA UULL IIBBEERRAALLNNOOJJ EEKKOONNOOMMII JJ II

Sini{a Stevovi}

foto

VIJE

STI

ju filtera, iako to pove}ava cijenustruje. Primjena direktiva EU ko{ta,ali to je na{a budu}nost", uvjerena jeNada Mugo{a.

Sini{a Stevovi} uvijek isti~e da"nijedan problem nije nemogu}erije{iti ukoliko to stvarno `elimo".

"Da li je na{a generacija ili gen-eracije prije nas proizvela probleme,uop{te vi{e nije va`no. Na nama jeda ih po~nemo ozbiljnije rje{avati jerjedan od osnovnih postulata odr`ivograzvoja ka`e: Svaka genaracija morarije{iti svoje zadatke i ne smije ihostaviti sljede}im generacijama - ovoje osnovna zamisao odr`ivog razvojai ona uklju~uje i globalnu perspek-tivu. Za po~etak, ne treba ~ekati do2008. na primjenu novousvojenihzakona iz oblasti za{tite `ivotne sre-dine, ve} se s problemima suo~itiodmah. Odlaganje sprovo|enjausvojenih zakona name}e logi~nopitanje - u kojoj je mjeri NSORCrne Gore uop{te mogu}e primjeni-ti u naredne dvije godine", isti~eStevovi}.

On smatra da bi bilo dovoljnoda do 2008. godine "sprovedemodijelove akcionog plana u okviruNSOR-a, da u svakoj privatizacijiprivolimo nove vlasnike da po{tujuevropske standarde i usvojenecrnogorske zakone, da po~ne

funkcionisati princip 'zaga|iva~pla}a', da se poo{tre kaznene mjereu sredinama gdje najezda divljih gra-ditelja prijeti da potpuno devastiraprostor i obesmisli `ivot".

"Treba da se okrenemo 'zelenimposlovima', da pa`ljivo planiramorazvoj na principima odr`ivosti, dapro{irimo za{ti}ena podru~ja premastandardima IUCN-a, da boljim nas-tavnim programima edukujemostanovni{tvo i uvedemo posebanobrazovni predmet iz ove oblasti, dase poo{tre i sprovode zakoni, dadostupnost informacija bude u pot-punosti omogu}ena i, naravno, da sviimamo ve}u politi~ku odgovornost. Upogledu svih ovih pitanja sam opti-mista, jer }e nam procesi evropskihintegracija biti jedan od saveznika zanapredak na ovim poljima. Rje{avan-je ovih problema sve vi{e }e biti na{aobaveza, bez obzira `elimo li mi toili ne", upozorava Stevovi}.

Za{tita `ivotne sredine, premarije~ima Nade Mugo{e, sigurno ne}ebiti ko~nica za brzo potpisivanjeSporazuma o asocijaciji i stabilizaci-ji sa EU. Mugo{a vjeruje da }e se sapregovara~ima EK lako dogovoriti orokovima, u kojima }e, na primjer,svi gradovi dobiti svoje sanitarnedeponije i ure|aje za pre~i{}avanjeotpadnih voda.

"Prvo }emo morati da rje{avamoprobleme gradova, jer mi ni u jed-nom gradu nemamo ure|aje zapre~i{}avanje otpadnih voda. Onaj uPodgorici je nedovoljnog kapaciteta,a sem Lovanje kod Tivta nemamosanitarnih deponija. To su prioriteti,EU je svjesna toga. Oni nas pozna-ju taman koliko mi sami sebe. Nadva do tri grada bi}e jedna deponi-ja, napravili smo strategiju za odla-ganje otpada i sada se tra`e donatorida bismo to realizovali. U svakomgradu bi}e ure|aji za pre~i{}avanjeotpadnih voda. Nedopustivo je da, udana{nje vrijeme, kanalizacija Nik-{i}a, Danilovgrada i Podgorice iderijekom Zetom u Mora~u, pa uSkadarsko jezero", nagla{ava Mugo{a.

Ona je zadovoljna jer se ranijeo~ekivalo da samo Ministarstvo {titi`ivotnu sredinu.

"U evropske integracije ulazisvaki sektor sa svojom politikom.Tako Ministarstvo ekonomije, poulasku u energetsku zajednicu jugo-isto~ne Evrope, preuzima obavezepo{tovanja propisa iz oblasti za{tite`ivotne sredine kod energetskihobjekata. Na primjer, u pogledu Ter-moelektrane, sada oni vi{e od nasvode ra~una kolike su emisije SO2,CO2, pra{ine... jer znaju da tenorme, prema direktivama EU, posli-je 2012. ili 2017, moraju svesti nazadate vrijednosti", ka`e Mugo{a,podsje}aju}i da je Vlada Crne Gorejo{ 2003. godine, samoinicijativno,po~ela sprovoditi Bazelsku konvenci-ju o otpadu tako {to je zabranilauvoz opasnog otpada - polovnih gu-ma, fri`idera, televizora, kom-pjutera...

"Mi smo po~eli primjenjivati svekonvencije koje se bave prekogra-ni~nim prevozom. Uveli smo eko-lo{ku inspekciju i sistem izdavanjadozvola. Cijenili smo da je najboljeda se prvo za{titimo spolja, pa daonda krenemo da sre|ujemo situaci-ju unutra, kako nam kapaciteti bududozvoljavali", isti~e Mugo{a.

NN..RR..

10E IC b i l t en N o 6

mar t 2 0 0 6 . Ana l i z a

Crna Gora nema ni vremena ni prostora da nastavi da `ivi u ovakvomstanju. Ovo bi trebalo da bude ekolo{ka, turisti~ka, pomorska ipoljoprivredna zemlja i, ako se ubrzo ne uozbiljimo, pa{}emo na ispituodr`ivosti, pretrpje}emo ozbiljne ekonomske {tete i postati prototip koloni-jalne zemlje bez {ansi za bilo kakav razvoj, upozorava Sini{a Stevovi}. On~esto navodi primjer Hrvatske i ozbiljnost s kojom su oni u{li u borbu s timproblemima, "i to ba{ zato {to preferiraju Mediteran i razvoj turizma".

"Zagreb, recimo, uskoro pokre}e inicijativu da se usvoje propisi kojima}e se regulisati da klima-ure|aji ne smiju biti vidljivi na spoljnim povr{inamazgrada. Uskoro }e isti propis biti u Splitu, Dubrovniku... Kod nas je trendpotpuno druga~iji: velika je izgradnja vikendica - od Kotora, Ulcinja, doDurmitora - i, naravno, sve je 'nazidano' klimama i satelitskim antenama.Opasno je naru{en karakter Mediterana, a i daleko smo od {tednje energijei arhitekture koja stvara preduslove i lijepog i {tedljivog", nagla{ava Stevovi}.

AAAAKKKKOOOO SSSSEEEE NNNNEEEE UUUUOOOOZZZZBBBBIIIILLLLJJJJ IIIIMMMMOOOO,,,,PPPPAAAA[[[[]]]]EEEEMMMMOOOO NNNNAAAA IIIISSSSPPPPIIIITTTTUUUU

11E IC b i l t en N o 6

mar t 2 0 0 6 . I z mog ug l a

Za{to `elim da budemgra|anka Evrope?

Dante je jo{ u XIII vijeku ispisaona vratima pakla: "Vi koji ovdjeulazite, ostavite svaku nadu." Da li sedanas na "evropskim vratima" - ako jeuop{te mogu}e prona}i jedan ulazispred kojeg stoji duga~ak red i poengleskom modelu strpljivo, disci-plinovano i ponizno ~eka - nalazisvjetlucava reklama ''DDoonn''tt lloossee yyoouurrhhooppee''??

Kada pogledam geografsku kartusvijeta, vidim sebe (svoju zemlju) nakontinentu zvanom Evropa. Kada jo{jednom pogledam kartu, ne vidimgranice koje odvajaju jedan od dru-gog dijela Evrope. Niti vidim granicekoje ozna~avaju Evropsku uniju,nadnacionalnu organizaciju, super-dr`avu sui generis karaktera. ^injeni-ca je da ve}ina (manjina, ili mo`dasvi?) ne `ele jasno da iscrtaju ovugranicu. Jean Monnet, rodona~elnikideje o Evropskoj uniji, rekao je da"Evropa nema svog smisla ako nerezultira jednim stvarnim politi~kimautoritetom". Me|utim, Evropa nijepoliti~ki koncept, {to je dokazano iodbijanjem Ustava Evropske unije.Dr`ave koje su se vjekovima borileda o~uvaju svoju teritoriju i nacional-ni identitet, ili ~ak da ostvare supre-matiju na evropskom tlu, nijesuspremne da se odreknu svog suv-ereniteta i naslje|a u korist jednenove evropske birokratske dr`ave.Danas se svi "evropski narodi" sponosom izja{njavaju prvo kao

Francuzi, ili Englezi, ili [panci, pa tekonda kao Evropljani. Birokratija jevladavina ~inovnika. Ovaj pojam seod svog nastanka koristio s nega-tivnom konotacijom. Ipak, poWeberu, {irenje ~inovni~ke mre`eneizbje`no je u modernim dru{tvima,jer je birokratska vlast jedini na~inizla`enja na kraj sa administrativnimzahtjevima u velikim dru{tvenim sis-temima. Istovremeno, na taj se na~instvara jedno dru{tvo prismotre, sa sveve}im nadzorom nad `ivotima poje-dinaca. Na`alost, najgore od svega je{to novija istorija ne pamti tolikoslabih lidera u isto vrijeme. To jeEvropska unija!

Htjela bih da odvojim dva, pomeni, razli~ita koncepta: biti gra-|anka Evropske unije i biti gra|ankaEvrope. Vrijednosti kao {to sudemokratija, kolektivna bezbjednost,pravo na samoopredjeljenje do{le suna evropsko tlo po~etkom XX vijeka,

u sklopu idealizma koji je propagi-rao tada{nji ameri~ki predsjednik,Vudro Wilson. To su, dakle, biliameri~ki kriterijumi koji ranije nijesubili sadr`ani ni u jednoj evropskojideji, {tovi{e, evropski politi~ari nije-su posjedovali misaone kategorije,niti institucije koje bi obuhvatile iprimijenile ove vrijednosti. Evropa jedugo po~ivala na principima kao {tosu ravnote`a snaga i realpolitika.Kasnije su se pojave kao {to sufa{izam i nacizam rodile "u srcuhri{}anske Evrope" - kako bi rekaomoj profesor Milan Popovi}.

Me|utim... Danas je Evropa,svjesna svoje pro{losti i ~esto ponos-na na nju, okrenuta budu}nosti.Evropa, kao sinonim za mir, slobo-du, pravdu, jednakost, prosperitet...Biti dio Evrope u ovom smislustvarno jeste izazov, `elja i nastojan-je svih evropskih dr`ava. U`ivatiprava i blagodeti koja su u ovoj

Pi{e: Ferida Mandi}

12E IC b i l t en N o 6

mar t 2 0 0 6 . I z mog ug l a

Evropi dostigla visok stepen razvitka,san je svakog stanovnika Evrope.Evropa je danas usvojila sveneophodne vrijednosti i ideje iformirala institucije koje ih uspje{noprimjenjuju. Prvobitni cilj Evropskeunije bila je ekonomska zajednica,slobodna trgovina bez carinskih bar-ijera. Dijalog i razumijevanje suomogu}ili slobodno kretanje roba,ljudi, usluga i kapitala. To je opetomogu}ilo visok `ivotni standard i,naravno, visok kvalitet `ivota, {to jeosnovni preduslov za ostvarivanjeli~nosti pojedinca. Ekonomske slo-bode i pravi~na raspodjela su neod-vojivi od osnovnih ljudskih sloboda.Ono {to Evropa nudi su jednake, iliskoro jednake, mogu}nosti, {anse iprostor za svakog. Osiguravanje slo-bode, demokratije i jednakosti, kao ipo{tovanje ljudskih prava i manjinaosje}aju se na svakom koraku. Ono{to obi~nom ~ovjeku treba jeste izv-jesna sjutra{njica i organizovanazajednica koja }e mu obezbijeditisigurnost. Naravno, tu su i uspje{nimehanizmi za sankcionisanje onihkoji kr{e i zloupotrebljavaju pravila.Treba naglasiti da su ovo, prije svega,

op{te ljudske vrijednosti koje bidanas trebalo da budu realnostnovog, civilizovanog svijeta. Gre{kaje kategorizovati ih kao "ne~ije"(evropske, ameri~ke...). Evropa nename}e, ve} postavlja standarde. Tosu standardi koji su opravdano viso-ki i ~esto nedosti`ni, ali kada se jed-nom ostvare, onda nastupadru{tveno blagostanje. Visoki stan-dardi se ogledaju u uspje{nom pos-tizanju svih, ili mnogih, vrijednosti.Otkada je svijeta, velike i mo}nedr`ave pomagale su manjim i slabi-jim, pa je tako i danas. Evropskerazvijene dr`ave treba da poma`umanje razvijenim dr`avama, jer udana{njem svijetu sve nagla{enijeme|uzavisnosti svi }e imati koristi odtoga. Mir i stabilnost su imperativime|unarodne zajednice. Saradnjaizme|u dr`ava je neophodna.

Evropsko jedinstvo ~ini evropskaraznolikost! Tu raznolikost ~inerazli~ite kulture, tradicije, jezici. Da li}e Evropska unija uspjeti da, uzpomo} zajedni~kih op{tih vrijednos-ti, stvori svojevrstan evropski identiteti evropsku naciju, koji }e za sveEvropljane postati primarni? Evropska

unija danas sve vi{e li~i na jedanmjehur od sapunice ogromih razm-jera.

Standardi kojima svi te`imo, zakojima `udimo i koje sada nazivamevropskim - jesu ono {to ja `elim.Saradnja i partnerstvo sa svim razvi-jenim zemljama, otvorenost i afirma-cija na me|unarodnom planu - sta-tus je koji }e prirodno uslijeditinakon postignutih standarda. [vaj-carska, oduvijek neutralna dr`ava,u`iva sve privilegije Evropske unije!Da li }e se vrata koja sam pomenu-la na po~etku od{krinuti, otvoriti ilizatvoriti manje je bitno. Prioritet je,~ini mi se, da postignemo visokestandarde, bogatu, razvijenu i slo-bodnu pravnu dr`avu sa sre}nimpojedincem, koja }e, mjereno ev-ropskim ar{inima, zadovoljavati svekriterijume, ili ih ~ak nadma{iti.Dosti}i takav status da EEvvrrooppaa zzoovveennaass,, EEvvrrooppaa `̀eellii nnaass..

Autorka je studentkinja IIIgodine Pravnog fakulteta, Poli-tikolo{ki odsjek u Podgorici. Po-ha|ala je III generaciju [kole evrop-skih integracija.

13E IC b i l t en N o 6

mar t 2 0 0 6 . P og l e d i

B O J A N [ A R K I ] , C R N O G O R S K I D I P L O M A T A I Z A M J E N I K [ E F A M I S I J E S C G P R IE V R O P S K O J U N I J I U B R I S E L U

Da bismo dostigli standardeEvropske unije, moramo prijesvega da promijenimo na{u svijest,po~ev od najbanalnijeg, da se npr.sme}e ne smije bacati po ulicama,ka`e BBoojjaann [[aarrkkii}}, crnogorski diplo-mata i zamjenik {efa Misije SCG priEvropskoj uniji u Briselu.

"Mi smo u jednoj tranzicionojfazi. Pribli`avanjem Evropipoku{avamo da budemo {to bli`istandardima koji su tamo ve} usvo-jeni, bilo da se to ti~e razvojademokratskog dru{tva, zakono-davstva, unutra{njih poslova,poljoprivrede... Svakodnevno pos-toje kontakti Vlade Crne Gore i EU,oni posmatraju {to mi radimo, raz-govaramo o tome i kre}emo se upravcu Brisela", isti~e [arki}.

Napominju}i da se Crna Gorapribli`ava nivou standarda EU koje}e vrlo brzo morati da po{tuje,[arki} slikovito opisuje odnos CrneGore i Evropske unije.

"Ako je na{ softver na nivouPentiuma 2, mora}emo da sepotrudimo da ga dogradimo donivoa Pentiuma 4. A to je, u stvari,najte`e, jer se radi o promjeni na{ihshvatanja i svijesti, a EU nam utome poma`e kroz proces asocijaci-je i stabilizacije.

Recimo, ako uzmemo ekolo{kestandarde koji vladaju u Evropi iekolo{ke standarde koji su kod nas

(iako smo mi sami sebe proglasili zaekolo{ku dr`avu), mo`emo da kon-statujemo da smo, na primjer, u fazirecikla`e otpadnih materijala nasamom po~etku", ka`e [arki},nagla{avaju}i da je u tom pogleduEvropa i{la krupnim koracimanaprijed.

"Primjera radi, u jednoj Belgijiimate komunalne slu`be koje idubukvalno od ku}e do ku}e i skupl-jaju materijale za recikla`u - odvo-jeno plasti~ne, staklene, ko`nematerijale. Ti se materijali obra|ujui ponovo iskori{}avaju, kao materi-jali za nove proizvode.

Na taj na~in se, pored za{titeekolo{kog sistema, dolazi i dozna~ajne ekonomske koristi. Ne{tosli~no va`i i za ostale dijelove na{egdru{tva, pravosu|e, unutra{njeposlove, poljoprivredu...", upozora-va [arki}.

Prema njegovim rije~ima, sig-urno je da }e gra|ani Crne Goreuvidjeti boljitak od pribli`avanjaEvropskoj uniji jer }e poslovni ljudiiz inostranstva vi{e ulagati u CrnuGoru kao sigurniji sistem.

"Shvati}e da su njihova svijest ina~in razmi{ljanja veoma bliskiljudima ovdje i normalno je da }ese mnogo lak{e opredijeliti da inve-stiraju u Crnu Goru svoj novac.Vidje}e da }e prakti~no ~itav njegovrizik zavisiti od toga koliko su

sposobni da naprave profit odnovca koji su ulo`ili. U suprotnom,ukoliko imaju problema sa finansi-jskim dijelom transakcija, sapravnom sigurno{}u, odnosnonesigurno{}u, automatski }e se toodraziti na nas, koji smo dio te sre-dine", obja{njava [arki}.

On ocjenjuje da }e Crna Gora,u odre|enoj fazi, imati lak{i pristupfondovima Evropske unije.

"Na{im ljudima }e biti olak{anoputovanje u druge zemlje ~laniceEU, mo}i }e da studiraju pod istimuslovima... To su perspektive kojimatreba da se rukovode, prije svega,mladi ljudi. Dakle, apsolutnomoramo da idemo u pravcu {tobr`eg prilago|avanja i mijenjanjadru{tva da ne bismo ostali izolovanikao u koncentracionom logoru",zaklju~io je [arki}.

NN..RR..

Bojan [arki}

Da bismo se primakli EU, prvo moramo nau~iti da ne bacamo sme}e na ulicu

foto

VIJE

STI

14E IC b i l t en N o 6

mar t 2 0 0 6 . P r e d s t av l j amo

OOEECCDD nniijjee eelliittnnii kklluubb

Lokalni razvoj ekonomije izapo{ljavanja (LEED - The LocalEconomic and Employment Deve-lopment Programme ) je programOrganizacije za ekonomsku saradnjui razvoj (OECD). Osnovana je 1960.godine. OECD je organizacija vladatrideset zemalja ~lanica s razvijenomtr`i{nom ekonomijom. ^ini je velikibroj komiteta i drugih radnih tijelakoja upore|uju}i iskustva tra`eodgovore na zajedni~ke probleme, aponekad imaju i pregovara~ku ulogu.Ova tijela rade na uskla|ivanjulokalnih i me|unarodnih politika,nastoje}i da stvore ~vrstu mre`ume|unarodne politi~ke prakse. Duhove organizacije defini{u dijalog isaradnja. Iako na zemlje ~laniceotpada 2/3 ukupne svjetske pro-izvodnje dobara i usluga, OECD nijeekskluzivni klub. Kriterijum za ~lanst-vo je posve}enost tr`i{noj ekonomi-ji i demokratskom pluralizmu. Iz-vorno jezgro OECD-a ~inile suevropske i sjeverno-ameri~ke ~lan-ice, ali se ono vremenom {irilo pri-maju}i u svoje ~lanstvo Japan,Australiju, Novi Zeland, Finsku,Meksiko, ^e{ku, Ma|arsku, Poljsku,Koreju i Slova~ku. S druge strane,postoje programi koji uklju~uju cen-tralnu i isto~nu Evropu, Rusiju, kao i

Aziju i latinsku Ameriku, a ~iji rezul-tat predstavljaju mnogobrojni kon-takti i dijalog - koji ponekad mo`edovesti i do ~lanstva u OECD-u.LEED program je novijeg datuma, icilj mu je da identifikuje i formuli{enove ideje za lokalni razvoj i nap-redak socijalne ekonomije. OsobljeLEED-a je dio Servisa teritorijalnograzvoja (TDS) OECD-a. U~e{}e uovom programu je volontersko, panjegovo funkcionisanje zavisi isklju-~ivo od sposobnosti samog LEED-ada “privu~e” sredstva za finansiranje.Rukovode}e tijelo LEED-a ~inepredstavnici 24 zemlje ~laniceOECD-a, Evropske komisije, Inter-ameri~ke banke za razvoj, Cent-ralnoevropske inicijative/Evropskebanke za rekonstrukciju i razvoj iSvjetske banke. Vlade zemalja ~lani-ca nastoje da kroz LEED podstaknuinovativni pristup politici rukovo-|enja i podr`e ekonomski razvoj ipolitiku zapo{ljavanja koja se temeljina lokalnim inicijativama. LEED pro-gram ima tri osnovne smjernice uradu: pobolj{anje kvaliteta dr`avnihekonomija, tr`i{ta rada i socijalnepolitike - sve na lokalnom nivou ikroz stalni mo-nitoring i procjenutoka primjene; promociju razmjeneiskustava i informacija, rad na {iren-ju inovacija u lokalnoj ekonomiji ipove}anju zaposlenosti, kao i ob-novu lokalnih ekonomija; pomo} ze-mljama ~lanicama u kreiranju, prim-jeni i procjeni strategija lokalnograzvoja, podsticanja razmjene sazemljama koje nijesu ~lanice, pred-stavljaju}i presudnu vezu izme|ulokalnih i regionalnih institucija,OECD-a i dr`avnih organa. Unutarsamog OECD-a LEED sara|uje sanekoliko drugih radnih grupa. VanOECD-a, LEED blisko sara|uje samnogim me|unarodnim organizaci-

jama: sa Savjetom Evrope, na razvo-ju rukovo|enja lokalnom politikomzapo{ljavanja i partnerstvu u zemlja-ma centralne i jugoisto~ne Evrope; saEvropskom bankom za rekonstrukci-ju i razvoj i Centralnoevropskom ini-cijativom na preduzetni{tvu i sarad-nji malih preduze}a; sa Me|unarod-nom kancelarijom za rad na mikro-kreditima. Tako|e, LEED ima svojpartnerski klub, koji predstavlja svjet-sku mre`u javnih i privatnih institu-cija koje rade sa LEED programom injegovim Upravnim komitetom.Osnovna svrha mu je da podr`i soci-jalne inovacije, poslovne i pre-duzetni~ke kreacije. Klub je formiran1991. godine, a danas mo`e da sepohvali ~lanstvom koje ~ini 100razli~itih organizacija iz 25 zemalja.Trenutno, s prostora Srbije i CrneGore ~lanstvo u pomenutom klubuima samo Srpska asocijacija srednjihi malih preduze}a. Ova mre`apredstavlja direktnu vezu izme|upodnacionalnih vlasti, neprofitnihorganizacija, novih i malih preduze}ai OECD-a sa akcentom na te`nji dase civilno dru{tvo {to vi{e i {ireuklju~i u javnu politi~ku debatu. ZaCrnu Goru bi bilo korisno kada biovda{nje lokalne samouprave poka-zale ve}e interesovanje za pomenutiprogram, ali i Direkcija za mala isrednja preduze}a Vlade Crne Gore,te Unija poslodavaca, kako bi seodre|ena iskustva primijenila i uCrnoj Gori. I ne samo iskustva, ve}bi se kroz konkretne aktivnosti, ipartnerska povezivanja stekla mo-gu}nost za kandidovanje odre|enihprojekata kod Evropske komisije kojaaktivno podr`ava pomenuti program.

Autoor je ppoollazniik IIV generaciije[[koolle evrooppskiihh iintergaciija ii funk-ciiooner NNarooddne stranke

Pi{e: Emil Krije{torac

L E E D P R O G R A M O R G A N I Z A C I J E Z A E K O N O M S K U S A R A D N J U I R A Z V O J ( O E C D )

15E IC b i l t en N o 6

mar t 2 0 0 6 . Upo zna jmo Ev r op sku un i j u

Uz sve napore da se me|u organimaEvropske unije uspostavi mehanizamravnote`e mo}i, Savjet Evropske unije, poz-natiji kao Savjet ministara, i dalje jenajmo}nija institucija, ako se izuzmeEvropski savjet. [irina njegovih ovla{}enjaukazuje na ~injenicu da, unutar Evropskeunije, princip me|uvladine organizacije idalje ima prvenstvo nad principomnaddr`avnosti. U po~etku je Savjet ministarabio jedini organ odlu~ivanja u EU.Me|utim, svaki novi ugovor dodatno jeograni~avao njegove nadle`nosti, pa su onesada podijeljene izme|u Savjeta i Evropskekomisije s jedne, i Evropskog parlamenta sdruge strane. Dodu{e, Savjet je zadr`aoznatna ovla{}enja i u oblasti zakonodavstva,i kao organ izvr{ne vlasti. Savjet ministaraokuplja ministre zemalja ~lanica, i kao takavpredstavlja neku vrstu kabineta nad kabine-tima. Mada je pravno jedinstven organ, onnema uvijek isti sastav. Osnovna formacijaSavjeta okuplja ministre inostranih poslova(tzv. Savjet za op{te poslove i inostraneodnose: General Affairs and ExternalRelations Council - GAERC), koji se sastajujednom mjese~no. U zavisnosti od pred-meta rasprave, postoji jo{ 9 mogu}ih forma-cija resornih ministara. PredsjedavanjeSavjetom podijeljeno je me|u zemljama~lanicama po principu rotacije: svakih 6mjeseci predsjedava druga dr`ava, aredoslijed je unaprijed utvr|en. Trenutno jena poziciji predsjedavaju}e Ursula Plassnik,ministarka spoljnih poslova Austrije.

Savjet ministara ne odgovara ni jed-nom drugom organu Evropske unije.Parlament nema mogu}nosti da smijeniSavjet, kao {to mo`e da smijeni Komisiju.Jedini organ nadzora je Sud Evropske unije,koji mo`e da pozove Savjet na odgovornost,kako bi preispitao uskla|enost njegovihodluka sa osnovnim ugovorima EU. Osimtoga, Savjet ima i politi~ku odgovornostpred Evropskim savjetom.

Ovaj organ posjeduje i stalna tijela.Jedno od njih je Sekretarijat, kojim upravl-ja generalni sekretar, {to je funkcija koju

trenutno obavlja Javier Solana. Funkcijageneralnog sekretara podrazumijeva istovre-meno obavljanje du`nosti Visokog pred-stavnika Evropske unije za spoljnu i bezb-jednosnu politiku. Pored njega, postoji jo{ iKomitet stalnih predstavnika vlada zemaljaEU, tzv. COREPER, koji okuplja ambasadorezemalja ~lanica pri Evropskoj uniji. Odlukekoje nijesu posebno problemati~ne mogu sedonositi i na ovom nivou, s tim {to treba dabudu formalno potvr|ene od strane Savjeta.Ispod COREPER-a se nalaze mnoge radnegrupe. One okupljaju ne samo ekspertezemalja ~lanica, ve} i stru~njake Evropskekomisije, koji zajedni~ki pripremaju doku-menta za Savjet. Sjedi{te Savjeta EU nalazise u Briselu.

Odluke u Savjetu donose se jednoglas-no ili kvalifikovanom ve}inom, u zavisnostiod prirode problema. Odluke koje se ti~uzajedni~kog tr`i{ta mogu}e je donositive}inom, dok je za one u oblasti zajedni~kespoljne i bezbjednosne politike, kao iunutra{njih poslova, neophodna jednoglas-nost (to su, na primjer, pitanja terorizma,poreza, imigracije i sl.). Broj glasova svakedr`ave ~lanice odre|uje se srazmjerno brojustanovnika, s tim {to je najve}i broj glasova29, a najmanji 3, ~ime se koriguje ne-ravnote`a izme|u malih i velikih zemaljaEU. Proces odlu~ivanja kvalifikovanomve}inom zahtijeva da za izvjesnu odlukuglasa ve}ina zemalja koje zajedno imaju 3/4glasova, s tim da ovi glasovi moraju pred-stavljati 62% ukupne populacije EU. Ovakvaprocedura je prili~no komplikovana, i jednaod stavki neuspjelog evropskog Ustava bilaje upravo da se pojednostavi glasanje uSavjetu.

U formalne nadle`nosti Savjeta spadazakonodavna funkcija, koju Savjet obavljazajedno sa Evropskim parlamentom, krozproces saodlu~ivanja. Zajedno s Parla-mentom, Savjet zaklju~uje bud`et, a bavi sei pitanjima spoljne i odbrambene politike,kao i unutra{njom politikom, uskla|uju}ipolitike zemalja ~lanica u odnosu na zajed-ni~ke prijetnje (npr. terorizam). Pored toga,jedna od va`nih funkcija Savjeta je harmo-nizacija zajedni~ke privredne politike. Savjetima i punomo} da u ime EU potpisujeugovore s tre}im dr`avama ili me|unarod-nim organizacijama.

Vi{e informacija o Savjetu EU, kao idokumenta i odluke Savjeta, mo`ete potra`itina: http://ue.eu.int/cms3_fo/index.htm

Vera []EPANOVI]

SSaavvjjeett EEvvrrooppsskkee uunniijjeePREDSTAVLJAMO INSTITUCIJE EU NEVLADINE ORGANIZACIJE

U EVROPSKOJ UNIJI

Evropski forum za umjetnost i ba{tinu(European Forum for the Arts andHeritage - EFAH) okuplja organizacijecivilnog dru{tva koje djeluju na polju kul-ture. Osnovan je 1992. godine, s ciljemda oja~a uticaj sektora kulture na organeodlu~ivanja EU i {titi zajedni~ke intereseorganizacija. EFAH ima preko 5000 ~lan-ica - razli~itih organizacija koje pripadajusvim oblastima kulture, a aktivne suunutar EU i izvan nje. EFAH ne predstav-lja interese svojih pojedina~nih ~lanica,ve} se trudi da na osnovu prikupljenihinformacija identifikuje zajedni~ke pot-rebe i tako stvori sna`niju poziciju za zas-tupanje sektora kulture u EU. Jedan odnjihovih glavnih ciljeva jeste da razvijesvijest o zna~aju kulture kao segmentaneodvojivog od drugih politi~kih pitanja.

EFAH te`i da odr`i trajan dijalogizme|u sektora kulture u Evropi i onih kojidonose odluke: da identifikuje potrebeevropskih umjetni~kih krugova i prenesenjihove zahtjeve evropskim organimaodlu~ivanja; da podstakne razmi{ljanja opitanjima kulturne politike u Evropi i oja~ajavnu svijest o njihovom zna~aju; da izgra-di veze izme|u evropskog sektora kulturei donosilaca odluka na razli~itim politi~kimnivoima u Evropi - i time uti~e na procesdono{enja odluka. EFAH prati zakono-davstvo i politiku Evropske unije u pogle-du pitanja kulture, a svojim ~lanicamapru`a informacije koje im poma`u daiskoriste prilike za finansiranje i predvidebudu}e trendove. Aktivnosti EFAH-a sas-toje se od prikupljanja i proslje|ivanjainformacija o pitanjima kulture, izdavanjadvomjese~nog biltena o aktuelnimde{avanjima u kulturnom sektoru, organi-zovanja godi{nje Generalne skup{tine ime|unarodnih konferencija, kao i poseb-nih sastanaka, pru`anja obuke i pomo}i urazvoju organizacija iz oblasti kulture,odr`avanja redovne komunikacije saEvropskim parlamentom i Evropskomkomisijom, predstavljanja sektora kulture udrugim koalicijama NVO-a (npr. Act4-europe), kao i zastupanje kod me|unaro-dnih organizacija i nacionalnih vlada. U2005, EFAH je zapo~eo kampanju 70centi za kulturu, ~iji je cilj da uve}abud`et Evropskog kulturnog programa sa 7na 70 centi godi{nje po glavi stanovnika.Organizaciju aktivnosti i op{te posloveEFAH-a obavlja Kancelarija za koordinaci-ju u Briselu.

WWeebbssiittee:: wwwwww..eeffaahh..oorrgg KKoonnttaakktt:: ee-mmaaiill:: iilloonnaa..kkiisshh@eeffaahh..oorrgg

Zgrada Savjeta EU u Briselu

16E IC b i l t en N o 6

mar t 2 0 0 6 . Ak t i vno s t i NVO-aa

Nakon uspje{nog otvaranja Foruma{kola evropskih integracija krajem feb-ruara 2006. godine, Centar za gra|anskoobrazovanje, Centar za razvoj nevladinihorganizacija i Evropski pokret u Crnoj Gori,uz podr{ku Fondacije Institut za otvorenodru{tvo, predstavni{tvo u Podgorici, orga-nizovali su jo{ jedno otvoreno predavanjena aktuelne teme iz oblasti evropskih inte-gracija. Go{}a foruma bila je Ann Isabellevon Lingen, savjetnica za radnu politikuInstituta za otvoreno dru{vo u Briselu, kojaje odr`ala kratko predavanje o lobiranju uBriselu, odnosno zna~aju i tehnikama lobi-ranja u EU.

Pored nje, panelisti foruma bili suDaliborka Uljarevi}, izvr{na direktorkaCentra za gra|ansko obrazovanje i Mom~iloRadulovi}, generalni sekretar Evropskogpokreta u Crnoj Gori, koji su govorili o svo-jim iskustvima u predstavljanju crnogorskognevladinog sektora u Briselu.

Ann Isabel von Lingen rekla je da je,prije lobiranja, neophodno imati jasnodefinisan problem, odnosno pitanje na koje`elite da uti~ete. Zatim, bitno je da va{ cilji va{a poruka budu od po~etka jasni ijedinstveni, da budu obrazlo`eni ~vrstimargumentima, i da va{i zastupnici buduosobe visokog li~nog kredibiliteta. Osimtoga, bitno je i znati na koga se mo`e uti-cati i kako, odnosno neophodno je da seiscrpno informi{ete o akterima procesaodlu~ivanja, ali i da pristupite problemu jo{dok je proces formiranja mi{ljenja i politika

na samom po~etku. Ona je rekla da je briselska adminis-

tracija ogromna i komplikovana, te da je,kad problem jednom dospije u fazu krajn-je formulacije, veoma te{ko bilo {to promi-jeniti.

"Veli~ina fondova koji }e Crnoj Goristajati na raspolaganju u narednom perioduzavisiti od kona~ne odluke o bud`etu EU za2007-2013. Za Crnu Goru, kao zemlju kojatek po~inje proces pridru`ivanja, jo{ postojirelativno malo institucionalnih kanala zastu-panja. Zbog toga je jo{ uvek prerano govo-riti o nekom stalnom predstavni{tvu uBriselu, ali je zato neophodno razviti {tovi{e veza sa razli~itim organizacijama kojedjeluju putem mre`a, ~esto i izvan EvropskeUnije, a koje mogu da pru`e zna~ajnupomo} i podr{ku doma}im organizacijama",naglasila je ona, navode}i primjerEvropskog `enskog lobija.

Mom~ilo Radulovi} je naglasio da suneformalni kontakti jednako bitni za zastu-panje, kao i formalni kanali komunikacije, ida zbog toga stalno prisustvo u Briselu iuspostavljanje kontakata sa razli~itim orga-nizacijama mo`e biti presudno za interesejedne organizacije, ali i jedne dr`ave. Ponjegovim rije~ima, postoje tri klju~na ele-menta uspje{nog zastupanja. To je najprijeizbor pravog trenutka, odnosno ranouklju~ivanje u proces definisanja politika,zatim strate{ki kontekst, to jest prikazivanjeva{eg cilja kao strate{ki zna~ajnog u {iremsmislu - za region ili za rije{avanje nekog

pitanja od zajedni~ke va`nosti. Najzad, tu jei uspostavljanje partnerstava i koalicija,kojim vi dobijate {iri upliv na donosioceodluka na razli~itim nivoima, ali i kroz kojesebi obezbije|ujete stalan dotok blagovre-menih informacija o politi~kim trendovimau EU.

Daliborka Uljarevi} je istakla da je zauspje{no zastupanje najbitnije ono {to drugimisle o vama.

"Na to, na `alost, ne uti~e samo va{sopstveni rad, kvalitet i iskustvo, ve} isveukupan utisak o zemlji iz koje dolazite.Krajnosti su veoma izra`ene. Neki ljudi koje}ete sresti znaju relativno malo o CrnojGori, ali postoje i oni koji, upravo zahvalju-ju}i prednosti koju im distanca, iprofesionalni anga`man daju mnogo boljepoznaju na{u stvarnost i mogu}nosti. Mikoji dolazimo sa Balkana nosimo i izvjesno"breme" skora{nje pro{losti i zato trebaulo`iti dodatne napore da se stvori utisakkredibiliteta i kvaliteta. U svemu tome sunam potrebni prijatelji, a posebno ako su upoziciji odakle mogu da uti~u na kreiranjepolitika", rekla je Uljarevi}ka.

Vera []EPANOVI]

Centar za demokratiju i ljudska prava(CEDEM), u saradnji sa SavjetomEvrope, AIRE (Advice on Individual Rights inEurope) centrom iz Londona i Centrom zaobuku sudija Republike Crne Gore, organi-zovao je seminar za crnogorske sudije,tu`ioce i advokate u vezi sa Evropskomkonvencijom o ljudskim pravima, u Pr`nukod Budve od 2. do 4. marta.

Na seminaru se govorilo o razli~itim

aspektima prava na slobodno u`ivanjeimovine i prava na dom u vezi saEvropskom konvencijom o ljudskim pravimai doma}im zakonima i praksom.

Projekat su podr`ali Ministarstvo inos-tranih poslova Velike Britanije, Vest-minsterska fondacija za demokratiju, SavjetEvrope, Evropska agencija za rekonstrukciju,Institut za otvoreno dru{tvo i Fondacija"Konrad Adenauer".

Kako se lobira u EUUSP J E [NO NASTAV L J ENO ORGAN I ZOVAN J E FORUMA [ KOLA E VROPSK IH INT EGRAC I J A ,GOSTOVALA ANN I S AB E L L E VON L INGEN

S E M I N A R O P R A V U N A S L O B O D N O U @ I V A N J E I M O V I N E P R E M A E V R O P S K O JK O N V E N C I J I O L J U D S K I M P R A V I M A

NNoovvaa zznnaannjjaa zzaa ssuuddiijjee ttuu`̀ iiooccee ii aaddvvookkaattee

Sa foruma [kola evropskih integracija

Sa seminara

17E IC b i l t en N o 6

mar t 2 0 0 6 . P r og ram i u s av r { avan j a u EU

IINNTTEERRNNAATTIIOONNAALLSSUUMMMMEERR UUNNIIVVEERRSSIITTYYBBRRAAVVEE NNEEWW EEUURROOPPEE 22000066LLjjuubblljjaannaa,, JJuullyy 22 - 1155,, 22000066Two-week long advanced summercourse on European Affairs, organ-ized by Young European FederalistsSlovenia in cooperation with theFaculty of Social Sciences andAssociation for Political ScienceStudents POLITUSS.Brave New Europe offers an inter-active course on a wide range oftopics concerning mainly (but notonly) the EU. The summer school iscomposed of several modules:History, Institutions, Security Issuesand External Affairs, CurrentPolitical Issues, Law, EU Frontiers,Economics and Youth. Apart fromlectures the participants will havethe chance to actively debate theissues in workshops, panels and ina simulation game.AApppplliiccaattiioonn ddeeaaddlliinnee:: MMaayy 11,, 22000066..FFoorr ffuurrtthheerr iinnffoorrmmaattiioonn,, sseeee::hhttttpp::////wwwwww..bbnnee-iissuu..oorrgg..

TTRRAAIINNEEEESSHHIIPPSS AATT TTHHEEEEUURROOPPEEAANN PPAARRLLIIAAMMEENNTTPaid traineeships are awarded sole-ly to graduates of universities orequivalent institutions. Their pur-pose is to enable trainees to sup-plement the knowledge which theyacquired during their studies and tofamiliarise themselves with theactivities of the European Unionand, in particular, the EuropeanParliament.Applicants for Robert Schumanscholarships, general option, mustalso demonstrate that they haveproduced a substantial writtenpaper, as part of the requirementsfor a university degree or for a sci-entific journal. One of these schol-arships, known as the “ChrisPiening Fellowship”, may be award-ed to a candidate whose paper was

concerned particularly with relationsbetween the European Union andthe United States.Applicants for Robert Schumanscholarships, journalism option,must also demonstrate professionalexperience as evidenced either byworks published, or by membershipof an association of journalists in aMember State of the EuropeanUnion, or by the award of a qual-ification in journalism recognised inthe Member States of the EuropeanUnion or in the applicant countries.PPaaiidd ttrraaiinneeeesshhiippss aarree aawwaarrddeedd ffoorr aappeerriioodd ooff ffiivvee mmoonntthhss,, aanndd ddeeaaddlliinneeffoorr aapppplliiccaattiioonn iiss 1155 MMaayy 22000066wwwwww..eeuurrooppaarrll..eeuu..iinntt//ppaarrlliiaammeenntt//ppuubblliicc//ssttaattiiccDDiissppllaayy..ddoocc

PPHHDD PPRROOGGRRAAMMMMEE OONNCCOOMMPPAARRAATTIIVVEE AANNDDEEUURROOPPEEAANN PPOOLLIITTIICCSS,, UUNNIIVVEERRSSIITTYY OOFF SSIIEENNAA,,IITTAALLYYThe programme provides advancedtraining in both the theory and themethodology of political science,with a special emphasis on compar-ative, international, and Europeanpolitics. The Graduate School is partof the Scuola Superiore SantaChiara of the University of Siena, acollege set up for doctoral studentsand post-doctoral research fellows

that has been selected as a centreof excellence for post-graduatetraining by the Italian Ministry ofthe University.The doctoral degreeis released in conjunction with theUniversities of Catania and Trento,and in collaboration with theUniversity of Molise. In 2006-2007Philippe Schmitter (EuropeanUniversity Institute) and MichaelLewis-Beck (University of Iowa) willjoin the faculty as visiting professors.AAllll aapppplliiccaattiioonnss mmuusstt bbee sseenntt bbyyMMaayy 3311sstt.. AApppplliiccaannttss aarree eennccoouurr-aaggeedd ttoo sseenndd aann eexxpprreessssiioonn ooffiinntteerreesstt bbyy AApprriill 2200tthh.. EExxpprreessssiioonnssooff iinntteerreesstt mmaayy bbee sseenntt ttoocciirrccaapp@uunniissii..iitt aanndd mmuusstt iinncclluuddee aaCCVV aanndd aann aabbssttrraacctt ooff tthhee rreesseeaarrcchhpprrooppoossaall.. EEnnqquuiirriieess:: FFiilliippppoo TTrroonn-ccoonnii ((tteell.. ++ 3399 00557777 223355229999;;mmaaiill:: ttrroonnccoonnii@uunniissii..iitt)).. IInnffoo:: wwwwww..ggiippss..uunniissii..iitt//ggrraaddsscchhooooll..

MMAASSTTEERR PPRROOGGRRAAMMMMEEPPOOLLIITTIICCSS IINN EEUURROOPPEE,,UUNNIIVVEERRSSIITTYY OOFF SSIIEENNAA,,IITTAALLYYThe courses offered will cover botha comparative politics and aEuropean politics perspective. Thefirst approach focuses on similaritiesand differences among nationalpolitical systems, while the secondone on European institutions and

U OVOM BROJU PREPORU^UJEMO:

18E IC b i l t en N o 6

mar t 2 0 0 6 . P r og ram i u s av r { avan j a u EU

EIC Bilten je elektronski ~asopis koji izlazi u sklopu EIC programa, a uz podr{ku fondacije Friedrich Ebert.Izdava~ je Centar za gra|ansko obrazovanje.

Urednik: Ne|eljko Rudovi}; Ure|iva~ki kolegijum: Vera [}epanovi}, Daliborka Uljarevi}; Tehni~ki urednik: Bla`o CrvenicaLektura: Sanja Miju{kovi}; Lektura engleske verzije: Maja Mugo{a; Prevod: Vera [}epanovi}

Njego{eva 36 / I Tel / fax: 081 / 665 - 112, 665 - 327 E-mmail : eicbilten@cg.yuEIC Bilten mo`ete preuzeti na www.cgo.cg.yu

decision-making processes. Otheractivities, such as meetings withnational and international officersand policy makers, and visits to EUinstitutions, are also provided. Anumber of internships and stages atEuropean and Italian institutions,during and at the end of the teach-ing programme, will be available. Astudy visit to the European andinternational institutions in Brusselsis regularly organized at the end ofthe courses. The programme isentirely offered in English.AApppplliiccaattiioonnss sshhoouulldd nnoorrmmaallllyy bbeerreecceeiivveedd bbyy JJuullyy 3300tthh,, bbuutt aapppplliiccaa-ttiioonnss rreecceeiivveedd aafftteerr tthhaatt ddaattee mmaayybbee ccoonnssiiddeerreedd uunnttiill tthhee eenndd ooffSSeepptteemmbbeerr iiff ppllaacceess aarree ssttiillll aavvaaiill-aabbllee.. TThhee ffeeee iiss sseett iinn ââ** 33..550000..EEnnqquuiirriieess:: SSiillvviinnaa CCaabbrreerraa ((tteell.. ++ 3399 00557777 223355229999;;mmaaiill:: ccaabbrreerraa@uunniissii..iitt))..IInnffoo:: wwwwww..ggiippss..uunniissii..iitt//ggrraaddsscchhooooll..

RREEGGIIOONNAALL AANNDD EEUURROORREEGGIIOONNAALL SSTTRRUUCCTTUURREESS EEFFFFIICCIIEENNCCYY IINN TTHHEE AARREEAAOOFF TTHHEE NNEEWW EEUUBBOORRDDEERR,, RROOMMAANNIIAA 66-1188 JJuullyy,, 22000066 The course aims to present differentexperiences from different parts ofEurope - research in the field ofEuropean construction,Romanian-Hungarian cross-border coopera-tion, and also the media's contribu-tion in building the European iden-tity. This project also aims to builda future formative and researchnetwork that could include centresof young researchers specialized inEU neighbourhood policies.Participation in the summer school

is limited to about 40 persons(graduate and undergraduate stu-dents, and young researchers): 20from Central-Eastern Europe, 15from the European Community and5 out of the European area. Full financial support is available

under the sponsorship of EuropeanCommission for a limited number ofparticipants. Full scholarship coverstransportation to Oradea and thesummer course fee. It is notpayable in cash and does not coverother expenses. Partial scholarshipcovers half of the fee.WWeebbppaaggee:: hhttttpp::////iisseerr..rrddssoorr..rroo//ssuumm-mmeerr__iinnttrroodduuccttiioonn..hhttmm

""TTHHEE FFUUTTUURREE OOFFEEUURROOPPEEAANN UUNNIIOONN AANNDDTTUURRKKEEYY''SS AACCCCEESSSSIIOONNPPEERRSSPPEECCTTIIVVEESS"" 1188-2211 MMaayy 22000066Jean Monnet Centre of Excellence,Bogazici University (Istanbul) andCentre for European StudiesStudent Forum cordially invites youto the fourth European Weekend

School on 18 - 21 May at BogaziciUniversity, Istanbul. EWS is aninternational certificate programthat brings together undergraduateand graduate students from all overEurope; and enables them toexchange opinions with distin-guished politicians, bureaucrats,academics, representatives of non-governmental organizations, andleading journalists. PPlleeaassee vviissiitt hhttttpp::////wwwwww..aaccmmooff..oorrgg//aanndd aappppllyy oonnlliinnee bbyy 1177 AApprriill..

EEDDUUCCAATTIIOONN AANNDDEEXXPPEERRIIEENNCCEESS FFOORREEUURROOPPEEAANN YYOOUUTTHH 22000055-0066Euro Class is a unique educationoffer for youth interested in study-ing and experiencing Europeanorganisational work and culture,together with youth from all overEurope. You will gain new inspira-tion and visions for your organisa-tional work and develop useful skillsin co-operation with others throughshared knowledge and qualifiedteaching. Euro Class is open toEuropean youth aged 18 - 25involved in voluntary organisationalwork. Students must master Englishat communication level as teachingis performed in English. A numberof scholarships are available for stu-dents from Eastern and CentralEurope.Thhee aapppplliiccaattiioonn mmuusstt rreeaacchhSSiillkkeebboorrgg HHoojjsskkoollee bbeeffoorree 11 JJuullyy22000055.. SSttuuddeennttss ccoommiinngg ffrroomm ccoouunn-ttrriieess oouuttssiiddee tthhee EEUU mmuusstt dduuee ttoovviissaa aapppplliiccaattiioonn aappppllyy bbeeffoorree 11JJuunnee.. FFoorr mmoorree iinnffoorrmmaattiioonn,, pplleeaassee vviissiitthhttttpp::////wwwwww..eeuurrooccllaassss..oorrgg//..