Privatna jezično-informatička gimnazija “Svijet”

Marina P., 3.a

VUK

(Canis lupus)

Vuk je danas poznat prije svega kao

šumska životinja iako je u prošlosti bio

raširen na mnoga područja. Globalno

nije ugrožena vrsta, ali u Hrvatskoj je

strogo zaštićen zakonu i spada u skupi-

nu LC (najmanje zabrinjavajuća vrsta).

Vukovi žive u čoporima koji se sastoji

od roditeljskog (alfa) i njihovih potoma-

ka. Spolno sazrijevaju tek s dvije godine

(mužjaci s tri), a u jednom leglu može

biti i do 14 mladunaca. Vučja iskrana

sastoji se od velikih biljojeda, glodava-

ca, kukaca (mladunčad), a i manjom ko-

ličinom bilja i voća (vlakna). Vukovi su

također jako teritorijalne životinje koje

će svoj teritorij braniti od svih uljeza.

Vuk (Canis lupus)

Vukovi su prilagodljive životinje

što najčešće nastanjuju ravnice i

šume

Žive u čoporima koji se sastoje od

oko 30 jedinki

Čopor =roditeljski (alfa) par + nji-

hovi potomci

Vučice su spolno zrele s 2 godine,

a vukovi s 3

Vukovi se razmnožavaju jedamput

godišnje, u leglu može biti i do 14

mladunaca

Glavni izvor hrane vukovima su divlji par-

noprstaši (srna, jelen, divlja svinja) i manji

sisavci (zec, glodavci) uz što uzimaju i ma-

nju količinu bilja i voća zbog unosa vlaka-

na i vitamina

Među sobom vukovi komuniciraju govo-

rom tijela te zavijanjem, lajanjem i cvile-

žim

Vjerovanje da vukovi zavijaju samo za pu-

nog mjeseca pogrešno je: Zavijanje poziv

na lov, način komunikacije na veće daljine

i, tjekom sezone parenja, način učvršćiva-

nja dominantnog statusa u čoporu

Vukovi u Hrvatskoj

U Hrvatskoj sivi vuk je potencijalno ugro-žena vrsta i strogo je zaštićen Zakonom. Prema procjeni Državnog zavoda za zašti-tu prirode iz rujna 2007. godine, u Hrvats-koj u prosjeku 205 jedinki, raspoređenih u 50-ak čopora. Vukovi u Hrvatskoj stalno su prisutni na području Gorskoga kotara, Like i Dalmacije.

U prirodi vukovi žive do 16 godina, a u zoo-vrtu do 20 godina.