-
MO SADANJEG TRENUTKA
Da, da bismo u ovom svijetu mogli djelovati potreban nam je
um,upravo kao i vrijeme, ali u stanovitom trenutku oni preuzimaju
naivot te dolazi do pogrenog postupanja, boli i patnje.
Kako bi bio siguran da e uzde ostati u njegovim rukama, um
sa-danji trenutak neprestano pokuava prikriti prolou i budunou,a
kad vitalnost i beskonani stvaralaki potencijal Bia, koje je
neod-vojivo od sadanjeg trenutka, prekrije vrijeme, um zamagljuje
vauistinsku narav. U ljudskom se umu nagomilava sve tei teret
vreme-na. Pod tim teretom pate svi pojedinci, ali svaki od njih
ujedno sva-kom dragocjenom trenutku, zanemarujui ga ili nijeui,
dodaje jovei teret ili ga svodi na sredstvo kojim stie do nekog
budueg tre-nutka koji postoji samo u umu, a nikada u stvarnosti.
Gomilanje vre-mena u kolektivnom i pojedinanom ljudskom umu ujedno
obuh-vaa i goleme koliine zaostalih bolova iz prolosti.
Ako vie ne elite stvarati bol sebi i drugima, ako vie ne
elitepoveavati ostatke bolova iz prolosti koji jo ive u vama, tada
viene stvarajte vrijeme ili ga barem ne stvarajte vie nego to je
potreb-no dok se bavite praktinim vidovima vlastita ivota. Kako
prestatistvarati vrijeme? Duboko u sebi shvatite kako uvijek imate
samosadanji trenutak. Neka Sada postane prvobitna arina toka
vaegaivota. Dok ste prije boravili u vremenu i tek nakratko
posjeivaliSadanji trenutak, sada prebivajte u njemu, a tek nakratko
posjeujteprolost i budunost kad se morate pozabaviti praktinim
vidovimasvoje ivotne situacije. Sadanjem trenutku uvijek recite:
Da. to bimoglo biti jalovije i lude nego stvarati unutarnji otpor
neemu tove postoji! Sto bi moglo biti lude nego se suprotstavljati
samom i-votu, koji jest sada i uvijek samo sada? Predajte se onome
to jest. Re-cite da ivotu - i vidjet ete kako ivot iznenada poinje
raditi zavas, umjesto da vam se suprotstavlja.
Sadanji trenutak katkad je neprihvatljiv, neugodan ili
straan.
Takav je kakav je. Promatrajte kako um pridaje oznake trenutku i
ka-ko taj proces davanja oznaka, to neprestano prosuivanje, stvara
boli nesreu. Promatrajui mehaniku uma iskorait ete iz njegovih
24
DRUGO POGLAVLJE
obrazaca otpora i tada ete sadanjem trenutku dopustiti da
postoji.To e vam pokazati kako izgleda stanje unutarnje slobode od
vanj-skih uvjeta, stanje istinskoga unutarnjeg spokojstva.
Pogledajte to ese tada dogaati i poduzmite neto ako je to prijeko
potrebno ili mo-gue.
Prihvatite - a tada djelujte. to god obuhvaao sadanji
trenutak,prihvatite to kao da ste sami izabrali. Uvijek suraujte sa
sadanjimtrenutkom, a ne suprotstavljajte mu se. Neka vam postane
prijatelj isaveznik, a ne neprijatelj. To e na udesan nain
preobraziti cijeli vaivot.
BOL IZ PROLOSTI: RASTVARANJE TIJELA BOLI
Sve dok niste sposobni pristupiti moi Sadanjeg trenutka,
svakaemocionalna bol koju iskusite ostavlja za sobom ostatke boli
koji da-lje ive u vama. Ti se ostaci stapaju s boli iz prolosti,
koja ve posto-ji u vama te prebiva u vaem umu i tijelu. Naravno, tu
spada i bol ko-ju ste propatili kao dijete, uzrokovanu neznanjem
svijeta u koji ste serodili.
Ta nagomilana bol postaje negativno energetsko polje koje
zauzi-ma tijelo i um. Smatrate li je nevidljivim biem koje ima
svoje posto-janje, bit ete sasvim blizu istini. To je emocionalno
tijelo boli. Po-stoji u dva oblika: usnuli i aktivan. Tijelo boli
moe spavati devede-set posto vremena; kod duboko nesretne osobe,
pak, moe biti aktiv-no i sto posto vremena. Neki ljudi ive gotovo
potpuno kroz svojetijelo boli, dok ga drugi doivljavaju samo u
nekim situacijama, kaoto su intimni odnosi ili situacije povezane s
gubitkom iz prolosti,naputanjem, tjelesnim ili emocionalnim
patnjama i tako dalje. Bilokakva sitnica moe probuditi tijelo boli,
osobito ako je u skladu sobrascem boli iz vae prolosti. Kad je
spremno probuditi se iz usnu-la stanja, probudit e ga ak i misao
ili bezazlena primjedba koju vamuputi netko blizak.
Neka tijela boli su nezgodna, ali relativno bezazlena,
primjerice koddjeteta koje ne prestaje cviliti. Druga su opaka i
razorna udovita,
25
-
MO SADANJEG TRENUTKA
pravi demoni. Neka su fiziki nasilna; a mnogo ih je vie koja
suemocionalno nasilna. Neka e napadati ljude oko sebe ili one koji
suim bliski, a druga e napasti svoga domaina. Misli i osjeaji
kojeimate prema ivotu tada postaju iznimno negativni i
samorazorni.Bolesti i nesree nerijetko se dogaaju na takav nain.
Neka tijela bolisvoje domaine navode na samoubojstvo.
Pomislite li da nekoga poznajete, a onda se nenadano prvi
putsuoite s tim stranim, gadnim stvorenjem, vjerojatno ete se
zaprepa-stiti. Meutim, mnogo je vanije promatrati ga u sebi, nego u
drugi-ma. Pripazite na bilo koji znak nesree u sebi, u kojem god se
oblikujavila - to bi moglo biti buenje tijela boli. Ono se moe
pojaviti uobliku razdraenosti, nestrpljivosti, turobnosti, elje da
nekoga povri-jedite, ljutnje, bijesa, depresije, potrebe da u
odnosu izazovete dramui tako dalje. Uoite trenutak kad se pone
buditi iz svoga usnulog sta-nja.
Tijelo boli eli preivjeti, kao i svako drugo bie koje postoji,
apreivjeti moe samo ako vas navede da se nesvjesno poistovjetite
snjime. Tada se moe uzdii, prevladati vas, moe se pretvoriti u vas
iivjeti kroz vas. Kroz vas dobiva hranu. Hranit e se svakim
iskust-vom koje je u skladu s njegovom vrstom energije, svime to
izazivajo veu bol u bilo kojem obliku: bijes, razornost, mrnja,
tuga, emo-cionalna drama, nasilje, pa ak i bolest. Tako e tijelo
boli, kad vassavlada, u vaem ivotu stvarati situacije koje e mu
vraati njegovuvlastitu energetsku frekvenciju da bi se njome moglo
hraniti. Bol semoe hraniti samo bolom. Bol se ne moe hraniti radou.
Radost jojje potpuno neprobavljiva.
jednom kad vas tijelo boli prevlada, eljet ete vie boli.
Postatete rtva ili poinitelj. eljet ete nanositi bol ili ete eljeti
patiti, ilioboje. Zapravo i nema mnogo razlike izmeu toga dvojeg.
Vi toga,naravno, niste svjesni, i estoko ete tvrditi da ne elite
bol. Ali, do-bro promotrite to se dogaa i otkrit ete kako su vae
razmiljanje iponaanje smiljeni da bi odravali bol na ivotu, i u
vama i u dru-gim ljudima. Da ste toga uistinu svjesni, obrazac bi
se rastvorio, jer jeludost eljeti bol, a nitko nije svjesno
lud.
Tijelo boli, koje predstavlja tamnu sjenku ega, zapravo se
plaisvjetlosti vae svijesti. Plai se da ete ga otkriti. Opstanak mu
ovisi ovaem nesvjesnom poistovjeivanju s njim, kao i o vaem
nesvjesnom
26
DRUGO POGLAVLJE
strahu od suoavanja s bolju koja prebiva u vama. Ali ne suoite
li ses tom boli, ne unesete li svjetlost svijesti u bol, bit ete
prisiljeni uvi-jek je iznova oivljavati. Tijelo boli moda e vam se
priiniti kaoopasno udovite koje ne moete pogledati, ali vas
uvjeravam da jeono samo nematerijalni fantom koji ne moe prevladati
mo vae pri-sutnosti.
Neka duhovna uenja tvrde kako je sveukupna bol u konaniciprivid
i to je istina. Pitanje je: je li istinita za vas? Puko vjerovanje
ne-e je uiniti istinitom. elite li doivljavati bol cijeloga ivota,
nepre-stano tvrdei kako je to privid? Hoe li vas to osloboditi
boli? Ovdjese bavimo nainom na koji moete spoznati tu istinu -
odnosno, os-tvariti je u vlastitu iskustvu.
Tijelo boli ne eli da ga izravno promatrate i da shvatite to
onojest. Onoga trenutka kad ga prepoznate, kad osjetite njegovo
ener-getsko polje u sebi i usmjerite panju na njega, poistovjeenja
e ne-stati. Pojavit e se via dimenzija svijesti. Nazivam je
prisutnost. Sadaste svjedok ili promatra tijela boli. To znai da se
tijelo boli vie nemoe koristiti vama pretvarajui se da ste to vi i
ne moe se vie po-novno hraniti kroz vas. Otkrili ste vlastitu,
najskriveniju snagu. Doliste u dodir s moi Sadanjeg trenutka.
to se dogaa s tijelom boli kad postanemo dovoljno svjesni da
rastvori-mo poistovjeenost s njim?
Tijelo boli stvara ono nesvjesno, a svijest ga pretvara u sebe.
Sveti Pa-vao prekrasno je izrazio to sveope naelo: Sve razotkriveno
dolazipo svjetlu k sjaju; jer sve to doe k sjaju jest svjetlo.
Upravo kao tose ne moete boriti protiv tmine, tako se ne moete
boriti ni protivtijela boli. Takav bi pokuaj doveo do unutarnjih
sukoba, a time do jovee boli. Promatranje je dovoljno. Promatranje
obuhvaa prihvaa-nje boli kao dijela sadanjeg trenutka.
Tijelo boli sastoji se od zarobljene ivotne energije koja se
odvo-jila od vaeg cjelovitog energetskog polja i privremeno postala
samo-stalna kroz neprirodan proces poistovjeivanja s umom. Okrenula
sesamoj sebi i postala suprotna ivotu, kao ivotinja koja
pokuavaugristi vlastiti rep. to mislite, zato je naa civilizacija
postala takorazorna? Ali, ak i sile koje razaraju ivot jo su uvijek
ivotna ener-gija.
27
-
MO SADANJEG TRENUTKA
Kad ponete unitavati poistovjeenost i postanete promatra-em,
tijelo boli nastavit e jo neko vrijeme djelovati i pokuat e
vasprevariti da se ponovno poistovjetite s njim. Iako ga vie ne
hraniteenergijom kroz proces poistovjeivanja, tijelo boli posjeduje
stanovi-ti zamah, upravo kao kota koji e se nastaviti okretati jo
neko vrije-me, iako ga vie nita ne pokree. Na tom stupnju moe vam
izazva-ti boljke i boli u razliitim dijelovima tijela, ali to nee
trajati. Osta-nite prisutni i svjesni. Budite uvijek budan uvar
svoga unutarnjegprostora. Trebate biti dovoljno prisutni da biste
mogli izravno nad-gledati tijelo boli i osjeati njegovu energiju.
Tada ono nee moinadzirati vae razmiljanje. Onoga trenutka kad vam
se razmiljanjepovee s energetskim poljem tijela boli, poistovjetit
ete se s njim iponovno ga hraniti vlastitim mislima.
Primjerice, ako je bijes prevladavajua energetska vibracija
tijelaboli te ako ste ispunjeni bijesnim mislima, razmiljate li o
onome tovam je netko uinio ili to vi njemu namjeravate uiniti, to e
posta-ti nesvjesno razmiljanje i tijelo boli e se pretvoriti u vas.
Ondje gdjepostoji bijes uvijek postoji i patnja. Ili, kad vam se
prikrade mranoraspoloenje te se upustite u negativne misaone
obrasce i razmiljan-je o tome koliko je ivot teak, vae se
razmiljanje zdruilo s tijelomboli, prevladalo je nesvjesno i
postajete osjetljivi prema napadu tijelaboli. Rije nesvjesno, kako
je ovdje koristim, znai poistovjeivanjes nekim mentalnim ili
emocionalnim obrascem. Oznaava potpunuodsutnost promatraa.
Neprekidna svjesna panja raskida vezu izmeu tijela boli i
vaihmisaonih procesa te vas vraa procesu promjene. Kao da bol
postajegorivo plamena vae svijesti koja tada jasnije gori. To je
ezoterinoznaenje drevna umijea alkemije: preobrazba osnovnih metala
u zla-to, patnje u svjesnost. Unutarnji raskol je iscijeljen i vi
ponovno po-stajete cjeloviti. Tada je vaa odgovornost da vie ne
stvarate bol.
Dopustite mi da ukratko ponovim taj proces. Usredotoite pa-nju
na osjeaj u svojoj nutrini. Spoznajte kako je rije o tijelu
boli.Prihvatite njegovo postojanje. Ne razmiljajte o njemu - ne
dopusti-te da se osjeaj pretvori u razmiljanje. Ne prosuujte i ne
ralanjuj-te. Ne stvarajte na temelju tijela boli vlastiti
identitet. Ostanite pri-sutni te i dalje budite promatra onoga to
se u vama dogaa. Posta-nite svjesni ne samo emocionalne boli, nego
isto tako i onoga tko
28
DRUGO POGLAVLJE
promatra, tihog promatraa. To je mo Sadanjeg trenutka, mo va-e
vlastite svjesne prisutnosti. ekajte da vidite to e se tada
dogoditi.
Kod mnogih se ena tijelo boli najee budi u razdoblju prije
poe-tka mjesenice. Kasnije u vie govoriti o tome i o razlogu zato
je ta-ko. Zasad mi dopustite da kaem ovo: ako ste u stanju ostati
budni iprisutni u tom razdoblju i promatrati sve osjeaje koji se
javljaju u va-oj nutrini, umjesto da vas osjeaji prevladaju, to e
vam pruiti prili-ku za najmoniju duhovnu praksu, a moguom postaje i
nagla preo-brazba svih boli iz prolosti.
POISTOVJEIVANJE EGA S TIJELOM BOLIProces koji sam upravo opisao
iznimno je moan, ali i jednostavan.Mogli biste ga prenijeti
djetetu, a nadam se da e jednoga dana to bitiprvo to e djeca uiti u
koli. Jednom kad shvatite temeljno naeloprisutnosti kao promatraa
onoga to se dogaa u vama - a shvatitete to naelo kad ga iskusite -
na raspolaganju vam je najmonijeorue preobrazbe.
To ne znai da se neete susresti sa snanim unutarnjim
otporomukidanju poistovjeenosti s bolom. Otpor e se javiti osobito
ako stevei dio ivota ivjeli u bliskoj poistovjeenosti sa svojim
emocional-nim tijelom boli te ako ste u njega uloili cijeli osjeaj
vlastitoga ja iliveliki njegov dio. To znai da ste od tijela boli
stvorili nesretno vla-stito ja i vjerovali kako ste vi ta
izmiljotina koju je stvorio um. U to-me sluaju nesvjestan strah od
gubitka identiteta izazvat e snaan ot-por bilo kakvom slamanju
poistovjeenosti. Drugim rijeima, radijebiste osjeali bol - radije
biste bili tijelo boli - nego skoili u nepoz-nato i prihvatili
rizik gubitka poznatog, ali nesretnog ja.
Odnosi li se ovo na vas, promatrajte unutarnji otpor.
Promatrajtevezanost uz bol. Budite iznimno budni. Promatrajte
osobito zado-voljstvo koje crpite iz vlastite nesree. Promatrajte
prisilne osjeajekoji vas navode da razgovarate ili mislite o tome.
Otpor e prestatiako ga postanete svjesni. Tada panju moete
premjestiti na tijelo bo-li, ostati prisutni kao svjedok i tako
potaknuti njegovu preobrazbu.
29
-
MO SADANJEG TRENUTKA
Samo vi to moete uiniti. Nitko to ne moe napraviti umjestovas.
Ali, ako ste dovoljno sretni da pronaete nekoga tko je
iznimnosvjestan, ako moete biti s tom osobom i zdruiti se s njom u
stanjuprisutnosti, to bi vam moglo pomoi i ubrzati proces. Na taj
nainvaa e svjetlost ubrzo ojaati. Stavite li cjepanicu koja je tek
poelagorjeti pokraj one koja ve jako gori, a nakon nekog vremena ih
razd-vojite, prva e cjepanica mnogo snanije gorjeti. Naposljetku,
sve jeto isti oganj. Jedan od zadataka duhovnog uitelja jest da
bude takvavatra. Neki terapeuti takoer mogu biti sposobni ispuniti
taj zadatak,ali pod uvjetom da su preli razinu uma te da dok rade s
vama mogustvarati i odravati stanje intenzivne svjesne
prisutnosti.
PODRIJETLO STRAHA
Spomenuli ste strah kao dio nae temeljne, pozadinske emocionalne
boli.Kako strah nastaje i zato je toliko prisutan u ljudskim
ivotima? Nepredstavlja li stanovita koliina straha tek zdravu
samozatitu? Da se ni-sam plaio vatre, mogao bih gurnuti ruku u pe i
spaliti je.
Razlog zbog kojeg neete staviti ruku u vatru nije strah, nego
znanjeda biste je na taj nain spalili. Kako biste izbjegli
nepotrebnu opa-snost nije vam potreban strah - nego samo malo
inteligencije i zdra-va razuma. Za takve praktine stvari korisno je
primjenjivati poukenauene u prolosti. Kad bi vam netko zaprijetio
vatrom ili tjelesnimnasiljem, tada biste mogli doivjeti neto nalik
na strah. To je nagon-sko odmicanje od opasnosti, ali ne i
psiholoko stanje straha o koje-mu ovdje govorimo. Psihiko stanje
straha odvojeno je od bilo kakvestvarne i istinske neposredne
opasnosti. Javlja se u mnogim oblicima:nelagoda, zabrinutost,
tjeskoba, nervoza, napetost, strava, fobija i ta-ko dalje. Takva
vrsta psiholokog straha uvijek je strah od neega tobi se moglo
dogoditi, a ne strah od neega to se upravo dogaa. Vi senalazite
ovdje i sad, a um vam se nalazi u budunosti. To stvara tje-skobni
rascjep. Ako ste se poistovjetili s umom i izgubili dodir s moii
jednostavnosti Sadanjeg trenutka, taj rascjep postat e va
stalnidrug. Uvijek se moete uhvatiti ukotac sa sadanjim trenutkom,
aline moete se uhvatiti ukotac s neim to je samo projekcija uma -ne
moete se uhvatiti u kotac s budunou.
30
DRUGO POGLAVLJE
tovie, sve dok se poistovjeujete s umom, vaim ivotom upra-vlja
ego, kao to sam ve rekao. Zbog svoje fantomske prirode i uspr-kos
raznolikim obrambenim mehanizmima, ego je veoma ranjiv i ne-siguran
te smatra da ga neprestano netko ugroava. To vrijedi, usputreeno,
ak i ako se izvana doima vrlo samopouzdan. Sada se prisje-tite kako
je emocija reakcija tijela na um. Kakvu poruku tijelo nepre-stano
dobiva od ega, toga lanog ja koje je izmislio um? Poruka
glasi:opasnost, ugroen sam. A kakvu emociju izaziva ta poruka?
Naravno,strah.
ini se da strah ima mnogo uzroka. Strah od gubitka, neuspje-ha,
povrede i tako dalje, ali u konanici sveukupan strah samo je
strahega od smrti i unitenja. Za ego smrt je uvijek odmah iza ugla.
U tomstanju poistovjeenosti s umom, strah od smrti utjee na svaki
vidvaega ivota. Primjerice, ak i takva naizgled nevana i
normalnastvar kao to je kompulzivna potreba da u nekoj raspravi
budete upravu te da dokaete kako je druga osoba u krivu - branei
mental-ni poloaj s kojim ste se poistovjetili - javlja se zbog
straha od smrti.Poistovjetite li se s mentalnim stavom, a niste u
pravu, tada je osjeajza vlastito ja, koji je utemeljen u umu,
ozbiljno ugroen i prijeti muunitenje. Zato si vi kao ego ne moete
dopustiti da budete u krivu.Biti u krivu znai umrijeti. Zato su se
vodili i ratovi, a bezbrojni suse odnosi raspali iz tog
razloga.
Jednom kad raskinete poistovjeenost s umom, vaem osjeaju
zavlastito ja uope vie nije vano jeste li u pravu ili u krivu, tako
da si-lovita, prisilna i duboko nesvjesna potreba da budete u
pravu, koja jesvojevrstan oblik nasilja, vie ne postoji. Jasno i
vrsto moete rei ka-ko se osjeate ili to mislite, ali u tome nee
biti nikakva nasilja i ne-ete zauzeti obrambeni stav. Osjeaj za
vlastito ja tada izvire iz du-bljeg i istinitijeg mjesta u vama, a
ne iz uma. Potraite u sebi bilo ka-kvu vrstu obrambena stava. to to
branite? Prividan identitet, slikuuma, zamiljeno bie. Osvjeujui taj
obrazac, promatrajui ga, ras-kidate poistovjeenost s njim. U
svjetlu vae svijesti nesvjesni obrazacubrzo e nestati. To je kraj
svih rasprava i igara moi, koje su tetneza odnose. Mo nad drugima
jest slabost preruena u snagu. Istinskamo je u nutrini i uvijek vam
je dostupna.
Stoga e svakome tko se poistovjeuje s umom i, time, odvaja
odvlastite istinske moi i dubljeg ja ukorijenjenog u Biu strah biti
stalan
31
-
MO SADANJEG TRENUTKA
suputnik. Broj ljudi koji su zakoraili onkraj uma zasad je
iznimnomalen, stoga moete pretpostaviti da doslovno svatko koga
susretne-te ili poznajete ivi u stanju straha, koje se razlikuje
samo po snazi.Kree se od tjeskobe i uasa na jednoj do nejasna
osjeaja nelagode iprijetnje na drugoj strani. Veina ljudi toga
postaje svjesna tek kadstrah uzme neki od svojih oitijih
oblika.
POTRAGA EGA ZA CJELOVITOCU
Drugi vid emocionalne boli, koji predstavlja sastavni dio
egoistinoguma jest duboko ukorijenjen osjeaj nepotpunosti i
necjelovitosti.Kod nekih ljudi to je svjestan osjeaj, kod drugih
nesvjestan. Ako jesvjestan, oituje se kao uznemirujui i stalan
osjeaj nedovoljne vrije-dnosti i neprikladnosti. Ako je nesvjestan,
osjetit ete ga neizravnokao snanu udnju, elju i potrebu. U oba
sluaja ljudi e se estouputati u kompulzivnu potragu za
udovoljavanjem egu i za stvarimas kojima se mogu poistovjetiti kako
bi ispunili prazninu u nutrini.Stoga tee za stvarima, novcem,
uspjehom, moi, priznanjem ili po-sebnim odnosom, uglavnom zato da
se mogu osjeati bolje i potpu-nije. Ali ak i kad dobiju te stvari,
uskoro e otkriti kako se prazninajo uvijek nalazi u nutrini, kako
joj nema dna. Tada se nadu u pravojnevolji, jer se vie ne mogu
zavaravati. Zapravo, i dalje se mogu zava-ravati, pa to i ine, ali
im je sve tee.
Sve dok vaim ivotom upravlja egoistini um, ne moete se os-jeati
potpuno ugodno; ne moete biti smireni ili ispunjeni, osim ukratkim
razdobljima kad dobijete ono to elite, kad vam je ispunje-na neka
elja. Budui da je ego osjeaj vlastitoga ja, potrebno mu jeda se
poistovjeti s vanjskim stvarima. Neprestano osjea potrebu dase
brani i stalno se mora hraniti. Najuobiajenija poistovjeenja egasu
ono to imate, rad koji obavljate, drutveni poloaj i
priznanja,znanje i obrazovanje, tjelesni izgled, osobite
sposobnosti, odnosi, oso-bna i obiteljska povijest, sustavi
uvjerenja, a esto i politika, nacio-nalna, rasna, religijska i
druga kolektivna poistovjeenja. Nita odtoga niste vi.
Smatrate li to zastraujuim? Ili ste osjetili olakanje? Sve ete
testvari prije ili kasnije morati napustiti. Moda vam je jo teko u
topovjerovati, ali ja ni u kom sluaju ne traim od vas da
povjerujete
32
DRUGO POGLAVLJE
kako svoj identitet ne moete pronai ni u jednoj od ovih stvari.
Tuete istinu sami spoznati. Spoznat ete je do najsitnijih
potankostikad osjetite pribliavanje smrti. Smrt e otkloniti sve ono
to niste vi.Tajna ivota jest umrijeti prije smrti - i otkriti kako
smrt ne postoji.
33
-
TREE POGLAVLJE
DUBOKO SE UPUSTITE USADANJI TRENUTAK
NE TRAGAJTE ZA SOBOM U UMU
Osjeam kako postoji jo mnogo toga to moram nauiti o radu svoga
umaprije nego to se makar imalo pribliim punoj svjesnosti ili
duhovnomprosvjetljenju.
Ne, nije tako. Problemi uma ne mogu se rjeavati na razini uma.
Je-dnom kad shvatite temeljnu potekou, zapravo i nema mnogo
togadrugoga to biste trebali nauiti ili razumjeti. Prouavanjem
sloeno-sti uma moete postati dobar psiholog, ali to vas nee odvesti
s onustranu uma, upravo kao to ni prouavanje ludila nije dovoljno
daproizvede zdrav um. Ve ste shvatili temeljnu mehaniku
nesvjesnogastanja: poistovjeivanje s umom, koje stvara lano ja,
ego, kao zamje-nu za vae istinsko ja ukorijenjeno u Biu.
Poistovjetite li se s umom,postajete kao mladica odrezana s trsa,
kako je to Isus rekao.
Potrebe ega su beskrajne. Osjea se ranjivim i ugroenim, pa iviu
stanju straha i nestaice. Jednom kad spoznate na koji nain djelu-je
temeljna potekoa, nema nikakve potrebe za istraivanjem svihnjezinih
bezbrojnih oitovanja, nikakve potrebe da od toga napravi-te sloen
osobni problem. Ego to, naravno, voli. On uvijek traga zaneim za to
bi se mogao vezati i to e ga pridravati i jaati njegovvarav osjeaj
vlastitoga ja, a rado e se vezati za vae probleme. Zatoje kod
mnogih ljudi veliki dio njihova osjeaja vlastitog ja blisko
po-vezan s problemima. Jednom kad se to dogodi, vie ih se uope i
neele osloboditi: to bi znailo da e izgubiti sebe. U boli i patnji
moese nalaziti veliki dio nesvjesnog ega.
Stoga, jednom kad shvatite korijen nesvjesnog kao poistovjeenje
sumom, to naravno ukljuuje i emocije, iskoraili ste iz
poistovjeenja.
34
TREE POGLAVLJE
Postali ste prisutni. Kad ste prisutni u Sadanjem trenutku,
moetemu dopustiti da bude takav kakav jest, bez ikakvih neprilika.
Sam posebi, um nije nesposoban. To je prekrasno orue. Potekoe se
poja-vljuju kad u egu traite vlastito ja i kad pomislite da ste vi
ego. Umtada postaje egoistian i preuzima vlast nad cijelim vaim
ivotom.
OKONAJTE PRIVID VREMENA
ini se gotovo nemoguim da rastvorimo poistovjeenje s umom. Svi
smomi uronjeni u um. Kako biste ribu mogli nauiti letjeti?
Evo kako: okonajte privid vremena. Vrijeme i um su
neodvojivi.Odstranite vrijeme iz uma i on e se zaustaviti - osim
ako ne odluitekoristiti se njime.
Poistovjetiti se s umom znai biti uhvaen u zamku vremena:prisila
da ivimo gotovo iskljuivo kroz uspomene i predvianja bu-dunosti. To
dovodi do beskonane zaokupljenosti prolou i budu-nou te
nespremnosti da potujete i priznate Sadanji trenutak i damu
dopustite da postoji. Do prisile dolazi zato to vam prolost
pruaidentitet, a budunost nosi obeanje spasenja i ispunjenja u bilo
ko-jem obliku. I jedno i drugo su prividi.
Ali, ostanemo li bez osjeaja vremena, kako bismo djelovali u
ovome svi-jetu? Vie ne bi bilo nikakvih ciljeva kojima bismo mogli
teiti. Ne bihak znao ni tko sam, jer iz prolosti sam izrastao
ovakav kakav sam da-nas. Mislim kako je vrijeme neto vrlo
dragocjeno, te da bismo radije tre-bali nauiti kako se njime mudro
koristiti, umjesto da ga odbacimo.
Vrijeme uope nije dragocjeno, zato to je privid. Ono to
smatratedragocjenim nije vrijeme, nego jedna jedina toka koja se
nalazi izvanvremena: Sadanji trenutak. To je uistinu dragocjeno.
Sto se vie us-redotoite na vrijeme - na prolost i budunost - to vie
proputateSadanji trenutak, najdragocjenije to postoji.
Zato je to najdragocjenije? Ponajprije zato to to jedino
postoji.Nieg drugog nema. Vjena sadanjost prostor je u kojemu se
odvijacijeli va ivot, jedini imbenik koji ostaje trajan. ivot je
sada. Nika-da nije bilo razdoblja u kojem va ivot nije bio sada,
niti e ga ikadabiti. Drugo, sadanji trenutak jedina je toka koja
vas moe odvesti s
35
-
MO SADANJEG TRENUTKA
onu stranu granica uma. To je jedina toka pristupa bezvremenom
ibezoblinom carstvu Bia.
NITA NE POSTOJI IZVAN SADANJEG TRENUTKANisu li prolost i
budunost podjednako stvarne, a katkad i stvarnije, odsadanjosti?
Napokon, prolost odreuje tko smo, kako promatramo stva-ri i kako se
ponaamo u sadanjosti. A ciljevi budunosti odreuju kojihemo se
aktivnosti prihvatiti u sadanjosti.
Jo niste shvatili sutinu onoga to govorim, jer pokuavate
mentalnoshvatiti. Um ovo ne moe razumjeti. Samo vi to moete. Molim
vas,samo sluajte.
Jeste li ikada iskusili, napravili, pomislili ili osjetili bilo
to izvanSadanjeg trenutka? Mislite li da ikada hoete? Je li mogue
da se ne-to dogodi ili postoji izvan Sadanjeg trenutka? Odgovor je
oit, zar ne?
Nita se nikada ne dogaa u prolosti; dogodilo se u
Sadanjemtrenutku.
Nita se nikada nee dogoditi u budunosti; dogodit e se u
Sa-danjem trenutku.
Ono za to mislite da je prolost uspomena je na prethodni
Sa-danji trenutak pohranjena u mislima. Sjetite li se prolosti, vi
ponov-no budite uspomenu - a to inite sada. Budunost je zamiljen
Sada-nji trenutak, projekcija uma. Kad budunost doe, ona dolazi
kaoSadanji trenutak, razmiljate li o budunosti, to inite sada.
Prolosti budunost oito nemaju vlastite stvarnosti. Upravo kao to
Mjesecne posjeduje vlastiti izvor svjetlosti, nego moe samo
odraavati svjet-lost Sunca, tako su prolost i budunost samo blijedi
odrazi svjetlo-sti, moi i stvarnosti vjene sadanjosti. Oni svoju
stvarnost posuu-ju od Sadanjeg trenutka.
Sutina ovoga to govorim ne moe se shvatiti umom. Onogatrenutka
kad je shvatite, u svijesti dolazi do pomaka od uma premaBiu, od
vremena u prisutnost. Iznenada se sve doima oivljenim,zrai
energijom i iz svega zrai Bie.
36
TREE POGLAVLJE
KLJU DUHOVNE DIMENZIJEU hitnim situacijama u kojima vam je
ugroen ivot, do pomaka usvijesti od vremena u prisutnost katkad
dolazi na prirodan nain.Osobnost koja posjeduje prolost i budunost
na trenutak se povlai,a zamjenjuje ju snana svjesna prisutnost,
vrlo mirna, ali istodobno ivrlo budna. Reakcija koja je potrebna u
tome trenutku tada izvire iztoga stanja svjesnosti.
Razlozi zbog kojih se neki ljudi vole uputati u opasne
djelatno-sti, kao to su planinarenje, automobilistike utrke i tako
dalje, iakooni toga moda nisu svjesni, jest u tome to ih te
aktivnosti prisiljava-ju da budu u Sadanjem trenutku - u tom
intenzivno budnom sta-nju osloboenom od vremena, problema,
razmiljanja i tereta osob-nosti. Udalje li se makar i na trenutak
iz Sadanjeg trenutka to moeizazvati smrt. Na nesreu, postepeno
postanu ovisni o toj djelatnostikako bi doivjeli takvo stanje. Ali
ne morate se penjati na sjevernustranu Eigera. Ovoga trenutka moete
zakoraiti u to stanje.
Od drevnih vremena, duhovni majstori sviju tradicija ukazivali
su naSadanji trenutak kao na klju koji otvara vrata duhovne
dimenzije.Unato tome, ini se da je taj nauk ostao tajna. Svakako o
njemu negovore u crkvama i hramovima. Idete li u crkvu, moda ete
uti sti-hove iz Evanelja, kao to su: Ne brinite se tjeskobno za
sutranjidan, jer e se sutranji dan brinuti za se! Ili: Onaj tko
stavi ruku naplug i osvrne se unazad nije prikladan za Kraljevstvo
Boje. Ili bistemogli uti odlomak o krasnom cvijeu koje ne brine za
sutranji dan,nego ivi u bezvremenoj sadanjosti jer se za njega Bog
brine. Dubinai radikalna narav tih uenja nije prepoznata. ini se
kako nitko neshvaa da bi takva uenja trebalo ivjeti i na taj nain
izazvati dubo-ku unutarnju preobrazbu.
37
SadrajPredgovor izdavaaUvodna Rije (Russell E.
Dicarlo)ZahvaleUVODPodrijetlo knjigeIstina se krije u vama
I. Poglavlje: VI NISTE UMNajvea prepreka
prosvjetljenjuOslobodite se umaProsvjetljenje: uzdizanje iznad
misliEmocija: reakcija tijela na um
II. Poglavlje: SVJESNOST: IZLAZ IZ BOLINe stvarajte vie bol u
sadanjostiBol iz prolosti: Rastvarajne tijela boliPoistovjeivanje
ega s tijelom boliPodrijetlo strahaPotraga ega za cjelovitou
III. Poglavlje : DUBOKO SE UPUSTITE U SADANJI TRENUTAKNe
tragajte za sobom u umuOkonajte privid vremenaNita ne postoji izvan
Sadanjeg trenutkaKlju duhovne dimenzijeKako pristupiti moi Sadanjeg
trenutkaOtputanje psiholokog vremenaLudost psiholokog
vremenaNegativnost i patnja ukorijenjeni su u vremenu Otkrivanje
ivota u pozadini ivotne situacijeSvi problemi samo su privid
umaKvantni skok u evoluciji svijestiRadost postojanja
IV. Poglavlje: STRATEGIJE KOJIMA SE UM KORISTI KAKO BI IZBJEGAO
SADANJI TRENUTAKGubitak Sadanjeg trenutka: Sutinska zabludaObino
nesvjesno i duboko nesvjesnoZa im to oni tragaju?Rastvaranje obinog
nesvjesnogSloboda od nesreeGdje god se nalazili, budite ondje u
potpunostiUnutarnja svrha ivotnog putovanjaU vaoj prisutnosti
prolost ne moe opstati
V. Poglavlje: STANJE PRISUTNOSTITo nije ono to mislite da
jestEzoterijsko znaenje "ekanja"Ljepota izrasta u dubokoj tiini vae
prisutnostiSpoznaja iste svijestiKrist: Stvarnost vae boanske
prisutnosti
VI. Poglavlje: UNUTARNJE TIJELOPostojanje je vae najdublje
JAZavirite s onu stranu rijeiPronalaenje vlastite nevidljive i
neunitive stvarnostiPovezivanje s unutarnjim tijelomPreobrazba kroz
tijeloPropovijed o tijeluDuboko se ukorijenite u nutriniPrije nego
to uete u tijelo oprostitePoveznica s neoitovanimUsporavanje
procesa starenjaJaanje obrambenog sustavaNeka vas u tijelo uvede
dahStvaralako koritenje umomUmijee sluanja
VII. Poglavlje: PORTALI KOJI VODE U NEOITOVANODuboko u
tijeluIzvor CHIJASan bez snovaDrugi portaliTiinaProstorSvjesna
smrt
VIII. Poglavlje: PROSVIJETLJENI ODNOSIGdje god se nalazili,
zakoraite u Sadanji trenutak Odnosi ljubavi i mrnjeOvisnost i
potraga za cjelinomOd ovisnikih do prosvijetljenih odnosaOdnosi kao
duhovna praksaZato su ene blie prosvjetljenjuRastvaranje
kolektivnog enskog tijela boliOdrecite se odnosa sa sobom
IX. Poglavlje: S ONU STRANU SREE I NESREE NALAZI SE
SPOKOJSTVOUzvienije dobro onkraj dobra i zlaOkonanje ivotne
drameNepostojanost i ivotni ciklusiKako se koristiti negativnou i
odrei je sePriroda suosjeanjaPrema drukijem poretku stvarnosti
X. Poglavlje: ZNAENJE PREDAVANJAPrihvaanje Sadanjeg trenutkaOd
energije uma do duhovne energijePredavanje u osobnim
odnosimaPreobraaj bolesti u prosvjetljenjeKad se dogodi
nesreaPreobraavanje patnje u spokojstvoPut kriaMo odabira
0 AUTORU
