-
MO SADANJEG TRENUTKA
duboko zadovoljstvo. Na taj nain odvlaite svijest od umnih
aktiv-nosti i stvarate prekid u mislima te postajete iznimno budni
i svjesni,ali ne razmiljate. To je sutina meditacije.
To u svakodnevnom ivotu moete provoditi tako to ete se
po-zabaviti bilo kojom rutinskom aktivnou koja vam inae
predstavljasamo sredstvo do nekog cilja, dajui joj potpunu panju,
tako da sa-ma sebi postane ciljem. Primjerice, svaki put dok hodate
uz i niz stu-be u svojoj kui ili na radnom mjestu, pomno usmjerite
pozornost nasvaki korak, pokret, pa ak i na disanje. Budite potpuno
prisutni.Kad elite oprati ruke, obratite pozornost na sve osjetilne
opaaje po-vezane s tom aktivnou: zvuk i dodir vode, pokreti ruku,
miris sapu-na i tako dalje. Kad ulazite u automobil, nakon to ste
zatvorili vrata,zastanite nekoliko sekundi i promatrajte ritam
disanja. Postanite svje-sni tihog, ali monog osjeta prisutnosti.
Postoji samo jedno sigurnomjerilo kojim moete odrediti koliko ste
uspjeli u toj praksi: stupanjunutarnjeg spokojstva.
Najvaniji korak na vaemu putovanju prema prosvjetljenju jest
ovaj:nauite raskinuti poistovjeenost s vlastitim umom. Svaki put
kadizazovete prekid u struji misli, pojaava se svjetlost vae
svijesti.
Jednoga dana moda ete shvatiti da se smijete glasu u glavi,
kaoto biste se nasmijali vragolijama djeteta. To znai da sadraj uma
viene shvaate ni izbliza tako ozbiljno, budui da va osjeaj
vlastitog jane ovisi o njemu.
PROSVJETLJENJE: UZDIZANJE IZNAD MISLI
Nije li razmiljanje najvanije za opstanak u ovom svijetu?
Um je instrument, orue. Postoji kako bi izvravao stanovite
zadat-ke, a kad je zadatak izvren, orue moete odloiti. Kako sada
stvaristoje, rekao bih kako osamdeset do devedeset posto ljudskoga
razmi-ljanja ne samo da se ponavlja i da je beskorisno, nego je
zbog svojeneuinkovitosti i esto negativne prirode uvelike i tetno.
Promatrajteum i vidjet ete da je to istina. To dovodi do ozbiljna
gubitka ivot-ne energije.
14
PRVO POGLAVLJE
Ta vrsta prisilnog razmiljanja zapravo predstavlja ovisnost.
Cimese odlikuje ovisnost? Vrlo jednostavno: osjeate da vie ne
moeteprestati po svojoj volji. To o emu ste ovisni ini vam se
snanijim odvas. Takoer vam prua laan osjeaj zadovoljstva,
zadovoljstva kojese neminovno pretvara u bol.
Otkud tvrdnja da smo ovisni o razmiljanju?
Otud to ste se poistovjetili s njim, a to znai da osjeaj
vlastitog jacrpite iz sadraja i aktivnosti uma. Zato to vjerujete
da biste presta-li postojati kad biste prestali razmiljati. Tijekom
odrastanja stvaratementalnu sliku o tome tko ste, utemeljenu na
osobnim i kulturalnimuvjetovanjima. To fantomsko ja moemo nazvati
egom. Ono se sa-stoji od umne aktivnosti, a odrava se iskljuivo
neprestanim razmi-ljanjem. Pojam ega razliitim ljudima oznaava
razliite stvari, ali jaovdje njime oznaavam lano ja, stvoreno
nesvjesnim poistovjeenjemS umom.
Sadanji trenutak za ego jedva da postoji. Vanima smatra
samoprolost i budunost. To potpuno iskrivljavanje istine objanjava
i-njenicu potpune neuinkovitosti uma u kontekstu ega. Ego se
nepre-stano bavi oivljavanjem prolosti, jer, tko ste bez prolosti?
Nepresta-no se projicira u budunost kako bi se pobrinuo za opstanak
i ondjepronaao nekakvu vrstu osloboenja i ispunjenja. Ego kae:
Jednogadana, kad bude ovako ili onako, kad se neto dogodi, tada u
biti do-bro, bit u sretan i miran. ak i onda kad se ini da je ego
zaoku-pljen sadanjou, on ne vidi sadanjost: potpuno je pogreno
zapaajer promatra oima prolosti. Ili je svodi na sredstvo za
postizanje ne-kakva cilja koji uvijek lei u budunosti u koju se um
projicira. Pro-matrajte svoj um i vidjet ete da tako djeluje.
Sadanji trenutak uva klju osloboenja. Ali sadanji trenutakne
moete pronai sve dok ste potpuno poistovjeeni s umom.
Ne elim izgubiti sposobnost analiziranja i razlikovanja. Ne bi
mi sme-tah da nauim jasnije razmiljati, na usredotoeniji nain, ali
ne elimizgubiti um. Dar miljenja najdragocjenije je to imamo. Bez
njega bilibismo samo jo jedna ivotinjska vrsta.
Prevlast uma nije nita drugo nego stupanj u evoluciji svijesti.
Sada tre-bamo prijei na sljedei, i to hitno, inae e nas um, koji se
pretvorio
15
-
MO SADANJEG TRENUTKA
u udovite, unititi. Kasnije u o tome potanje govoriti.
Razmiljan-je i svijest nisu istoznanice. Razmiljanje je samo mali
vid svijesti.Misao ne moe postojati bez svijesti, ali ona svijesti
uope nije po-trebna.
Prosvjetljenje znai uzdizanje iznad misli, a ne vraanje na
razi-nu ispod misli, na razinu ivotinje ili biljke. U
prosvijetljenom stanjui dalje ete se, kad god to bude potrebno,
koristiti umom, ali na mno-go usredotoeniji i uinkovitiji nain nego
prije. Koristit ete se nji-me uglavnom za neke praktine stvari, ali
bit ete osloboeni od ne-svjesnog unutarnjeg dijaloga i u vama e
vladati unutarnje spokojst-vo. Kad se budete koristili umom,
osobito kad e vam biti potrebnostvaralako rjeenje, svakih nekoliko
minuta kretat ete se izmeumisli i tiine, izmeu uma i stanja ne-uma.
Ne-um je svjesnost bezmisli. Samo na taj nain mogue je stvaralaki
razmiljati, jer samona taj nain misao posjeduje neku stvarnu mo.
Sama za sebe, kad vi-e nije povezana s mnogo prostranijim carstvom
svijesti, misao ubrzopostaje jalova, bezumna i razorna.
Um je u sutini stroj za preivljavanje. Napad na druge umove
iobrana od njih, skupljanje, pohrana i ralanjivanje informacija -
utim je poslovima um dobar, ali oni uope nisu kreativni. Svi
istinskiumjetnici, bez obzira na to jesu li toga svjesni ili nisu,
stvaraju u sta-nju ne-uma, u unutarnjoj dubokoj tiini. Um tada daje
oblik stvara-lakom nagonu ili uvidu. ak i veliki znanstvenici
govore kako doproboja stvaralakih ideja dolazi u razdoblju mentalne
tiine. Iznena-ujui rezultat opsene ankete provedene medu
najuvenijim mate-matiarima Sjedinjenih Amerikih Drava, ukljuujui
Einsteina, onjihovim radnim metodama, jest kako razmiljanje igra
tek podre-enu ulogu u kratkoj, odlunoj fazi samog stvaralakog ina.
Rekaobih kako se jednostavan razlog zbog kojeg veina znanstvenika
nijekreativna ne krije u tome to ne znaju razmiljati, nego u tome
to neznaju kako bi mogli prestati razmiljati!
udo stvaranja i odravanja ivota na Zemlji ili vaega tijela
nijese dogodilo kroz um i razmiljanje. Na djelu je, oito,
inteligencijakoja je daleko vea od uma. Kako jedna jedina ljudska
stanica, koja jedugaka 1/2540 cm u okviru svoje DNA, moe sadravati
upute ko-je bi ispunile tisuu knjiga od po esto stranica? to vie
uimo o radutijela, to vie spoznajemo kakva golema inteligencija
djeluje u njemu
16
PRVO POGLAVLJE
i kako malo znamo. Kad se um ponovno povee s tom
inteligencijom,postat e najudesnije orue. Tada e sluiti neemu veem
od sebe.
EMOCIJA: REAKCIJA TIJELA NA UM
A to je s emocijama? Mene vie zaokupljaju emocije, nego um.
Um, u onom smislu u kojemu ga koristim, nije samo misao. On
obu-hvaa i vae emocije, kao i sve nesvjesne mentalno-emocionalne
reak-tivne obrasce. Emocija se pojavljuje ondje gdje se susreu um i
tijelo.Ona predstavlja reakciju tijela na um - ili biste mogli rei,
odraz umau tijelu. Primjerice, napadaka ili neprijateljska misao
stvorit e u ti-jelu nakupinu energije koju nazivamo bijesom. Tijelo
se priprema zaborbu. Misao da vam netko prijeti, u tjelesnom ili
psiholokom smis-lu, izaziva stezanje tijela, a to je tjelesni vid
onoga to nazivamo stra-hom. Istraivanja su pokazala kako snane
emocije mogu ak izazva-ti promjene u biokemiji tijela. Te
biokemijske promjene predstavlja-ju fiziki ili materijalni vid
emocija. Naravno, najee niste svjesnisvih svojih misaonih obrazaca,
i esto ih moete osvijestiti tek pro-matranjem vlastitih
emocija.
to se vie poistovjeujete sa svojim razmiljanjem, s onim tovolite
i ne volite, s prosudbama i tumaenjima, odnosno, to ste ma-nje
prisutni kao promatraka svijest, to e energetski naboj emocijabiti
jai, bez obzira na to jeste li toga svjesni ili niste. Ne moete li
os-jetiti svoje emocije, ako ste se odvojili od njih, na kraju ete
ih isku-siti na isto tjelesnoj razini, kao tjelesni problem ili
simptom. Prote-klih godina mnogo je napisano o tom pitanju, stoga
ne moramo ov-dje o tom govoriti. Snaan nesvjestan emocionalni
obrazac moe seak oitovati kao neki vanjski dogaaj za koji vam se
ini da vam sejednostavno dogodio. Primjerice, primijetio sam da e
ljudi koji u se-bi nose mnogo bijesa, ako toga nisu svjesni i ako
ga ne izraavaju, vrlovjerojatno doivjeti napad, verbalan ili ak
fiziki - napast e ih drugibijesni ljudi, esto bez ikakva oita
razloga. Oni zrae jakim bijesom,tako da neki ljudi to osjete, a to
potie njihov vlastiti usnuli bijes.
Imate li potekoa s doivljavanjem vlastitih emocija,
poniteUsredotoivati panju na unutarnje energetsko polje vlastita
tijela.Osjetite tijelo iznutra. To e vas dovesti u dodir s
vlastitim emocija-ma. To emo kasnije potanje objasniti.
17
-
MO SADANJEG TRENUTKA
Kaete kako je emocija odraz uma u tijelu. Ali katkad izmeu to
dvojedoe do sukoba: um kae: Ne, a emocija kae: Da ili obratno.
elite li uistinu upoznati um, tijelo e vam uvijek pokazati
njegovtoan odraz, stoga promotrite emociju ili je radije osjetite u
svometijelu. Postoji li medu njima neki oit sukob, misao e biti la,
a emo-cija e biti istinita. Nije to ona krajnja istina o tome tko
jeste, negorelativna istina o stanju vaega uma u tom trenutku.
Sukob izmeu povrinskih misli i nesvjesnih mentalnih
procesaprilino je uobiajen. Moda jo niste sposobni aktivnost
nesvjesnauma prenijeti u svijest u obliku misli, ali ona e se
uvijek kao emoci-ja odraavati u tijelu, a toga moete postati
svjesni. Promatrate li emo-ciju na taj nain, to je u osnovi isto
kao kad oslukujete ili nadziretemisao, to sam opisao ranije. Jedina
je razlika u tome to se misao na-lazi u glavi, a emocija posjeduje
snaan tjelesni vid, stoga se prvenst-veno osjea u tijelu. Kad je
promatrate, moete joj dopustiti da ondjepostoji, a u tom sluaju nee
moi upravljati vama. Vie niste emoci-ja, nego promatra, prisutnost
koja motri. Vjebate li to, sve ono ne-svjesno u vama izronit e na
svjetlost svijesti.
Dakle, promatranje emocija podjednako je vano kao i
promatranjemisli?
Tako je. Naviknite se postavljati si pitanje: to se u ovom
trenutkuzbiva u meni? To e vas pitanje usmjeriti u pravom smjeru.
Ali, ne-mojte analizirati, nego samo promatrajte. Usredotoite panju
na nu-trinu. Osjetite energiju emocije. Nema li nijedne emocije,
usmjeritepanju jo dublje, u unutarnje energetsko polje tijela. Ono
predsta-vlja dveri koja vode Biu.
Emocija najee predstavlja proiren i energiziran misaoni
obrazac,a zbog njezinog, nerijetko prejakog energetskog naboja, u
poetkunije lako ostati dovoljno prisutan kako biste je mogli
promatrati. Ona
18
PRVO POGLAVLJE
bi vas eljela prevladati i najee u tome uspijeva - ako niste
dovolj-no prisutni. Ako zbog nedovoljne prisutnosti zapadnete u
nesvjesnopoistovjeivanje s emocijom, to je prirodno, privremeno se
pretvara-te u emociju. Izmeu razmiljanja i emocija nerijetko se
stvara krugbez kraja: oni hrane jedno drugo. Misaoni obrazac stvara
poveaniodraz samoga sebe u obliku emocije, a vibracijska
frekvencija emoci-je hrani izvorni misaoni obrazac. Zadrite li se
mentalno na nekoj si-tuaciji, dogaaju ili osobi koje smatrate
uzrokom osjeaja, ta misaoenergijom hrani emociju, koja zauzvrat
puni energijom misaoniobrazac i tako dalje.
U osnovi, sve emocije oblici su prvobitne, nediferencirane
emo-cije koja vue podrijetlo iz gubitka svijesti o tome tko ste s
onu stra-nu imena i oblika. Zbog svoje nediferencirane prirode,
teko je otkri-ti ime koje tono opisuje tu emociju. Strah priblino
odgovara ali,osim trajnog osjeaja prijetnje, ta emocija takoer
obuhvaa dubokosjeaj naputenosti i nepotpunosti. Moda bi najbolje
bilo koristitise pojmom koji je podjednako nediferenciran kao i ta
temeljna emo-cija te ga jednostavno nazivamo bol. Jedan od glavnih
zadatakauma jest boriti se protiv te emocionalne boli ili je
otkloniti, to jejedan od razloga njegovoj neprestanoj aktivnosti,
ali sve to um moepostii jest privremeno prikrivanje te emocije.
Zapravo, to se um ja-e bori da se oslobodi boli, to je bol vea. Um
nikada ne moe pro-nai rjeenje, niti si moe dozvoliti da vam dopusti
da ga vi pronae-te, jer on sam predstavlja unutarnji dio problema.
Zamislite efapolicije kako pokuava pronai palikuu, a zapravo je on
sam taj pali-kua. Boli se neete osloboditi sve dok osjeaj
vlastitoga ja ne presta-nete crpiti iz poistovjeivanja s umom,
odnosno s egom. Um e se ta-da sruiti sa svoga mjesta moi, a Bie e
se razotkriti kao vaa istin-ska priroda.
Da, znam to me namjeravate pitati.
Namjeravao sam pitati: stoje s pozitivnim emocijama, kao to su
ljubavi radost?
Te su emocije neodvojive od vaega prirodnog stanja unutarnje
pove-zanosti s Biem. Uvidi u ljubav i radost ili kratki trenuci
dubokogaspokojstva mogui su kad god doe do prekida u struji misli.
Za ve-inu ljudi ti se prekidi rijetko i samo sluajno dogaaju, u
trenucima
19
-
MO SADANJEG TRENUTKA
kad um ostane bez rijei, katkad potaknut velikom ljepotom,
kraj-njim tjelesnim naporom ili jo veom opasnou. Iznenada se
pojaviunutarnja duboka tiina. A u toj tiini javlja se tanana, ali
snana ra-dost, ljubav i spokojstvo.
Takvi su trenuci najee kratkotrajni, jer se um ubrzo ponovnovraa
svojoj bunoj aktivnosti koju nazivamo razmiljanjem. Ljubav,radost i
spokojstvo ne mogu cvjetati dok se ne oslobodite prevlastiuma. Ali
te tri stvari ne nazivam emocijama. One prebivaju onkrajemocija, na
mnogo dubljoj razini. Stoga biste trebali postati potpu-no svjesni
emocija i osjetiti ih prije nego to moete osjetiti ono tose krije u
njihovoj pozadini. Emocija doslovce znai uznemiravanje.Ta rije
dolazi iz latinske rijei emovere, to znai uznemiriti.
Ljubav, radost i spokojstvo duboka su stanja bia ili, bolje
ree-no, tri vida stanja unutarnje povezanosti s Biem. Kao takvi
nemajunikakvih suprotnosti. To je zato jer izranjaju s mjesta
onkraj uma.Emocije, s druge strane, budui da su dio dvojnog uma,
podvrgnutesu zakonu suprotnosti. To jednostavno znai da ne moete
dobiti do-bro bez loeg. U neprosvijetljenom stanju poistovjeenosti
s umom,ono to se katkad pogreno naziva radou najee je
kratkotrajnaugodna strana trajno promjenjivog kruga boli i
zadovoljstva. Zado-voljstvo uvijek izaziva neto izvan vas, dok
radost izranja iz nutrine.Samo ono to vam danas prua zadovoljstvo
sutra e vam zadati bolili e vas napustiti, pa e vam odsutnost
izvora zadovoljstva nanijetibol. Ono o emu se nerijetko govori kao
o ljubavi moe neko vrije-me biti ugodno i uzbudljivo, ali to je
ovisnika vezanost, stanje kraj-nje potrebe koja se za treptaj oka
moe pretvoriti u svoju suprotnost.Nakon poetnog zanosa mnogi se
ljubavni odnosi zapravo kreu iz-meu ljubavi i mrnje, privlanosti i
napada.
Stvarna ljubav ne izaziva patnju. Kako bi i mogla? Ne pretvara
senenadano u mrnju, kao to se ni stvarna radost ne pretvara u
bol.Kao to sam rekao, ak i prije nego to postanete prosvijetljeni -
prijenego to se oslobodite uma - moete na trenutak zaviriti u
istinskuradost, ljubav i duboki unutarnji mir, nepomian, ali titrav
i iv. Tosu vidovi vae istinske prirode, koju najee prikriva um. ak
i unormalnom ovisnikom odnosu moe biti trenutaka kad se
osjetiprisustvo neeg pravog, neeg neunitivog. Ali to su samo
kratkotraj-ni uvidi koje uskoro ponovno prekriva aktivnost uma.
Tada vam se
20
PRVO POGLAVLJE
moe initi da ste imali neto vrlo dragocjeno i da ste to izgubili
ili evas um uvjeriti da je to u svakom sluaju bio samo privid.
Istina je dato nije bio nikakav privid i da ga ne moete izgubiti.
To je dio vaegaprirodnog stanja koje um moe zamagliti, ali ga
nikada ne moe uni-titi. ak i kad je nebo prekriveno tekim oblacima,
nije rije o tomeda je Sunce nestalo. Sunce je jo uvijek ondje, iza
oblaka.
Buddha kae da je uzrok boli ili patnje u elji ili udnji te da
moramopresjei spone elje elimo li se osloboditi boli.
udnja je potraga uma za spasenjem ili ispunjenjem u stvarima
vanj-skoga svijeta i u budunosti, a predstavlja zamjenu za radost
Bfa.Sve dok sam poistovjeen s umom, ja sam ta udnja, potreba,
elja,vezanost, nesklonost, a nema me osim u njima, a i tada
postojim tekkao puka mogunost, neispunjeni potencijal, sjeme koje
nije prokli-jalo. U tom stanju ak i elja za osloboenjem ili
prosvjetljenjem sa-mo je jo jedna udnja za ispunjenjem ili
ucjelovljenjem u budu-nosti. Stoga ne traite da se oslobodite elje
ili da postignete pro-svjetljenje. Postanite prisutni. Budite
promatra uma. Umjesto da ci-tirate Buddhu, budite Buddha, budite
probueni, a to rije buddhai znai.
Ljudi su ve tisuljeima u kandama bola, otkako su doivjelipad iz
stanja milosti, zakoraili u carstvo vremena i uma te
izgubilisvjesnost o Biu. U tom su trenutku sebe poeli opaati kao
besmisle-ne djelie u nekom stranom svemiru, nepovezane s Izvorom i
s drugi-ma.
Bol je neminovna sve dok se poistovjeujete s umom, a to
znai,duhovno govorei, dok ste nesvjesni. Ovdje prvenstveno govorim
oemocionalnoj boli, koja je ujedno glavni uzrok tjelesnog bola i
bole-sti. Odbojnost, mrnja, samosaaljenje, krivnja, bijes,
depresija, lju-bomora i tako dalje, ak i najblaa razdraenost, sve
su to oblici boli.A svako zadovoljstvo ili emocionalni zanos u sebi
sadri sjeme boli:svoju neodvojivu suprotnost, koja e se s vremenom
oitovati.
Svatko tko je ikada uzeo drogu da bi doivio zanos znat ekako se
zanos na kraju krajeva pretvara u pakao, kako se zadovolj-stvo
pretvara u neki oblik boli. Mnogi ljudi iz vlastita iskustva
znajukako se lako i brzo intimni odnos iz izvora zadovoljstva moe
pretvo-riti u izvor bola. Sagledano s vieg stajalita, i negativne i
pozitivne
21
-
MO SADANJEG TRENUTKA
suprotnosti samo su lica istoga novia, dijelovi temeljne boli
koja jeneodvojiva od egoistinog stanja svijesti i poistovjeenosti s
umom.
Dvije su razine boli: bol koju sada stvarate i bol iz prolosti
kojajo ivi u vaem umu i tijelu. Prestanite stvarati bol u
sadanjosti i ra-stvorite bol prolosti - o tome sada elim
govoriti.
22
DRUGO POGLAVLJE
SVJESNOST: IZLAZ IZ BOLI
NE STVARAJTE VIE BOL U SADANJOSTI
Niiji ivot nije potpuno osloboen boli i patnje. Nije li rije o
tome danauimo ivjeti s njima, umjesto da ih pokuavamo izbjei?
Vei dio ljudske boli je nepotreban. Sve dok um bez nadzora
upravljavaim ivotom, bol stvarate sami.
Bol koju sada stvarate uvijek predstavlja neki oblik
neprihvaa-nja, neki oblik nesvjesnog otpora onome to jest. Na
razini misli, ot-por je neka vrsta prosuivanja. Na emocionalnoj
razini, ona je nekioblik negativnosti. Jakost boli ovisi o stupnju
opiranja sadanjem tre-nutku, a taj otpor ovisi o tome koliko ste
poistovjeeni sa svojimumom. Um uvijek pokuava zanijekati sadanji
trenutak i pobjei odnjega. Drugim rijeima, to se vie poistovjeujete
s umom, to viepatite. Ili bismo to mogli i ovako izraziti: to ste
sposobniji potova-ti i prihvaati sadanji trenutak, to ste
slobodniji od boli i patnje - aujedno ste osloboeni i egoistinog
uma.
Zato um najee nijee sadanji trenutak i opire mu se? Zatoto ne
moe djelovati i zadrati sve pod nadzorom ako ne postoji vri-jeme, a
vrijeme su prolost i sadanjost, stoga bezvremeni sadanji tre-nutak
shvaa kao prijetnju. Vrijeme i um zapravo su neodvojivi.
Zamislite Zemlju na kojoj nema ljudskoga oblika ivota,
naselje-nu samo biljkama i ivotinjama. Bi li na njoj i dalje
postojali prolosti budunost? Bismo li i dalje o vremenu mogli
govoriti na nekakavsmislen nain? Pitanje: Koje je doba? ili: Koji
je danas datum? kad bi ih imao tko postaviti - bila bi sasvim
besmislena. Hrast ili oraozbunili bi se nad takvim pitanjima. Koje
je doba? pitali bi. Pa, sadaje sadanjost. Sadanji trenutak. to bi
drugo moglo biti?
23
SadrajPredgovor izdavaaUvodna Rije (Russell E.
Dicarlo)ZahvaleUVODPodrijetlo knjigeIstina se krije u vama
I. Poglavlje: VI NISTE UMNajvea prepreka
prosvjetljenjuOslobodite se umaProsvjetljenje: uzdizanje iznad
misliEmocija: reakcija tijela na um
II. Poglavlje: SVJESNOST: IZLAZ IZ BOLINe stvarajte vie bol u
sadanjostiBol iz prolosti: Rastvarajne tijela boliPoistovjeivanje
ega s tijelom boliPodrijetlo strahaPotraga ega za cjelovitou
III. Poglavlje : DUBOKO SE UPUSTITE U SADANJI TRENUTAKNe
tragajte za sobom u umuOkonajte privid vremenaNita ne postoji izvan
Sadanjeg trenutkaKlju duhovne dimenzijeKako pristupiti moi Sadanjeg
trenutkaOtputanje psiholokog vremenaLudost psiholokog
vremenaNegativnost i patnja ukorijenjeni su u vremenu Otkrivanje
ivota u pozadini ivotne situacijeSvi problemi samo su privid
umaKvantni skok u evoluciji svijestiRadost postojanja
IV. Poglavlje: STRATEGIJE KOJIMA SE UM KORISTI KAKO BI IZBJEGAO
SADANJI TRENUTAKGubitak Sadanjeg trenutka: Sutinska zabludaObino
nesvjesno i duboko nesvjesnoZa im to oni tragaju?Rastvaranje obinog
nesvjesnogSloboda od nesreeGdje god se nalazili, budite ondje u
potpunostiUnutarnja svrha ivotnog putovanjaU vaoj prisutnosti
prolost ne moe opstati
V. Poglavlje: STANJE PRISUTNOSTITo nije ono to mislite da
jestEzoterijsko znaenje "ekanja"Ljepota izrasta u dubokoj tiini vae
prisutnostiSpoznaja iste svijestiKrist: Stvarnost vae boanske
prisutnosti
VI. Poglavlje: UNUTARNJE TIJELOPostojanje je vae najdublje
JAZavirite s onu stranu rijeiPronalaenje vlastite nevidljive i
neunitive stvarnostiPovezivanje s unutarnjim tijelomPreobrazba kroz
tijeloPropovijed o tijeluDuboko se ukorijenite u nutriniPrije nego
to uete u tijelo oprostitePoveznica s neoitovanimUsporavanje
procesa starenjaJaanje obrambenog sustavaNeka vas u tijelo uvede
dahStvaralako koritenje umomUmijee sluanja
VII. Poglavlje: PORTALI KOJI VODE U NEOITOVANODuboko u
tijeluIzvor CHIJASan bez snovaDrugi portaliTiinaProstorSvjesna
smrt
VIII. Poglavlje: PROSVIJETLJENI ODNOSIGdje god se nalazili,
zakoraite u Sadanji trenutak Odnosi ljubavi i mrnjeOvisnost i
potraga za cjelinomOd ovisnikih do prosvijetljenih odnosaOdnosi kao
duhovna praksaZato su ene blie prosvjetljenjuRastvaranje
kolektivnog enskog tijela boliOdrecite se odnosa sa sobom
IX. Poglavlje: S ONU STRANU SREE I NESREE NALAZI SE
SPOKOJSTVOUzvienije dobro onkraj dobra i zlaOkonanje ivotne
drameNepostojanost i ivotni ciklusiKako se koristiti negativnou i
odrei je sePriroda suosjeanjaPrema drukijem poretku stvarnosti
X. Poglavlje: ZNAENJE PREDAVANJAPrihvaanje Sadanjeg trenutkaOd
energije uma do duhovne energijePredavanje u osobnim
odnosimaPreobraaj bolesti u prosvjetljenjeKad se dogodi
nesreaPreobraavanje patnje u spokojstvoPut kriaMo odabira
0 AUTORU
