PREDGOVOR IZDAVAA

NAPISAO MARC ALLENAutor knjige Visionary Business (Vizionarski posao)

i A Visionary Life (Vizionarski ivot)

Knjiga poput Moi sadanjeg trenutka pojavi se moda jednom u desetgodina ili jednom u narataju. To je vie od knjige; u njoj prebiva i-votna energija koju vjerojatno moete osjetiti dok je drite u rukama.Posjeduje mo da u itateljima izazove iskustva i da nabolje promije-ni njihov ivot.

Mo sadanjeg trenutka prvi put je objavljena u Kanadi, a kanad-ska mi je izdavaica, Connie Kellough, rekla kako esto slua prie opozitivnim promjenama, pa ak i udima, do kojih je dolo kad bi lju-di poeli itati tu knjigu. itatelji nas nazivaju, rekla je. Mnogi migovore o prekrasnim iscjeljenjima, preobrazbama i poveanoj ivotnojradosti koje doivljavaju zato to su prihvatili uenja ove knjige.

itajui je, postao sam svjestan kako je svaki trenutak moga i-vota udo. To je apsolutna istina, bez obzira na to jesam li to spoz-nao ili nisam. A Mo sadanjeg trenutka uvijek mi iznova pokazuje ka-ko to mogu shvatiti.

Od prve stranice knjige oito je da je Eckhart Tolle suvremenimajstor. Nije povezan ni s jednom odreenom religijom, doktrinomili guruom; njegova uenja prihvaaju smisao i sutinu svih tradicija- kranske, hinduistike, budistike, muslimanske, domorodake ilibilo koje druge - i ni s jednom ne dolaze u sukob. Tolle je u stanjunapraviti ono to su radili svi veliki majstori: jednostavnim i jasnimjezikom pokazati nam kako se put, istina i svjetlost kriju u naoj nu-trini.

Eckhart Tolle poinje ukratko nas uvodei u svoju priu - priuo depresiji i oajanju rane mladosti koji su vrhunac dosegli u nevjero-jatnom iskustvu buenja do kojega je dolo jedne noi nedugo nakon

VII

MO SADANJEG TRENUTKA

njegova dvadeset devetog roendana. Proteklih dvadeset godina Tollerazmilja i meditira o tom iskustvu te produbljuje svoje razumijevanje.

Posljednjih deset godina postao je uitelj svjetskoga glasa, velikadua to nosi veliku poruku kakvu je donio Krist, kakvu je poduavaoBuddha: stanje prosvjetljenja mogue je dosegnuti ovdje i sad. Mo-gue je ivjeti bez patnje, bez tjeskobe i neuroza. Kako bismo to po-stigli, trebamo spoznati vlastitu ulogu stvoritelja svoje boli; na umizaziva probleme, a ne drugi ljudi, ne svijet koji nas okruuje. Vlastitium to ini, sa svojom gotovo nepresunom bujicom misli, sa svojimrazmiljanjima o prolosti i brigama oko budunosti. inimo velikupogreku poistovjeujui se s umom, vjerujui da smo mi um - a za-pravo smo daleko vea bia.

Eckhart Tolle uvijek nam iznova pokazuje kako se povezati sonim to naziva naim Biem:

Bie je vjean, uvijek prisutan ivot onkraj mnotva i-votnih oblika koji su podloni raanju i umiranju. Bie,pak, ne samo da se nalazi onkraj, nego takoer i duboko unutrini svakoga oblika kao najskrivenija, nevidljiva i nerazo-riva sutina. To znai da mu sada moete pristupiti kao vla-stitom najdubljem ja, vlastitoj istinskoj prirodi. Ali i ne po-kuavajte ga spoznati umom. Ne pokuavajte ga razumjeti.Spoznati ga moete tek kad je um miran, a vi ste, potpuno isnano, prisutni u sadanjem trenutku... Ponovno zadobitisvjesnost o Biu i prebivati u tom stanju 'osjeaja i spoznaje'predstavlja prosvjetljenje.

Mo sadanjeg trenutka gotovo je nemogue odjednom proitatiod poetka do kraja - ova knjiga od vas zahtijeva da je povremenoodloite i razmiljate o tim rijeima te da ih primijenite na vlastita i-votna iskustva. To je potpun vodi, potpun teaj o meditaciji i ostva-renju. To je knjiga koju treba neprestano iznova itati - a svaki putkad je ponovno itate otkrivat ete nove dubine i znaenja. To jeknjiga koju e mnogi ljudi, ukljuujui i mene, prouavati cijeloga i-vota.

Sve je vie odanih itatelja koji itaju Mo sadanjeg trenutka. Veje dobila naziv majstorskog djela; kako god je nazivali, kako god je

VIII

PREDGOVOR IZDAVAA

opisivali, to je knjiga koja posjeduje mo mijenjanja naega ivota,mo buenja, kako bismo potpuno spoznali tko smo.

Marc AllenNovato, Kalifornija, SAD

Kolovoz 1999. godine

IX

UVODNA RIJENAPISAO RUSSELL E. DICARLO

Autor knjige Towards a New World View(Prema novome pogledu na svijet)

Naranasto ute zrake zalazeeg Sunca na azurnom nebu, ponekadnas mogu obdariti trenutkom takve nevjerojatne ljepote da se zapre-pastimo i zagledamo u njih. Sjaj takva trenutka tako nas zaslijepi daprisilno brbljavi um zastane i ne uspije nas prenijeti na neko drugomjesto, nego ostanemo ovdje i sad. Okupana svjetlou, ini se kakose otvaraju vrata u neku drugu stvarnost, koja je uvijek prisutna, alije tek rijetko uoimo.

Abraham Maslow takve je doivljaje nazvao vrhunskim iskust-vima, budui da predstavljaju uzviene trenutke ivota u kojima ra-dosno otkrivamo kako smo izbaeni onkraj granica svjetovnog i obi-nog. Takoer ih je mogao nazvati i iskustvima uvida. Tijekom tih is-kustava proirenja svijesti, na trenutak zavirimo u vjeno carstvo sa-moga Ba. Makar i nakratko, vratimo se svom domu, svom istin-skom Ja.

O, mogao bi netko uzdahnuti, tako je velianstveno... samokad bih mogao ovdje ostati. Ali kako bih mogao ovdje trajno bora-viti?

Tijekom proteklih deset godina posvetio sam se tome da otkri-jem kako bih mogao ondje trajno boraviti. Dok je trajala moja potra-ga, imao sam ast uputati se u razgovor s nekima od najsmionijih"pionira paradigme" naega doba, koji su nadahnjivali druge i preno-sili svoje uvide: na podruju medicine, znanosti, psihologije, poslov-nih aktivnosti, religije/duhovnosti i ljudskog potencijala. Toj razno-likoj skupini pojedinaca zajedniko je vjerovanje kako ovjeanstvo usVom evolucijskom razvoju sada doivljava kvantni skok naprijed. Tupromjenu prati i pomak u pogledu na svijet - u onoj temeljnoj slici

XI

MO SADANJEG TRENUTKA UVODNA RIJE

koju nosimo sa sobom, a koja nam govori kako stvari stoje. Pogledna svijet pokuava odgovoriti na dva temeljna pitanja: Tko smo? te:Kakva je narav Svemira u kojemu ivimo? Odgovori na ta pitanjaodreuju kakvou i znaajke naih osobnih odnosa s obitelji, prijate-ljima i poslodavcima/zaposlenicima. Razmilja li se o njima u iremkontekstu, ti odgovori definiraju drutvo.

Ne bi nas trebalo iznenaditi to pogled na svijet koji sada izranjadovodi u pitanje mnogo od onoga to zapadnjako drutvo smatra is-tinitim:

PRVI MIT ovjeanstvo je doseglo vrhunac svoga razvoja.Suosniva Esalena*, Michael Murphy, crpei iz usporednih religijskihistraivanja, medicinske znanosti, antropologije i sporta, iznio je iza-zovnu tvrdnju kako postoji vei broj naprednih stupnjeva ljudskogarazvoja. Dosegne li osoba te napredne razine duhovne zrelosti, poi-nju cvjetati nevjerojatne mogunosti - ljubav, vitalnost, osobnost,svjesnost tijela, intuicija, opaaj, komunikacija i volja.

Prvi korak: spoznati kako te sposobnosti uistinu postoje. Veinaljudi toga nije svjesna. Tada se, svjesnom namjerom, moemo koristi-ti s nekoliko metoda.

DRUGI MIT Potpuno smo odvojeni jedni od drugih, od prirode i svemira.Taj mit koji govori: To se dogaa drugome, a ne meni, odgovoranje za ratove, silovanje planete i za sve oblike i izraze ljudskih neprav-di. Naposljetku, koji bi ovjek zdrava razuma nanio bol drugome akoje svjestan kako je druga osoba dio njega smoga? Stan Grof, u svomistraivanju o neuobiajenim stanjima svijesti, saima to miljenje go-vorei kako su psiha i svijest svakoga od nas, u krajnjem sluaju, raz-mjerni 'Svemu to jest', budui da nema apsolutnih granica izmeutijela/ega i sveukupnosti postojanja.

Medicina treeg tisuljea, prema dr. Larryju Dosseyu, u kojojmisli, stavovi i iscjeliteljske namjere jednoga pojedinca mogu utjecati

Institut Esalen, osnovan 1962. godine kao alternativni edukativni centar, po-sveen istraivanju ljudskog neostvarenog potencijala koji se krije s onu stra-nu mate; smjeten na podruju koje je nekada nastavalo indijansko plemeEssalen, na Zapadnoj obali Sjedinjenih Amerikih Drava (prim. prev.)

XII

na fiziologiju drugoga (za razliku od prevladavajue medicine uma itijela u drugom tisuljeu) ima mnotvo vrstih dokaza u znanstve-nim istraivanjima o iscjeljujuoj moi molitve. Prema poznatim na-elima fizike i prema pogledu na svijet tradicionalne znanosti, molit-va ne moe izazvati iscjeljenje. Velika koliina dokaza, pak, govori dase to ipak dogaa.

TREI MIT Tjelesni svijet jedini je koji postoji.Vezana uz materijalizam, tradicionalna znanost pretpostavlja kako sveono to se ne moe izmjeriti, ispitati u laboratoriju ili proniknuti uzpomo pet osjetila ili uz pomo njihovih tehnolokih produetaka je-dnostavno ne postoji. To nije stvarno. Posljedica toga jest da se sve-ukupna stvarnost svela na fiziku stvarnost. Duhovne ili, kako ih janazivam, netjelesne dimenzije stvarnosti prognane su iz vidokruga.

To se sukobljava s vjenom filozofijom, onim filozofskim kon-senzusom koji spaja razliita razdoblja, religije, tradicije i kulture tekoji opisuje razliite, ali trajne dimenzije stvarnosti. Te dimenzijeobuhvaaju one od najguih i najmanje svjesnih - koje bismo naz-vali materijom - do najrjeih i najsvjesnijih, koje bismo nazvali du-hovnim podrujem.

Zanimljivo je kako o takvom proirenom i viedimenzionalnomobrascu stvarnosti govore kvantni teoretiari, kao to je Jack Scarfetti,koji opisuje nadsvjetlosna putovanja. Druge dimenzije stvarnostikoriste se kako bi objasnile putovanje koje se odvija bre od brzinesvjetlosti - koja predstavlja konano ogranienje brzine. Ili razmisli-te o radu legendarnog fiziara, Davida Bohma, koji je govorio o eks-plicitnom (tjelesnom) i implicitnom (netjelesnom) viedimenzional-nom obrascu stvarnosti.

To nije puka teorija eksperiment proveden 1982. godine uFrancuskoj pokazao je kako dvije kvantne estice koje su jednom bilepovezane ostaju na neki nain povezane ak i ako su razdvojene gole-mim udaljenostima. Mijenja li se jedna estica, istodobno se mijenjai druga. Znanstvenici ne znaju kako se moe odvijati to putovanje br-e od brzine svjetlosti, iako neki teoretiari navode kako se ta poveza-nost odvija kroz prolaz koji vodi u vie dimenzije.

Stoga, u suprotnosti s onim to bi mogli pomisliti ljudi kojiizraavaju vjernost tradicionalnoj paradigmi, utjecajni i prodorni

XIII

MO SADANJEG TRENUTKA UVODNA RIJE

pojedinci s kojima sam razgovarao osjeaju kako jo nismo dosegli vr-hunac ljudskoga razvoja, kako smo povezani sa sveukupnim ivotom,a ne odvojeni od njega te kako cjelokupni krug svjesnosti obuhvaa itjelesnu i mnotvo netjelesnih dimenzija stvarnosti.

U sutini, taj novi pogled na svijet zahtijeva da sebe, druge i sveuku-pnost ivota promatramo ne oima malog zemaljskog ja koje ivi uvremenu i rada se u vremenu, nego oima due, naega Bia, istin-skog Ja. Jedan po jedan, ljudi iskau u ovu viu putanju.

Svojom knjigom Mo sadanjeg trenutka Eckhart Tolle s pravomzauzima vano mjesto u toj osobitoj skupini uitelja svjetskog glasa.Eckhartova poruka glasi: problem ovjeanstva duboko je ukorijen-jen u samom umu. Ili, bolje reeno, u naem pogrenom poistovjei-vanju s umom.

Nepostojana svjesnost, sklonost da krenemo putem manjeg ot-pora tako to se neemo potpuno probuditi u sadanjem trenutkustvara provaliju. A um sputan vremenom, koji je smiljen da nam bu-de koristan sluga, uzdie se proglaavajui se gospodarom. Nalik naleptira koji lepra od cvijeta do cvijeta, um se bavi prolim iskustvi-ma ili, projicirajui vlastiti televizijski film, predvia ono to e se tekdogoditi. Rijetko kad se odmaramo u oceanskim dubinama onogato je ovdje i sad. Jer upravo ovdje - u Sadanjem trenutku - prona-lazimo svoje istinsko Ja, koje prebiva u pozadini fizikog tijela, pro-mjenjivih osjeaja i brbljava uma.

Krunska slava ljudskoga razvoja ne poiva na sposobnosti zaklju-ivanja i razmiljanja, iako nas ona razlikuje od ivotinja. Um, kao inagon, puka je toka na putu. Krajnja nam je sudbina ponovno sepovezati s naim sutinskim Biem i izraziti se iz nevjerojatne, boan-ske stvarnosti u obinom fizikom svijetu, iz trenutka u trenutak. La-ko je to rei, pa ipak su rijetki oni koji su dosegli daljnje vrhunceljudskoga razvoja.

Na svu sreu, postoje vodii i uitelji koji nam mogu pomoi nanaem putu. Eckhartova golema mo kao uitelja i vodia lei ne sa-mo u njegovoj sposobnosti adepta da nas oduevi svojim zabavnimpriama, da apstraktno uini konkretnim ili da nam prui korisnutehniku. Prije bi se moglo rei kako njegova arolija izvire iz njegovaosobnog iskustva, iskustva onoga koji zna. Posljedica toga jest mo

XIV

koja se krije iza njegovih rijei, a koja se javlja samo kod najslavnijihduhovnih uitelja. ivei iz dubina vlastite uzvienije stvarnosti, Eck-hart kri energetski put, da bi mu se i drugi mogli pribliiti.

A to ako drugi odlue pridruiti mu se? Jasno je kako e se svi-jet kakvim ga sada poznajemo promijeniti nabolje. Vrijednosti e sepromijeniti u bujici nestajanja strahova koji su otplavljeni kroz vrtlogsamoga Bia. Rodit e se nova civilizacija.

Postoji li dokaz za tu uzvieniju stvarnost? pitate se. Nudimvam samo analogiju. Brojni znanstvenici mogu se okupiti i priativam o znanstvenim dokazima da su banane gorke. Ali vi samo treba-te kuati jednu jedinu bananu kako biste spoznali da postoji i jednasasvim drukija osobina banane. Na kraju krajeva, dokaz neete pro-nai u intelektualnim raspravama, nego u tome to e vas na neki na-in dodirnuti ono sveto to prebiva i u vama i izvan vas.

Eckhart Tolle majstorski nas priprema za tu mogunost.

Russell E. DiCarloAutor knjige Totvards a New World View:

Conversations at the Leading Edge(Prema novome pogledu na svijet: razgovori na rubu vodstva)

Erie, Pennsylvania SADSijeanj 1998. godine

XV

ZAHVALE

Duboko sam zahvalan Connie Kellough na njezinoj potpori i ljuba-vi te na vanoj ulozi u preobrazbi ovoga rukopisa u knjigu, kao i zatoto je knjigu objavila svijetu. Radost je raditi s njom.

Zahvalnost izraavam i Corei Ladner te onim prekrasnim ljudi-ma koji su pridonijeli ovoj knjizi pruajui mi prostor, taj najdrago-cjeniji od sviju darova prostor za pisanje i prostor za postojanje.Hvala Adrienne Bradley iz Vancouvera, Margaret Miller iz Londonai Angie Francesco iz Glastonburyja u Engleskoj, hvala Richardu izMenlo Parka i Rennie Frumkin iz Sausalita, u Kaliforniji.

Takoer sam zahvalan Shirley Spaxman i Howardu Kelloughu zaprvi pregled rukopisa i povratne informacije, kao i onim osobamakoje su bile dovoljno ljubazne da pregledaju rukopis u kasnijoj fazi iprue mi dodatne informacije. Hvala Rose Dendewich to je raunal-no obradila rukopis na svoj jedinstven, vedar i profesionalan nain.

Konano bih elio izraziti ljubav i zahvalnosti mojoj majci i ocu,bez kojih ova knjiga nikada ne bi nastala, mojim duhovnim uitelji-ma te najveem guruu od svih: ivotu.

XVII

UVOD

PODRIJETLO KNJIGE

Prolost mi slabo koristi i rijetko razmiljam o njoj; meutim, ukrat-ko bih vam elio red na koji nain sam postao duhovni uitelj te ka-ko je nastala ova knjiga.

Do trinaeste godine ivio sam u stanju gotovo trajne tjeskobe,protkane razdobljima depresija koje su me vukle prema samoubojst-vu. Sada mi se ini da govorim o nekom prolom ili tuem ivotu.

Jedne noi, nedugo nakon dvadeset devetog roendana, probu-dio sam se u sitne sate s osjeajem apsolutnog uasa. I prije sam se e-sto puta budio s takvim osjeajima, ali ovaj put strah je bio snanijinego ikada prije. Tiina noi, nejasni obrisi namjetaja u mranojprostoriji, udaljeni zvuk tramvaja - sve se doimalo tako strano, nepri-jateljsko i tako krajnje besmisleno da je u meni izazvalo duboki pre-zir prema svijetu. Najgore od svega, meutim, bijae moje vlastitopostojanje. Kakvoga je smisla imao ivot s teretom takve bijede? Za-to se i dalje tako muiti? Osjetio sam kako duboka enja za smru,za nepostojanjem, sada postaje mnogo snanija od nagonske elje zadaljnjim ivotom.

Ne mogu vie ivjeti sa sobom. To bijae misao koja mi je ne-prestano odzvanjala u glavi. Iznenada sam postao svjestan kako je roudna misao. Jesam li jedno ili dva bia? Ne mogu li vie ivjeti sasobom, mora da nas je dvoje: 'ja' i 'drugo ja' s kojim ono prvo ne moeivjeti. Moda je, pomislio sam, samo jedno od to dvoje stvarno.

Bio sam tako zapanjen tom nenadanom spoznajom da mi se pro-tok misli zaustavio. Bio sam pocpuno svjestan, ali vie nije bilo misli.Tada sam osjetio kako me vue neto to je nalikovalo na vrtlog ener-gije. Bio je to u poetku polagan pokret, a zatim je dolo do ubrzanja.

1

MO SADANJEG TRENUTKA

duboko zadovoljstvo. Na taj nain odvlaite svijest od umnih aktiv-nosti i stvarate prekid u mislima te postajete iznimno budni i svjesni,ali ne razmiljate. To je sutina meditacije.

To u svakodnevnom ivotu moete provoditi tako to ete se po-zabaviti bilo kojom rutinskom aktivnou koja vam inae predstavljasamo sredstvo do nekog cilja, dajui joj potpunu panju, tako da sa-ma sebi postane ciljem. Primjerice, svaki put dok hodate uz i niz stu-be u svojoj kui ili na radnom mjestu, pomno usmjerite pozornost nasvaki korak, pokret, pa ak i na disanje. Budite potpuno prisutni.Kad elite oprati ruke, obratite pozornost na sve osjetilne opaaje po-vezane s tom aktivnou: zvuk i dodir vode, pokreti ruku, miris sapu-na i tako dalje. Kad ulazite u automobil, nakon to ste zatvorili vrata,zastanite nekoliko sekundi i promatrajte ritam disanja. Postanite svje-sni tihog, ali monog osjeta prisutnosti. Postoji samo jedno sigurnomjerilo kojim moete odrediti koliko ste uspjeli u toj praksi: stupanjunutarnjeg spokojstva.

Najvaniji korak na vaemu putovanju prema prosvjetljenju jest ovaj:nauite raskinuti poistovjeenost s vlastitim umom. Svaki put kadizazovete prekid u struji misli, pojaava se svjetlost vae svijesti.

Jednoga dana moda ete shvatiti da se smijete glasu u glavi, kaoto biste se nasmijali vragolijama djeteta. To znai da sadraj uma viene shvaate ni izbliza tako ozbiljno, budui da va osjeaj vlastitog jane ovisi o njemu.

PROSVJETLJENJE: UZDIZANJE IZNAD MISLI

Nije li razmiljanje najvanije za opstanak u ovom svijetu?

Um je instrument, orue. Postoji kako bi izvravao stanovite zadat-ke, a kad je zadatak izvren, orue moete odloiti. Kako sada stvaristoje, rekao bih kako osamdeset do devedeset posto ljudskoga razmi-ljanja ne samo da se ponavlja i da je beskorisno, nego je zbog svojeneuinkovitosti i esto negativne prirode uvelike i tetno. Promatrajteum i vidjet ete da je to istina. To dovodi do ozbiljna gubitka ivot-ne energije.

14

PRVO POGLAVLJE

Ta vrsta prisilnog razmiljanja zapravo predstavlja ovisnost. Cimese odlikuje ovisnost? Vrlo jednostavno: osjeate da vie ne moeteprestati po svojoj volji. To o emu ste ovisni ini vam se snanijim odvas. Takoer vam prua laan osjeaj zadovoljstva, zadovoljstva kojese neminovno pretvara u bol.

Otkud tvrdnja da smo ovisni o razmiljanju?

Otud to ste se poistovjetili s njim, a to znai da osjeaj vlastitog jacrpite iz sadraja i aktivnosti uma. Zato to vjerujete da biste presta-li postojati kad biste prestali razmiljati. Tijekom odrastanja stvaratementalnu sliku o tome tko ste, utemeljenu na osobnim i kulturalnimuvjetovanjima. To fantomsko ja moemo nazvati egom. Ono se sa-stoji od umne aktivnosti, a odrava se iskljuivo neprestanim razmi-ljanjem. Pojam ega razliitim ljudima oznaava razliite stvari, ali jaovdje njime oznaavam lano ja, stvoreno nesvjesnim poistovjeenjemS umom.

Sadanji trenutak za ego jedva da postoji. Vanima smatra samoprolost i budunost. To potpuno iskrivljavanje istine objanjava i-njenicu potpune neuinkovitosti uma u kontekstu ega. Ego se nepre-stano bavi oivljavanjem prolosti, jer, tko ste bez prolosti? Nepresta-no se projicira u budunost kako bi se pobrinuo za opstanak i ondjepronaao nekakvu vrstu osloboenja i ispunjenja. Ego kae: Jednogadana, kad bude ovako ili onako, kad se neto dogodi, tada u biti do-bro, bit u sretan i miran. ak i onda kad se ini da je ego zaoku-pljen sadanjou, on ne vidi sadanjost: potpuno je pogreno zapaajer promatra oima prolosti. Ili je svodi na sredstvo za postizanje ne-kakva cilja koji uvijek lei u budunosti u koju se um projicira. Pro-matrajte svoj um i vidjet ete da tako djeluje.

Sadanji trenutak uva klju osloboenja. Ali sadanji trenutakne moete pronai sve dok ste potpuno poistovjeeni s umom.

Ne elim izgubiti sposobnost analiziranja i razlikovanja. Ne bi mi sme-tah da nauim jasnije razmiljati, na usredotoeniji nain, ali ne elimizgubiti um. Dar miljenja najdragocjenije je to imamo. Bez njega bilibismo samo jo jedna ivotinjska vrsta.

Prevlast uma nije nita drugo nego stupanj u evoluciji svijesti. Sada tre-bamo prijei na sljedei, i to hitno, inae e nas um, koji se pretvorio

15

MO SADANJEG TRENUTKA

u udovite, unititi. Kasnije u o tome potanje govoriti. Razmiljan-je i svijest nisu istoznanice. Razmiljanje je samo mali vid svijesti.Misao ne moe postojati bez svijesti, ali ona svijesti uope nije po-trebna.

Prosvjetljenje znai uzdizanje iznad misli, a ne vraanje na razi-nu ispod misli, na razinu ivotinje ili biljke. U prosvijetljenom stanjui dalje ete se, kad god to bude potrebno, koristiti umom, ali na mno-go usredotoeniji i uinkovitiji nain nego prije. Koristit ete se nji-me uglavnom za neke praktine stvari, ali bit ete osloboeni od ne-svjesnog unutarnjeg dijaloga i u vama e vladati unutarnje spokojst-vo. Kad se budete koristili umom, osobito kad e vam biti potrebnostvaralako rjeenje, svakih nekoliko minuta kretat ete se izmeumisli i tiine, izmeu uma i stanja ne-uma. Ne-um je svjesnost bezmisli. Samo na taj nain mogue je stvaralaki razmiljati, jer samona taj nain misao posjeduje neku stvarnu mo. Sama za sebe, kad vi-e nije povezana s mnogo prostranijim carstvom svijesti, misao ubrzopostaje jalova, bezumna i razorna.

Um je u sutini stroj za preivljavanje. Napad na druge umove iobrana od njih, skupljanje, pohrana i ralanjivanje informacija - utim je poslovima um dobar, ali oni uope nisu kreativni. Svi istinskiumjetnici, bez obzira na to jesu li toga svjesni ili nisu, stvaraju u sta-nju ne-uma, u unutarnjoj dubokoj tiini. Um tada daje oblik stvara-lakom nagonu ili uvidu. ak i veliki znanstvenici govore kako doproboja stvaralakih ideja dolazi u razdoblju mentalne tiine. Iznena-ujui rezultat opsene ankete provedene medu najuvenijim mate-matiarima Sjedinjenih Amerikih Drava, ukljuujui Einsteina, onjihovim radnim metodama, jest kako razmiljanje igra tek podre-enu ulogu u kratkoj, odlunoj fazi samog stvaralakog ina. Rekaobih kako se jednostavan razlog zbog kojeg veina znanstvenika nijekreativna ne krije u tome to ne znaju razmiljati, nego u tome to neznaju kako bi mogli prestati razmiljati!

udo stvaranja i odravanja ivota na Zemlji ili vaega tijela nijese dogodilo kroz um i razmiljanje. Na djelu je, oito, inteligencijakoja je daleko vea od uma. Kako jedna jedina ljudska stanica, koja jedugaka 1/2540 cm u okviru svoje DNA, moe sadravati upute ko-je bi ispunile tisuu knjiga od po esto stranica? to vie uimo o radutijela, to vie spoznajemo kakva golema inteligencija djeluje u njemu

16

PRVO POGLAVLJE

i kako malo znamo. Kad se um ponovno povee s tom inteligencijom,postat e najudesnije orue. Tada e sluiti neemu veem od sebe.

EMOCIJA: REAKCIJA TIJELA NA UM

A to je s emocijama? Mene vie zaokupljaju emocije, nego um.

Um, u onom smislu u kojemu ga koristim, nije samo misao. On obu-hvaa i vae emocije, kao i sve nesvjesne mentalno-emocionalne reak-tivne obrasce. Emocija se pojavljuje ondje gdje se susreu um i tijelo.Ona predstavlja reakciju tijela na um - ili biste mogli rei, odraz umau tijelu. Primjerice, napadaka ili neprijateljska misao stvorit e u ti-jelu nakupinu energije koju nazivamo bijesom. Tijelo se priprema zaborbu. Misao da vam netko prijeti, u tjelesnom ili psiholokom smis-lu, izaziva stezanje tijela, a to je tjelesni vid onoga to nazivamo stra-hom. Istraivanja su pokazala kako snane emocije mogu ak izazva-ti promjene u biokemiji tijela. Te biokemijske promjene predstavlja-ju fiziki ili materijalni vid emocija. Naravno, najee niste svjesnisvih svojih misaonih obrazaca, i esto ih moete osvijestiti tek pro-matranjem vlastitih emocija.

to se vie poistovjeujete sa svojim razmiljanjem, s onim tovolite i ne volite, s prosudbama i tumaenjima, odnosno, to ste ma-nje prisutni kao promatraka svijest, to e energetski naboj emocijabiti jai, bez obzira na to jeste li toga svjesni ili niste. Ne moete li os-jetiti svoje emocije, ako ste se odvojili od njih, na kraju ete ih isku-siti na isto tjelesnoj razini, kao tjelesni problem ili simptom. Prote-klih godina mnogo je napisano o tom pitanju, stoga ne moramo ov-dje o tom govoriti. Snaan nesvjestan emocionalni obrazac moe seak oitovati kao neki vanjski dogaaj za koji vam se ini da vam sejednostavno dogodio. Primjerice, primijetio sam da e ljudi koji u se-bi nose mnogo bijesa, ako toga nisu svjesni i ako ga ne izraavaju, vrlovjerojatno doivjeti napad, verbalan ili ak fiziki - napast e ih drugibijesni ljudi, esto bez ikakva oita razloga. Oni zrae jakim bijesom,tako da neki ljudi to osjete, a to potie njihov vlastiti usnuli bijes.

Imate li potekoa s doivljavanjem vlastitih emocija, poniteUsredotoivati panju na unutarnje energetsko polje vlastita tijela.Osjetite tijelo iznutra. To e vas dovesti u dodir s vlastitim emocija-ma. To emo kasnije potanje objasniti.

17

MO SADANJEG TRENUTKA

Kaete kako je emocija odraz uma u tijelu. Ali katkad izmeu to dvojedoe do sukoba: um kae: Ne, a emocija kae: Da ili obratno.

elite li uistinu upoznati um, tijelo e vam uvijek pokazati njegovtoan odraz, stoga promotrite emociju ili je radije osjetite u svometijelu. Postoji li medu njima neki oit sukob, misao e biti la, a emo-cija e biti istinita. Nije to ona krajnja istina o tome tko jeste, negorelativna istina o stanju vaega uma u tom trenutku.

Sukob izmeu povrinskih misli i nesvjesnih mentalnih procesaprilino je uobiajen. Moda jo niste sposobni aktivnost nesvjesnauma prenijeti u svijest u obliku misli, ali ona e se uvijek kao emoci-ja odraavati u tijelu, a toga moete postati svjesni. Promatrate li emo-ciju na taj nain, to je u osnovi isto kao kad oslukujete ili nadziretemisao, to sam opisao ranije. Jedina je razlika u tome to se misao na-lazi u glavi, a emocija posjeduje snaan tjelesni vid, stoga se prvenst-veno osjea u tijelu. Kad je promatrate, moete joj dopustiti da ondjepostoji, a u tom sluaju nee moi upravljati vama. Vie niste emoci-ja, nego promatra, prisutnost koja motri. Vjebate li to, sve ono ne-svjesno u vama izronit e na svjetlost svijesti.

Dakle, promatranje emocija podjednako je vano kao i promatranjemisli?

Tako je. Naviknite se postavljati si pitanje: to se u ovom trenutkuzbiva u meni? To e vas pitanje usmjeriti u pravom smjeru. Ali, ne-mojte analizirati, nego samo promatrajte. Usredotoite panju na nu-trinu. Osjetite energiju emocije. Nema li nijedne emocije, usmjeritepanju jo dublje, u unutarnje energetsko polje tijela. Ono predsta-vlja dveri koja vode Biu.

Emocija najee predstavlja proiren i energiziran misaoni obrazac,a zbog njezinog, nerijetko prejakog energetskog naboja, u poetkunije lako ostati dovoljno prisutan kako biste je mogli promatrati. Ona

18

PRVO POGLAVLJE

bi vas eljela prevladati i najee u tome uspijeva - ako niste dovolj-no prisutni. Ako zbog nedovoljne prisutnosti zapadnete u nesvjesnopoistovjeivanje s emocijom, to je prirodno, privremeno se pretvara-te u emociju. Izmeu razmiljanja i emocija nerijetko se stvara krugbez kraja: oni hrane jedno drugo. Misaoni obrazac stvara poveaniodraz samoga sebe u obliku emocije, a vibracijska frekvencija emoci-je hrani izvorni misaoni obrazac. Zadrite li se mentalno na nekoj si-tuaciji, dogaaju ili osobi koje smatrate uzrokom osjeaja, ta misaoenergijom hrani emociju, koja zauzvrat puni energijom misaoniobrazac i tako dalje.

U osnovi, sve emocije oblici su prvobitne, nediferencirane emo-cije koja vue podrijetlo iz gubitka svijesti o tome tko ste s onu stra-nu imena i oblika. Zbog svoje nediferencirane prirode, teko je otkri-ti ime koje tono opisuje tu emociju. Strah priblino odgovara ali,osim trajnog osjeaja prijetnje, ta emocija takoer obuhvaa dubokosjeaj naputenosti i nepotpunosti. Moda bi najbolje bilo koristitise pojmom koji je podjednako nediferenciran kao i ta temeljna emo-cija te ga jednostavno nazivamo bol. Jedan od glavnih zadatakauma jest boriti se protiv te emocionalne boli ili je otkloniti, to jejedan od razloga njegovoj neprestanoj aktivnosti, ali sve to um moepostii jest privremeno prikrivanje te emocije. Zapravo, to se um ja-e bori da se oslobodi boli, to je bol vea. Um nikada ne moe pro-nai rjeenje, niti si moe dozvoliti da vam dopusti da ga vi pronae-te, jer on sam predstavlja unutarnji dio problema. Zamislite efapolicije kako pokuava pronai palikuu, a zapravo je on sam taj pali-kua. Boli se neete osloboditi sve dok osjeaj vlastitoga ja ne presta-nete crpiti iz poistovjeivanja s umom, odnosno s egom. Um e se ta-da sruiti sa svoga mjesta moi, a Bie e se razotkriti kao vaa istin-ska priroda.

Da, znam to me namjeravate pitati.

Namjeravao sam pitati: stoje s pozitivnim emocijama, kao to su ljubavi radost?

Te su emocije neodvojive od vaega prirodnog stanja unutarnje pove-zanosti s Biem. Uvidi u ljubav i radost ili kratki trenuci dubokogaspokojstva mogui su kad god doe do prekida u struji misli. Za ve-inu ljudi ti se prekidi rijetko i samo sluajno dogaaju, u trenucima

19

MO SADANJEG TRENUTKA

kad um ostane bez rijei, katkad potaknut velikom ljepotom, kraj-njim tjelesnim naporom ili jo veom opasnou. Iznenada se pojaviunutarnja duboka tiina. A u toj tiini javlja se tanana, ali snana ra-dost, ljubav i spokojstvo.

Takvi su trenuci najee kratkotrajni, jer se um ubrzo ponovnovraa svojoj bunoj aktivnosti koju nazivamo razmiljanjem. Ljubav,radost i spokojstvo ne mogu cvjetati dok se ne oslobodite prevlastiuma. Ali te tri stvari ne nazivam emocijama. One prebivaju onkrajemocija, na mnogo dubljoj razini. Stoga biste trebali postati potpu-no svjesni emocija i osjetiti ih prije nego to moete osjetiti ono tose krije u njihovoj pozadini. Emocija doslovce znai uznemiravanje.Ta rije dolazi iz latinske rijei emovere, to znai uznemiriti.

Ljubav, radost i spokojstvo duboka su stanja bia ili, bolje ree-no, tri vida stanja unutarnje povezanosti s Biem. Kao takvi nemajunikakvih suprotnosti. To je zato jer izranjaju s mjesta onkraj uma.Emocije, s druge strane, budui da su dio dvojnog uma, podvrgnutesu zakonu suprotnosti. To jednostavno znai da ne moete dobiti do-bro bez loeg. U neprosvijetljenom stanju poistovjeenosti s umom,ono to se katkad pogreno naziva radou najee je kratkotrajnaugodna strana trajno promjenjivog kruga boli i zadovoljstva. Zado-voljstvo uvijek izaziva neto izvan vas, dok radost izranja iz nutrine.Samo ono to vam danas prua zadovoljstvo sutra e vam zadati bolili e vas napustiti, pa e vam odsutnost izvora zadovoljstva nanijetibol. Ono o emu se nerijetko govori kao o ljubavi moe neko vrije-me biti ugodno i uzbudljivo, ali to je ovisnika vezanost, stanje kraj-nje potrebe koja se za treptaj oka moe pretvoriti u svoju suprotnost.Nakon poetnog zanosa mnogi se ljubavni odnosi zapravo kreu iz-meu ljubavi i mrnje, privlanosti i napada.

Stvarna ljubav ne izaziva patnju. Kako bi i mogla? Ne pretvara senenadano u mrnju, kao to se ni stvarna radost ne pretvara u bol.Kao to sam rekao, ak i prije nego to postanete prosvijetljeni - prijenego to se oslobodite uma - moete na trenutak zaviriti u istinskuradost, ljubav i duboki unutarnji mir, nepomian, ali titrav i iv. Tosu vidovi vae istinske prirode, koju najee prikriva um. ak i unormalnom ovisnikom odnosu moe biti trenutaka kad se osjetiprisustvo neeg pravog, neeg neunitivog. Ali to su samo kratkotraj-ni uvidi koje uskoro ponovno prekriva aktivnost uma. Tada vam se

20

PRVO POGLAVLJE

moe initi da ste imali neto vrlo dragocjeno i da ste to izgubili ili evas um uvjeriti da je to u svakom sluaju bio samo privid. Istina je dato nije bio nikakav privid i da ga ne moete izgubiti. To je dio vaegaprirodnog stanja koje um moe zamagliti, ali ga nikada ne moe uni-titi. ak i kad je nebo prekriveno tekim oblacima, nije rije o tomeda je Sunce nestalo. Sunce je jo uvijek ondje, iza oblaka.

Buddha kae da je uzrok boli ili patnje u elji ili udnji te da moramopresjei spone elje elimo li se osloboditi boli.

udnja je potraga uma za spasenjem ili ispunjenjem u stvarima vanj-skoga svijeta i u budunosti, a predstavlja zamjenu za radost Bfa.Sve dok sam poistovjeen s umom, ja sam ta udnja, potreba, elja,vezanost, nesklonost, a nema me osim u njima, a i tada postojim tekkao puka mogunost, neispunjeni potencijal, sjeme koje nije prokli-jalo. U tom stanju ak i elja za osloboenjem ili prosvjetljenjem sa-mo je jo jedna udnja za ispunjenjem ili ucjelovljenjem u budu-nosti. Stoga ne traite da se oslobodite elje ili da postignete pro-svjetljenje. Postanite prisutni. Budite promatra uma. Umjesto da ci-tirate Buddhu, budite Buddha, budite probueni, a to rije buddhai znai.

Ljudi su ve tisuljeima u kandama bola, otkako su doivjelipad iz stanja milosti, zakoraili u carstvo vremena i uma te izgubilisvjesnost o Biu. U tom su trenutku sebe poeli opaati kao besmisle-ne djelie u nekom stranom svemiru, nepovezane s Izvorom i s drugi-ma.

Bol je neminovna sve dok se poistovjeujete s umom, a to znai,duhovno govorei, dok ste nesvjesni. Ovdje prvenstveno govorim oemocionalnoj boli, koja je ujedno glavni uzrok tjelesnog bola i bole-sti. Odbojnost, mrnja, samosaaljenje, krivnja, bijes, depresija, lju-bomora i tako dalje, ak i najblaa razdraenost, sve su to oblici boli.A svako zadovoljstvo ili emocionalni zanos u sebi sadri sjeme boli:svoju neodvojivu suprotnost, koja e se s vremenom oitovati.

Svatko tko je ikada uzeo drogu da bi doivio zanos znat ekako se zanos na kraju krajeva pretvara u pakao, kako se zadovolj-stvo pretvara u neki oblik boli. Mnogi ljudi iz vlastita iskustva znajukako se lako i brzo intimni odnos iz izvora zadovoljstva moe pretvo-riti u izvor bola. Sagledano s vieg stajalita, i negativne i pozitivne

21

MO SADANJEG TRENUTKA

suprotnosti samo su lica istoga novia, dijelovi temeljne boli koja jeneodvojiva od egoistinog stanja svijesti i poistovjeenosti s umom.

Dvije su razine boli: bol koju sada stvarate i bol iz prolosti kojajo ivi u vaem umu i tijelu. Prestanite stvarati bol u sadanjosti i ra-stvorite bol prolosti - o tome sada elim govoriti.

22

DRUGO POGLAVLJE

SVJESNOST: IZLAZ IZ BOLI

NE STVARAJTE VIE BOL U SADANJOSTI

Niiji ivot nije potpuno osloboen boli i patnje. Nije li rije o tome danauimo ivjeti s njima, umjesto da ih pokuavamo izbjei?

Vei dio ljudske boli je nepotreban. Sve dok um bez nadzora upravljavaim ivotom, bol stvarate sami.

Bol koju sada stvarate uvijek predstavlja neki oblik neprihvaa-nja, neki oblik nesvjesnog otpora onome to jest. Na razini misli, ot-por je neka vrsta prosuivanja. Na emocionalnoj razini, ona je nekioblik negativnosti. Jakost boli ovisi o stupnju opiranja sadanjem tre-nutku, a taj otpor ovisi o tome koliko ste poistovjeeni sa svojimumom. Um uvijek pokuava zanijekati sadanji trenutak i pobjei odnjega. Drugim rijeima, to se vie poistovjeujete s umom, to viepatite. Ili bismo to mogli i ovako izraziti: to ste sposobniji potova-ti i prihvaati sadanji trenutak, to ste slobodniji od boli i patnje - aujedno ste osloboeni i egoistinog uma.

Zato um najee nijee sadanji trenutak i opire mu se? Zatoto ne moe djelovati i zadrati sve pod nadzorom ako ne postoji vri-jeme, a vrijeme su prolost i sadanjost, stoga bezvremeni sadanji tre-nutak shvaa kao prijetnju. Vrijeme i um zapravo su neodvojivi.

Zamislite Zemlju na kojoj nema ljudskoga oblika ivota, naselje-nu samo biljkama i ivotinjama. Bi li na njoj i dalje postojali prolosti budunost? Bismo li i dalje o vremenu mogli govoriti na nekakavsmislen nain? Pitanje: Koje je doba? ili: Koji je danas datum? kad bi ih imao tko postaviti - bila bi sasvim besmislena. Hrast ili oraozbunili bi se nad takvim pitanjima. Koje je doba? pitali bi. Pa, sadaje sadanjost. Sadanji trenutak. to bi drugo moglo biti?

23

MO SADANJEG TRENUTKA

Da, da bismo u ovom svijetu mogli djelovati potreban nam je um,upravo kao i vrijeme, ali u stanovitom trenutku oni preuzimaju naivot te dolazi do pogrenog postupanja, boli i patnje.

Kako bi bio siguran da e uzde ostati u njegovim rukama, um sa-danji trenutak neprestano pokuava prikriti prolou i budunou,a kad vitalnost i beskonani stvaralaki potencijal Bia, koje je neod-vojivo od sadanjeg trenutka, prekrije vrijeme, um zamagljuje vauistinsku narav. U ljudskom se umu nagomilava sve tei teret vreme-na. Pod tim teretom pate svi pojedinci, ali svaki od njih ujedno sva-kom dragocjenom trenutku, zanemarujui ga ili nijeui, dodaje jovei teret ili ga svodi na sredstvo kojim stie do nekog budueg tre-nutka koji postoji samo u umu, a nikada u stvarnosti. Gomilanje vre-mena u kolektivnom i pojedinanom ljudskom umu ujedno obuh-vaa i goleme koliine zaostalih bolova iz prolosti.

Ako vie ne elite stvarati bol sebi i drugima, ako vie ne elitepoveavati ostatke bolova iz prolosti koji jo ive u vama, tada viene stvarajte vrijeme ili ga barem ne stvarajte vie nego to je potreb-no dok se bavite praktinim vidovima vlastita ivota. Kako prestatistvarati vrijeme? Duboko u sebi shvatite kako uvijek imate samosadanji trenutak. Neka Sada postane prvobitna arina toka vaegaivota. Dok ste prije boravili u vremenu i tek nakratko posjeivaliSadanji trenutak, sada prebivajte u njemu, a tek nakratko posjeujteprolost i budunost kad se morate pozabaviti praktinim vidovimasvoje ivotne situacije. Sadanjem trenutku uvijek recite: Da. to bimoglo biti jalovije i lude nego stvarati unutarnji otpor neemu tove postoji! Sto bi moglo biti lude nego se suprotstavljati samom i-votu, koji jest sada i uvijek samo sada? Predajte se onome to jest. Re-cite da ivotu - i vidjet ete kako ivot iznenada poinje raditi zavas, umjesto da vam se suprotstavlja.

Sadanji trenutak katkad je neprihvatljiv, neugodan ili straan.

Takav je kakav je. Promatrajte kako um pridaje oznake trenutku i ka-ko taj proces davanja oznaka, to neprestano prosuivanje, stvara boli nesreu. Promatrajui mehaniku uma iskorait ete iz njegovih

24

DRUGO POGLAVLJE

obrazaca otpora i tada ete sadanjem trenutku dopustiti da postoji.To e vam pokazati kako izgleda stanje unutarnje slobode od vanj-skih uvjeta, stanje istinskoga unutarnjeg spokojstva. Pogledajte to ese tada dogaati i poduzmite neto ako je to prijeko potrebno ili mo-gue.

Prihvatite - a tada djelujte. to god obuhvaao sadanji trenutak,prihvatite to kao da ste sami izabrali. Uvijek suraujte sa sadanjimtrenutkom, a ne suprotstavljajte mu se. Neka vam postane prijatelj isaveznik, a ne neprijatelj. To e na udesan nain preobraziti cijeli vaivot.

BOL IZ PROLOSTI: RASTVARANJE TIJELA BOLI

Sve dok niste sposobni pristupiti moi Sadanjeg trenutka, svakaemocionalna bol koju iskusite ostavlja za sobom ostatke boli koji da-lje ive u vama. Ti se ostaci stapaju s boli iz prolosti, koja ve posto-ji u vama te prebiva u vaem umu i tijelu. Naravno, tu spada i bol ko-ju ste propatili kao dijete, uzrokovanu neznanjem svijeta u koji ste serodili.

Ta nagomilana bol postaje negativno energetsko polje koje zauzi-ma tijelo i um. Smatrate li je nevidljivim biem koje ima svoje posto-janje, bit ete sasvim blizu istini. To je emocionalno tijelo boli. Po-stoji u dva oblika: usnuli i aktivan. Tijelo boli moe spavati devede-set posto vremena; kod duboko nesretne osobe, pak, moe biti aktiv-no i sto posto vremena. Neki ljudi ive gotovo potpuno kroz svojetijelo boli, dok ga drugi doivljavaju samo u nekim situacijama, kaoto su intimni odnosi ili situacije povezane s gubitkom iz prolosti,naputanjem, tjelesnim ili emocionalnim patnjama i tako dalje. Bilokakva sitnica moe probuditi tijelo boli, osobito ako je u skladu sobrascem boli iz vae prolosti. Kad je spremno probuditi se iz usnu-la stanja, probudit e ga ak i misao ili bezazlena primjedba koju vamuputi netko blizak.

Neka tijela boli su nezgodna, ali relativno bezazlena, primjerice koddjeteta koje ne prestaje cviliti. Druga su opaka i razorna udovita,

25

MO SADANJEG TRENUTKA

pravi demoni. Neka su fiziki nasilna; a mnogo ih je vie koja suemocionalno nasilna. Neka e napadati ljude oko sebe ili one koji suim bliski, a druga e napasti svoga domaina. Misli i osjeaji kojeimate prema ivotu tada postaju iznimno negativni i samorazorni.Bolesti i nesree nerijetko se dogaaju na takav nain. Neka tijela bolisvoje domaine navode na samoubojstvo.

Pomislite li da nekoga poznajete, a onda se nenadano prvi putsuoite s tim stranim, gadnim stvorenjem, vjerojatno ete se zaprepa-stiti. Meutim, mnogo je vanije promatrati ga u sebi, nego u drugi-ma. Pripazite na bilo koji znak nesree u sebi, u kojem god se oblikujavila - to bi moglo biti buenje tijela boli. Ono se moe pojaviti uobliku razdraenosti, nestrpljivosti, turobnosti, elje da nekoga povri-jedite, ljutnje, bijesa, depresije, potrebe da u odnosu izazovete dramui tako dalje. Uoite trenutak kad se pone buditi iz svoga usnulog sta-nja.

Tijelo boli eli preivjeti, kao i svako drugo bie koje postoji, apreivjeti moe samo ako vas navede da se nesvjesno poistovjetite snjime. Tada se moe uzdii, prevladati vas, moe se pretvoriti u vas iivjeti kroz vas. Kroz vas dobiva hranu. Hranit e se svakim iskust-vom koje je u skladu s njegovom vrstom energije, svime to izazivajo veu bol u bilo kojem obliku: bijes, razornost, mrnja, tuga, emo-cionalna drama, nasilje, pa ak i bolest. Tako e tijelo boli, kad vassavlada, u vaem ivotu stvarati situacije koje e mu vraati njegovuvlastitu energetsku frekvenciju da bi se njome moglo hraniti. Bol semoe hraniti samo bolom. Bol se ne moe hraniti radou. Radost jojje potpuno neprobavljiva.

jednom kad vas tijelo boli prevlada, eljet ete vie boli. Postatete rtva ili poinitelj. eljet ete nanositi bol ili ete eljeti patiti, ilioboje. Zapravo i nema mnogo razlike izmeu toga dvojeg. Vi toga,naravno, niste svjesni, i estoko ete tvrditi da ne elite bol. Ali, do-bro promotrite to se dogaa i otkrit ete kako su vae razmiljanje iponaanje smiljeni da bi odravali bol na ivotu, i u vama i u dru-gim ljudima. Da ste toga uistinu svjesni, obrazac bi se rastvorio, jer jeludost eljeti bol, a nitko nije svjesno lud.

Tijelo boli, koje predstavlja tamnu sjenku ega, zapravo se plaisvjetlosti vae svijesti. Plai se da ete ga otkriti. Opstanak mu ovisi ovaem nesvjesnom poistovjeivanju s njim, kao i o vaem nesvjesnom

26

DRUGO POGLAVLJE

strahu od suoavanja s bolju koja prebiva u vama. Ali ne suoite li ses tom boli, ne unesete li svjetlost svijesti u bol, bit ete prisiljeni uvi-jek je iznova oivljavati. Tijelo boli moda e vam se priiniti kaoopasno udovite koje ne moete pogledati, ali vas uvjeravam da jeono samo nematerijalni fantom koji ne moe prevladati mo vae pri-sutnosti.

Neka duhovna uenja tvrde kako je sveukupna bol u konaniciprivid i to je istina. Pitanje je: je li istinita za vas? Puko vjerovanje ne-e je uiniti istinitom. elite li doivljavati bol cijeloga ivota, nepre-stano tvrdei kako je to privid? Hoe li vas to osloboditi boli? Ovdjese bavimo nainom na koji moete spoznati tu istinu - odnosno, os-tvariti je u vlastitu iskustvu.

Tijelo boli ne eli da ga izravno promatrate i da shvatite to onojest. Onoga trenutka kad ga prepoznate, kad osjetite njegovo ener-getsko polje u sebi i usmjerite panju na njega, poistovjeenja e ne-stati. Pojavit e se via dimenzija svijesti. Nazivam je prisutnost. Sadaste svjedok ili promatra tijela boli. To znai da se tijelo boli vie nemoe koristiti vama pretvarajui se da ste to vi i ne moe se vie po-novno hraniti kroz vas. Otkrili ste vlastitu, najskriveniju snagu. Doliste u dodir s moi Sadanjeg trenutka.

to se dogaa s tijelom boli kad postanemo dovoljno svjesni da rastvori-mo poistovjeenost s njim?

Tijelo boli stvara ono nesvjesno, a svijest ga pretvara u sebe. Sveti Pa-vao prekrasno je izrazio to sveope naelo: Sve razotkriveno dolazipo svjetlu k sjaju; jer sve to doe k sjaju jest svjetlo. Upravo kao tose ne moete boriti protiv tmine, tako se ne moete boriti ni protivtijela boli. Takav bi pokuaj doveo do unutarnjih sukoba, a time do jovee boli. Promatranje je dovoljno. Promatranje obuhvaa prihvaa-nje boli kao dijela sadanjeg trenutka.

Tijelo boli sastoji se od zarobljene ivotne energije koja se odvo-jila od vaeg cjelovitog energetskog polja i privremeno postala samo-stalna kroz neprirodan proces poistovjeivanja s umom. Okrenula sesamoj sebi i postala suprotna ivotu, kao ivotinja koja pokuavaugristi vlastiti rep. to mislite, zato je naa civilizacija postala takorazorna? Ali, ak i sile koje razaraju ivot jo su uvijek ivotna ener-gija.

27

MO SADANJEG TRENUTKA

Kad ponete unitavati poistovjeenost i postanete promatra-em, tijelo boli nastavit e jo neko vrijeme djelovati i pokuat e vasprevariti da se ponovno poistovjetite s njim. Iako ga vie ne hraniteenergijom kroz proces poistovjeivanja, tijelo boli posjeduje stanovi-ti zamah, upravo kao kota koji e se nastaviti okretati jo neko vrije-me, iako ga vie nita ne pokree. Na tom stupnju moe vam izazva-ti boljke i boli u razliitim dijelovima tijela, ali to nee trajati. Osta-nite prisutni i svjesni. Budite uvijek budan uvar svoga unutarnjegprostora. Trebate biti dovoljno prisutni da biste mogli izravno nad-gledati tijelo boli i osjeati njegovu energiju. Tada ono nee moinadzirati vae razmiljanje. Onoga trenutka kad vam se razmiljanjepovee s energetskim poljem tijela boli, poistovjetit ete se s njim iponovno ga hraniti vlastitim mislima.

Primjerice, ako je bijes prevladavajua energetska vibracija tijelaboli te ako ste ispunjeni bijesnim mislima, razmiljate li o onome tovam je netko uinio ili to vi njemu namjeravate uiniti, to e posta-ti nesvjesno razmiljanje i tijelo boli e se pretvoriti u vas. Ondje gdjepostoji bijes uvijek postoji i patnja. Ili, kad vam se prikrade mranoraspoloenje te se upustite u negativne misaone obrasce i razmiljan-je o tome koliko je ivot teak, vae se razmiljanje zdruilo s tijelomboli, prevladalo je nesvjesno i postajete osjetljivi prema napadu tijelaboli. Rije nesvjesno, kako je ovdje koristim, znai poistovjeivanjes nekim mentalnim ili emocionalnim obrascem. Oznaava potpunuodsutnost promatraa.

Neprekidna svjesna panja raskida vezu izmeu tijela boli i vaihmisaonih procesa te vas vraa procesu promjene. Kao da bol postajegorivo plamena vae svijesti koja tada jasnije gori. To je ezoterinoznaenje drevna umijea alkemije: preobrazba osnovnih metala u zla-to, patnje u svjesnost. Unutarnji raskol je iscijeljen i vi ponovno po-stajete cjeloviti. Tada je vaa odgovornost da vie ne stvarate bol.

Dopustite mi da ukratko ponovim taj proces. Usredotoite pa-nju na osjeaj u svojoj nutrini. Spoznajte kako je rije o tijelu boli.Prihvatite njegovo postojanje. Ne razmiljajte o njemu - ne dopusti-te da se osjeaj pretvori u razmiljanje. Ne prosuujte i ne ralanjuj-te. Ne stvarajte na temelju tijela boli vlastiti identitet. Ostanite pri-sutni te i dalje budite promatra onoga to se u vama dogaa. Posta-nite svjesni ne samo emocionalne boli, nego isto tako i onoga tko

28

DRUGO POGLAVLJE

promatra, tihog promatraa. To je mo Sadanjeg trenutka, mo va-e vlastite svjesne prisutnosti. ekajte da vidite to e se tada dogoditi.

Kod mnogih se ena tijelo boli najee budi u razdoblju prije poe-tka mjesenice. Kasnije u vie govoriti o tome i o razlogu zato je ta-ko. Zasad mi dopustite da kaem ovo: ako ste u stanju ostati budni iprisutni u tom razdoblju i promatrati sve osjeaje koji se javljaju u va-oj nutrini, umjesto da vas osjeaji prevladaju, to e vam pruiti prili-ku za najmoniju duhovnu praksu, a moguom postaje i nagla preo-brazba svih boli iz prolosti.

POISTOVJEIVANJE EGA S TIJELOM BOLIProces koji sam upravo opisao iznimno je moan, ali i jednostavan.Mogli biste ga prenijeti djetetu, a nadam se da e jednoga dana to bitiprvo to e djeca uiti u koli. Jednom kad shvatite temeljno naeloprisutnosti kao promatraa onoga to se dogaa u vama - a shvatitete to naelo kad ga iskusite - na raspolaganju vam je najmonijeorue preobrazbe.

To ne znai da se neete susresti sa snanim unutarnjim otporomukidanju poistovjeenosti s bolom. Otpor e se javiti osobito ako stevei dio ivota ivjeli u bliskoj poistovjeenosti sa svojim emocional-nim tijelom boli te ako ste u njega uloili cijeli osjeaj vlastitoga ja iliveliki njegov dio. To znai da ste od tijela boli stvorili nesretno vla-stito ja i vjerovali kako ste vi ta izmiljotina koju je stvorio um. U to-me sluaju nesvjestan strah od gubitka identiteta izazvat e snaan ot-por bilo kakvom slamanju poistovjeenosti. Drugim rijeima, radijebiste osjeali bol - radije biste bili tijelo boli - nego skoili u nepoz-nato i prihvatili rizik gubitka poznatog, ali nesretnog ja.

Odnosi li se ovo na vas, promatrajte unutarnji otpor. Promatrajtevezanost uz bol. Budite iznimno budni. Promatrajte osobito zado-voljstvo koje crpite iz vlastite nesree. Promatrajte prisilne osjeajekoji vas navode da razgovarate ili mislite o tome. Otpor e prestatiako ga postanete svjesni. Tada panju moete premjestiti na tijelo bo-li, ostati prisutni kao svjedok i tako potaknuti njegovu preobrazbu.

29

SadrajPredgovor izdavaaUvodna Rije (Russell E. Dicarlo)ZahvaleUVODPodrijetlo knjigeIstina se krije u vama

I. Poglavlje: VI NISTE UMNajvea prepreka prosvjetljenjuOslobodite se umaProsvjetljenje: uzdizanje iznad misliEmocija: reakcija tijela na um

II. Poglavlje: SVJESNOST: IZLAZ IZ BOLINe stvarajte vie bol u sadanjostiBol iz prolosti: Rastvarajne tijela boliPoistovjeivanje ega s tijelom boliPodrijetlo strahaPotraga ega za cjelovitou

III. Poglavlje : DUBOKO SE UPUSTITE U SADANJI TRENUTAKNe tragajte za sobom u umuOkonajte privid vremenaNita ne postoji izvan Sadanjeg trenutkaKlju duhovne dimenzijeKako pristupiti moi Sadanjeg trenutkaOtputanje psiholokog vremenaLudost psiholokog vremenaNegativnost i patnja ukorijenjeni su u vremenu Otkrivanje ivota u pozadini ivotne situacijeSvi problemi samo su privid umaKvantni skok u evoluciji svijestiRadost postojanja

IV. Poglavlje: STRATEGIJE KOJIMA SE UM KORISTI KAKO BI IZBJEGAO SADANJI TRENUTAKGubitak Sadanjeg trenutka: Sutinska zabludaObino nesvjesno i duboko nesvjesnoZa im to oni tragaju?Rastvaranje obinog nesvjesnogSloboda od nesreeGdje god se nalazili, budite ondje u potpunostiUnutarnja svrha ivotnog putovanjaU vaoj prisutnosti prolost ne moe opstati

V. Poglavlje: STANJE PRISUTNOSTITo nije ono to mislite da jestEzoterijsko znaenje "ekanja"Ljepota izrasta u dubokoj tiini vae prisutnostiSpoznaja iste svijestiKrist: Stvarnost vae boanske prisutnosti

VI. Poglavlje: UNUTARNJE TIJELOPostojanje je vae najdublje JAZavirite s onu stranu rijeiPronalaenje vlastite nevidljive i neunitive stvarnostiPovezivanje s unutarnjim tijelomPreobrazba kroz tijeloPropovijed o tijeluDuboko se ukorijenite u nutriniPrije nego to uete u tijelo oprostitePoveznica s neoitovanimUsporavanje procesa starenjaJaanje obrambenog sustavaNeka vas u tijelo uvede dahStvaralako koritenje umomUmijee sluanja

VII. Poglavlje: PORTALI KOJI VODE U NEOITOVANODuboko u tijeluIzvor CHIJASan bez snovaDrugi portaliTiinaProstorSvjesna smrt

VIII. Poglavlje: PROSVIJETLJENI ODNOSIGdje god se nalazili, zakoraite u Sadanji trenutak Odnosi ljubavi i mrnjeOvisnost i potraga za cjelinomOd ovisnikih do prosvijetljenih odnosaOdnosi kao duhovna praksaZato su ene blie prosvjetljenjuRastvaranje kolektivnog enskog tijela boliOdrecite se odnosa sa sobom

IX. Poglavlje: S ONU STRANU SREE I NESREE NALAZI SE SPOKOJSTVOUzvienije dobro onkraj dobra i zlaOkonanje ivotne drameNepostojanost i ivotni ciklusiKako se koristiti negativnou i odrei je sePriroda suosjeanjaPrema drukijem poretku stvarnosti

X. Poglavlje: ZNAENJE PREDAVANJAPrihvaanje Sadanjeg trenutkaOd energije uma do duhovne energijePredavanje u osobnim odnosimaPreobraaj bolesti u prosvjetljenjeKad se dogodi nesreaPreobraavanje patnje u spokojstvoPut kriaMo odabira

0 AUTORU