Upload
svedexoni
View
78
Download
6
Embed Size (px)
Citation preview
Lanaco ECDL® priručnik
Modul 7: Internet
i elektronska pošta
Lanaco Edukacija
Banja Luka, 2011.
v1.2.
Copyright©
2010
Umnožavanje, reprodukcija ili na drugi način korištenje i objavljivanje tekstova iz ovog priručnika, bez naknade i
bez dozvole autora ili izdavača, kažnjivi su po članu 120. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima
(“Službeni glasnik BiH”, broj 7/02).
Lanaco ECDL priručnik - Modul 7: Internet i elektronska pošta – IE i Microsoft office Outlook
2
Sadržaj
7 Internet i elektronska pošta* ..................................................................................................................... 6
7.1 Internet .............................................................................................................................................. 7
7.1.1 Osnovni pojmovi ........................................................................................................................ 7
7.1.1.1 Šta je Internet? ....................................................................................................................... 7
7.1.1.2 Šta je World Wide Web (WWW)? .......................................................................................... 7
7.1.1.3 ISP, URL, hiperveza ................................................................................................................. 7
7.1.1.4 Struktura web adrese ............................................................................................................. 9
7.1.1.5 Web preglednici ..................................................................................................................... 9
7.1.1.6 Web pretraživači .................................................................................................................. 10
7.1.1.7 RSS feeds (čitaj: er-es-es fidovi) .......................................................................................... 11
7.1.1.8 Podcast ................................................................................................................................. 12
7.1.2 Sigurnost na internetu ............................................................................................................. 14
7.1.2.1 Sigurne web stranice ............................................................................................................ 14
7.1.2.2 Digitalni sertifikat web stranice ........................................................................................... 14
7.1.2.3 Enkripcija (šifrovanje)........................................................................................................... 16
7.1.2.4 Opasnosti vezane za internet: virusi, crvi, trojanci, spyware, malware .............................. 16
7.1.2.5 Važnost ažuriranog antivirusnog softvera ........................................................................... 18
7.1.2.6 Važnost firewall-a protiv upada u sistem ............................................................................ 18
7.1.2.7 Zaštita pristupa mrežama pomoću naloga i lozinki ............................................................. 19
7.1.2.8 Rizici vezani za online aktivnosti .......................................................................................... 20
7.1.2.9 Roditeljska pažnja na Internetu ........................................................................................... 21
7.2 Rad sa web preglednicima ............................................................................................................... 23
7.2.1 Osnove pregledanja web-a ...................................................................................................... 23
7.2.1.1 Prikazivanje web stranice u novom prozoru ........................................................................ 23
7.2.1.2 Zaustavljanje učitavanja web stranice ................................................................................. 23
7.2.1.3 Osvježavanje web stranice ................................................................................................... 24
7.2.1.4 Korištenje pomoći ................................................................................................................ 25
7.2.2 Podešavanja ............................................................................................................................. 27
7.2.2.1 Podešavanje početne stranice web preglednika ................................................................. 27
7.2.2.2 Brisanje istorije pregleda ..................................................................................................... 28
7.2.2.3 Pop-up prozori ..................................................................................................................... 29
7.2.2.4 Cookies – Kolačići ................................................................................................................. 29
7.2.2.5 Privremeni internet fajlovi ................................................................................................... 30
7.2.2.6 Ugrađeni alati ....................................................................................................................... 30
Lanaco ECDL priručnik - Modul 7: Internet i elektronska pošta – IE i Microsoft office Outlook
3
7.2.2.7 Prikazivanje i isključivanje ugrađenih traka sa alatima ........................................................ 31
7.2.3 Navigacija ................................................................................................................................. 32
7.2.3.1 Aktiviranje hiperveze ........................................................................................................... 32
7.2.3.2 Opcije “nazad” i “naprijed” u navigaciji ............................................................................... 32
7.2.3.3 Navigacija do početne stranice ............................................................................................ 32
7.2.3.4 Prikaz posjećenih web stranica ............................................................................................ 33
7.2.4 Bookmarks – Označavanje stranice ......................................................................................... 35
7.2.4.1 Označiti web stranicu, izbrisati oznaku ................................................................................ 35
7.2.4.2 Prikaz označene web stranice .............................................................................................. 35
7.2.4.3 Kreiranje i brisanje novih fascikli ......................................................................................... 35
7.2.4.4 Dodavanje web stranica u “Favorites / Bookmark” fasciklu ................................................ 37
7.3 Korištenje web-a .............................................................................................................................. 38
7.3.1 Obrasci ..................................................................................................................................... 38
7.3.1.1 Ispunjavanje web obrazaca .................................................................................................. 38
7.3.1.2 Poslati ili izbrisati web-baziran obrazac ............................................................................... 39
7.3.2 Pretraga .................................................................................................................................... 39
7.3.2.1 Selektovanje određenog pretraživača ................................................................................. 39
7.3.2.2 Izvođenje pretrage ............................................................................................................... 40
7.3.2.3 Napredne tehnike pretraživanja .......................................................................................... 41
7.3.2.4 Pretraga web-baziranih enciklopedija i rječnika .................................................................. 42
7.4 Preuzimanje materijala sa Interneta ............................................................................................... 45
7.4.1 Snimanje fajlova ....................................................................................................................... 45
7.4.1.1 Spremanje web stranice na disk računara ........................................................................... 45
7.4.1.2 Spuštanje fajlova sa web stranice ........................................................................................ 46
7.4.1.3 Kopiranje teksta, slike, URL sa web stranice u dokument ................................................... 47
7.4.1.4 Kopiranje slike korištenjem komande „Copy“ ..................................................................... 51
7.4.2 Priprema i štampanje ............................................................................................................... 52
7.4.2.1 Priprema web stranice za štampanje ................................................................................... 52
7.4.2.2 Pregled web stranice prije štampanja ................................................................................. 52
7.4.2.3 Izbor opcija pri štampanju web stranica .............................................................................. 53
7.5 Elektronska komunikacija ................................................................................................................ 55
7.5.1 Koncepti i pojmovi ................................................................................................................... 55
7.5.1.1 Objašnjenje pojma “e-mail” ................................................................................................. 55
7.5.1.2 Struktura e-mail adrese ....................................................................................................... 55
7.5.1.3 SMS poruke .......................................................................................................................... 56
7.5.1.4 VoIP komunikacija ................................................................................................................ 56
Lanaco ECDL priručnik - Modul 7: Internet i elektronska pošta – IE i Microsoft office Outlook
4
7.5.1.5 IM komunikacija ................................................................................................................... 56
7.5.1.6 Online virtuelne zajednice ................................................................................................... 57
7.5.2 Sigurnost .................................................................................................................................. 60
7.5.2.1 Lažne poruke i opasnosti ..................................................................................................... 60
7.5.2.2 Objašnjenje pojma “phishing” ............................................................................................. 60
7.5.2.3 Opasnosti od virusa .............................................................................................................. 61
7.5.2.4 Digitalni potpis ..................................................................................................................... 61
7.5.3 Osnove e-mail komunikacije .................................................................................................... 62
7.5.3.1 Prednosti e-mail komunikacije ............................................................................................. 62
7.5.3.2 Pravila ponašanja ................................................................................................................. 62
7.5.3.3 Mogući problemi u e-mail komunikaciji............................................................................... 62
7.5.3.4 Polja adresiranja u e-mail poruci ......................................................................................... 62
7.6 Korištenje e-mail sistema ................................................................................................................. 64
7.6.1 Slanje e-mail poruke ................................................................................................................ 64
7.6.1.1 Otvaranje i zatvaranje programa za rad sa e-mail porukama .............................................. 64
7.6.1.2 Kreiranje nove e-mail poruke............................................................................................... 65
7.6.1.3 Unošenje adrese u polja To, Copy (Cc), Blind copy (Bcc) ..................................................... 66
7.6.1.4 Unošenje naslova poruke u polje Subject ............................................................................ 66
7.6.1.5 Kopiranje teksta u tijelo e-mail poruke ................................................................................ 66
7.6.1.6 Umetanje i uklanjanje priloga u e-mail poruci ..................................................................... 67
7.6.1.7 Snimanje radne verzije poruke (draft poruke) ..................................................................... 68
7.6.1.8 Alat za provjeru pravopisa ................................................................................................... 69
7.6.1.9 Slanje e-mail poruke sa određenim prioritetom.................................................................. 70
7.6.2 Primanje e-mail poruke ............................................................................................................ 71
7.6.2.1 Odgovor na e-mail poruku ................................................................................................... 71
7.6.2.2 Prosljeđivanje e-mail poruke ............................................................................................... 71
7.6.2.3 Snimanje priloga u fasciklu na računaru .............................................................................. 71
7.6.2.4 Pregled prije štampanja i štampanje e-mail poruke ............................................................ 72
7.6.3 Poboljšanje produktivnosti ...................................................................................................... 74
7.6.3.1 Dodavanje i uklanjanje kolona u tabelarnom prikazu kartice Inbox .................................... 74
7.6.3.2 Podešavanje komande Reply ............................................................................................... 75
7.6.3.3 Označavanje poruka zastavicama ........................................................................................ 76
7.6.3.4 Prepoznavanje i označavanje poruke kao pročitane i nepročitane ..................................... 77
7.6.3.5 Prikaz ostalih traka sa alatima ............................................................................................. 78
7.6.3.6 Funkcija Help ........................................................................................................................ 79
7.7 Upravljanje e-mail porukama .......................................................................................................... 81
Lanaco ECDL priručnik - Modul 7: Internet i elektronska pošta – IE i Microsoft office Outlook
5
7.7.1 Organizovanje e-mail poruka ................................................................................................... 81
7.7.1.1 Pretraga e-mail poruka po pošiljaocu, subjektu, sadržaju ................................................... 81
7.7.1.2 Sortiranje e-mail poruka ...................................................................................................... 83
7.7.1.3 Kreiranje i brisanje e-mail foldera ........................................................................................ 83
7.7.1.4 Prebacivanje e-mail poruka u e-mail fascikle (foldere) ....................................................... 85
7.7.1.5 Brisanje e-mail poruke ......................................................................................................... 85
7.7.1.6 Vraćanje izbrisane e-mail poruke ......................................................................................... 86
7.7.1.7 Brisanje svih stavki iz foldera Deleted Items ....................................................................... 86
7.7.2 Adresar (Kontakti) .................................................................................................................... 87
7.7.2.1 Dodavanje i brisanje detalja o kontaktu .............................................................................. 87
7.7.2.2 Promjena podataka u adresaru pomoću dolazeće e-mail poruke ....................................... 88
7.7.2.3 Distributivna lista za slanje e-mail poruka ........................................................................... 89
7.8 Dodatak ............................................................................................................................................ 92
7.8.1 Rječnik stranih pojmova ........................................................................................................... 92
Lanaco ECDL priručnik - Modul 7: Internet i elektronska pošta – IE i Microsoft office Outlook
6
7 Internet i elektronska pošta*
“Modul 7: Internet i elektronska pošta” iz programa ECDL obuke pruža osnovne informacije o traženju
informacija preko interneta, te o komunikaciji pomoću elektronske pošte. Ovaj modul je podijeljen na dva
dijela.
U prvom dijelu, Internet, objašnjavaju se:
Osnovni koncepti interneta i pojmovi, uz napomene o sigurnosti
Vršenje uobičajenih zadataka vezanih za pretraživanje interneta, uz podešavanje programa
za pregledanje web stranica (tzv. web preglednici)
Traženje infromacija i ispunjavanje elektronskih obrazaca
Snimanje web stranica i spuštanje i kopiranje sadržaja sa interneta
Drugi dio, elektronska komunikacija, obrađuje oblasti:
Osnovni koncepti elektronske pošte, te prednosti i nedostaci njene upotrebe
Ponašanje na mreži i sigurnosni aspekti
Kreiranje, provjera gramatike i pravopisa, slanje elektronske pošte
Odgovaranje na poštu, prosljeđivanje pošte, rad sa prilozima, štampanje
Povećanje produktivnosti u radu sa programima za elektronsku poštu, organizovanje i
upravljanje elektronskim porukama
*Verzije programa korištene u ovoj skripti su Internet Explorer 9.0 i Microsoft Outlook 2010
Lanaco ECDL priručnik - Modul 7: Internet i elektronska pošta – IE i Microsoft office Outlook
7
7.1 Internet
7.1.1 Osnovni pojmovi
7.1.1.1 Šta je Internet?
Internet (engl. INTERnational NETwork) predstavlja svjetski fenomen razmjene informacija ili kako ga još
nazivaju „mreža nad mrežama“. Sam početak Interneta, datira iz 60-tih godina u SAD, kada je uspostavljen
sa ciljem da se poveže više udaljenih računara i uređaja putem telefonskih linija. Projekat koji je započet
1969. god., pod nazivom ARPA, predviđao je povezivanje svih bitnijih vojnih, vladinih i naučnih institucija u
SAD-u, u cilju jačanja odbrambene moći. Realizacija projekta u potpunosti je završena 1973 god., kada je
nastala prva računarska mreža, pod nazivom ARPAnet. Poslije toga, prva javna mreža počinje sa radom
između dva računarska centra Yale i City 1981 god.
Od tada, pa do danas, ta mreža proširila se na sve kontinente svijeta.
Internet je mreža više miliona računara, koji su povezani tako da se sa bilo kog od njih, na neki drugi
računar, može proslijediti proizvoljna količina informacija. Da bi vaš računar pristupio Internetu, potrebno
je da se prvo poveže sa računarom – serverom Internet provajdera (kao što su MTEL, INECCO, BLIC, ELTA
itd.), najčešće preko vaše telefonske linije, a pomoću modema.
Provajder je na sličan način (ali bržom vezom) povezan sa svojim provajderom i ta se hijerarhija proteže
naviše. Hijerarhija se završava na nekoliko velikih svijetskih provajdera, povezanim moćnim vezama.
Internet nema vlasnika.
7.1.1.2 Šta je World Wide Web (WWW)?
Kao što smo rekli, Internet je “mreža svih mreža”, koja pruža različite usluge, tj. servise svojim korisnicima
(pretraživanja web stranica, slanja i primanja elektronske pošte, slušanja audio i video sadržaja, prenosa
velikih fajlova, itd.).
WWW (World Wide Web) je jedan od servisa, tj. najpopularniji servis Interneta. On omogućava pregledanje
web stranica sa tekstovima, slikama, animacijama, itd.
Web stranice su međusobno povezane, vezama zvanim hipervezama (linkovima) koji podržavaju, tzv. HTTP
protokol, za razmjenu informacija (HTTP je protokol koji pretvara jezik za kreiranje web stranice u grafičku
prezentaciju stranice u web pregledniku).
WWW se definiše i kao skup mrežnih resursa, dostupnih svima. Pronalaženje određenog resursa se
ostvaruje unošenjem adrese (web adrese) u program za pregledanje web stranica (web preglednik).
7.1.1.3 ISP, URL, hiperveza
ISP (engl. Internet Service Provider) je kompanija koja ima hardverske, softverske i ljudske resurse da
omogući svojim pretplatnicima vezu sa internetom. ISP ima stalnu brzu vezu sa internetom, te tu vezu
ustupa svojim korisnicima. Pojam “provajder” se ustalio i u našem jeziku, što znači “pružalac usluga”, a u
slučaju ISP-a radi se o pružanju internet usluga. Da bi korisnik, tj. pretplatnik, koristio resurse interneta,
potrebno je da uspostavi vezu između svog računara i provajdera (ISP), tj. da se uspostavi konekcija sa
provajderom. Da bi se uspostavila konekcija, korisnik mora imati otvoren Internet nalog (račun) kod
provajdera sa određenim parametrima koje dobija od samog provajdera.
Postoje različite vrste konekcija koje provajder daje svojim pretplatnicima – dial-up (modemska veza preko
telefonske analogne linije), ISDN (preko telefonske digitalne linije), ADSL (preko telefonske digitalne linije),
kablovska konekcija (preko TV kabla), “wireless” – bežična (putem radio talasa), GPRS, Edge, 3G... (preko
mobilnih telefona) itd.
Lanaco ECDL priručnik - Modul 7: Internet i elektronska pošta – IE i Microsoft office Outlook
8
URL adresa (engl. Uniform Resource Locator) je simbolički način označavanja jedinstvenog mjesta (web
stranice ili nekog drugog resursa) na Internetu. Svaka web stranica ima svoju jedinstvenu web adresu koja
se zove URL – Uniform Resource Locator (jedinstveni lokator resursa).
Svaki računar uključen u internet mrežu, može da se adresira na dva načina: navođenjem broja (numeričke
adrese) ili mnemoničke (simboličke) adrese. Numerička adresa (IP adresa) je, u stvari, niz od 32 nule ili
jedinice (npr. 11000010011101101110110000010011), ali se predstavlja kao 4 decimalna broja međusobno
odvojena tačkom (npr. 194.118.204.19) i preko numeričke adrese računari znaju komunicirati (tj. adresirati i
isporučivati pakete informacija). Ljudi lakše pamte i koriste simbolička imena umjesto brojeva. Komponente
simboličkog imena razdvajaju se tačkama.
Jedan primjer URL adrese(simboličkog imena) je http://www.ecdl.ba – gdje je:
http:// - oznaka servisa HTTP (protokola za prikazivanje web stranica)
www – oznaka najpopularnijeg servisa na Internetu (predstavlja oznaku web servera)
ecdl – domensko ime (ime domena koje se registruje na Internetu)
ba – „top level“ domen, odnosno ekstenzija domena koji se registruju na Internetu (npr. „ba“
domen podrazumijeva web adrese firmi ili pojedinaca iz Bosne i Hercegovine)
Drugi primjer URL adrese je: ftp://www.pcwebopedia.com/stuff.exe - gdje je:
ftp:// – oznaka servisa FTP (protokola za prebacivanje velikih fajlova)
www.pcwebopedia.com – web adresa na Internetu
stuff.exe –fajl na navedenoj lokaciji
Domensko ime ili samo domen (kombinacija naziva domena i „top level“ domena) je ime koje neka
kompanija odabere da preko njega bude poznata na Internetu. Ovo ime, kad se registruje (zakupi),
jedinstveno je na svjetskom nivou i niko ga drugi ne može koristiti. Npr. domen Asocijacija informatičara
BiH je zakupila domensko ime „ecdl.ba“ i niko drugi ga ne može koristiti ili objaviti nešto pod tim domenom
bez posjedovanja parametara.
Domeni se razlikuju po svojoj ekstenziji, koja predstavlja njihov identifikacioni kod. Tri najpopularnija
tipa „top level“ domena (TLDs), koji su nezavisni od države u kojoj se nalazite, su:
.COM: Skraćeno za .commercial. .COM domeni su najpopularniji tip domena, koji su dostupni i pojedincima
i organizacijama.
.NET: Skraćeno za .network, prvenstveno namijenjeni "tehničkim" site-ovima. Međutim, dostupni su bilo
kome, ko želi ovakvu ekstenziju svog "Internet imena".
.ORG: Skraćeno za .organization. Prvenstveno namijenjeni neprofitabilnim organizacijama, ali i drugima
koje žele da imaju takvo ime.
ICANN organizacija (the Internet Corporation for Assigned Names and Numbers) je odgovorna za
administraciju „top level“ domena širom svijeta, odobrila je i upotrebu raznih drugih ekstenzija za domene:
.areo .biz .info .museum .name .pro .tv .cc …
Domen imena, mogu takođe koristiti ekstenziju koja je dodijeljena određenoj zemlji. Za Bosnu i
Hercegovinu, ekstenzija je .BA. Svaka zemlja ima određeno tijelo, nadležno za dodjeljivanje domena na
nivou države i svoja pravila. Za .BA domen je zadužen Univerzitetski tele-informatički centar (UTIC) u
Sarajevu (www.utic.ba).
Lanaco ECDL priručnik - Modul 7: Internet i elektronska pošta – IE i Microsoft office Outlook
9
Hiperveza (engl. Hyperlink)
Na web stranicama ćete se susresti sa hiperlinkovima (hiperveze, linkovi). Kao veze između stranica,
koristimo tzv. hiperveze. Hiperveza (hipelink ili jednostavno link) je osobina pojedinih, posebno označenih
riječi, slika ili dijelova, koje predstavljaju vezu ka dodatnim informacijama ili drugim web stranicama.
Hiperveze predstavljaju referencu ili navigacioni element, ka drugoj web stranici (odjeljku), fajlu ili dijelu
neke druge web stranice. Najčešće se klikom miša na hipervezu, prelazi na drugu tekstualnu stranu ili se
slika prikaže u većoj rezoluciji ili dimenzijama.
7.1.1.4 Struktura web adrese
Web adresa se upisuje u adresno polje Internet Explorera (ili nekog drugo programa za pregledanje web
stranica – kao što je Mozilla Firefox, Google Chrome, itd.) i označava lokaciju web stranice na Internetu. Kad
upišete adresu kliknite mišem na dugme Go ili samo pritisnite Enter na tastaturi. Ukoliko ste ispravno unijeli
adresu, otvoriće vam se željena web stranica.
Neki primjeri Web adresa su:
www.inecco.net Internet provajder INECCO
www.lanaco.com Preduzeće LANACO
www.nezavisne.com Internet izdanje Nezavisnih novina
www.microsoft.com Microsoft korporacija
www.microsoft.com/bih Microsoft korporacija za BiH
Web adresu morate tačno upisati da biste dobili željenu stranicu na Internetu.
Oznaka http:// ispred upisane adrese, predstavlja protokol preko kog se stranice prenose sa nekog
računara iz svijeta i prikazuju u vašem programu (Internet Explorer-u, Mozilla Firefox-u ili sl.) na vašem
računaru (nije obavezno da se unese ručno).
Ponekad ćete dobiti poruku o grešci "address is not valid" jer ste možda pogrešno upisali:
http:///www.nesto.com (sa tri kose crtice umjesto dvije)
www.nesto drugo.com (prazan prostor u web adresi)
ww.nesto.org (samo dva slova w u adresi)
www.nesto.gov.b (top nivo domena je .ba, a ne .b)
7.1.1.5 Web preglednici
Programi kojima se pregledaju web stranice, nazivaju se web preglednici. Najpoznatiji su: Internet Explorer,
Mozilla Firefox, Google Chrome, Opera...
Internet Explorer je jedan od najkorišćenijih web preglednika danas u svijetu. Naravno prije
pokretanja Internet Explorera (IE) potrebno je uspostaviti konekciju između računara i Internet
provajdera. Pokretanje IE-a vrši se na više načina: jedan je da kliknete dva puta na ikonicu IE na desktopu,
drugi je da kliknete na dugme Start - Programs i na izborniku odaberete opciju Internet Explorer ili klikom
na ikonicu na liniji zadataka. Na sljedećoj slici, prikazane su alatke koje možete vidjeti u prozoru Internet
Explorer-a, a koje imaju sljedeće značenje:
nazad naprijed Adresno polje Pretraga, Osvježavanje, Stop
Lanaco ECDL priručnik - Modul 7: Internet i elektronska pošta – IE i Microsoft office Outlook
10
Slika 7-1 Izgled komandi u Internet Explorer-u (IE verzija 9)
Nazad – Povratak na prethodno izabranu stranu
Naprijed – Povratak na posljenu posjećenu stranu
Adresno polje – Polje za unošenje web adrese
Pretraga – Pretraživanje već posjećenih stranica; Pretraga se u IE 9 može raditi i direktno u adresnom polju
Osvježavanje – Ponovno učitavanje stranice
Stop – Zaustavljanje učitavanja tekuće stranice
New Tab – Nova kartica za prikazivanje Internet stranice (IE 7 i kasnije verzije organizuju prikaz stranica preko tzv.
Tabova)
Standardna traka sa komandama – kao u bilo kom Microsoft programu (prozoru) postoje standardna traka sa
komandama
Komandna traka – posebno izdovjena traka preko koje dolazite ili podešavate redom: Početnu stranicu (Home
Page); Feeds (čitaj: fidove); Elektronsku poštu (mail); Štampanje, Stranicu, Sigurnost, Alate itd.
Izdvojeno – 3 ikonice često korištene su posebno izdvojene na traci: Home Page; Favorites i Alati
Slika 7-2 Izgled organizacije favorizovanih stranica (favorita)
Na sljedećim slikama dat je prikaz još nekih popularnih web preglednika:
Slika 7-3 Izgled web preglednika Mozilla Firefox
Slika 7-4 Izgled web preglednika Google Chrome
7.1.1.6 Web pretraživači
Pretraživanje podataka na Internetu, u današnje vrijeme, nezamislivo je bez upotrebe Internet pretraživača.
Internet pretraživač ili web pretraživač servis u obliku web stranice koji korisnicima omogućava unošenje
jedne ili više ključnih riječi na osnovu kojih prikazuje listu web stranica sa traženim pojmovima.
Komandna traka Izdvojeno
Standardna traka sa komandama
Lanaco ECDL priručnik - Modul 7: Internet i elektronska pošta – IE i Microsoft office Outlook
11
U mnoštvu Internet stranica, bilo bi jako teško da nasumično kucate web adresu stranice sve dok ne bi
dobili ono što tražite. Ako, na primjer, želite da saznate informacije o kulturnim zbivanjima u gradu Banja
Luka, a ne znate tačnu web adresu prezentacije grada Banje Luke, bez upotrebe pretraživača, vi biste mogli
samo pogađati web adresu koja sadrži ime grada (npr. www.banja-luka.com ili www.banjaluka.org itd.).
Postoji mnoštvo kombinacija riječi koje biste morali unositi da biste došli do prave adrese. Upotrebom
Internet pretraživača olakšavate pretraživanje i dolaženje do prave adrese i informacije. Dovoljno je samo
da upišete ključne riječi u pretraživač i on će sam naći odgovarajuće web stranice vezane za tu ključnu riječ.
Internet svakim danom sve više raste, tj. svakim danom se pojavljuju nove stranice, pa stoga i Internet
pretraživači svakim danom ažuriraju svoje baze, tako da su vam nove informacije dostupne u svakom
momentu.
Najpoznatiji internet pretraživači su:
Google – www.google.com
Yahoo – www.yahoo.com
Altavista – www.av.com
Bing – www.bing.com
U novijim web preglednicima pretraživači su već ugrađeni u njih same, te je dovoljno da korisnik u adresno
polje samo počne kucati neku riječ, a web preglednik će predložiti različite stranice koje sadržavaju ukucani
pojam.
Slika 7-5 Pretraga ugrađena u adresno polje IE 9
7.1.1.7 RSS feeds (čitaj: er-es-es fidovi)
RSS (engl. Really Simple Syndication) je standardizovan format prikaza objavljivanja promjenljivih sadržaja,
poput blogova i novosti. RSS dokument (koji se naziva “feed”, “web feed” ili “kanal”) uključuje puni ili
sumirani tekst, plus dodatne podatke poput vremena objavljivanja i autora teksta (“feed” – “hraniti”,
“snabdijevati”,…). Kreatori web stranica nude mogućnost korisnicima da se „pretplate“ na njihov kanal
(stranicu), te na taj način da budu obaviješteni kad dođe do promjene sadržaja stranice.
Npr. ukoliko otvorite web stranicu Nezavisnih novina (www.nezavisne.com) klikom na komandu za
dodavanje RSS feed-a , otvoriće se nova stranica gdje korisnik treba da izabere opciju “pretplate”,
tj. prijave: Subscribe to this feed, te da unese naziv feed-a i potvrdi na Subscribe opciju.
Lanaco ECDL priručnik - Modul 7: Internet i elektronska pošta – IE i Microsoft office Outlook
12
Slika 7-6 Pretplata na RSS “ feed”
Na kartici Feeds u web pregledniku možete vidjeti sve svoje RSS „fidove“ (one na koje ste se prijavili).
Karticu Feeds možete vidjeti klikom na opciju Favorites u web pregledniku.
Slika 7-7 Prikaz “fidova” preko Favorites opcije
Slika 7-8 Prikaz “fidova” na koje je korisnik prijavljen
7.1.1.8 Podcast
Podcast (čitaj: podkast) je digitalni fajl koja sadrži audio ili audio-video zapis koji se prenosi putem Interneta
koristeći RSS tehnologiju, a namijenjen je gledanju (ili slušanju) na računaru. Naziv podcast je složenica
riječi POD (Personal On Demand) što znači „lično na zahtjev“ i engleske riječi broadcast koja znači
„emitovanje“ – dakle, podcast predstavlja emitovanje nekog sadržaja na lični zahtjev korisnika. Iako su na
početku podcasti bili isključivo audio datoteke, najčešće u mp3 formatu, danas se za podkastom uglavnom
smatraju video sadržaji.
Lanaco ECDL priručnik - Modul 7: Internet i elektronska pošta – IE i Microsoft office Outlook
13
Prijava na podkast se radi pomoću programa koje spustite sa interneta i instalirate na vaš računar (iTunes,
Zune, ZENCast). Kad instalirate te programe, dobićete opciju da se prijavite na određen podkast ili
prekopirate link sa stranice u sam program.
Slika 7-9 Prijava na podcast pomoću programa
Slika 7-10 Prijava na podcast
Prijava na podkast se može raditi i pomoću My Yahoo ili Google čitača (engl. reader). My Yahoo
(http://my.yahoo.com) i Google čitač (http://www.google.com/reader ) su popularni online čitači za
podkastove koji se koriste za prijavu i slušanje. Za njihovo korištenje trebaće vam e-mail adresa. Pomoću
fidova se takođe možete prijaviti na podkastove:
Slika 7-11 Poznati čitači podcast-ova
Slika 7-12 Prijava na podcast preko RSS feed-a
Nakon prijave na standardni feed, korisnik će dobijati linkove prema najnovijim podcast-ovima.
Slika 7-13 Ponuđeni podcast-ovi u RSS feed-u
Lanaco ECDL priručnik - Modul 7: Internet i elektronska pošta – IE i Microsoft office Outlook
14
7.1.2 Sigurnost na internetu
7.1.2.1 Sigurne web stranice
Za stranice na kojima korisnici unose korisničko ime, lozinku, broj kreditne kartice, i slično, potrebno je
osigurati siguran transfer tih informacija sa računara korisnika do servera koji je tražio te podatke. Siguran
transfer podrazumijeva da niko ne može presresti vaše podatke i zloupotrijebiti ih. Da bi se kreirala ta
zaštita, podaci se šifruju (enkriptuju). Na taj način, samo onaj kome su podaci namijenjeni može dobiti
korisnu informaciju, tj. može ih dešifrovati.
Stranice koje osiguravaju transfer podataka imaju oznake:
Stranice koje počinju sa https://; stranice koje koriste sertifikate za zaštitu saobraćaja
Simbol katanca - označava da je stranica zaštićena sertifikatom
Slika 7-14 Oznake da su stranice zaštićene
Ako kliknete na simbol katanca, dobićete dodatne informacije o sertifikatu: ko potvrđuje identitet stranice
(ime stranice), informacija o tome da je konekcija sa serverom enkriptovana (zaštićena), a ako kliknete na
opciju View Certificates, dobićete još detaljniji pregled sertifikata.
7.1.2.2 Digitalni sertifikat web stranice
Na Internetu postoji mnogo stranica koje će od vas tražiti da unesete vaše lične podatke za registraciju
(ime, prezime, adresa, telefon...) da biste pristupili toj stranici, kupovali preko online prodavnica, otvorili
nalog za elektronsku poštu (google mail, yahoo mail, hotmail, windows live...) itd. Vrlo je važno da u svakom
trenutku znate kome dajete vaše podatke, odnosno, da li možete vjerovati toj stranici da se neće
zloupotrijebiti vaše lične informacije. Iz tog razloga se koriste digitalni sertifikati.
Digitalni sertifikat je elektronska "lična karta" (identifikacioni dokument) koja potvrđuje vaš identitet ili
identitet nekog drugog tijela na Internetu i u elektronskom poslovanju. Digitalni sertifikat, omogućava
jednoj strani u komunikaciji, da se uvjeri u stvarni identitet druge strane i obrnuto.
Što se tiče Interneta, one stranice koje zahtijevaju vaše lične podatke, u većini slučajeva, koriste digitalne
sertifikate koje daju korisniku na uvid - da se korisnik uvjeri u pravi identitet te stranice (da je neka poznata
ovlaštena organizacija izdala taj sertifikat toj stranici). Takođe, takve stranice koriste sertifikate i za
enkripciju saobraćaja između vašeg računara i servera te ustanove ili preduzeća, što znači da vaše podatke
niti jedan zlonamjernik ne može "presresti" i pogledati.
Lanaco ECDL priručnik - Modul 7: Internet i elektronska pošta – IE i Microsoft office Outlook
15
Ako kliknete na simbol katanca koji označava zaštićenu stranicu digitalnim sertifikatom, dobićete dodatne
informacije o sertifikatu: ko potvrđuje identitet stranice (neka ovlaštena organizacija za izdavanje
sertifikata), te informaciju o tome da je konekcija sa serverom enkriptovana (zaštićena).
Slika 7-15 Prikaz zaštite web stranice digitalnim sertifikatom
Ako kliknete na opciju View Certificates dobićete još detaljniji pregled sertifikata:
Slika 7-16 Detalji o digitalnom sertifikatu
Šta znači informacija "Koje je sertifikaciono tijelo izdalo sertifikat" (engl. Issued by)?
Na slici je prikazan primjer sertifikacionog tijela VeriSign koje je izdalo sertifikat, tj. puni naziv
sertifikacionog tijela je "VeriSign Class 3 Extended Validation SSL CA". Internet Explorer koji je instaliran kao
dio operativnog sistema Windows CP ili Windows 7, ima na sebi već definisanu listu izdavača sertifikata
kojima vjeruje (Trusted Publishers), a jedan od njih je i navedeni Verisign. To znači da će vaš Internet
Explorer prihvatiti prikazani sertifikat kao validan, tj. sa datom stranicom možete komunicirati bez bojazni
da će neko ukrasti vaše podatke koje upisujete na stranicu.
Ako otvarate neku stranicu koja je potpisana i zaštićena digitalnim sertifikatom, a Internet Explorer na
vašem računaru nema u svojoj listi informaciju o izdavaču tog sertifikata, on će vas automatski obavijestiti
da mu izdavač sertifikata nije poznat i da je pristup takvoj stranici rizičan. Naravno, vi možete i nastaviti sa
pristupom, ali to vam se ne preporučuje ukoliko niste apsolutno sigurni o kojoj je stranici riječ, te da
prihvatate sertifikat koji nije ugrađen u Internet Explorer.
Komanda View
certificates
Lanaco ECDL priručnik - Modul 7: Internet i elektronska pošta – IE i Microsoft office Outlook
16
Slika 7-17 Upozorenje o digitalnom sertifikatu
Poruka sa slike govori o tome da sertifikat ove stranice nije izdat od sertifikacionog tijela kome Internet
Explorer vjeruje, odnosno ne nalazi se u listi "Trusted Publishers". Ako se radi o stranici za koju sigurno
znate kome pripada (npr. preduzeću u kom radite), obavezno kontaktirajte administratora web stranice ili
kliknite opciju Continue to this website (not recommended).
Za sve ostale stranice za koje ne znate kome pripadaju, a dobijete ovo upozorenje, preporučuje vam se da
je ne otvarate, tj. da kliknite na opciju Click here to close this webpage.
7.1.2.3 Enkripcija (šifrovanje)
Enkripcija ili šifrovanje podrazumijeva skrivanje podataka od neželjenih strana u komunikaciji. Enkripcija
(engl. encryption) je, dakle, proces kojim se vrši izmjena podataka tako da se poruka, odnosno informacija,
učini nečitljivim za osobe koje ne posjeduju određeno znanje (ključ). Ovaj pojam se najviše koristi u
informatici, gdje se određeni podaci enkriptuju, i najčešće tako zaštićeni šalju putem e-maila ili preko web
stranica.
Prva poznata metoda šifrovanja datira iz vremena rimskog vojskovođe Julije Cezara, po kojem je i dobila
ime, a sastoji se u jednostavnoj zamjeni slova poruke pomicanjem za određeni broj mjesta u abecedi. U
originalnoj verziji, pomakom za tri mjesta unazad, riječ FDHVDU otkriva ime Caesar. Onaj ko ne poznaje
ključ šifrovanja (u ovom slučaju pomicanje tri mjesta unazad u abecedi) riječ FDHVDU ne bi znao pročitati
ispravno i ne bi mu ništa značila.
Postoji simetrična enkripcija, u kojoj se za enkripciju i dekripciju (dešifrovanje) koristi isti ključ i asimetrična
enkripcija, u kojoj se za ta dva procesa koriste različiti ključevi, međusobno povezani matematičkim
operacijama.
7.1.2.4 Opasnosti vezane za internet: virusi, crvi, trojanci, spyware, malware
Virus je program ili kod koji se sam može replicirati (kopirati) u bilo koji program, dokument ili sektor za
podizanje računara, i na taj način zaraziti, odnosno promijeniti sadržaj te datoteke kopirajući u nju svoj kod.
Virusi se sastoje iz dva dijela:
Dio koji je samokopirajući kod koji omogućava razmnožavanje virusa
Dio koji je korisna informacija koja može biti opasna ili bezopasna
Postoje više tipova virusa:
boot sektor - napadaju Master boot sektor (sektor za podizanje računara)
parazitski - zaraze izvršnog fajla dodavanjem svog sadržaja u strukturu programa
svestrani virusi - napadaju boot sektore i izvršne programe
virusi pratioci - stvaraju .com fajl koristeći ime već postojećeg .exe programa i ugrađuje u
nju svoj kod
link virusi - u trenu inficiraju računarski sistem
1
Lanaco ECDL priručnik - Modul 7: Internet i elektronska pošta – IE i Microsoft office Outlook
17
makro virusi - imaju mogućnost da sami sebe kopiraju, brišu i mijenjaju dokumente
Najčešći način napada virusa na računar je preko USB diska, floppy diskete i otvaranjem stranica i hiperveza
koji su zaraženi virusima. Već smo prije spomenuli da, u današnje vrijeme korištenjem Interneta bez ikakvog
programa za zaštitu od virusa, izlažete vaš računar i vaše privatne podatke velikom riziku. Ako već koristitite
antivirusni program, veoma je bitno da vam on bude i ažuriran (ima najnovije definicije i module protiv
virusa). Pošto svaki antivirusni program ima svoju bazu sa listom virusa koje on može pronaći i otkloniti
(baza se nalazi na računaru), ažuriranjem (update) baze vi samo proširujete tu listu i omogućujete da vaš
program pronađe i novije viruse. Ne preporučuje se da baza bude starija od 3 dana, jer se jako puno novih
virusa pojavi na Internetu na dnevnom nivou.
Kada pretražujete Internet, budite pažljivi šta otvarate. Često će vam se desiti da se na nekoj stranici pojavi
poruka tipa "osvojili ste putovanje, kliknite ovdje..." ili "vi ste milioniti posjetilac ove stranice; osvojili ste
nagradu; kliknite ovdje....". Ako kojim slučajem naiđete na ovakav tip reklame, mi vam preporučujemo da je
ne otvarate, jer u najvećem broju slučajeva ona sadrži neki tip virusa. Budite pažljivi sa stranicama i e-mail
porukama koje su vam sumnjive, te ih ne otvarajte ako niste sigurni šta predstavljaju. Jedan klik može da
napravi jako veliku štetu. Svi proizvođači operativnih sistema se trude da idu u korak sa zaštitom svog
proizvoda, na taj način što stalno prate kako virusi djeluju na njihov operativni sistem. Taj vid praćenja
olakšava pravljenje sigurnosnih zakrpa (patch-eva) za sistem koji se trebaju redovno preuzimati sa
Interneta.
Kompjuterski crv
Kompjuterski crv je program (ili skup programa) koji je sposoban raširiti svoje funkcionalne kopije ili samo
neke segmente na druge računare (putem e-mail sistema ili operativnog sistema). Crvi relativno rijetko
posjeduju destruktivan kod namijenjen uništavanju podataka, no zbog svoje sposobnosti neograničenog
kreiranja vlastitih kopija, u stanju su zagušiti promet na pojedinim segmentima mreže.
Trojanski konj (trojanci)
Trojanski konj sam po sebi nije destruktivan softver, ali vrlo često sadrži program koji se aktivira nakon što
korisnik pokrene naizgled neki bezazleni program. Trojanci se šire putem mreža (mreža za razmjenu
datoteka) ili e- mailom “pretvarajući” se da su trenutno popularni programi.
Malware
Riječ “malware”, skraćenica od “malicious software” što znači zlonamjerni softver, je softverski program
namijenjen ubacivanju na korisnikov računar bez njegovog znanja i pristanka. Softver se smatra
zlonamjernim ako ima neku skrivenu namjeru svog kreatora, prije nego neku karakteristiku koju korsinik
računara namjerno želi da iskoristi i instalira. Pod malware softver spadaju: kompjuterski virusi, crvi,
trojanci, neiskrene reklame, i drugi neželjeni softveri.
Spyware
“Spyware” su relativno mali programi koji se potajno (ili čak javno glumeći korisne programe kako bi ih
korisnik sam instalirao) instaliraju na računar, te od tog trenutka prikupljaju podatke o korisniku. Dotični
podaci mogu biti relativno bezopasni (npr. koje ste web stranice posjetili) pa do vrlo opasnih koji
pokušavaju uhvatiti vrlo bitne podatke tipa broj kreditne kartice.
HOAX - lažna uzbuna
Lanaco ECDL priručnik - Modul 7: Internet i elektronska pošta – IE i Microsoft office Outlook
18
Čest slučaj na ineternetu je slučaj lažnih upozorenja. Npr. možete dobiti poruku o pojavi novog virusa, koji
se nalazi na vašem računaru i ako ga ne izbrišete u roku od nekoliko dana, može vam izbrisati sve podatke
na računaru. U poruci vas još pozivaju da izbrišete neki fajl na svom računaru koji predstavlja virus, te vas
mole da proslijedite to upozorenje svim vašim poznanicima. Radi se o često neškodljivim upozorenjima, na
koja nasjedaju naivni korisnici interneta, te šalju sva ta lažna upozorenja dalje i stvaraju nepotreban
saobraćaj na mreži i paniku.
7.1.2.5 Važnost ažuriranog antivirusnog softvera
Već smo spominjali termin "antivirusni program" (u daljem tekstu AV program). To je program koji "čuva"
vaš računar od virusa. Ono što je veoma značajno kod AV programa jeste da on vrši zaštitu računara u
realnom vremenu (Real-time Protection). To znači da sve što otvarate na računaru (datoteku, fasciklu,
program, internet stranicu) on automatski provjerava. Ako kojim slučajem AV program uoči datoteku koja
je zaražena virusom, on će vas odmah o tome obavijestiti i ponuditi da odaberete određene akcije. S
obzirom da se novi virusi svakodnevno puštaju na mrežu, vrlo je važno da vaš AV program zna za postojanje
tih novih virusa. Osvježavanje baze o virusima na vašem računaru radi sam AV program preko interneta
(automatski, na svakih nekoliko sati ili ručno, kad kliknete na opciju ažuriranja (engl. update)).
Kad AV program prepozna virus na nekoj stranici, u fajlu i sl. on će izvršiti jednu od tri akcije:
Quarantine - ako AV program nema u svojoj bazi definisan neki virus, a pronađe fajl koji mu je „sumnjiv“
(npr. ima neke karakteristike virusa), ponudiće opciju da taj fajl smjestite u karantin. Na taj način fajl neće
moći uticati na vaš računar, a AV program, kad bude imao informaciju u bazi o takvom virusu, pokušaće da
ga dezinfikuje (očisti od virusa).
Desinfect - da pokušate dezinfikovati datoteku od virusa. U tom slučaju datoteka neće biti obrisana nego
očišćena.
Delete - da obrišete datoteku zaraženu virusom.
Prvo pokušajte sa dezinfekcijom. Ako AV program ne uspije dezinfikovati datoteku, on će vam odmah zatim
ponuditi da je obrišete.
Kad instalirate AV program, podesite ga na automatsko dezinfikovanje zaraženih fajlova, a ako ne uspije,
onda da zaraženu datoteku izbriše bez obavještavanja korisnika o daljim akcijama. Većina AV programa
nudi ovu opciju. Na ovaj način ste 99% sigurniji nego da vi odlučujete šta da uradite sa zaraženom
datotekom iz tog razloga što nekad možete slučajno pritisnuti opciju Skip (preskoči) koja vam se takođe
nudi kao opcija u obavještenju, pa da na taj način da propustite virus u vaš računar.
Ako posjedujte stalni pristup Internetu, podesite vaš AV program da sam, automatski, ažurira bazu. Tako
ćete biti sigurni da nećete zaboraviti da je sami ažurirate i da samim tim izložite vaš računar opasnosti.
Ukoliko se na internet konektujete s vremena na vrijeme, neka vaša prva akcija bude ažuriranje (engl.
Update) AV programa najnovijim informacijama o virusima.
7.1.2.6 Važnost firewall-a protiv upada u sistem