e-pv 3743

privredni vjesnik

3 7 4 3

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 10. rujna 2012.Godina LIX / Broj 3743.www.privredni.hr

201020102008 20092010 2011

globalna konkurentnost / novi sajmovi / kako do posla u kataru / ilirija biograd / svijet financija

Hrana i piće spasili izvozdok je izvoz u eu pao za 14,7 posto, opet je rastao izvoz u zemlje cefte: tu Hrvatska i dalje ima suficittema tjedna

str. 4-5

iz vrbovca za europutri nova pogona, novih 95 radnika i robotizirana proizvodnja ključ su za pik-ovo širenje tržišta tema tjedna

str. 5

deloitteovih 500 najvećihnajzastupljenije hrvatske tvrtke na listi su one iz energetskog i potrošačkog sektora te transportaaktualno

str. 8

Intervju: vladImIr nešovIć, avon KoZmetIKanaš rast od oko pet posto potvrđuje da su ljudi prepoznali prednosti koje nudi naš model, kaže voditelj avonove prodaje za Hrvatsku>> 6-7

Hoćemo lI Hranu plaćatI suHIm Zlatom?Iz ministarstva poljoprivrede pred vladu bi ovih dana trebala stići uredba o uvođenju izvoznih carina na žitarice>> 12

>>10-11

pv analiza: Brodarstvo

gradItI Kod Kuće, alI po svjetsKIm cIjenamaBrodari traže da se osigura kreditiranje gradnje brodova putem HBor-a

posEBan

priloG

EEn info

Što donosi

Enterprise Europe Network

Sajam energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

19. - 23. rujna 2012.

Konferencija o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije

20. i 21. rujna 2012.

Avenija Dubrovnik 15, 10020 Zagreb, Hrvatska T [+385 1] 6503 557, 6503 449 i 6503 560 F [+385 1] 6503-393 E [email protected] www.zv.hr/energetika

• uvodukonferenciju:ulogahrvatskeupovezivanjuelektroenergetskihtržištaregije

• hrvatskipotencijaliienergetskaperspektiva• energetskaučinkovitostipružanjeenergetskihusluga

• primjenaoieuzgradamaienergetskiučinkovitagradnja• projektiiinvesticijeuoie–hrvatskairegija

• biomasaibioplin–nositeljlokalnograzvoja• geotermalnaenergija

• solarnaenergija• energijavjetra

• zaključcikonferencije

Ministarstvo gospodarstva Ministry of Economy

Pokrovitelj

3Broj 3743, 10. rujna 2012. UVODwww.privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,

financijski savjet? pvinfoZa Vas tražimo odgovore > > [email protected]

Uzeli smo u obzir sve op-cije spominjane u zadnjih nekoliko godina, ali se po-djela na dvije regije poka-zala optimalnom jer svim područjima Hrvatske u idućih 14 godina omogu-ćava ostanak u okvirima Cilja 1 Kohezijske politi-

ke koji je financijski najizdašniji. Novom podjelom ni-jedna županija neće ostati zakinuta. Da je ostala rani-ja podjela na tri statističke regije, 900.000 stanovnika u županijama Sjeverozapadne Hrvatske u okružju Zagre-ba trpjelo bi posljedice bitno smanjene mogućnosti ko-rištenja EU fondova.

BraNko grčić, PoTPredsjedNik Vlade:

Nijedna županija neće biti zakinuta

Bez obzira na vlasničke nesuglasice, neosporno je da država mora stvoriti uvjete za uredno poslova-nje i ulaganje Ine. Projekti poput modernizacije rafi-nerija i razvoja novih na-lazišta svima su u interesu i stoga mi nije jasno da dr-

žava ne može ustrojiti svoj birokratski aparat tako da te investicije ne koči. Trenutačno se u nizu situacija doga-đa upravo suprotno. Zahvaljujući prekidu radova u Si-riji i Libiji, Ina danas ima slobodnih kapaciteta koje bi mogla uložiti u pojačani razvoj domaćih nalazišta, no za to je potrebno stvoriti i regulatorne uvjete. Prvi korak trebala bi biti izmjena vrlo lošeg Zakona o rudarstvu.

daVor šTerN, PredsjedNik NadZorNog odBora iNe:

Stvoriti uvjete za ulaganje

Mađarska neće prihvati-ti pomoć Međunarodnog monetarnog fonda i Eu-ropske unije pod uvjetima koje su te institucije po-stavile. Popis uvjeta sadr-ži sve ono što nije u inte-resu Mađarske. Ako je to cijena koju trebamo pla-titi, onda ne želimo aranžman s MMF-om. Mađarska će predložiti alternativna rješenja. Možemo prihvati-ti smanjenje birokracije i proračunskog deficita, ali ne možemo prihvatiti smanjenje mirovina ili socijalne po-moći. Po toj cijeni... i na taj način - ne!

VikTor orBaN, Mađarski PreMijer:

Po toj cijeni – ne!

S ve oko mene izgleda komplici-rano i nedostižno.

Osjećam se umorno, pos-pano i iako znam da bih se trebao ili se čak i že-lim pokrenuti, jednostav-no nemam snage, nemam volje i nemam to nešto što bi me pokrenulo.

Zapravo, počinjem se pitati ima li to uopće smi-sla. Jer ako je teško, ne-kako postaje očito kako netko ne želi da uspijem u svom naumu, nekako po-staje očito kako je netko namjerno postavio zapre-ku o koju sam zapeo. Ma bit ću iskren – nije fer!

Nije fer to što nemam snage, što sve moram sam, što sve mora biti teš-ko, što drugima ide lako i što sve mora biti tako komplicirano. Nije fer to što nije fer.

Ozbiljno, ima li uop-će smisla baviti se po-slom uz tolike zapre-ke i probleme? Shvaćam kako su one ovdje s ne-

kom čudnom svrhom – da spriječe one koji ne za-služuju prijeći preko njih i kako bi samo zaslužni dobili ono što se nalazi iza njih.

Ali, ja samo nemam dovoljno snage da se po-krenem. Kako da kažem, ja zaslužujem to što že-lim, ali kako da krenem? Kada bih samo… Kada bi se posložilo… Kada ne bi bilo... Samo da završi… Još da mi je…

Prepoznajete li se u ovim riječima? Iako je ovih nekoliko rečeni-ca bio dio mog unutar-njeg monologa kada sam znao zapasti u probleme ili kada se posao nije ra-zvijao na očekivani na-čin, mnogi današnji po-duzetnici mogu se naći u njima.

No, često uz ovakav monolog dolazi i set op-tužbi: oni su krivi što ne-mam posla, oni su kri-vi što mi ne plaćaju, oni su krivi što ja ne plaćam, oni su krivi zbog ova-kvog stanja u državi, oni su krivi...

A oni su... Ne misli-te valjda da ću ih nabraja-ti! Neću, jer ne znam tko su vaši “oni” i neću jer to nema smisla. Jer “oni”, tko god bili, najmanje su u svemu tome krivi.

Jedini odgovoran za stanje u kojem se nalazite ste vi sami, i nitko drugi.

Ako ste u stanju pri-hvatiti ovu činjenicu, i to što je moguće ranije, bit će vam puno lakše u ži-votu. Pustite druge, sta-vite fokus na sebe i ak-tivnosti koje provodite, a manje se bavite optuživa-njem, cendranjem i žalje-njem.

Osim toga, ako se osjećate ili deklarirate po-duzetnikom, onda poduz-mite što god je potrebno kako biste ostvarili želje-ne ciljeve i rezultate. Jer to je glavni smisao podu-zetništva.

Vjerujem kako velika većina ljudi ne želi čuti ovakav odgovor, no po-kušajte se prisjetiti koji osobni ili poslovni uspjeh ste do sada ostvarili bez

uloga energije, vremena i veće količine truda. Sa-svim sigurno niti jedan koji je vrijedan spomena.

A kako se danas, u ovakvo čudno vrijeme, dolazi do uspješnih rezul-tata? Samo kvalitetnom ravnotežom djelovanja u dvije kategorije.

Radite na tome da se osjećate dobro i da sami sa sobom dobro funkcio-nirate. Obratite više pa-žnje svom tijelu, emo-cionalnom stanju i mentalnim vještinama. Vi ste, kao poduzetnik, no-sitelj mnogih projekata. I kao takvi trebate se osje-ćati dobro, kao što mora-ju biti dobri i stabilni te-melji jedne zgrade.

A kad su temelji sta-bilni i sigurni, tek se onda na njima mogu graditi i koristiti kvalitetne vješti-ne upravljanja aktivnosti-ma, pregovaranja, proda-je, delegiranja, vođenja, produktivne navike... Krenite od sebe, jer ste vi pokretač promjena. Uži-vajte u plodovima uspje-ha, naučite lekciju iz ne-uspjeha i nastavite dalje svojim putem.

g(H)osT koMeNTaTor: goraN BlagUs, BUsiNess CoaCH

a što kad nemam snage...krenite od sebe, jer ste vi pokretač promjena. Uživajte u plodovima uspjeha, naučite lekciju iz neuspjeha i nastavite dalje svojim putem

Pustite druge, stavite fokus na sebe i aktivnosti koje provodite, a manje se bavite

optuživanjem, cendranjem i

žaljenjem

jedini odgovoran za stanje u kojem se nalazite ste vi sami, i nitko drugi

IMPRESUM

GlavnI UREdnIk: darko Buković

IzvRšnE UREdnIcE: Vesna antonić, andrea Marić

novInaRI: dr. Uroš dujšin, jasminka Filipas, Franjo kiseljak, Zdravko latal, ljiljana lukić, Boris odorčić, sanja Plješa, svetozar sarkanjac,krešimir sočković, lada stipić-Niseteo, jozo Vrdoljak, igor Vukić, drago Živković

TajnIca REdakcIjE: Bruna ivić BajamićTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232e-mail: [email protected]

lEkTURa: sandra Baksa, Nina lolić

FoToGRaFIja: Christian - david gadler

Pv GRaFIka: stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, siniša Paulić

MaRkETInG, PRETPlaTa I PRoMocIja:vodITEljIca: dea olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198Faks: +385 1 4923 168e-mail: [email protected]

ažURIRanjE adRESaRa, PRETPlaTa I dISTRIbUcIja: Tel: +385 1 5600 000e-mail: [email protected]

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

nakladnIk: Privredni vjesnik d.o.o. kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

dIREkToR: Nikola Baučić

PoMoĆnIk dIREkToRa: Milan Vukelić

TajnIca GlavnoG UREdnIka I dIREkToRa: ankica čorakTel: +385 1 5600 001Faks: +385 1 4846 656e-mail: [email protected]

TISak: slobodna dalmacija d.d.

4 Broj 3743, 10. rujna 2012.TEMA TJEDNA Privredni vjesnik

*vijesti

Manje poštanskih uslugaNa tržištu poštanskih uslu-ga u Hrvatskoj u drugom tromjesečju 2012. ostva-reno je ukupno 85.618.014 poštanskih usluga, što je za oko tri posto manje u odnosu na prethodno tro-mjesečje te 5,5 posto ma-nje u odnosu na isto raz-doblje prethodne godine. Hrvatska pošta imala je udio od oko 66 posto, a svi drugi davatelji poštanskih usluga približno 34 po-sto. U odnosu na prethod-no tromjesečje udio osta-lih davatelja se povećao za oko dva posto. Na tržištu je, prema podacima HA-KOM-a, ukupno 20 dava-telja poštanskih usluga.

PIP dobio uporabnu dozvolu

PIP je dobio pravomoćnu uporabnu dozvolu za svoj novi poslovno-proizvodni objekt za obradu pčelinjih proizvoda, izgrađen u Pi-sarovini. Pogon ima 3100 kvadrata korisne površi-ne, a kapacitet proizvod-nje je 2000 tona godišnje u jednoj smjeni, odnosno 3000 tona u dvosmjen-skom radu. Nova će tvor-nica PIP-u omogućiti brži razvoj novih proizvoda, podizanje konkurentnosti, jače pozicioniranje u se-gmentu između prehrane i farmaceutike, uz brži ra-zvoj hrvatskog pčelarstva.

Kinezi spremili 10 milijardi dolaraMinistar pomorstva, pro-meta i infrastrukture Sini-ša Hajdaš Dončić u Kini se susreo s kineskim pre-mijerom Wen Jiabaom. Predstavio mu je moguć-nosti ulaganja u hrvat-sko gospodarstvo te po-zvao kineske investitore da razmotre sudjelovanje u projektima iz područja infrastrukture, energetike, prometa i turizma. Haj-daš Dončić sudjelovao je na konferenciji o suradnji Kine s državama Srednje i Istočne Europe, kojima je kineska vlada stavila na raspolaganje kreditnu lini-ju od 10 milijardi dolara.

Igor Vukić [email protected]

U natoč dubokoj krizi i padu go-tovo svih eko-

nomskih pokazatelja, ukupan hrvatski izvoz u prvih sedam mjeseci bio

je samo 0,01 posto ma-nji nego u istom razdo-blju prošle godine. Pre-ma podacima Državnog zavoda za statistiku, izve-

zeno je robe za 40,8 mi-lijardi kuna. Uvoz je ra-stao za 1,6 posto i iznosio je 72,02 milijarde kuna. Vanjskotrgovinski deficit tako u prvih sedam mje-seci iznosi 31,1 milijardu kuna.

Brodogradnja utječe na izvozNajveći doprinos održa-nju izvoza na prošlogo-dišnjoj razini dao je izvoz hrane i pića. U ovom je odjeljku izvezeno robe za 4,1 milijardu kuna, što je povećanje od 470 mili-juna ili 12,9 posto. Izvoz industrijskih materijala, ukupno vrijedan 13,9 mi-lijardi kuna, porastao je 1,1 posto, a bio je vredni-ji stotinjak milijuna kuna

nego lani. Za 4,4 posto, ili 240 milijuna kuna, pora-stao je i izvoz goriva i ma-ziva te dosegnuo 5,6 mi-lijardi kuna. Za 4,2 posto

rastao je i izvoz u odjelj-ku proizvoda za širo-ku potrošnju. Ukupno je bio vrijedan 6,2 milijar-de kuna.

S druge je strane oči-to koliko na izvozne re-zultate utječe zastoj u bro-dogradnji. Dok ne počne novi investicijski ciklus

u privatiziranim brodo-građevnim kompanijama, izvoz u odjeljku prijevo-znih sredstava trpi pad od 22 posto. Ukupno je izvoz

prijevoznih sredstava vri-jedio 3,9 milijardi kuna, što je 1,1 milijardu kuna manje nego u istom raz-doblju prošle godine.

Prerađivačka industri-ja imala je ukupni pad od 1,7 posto. Među pojedi-nim djelatnostima dobro se drži drvna industrija.

Robna Razmjena u sedam mjesecI

Hrana i piće spasili izvozni rezultatdok je izvoz u europsku uniju pao za 14,7 posto, ponovno je rastao izvoz u zemlje cefte. Rast je iznosio 10,5 posto i Hrvatska tu i dalje bilježi vanjskotrgovinski suficit

Kriza u pojedinim zemljama eurozone

odražava se i dalje na rezultate hrvatskog izvoza

hrvatski izvoz u 7 mjeseci

40,8 mlrd kn (

jasminka Filipas [email protected]

H rvatska je na globalnoj lje-stvici konku-

rentnosti, u konkurenci-ji 144 zemlje, ove godine sa 76. pala na 81. mjesto. Kako je rekao predsjed-nik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić, predstavljaju-ći prošli tjedan najnovije izvješće Svjetskog gospo-darskog foruma o global-noj konkurentnosti, riječ je o stanju koje je Vlada zatekla početkom ove go-dine. Podsjetio je da se iz-vješće temelji na statistič-kim podacima za 2010.

i 2011. godinu te anketi 104 rukovoditelja vodećih hrvatskih poduzeća i in-stitucija. Na globalnoj ra-zini, anketa je provedena u 14.000 poduzeća. Me-todologija istraživanja i ocjenjivanja uglavnom je uvijek ista, a ocjenjuje se rad institucija, infrastruk-tura, makroekonomsko okruženje, zdravlje i ob-razovanje, efikasnost trži-šta rada i roba, tehnološ-ka spremnost, financijsko tržište...

Ovo zadnje izvješće pokazalo je da Hrvatska na toj globalnoj ljestvici konkurentnosti od 2008. godine kontinuirano pada. Švicarska je kao i prošle

godine najkonkurentnija zemlja na svijetu, a slijede je Singapur, Finska, Šved-ska, Nizozemska, Nje-mačka i SAD. Nove čla-nice EU-a imaju različite trendove. Bugarska bilje-ži znatan rast, Mađarska, Crna Gora i Albanija zna-tan pad, dok ostale zemlje uglavnom stagniraju.

Razvoj cjeloživotnog obrazovanja

Hrvatska je zabilje-žila značajniji pad u in-frastrukturi i tehnološkoj spremnosti, a zabrinjava-jući su i nalazi zdravstva te primarnog obrazova-nja. Visoko obrazovanje, efikasnost tržišta roba i

veličina tržišta stagniraju. Pogoršanje se vidi i u ra-zvoju financijskog tržišta, poslovne sofisticiranosti i institucija. Zaustavljen je pad ocjena inovativnosti, a zabilježeno je poboljša-nje ocjene efikasnosti trži-šta rada, ali ono je i dalje

na vrlo niskoj razini. Po-boljšanje faktora makroe-konomskog okruženja po-sljedica je pak, kako se

navodi, metodološke pro-mjene.

Nepovoljan trend, upozorio je Mudrinić,

Izvješće SvjetSKog goSPodaRSKog foRuMa o gloBalnoj KonKuRentnoStI (teMeljeno na PodacIMa za 2010. I 2011.)

Hrvatska godinama pada na globalnoj ljestvicinepovoljan trend, upozorio je Ivica mudrinić, udaljio je Hrvatsku od zemalja članica europske unije i približio zemljama jugoistočne europe, no, kaže, sve se uočene nepravilnosti mogu otkloniti u relativno kratkom roku

makedonija i crna Gora po

konkurentosti su pretekle Hrvatsku

5Broj 3743, 10. rujna 2012.www.privredni.hr

Hrana i piće spasili izvozni rezultatDok je izvoz u Europsku uniju pao za 14,7 posto, ponovno je rastao izvoz u zemlje Cefte. Rast je iznosio 10,5 posto i Hrvatska tu i dalje bilježi vanjskotrgovinski suficit

Izvoz drvnih prerađevi-na povećan je 7,5 posto, a vrijedio je 1,6 milijar-di kuna. Još bolji rezultat postigla je industrija na-mještaja. Izvoz je pove-ćan 12,8 posto i dosegnuo je 1,13 milijardi kuna.

U plusu proizvođači odjeće i kožePluseve su zabilježili pro-izvođači odjeće (rast od 6,5 posto na 1,8 milijardi kuna), kao i proizvođači kože. Izvoz proizvoda od kože rastao je sedam po-sto i dosegnuo 1,17 mi-lijardi kuna. Farmaceut-ska industrija povećala je izvoz 17,3 posto, na 1,7 milijardi kuna. Bolji je bio i izvoz metalnih proi-zvoda, za 8,9 posto, dose-

gnuvši 2,1 milijardu kuna.No svi ti plusevi poni-

šteni su rezultatom izvo-za brodova koji je sam imao minus od 2,1 mili-jarde kuna. Snažan pad doživio je i izvoz kemika-lija i kemijskih proizvoda, i to za 24,6 posto. Iznosio je 2,3 milijarde kuna, oko 760 milijuna kuna manje nego prošle godine. Sla-biji rezultat zabilježen je i kod izvoza duhanskih proizvoda. Izvoz je pao 3,3 posto, na 216 miliju-na kuna.

Kriza u pojedinim ze-mljama eurozone odraža-va se i dalje na rezultate hrvatskog izvoza. Italija, glavni trgovinski partner, kupila je u ovom razdo-blju 17 posto manje hrvat-

skih proizvoda i sirovina. Izvoz u Italiju vrijedio je 6,06 milijardi kuna, što je 1,27 milijardi kuna manje nego lani. Slika je done-kle uravnotežena rastom izvoza u Austriju, od 650 milijuna kuna. Ukupno je u Austriju izvezeno robe za 2,9 milijardi kuna, što je rast od čak 28,8 posto. Rastao je i izvoz u Nje-mačku za 4,2 posto, dose-gnuvši 4,4 milijarde kuna.

I dok je izvoz u Eu-ropsku uniju pao za 14,7 posto, ponovno je rastao izvoz u zemlje Cefte. Rast je iznosio 10,5 posto i Hr-vatska tu i dalje bilježi vanjskotrgovinski suficit. Izvezeno je robe za 8,3 milijarde kuna, a uvezeno za 4,3 milijarde kuna.

uvoz Hrvatske u istom razdoblju

72,02 mlrd kn (

Izvješće SvjetSkog goSpodarSkog forUma o globalnoj konkUrentnoStI (temeljeno na podacIma za 2010. I 2011.)

Hrvatska godinama pada na globalnoj ljestviciNepovoljan trend, upozorio je Ivica Mudrinić, udaljio je Hrvatsku od zemalja članica Europske unije i približio zemljama Jugoistočne Europe, no, kaže, sve se uočene nepravilnosti mogu otkloniti u relativno kratkom roku

udaljio je Hrvatsku od ze-malja članica Europske unije i približio zemljama Jugoistočne Europe. Zani-

mljivo je da je čak i Bo-sna i Hercegovina napre-dovala za 12 mjesta, pa se sa 88. mjestom približila Hrvatskoj, dok su Make-donija i Crna Gora prete-kle Hrvatsku. Dobra je vi-jest, dodao je Mudrinić, da se sve uočene nepravil-nosti mogu otkloniti u re-lativno kratkom roku ako se postigne konsenzus o razvoju. S tim su se slo-žili i izvršna direktorica Agrokora Ljerka Puljić te ministar znanosti, ob-razovanja i sporta Želj-ko Jovanović.

“Nije razlika između nas i prvih 50 toliko ve-lika”, rekla je Ljerka Pu-ljić ocijenivši da Hrvatska

u kratkom razdoblju može postići značajno poboljša-nje svoje pozicije. Jova-nović je, uz podsjećanje da je Vlada ovakvo stanje naslijedila od bivše vlade, rekao kako “Hrvatska nije toliko puno pala koliko su drugi napredovali”, te da se to sve, uz sve ono što Vlada radi i planira, može promijeniti na bolje. Obe-ćao je ulazak Hrvatske u top 50 u sljedeće četiri go-dine. Naglasio je također kako je strateški cilj ove vlade razvoj cjeloživot-nog obrazovanja te da bi u tome trebali sudjelovati i poslodavci koji bi svojim radnicima trebali omogu-ćiti stalno obrazovanje.

Drago Živković [email protected]

P IK Vrbovec na-sljednik je mesne industrije koju je

u tom prigorskom gradiću davne 1928. godine otvo-rio industrijalac Đuro Pre-dović. Početkom devede-setih tvrtku su u pretvorbi preuzeli mali dioničari, ali je prije desetak godina za-pala u velike gubitke, na-kon čega ju je opet preu-zela država. Prije sedam godina prodana je kon-cernu Agrokor, koji je od tada u tu mesnu industri-ju investirao preko mi-lijardu kuna, a prihodi i proizvodnja povećani su čak 10 puta, sa 8000 na 75.000 tona mesa godiš-nje. Na velikom zemlji-štu od 350.000 četvornih metara u blizini Vrbov-ca izraslo je nekoliko no-vih pogona, a zadnji koji je otvoren je tvornica traj-nih salama, među najmo-dernijima u Europi. Uz nju je izgrađen i pogon za narezivanje i pakiranje mesnih prerađevina - što je najbrže rastući segment mesne industrije - te novo skladište gotove robe. Za-jedno imaju 17.500 če-tvornih metara, a inve-

sticija je vrijedna 250 milijuna kuna. Pogoni su gotovo posve automatizi-rani, meso se miješa na te-kućim trakama bez inter-vencije ljudi, na najvišoj higijenskoj razini, a poli-ce s gotovim kobasicama

prevoze roboti. Tako je u sva tri nova pogona zapo-sleno tek 95 novih radni-ka, čime je ukupan broj zaposlenih u PIK-u Vrbo-vec povećan na 1750.

zatvoren ciklusPIK Vrbovec danas je če-tvrta po veličini prehram-bena industrija u Hrvat-skoj, iza Vindije, Dukata i Podravke, ali najjači igrač na tržištu crvenog mesa, na kojemu drži udjel od 42 posto, ističe direktor Mate Štetić. Oko 90 po-sto prodaje sada se reali-zira na domaćem tržištu, a ostatak izvozi, najvi-še u BiH, Italiju i Srbiju. S novim pogonima i ud-

vostručenjem proizvod-nje trajnih salama sa 2500 na 5000 tona, vjeruje Šte-tić, stvoreni su preduvjeti za jači iskorak na stranim tržištima, što će pridonijeti rastu ukupnih prihoda do postavljenog cilja od dvije milijarde kuna u ovoj go-dini. Proširenje kapacite-ta PIK-a Vrbovec izravno je povezano s nedavnim otvorenjem bioplinskog postrojenja Gradec, vri-jednog 55 milijuna kuna, čime je zatvoren cijeli ci-klus proizvodnje, kaže iz-vršni potpredsjednik Agrokora Mislav Galić. Naime, čak 80 posto si-rovine za proizvodnju u PIK-u Vrbovec dolazi iz domaćih izvora, najvećim dijelom s farmi Agrokora, ali i od kooperanata. Agro-kor će nastaviti investira-ti, recesiji unatoč, najavio je Galić. Uz nove pogo-ne u Vrbovcu i bioplinsko postrojenje u zadnjih pola godine otvorili su farme u Belju vrijedne 150 mi-lijuna kuna i distribucij-ski centar Tiska na Žitnja-ku vrijedan 125 milijuna kuna, a slijedi i gradnja ri-ječnog terminala za preto-var žitarica u Luci Vuko-var, vrijednog više od 100 milijuna kuna.

NovI pRoIzvoDNI pogoNI

Salame iz Vrbovca marširaju prema EuropiU tri nova pogona zaposleno je 95 radnika, čime je ukupan broj zaposlenih u pIK-u vrbovec povećan na 1750

Narezane i pakirane prerađevine su najbrže rastući segment mesne industrije

godišnja prerada mesa u pIK-u vrbovec

75.000 tona(

6 Broj 3743, 10. rujna 2012.Privredni vjesnikAKTUALNO

Boris Odorčić [email protected]

A von je koz-metička tvrt-ka osnovana u

Sjedinjenim Američkim Državama 1886. godine i danas je najveća svjet-ska kompanija u direk-tnoj prodaji kozmetike. Prisutna je u više od 100 zemalja svijeta, godiš-nje tiska više od 600 mi-lijuna tiskanih kataloga i ima više od 40.000 zapo-slenika. U Hrvatskoj, pak, Avon Kozmetika poslu-je od 1997. i ima 37 zapo-slenika. U njenom asorti-manu nalaze se proizvodi iz više segmenata - njega kože, osobna njega, deko-rativna kozmetika, mirisi te modni dodaci.

Vladimir Nešović, voditelj prodaje za Hr-vatsku u Avon Kozmeti-ci, kaže da je, nakon po-zitivne poslovne 2011. s rastom od četiri posto, 2012. za financije Avona godina tranzicije. Među ciljevima u nadolazećem razdoblju ističe daljnje unapređenje poslovanja, upravljanja troškovima i sposobnosti generiranja prihoda. Uprkos padu pri-hoda od dva posto u pr-vom kvartalu operativna dobit Avona u tom razdo-blju iznosila je 72 miliju-na dolara.

Gdje se na hrvatskoj sceni nalazi Avon?- U Hrvatskoj kao naj-veća kompanija direktne prodaje zapravo nema-

mo izravnu konkurenciju. Avon je najbolje pozicio-niran u kategoriji make-up proizvoda i mirisa gdje je i dalje moguć rast, po-sebice u kategoriji miri-sa. Osim toga, daljnji rast predviđamo u segmentu njege kose. A kako težimo upotpuniti svoj portfelj kako bi u našem katalo-gu, na jednom mjestu, ko-risnici mogli pronaći sve što trebaju, upravo lansi-ramo i novu liniju dječ-

jih proizvoda Avon Baby. Naime, potražnja proizvo-da za djecu je u konstan-tnom porastu na našem tr-žištu, bez obzira na krizu.

Možete li nešto više reći o modelu direktne pro-daje?- Direktna prodaja je dos-tupna svima – neovisno o dobi, stupnju obrazovanja, iskustvu i financijskim re-sursima. Predstavlja od-ličan način ostvarivanja uštede, dodatnog izvora prihoda, ali pruža priliku i za samostalno poslova-nje. To je dinamičan posao koji omogućava stvara-nje kontakata te napredo-vanje, a ujedno zahtijeva minimalan ulog za poče-tak poslovanja. Direktna

prodaja smatra se jednom od najfleksibilnijih meto-da poslovanja jer omogu-ćava rad u udobnosti doma i u bilo koje vrijeme. Na-dalje, primjećujemo da je ljudima u ovom vremenu nepovoljne gospodarske situacije direktna prodaja još pristupačnija – odriču se odlaska u trgovine, a i osoban će kontakt, karak-terističan za naš model po-slovanja, u ovoj situaciji lakše pridobiti povjerenje korisnika. Direktna proda-ja u Hrvatskoj je u 2010. zauzimala 20,1 posto od ukupne maloprodaje. U doba recesije, od 2008. do 2010., zabilježen je rast od gotovo pet posto što potvr-đuje da su ljudi prepoznali prednosti, ali i mogućnost

Avon je tvrtka koja prepoznaje i

vrednuje talente, uz odličnu mogućnost

za njihov rast i razvoj unutar

kompanije

Avon je uvršten među vodeće svjetske tvrtke

s više od 80 patenata(

Krešimir Sočković [email protected]

J esenski zagrebač-ki velesajam, ne-kadašnja perjani-

ca sajamskog poslovanja, konceptualno je zastario još prije petnaestak godi-na i već tada ga je trebalo mijenjati, kaže direktor Zagrebačkog velesajma Milan Trbojević. “Svi suvremeni sajmovi temat-skog su tipa, a novi kon-cept u kojem će najvaž-

nije mjesto zauzeti Sajam županija ono je što treba vratiti posjetitelje na sa-jam”, kaže Trbojević.

U dva sajamska pavi-ljona od 19. do 23. rujna svoj gospodarsko-poslov-ni potencijal i kulturnu baštinu kao i turističke potencijale predstavit će sve hrvatske župani-

je. Sajam županija spo-jit će se s već uspješnim projektom “Svi zajedno - hrvatsko naj”, koji će prezentirati hrvatsku ne-materijalnu baštinu župa-nija kroz glazbeno-scen-ske, plesne, etno, modne i sportske programe, tradi-cijske zanate i običaje, te ponudu suvenira. U pro-gramu, tijekom pet sajam-skih dana, sudjelovat će gotovo 2000 izvođača, a uz pokroviteljstvo Hrvat-ske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komo-re održat će se i akcije Ku-pujmo hrvatsko i Vrijedne ruke. Pokrovitelji ovog sajma su ministarstva po-ljoprivrede, poduzetništva i obrta te regionalnog ra-zvoja i fondova Europske unije, a suorganizator Hr-vatska zajednica županija.

Staro za novoSajam je djelomice orga-niziran prema ideji sajma Eko etno kojemu je Vele-sajam samo iznajmljivao prostor. “Nije bilo razlo-ga da ovu ideju ne podi-gnemo na višu razinu vla-stitim snagama i ljudima koje imamo u tvrtki. Novi

sajam dobar je koncept i mislim da će biti prava za-mjena za Jesenski sajam”, dodaje direktor Trbojević.

U okviru sajma održat će se i Okrugli stol - susret svih župana s predstavni-cima hrvatske vlade na kojem će se raspravljati o aktualnim temama rural-nog i regionalnog razvoja.

Istovremeno sa Saj-mom županija održat će se i kolektivne izložbe stranih zemalja, Među-narodni sajam energetske učinkovitosti i obnovlji-vih izvora energije, Tre-ći međunarodni sajam al-ternative, zdravog života i graničnih područja znano-sti Mystic, te Sajam široke potrošnje.

Zagrebački velesa-jam je odustao još od ne-kih projekata tako da će se do kraja godine održati još samo tri sajma: sajam knjiga Interliber, prostor-nog uređenja - Ambien-ta, a pred Božić novi sa-jam braniteljskih udruga, nastao na temelju interesa samih braniteljskih udru-ga koje žele na jednom mjestu predstaviti svoje poslovne mogućnosti.

GASi Se JeSenSKi veleSAJAm

Novi projekt za promociju županijaU terminu sa Sajmom županija kojim će se promovirati potencijali te kulturno-turistička ponuda svih hrvatskih županija održavaju se i sajmovi mystic i energetika te kolektivne izložbe stranih zemalja

novi koncept vratit će nam posjetitelje,

kaže direktor Zagrebačkog

velesajma milan Trbojević

održat će se na Zv-u do kraja godine

još 3 sajma(vlADimiR neŠOviĆ, AvOn KOZmeTiKA, vODiTelJ PRODAJe ZA HRvATSKU

Uštede i dodatna zarada dostupni svimaDirektna prodaja u Hrvatskoj je u 2010. zauzimala 20,1 posto od ukupne maloprodaje. U doba recesije, od 2008. do 2010., zabilježen je rast od gotovo pet posto što potvrđuje da su ljudi prepoznali prednosti, ali i mogućnost dodatne zarade koju ovaj model nudi

7Broj 3743, 10. rujna 2012. INTERVJUwww.privredni.hr

dodatne zarade koju ovaj model nudi. Naravno, i in-ternet je osigurao temelje za veliki zamah ovog mo-dela poslovanja.

Imate li u Hrvatskoj su-radnike s kojima razvi-jate određene proizvo-de?- Nemamo suradnike na razini pojedinih tržišta. Svi se Avonovi proizvo-di osmišljavaju i kreiraju u Centru za istraživanje i razvoj u Suffernu u New Yorku.

Čime se Avon razlikuje od konkurencije i kakav imate odnos s njom?- Ono što Avon čini jedin-stvenim jest to što se ne ograničavamo samo na

naše proizvode i na uljep-šavanje žena. S puno po-nosa i velikim osjećajem odgovornosti Avon se ob-vezao na osnaženje i una-pređenje žena, nudeći pri-like za karijeru i zaradu. Isto tako, Avonova Zakla-da za žene, najveća kor-poracijska zaklada na svi-jetu posvećena ženama,

više od pola stoljeća bori se protiv raka dojke i na-silja u obitelji. Glavnim prednostima proizvoda smatram kvalitetu po pri-stupačnoj cijeni, a moram istaknuti i njihovu ino-vativnost. Avon je, nai-me, uvršten među vodeće svjetske tvrtke s više od 80 patenata. Prvi smo lan-

sirali proizvode za dnev-nu njegu koji sadrže anti-oksidante i zaštitne filtere protiv UVA i UVB zrače-nja te one koji sadrže čisti vitamin A (retinol), stabi-lizirani vitamin C te mo-lekulu AVC 10 – moleku-lu mladosti.

Jeste li zadovoljni sa za-poslenicima u Hrvat-skoj?- Naravno, riječ je o iz-vrsnom timu, ali i o iz-vrsnim uvjetima za rad. Avon je tvrtka koja pre-poznaje i vrednuje talente, uz odličnu mogućnost za njihov rast i razvoj unu-tar kompanije. Biti dije-lom takve tvrtke i moći poboljšati živote milijuna žena je istinski privilegij i nagrada – za sve nas. Jed-na od stvari koja me zaista veseli jest vidjeti da ljudi nakon mnogo godina još rade zajedno te da imaju istu strast za postizanjem rezultata uz njegovanje dobre radne atmosfere i međuljudskih odnosa. A kad je riječ o Avonu na globalnoj razini, moram napomenuti da ima naj-raznolikiju radnu snagu

među najvećim svjetskim tvrtkama. K tomu, više od 50 posto menadžerskih pozicija drže žene, što je više nego i u jednom dru-gom globalnom dionič-kom društvu!

Možete li istaknuti neke ciljeve u budućnosti?- Što se širenja mreže na domaćem tržištu tiče, u vrijeme ekonomske krize i visoke stope nezaposle-nosti, Avon je u mnogim domovima u Hrvatskoj ti-jekom 2012. uvećao kuć-ni budžet kroz honorarno angažiranje na pozicija-ma voditelja prodaje. Čak dvostruko više novih vo-ditelja je odabrano ove godine u odnosu na proš-lu. Naime, ova pozicija omogućava svim osoba-ma koje su navršile 18 go-dina da u relativno krat-kom vremenu stvore svoj privatni biznis koji im iz mjeseca u mjesec ostva-ruje veću zaradu. I što je najbolja stvar u svemu tome, broj novih voditelja nije ograničen i svatko se može okušati u tome.

Siguran sam da će Avon u nadolazećem raz-doblju još uspješnijom tvrtkom učiniti to što kao kanal direktne prodaje je-dini od svih nudi neposre-dan kontakt s korisnicima, a time i preporuku pravih proizvoda na osnovi nji-hovih potreba. Pored toga, u budućnosti namjerava-mo podržavati borbu pro-tiv raka dojke i svim se si-lama boriti protiv nasilja u obitelji.

Koji su trendovi na području kozmetičkih proizvoda?- Fokus kozmetičke industrije trenutačno je na proizvodima za djecu, njezi lica (posebice anti-aging) i kose jer ovi segmenti zahtijevaju tehnološka ulaganja, a istodobno stvaraju lojalne kupce. U svijetu je Avon jedna od najinovativnijih kozmetičkih kompanija, pose-bice u njezi lica gdje smo otkrili i počeli upotrebljavati hijaluronsku kiselinu - na tome se danas temelji sva anti-aging tehnologija. S obzirom na svoje istraživačke centre i surad-nju sa sveučilišnim istraživačkim centrima Avon će i dalje napredovati na tom području, kao i u segmentu njege kose. Konkurencija u ovim segmentima je sve veća jer su svi pre-poznali njenu vrijednost pa možemo očekivati veliki broj noviteta na našem tržištu, kao i spuštanje cijena zbog ulaska mnogih privatnih marki u ove segmente.

Fokus na proizvodima za djecu, njezi lica i kose

operativna dobit Avona u 1. kvartalu menadžerskih pozicija u Avonu drže žene

72 mil $ više od 50%( ( *vijesti

Ina želi OMV-ove postajeIna je potvrdila da je pre-dala obvezujuću ponu-du za kupnju OMV-ovih benzinskih postaja u Hr-vatskoj i BiH, čija se vri-jednost procjenjuje na 150 milijuna eura. OMV se po-vlači s tržišta Hrvatske i BiH, na kojima ima uku-pno 91 benzinsku posta-ju. U medijima se nagađa da su za kupnju OMV-ovih postaja zainteresirane i ru-ske kompanije Gazpro-mneft i Zarubezhneft.

JGL izvozi u ŠvicarskuFarmaceutska tvrtka JGL u prvih je šest mjese-ci ove godine poveća-la prihode za 12,4 posto, na 317,97 milijuna kuna, prema objavljenom izvje-šću o poslovanju. Priho-di od prodaje su im porasli 10 posto, dok je prodaja u inozemstvu porasla 13 po-sto. Tome je najviše prio-dnio izvoz u Švicarsku u sklopu programa ugovo-rene proizvodnje i licen-ciranja. Od ukupnog po-većanja izvoza, koji je u odnosu na isto razdoblje 2011. narastao za 18 mili-juna kuna, polovina se od-nosi na Švicarsku. JGL-ova prodaja na hrvatskom tržištu porasla je za osam posto, a najveći rast pri-hoda bilježi prodaja re-ceptnog programa.

Cammeo prevezao 7,3 milijuna putnika

Od 2006. godine, kada se pojavio na domaćem tak-si tržištu, Taxi Cammeo je prevezao gotovo 7,3 mi-lijuna putnika. Najviše je putnika prevezeno u Za-grebu, od travnja 2011. do danas 4,3 milijuna, a samo u prošloj godini go-tovo tri milijuna. Osim u Zagrebu, u zadnjih godi-nu dana Taxi Cammeo je u Osijeku prevezao goto-vo 900.000 putnika, u Ri-jeci njih 250.000, a u Puli, gdje posluju manje od go-dinu dana, prevezli su 200.000 putnika. Do kra-ja ove godine očekuju rast broja putnika za 15 posto.

VLADIMIR NEŠOVIĆ, AVON KOZMETIKA, VODITELJ PRODAJE ZA HRVATSKU

Uštede i dodatna zarada dostupni svimaDirektna prodaja u Hrvatskoj je u 2010. zauzimala 20,1 posto od ukupne maloprodaje. U doba recesije, od 2008. do 2010., zabilježen je rast od gotovo pet posto što potvrđuje da su ljudi prepoznali prednosti, ali i mogućnost dodatne zarade koju ovaj model nudi

8 Broj 3743, 10. rujna 2012.AKTUALNO Privredni vjesnik


N a ljestvici 500 najvećih tvrtki u Srednjoj Eu-

ropi po visini prihoda od prodaje u 2011. nalazi se 12 hrvatskih tvrtki, jedna manje nego u 2010.

Najbolje plasirana hr-vatska kompanija je Ina. Ona je u 2011. od prodaje uprihodila nešto više od če-tiri milijarde eura te se na-lazi na 26. mjestu te regi-onalne liste koju objavljuje konzultantsko-revizorska tvrtka Deloitte. Iza Ine, 29. mjesto zauzeo je Agrokor, ostvarivši lani 3,9 milijar-di eura od prodaje. Slije-de Konzum (107. mjesto), Hrvatska elektroprivreda

(116.), T-HT grupa (183.), Prirodni plin (229.), Orbi-co (304.), Atlantic Grupa (366.), Zagrebački holding (437.), HEP-Proizvodnja (441.), Podravka (490.) i HEP-Operator distribucij-skog sustava (495. mjesto).

S liste su ispali Vi-pnet, Hrvatske željeznice-Infrastruktura i Mercator Hrvatska, a pojavili su se Orbico i Atlantic Grupa. Jedan od glavnih razlo-ga zbog kojeg su tri tvrt-

ke ispale, a dvije se nove uspjele plasirati jest či-njenica da se donja gra-nica prihoda od prodaje koje su kompanije trebale ostvariti kako bi se našle

na listi povisila sa 405 mi-lijuna eura u 2010. na 479 milijuna eura lani.

Marina Tonžetić, di-rektorica u Odjelu revi-zije Deloittea, kaže kako

se od 2009. na tu listu nije plasirala nijedna hrvat-ska tvrtka iz sektora indu-strijske proizvodnje, što je tada uspjelo Končaru. “Ako se lista segmentira po industrijama, najzastu-pljenije hrvatske tvrtke su one iz energetskog i po-trošačkog sektora te tran-sporta, dakle, slično kao i u Srednjoj Europi”, ističe Marina Tonžetić.

Prednjače PoljaciNa listi, kao i prošle godi-ne, prva tri mjesta čvrsto drže poljska naftna kom-panija PKN Orlen, sa 26 milijardi eura prihoda od prodaje. Slijede mađarska naftna kompanija MOL i češki proizvođač automo-bila Škoda.

Osim liste 500 najve-ćih tvrtki, Deloitte je na-pravio i rang-ljestvice 50 najvećih banaka i osigu-ravateljskih kuća. Tako je vodeću poziciju među bankama zauzela poljska PKO BP banka. Hrvatska je zastupljena s pet bana-ka: Zagrebačka banka na-lazi se na 10. mjestu, a sli-jede je Privredna banka Zagreb (21.), Erste banka (29.), Hypo banka (48.) i Raiffeisen banka (49.)

Među osiguravate-ljima u regiji prednjači poljski PZU. Iz Hrvatske najbolji plasman imaju Croatia osiguranje, koje se nalazi na 16. mjestu re-gionalne ljestvice, te Alli-anz Hrvatska koji je zau-zeo 50. mjesto.

Deloitteovih 500 najvećih

Proizvođača ni za lijekAko se lista segmentira po industrijama, najzastupljenije hrvatske tvrtke su one iz energetskog i potrošačkog sektora te transporta, dakle, slično kao i u Srednjoj Europi, ističe Marina Tonžetić

S liste su ispali Vipnet, HŽ-

Infrastruktura i Mercator Hrvatska

nalazi se na ljestvici 500 najvećih u Srednjoj Europi

12 hrvatskih tvrtki (zauzela Ina

26. mjesto (


S avjetnička tvrtka iz londonskog Cityja već sudjeluje u

kreiranju javno-privatnog partnerstva za projekt Za-greb na Savi, u kojem bi se sagradile četiri hidroelek-trane, novi kanal i riječna luka u Velikoj Gorici. Na londonski City računamo i za financiranje tog pro-jekta, istaknuo je Radimir Čačić, prvi potpredsjed-nik Vlade, predstavljaju-ći hrvatske JPP projekte u energetici i infrastrukturi. Na predstavljanju u Hrvat-skoj gospodarskoj komo-ri glavni gost bio je gra-donačelnik londonskog Cityja David Wootton koji je potvrdio veliko za-nimanje kompanija i kon-

zultanata iz tog svjetskog financijskog centra za su-djelovanje u provedbi hr-vatskih projekata.

Britanski javni i pri-vatni partneri imaju dugo-godišnje iskustvo i razra-đene modele za provedbu

takvih investicija. Na taj su način građeni zatvo-ri, prometnice, elektrane, sve do objekata za Olim-pijske igre. Prema njego-vim riječima, Hrvatska ima ogroman potencijal u geoprometnom položaju,

u talentiranoj i obrazova-noj radnoj snazi, a pomoći će i punopravno članstvo u EU-u. Za privlačenje inozemnih ulagača treba razviti pregledan i sigu-ran pravni okvir i rezultati neće izostati.

Radimir Čačić je sto-ga u svom izlaganju na-glasio da je Vlada u prvoj polovini ove godine po-jednostavila pravila jav-no-privatnog partnerstva, produljila trajanje proje-kata na 40 godina i skrati-

la vrijeme za odobravanje sa 180 na 30 dana. Ča-čić je podsjetio da i u Hr-vatskoj postoji određeno iskustvo s provođenjem JPP projekata, poput grad-nje tridesetak škola u Va-raždinskoj županiji. Čak je i termoelektrana Plo-min 2, što je malo pozna-to, izgrađena po tom mo-delu. RWE je vlasnik 50 posto objekta do 2015. kad će elektrana posta-ti stopostotno vlasništvo HEP-a. Osim velikih elek-troenergetskih projekata, u Hrvatskoj će se krenu-ti i u niz drugih investicija u zdravstvu, školstvu, pra-vosuđu i sustavu obrane. U planu su i gradnje bol-nica u Rijeci i Varaždinu, nekoliko škola u Dubrov-niku, sudova u Zagrebu, skladišta za Ministarstvo

obrane i drugih zgrada. Za ugovaranje i nadzor za-duženi su Centar za pra-ćenje poslovanja energet-skog sektora i inovacija te Agencija za javno-privat-no partnerstvo. Natječa-ji će se objavljivati svaka dva mjeseca. Financiranje će biti centralizirano u Mi-nistarstvu financija.

Unatoč pogoršanim uvjetima na svjetskom fi-nancijskom tržištu, za do-

bre projekte uvijek će se naći novca, istaknula je Zsuzsanna Hargitai, predstavnica Europske banke za obnovu i ra-zvoj. Novac se, uz ostalo, može povući iz europskih fondova i razvojnih bana-ka. EBRD je tako u prote-klih 20 godina uložio oko 2,6 milijardi eura, a namje-rava i dalje za nove projek-te rezervirati oko 250 mili-juna eura godišnje.

Šef Cityja DaviD Wootton u hrvatskoj

englesko znanje u hrvatskim projektima

Savjetnička tvrtka iz Cityja sudjeluje u kreiranju JPP-a za projekt Zagreb na Savi

Gradonačelnik Cityja u Vladi je, osim s prvim potpred-sjednikom Radimirom Čačićem, razgovarao i s mini-strom turizma Veljkom Ostojićem te ministrom gradi-teljstva Ivanom Vrdoljakom. Ostojić mu je predstavio katalog investicija u turizmu gdje su informacije o 13 tu-rističkih tvrtki u većinskom državnom vlasništvu koje će se privatizirati tijekom sljedeće dvije godine. Wo-otton je posjetio i Rijeku gdje su mu predstavljeni plano-vi za razvoj lučkih kapaciteta i novih prometnih pravaca.

Predstavljeni i turistički projekti

9Broj 3743, 10. rujna 2012. S MARKOVA TRGAwww.privredni.hr

Proračunski prihodi od poreza porasli su 6,5 po-sto u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle go-dine, doznaje se u Mini-starstvu financija. Prihod od PDV-a rastao je čak 9,3 posto, a u Ministarstvu ocjenjuju da je sve to re-zultat pojačanih napora za uvođenjem reda u napla-ti. Prihod od poreza na do-bit rastao je 6,9 posto, na dohodak 4,8 posto, dok je prihod od trošarina bio manji za jedan posto.

Prihodi od doprino-sa također su veći, za 0,2 posto, tako da se proračun puni prema planu. Ukupni prihodi proračuna iznosi-li su 72,7 milijardi kuna, što je rast od 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Rashodi se drže pod kontrolom. Po-

rasli su 0,3 posto, najvi-še zato što su za 1,9 po-sto bili veći rashodi za plaće zaposlenih. Dodat-nim rezanjem po ministar-stvima (ukidanje ugovora o djelu i drugih izdataka) i rashodi će se potpuno svesti u planski okvir. Po-rezna uprava zaprimila je 12.784 zahtjeva za repro-gram poreznog duga, uku-pno teških 6,1 milijardu kuna. Odobreno je 5495 zahtjeva vrijednih 2,5 mi-lijardi kuna. Na naplatu je do kolovoza dospjelo 115 milijuna kuna, a plaćeno je 84,7 milijuna kuna, ili 73 posto. U 2413 slučaje-va obveznici su iskoristili mogućnost da odjednom plate glavnicu duga a da im se otpiše kamata. Tako je naplaćeno 229 milijuna kuna, a otpisano je 95 mi-lijuna kuna kamata.

Red se uvodi i u vla-stitim redovima. Otkaz je dobila poreznica koja je u ladici držala 400 predme-ta, a nije ih slala dužnici-ma, čekajući da dug u tim predmetima padne u za-staru. (I.V.)

*vijesti

Čak 9,82 milijuna turističkih dolazakaU hrvatskim turističkim odredištima u osam mje-seci ove godine zabilje-ženo je 9,82 milijuna tu-rističkih dolazaka što je 4,22 posto više nego u istom razdoblju 2011. Pre-ma prvim podacima, regi-strirano je 58,95 milijuna noćenja ili 5,59 posto više. U ukupnom broju dolaza-ka stranci su ostvarili 8,77 milijuna dolazaka ili 5,2 posto više, a domaći gosti 1,05 milijuna dolazaka što je pad od 3,3 posto. Ostva-reno je 22,98 milijuna no-ćenja ili 5,13 posto više.

U pošti 135 radnika manjeHrvatska pošta je u prvih šest mjeseci 2012. ostvarila 810 milijuna kuna prihoda, što je za 0,9 posto manje nego u prvom polugodištu 2011. U istom su razdoblju rashodi povećani 3,9 posto, na 820,6 milijuna kuna. Gubitak je 10,5 milijuna

kuna, dok je u istom razdo-blju 2011. ostvarena dobit od 27,9 milijuna kuna. Pad je, ističe se u financijskom izvješću, posljedica recesi-je u kojoj korisnici smanju-ju količine pošiljaka, ali i utjecaja konkurencije. Broj radnika u Hrvatskoj pošti u godinu je dana smanjen za 1,3 posto ili njih 135 pa ih je sada 10.578.

Ina zaposlila nove pripravnike

Potpisivanjem ugovora o radu svoj jednogodiš-nji pripravnički staž u Ina Grupi započelo je 129 pri-pravnika. Pripravnici će raditi u Ininim službama u Zagrebu, Rijeci, Sisku, Solinu, Osijeku, Donjem Miholjcu, Ivanić Gradu i Novskoj, a odabrani su iz-među 3800 prijavljenih.


O d 2014. godine počinje novo fi-nancijsko razdo-

blje Europske unije koje traje do 2020. godine. Za to se razdoblje defini-ra proračun EU-a i odre-đuje kako će se raspore-đivati novac iz europskih fondova, prema programi-ma koje pripreme zemlje članice. Stoga je Vlada na prošlotjednoj sjednici osnovala Koordinacijsko povjerenstvo koje će pri-premiti hrvatske progra-me za sudjelovanje u eu-ropskom proračunu.

U Povjerenstvo će po jednog člana dati svako ministarstvo i Ured premi-jera. Zadatak im je potica-nje izrade strategije u sva-kom sektoru društva, kako bi se optimalno iskoristi-le prilike za korištenje ko-hezijskih fondova. Prema riječima potpredsjedni-ka Vlade Branka Grčića, Hrvatska do 2020. može raspolagati s devet milijar-di eura europskog novca.

Zbog toga svi treba-ju ozbiljno prionuti pri-premi, dodao je premi-jer Zoran Milanović i još jednom ponovio da je podjela na dvije statistič-ke regije u hrvatskom in-teresu. Ocijenio je da su napadi na tu podjelu ne-točni, jer će sve regije imati podjednaku priliku povlačiti europski novac. Odgovarajući na kritike iz Slavonije, koje je na-zvao huškačkima, para-frazirao je biblijski citat: “Neka mi se desna ruka

osuši ako ikad zaboravim na Slavoniju”.

Gotova strategija razvoja zdravstvaJedna strategija razvo-ja, o zdravstvenom su-stavu, već je napisana u Ministarstvu zdravlja. U njoj su istaknute predno-sti, poput visokoobrazo-vane radne snage, odlič-nih rezultata u kirurgiji i liječenju teških bolesti, velikom broju transplan-tacija i darovanju organa. S druge strane, rekao je

ministar zdravlja Rajko Ostojić, sustav zdravstva je rascjepkan, s velikim nedostacima u organiza-ciji, što dovodi do nera-cionalnog trošenja novca. Premijer Milanović nado-vezao se ocjenom da će se i u zdravstvu nastojati šte-djeti, ali bez smanjivanja razine usluga. Morat će se mijenjati naslijeđeni, glo-mazni sustav bolničkih ustanova. “Za Hrvatsku je previše 60-70 bolnica i bolničkih ustanova koje često pružaju istu uslugu na malom prostoru. Za ze-mlju koja se autom prije-đe u nekoliko sati, dovo-ljan je manji broj centara,

ali s izvrsnim zdravstve-nim uslugama”, rekao je premijer.

Što s rukometnim dvoranamaVladi je u naslijeđe ostav-ljen i problem financiranja sportskih dvorana izgra-đenih za Svjetsko ruko-metno prvenstvo, održa-no 2009. godine. Prošli je tjedan otvoren stečaj nad tvrtkom koja je upravljala splitskom Spalladium are-nom, a Vlada je istodobno krenula rješavati problem zadarske dvorane Višnjik.

Svojedobno je dogovore-no da će dvorana u Zadru stajati 140 milijuna kuna, od čega će Vlada dati po-lovinu. No 2008. Grad Zadar obavještava Vla-du da će gradnja dvorane stajati oko 200 milijuna kuna. U prošlogodišnjoj obavijesti cijena dvora-ne narasla je na 227 mili-juna kuna. Vlada je stoga osnovala komisiju koja će sa zadarskom gradskom upravom ustanoviti točnu cijenu gradnje. U komisi-ji su ministri Grčić, Linić, Vrdoljak i Jovanović.

SjednIca hrVatSke Vlade

Vlada kreće po novac europske unijePremijer je još jednom ponovio da je podjela na dvije statističke regije u hrvatskom interesu. Ocijenio je da su napadi na tu podjelu netočni, jer će sve regije imati podjednaku priliku povlačiti europski novac

Osnovano je koordinacijsko

povjerenstvo koje će pripremiti

hrvatske programe za sudjelovanje

u europskom proračunu

Rep iz prošlosti je i rad Hrvatske agencije za nadzor fi-nancijskih tržišta u 2011. godini. Vlada nije prihvatila iz-vještaj ocjenjujući da Hanfa nije radila dosljedno u svim slučajevima i nije uvažavala načela razmjernosti i pra-vičnosti. Hanfa je u 2011. godini obavila 38 nadzora i podnijela šest kaznenih prijava i 33 optužna prijedloga. Protiv Hanfe vodi se više upravnih sporova koji bi mo-gli imati značajne učinke na financijsko tržište, a mogli bi koštati i državni proračun. Vlada je početkom godine smijenila ravnatelja Hanfe Antu Samodola i imenovala novog, Pierrea Mateka. Negativno mišljenje Vlade, koje mora još potvrditi i Sabor, vjerojatno će se koristiti i u sporovima vezanim uz Hanfu koji su još u tijeku.

Negativno mišljenje o Hanfi

moglo bi biti na raspolaganju hrvatskoj do 2020.

9 mlrd € iz EU-a( PrIhOdI Od POreza u PrVIh OSam mjeSecI

Porezni prihodi porasli 6,5 posto

10 Broj 3743, 10. rujna 2012.PV ANALIZA Privredni vjesnik

Jozo Vrdoljak [email protected]

S ve od 2008., kada je završilo izuzet-no povoljno raz-

doblje koje je započe-lo 2002. godine, svjetski brodari, a isto je i s hrvat-skima, posluju u vrlo teš-kim uvjetima. Naime, vo-zarine su toliko niske da su ispod granice rentabil-nosti, cijene goriva su vrlo visoke, a uporedo s tim svjetska flota se uveća-va zbog velikog broja na-

rudžbi koje datiraju još iz povoljnog razdoblja. Flo-ta raste po višoj stopi nego promet.

Brodari su u takvoj si-tuaciji prinuđeni poslova-ti jer imaju obveze prema financijskim institucija-ma, ali i zbog pozicije na tržištu. Inače, brodari se s periodičnim tržišnim os-cilacijama nekako nose, dijelom pomoću prihoda od vozarina, dijelom pro-dajom rabljenih brodo-va. Stoga je, uz ugovara-nje posla, pravo umijeće postalo izabrati trenutak narudžbe novogradnje ali i prodaje rabljenog bro-

da. Podsjetimo da je brod Vis, koji je Jadroplov ku-pio kao šest godina star brod još 1987. godine, na-kon 20 godina rada i plo-vidbe, prodan za pet puta višu cijenu od one za koju je bio kupljen. Uz to što je zarađivao za tvrtku dva-deset godina, na njegovoj je prodaji tvrtka tako i do-datno zaradila.

Poslovanje hrvatskih brodaraMare Nostrum, Udruga hr-vatskih poslodavaca bro-dara u međunarodnoj po-morskoj plovidbi, okuplja 13 domaćih brodara koji u svom sastavu imaju 162 broda, nosivosti 3.252.757 dwt (deadweight ton - ukupna nosivost broda u tonama). Prosječna sta-rost broda u toj floti iznosi 9,33 godine, dok su brodo-vi u međunarodnoj plovid-bi inače prosječno stari 8,2 godine. Prosječnu sta-rost flote hrvatskih poslo-davaca uvećavaju pojedi-ni brodari koji su udruženi u Mare Nostrum, u prvom redu to se odnosi na Jadro-liniju, Rapsku plovidbu i Splitsku plovidbu, a plove uglavnom u domaćoj plo-vidbi.

Pet hrvatskih broda-ra koji prevoze teret u međunarodnoj plovidbi - Uljanik plovidba, Tanker-ska plovidba, Jadroplov, Atlantska plovidba i Lo-šinjska plovidba - imaju udjel od 92,8 posto u uku-pnoj nosivosti. Udjel bulk carriera je 52 posto, tan-keri drže 45 posto u na-šoj floti, a ostatak otpada

na druge tipove brodo-va. Imovina naših broda-ra iznosi oko 1,8 milijardi dolara od čega je vrijed-nost brodova oko 1,5 mi-lijardi dolara.

Na brodove domaćih brodara trenutačno je ukr-cano oko 2800 pomoraca. U tvrtkama radi oko 800 administrativnih i pomoć-nih radnika, dok otprilike još 4200 ljudi u pričuvnom sastavu čeka svoju smjenu.

Što se tiče gradnje brodova, u knjizi narudž-bi početkom 2012. godi-ne ovih pet brodara imalo je naručeno 10 brodova u inozemnim brodogradili-štima te sedam u domaći-ma. Od 10 brodova u ino-zemstvu sedam je naručila Atlanska plovidba koja je u ovoj godini do sada pre-uzela već tri broda. Tan-kerska plovidba u Kore-ji je naručila dva broda koji bi trebali biti isporu-čeni 2014. godine. Ove je godine Jadranski pomor-ski servis preuzeo tegljač iz jednog turskog brodo-gradilišta.

Iako neke naše bro-darske tvrtke pregovaraju i razmišljaju o kupnji po-lovnih brodova, do toga u ovoj godini nije doš-lo. Doduše, Atlanska je prodala tri broda, a Ulja-nik plovidba jedan. Hrvat-ski su brodari prošle godi-ne imali oko 650 milijuna dolara prometa, a uku-pno su ostvarili gubitak od oko 23 milijuna dola-ra. “Prošlu, vrlo teško go-dinu naši su brodari, kao i oni u svijetu, završili s gubitkom jer su vozarine

male i ispod rentabilnosti. No gubitak je velika veći-na naših brodara pokrila, i to iz akumulirane dobi-ti iz prethodnih godina ili prodajom rabljenih bro-dova. To je u brodarstvu uobičajno, postoje ciklusi

u poslovanju”, istaknuo je Mato Botica, ravnatelj udruge Mare Nostrum.

Inicijativa brodaraPrema Botičinim riječi-ma, naši su brodari skloni gradnji u hrvatskim bro-

dogradilištima, ali zahti-jevaju cijene kakve imaju svjetska brodogradilišta. Procjenjuje se da je cijena broda u hrvatskom brodo-gradilištu 10 milijuna do-lara veća od cijene iden-tičnog broda u azijskom

Brodarstvo: do kraja 2013. godIne ne treBa očekIvatI oPoravak tržIšta

Domaći brodari spremni graditi u hrvatskim brodogradilištima, ali po svjetskim cijenamaHrvatski su brodari prošle godine imali oko 650 milijuna dolara prometa, a ukupno su ostvarili gubitak od oko 23 milijuna dolara. Velika većina naših brodara gubitak je pokrila iz akumulirane dobiti iz prethodnih godina ili prodajom rabljenih brodova. Brodari su Vladi uputili inicijativu i prijedloge da se osigura kreditiranje gradnje brodova u nekom od programa HBOR-a, kako bi im kamatne stope iznosile oko četiri posto

Mare Nostrum, Udruga hrvatskih

poslodavaca brodara u

međunarodnoj pomorskoj plovidbi, okuplja 13 domaćih

brodara sa 162 broda

Hrvatska zastava unaprijedila je status na listama Američke obalne straže (USCG), po-tvrđeno je u izvješću za 2011. godinu usvojenom na godišnjoj sjednici Komiteta Pariškog memoranduma, održanoj u Rigi u svibnju 2012. godine. Zbog višestrukog zaustavljanja brodova u lukama SAD-a proteklih godina, hrvatska zastava bila je svrstana na najvi-ši prioritet za inspekcijske preglede, a nakon ostvarenih inspekcijskih rezultata tijekom trogodišnjeg razdoblja, ispunjeni su uvjeti za uklanjanje zastave s liste posebnog rizika.Nakon svrstavanja hrvatske zastave na bijelu listu Pariškog memoranduma 2010. godi-ne, Republika Hrvatska ostvarila je još jedan važan cilj u unaprjeđenju sigurnosti plovid-be hrvatske flote.

Poboljšan status Hrvatske na listama američke obalne straže

vrijednost imovine hrvatskih brodara čini vrijednost brodova

oko 1,8 mlrd USD od toga 1,5 mlrd USD( (


brodogradilištu. “Brodari su iz tog razloga i uputili inicijativu i prijedlog Vla-di Republike Hrvatske, u kojoj su između ostalog tražili da se osigura kredi-tiranje gradnje u nekom od programa HBOR-a, kako bi kamatne stope iznosi-le oko četiri posto. Poje-dinačni kontakti domaćih brodara, brodogradilišta i resornih ministarstava po-stoje, ali se značajniji sa-stanci očekuju tijekom je-seni”, otkriva Botica.

Inače, prema informa-cijama kojima raspolažu brodari, HBOR je osigurao dio novca, ali je poznato

da su za gradnju brodova neophodna veća sredstva. Procjenjuje se da treba osi-gurati oko sedam do osam milijardi kuna.

Svjetski pomorski prometPomorstvo i brodarstvo, kao i brodogradnja, dio su naše tradicije, a koliko su naši brodari kvalitetni go-vori činjenica da naši bro-dovi plove na bijeloj listi Pariškog memoranduma. Naši su pomorci jako ci-jenjeni i svjetski brodari ih uglavnom zapošljavaju kao časnike na svojim bro-dovima, što podrazumije-

va i adekvatno plaćanje. Procjenjuje se da ukupno imamo oko 24.000 po-moraca. Svjetski pomor-ski prijevoz u razdoblju od 2005. do 2011. godine po-rastao je za 24 posto. Rast uvoza u azijske zemlje do-segnuo je čak 86 posto ukupnog svjetskog pove-ćanja uvoza. Uvoz u Eu-ropu je stagnirao, dok je uvoz u SAD čak i smanjen za 10 posto. Uvoz Južne Amerike i Afrike u istom razdoblju također je pora-stao, i u svjetskom poveća-nju količine uvezenih do-bara sudjeluje sa 16 posto. Od ukupne uvezene količi-ne tereta u 2011. godini na Aziju otpada 53 posto. Od tog iznosa 54 posto uveze-nih dobara u Aziju preve-zeno je bulkerima, 33 po-sto tankerima, devet posto kontejnerima i ostalih če-tiri posto kao generalni te-ret. Oko 40 posto ukupnog azijskog uvoza otpada na Kinu.

Prihodi brodarskih kompanija su u padu jer su vozarine niske, a cije-ne goriva rastu. Višak po-nude brodskog prostora

nastavio je rast i u 2011. godini, isto kao što je po-rasla i količina razmije-njenih dobara. Do kraja godine količina razmije-njenih dobara porasla je za pet posto i bila je šest posto iznad razine dosti-gnute prije nastupa kri-ze. S druge strane, u 2011. godini porasla je svjet-ska tonaža za devet posto (iznosila je oko 120 mili-juna dwt) i koncem godi-ne je po nosivosti bila za

25 posto veća nego kon-cem 2008. godine.

“Već prije nastupa kri-ze bilo je jasno da će ape-titi brodara za novom to-nažom nadići potencijal obujma svjetske razmje-ne dobara. lpak, malo njih je predviđalo deva-stirajući manjak potra-žnje 2009. godine. Očito su mnogi dijelovi tržišta

bili preplavljeni tonažom isporučenom kroz 2009., a onda i do danas. Nega-tivan efekt znatnog viška ponude brodskog prosto-ra ublažen je smanjenjem brzine plovidbe, posebno kod brodova za prijevoz kontejnera, rastućim tr-govinskim debalansom i, u određenoj mjeri, većim udaljenostima prijevoza, ali su vozarine ipak nasta-vile trend pada. U 2011. prosječne cijene rabljenih brodova ostale su stabil-ne. Do veljače 2012. vri-jednosti vozarina nastavi-le su negativan trend, dok su cijene rabljenih brodo-va pale za oko tri posto”, istaknuo je Ante Roje, je-dan o najpoznatijih hrvat-skih analitičara svjetskog brodskog prijevoza.

Rekordne cijene teškog gorivaCijene goriva, nakon pada zabilježenog 2009., u 2011. ponovno su pora-sle i to u prosjeku za 30 posto. U veljači 2012. ci-jene teškog goriva dosti-gle su rekordne iznose od iznad 7OO USD/t. Kom-

binacija rekordno visokih cijena goriva i niskih vo-zarina stvara financijske poteškoće brodarima. “Po današnjim tržišnim uvjeti-ma, novčani tok u najma-nju je ruku važan koliko i profit. Ova činjenica stva-ra novi pritisak na voza-rine jer će mnogi brodari prihvatiti i nižu vozarinu da bi osigurali novčani priljev. Na tržištima bro-dova i brodskog prosto-ra, kao i u drugim gos-podarskim djelatnostima, jedino je sigurno da će se povoljna i nepovoljna tr-žišna razdoblja izmjenji-vati. Kada će, međutim, promjena nastupiti, koliko će ciklus trajati i u kojem rasponu će se ostvariti, to nitko ne može reći. Ali tr-žišta treba pratiti, doslov-ce svakodnevno!”, pojaš-njava kapetan Roje.

Kao i predsjednik Uprave Atlantske plovid-be Pero Kulaš u nedav-nom intervjuu Privred-nom vjesniku, i Roje kaže da do kraja 2013. godine ne treba očekivati opora-vak tržišta odnosno osjet-niji rast vozarina.

Pregled stanja knjiga narudžbi po zemljama gradnje prema nosivosti (dwt) ožujak 2012.ZEMLJA Kontejnerski brodovi Tankeri Bulkeri Ukupno

Br. dwt Br. dwt Br. dwt Br. dwt

Kina 225 12.232.495 363 25.025.294 1.208 98.200.760 2.133 141.071.241Južna Koreja 300 32.364.759 360 42.259.429 278 25.641.511 991 102.143.529Japan 10 804.800 127 6.452.278 593 49.045.098 823 57.549.173Filipini 8 548.800 5 641.415 62 7.197.025 75 8.387.240Vietnam 9 119.084 22 479.037 62 2.225.687 196 3.372.496Taiwan 35 2.393.270 1 6.500 36 2.399.770Brazil 3 113.400 41 3.308.220 2 160.000 47 3.592.520Indija 4 6.758 68 2.639.000 104 2.825.637Europa 265 3.273.435UKUPNO 608 49.320.408 1.096 80.704.228 2.292 186.088.761 4.896 327.284.460

Izvor: IHS Fairplay Solutions, ožujak 2012.

BRodaRStvo: do kRaja 2013. godine ne tReBa očekivati opoRavak tRžišta

Domaći brodari spremni graditi u hrvatskim brodogradilištima, ali po svjetskim cijenamaHrvatski su brodari prošle godine imali oko 650 milijuna dolara prometa, a ukupno su ostvarili gubitak od oko 23 milijuna dolara. Velika većina naših brodara gubitak je pokrila iz akumulirane dobiti iz prethodnih godina ili prodajom rabljenih brodova. Brodari su Vladi uputili inicijativu i prijedloge da se osigura kreditiranje gradnje brodova u nekom od programa HBOR-a, kako bi im kamatne stope iznosile oko četiri posto

Svjetski pomorski prijevoz u razdoblju od 2005. do 2011. porastao je za 24 posto

trenutačno ukrcano na brodove domaćih brodara u pričuvnom sastavu čeka svoju smjenu

oko 2800 pomoraca još 4200( (

12 Broj 3743, 10. rujna 2012.Privredni vjesnikPRIČA S RAZLOGOM

Goran Gazdek

I splata potpora u po-ljoprivredi za 2012. godinu počet će već

u siječnju sljedeće godi-ne, šest mjeseci prije za-konskog roka, izjavio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina otva-rajući u Virovitici Dru-gi sajam agroproizvoda i opreme Virovitičko-po-dravske županije Agroex-po koji čine već afirmi-rane županijske izložbe voća i povrća, meda i pčelinjih proizvoda te lje-kovitog bilja i vina. Mi-

nistarstvo se na taj korak odlučilo jer smatra da bi se troškovi proizvodnje mogli smanjiti za 15 do 20 posto budući da je re-promaterijal potreban za poljoprivrednu proizvod-nju najjeftiniji početkom godine. “Uvest ćemo red i kontrolu potpora kako se taj novac ne bi koristio u druge svrhe”, kazao je Ja-kovina objasnivši da su istraživanja proteklih go-dina pokazala povećanu prodaju automobila upra-vo nakon isplate poticaja.

Prinosi meda manji 80 postoU okviru Sajma održan je i okrugli stol o stanju u poljoprivredi i aktual-nim problemima u poljo-privrednoj proizvodnji na kojem su četrdesetak naj-

istaknutijih poljoprivred-nih proizvođača Virovi-tičko-podravske županije, dužnosnici lokalne upra-ve i samouprave te mini-star Jakovina razgovarali gotovo tri sata.

Suša je u voćnjaku jednog od najvećih voća-ra u Virovitičko-podrav-skoj županiji Pere Mari-ća koji proizvodi jabuke na 10 hektara prouzroči-la štetu od milijun

kuna. “Ono što smo rani-jih godina brali čitav mje-sec, ove godine pobra-li smo za samo nekoliko dana”, slikovito je svoju nevolju objasnio Marić. Prema riječima Branka Tomšića, predsjednika Saveza pčelara Virovi-tičko-podravske župani-je, zbog suše i ostalih vre-menskih nepogoda koje su pratile ovogodišnju proizvodnju prinosi meda manji su za 80 posto u od-

nosu na prosječne godine. Unatoč ovim primjerima i medijskim najavama mi-nistar Jakovina smatra da cijene hrane neće naglo skakati i da neće biti stra-vično visoke kako kažu mediji. “Ne treba podgri-javati atmosferu katastro-fičnosti. Čitali smo i slu-šali ovih dana da ćemo

jabuke kupovati komadno i plaćati ih suhim zlatom. Nećemo, cijene jabuka će biti na razini prošlogodiš-njih. Ne vidim razloga da se poskupljenje jabuka na tržištima regije reflekti-ra drastičnim skokovima u Hrvatskoj”, kazao je Ja-kovina.

Reguliranje tržištaIpak, kako bi se smanjio udar cijena hrane, Mini-starstvo poljoprivrede već

koristi dio mjera iz pri-premljenog paketa uvo-znih i izvoznih carina, a pred Vladu bi ovih dana trebala ići uredba o uvo-đenju izvoznih carina na žitarice, odnosno pšeni-cu, ječam, soju i kukuruz, te izmjene carinske tari-fe kojom bi se na te iste proizvode, odnosno siro-vine, ukinule uvozne ca-rine. Riječ je, napome-nuo je ministar Jakovina, o privremenim mjerama

dok se situacija na tr-žištu ne stabilizi-

ra. “Uvođenjem izvoznih carina želi se regulira-ti tržište i elimi-nirati mogućnost

nedostatka poljo-privrednih sirovi-

na na našem tržištu, a smanjenjem carinske

zaštite omogućiti da oni koji imaju potreba

i sredstava mogu jeftinije nabaviti sirovinu. Ne že-limo se dovesti u situaci-ju da žitaricu, za koju smo imali jako dobre prinose, a trenutačno je na okol-nim tržištima vrlo povolj-na cijena, sad izvezemo kako bismo je za par mje-seci po puno većim cije-nama ponovno uvozili za potrebe naše mlinarske industrije”, objasnio je Jakovina naglasivši da o ovakvoj mjeri razmišljaju i druge zemlje.

Hoćemo li Hranu plaćati suHim zlatom?

Jakovina: Ne treba podgrijavati atmosferu katastrofičnostipred Vladu bi ovih dana trebala ići uredba o uvođenju izvoznih carina na žitarice, odnosno pšenicu, ječam, soju i kukuruz, te izmjene carinske tarife kojom bi se na te iste proizvode, odnosno sirovine, ukinule uvozne carine

isplata potpora u poljoprivredi za 2012. godinu počet će već u siječnju sljedeće godine

Smanjenje PDV-a na hranu nije vatrogasna mjera i takva odluka ne može se donijeti na brzinu, kazao je ministar Jakovina. PDV se može sniziti ako se u proračunu nađu sred-stva ili uštede koje će nadoknaditi to smanjenje. Akcija Hrvatske seljačke stranke kojom prikupljaju potpise građana za smanjenje PDV-a na hranu na 10 posto ne zaslužuje oz-biljniji komentar te je riječ o politikantstvu, naglasio je ministar dodajući kako su u HSS-u bili odgovorni za sektor poljoprivrede sudjelujući u obnašanju vlasti posljednjih 12 godi-na i ništa nisu učinili s tim u vezi. Nakon osam-devet mjeseci ove vlade inzistirati na tom pitanju na ovakav način vrlo je neozbiljno, istaknuo je Jakovina.

Smanjenje PDV-a na hranu nije vatrogasna mjera

Uvest ćemo red i kontrolu potpora kako se taj novac ne bi koristio u druge svrhe.

Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede

“”

H r v a t s k o - k a t a r s k a udruga organizira Dru-gi edukacijski dan s na-zivom Business Road to Qatar 4. listopada u ho-telu Aristos u zagrebač-kom Buzinu. Predstavit će se mogućnosti poslo-vanja u Kataru, a bit će riječi i o posebnostima arapske arhitekture. Struč-njaci iz Katara, Malik Al-Kammaz iz državne tvrt-ke Saba&Co. IP te Badih Touma iz arhitektonskog ureda MZ&Partners sudi-onicima Drugog edukacij-skog dana kroz praktične primjere predstavit će iza-zove i pogodnosti poslova-nja u toj zemlji. Isto tako, Nermin Botonjić iz Centra za certificiranje halal kva-litete govorit će o poseb-nostima arapske i islamske kulture. Kako je istaknu-la Maja Rendulić, potpred-sjednica za gospodarstvo Hrvatsko-katarske udruge,

cilj ovog seminara je oku-piti što više hrvatskih tvrtki kako bi se saznale informa-cije iz prve ruke o poslo-vanju u Kataru. Dodala je kako ta zemlja, sa sto-pom BDP-a višom od 15 posto godišnje, ima veli-ke razvojne planove. “Ka-tar je već sada spreman za organizaciju Svjetskog no-gometnog prvenstva 2022. godine za što mora izgra-diti najmanje 350 hotela te ostalu potrebnu infrastruk-turu. Njihovi investitori za-interesirani su i za ulaganja u hrvatski turizam, posebi-ce u tzv. zelenu Hrvatsku jer ih više od mora zanima-ju rijeke i šume”, istaknu-la je Maja Rendulić. Usko-ro se očekuje i bratimljenje Rijeke i Dohe, a u Hrvat-sko-katarskoj udruzi žele organizirati i Arapsko-ka-tarski gospodarski forum koji bi se održao u Hrvat-skoj i Kataru. (S.P.)

Business road to Qatar 4. listopada

Kako poslovati s Katarom?

*vijesti

Podravka zbrinula 288 radnikaPrvog rujna završio je rad-ni odnos za 288 zapo-slenika Podravke koji su prihvatili stimulativne ot-premnine od 4000 kuna neto po godini staža u kompaniji. Riječ je o za-poslenicima s višedeset-ljetnim radnim stažem u Podravki, a neki od njih su u koprivničkoj prehrambe-noj kompaniji radili i više od 40 godina.

Rekordni kolovoz za ZLZ

Zračna luka Zagreb ni-zom aktivnosti obilježava 50 godina rada na postoje-ćoj lokaciji. Dodatni razlog za slavlje je to što je kroz zračnu luku u kolovozu ove godine prošlo 260.372 putnika, što je najveći zabi-lježeni broj putnika u jed-nom mjesecu od osnutka

Zračne luke Zagreb i pove-ćanje od 4,25 posto u od-nosu na kolovoz 2011. go-dine. Od utorka 11. rujna putnike dočekuje i ispraća živa glazba u pristanišnoj zgradi, a središnja manife-stacija je javno predstavlja-nje monografije o 50 godi-na Zračne luke Zagreb.

Pet godina Weekend Media FestivalaPeti Weekend Media Festi-val održat će se ove godine od 20. do 23. rujna u pro-storu stare Tvornice duha-na u Rovinju. Festival opet dovodi niz uglednih pre-davača i panelista iz regi-je, ali i iz svijeta. Jedna od novosti je BalCannes, re-gionalna revija najboljih reklamnih agencija, orga-nizirana u suradnji s Hrvat-skim udruženjem agencija za tržišno komuniciranje. U sklopu festivala održat će se i 13. konferencija Hr-vatske udruge za odnose s javnošću, na kojoj će kao predavač gostovati glasno-govornik bivše grčke vla-de George Petalotis.

infoenterprise europe

Broj 69, 10. rujna 2012.

Najmanje 280 hrvatskih građana bit će zaposleno u institucijama Europske unije sljedeće godine. Plaće u europskoj administraciji su za hrvatske pojmove visoke, odabir kandidata traje dugo, a pozitivan odgovor ne jamči posao

Posao u Eu-u

Europski ured za odabir osoblja (EPSO), središnje tijelo Europske uni-je za zapošljavanje u europskim in-stitucijama, najavilo je raspisiva-nje triju natječaja za zapošljavanje hrvatskih državljana u Bruxellesu i Luxembourgu ove jeseni.

Želimo zaposliti najbolje i najbistrije lju-de koje Hrvatska ima, kaže David Bearfi-eld, direktor Europskog ureda za odabir osoblja. “Želimo ljude koji znaju raditi na više jezika, visokokvalificirane u po-slu koji rade, čvrste i motivirane, koji žele učiti i napredovati tijekom karije-re u institucijama gdje će se suočava-ti s mnogim izazovima”, istaknuo je. Nacrt proračuna Eu-a za 2013. predviđa zapošljavanje 280 hr-vatskih državljana u instituci-jama Eu-a. Taj se broj odnosi isključivo na zapošlja-vanje prema na-cionalnom klju-ču, što znači da hrvatski građa-ni po pristupa-nju mogu su-djelovati i na svim ostalim natječajima za zapošljavanje

otvorenim i ostalim građanima Eu-a na kojima se ne primjenjuju ograničenja po pitanju nacionalnosti.

EPso će 13. rujna raspisati natječaj za službenike, a na rezervni popis ući može 126 kandidata. Riječ je o službe-ničkim radnim mjestima na početnoj razini za osobe s fakultetskom diplo-mom u područjima kao što su europska javna uprava, pravo, revizija, ekonomi-ja i financije. administratori na toj razini obavljaju tri glavne vrste poslova: obli-kovanje politike, operativna provedba i upravljanje resursima. Za njih je potreb-

no poznavanje engleskog, fran-cuskog ili njemačkog jezika,

a profesionalno iskustvo nije potrebno.

Traži se također i 14 načel-nika odjela i jezičnih odje-

la na čelu hrvatskih odjela za prevođenje koji će voditi mali

ili srednji odjel za prevođenje od pet do 20 ljudi, a traži se i

osam šefova odjela od oko 50 ljudi. Kriteriji za zapo-

šljavanje na ovim po-slovima kreću se,

ovisno o r a -

zini, od 10 godina odgovarajućeg pro-fesionalnog iskustva do još dodatnih pet godina rukovoditeljskog iskustva. Rok za prijavu kandidata je 16. listopada 2012., a prijaviti se može na internetskoj stranici www.eu-careers.eu

osim toga, u listopadu će biti raspisa-na dva natječaja za tajničko osoblje i asistente u području korekture, lektu-re, komunikacija, upravljanja projektima i pravnih poslova, ukupno 167 kandida-ta. Natječaj za asistente u području ko-rekture i lekture bit će raspisan 11. listo-pada, a traži se 25 kandidata, dok će 25. listopada biti raspisan natječaj za asi-stente na području komunikacija (15 kandidata), pravnih poslova (22 kandi-data) i upravljanja projektima (15 kandi-data) te tajničko osoblje (90 kandidata).

Bearfield ističe kako su poslovi raznoliki, zanimljivi i zahtjevni, a selekcija rigoro-

zna. “sastoji se od pristupnih testova na računalu u Hrvatskoj te provjere najbo-ljih u Centru za procjenu u Bruxellesu. Najuspješniji kandidati bit će uvršteni na rezervni popis kadrova s kojih europ-ske institucije biraju svoje zaposlenike”, naglašava Bearfield. odabir kandida-ta traje devet do 10 mjeseci, a uvršte-nje na rezervni popis ne osigurava si-guran posao. Na njega se može čekati od tri mjeseca do godine dana. Početna plaća u europskim institucijama za asi-stente iznosi oko 2300 eura, a za službe-nike višeg ranga 4400 eura. ovog ljeta zatvoren je natječaj za zapošljavanje 70 prevoditelja, 35 konferencijskih tumača i 47 pravnika lingvista, na koji se javilo gotovo 2700 kandidata. Njihovo testira-nje provest će se u rujnu i listopadu, a procjena u Bruxellesu u prva tri mjese-ca iduće godine. Popis prihvaćenih kan-didata trebao bi biti dovršen do ljeta 2013. godine. (K.s.)

Prilika za najbolje

enterprise europe

Projektom “Podrška operativnoj strukturi za Operativni program Ra-zvoj ljudskih potencijala u vezi infor-miranja, promidžbe i vidljivosti” želje-lo se poboljšati hrvatske kapacitete za uspješno i učinkovito upravljanje i provedbu projekata iz programa IPA te budućih europskih strukturnih fondova. Projekt je bio namijenjen jačanju sposobnosti javne admini-stracije u učinkovitom informiranju, promociji i vidljivosti Operativnog programa za razvoj ljudskih potenci-jala i njegove tranzicije u Europski so-cijalni fond (ESF).

Ovaj 365.000 eura vrijedan projekt finan-ciran je sredstvima Europske unije iz pro-grama aktivnosti Instrumenta za pret-pristupnu pomoć (IPA), komponente IV

- Razvoj ljudskih potencijala u Republi-ci Hrvatskoj. Započeo je početkom ruj-na 2011. godine, a dovršen je početkom ovog mjeseca.

Projekt je proveo Ecorys Polska u surad-nji s tvrtkom Millenium promocija, a ko-risnici projekta bila su tijela operativne strukture Operativnog programa za ra-zvoj ljudskih potencijala odgovorna za administriranje i provedbu: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministar-stvo socijalne politike i mladih, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Hrvatski zavod za zapošljavanje te službenici za informiranje javnosti.

Voditeljica projektnog tima Ewa Stepan ističe kako je provedeno više od 200

sati edukacije, treninga, kon-zultacija i savjetovanja, orga-nizirana javna događanja, izrađena dva strateška do-kumenta te promidžbeni i promotivni materija-li, a koordinacija izme-đu projektnih korisnika ojačana.

“Članovi javne admini-stracije zaduženi za infor-miranje javnosti o moguć-nostima fondova Europske unije imali su prigodu stalno nadopunjavati svoje komunika-cijske vještine i razumijevanje so-cijalnih medija kako bi bili sposobni dosegnuti i zainteresirati novu publi-ku”, naglasila je Ewa Stepan.

Projekt PROCEED – Promoviranje i koordinacija istraživanja iz područ-ja zaštite okoliša za održivi razvoj u Srednjoj i Istočnoj Europi uz podršku Europske poduzetničke mreže EEN provodi se od 2011. do 2013. godine, a nositelj projekta je Tera Tehnopolis iz Osijeka.

Njime se žele integrirati razvojno-istra-živački projekti za zaštitu okoliša, ispita-ti primjenjivost istraživačkih rezultata u praksi te identificirati učinkoviti modeli komunikacije i diseminacije istraživač-kih rezultata.

Jedna od projektnih aktivnosti je i uspo-stavljanje web stranice društvene mre-že istraživača projekta, odnosno The Proceed Research Social Network (RSN). Ta mreža i njena web stranica su online

platforma koja služi kao zajednički alat za komunikaciju, postavljanje i preuzi-manje dokumenata i objavljivanje infor-macija vezanih za projekte ENVIMPACT i PROCEED. Ova bi platforma treba-

la olakšati suradnju i razmjenu iskusta-va između korisnika na platformi, slično stranicama društvenih mreža i osigu-rati bržu i bolju komunikaciju stručnja-ka koji se bave ovim projektima. Struk-tura RSN baze podataka napravljena je u dva glavna modula koje čine pro-fili registriranih korisnika i projekti koji su predstavljeni kroz fotografije, video-materijale, dokumente, PDF dokumen-te i prezentacije vezane uz okolišnu po-litiku.

Nakon registracije u bazu podataka ko-risnicima je omogućeno i postavljanje vlastitih projekata, pretraživanje pro-jekata ostalih članova baze, kontakti s novim poslovnim partnerima i ocjenji-vanje projekata ostalih članova baze podataka. Zemlje članice konzorcija u projektu su Italija, Rumunjska, Grčka,

Bugarska, Slovenija, Crna Gora, Make-donija, Srbija, Grčka, Latvija, Litva, Polj-ska i Danska. Provedba projekta PRO-CEED usko je povezana s provedbom drugog FP7 projekta - ENVIMPACT, što je omogućilo da se pojedine aktivnosti kod oba projekta udruže, a prikupljanje podataka proširi na druge zemlje po-put Mađarske, Njemačke, Belgije, Luk-semburga i Češke. Konzorcij ENVIM-PACT projekta sveukupno obuhvaća 12 zemalja.

Svi zainteresirani pojedinci i istraživačke institucije pozvani su na upis u RSN bazu podataka, kako bi osigurali svoje mje-sto u sve brže rastućoj mreži istraživača i poduzetnika. Registracija je moguća na web stranici www.proceed-rsn.eu, a više informacija moguće je dobiti na [email protected] ili telefon 031/251 000.

RAZVOJ LJuDSKIH POTENCIJALA

PROCEED

Bolje upravljanje EU projEktima

Društvena mreža za istraživačke projekte

Projektom razvoja ljudskih potencijala, financiranim iz EU programa, zaposlenici javnih službi zaduženi za informiranje javnosti nadopunili su komunikacijske vještine i učili kako promovirati fondove EU-a u socijalnim medijima

The Proceed Research Social Network je platforma za komunikaciju i preuzimanje dokumenata i informacija vezanih za projekte ENVIMPACT i PROCEED. Ona bi trebala olakšati suradnju i razmjenu iskustava slično stranicama društvenih mreža

2 3www.een.hr 10. rujna 2012.

Poljska je jedna od najvećih europ-skih država i čini se kako je najviše prosperirala ulaskom u Europsku uni-ju. Velike investicije, posebice u infra-strukturu, vide se na svakom koraku, nezaposlenost je pala, a gospodar-stvo ni u najtežim trenucima aktual-ne krize nije posustalo. Cijeloj drža-vi otvorile su se velike gospodarske mogućnosti, a zahvaljujući nižoj cije-ni radne snage postali su velika kon-kurencija ne samo u Europi nego i ci-jelom svijetu.

Na jugu države nalazi se Šlesko vojvod-stvo, a u Gornjoj Šleskoj nalazi se grad Rybnik s više od 140.000 stanovnika i još od 19. stoljeća važno središte isko-pa najkvalitetnijeg ugljena na svijetu, te upravo zato gospodarski interesantan i susjednim zemljama. Iako se nalazi u vi-sokoindustrijskom području, Rybnik se naziva zelenim gradom jer ima relativ-no čist okoliš. O iskustvima ulaska Polj-ske u Europsku uniju, a posebice korište-nja europskih fondova, razgovaramo s Andrzejem Żylakom, predsjednikom In-dustrijske i trgovinske komore u Ryniku. Żylak je odnedavna i počasni predstav-nik Hrvatske gospodarske komore u Polj-skoj. O Hrvatskoj zna puno budući da je vlasnik turističke agencije Croatia, speci-jalizirane za turističke ture po Hrvatskoj i, naravno, čest je gost hrvatskog Jadrana.

Što očekuje Hrvatsku ulaskom u Eu-ropsku uniju?- Iduće godine Hrvatska će dobiti izuze-tan publicitet kao i velike simpatije svih dosadašnjih članica, i to treba iskoristiti. Slikovito rečeno, Hrvatska je dijete koje će dobiti trampolin kojim će moći ostva-riti svoje mogućnosti i nove ideje. Mi-slim da je najvažnije da Hrvatska napravi te osigura dobre projekte i krene napri-jed na veliko zajedničko tržište. Surad-nja među zemljama koje nemaju grani-ce je lakša, jednostavnija, bolja i, na kraju, profitabilnija. Poljska je jako dobro iskori-stila taj svoj financijski trampolin i infra-strukturno se obnovila, što je ponajprije pomoglo gospodarstvu. To treba učiniti i Hrvatska. Hrvatska sada ima na raspo-laganju samo pretpristupne fondove, a ono što ih čeka u Europskoj uniji je mno-gostruko više.

Gdje vidite najveće probleme u isko-rištavanju europskog novca?- Prednost Poljske u odnosu na Hrvat-sku je to što 52 do 58 posto poreznog novca koji plaćaju građani ostaje gra-dovima ili lokalnoj samoupravi. U Hr-

vatskoj je to samo osam posto. To tre-ba promijeniti, jer upravo taj novac je potreban za sufinanciranje i pripremu projekata iz europskih fondova. Velik je problem i to što u Hrvatskoj postoje male općine s manje od 1500 stanovni-ka. Takve jedinice lokalne samouprave nemaju nikakvu snagu za iskorištavanje fondova. Dobra se stvar dogodila ne-davno kada je Hrvatska podijeljena na samo dvije regije čime su sve općine, gradovi i županije dobili mogućnost za maksimalno iskorištavanje novca iz eu-ropskih fondova. Slično smo napravili i mi u Šleskoj. Spojili smo se sa siromaš-nijim županijama, onim poljoprivred-nima, i zahvaljujući tome spustili svoj rejting i mogli dobiti više sredstava iz Bruxellesa.

Za nas u Hrvatskoj cijeli proces jako je dugo trajao i često imamo osjećaj da su neke zemlje u pristupu bolje prošle. Što vi mislite o tome?- Iskreno, bio sam, i još sam iznenađen činjenicom da su dvije zemlje, lošije po gospodarskom stanju i situaciji u državi, Bugarska i Rumunjska, dobile priliku ući u Uniju prije Hrvatske. A upravo su sta-nja u tim zemljama bila razlogom zbog kojeg su podignuti kriteriji za nove čla-nice. No Hrvatska ne bi trebala biti za-brinuta. Zna se datum ulaska u Eu-ropsku uniju, a tada će se brzo vidjeti pozitivni efekti. Nezaposlenost, koja je

u Hrvatskoj relativno visoka, u kratkom roku će pasti na europske prosjeke, što će sigurno učiniti sretnima mnoge obi-telji u Hrvatskoj.

Kakva je gospodarska mogućnost suradnje Hrvatske i Poljske?- Hrvatska će biti, kao što je to bila i do sada, jedna od omiljenih zemalja za Po-ljake, posebice kao destinacija za ljetni odmor. Poljaci su izuzetno zadovoljni onim što hrvatski turizam nudi. Prirod-ne ljepote, kulturna ponuda, more i sunce, zahvaljujući gospodarskoj situ-aciji sve su više dostupni poljskim gra-đanima. S druge strane, Poljska kao ve-liko tržište nudi hrvatskim poduzećima suradnju u stvaranju novih proizvoda. Posao donosi sigurnost, a sigurnost do-nosi stabilnost koja je potrebna svakoj državi. Dobar primjer je i najava ulaga-nja Zbigniewa Jakubasa u Končar. Polj-skoj trebaju tramvaji i lokomotive. Njih hrvatska tvrtka izrađuje na svjetskoj ra-zini i nema razloga da se razmišlja o se-ljenju proizvodnje u Poljsku jer to mogu - po dobrim cijenama i vrhunske kvali-tete - proizvoditi i hrvatski radnici. Na poljskom i hrvatskom tržištu ima mno-go kvalitetnih proizvoda koje možemo ponuditi jedni drugima. Samo ih treba pronaći i plasirati.

Što hrvatsko gospodarstvo treba učiniti kako bi bilo konkurentnije na europskom tržištu?- Naša iskustva govore kako je najbolji put za ostvarivanje dobiti - finaliziranje proizvoda. Svaka tvrtka koja ima moguć-nost povećati dodanu vrijednost svojim proizvodima i ne izvoziti poluproizvode ili sirovinu treba razmišljati u tom smjeru. Isto tako nužno je upoznati tržište. U lip-nju ove godine u moj ured su došli pred-stavnici jedne hrvatske tvrtke koja proi-zvodi visokokvalitetne cigle za izgradnju domova. Njihovi proizvodi su kvalitetni no nestandardni, nisu certificirani i nisu adekvatni za klimu u drugim dijelovi-ma Europe. Mislim da je važno da svatko tko ima neki proizvod i želi na neko trži-šte mora znati pravila i standarde koji na njemu vladaju. S druge strane, ima do-brih primjera. Ivan Cerovečki iz Krapinske tekstilne industrije Kotka, moj dobar pri-jatelj, zna što Poljaci žele nositi, ali i što se traži na stranim trištima. Isto tako, moja generacija još se sjeća kako je najkvali-tetniji namještaj za nas bio onaj jugosla-venski. Sada su tu nove države, no neke od tih tvrtki još uvijek postoje i trebale bi poraditi na tome da podsjete Poljake na tu kvalitetu.

ANDRZEJ ŻylAK, PREDSJEDNIK INDUSTRIJSKE I TRGOVINSKE KOMORE U RyBNIKU

Trampolin za viŠE i boljE Iduće godine Hrvatska će dobiti izuzetan publicitet kao i velike simpatije svih dosadašnjih članica, i to treba iskoristiti. Za Hrvatsku je najvažnije da pripremi i osigura dobre projekte te krene naprijed na veliko zajedničko tržište

Potrebna bolja politika cijena u turizmuKoliko su Poljaci zadovoljni hrvat-skom turističkom ponudom i po-stoje li tu mogućnosti za pomake na bolje?- Poljaci su uglavnom zadovoljni od-nosom cijene i kvalitete, no mislim da postoji mogućnost za bolje poslovanje turističkih poduzeća u Hrvatskoj. Turi-stička sezona je prekratka i treba raz-misliti o politici cijena u predsezoni i posezoni. Kad sam počinjao dovoditi turiste u Hrvatsku, sezona je počinjala prije Uskrsa, a završavala krajem rujna. U posezoni hotel iste kategorije u Za-grebu ima upola nižu cijenu smještaja od onog u Dubrovniku. Zbog toga je onaj dubrovački prazan, a oni koji ima-ju bolju politiku cijena, koje su u pose-zoni i četrdesetak posto niže, su puni. Primjer loše politike cijena je i pozna-ti Hotel Riva u Hvaru. Cijena smješta-ja je i tri puta veća nego u Zagrebu, a vlasnici očekuju goste boljeg financij-skog stanja koji jahtama dolaze u Hvar. No, onaj tko ima jahtu u hvarskoj luci, sigurno neće spavati u hotelu. Po meni nema razloga da svi dubrovački hote-li ne budu puni cijele godine. Klima je prekrasna, a ako se u hladnijim mjese-cima turistima - osim povijesti - ponu-de ljepota i wellness, uz dobru politiku cijena može se mnogo postići.

enterprise europe

Krešimir Sočković

Međunarodna trgovačka komora (Inter-national Chamber of Commerce - ICC) najveća je svjetska poslovna zajednica i zastupa interese poslovnih ljudi pred Svjetskom trgovinskom organizacijom i Ujedinjenim narodima. Kao glas po-slovnog svijeta sustavno radi na rastu globalnog gospodarstva i ostvarivanju ekonomskog rasta, stvaranja novih rad-nih mjesta te općeg napretka.

Nacionalna gospodarstva su u svijetu tije-sno isprepletena i odluke pojedinih naci-onalnih vlada imaju daleko jači utjecaj na međunarodna zbivanja negoli je to bio slu-čaj u prošlosti, ističe glavna tajnica Hrvat-skog nacionalnog odbora Međunarodne trgovačke komore Sunčanica Skupnjak Ka-pić. “Rad komore obuhvaća aktivnosti od arbitraže i rješavanja sporova do lobiranja za otvoreno tržište i promicanje prednosti sustava tržišnog gospodarstva, samoregu-lacije poslovanja, te borbe protiv korupci-je i tzv. kriminala bijelih ovratnika odnosno korporativnog kriminala. Preko svojih naci-onalnih odbora ICC ima izravan pristup na-cionalnim vladama u cijelom svijetu, a Me-đunarodni sekretarijat promovira stavove svjetske poslovne zajednice u međuvladi-nim organizacijama i to o onim pitanjima

koja izravno utječu na poslovne operacije i zbivanja u svjetskom poslovanju”, naglašava Sunčanica Skupnjak Kapić.

Specijalizirane komisije za kritičke analizeMeđunarodna trgovačka komora podupi-re vlade u pregovorima unutar Svjetske tr-govinske organizacije i dostavlja stavove i preporuke svjetske poslovne zajednice o pitanjima koja rješavaju u pregovorima, ali i pitanjima prava intelektualnog vlasništva, transportne politike, prava trgovine ili zašti-

te okoliša. Bavi se i pitanjima međunarod-ne trgovine, investiranjima i drugim po-slovnim temama.

Specijalizirane komisije ICC-a redovno rade na pitanjima koja utječu na poslo-vanje iz područja bankarstva, tržišnog

natjecanja, okoliša, financijskih usluga i osiguranja, intelektualnog vlasništva, marketinga, transporta, poreza, te trgo-vinske i investicijske politike. U komisi-jama sjede poslovni ljudi iz upravljačkih struktura najvišeg ranga iz najvećih me-đunarodnih kompanija, odvjetničkih ure-

da te predstavnici uglednih akademskih institucija. Komisije rade kritičke analize zakonskih prijedloga i događaja koji utje-ču na poslovanje te zaključke i stavove o tome predstavljaju nacionalnim vlada-ma i međunarodnim organizacijama. Hr-vatska sudjeluje u radu svih komisija ICC-

Lada Stipić - Niseteo

Europski fond prilagodbe posljedicama globalizacije nije spasio tekstilne tvor-nice po Europskoj uniji, ali je nekim rad-nicima sačuvao radna mjesta. Iako po-stoji od 2006. godine, a operativan je od 2007., Grčka i Rumunjska su ga ot-krile tek lani. Najviše su se njime oko-ristile Španjolska sa 17 i Nizozemska sa 16 aplikacija.

Španjolska je to učinila jer je zaista dezavui-rana krizom, a Nizozemska jer je vješto pro-cijenila gdje leže pare za potpore. Za pola

desetljeća Fond je s nešto manje od pola milijarde eura pomogao ponovno uhljebiti 91.000 radnika iz 33 sektora, a koji su izgu-bili posao što radi krize, što zbog seljenja pogona na lukrativnije adrese. Fondom se okoristilo 20 članica EU-a, sedam novih. Za sada za sredstvima fonda nisu posegnule samo Estonija, Cipar, Latvija, Luksemburg, Mađarska, Slovačka i Velika Britanija. Slove-nija je dala aplikaciju za ublažavanje poslje-dica gašenja pogona tekstilne industrije.

Preduga proceduraFond pokazuje gdje je kombinacija glo-balizacije i krize imala najteže posljedice –

trećina aplikanata je iz samo tri grane, au-tomobilske i tekstilne industrije, te tiskara. U 78 od dosadašnjih 97 aplikacija radilo se o proizvodnoj industriji. Kako je kriza na-predovala, zadnje dvije godine pridružili su im se građevinarstvo i usluge. Trećina radnika kojima je trebalo stvoriti izgublje-na radna mjesta je iz automobilske i tek-stilne industrije. Pomoć je korisna, ali je bila sporovozna, dok su se dosjei vukli po institucijama EU-a – procedura je u prosje-ku konzumirala 223 radna dana, 112 dana trebalo je servisima Europske komisije da pokriju predmet iz svih potrebnih kute-va, onda je još 60 dana utrošeno da do-

sje prouče i potvrde Vijeće EU-a i Europski parlament te još 51 dan da bi se zaključe-ni dosje realizirao kroz plaćanje. Pravilo je da Fond sudjeluje s polovinom potrebnih sredstava, a ostatak osiguravaju nacional-ne ili regionalne vlasti koje i pokreću cije-lu proceduru.

Uskoro pomoć i za samozapošljavanjeFond je u stalnim korekcijama, trenutač-no se razmatra način na koji bi pomagao samozapošljavanju ili radnicima angažira-nim na određeno vrijeme. Od izbijanja kri-ze stalna je derogacija temeljnih pravila raspodjele sredstava kako bi pravo na pot-

MEđUNaROdNa TRgOVačKa KOMORa

KRIZa I ZaPOŠLjaVaNjE

glas PoSLovNih LjUdi u svijetu

vatrogasni fond za sitne pomake

Međunarodna trgovačka komora bavi se arbitražom i rješavanjem sporova, lobiranjem za otvoreno tržište, promicanjem prednosti sustava tržišnog gospodarstva, samoregulacijom poslovanja te borbom protiv korupcije i korporativnog kriminala. Njene komisije bave se problemima na području bankarstva, tržišnog natjecanja, okoliša, financijskih usluga i osiguranja, intelektualnog vlasništva, marketinga, transporta, poreza, te trgovinske i investicijske politike

Čak 25 milijuna ljudi u Europskoj uniji je nezaposleno, no dobra je vijest da se ta brojka ne povećava. Europski fond prilagodbe za pola milijarde eura uspio je ponovno zaposliti 91.000 radnika iz 20 zemalja članica Unije. Najviše novca za spas traženo je iz autoindustrije, tekstilne industrije i tiskara

U komisijama sjede poslovni ljudi iz upravljačkih struktura

najvišeg ranga iz najvećih međunarodnih kompanija,

odvjetničkih ureda te predstavnici uglednih

akademskih institucija


poru imale i tvrtke koje nisu izravno žrtve globalizacije nego samo globalne krize. “Krizno izuzeće” postalo je pravilom. U EK-u ističu da su intervencije skrojene po mje-ri određene industrije ili pogona, da su od njih izvlačile koristi regije teško pogođene naglom nezaposlenošću te da je ostvaren cilj zapošljavanja manje kvalificirane radne snage koja po pravilu prva gubi posao teš-ko nalazeći novi.

Kada postane članicom EU-a, i Hrvatska će imati pravo na potpore iz antiglobalizacij-skog fonda pod uvjetom da ponudi pri-mjerene programe zbrinjavanja viškova.

Velike razlike u zemljama UnijePodaci o akcijama Fonda za prilagodbu posljedicama globalizacije prezentirani su nedugo nakon Eurostatove analize neza-poslenosti objavljene zadnjeg dana kolo-voza. Dobra je vijest da nezaposlenost ne raste, loša da je i dalje rekordno visoka, na 10,4 posto u EU27 i 11,3 posto u eurozo-ni, što znači da je izvan rada danas 25 mili-juna ljudi od kojih 18 milijuna u eurozoni. Za godinu dana, od lanjskog ljeta, broj ne-zaposlenih je povećan za dva milijuna. Eu-ropsko šarenilo prosjeka kreće se od rekor-dno visoke nezaposlenosti u Španjolskoj, zastrašujućih 25,1 posto, te Grčkoj 23,1 po-

sto, pa do 4,3 posto u Austriji i 5,3 posto u Nizozemskoj. Najviše zabrinjavaju razmje-ri nezaposlenosti kod mladih. Nova gene-racija radnika mlađih od 25 godina skupo plaća cijenu krize. Računa se da je bez po-sla 5,4 milijuna mladih od čega 3,3 miliju-na u eurozoni. To znači da je svaki peti mla-di čovjek u EU-u bez posla, s tim da je u Španjolskoj i Grčkoj stanje alarmantno jer je stopa nezaposlenosti preskočila polovi-nu. Eurostatovi su analitičari mogli samo konstatirati da je stopa nezaposlenosti mladih dvostruko viša od općeg prosje-ka te da brže raste izvan eurozone. Najveći se pad nezaposlenosti dogodio na Baltiku

gdje tri nove članice EU-a brzo nadokna-đuju gubitke na tržištu rada generirane kri-zom. S druge strane, Španjolska, Grčka i Ci-par svjedoče trendu rasta nezaposlenosti, još uvijek bez izgleda za usporavanje. Pre-ma obrađenim podacima, 4,1 posto sveu-kupne radne snage u EU27 je izvan posla dulje od godine dana, a 2,2 posto na posao čeka više od dvije godine – sada se već go-vori o dugoročnoj, žilavoj nezaposlenosti. Grčka i Cipar jedine su zemlje članice EU-a (i eurozone) u kojima viša obrazovna razi-na nije zaštita od nezaposlenosti, što tako-đer ilustrira kolikom je snagom kriza pogo-dila ove zemlje.

KRiZA i ZAPoŠljAvANjE

Glas posloVnih ljUdi u svijetu

Vatrogasni fond za sitne pomake

Međunarodna trgovačka komora bavi se arbitražom i rješavanjem sporova, lobiranjem za otvoreno tržište, promicanjem prednosti sustava tržišnog gospodarstva, samoregulacijom poslovanja te borbom protiv korupcije i korporativnog kriminala. Njene komisije bave se problemima na području bankarstva, tržišnog natjecanja, okoliša, financijskih usluga i osiguranja, intelektualnog vlasništva, marketinga, transporta, poreza, te trgovinske i investicijske politike

Čak 25 milijuna ljudi u Europskoj uniji je nezaposleno, no dobra je vijest da se ta brojka ne povećava. Europski fond prilagodbe za pola milijarde eura uspio je ponovno zaposliti 91.000 radnika iz 20 zemalja članica Unije. Najviše novca za spas traženo je iz autoindustrije, tekstilne industrije i tiskara

a, ističe Sunčanica Skupnjak Kapić. “Na taj način omogućujemo oblikovanje stajali-šta hrvatske poslovne zajednice i promo-ciju naših stajališta na svjetskoj razini, ali i prenošenje svjetskih iskustava na našu poslovnu zajednicu”, naglašava Sunčani-ca Skupnjak Kapić.

ove je godine iCC Hrvatska, kako bi pre-nijela svjetsku praksu, organizirala desetak stručnih seminara od kojih su oni vezani uz Incoterms 2010 pravila i bankarski sektor bili najposjećeniji. ove je godine organizi-ran i seminar iCC Arbitražna pravila 2012., a u pripremi za listopad je organizacija semi-nara incoterms 2010 pravila koja će se fo-kusirati na proces ugovaranja i korištenja pravila i pribavljanje dozvola za izvoz, kao i pripreme na promjene koje će zateći gos-podarstvenike ulaskom Hrvatske u EU.

Arbitraža i kodeksi ponašanjajedno od najvažnijih područja rada Me-đunarodne trgovačke komore je arbitra-ža. od 1999. godine godišnje se preko iCC-a u prosjeku zaprimi preko 500 no-vih slučajeva na rješavanje. Preko nje se predstavljaju i Uniformni običaji i praksa za dokumentarne akreditive koje banke primjenjuju prilikom financiranja svjetske trgovine vrijedne milijarde dolara godiš-nje, a iCC incoterms su standardne me-đunarodne trgovinske definicije koje se svakodnevno rabe u brojnim ugovorima. iCC model ugovori olakšavaju poslovanje malim tvrtkama koje si ne mogu priuštiti skupe odvjetničke usluge pri sastavljanju ugovora. važan je i rad komore u područ-ju poslovne samoregulacije elektronskog poslovanja. Nedavno su razvijeni alati za

e-poslovanje koji predstavljaju skup pra-vila za samoreguliranje poslovanja u po-dručju elektronske trgovine. Kodeksi i pra-vila oglašavanja i marketinga iCC-a često se prenose u nacionalne propise i pravila profesionalnih udruženja.

Njihovi kodeksi poslovanja koji se do-brovoljno primjenjuju uključuju “Pravi-la ponašanja u borbi protiv iznude i pod-mićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama” i potiču tvrtke na razvijanje vlastitih pravila ponašanja u poslovanju. Komora je razvila i svojih Devet praktičnih koraka za odgovorno poslovno ponašanje koji na dobrovoljnoj bazi obvezuju podu-

zeća u poslovanju na odgovoran način. Predsjedništvo iCC-a se svake godine su-sreće s vodstvom zemlje domaćina susre-ta G8 kako bi stavove poslovne zajednice prezentirala na tom skupu, a iCC je glavni poslovni partner UN-a i njegovih agencija.

Na UN-ovim skupovima o održivom ra-zvoju, financiranju razvoja te informacij-skom društvu Međunarodna trgovačka komora predstavlja stajališta svjetske po-slovne zajednice, a u suradnji s UN kon-ferencijom za trgovinu i razvoj (UNCTAD) pomaže nekim od najsiromašnijih zema-lja u svijetu u privlačenju stranih investi-cija.

Hrvatska u ICC-uHrvatska gospodarska komora članica je Međunarodne trgovačke komore od 1993. godine. Kao izravan član Svjetskog savjeta proteklih desetak godina aktivno je sudjelovala u radu brojnih komisija i od-bora. HGK je preko iCC-a uključen u sustav ATA karneta (jednostavni međunarodni carinski dokument koji zamjenjuje nacio-nalne carinske dokumente za privremeni izvoz, privremeni uvoz i provoz robe, čime olakšava i ubrzava promet), Svjetsku ko-morsku mrežu, Komisiju za bankarsku teh-niku, Međunarodni arbitražni sud i druge

komisije i aktivnosti iCC-a. HGK je i suosni-vač Hrvatskog nacionalnog odbora iCC-a s Hrvatskom obrtničkom komorom, Hr-vatskom odvjetničkom komorom, Hrvat-skom udrugom poslodavaca i Hrvatskom udrugom banaka. Članovi iCC-a Hrvat-ska mogu biti sva trgovačka društva, pro-fesionalne i stručne organizacije, komore i profesionalne asocijacije, znanstvenici, akademici i profesionalnci koji rade u Hr-vatskoj. Članstvo je dobrovoljno, a člana-rina se plaća jednom godišnje. iCC Hrvat-ska trenutačno ima 49 članova.

enterprise europe

EU NATJEČAJIOvi i drugi natječaji mogu se prona-ći na web stranicama službenog gla-snika Europske unije na http://ted.europa.eu

INžENJErskE UslUgEOffice fédéral des routes OFROU, divisi-on infrastructure routière, filiale de Win-terthour, Winterthour, Švicarska, traži in-ženjerske usluge. Natječaj je otvoren do 12. listopada, a prijave na njemačkom jezi-ku predaju se na Office fédéral des routes OFROU, division infrastructure routière, filiale de Winterthour, Grüzefeldstrasse 41, 8404 Winterthour, Switzerland, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

UslUgE prIJEvodAUniversitetet i Tromsø, Tromsø, Norveš-ka, traži usluge prijevoda. Natječaj je otvoren do 15. listopada, a prijave na norveškom jeziku se predaju na Univer-sitetet i Tromsø, Innkjøpstjenesten, Ad-ministrasjonsbygget, Contact point(s): Avdeling for Økonomi, For the attenti-on of: Merethe Berger Håkonsen, 9037 Tromsø, Norway, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na http://www.doffin.no//search/Search_AuthProfile.aspx?ID=AA2657.

EdUkAcIJA pUTEm INTErNETAForsvarets logistikkorganisasjon, Lille-hammer, Norveška, traži usluge internet-skog učenja. Natječaj je otvoren do 17. li-stopada, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Forsvarets logistikkorgani-sasjon (FLO), Pb 800, Postmottak, Contact point(s): FLO F DAAA Seksjon for felles og støttesystemer, For the attention of: Trine Reitehaug, 2617 Lillehammer, Norway, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

prIJEvoz robEAktsiaselts Saarte Liinid, Kuressaare, Esto-nija, traži usluge prijevoza robe. Natječaj je otvoren do 12. listopada, a prijave na estonskom jeziku se predaju na aktsiase-lts Saarte Liinid, Rohu 5, For the attenti-on of: Ulvi Kao, 93819 Kuressaare, Esto-nia, [email protected].

sUsTAvI grIJANJA I hlAđENJAVattenfall A/S, Fredericia, Danska, tra-ži nabavu sustava za grijanje i hlađenje na pelete. Natječaj je otvoren do 24. ruj-na, a prijave na danskom jeziku predaju se na Vattenfall A/S, Oldenborggade 25-31, For the attention of: Jennifer Zhan, 7000 Fredericia, Denmark, [email protected]. Više podataka o nadme-tanju na istoj adresi.

IzgrAdNJADB Netz AG, Dresden, Njemačka, tra-ži usluge izgradnje željeznice. Natječaj je otvoren do 24. rujna, a prijave na nje-mačkom jeziku se predaju na DB Netz AG, Chemnitzer Straße 48, For the atten-tion of: Hrn. Liebscher 01187 Dresden, Germany, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na Deutsche Bahn AG, Beschaffung In-frastruktur, Region Süd-Ost, Dohnanyistr. 11, For the attention of: Gödecke, Cathle-en, 04103 Leipzig, Germany.

ElEkTroNIČkI dIsplEJIWSW mobil GmbH, Wuppertal, Njemač-ka, traži nabavu elektroničkih informacij-skih displeja. Natječaj je otvoren do 8. li-stopada, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na WSW mobil GmbH, Brom-

berger Str. 39-41, For the attention of: Frau Hecht, 42281 Wuppertal, Germany. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

INsTAlAcIJA sUsTAvA zA zAšTITU od požArAInfrabel - Zone Antwerpen, Antwer-pen, Belgija, traži uslugu instalacije su-stava za zaštitu od požara. Natječaj je otvoren do 25. listopada, a prijave na fla-manskom jeziku predaju se na Infrabel - Zone Antwerpen, Koningin Astridplein 27, Contact point(s): Mets Odilon Alfons, 2018 Antwerpen, Belgium, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

EU NATJEČAJI

Na internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći naj-noviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslov-ne partnere u Hrvatskoj. Ispunjava-njem obrasca na internetskoj strani-ci moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na [email protected] uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

hlAdNJAcI I zAmrzIvAČI (20120706010)Turska tvrtka, proizvođač hladnjaka i za-mrzivača, traži uvoznike, distributere i agente za svoje proizvode. Tvrtka tako-đer nudi mogućnost franšiznog partner-stva potencijalnim partnerima, kao i jo-int venture. Turska tvrtka traži i partnere za prijevoz/logistiku.

vodoopskrbNI sUsTAvI (20120708001)Izraelska konzultantska tvrtka specijalizi-rana za planiranje, razvoj i implementa-ciju vodoopskrbnih projekata, uključuju-ći i vodoopskrbne sustave, infrastrukture cijevi, bunare, sustave za navodnjavanje, objekte za uzgoj ribe, sustave za desali-nizaciju i kanalizacijske sustave, traži par-tnere za zajedničko ulaganje (joint ven-ture).

AUTomobIlskI I polJoprIvrEdNI dIJElovI (20120705052)Slovenska obiteljska tvrtka, specijalizira-na za proizvodnju automobilskih i poljo-privrednih sastavnih dijelova, traži trgo-vačke posrednike (distributere) za svoje proizvode.

sUšENo povrćE, zAČINI (20120710043)Mađarska trgovačka tvrtka specijalizira-na za sušeno povrće, začine, divlje glji-ve, voće i medicinsko bilje, traži partnere za distribuciju. Tvrtka traži trgovačko-po-sredničke usluge, outsourcing, podugo-varanje i partnere za uzajamnu proizvod-nju.

ArhITEkToNskE UslUgE (20120710019)Španjolska tvrtka specijalizirana za arhi-tektonske usluge (nacrti projekata, pro-jektni menadžment, urbano planiranje i inženjering) nudi podugovaranje. Tvrtka također traži partnere za zajedničko ula-ganje (joint venture) i razvoj zajedničkih projekata.

poslovNI dArovI, sUvENIrI (20120710031)Litvanska tvrtka specijalizirana za kreira-nje i proizvodnju različitih poslovnih da-rova, suvenira, uredske robe, igračaka i ostalih proizvoda od drva, papira, sijena

i drugih ekoloških materijala, traži trgo-vačke posrednike (agente, distributere, predstavnike) i nudi podugovaranje.

proIzvodNJA TEksTIlA I dIsTrIbUcIJA (20120710036)Mađarska tvrtka specijalizirana za proi-zvodnju traperica, sigurnosne opreme i za uvoz i distribuciju cipela, traži trgovač-ke posrednike, te partnere za recipročnu proizvodnju, podugovaranje i outsour-cing. Tvrtka također traži proizvođače i distributere.

TArTUfI (20120712008)Talijanska tvrtka za vađenje, obradu i dis-tribuciju tartufa i njiho-vih prerađevina traži partnere za prodaju, izvoz i proširenje tržišta za svo-je proizvode.

INdUsTrIJskA oprEmA I kEmIkAlIJE (20120719002)Ruska tvrtka specijalizirana za izvoz in-dustrijske opreme i kemikalija traži distri-butere i partnere koji bi pružili logistič-ke usluge.

sofTvEr (20120710037)Mađarska tvrtka specijalizirana za razvoj softvera traži distributere za zastupanje svojih online usluga. Tvrtka je zainteresi-

rana za nekoliko vrsta suradnje: nudi fran-šizu, zajedničko ulaganje (joint venture), spajanje. Uprava tvrtke je otvorena i za prodaju dijela tvrtke te traži investitore.

dIsTrIbUcIJA proIzvodA zA ČIšćENJE (20120712016)Britanska tvrtka, nacionalni distributer ekološki prihvatljivih proizvoda za čišće-nje, nudi distribucijske usluge stranim proizvođačima sličnih proizvoda koji se žele probiti na tržišta Velike Britanije i Irske.

sTroJEvI zA polJoprIvrEdNo-prEhrAmbENU INdUsTrIJU I

koNzErvIrANJE (20120713001)Vodeća talijanska tvrtka specijali-zirana za projektiranje i proizvod-nju strojeva i kompletnih postroje-nja za poljoprivredno-prehrambenu

industriju i tvrtke koje se bave konzervi-ranjem, traži agente, distributere i pred-stavnike kako bi povećali svoju distri-butivnu mrežu u inozemstvu. Tvrtka se također nudi kao podizvođač stranim tvrtkama.

sTroJEvI zA zbrINJAvANJE oTpAdA (20120724036)Francuska tvrtka specijalizirana za pro-jektiranje, proizvodnju i prodaju stroje-va za zbrinjavanje otpada traži trgovačke posrednike (agente za prodaju) i instala-tere njihovih rješenja “ključ u ruke”.

poslovNE poNUdE Iz EU-aposlovNE poNUdE Iz EU-a


RAPEX izvjEšćE RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim po-trošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, far-maceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu infor-macija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokre-nule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstav-ljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigur-nost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/dyna/rapex/rapex_arc-hives_en.cfm.

Tatto boja, brend Intenze, naziv prozvo-da Lining Black, batch broj BK56IMX40. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži 6,6 miligrama po kilogramu poli-cikličkih aromatskih hidrokarbonata. (sli-ka 1)

Termos boca, brend Em home, mo-deli 9400712 (800 ml), 8402445 (0,5l), 84006619 (1,9l), 8407033 (0,75l) i 8404470 (0,5l); barkodovi 8435340607121, 84-35269924453, 8435269966194 843526-

9970337 i 8435269944703. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži az-best. (slika 2)

Umjetni nokti, brend Unigue Mode i Unique Mode, naziv proizvoda Professi-onal Nail tips i Professional Nail Tip. Proi-zvod predstavlja rizik zbog toga što sadr-

ži ftalate i nije u skladu s Direktivom o kozmetičkim proizvodima 76/768/EEC. (slika 3)

Električni pretvarač, naziv Replacement AC Adaptor, namijenjen Dell računalima (neoriginalni proizvod). Proizvod pred-stavlja rizik za korisnika jer je nedostatno

izoliran pa postoji opasnost od električ-nog udara. Proizvod nije u skladu s Di-rektivom o proizvodima niskog napona i standardom EN 60950. (slika 4)

Lutka Modern girl; model 777 i B576, barkod 8713149100693. Proizvod pred-stavlja rizik za kupce jer glava lutke sadrži zabranjene ftalate. Proizvod nije u skladu s Direktivom o igračkama i REACH regu-lativom. (slika 5)

Aparatić za pravljenje balona od sapu-nice, brend Tiger, ref. 1700668. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer je broj bakterija u sapunici stotinu puta veći od dozvoljenog. (slika 6)

Motocikli Kawasaki modeli Ninja ZX-10R i Ninja ZX-10R ABS, serijskih broje-va ZX1000JBF: od KAZXT00JJA000064 do JKAZXT00JJA006446, ZX1000JCF:

od JKAZXT00JJA010008 do JKAZXT00J-JA012894, ZX1000KBF: od JKAZXT00J-KA001192 do JKAZXT00JKA006404 i ZX1000KCF: od JKAZXT00JKA010038 do JKAZXT00JKA012900. Proizvod pred-stavlja rizik jer kućište motora može imati grešku koja je nastala prilikom njegovog lijevanja pa može puštati ulje na stražnji kotač i izazvati nesreću. (slika 7)

PotRAžnjA zA tEhnologijAmAUpite vezane uz potražnju tehnolo-gije uputite na [email protected].

Koncentracija kisika adsorpcijom ili drugim sredstvima (Ref: 12 gB 403U 3og4) · Tvrtka iz jugoistočne Engleske koja se bavi dizajniranjem medicinskih proizvoda u potrazi je za tehnologija-ma baziranim na kisiku ili adsorpciji du-šika kako bi ih integrirala u prijenosne medicinske proizvode dizajnirane za po-trebe dostavljanja kisika pacijentima. Kraj-nji proizvod mora biti lagan, tih, energet-ski i troškovno učinkovit. Ostale metode selektivne proizvodnje kisika ili izdvajanja dušika i argona također su interesantne. Tvrtka traži partnera za zajednički razvoj takvog proizvoda.

traži se tehnologija za povećanje vid-ljivosti vozila u noćnim satima. (Ref: 12 Pl 3oCi 63AU) · MSP iz Poljske traži nove tehnologije poliranja koje će dodati svije-tleći učinak u mraku na površini automo-bila. Ovaj sjajni efekt treba biti vidljiv samo u mraku. Tražena tehnologija bi trebala biti spremna za upotrebu, u fazi ulaska na tržište ili spremna za testiranje na terenu.

Proizvodni kapaciteti za ugljikove na-nomaterijala (Ref: 12 nl 60Ah 3P6Q) · Spin-off tvrtka s Tehnološkog sveučilišta u Nizozemskoj ima za cilj razviti valorizator,

jedinstveni oblik intelektualnog vlasniš-tva u nanotehnologiji. Glavna tehnologi-ja uključuje nanokatalizator za stvaranje ugljičnih nanostrukturiranih materija-la, tzv. ugljične nanomreže. Traže se pro-izvodni pogoni za izgaranje postupkom kemijske parne dekompozicije kako bi se povećala proizvodnja ovog novog nano-materijala.

novi materijali i dizajn za brzu preradu i rukovanje osjetljivim stavkama (Ref: 12 gB 4103 3Pm9) · Tvrtka iz Ujedinje-nog Kraljevstva prerađuje aluminijske i ko-sitrene tanjure i limenke. Kako oni postaju sve tanji, a postrojenja sve brža, potrebni su novi načini kontrole kinetičke energije, prije svega za izbjegavanje udubljenja, ali i uštedu energiju i održavanje postrojenja. Rješenja će vjerojatno doći iz poduzeća koja se bave specifičnim rješenjima za ra-zličite proizvode. Tip suradnje može uklju-čivati daljnji razvoj i prilagodbu.

mehaničko sjeckanje/rezanje/mace-racija travne silaže (Ref: 12 iE 51S6 3oo3) · Irski MSP traži uređaj koji će sjec-kati/rezati/namakati travnu silažu. Uređaj bi trebao biti u mogućnosti rezati travnu silažu dužine od 500mm do 5mm. Tvrtka se fokusira na mikroskalu anaerobnih di-gestora za proizvodnju metana za gene-riranje procesa zagrijavanja vode.

novi inovativni metalik premazi/za-vršne glazure za primjenu na die-cast podlogama od cinka (Ref: 12 iE 51S6 3Pgg) · Irska tvrtka za proizvodnju die-cast proizvoda od cinka, uključujući pro-zore, vrata i namještaj, traži nove inovativ-ne premaze i rješenja za završnu obradu metala. Trenutni završni procesi koje ko-risti tvrtka na svojim cink odljevcima su obloženi prahom i elektroplatiranim za-vršnim procesima. Tvrtka je zainteresirana za razgovor s tvrtkama s novim rješenji-ma premaza u cjelini, ali će imati poseb-

nu potrebu za neelektronanosnim pre-mazima koji stvaraju završni sjajni metalni izgled.

nova upotreba i opcija oporavka za otpadnu električnu i elektronič-ku opremu (WEEE) (Ref: 12 gB 46P5 3P30) · Škotsko poduzeće bavi se obra-dom kućnog i poslovnog otpada električ-ne i elektroničke opreme (WEEE) kroz re-cikliranje i ponovno korištenje. Oni su u potrazi za partnerima koji mogu podije-liti znanja o novim oblicima ponovnog korištenja i popravka za WEEE ili koji su možda identificirali korištenje određenih WEEE komponenti i proizvoda, uključu-jući uređaje za napajanje, optičke uređa-je, videokazete, proizvode za igru, televi-zore i računala.

traži se komplementarni know-how za sigurnosnu procjenu nanomateri-jala (Ref: 12 FR 32i9 3oUF) · Francuski istraživački tim specijaliziran u ICT sekto-ru, razvio je sustav upravljanja znanjem na osnovi ontologije, baze podataka i po-slovnih pravila za analizu i simulaciju slo-ženih sustava. Organizacija je u potrazi za tehničkom suradnjom i komplementar-nim znanjima o nanomaterijalima i pro-cjeni sigurnosti kroz kolaborativni projekt na daljnjem razvoju prilagođenih softver-skih rješenja.

PotRAžnjA zA tEhnologijAmA

RAPEX izvjEšćE

1

4 5 6

2 3

7

8 10. rujna 2012.enterprise europe

Godišnje okupljanje stručnjaka regi-onalnog i lokalnog razvoja Otvoreni dani 2012. održat će se od 8. do 11. listopada 2012. godine u Bruxellesu pod naslovom Europe’s regions and cities: Making a difference. Organiza-tor je Odbor regija u suradnji s Europ-skom komisijom te Europskim parla-mentom.

Program Desetih otvorenih dana sasto-ji se od 108 radionica, seminara, debata i izložbi, koje su organizirane u partner-

stvu sa 219 regija i gradova iz 33 europ-ske zemlje, uz sudjelovanje tvrtki, finan-cijskih institucija, međunarodnih udruga i akademskih organizacija.

Ovaj europski tjedan regija i gradova je najveći do sada sa 24 regionalna partner-stva, sastavljenih od 219 prijavljenih su-dionika - 50 gradova, od čega 21 glav-ni grad te 169 europskih regija. Do sada je prijavljeno 25 od 27 zemalja EU-a, bez Grčke i Litve. Također, sudjeluju i države kandidatkinje, poput Hrvatske, Makedo-

nije, Crne Gore, Srbije i Turske, zatim Bo-sna i Hercegovina kao potencijalna kan-didatkinja, te Norveška i Švicarska kao “treće zemlje”. Očekuje se sudjelovanje 6000 sudionika koji će, uz radionice, se-minare, debate i izložbe, imati priliku za stvaranje novih poslovnih kontakata.

Otvoreni dani će dati pregled deset-ljeća debata i razmjena primjera dobre prakse kohezijske politike EU-a te isto-vremeno omogućiti raspravu o budu-ćoj kohezijskoj politici EU-a za razdoblje 2014.-2020. Europski parlament i Europ-ski odbor regija do listopada 2012. godi-ne iznijet će svoje stajalište o prijedlogu Europske komisije po pitanju kohezijske politike 2014.-2020. Rasprava će se na-staviti u Europskom vijeću i među dr-žavama članicama gdje će glavna tema biti višegodišnji financijski okvir. Dodat-ne informacije o popratnim događanji-ma dostupne su na web stranici Otvo-renih dana 2012. http://ec.europa.eu/regional_policy/conferences/od2012/index.cfm.

Bilateralni susreti tvrtki, sveučilišta, tehnoloških centara i ostalih zain-teresiranih sudionika pod nazivom Business rendez-vous Ostrava 2012 održat će se u Ostravi, u Češkoj, u petak 12. listopada. Na dosadašnjim susretima sudje-lovalo je više od 100 poduzeća, a ostvareno je oko 450 bilateralnih su-sreta. Popis tvrtki i njihovih profila ažurirat će se svaki dan na web stra-nici www.hkmsk.cz. Više informaci-ja o poslovnim susretima moguće je dobiti na [email protected] ili na broj telefona +420 597 479 330. Sudjelovanje na poslovnim su-sretima je besplatno.

Hrvatska gospodarska komora najav-ljuje trodnevnu radionicu za poten-cijalne poduzetnice koja će se održa-ti od 2. do 4. listopada u Županijskoj komori Split, na adresi Ante Trumbi-ća 4. Radionica će se organizirati u su-radnji s projektnim partnerima, a njo-me se želi dovesti zainteresirane žene (nezaposlene, studentice...) na razinu pokretanja vlastite tvrtke.

Radionica se održava u sklopu projekta EntrepreneurSHEp Croatia - Europska mre-ža žena ambasadorica poduzetništva koju provodi HGK sa svojim projektnim par-tnerima Visokom školom za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba, Terom Tehnopolis iz Osijeka i Tehnološkim parkom Varaždin.

Nakon radionica u Osijeku, Zagrebu i Rijeci ovo je pretposljednja u nizu od pet radio-nica predviđenih projektom, a termin po-sljednje koja će se održati u Varaždinu još nije utvrđen. Informacije i materijali s dosa-dašnjih radionica dostupni su na službenoj stranici projekta EntrepreneurSHEp Croatia: http://entrepreneurshep.een.hr/hr/ radionice/.

Svakodnevno se obrađuju dva modu-la, a bit će pokrivene sljedeće teme: Od poslovne ideje do profita; Sve je marke-ting, marketing je sve; Poslovno planira-nje – odakle krenuti; Organizirajte svoj posao; Poduzetnik u elektroničkom po-slovanju te Mogući pravni oblici orga-niziranja poduzetništva i poslovne od-govornosti.

Kvalitetu seminara osigurat će iskusni predavači partnerske institucije projek-ta - Visoke škole za ekonomiju, poduzet-ništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba, dok će navedene teme pot-krijepiti svojim primjerima dobre prak-se ambasadorice ženskog poduzetništva koje su najavile svoj dolazak: Irena Kašte-la, Lada Karninčić i Helena Budiša.

Partneri u Europskoj poduzetnič-koj mreži (EEN), Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu, Hrvatska gospodarska komora i Poslovno-inovacijski centar Hrvat-ske BICRO te strani partneri iz Mre-že pozivaju na Treće međunarod-ne gospodarske susrete na sajmu SASO. Ovaj format događanja je prilika za besplatnu promociju i pronalazak partnera za nove poslovne uspjehe. Registracije su moguće na web stra-nici http://saso.talkb2b.net, a poziv-nica za susret se nalazi na http://goo.gl/5eG93.

Znanstveno-tehnološki park AREA 28. rujna u Trstu organizira gospo-darske susrete na području hrane i biotehnologije. Prije poslovnih susreta bit će organi-zirana radionica o mogućnostima fi-nanciranja projekata na području proizvodnje hrane, poljoprivrede i ri-barstva, kao i biotehnoloških aktivno-sti. Popis prijavljenih sudionika i više informacija moguće je naći na web stranici http://www.b2match.eu/next2012/.

Treći međunarodni gospodarski susret na sajmu SASO

Business rendez-vous Ostrava 2012

Gospodarski susret Food&Nutrition

Radionica za potencijalne poduzetnice

Deseti otvoreni dani europskog tjedna regija i gradova

11. rujna - Poslovni susreti Contact-Contract MSV 2012, Brno, Češka12. rujna - Radionica za žene poduzetnice - Rijeka13. rujna - Poslovni susreti na sajmu MOS, Celje, Slovenija20. rujna - Sajam Eurasia Packaging, Istanbul, Turska2. listopada - Radionica za žene poduzetnice - Split

8. listopada - Otvoreni dani 2012. - Europski tjedan regija i gradova12. listopada - Business rendez-vous, Ostrava, Češka25.-27. listopada - Greenvest Croatia, Međunarodni gospodarsko-investicijski dani i sajam razvoja, proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu, Zagreb

26. listopada - 3. međunarodni gospodarski susreti na sajmu SASO, Split

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a Prilog EEN info ZA EEN HrVATSKA PriPrEMA

glAVNi urEdNiKdarko Buković

urEdNiK PrilogAKrešimir Sočković

13Broj 3743, 10. rujna 2012. PREDSTAVLJAMOwww.privredni.hr

P ogon Destilerije Willijams u Ma-rindvoru kraj Po-

žege dio je velikog kom-pleksa na kojem se, na sedam hektara, prosti-re plantaža kruške vilja-movke te, na devet hek-tara, plantaža šljiva. Tu je i proizvodni objekt opre-mljen spremnicima, stro-jem za punjenje te za de-stilaciju i pečenje voćnih rakija. Voćnjaci imaju 14 godina i u punom su rodu. Opremljeni su najsuvre-menijim sustavom navod-njavanja i orošavanja.

Urod kruške s imanja, koje zapošljava tri radni-ka, plasira se kao konzu-mna kruška, a dio služi za proizvodnju viljamov-ke. “Količina rakije ovisi o urodu i stanju na tržištu. Ravnamo se prema potre-bama kako ne bismo ima-li prevelike zalihe ili kako ne bismo, s druge stra-ne, ostali bez proizvoda za stalne kupce. Na trži-šte plasiramo viljamovku, šljivovicu, jabukovaču, trešnjevaču, višnjevaču, medovaču, a nabavljamo i smokvu i rogač iz Dalma-cije od kojih proizvodi-mo rogačušu i smokova-ču”, ističe Zlatko Šimić,

direktor i, zajedno s bra-tom, suvlasnik Destileri-je Willijams. Voćne raki-je iz pogona braće Šimić prepoznate su na tržištu Zagreba i okolice gdje se i plasira glavnina proizvod-nje.

Svi bi fino i jeftino“Male količine voćne ra-kije posredno izvozimo u

čak desetak zemalja. No, količinama ne možemo biti zadovoljni. Potrošnja voćnih rakija na domaćem tržištu raste i vjerojatno bi još rasla da nije standard u padu. Ove godine zbog proljetnih mrazova urod će biti daleko ispod pro-sjeka, no naši stalni kupci to neće osjetiti jer imamo rezerve iz prošle godine”, kaže Šimić. Ističe kako je proizvođačima od pla-smana proizvoda veći problem cijena. Kupci tra-že minimalnu cijenu, ali vrhunsku kvalitetu. “To se jako teško postiže jer

mi proizvodimo prirodne voćne rakije”, napominje.

Planiraju proširenje pogona i gradnju skladi-šta, hladnjače, linije za fermentaciju i, po uzo-ru na vinare, izgradnju i uređenje prostorije za de-gustaciju. Uz to misle urediti nekoliko soba za iznajmljivanje kako bi 20 do 30 posto proizvodnje

prodali na vlastitom ima-nju. “Smatramo da imamo što pokazati”, kaže Šimić koji je za svoje voćne ra-kije primio veliki broj na-grada na međunarodnim ocjenjivanjima. Među nji-ma je i ovogodišnja šam-pionska nagrada na Po-ljoprivrednom sajmu u Novom Sadu.

Viljamovka destile-rije Willijams nositelj je znaka Izvorno hrvatsko, a njena kvaliteta potvrđe-na je najvišim nagradama na domaćim i inozemnim sajmovima i ocjenjivanji-ma. (J.V.)

V rsta lavande koju mi uzgajamo je lavandula angu-

stifolia. Neki je nazivaju i lavandula vera ili ljekovi-ta lavanda, a mi je zovemo i gorskom lavandom jer je najveći dio naših nasada u gorju, na nadmorskoj vi-sini od 650 do 750 meta-ra. Ideja je došla sama po sebi jer sam oduvijek vo-ljela život u prirodi, a lje-kovito bilje je sastavni dio mog života još od malih nogu, kaže Ivanka Pe-trovski, vlasnica OPG‑a Petrovski u Fužinama,

opisujući kako se počela baviti uzgojem lavande i proizvodnjom proizvoda koji danas nose ime Gos-pođa lavanda.

Prije no što je 2004. godine počela s uzgojem, prošla je obrazovanje iz aromaterapije. Tako je sa-znala da je lavandino pri-rodno stanište u planini. Budući da ona i suprug

obožavaju kraj oko Rije-ke te da su već imali svo-ju malu oazu na padinama Viševice, nije im trebalo puno da se odluče za Gor-ski kotar.

Kad ima ljubavi, ima svega“Za ovaj posao, bolje re-čeno način života, po-trebna je ljubav i strplje-nje”, naglašava Ivanka Petrovski. Danas lavandu proizvode na površini od 3,5 hektara, a od nje pro-izvode eterično ulje, mi-risnu vodicu (hidrolat),

macerat (cvijet lavande u maslinovom ulju), sa-pun, čaj, sirup, liker, ra-kiju, kekse... To imaju u stalnoj ponudi, a količine ovise o godišnjem urodu. Koriste isključivo svo-ju sirovinu, tj. ekološki uzgojenu lavandu. Zbog toga su, dodala je naša sugovornica, njihovi pro-izvodi vrhunske kvalite-

te. Nakon trogodišnjeg nadzora ekološke stanice za kontrolu takvih pro-izvoda, sljedeće će go-dine eko markicu dobi-ti eterično ulje, mirisna vodica i čaj. Proizvode uglavnom prodaju kroz turističku ponudu i na sajmovima, tako da ne-maju problema s plasma-nom. Cilj im je, također, dovoditi turiste u Gorski kotar kako bi ih upozna-li s prirodnim resursima i mogućnostima uzgoja raznog voća i ljekovitog bilja te velikim potenci-jalom života s prirodom. Turisti već sada mogu posjetiti njihovo imanje, a cijeli posao, osim lje-ti kada moraju potražiti pomoć za berbu lavande, obavljaju ona i suprug. Ivanka Petrovski je na-učila ne očekivati puno od države, ali ipak do-daje da bi im se poslova-nje moglo olakšati kada bi se smanjila birokraci-ja. Smatra također da bi trebali postojati stručni timovi koji bi poljopri-vrednicima, obrtnicima i malim poduzetnicima pomagali oko izrade pro-jekata za njihove poslov-ne ideje. (J.F.)

Prirodno ima svoju cijenu

Jeste li za Gospođu lavandu?

Ove godine urod će biti daleko ispod prosjeka, no naši stalni kupci to neće osjetiti jer imamo rezerve iz prošle godine, kaže Zlatko Šimić

Od lavande proizvode eterično ulje, mirisnu vodicu, macerat, sapun, čaj... Problema s plasmanom nemaju jer su turisti više nego zainteresirani za ekološke proizvode

Male količine voćne rakije posredno izvoze u čak desetak zemalja

Zbog ekološki uzgojene lavande proizvodi OPG-a Petrovski su vrhunske kvalitete

na kojoj se proizvodi lavanda( 3,5 ha površina

stari voćnjaci braće Šimić( 14 godina

Destilerija Willijams, PožegaoPg Petrovski, Fužine

14 Broj 3743, 10. rujna 2012.HRVATSKA & REGIJA Privredni vjesnik

*vijesti

Smanjena proizvodnja strujeZbog dugotrajnih suša EP Hrvatske zajednice Her-ceg-Bosne neće moći pro-izvesti planirane i do-voljne količine električne energije za svoje potro-šače. Prisiljeni su čak i kupovati dodatne koli-čine na tržištu po sve vi-šim cijenama. EP HZ HB raspolaže samo s hidro-centralama, ne i termoe-lektranama. Situacija je teška i ako suša potra-je, mogu se očekivati po-skupljenja. Iz istih razloga smanjena je proizvodnja struje i u hidrocentralama EP-a BiH i ona će biti ma-nja za oko 25 posto, ali će se taj manjak nadoknaditi povećanim radom termo-elektrana. Obveze prema potrošačima neće biti do-vedene u pitanje, priopćili su iz EP-a BiH.

Inozemna ulaganjaCentralna banka BiH pri-općila je da je priljev ino-zemnih ulaganja lani izno-sio 566,9 milijuna KM, odnosno 2,2 posto BDP-a, što je opet više nego u 2010. kad je registriran priljev od 430,9 milijuna KM. Najviše ulaganja bilo je iz Rusije (142,6 miliju-na KM), Austrije (106,2 milijuna KM) i Srbije

(98,3 milijuna KM). Pre-ma preliminarnim procje-nama CB-a BiH, u prvom tromjesječju ove godine direktna strana ulaganja u BiH iznosila su 48,1 mili-jun KM.

BBI – rast za 13 postoPolugodišnji rezultati po-slovanja Bosna Bank In-ternationala, organizato-ra zapaženih sarajevskih biznis foruma, izuzetno su uspješni: ostvarena je ukupna aktiva od 381 mi-lijun KM, što je rast od 43 milijuna KM ili 13 po-sto. Poslovni rezultat od 611.000 KM za šest mje-seci ove godine u skla-du je s planom i predstav-lja povećanje u odnosu na prošlu godinu od čak 277 posto.

Zdravko Latal [email protected]

U želji da se una-prijedi i pro-movira ha-

lal koncept poslovanja, da se vlasnici i menad-žment 104 tvrtke iz regi-je upoznaju sa svjetskim dostignućima i trendovi-ma, ali i na zahtjevnom svjetskom tržištu predsta-ve vlastita iskustva i proi-zvodnju, u Sarajevu će se od 26. do 29. rujna održa-ti prvi SAHAF, specijali-zirani međunarodni halal sajam i znanstveno-po-slovni forum u Jugoistoč-noj Europi, izjavio je za Privredni vjesnik Amir Sakić, direktor Agenci-je za certificiranje ha-lal kvalitete Islamske zajednice u Bosni i Her-cegovini. Za sajam vla-da veliko zanimanje pro-izvođača prehrambenih i drugih proizvoda, trgo-vaca, ali i sektora usluga, posebice u turizmu, a uz Agenciju organizatori su Sajamsko-sportski centar Skenderija i tvrtka GHB Invest.

Zainteresiran i financijski sektorPrema Sakićevim riječi-ma, najviše certificira-nih kompanija ima u BiH (44), zatim u Hrvatskoj (42), u Makedoniji i Srbi-ji po sedam, u Sloveniji i Crnoj Gori po dvije, dok na Kosovu još nitko nije dobio halal certifikat. U tijeku je postupak za do-bivanje cetrifikata u pet proizvodnih tvrtki te u pet

hotela. Realno je očekiva-ti da će do kraja rujna od ovih 10 još najmanje tri poduzeća dobiti halal cer-tifikate.

“Prije nego što smo započeli s realizacijom ovog posla, razmišljalo se što će nam, pored popla-ve lokalnih i regionalnih sajmova, još jedan - ha-lal sajam. No, analiziraju-ći trendove razvoja u tom području i zanimanje koje je iskazano, ocijenili smo da bi i u sadašnjim teškim financijskim prilikama

ovakav jedan promotiv-no-analitički skup proi-zvođačima bio koristan za izlazak iz krize i iznalaže-nje novih tržišta. Interes za sudjelovanje na sajmu i forumu koji će ga prati-ti, pored brojnih kompa-nija iz regije najavilo je i nekoliko velikih proizvo-đačkih tvrtki iz Njemačke, Austrije, Turske, Malezi-je, Indonezije i još jednog broja zemalja, uglavnom iz prehrambenog sektora, ali i iz područja islamskih financija, bankarstva, osi-guranja, te farmaceutike, kozmetike i turizma. To pokazuje kako je i finan-cijski sektor zainteresi-ran za podršku poduzeći-ma koja posebno njeguju kvalitetu”, kaže direktor Agencije za certificiranje

halal kvalitete. Da za ova-kve promocije vlada velik interes proizvođača i po-trošača pokazuje i naja-va da će se u sarajevskoj Skenderiji od 19. do 22. rujna održati već peti sa-jam turskih, najviše pre-hrambenih proizvoda, od kojih dio posjeduje halal certifikate, a koji se već duže prodaju u specijali-ziranim trgovinama ili ve-likim robnim kućama u BiH.

Mali i razjedinjeni proizvođačiPodršku - istina samo ver-balnu, bez materijalnih obveza - organizatorima prve halal smotre u Ju-goistočnoj Europi dali su predstavnici vlasti s više razina: Predsjedništvo

BiH, Ministarstvo za eko-nomske odnose i vanjsku trgovinu BiH, te Vanjsko-trgovinska komora BiH i druge komorske asocija-cije. Dosta posla odradilo je i Ministarstvo vanjskih poslova BiH putem vele-poslanstava u svijetu, ali i kroz komunikaciju s ino-zemnim veleposlanstvi-ma u Sarajevu. Očekuje se dolazak visokih uzva-nika iz više država, što za-htijeva angažiranje države i državnog protokola.

Nakon poslovnih su-sreta na tri Sarajevo bu-siness foruma, na kojima su sklopljeni poslovi vri-jedni više stotina miliju-na dolara i eura, gospo-darstvo u regiji dobiva još jednu šansu za izlazak na sve zahtjevnija inozemna

tržišta. Sudionici sajma i foruma imat će na raspo-laganju potrebne prosto-re za bilateralne sastanke i press prezentacije. Regi-ja Jugoistočne Europe je, prema riječima našeg su-govornika, jedno od naj-bolje uređenih halal trži-šta, ali je proizvodnja još mala za velika tržišta s mi-lijunima potrošača. Proi-zvođači pilećeg ili nekog drugog mesa, prehrambe-nih proizvoda, te prirod-nih i mineralnih voda i sokova maleni su i razje-dinjeni za ozbiljnije ponu-de i pregovore s velikim kupcima, zato je sarajev-ski susret šansa da zajed-ničkim nastupom upravo na trećim tržištima posta-nu konkurentniji nego do sada.

U SarajevU 26.-29. rUjna Prvi međUnarodni haLaL-Sajam U jUgoiStočnoj eUroPi

Izlazak iz krize uz pomoć halal certifikata nakon poslovnih susreta na tri Sarajevo business foruma, na kojima su sklopljeni poslovi vrijedni više stotina milijuna dolara i eura, gospodarstvo u regiji dobiva još jednu šansu za izlazak na sve zahtjevnija inozemna tržišta

regija jugoistočne europe je jedno od

najbolje uređenih halal tržišta

iz regije imaju halal certifikat

104 tvrtke(su iz hrvatske

od toga 42(


*vijesti

I Slovenija bez novca za sušuSlovenski poljoprivredni-ci otišli su praznih ruku sa sastanka s ministrom po-ljoprivrede koji im u Gor-njoj Radgoni za vrijeme Poljoprivrednog sajma nije mogao obećati baš ni-kakvu opipljiviju pomoć u otklanjanju posljedica suše. Predstavnici znan-stvenih institucija obzna-nili su na prigodnoj tribini da vlada nikad neće imati toliko novca da bi uvijek mogla nadoknaditi svaku štetu u poljoprivredi.

Čehov ide na prodajuIntereuropa Koper izbje-gla je stečaj. Naime, ban-ke su pristale pretvoriti potraživanja u udjele, pa se uprava ovih dana obve-zala dioničarima da će sve potrebne formalnosti za postupak sanacije prove-sti u sljedeća tri mjeseca. Skupština dioničara tako-đer je obaviještena o pro-daji problematičnog logi-stičkog centra u Čehovu nedaleko od Moskve. Iako je Intereuropa u taj centar uložila 140 mili-juna eura, u današnjim okolnostima istržit će jed-va 45 milijuna eura. Če-hov kupuje UCTAM, tvrt-ka kći iz Grupe UniCredit koja se bavi rizičnim in-vesticijama.

Koliko za benzinske servise OMV-a?

Uprava i nadzornici Pe-trola ovih dana vijećali su o limitima do kojih je isplativo ići s ponudom za kupnju 63 benzinska ser-visa i 28 u BiH što ih je stavio u prodaju OMV. Petrol već ima 12 posto udjela na hrvatskom trži-štu i nova akvizicija sa-svim bi ga učvrstila kao drugog po veličini op-skrbljivača naftnim pre-rađevinama u Hrvatskoj. U Petrolu nisu sasvim si-gurni u uspješno nadme-tanje s konkurencijom. Za OMV-ove benzinske crp-ke konkuriraju veliki naf-tni igrači – Zarubežnjeft, Gazprom, INA.

Franjo Kiseljak [email protected]

Z iga Debeljak, do-nedavni prvi čo-vjek Mercatora,

velemajstorski je glancao imidž tvrtke, a znao je i svoj poslovni lik ispolira-ti do visokog sjaja. Vje-štim zatezanjem tvrtkinih bicepsa u ne tako davnoj prošlosti uspijevao je pa-ralizirati cijeli niz vlasni-ka koji su svoje udjele bili spremni prodati Agroko-ru po cijeni od 221 euro za dionicu, što je danas za sve te ponuđače cije-na iz snova. Kada je De-beljak konačno morao pri-znati da Mercator nije u tako sjajnoj kondiciji kao što je uporno tvrdio, opet je to učinio na majstorski način. Objavljujući da on i članovi njegove uprave neće tražiti isplatu ugovo-renih otpremnina, pokupio je simpatije javnosti koju su brojni menadžeri pri-je toga iziritirali šokantno visokim otpremninama za loše odrađeni mandat. Umjesto pokuda Debelja-ka na odlasku javnost časti epitetom – eto, ima jedan koji nije uzeo novac.

Mercator je visokoza-dužena tvrtka. Potkraj lip-nja na razini Skupine ob-veza se nakupilo za 1117 milijuna eura. U drugom kvartalu Mercator je vra-tio 62 milijuna eura, ali na način koji pokazuje zašto je Debeljak morao prije-vremeno skončati man-dat. Prema bilančnim po-dacima lako je razabrati da su obveze prevalje-

ne na dobavitelje. Vraće-no je, naime, 62 milijuna eura duga, ali su obveze dobavljačima istodobno porasle za 77 milijuna.

Banke zavrnule slavineZnakovito je da su banke zavrnule kreditne slavine iz kojih se obilno napajao vodeći slovenski trgovac. Jedne su to učinile jer su i same ostale bez novca.

Druge banke čiji kreditni portfelj nisu sasvim upro-pastili loši plasmani tako-đer ne daju novac jer žele kazniti Mercator zbog tvr-doglavog blokiranja sva-kog pokušaja trgovanja njihovim udjelima.

Ustrajavanje Mercato-ra na “obrani nacionalnog interesa” nije se pokazalo

isplativim. Slovenski po-trošači zaključili su da im Mercator nije “najbolši so-sed” kakvim se predstav-ljao u svom najpoznati-jem propagandnom geslu. Mercator je postao najsku-plji susjed. Skupoća je ra-zlog što padaju udjeli u prodaji Mercatora, Spara i Tuša. Istodobno rastu tr-žišni udjeli diskontnih tr-govaca, Hofera i Lidla, koji mogu ponuditi niže cijene. U Mercatoru naj-više su podbacile trgovine za prodaju tehničke robe, opreme za sport i modnih artikala. Novi predsjednik uprave Toni Balažič mora brzo presjeći što će učini-ti s prodajom naftnih pre-rađevina koje očito ne spadaju u Mercatorov te-meljni biznis. Hrvatsko tr-žište posebno je problema-tično za Mercator. Opseg prodaje stalno se smanjuje – u prvom polugodištu ove godine za novih šest posto! Na pad prometa nadoveza-le su se još i tečajne razli-ke. Na kuni u Hrvatskoj i dinaru u Srbiji Mercator je izgubio 11 milijuna eura.

Slovenija: Trgovina na reparaTuri

Blijedi make-up MercatoraMercator je od najboljeg postao najskuplji susjed, neuspješan u trgovanju tehničkom robom, sportskom opremom i modnim artiklima te s rastućim gubicima u Hrvatskoj i Srbiji

prodaja Mercatora u Hrvatskoj u prvom polugodištu smanjila se za šest posto

Uvijek kada se u Sloveniji pokušava govoriti o visokoj za-duženosti Mercatora, njegova uprava poslovično se bra-ni – monetizacijom nekretnina. Žiga Debeljak nekoliko puta najavljivao je da će prodati lokale i trgovačke cen-tre najboljem ponuđaču, a zatim će iste lokale i centre uzeti u najam. Utržak u toj operaciji iskoristit će za raz-duživanje, a što preostane uložit će u razvoj. Monetiza-cija je teoretski moguća i njome se može postići znatno smanjenje amortizacije i troškova kamata. Na žalost, u približno istom iznosu povećavaju se troškovi najma. U priči s monetizacijom ima i jedna posebna kvaka. Žiga Debeljak počeo je licitirati s monetizacijom nekretni-na još u vrijeme konjunkture, spominjući čak milijardu eura kao mogući utržak. U međuvremenu kriza je isto-pila očekivanja na 500 milijuna eura. Novi predsjednik uprave Toni Balažič sada bi bio sretan kad bi uspio unov-čiti nekretnine za samo 300 milijuna eura.

Licitiranje monetizacijom nekretnina

Izostanak nekih većih imena slovenske prehrambene industrije s AGRE u Gornjoj Radgoni čije je mjesto ovaj put upečatljivo popunio Agrokor iz Hrvatske, bio je po-vod brojnim špekulacijama. Dežurni komentatori po-sebno su “trančirali” prigodne izjave Ljerke Puljić, stari-je izvršne potpredsjednice, osobito njezino objašnjenje da Agrokor želi povećati nazočnost na slovenskom trži-štu kako bi njegovi proizvodi bili prepoznatljivi Slovenci-ma kada dođu na ljetovanje u Hrvatsku. Još za vrijeme trajanja poljoprivrednog sajma pojavili su se komentari s upozorenjima: ne radi se o brizi za slovenske turiste, nego o lukavom opsjedanju – Mercatora.

“Trančiranje” Ljerke Puljić

dug Mercatora u lipnju

1117 mil €(izgubljeno na tečajnim razlikama

11 mil €(

ˇ

16 Broj 3743, 10. rujna 2012.STIL Privredni vjesnik

Jozo Vrdoljak [email protected]

U prvih osam mjeseci ove go-dine biograd-

ska Ilirija ostvarila je uku-pne prihode u iznosu od 92,6 milijuna kuna što je za 10 posto bolji rezultat u odnosu na isto razdoblje 2011. godine.

Ostvareni su bolji re-zultati i rast poslovanja u svim sektorima tog dio-ničkog društva. U sekto-ru nautike rast je bio čak za 18 posto, sektoru kam-piranja za 14 posto, dok je u sektoru hotelijerstva rast bio veći za četiri posto u odnosu na isto razdoblje 2011. godine.

U Upravi ove turistič-ke tvrtke smatraju kako se odličan rezultat može pripisati kvalitetnoj pri-premi turističke sezone, u kojoj je u sve sektore uloženo više od 18 mili-juna kuna, kao i odmjere-noj politici cijena, suklad-

noj načelu “vrijednost za novac”, te nastupima na više od 30 vodećih emi-tivnih turističkih tržišta - s posebnim naglaskom na individualno i kongre-sno tržište. Uporedo s tim znatna sredstva uložena su u marketing i promo-ciju, posebice u online i mobilno oglašavanje. Sve navedeno pridonijelo je i rastu fizičkih pokazatelja poslovanja u svim sekto-rima: povećanju broja no-ćenja te broja plovila na

ugovornom vezu u marini Kornati, što je Iliriju pozi-cioniralo među 15 vode-ćih turističkih tvrtki u Hr-vatskoj i među tri vodeće u Zadarskoj županiji.

Udvostručili rezultateIlirija je samo u zadnjih pet godina udvostruči-la svoje fizičke i financij-ske rezultate, a u prethod-nih šest do sedam godina investirano je u objekte više od 55 milijuna eura. “Kada bi Ilirija, kao vo-

deća tvrtka u Biogradu, imala iste ili približno iste uvjete poslovanja u gra-du kao i ostali gospodar-ski subjekti, budući da smo sustavno zaustavljani u namjeri daljnjeg ulaga-nja i investiranja u svoje

objekte (izgradnja hotela, izgradnja kampa Park So-line, izgradnja novih nau-tičkih vezova, oduzimanje već postojećih nautičkih luka, kroz prostorne pla-nove smanjenje površine kampa...), poslovni rezul-tati, a ujedno i turistički razvoj grada Biograda bio bi umnogome veći u od-nosu na ostvarene rezul-tate”, stoji u priopćenju Uprave Ilirije.

U Upravi ističu da se zahvaljujući odgovornom i kontinuiranom investi-ranju i praćenju zahtje-va tržišta Ilirija danas na-lazi među tvrtkama koje čine okosnicu hrvatske tu-rističke ponude, a ujed-no su i nositeljice razvo-ja hrvatskog turizma. To je prepoznato i na nacio-nalnoj razini te je upravo Ilirija prva turistička tvrt-ka dobitnica priznanja za društveno odgovorno po-slovanje Indeks DOP u kategoriji srednje tvrtke za 2011. godinu.

IlIrIja Iz BIograda U osam mjesecI ostvarIla 10 posto Bolje rezUltate

“Uz uvjete kakve imaju drugi, mogli bismo još bolje”U sektoru nautike rast je bio čak za 18 posto, sektoru kampiranja za 14 posto, dok je u sektoru hotelijerstva rast bio veći za četiri posto u odnosu na isto razdoblje lani

Ilirija se pozicionirala među 15 vodećih turističkih tvrtki u Hrvatskoj

*vijesti

poziv na natječaj Korak višeMinistarstvo turizma objavilo je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava temeljem Pro-grama unapređenja tu-rističkog sektora Korak više u 2012. godini, za koji je predviđeno 7,4 mi-lijuna kuna. Javni poziv je otvoren do 1. listopa-da, a mogu se kandidira-ti pravne i fizičke osobe registrirane za obavljanje turističke djelatnosti, turi-stičke agencije, turističke zajednice, javne ustano-ve, znanstveno-obrazovne ustanove, klubovi, sport-ske organizacije, umjet-ničke organizacije, jedi-nice regionalne i lokalne samouprave te pravne i fi-zičke osobe koje se bave pružanjem usluga smje-štaja u hotelima na otoci-ma, a opskrbljuju se vo-dom putem vodonosaca.

Novasol želi u zagorje i slavonijuNovasol A/S grupa, jedna od vodećih europskih turi-stičkih agencija, specijali-zirana za privatni smještaj u 25 europskih zemalja, zainteresirana je za pro-širenje svoje ponude i na unutrašnjost Hrvatske, po-sebice na Zagorje i Sla-voniju. Osim na Jadranu gdje se nalazi većina obje-kata koje od ranije ima u svojoj ponudi, Novasol je proširio ponudu i na Gor-ski kotar.

Koncesija za marinu slanoACI je proteklog tjedna putem Zagrebačke burze izvijestio kako je počet-kom rujna potpisan ugo-vor s Dubrovačko-nere-tvanskom županijom o koncesiji na pomorsko do-bro na dijelu uvale Slano, i to za izgradnju luke na-utičkog turizma Marina Slano. Koncesija se daje na razdoblje od 15 godi-na, i to od dana sklapanja ugovora o koncesiji. Za iz-gradnju marine ACI je po-nudio 60,1 milijun kuna.

ukupni prihodi u 8 mjeseci 2012. investirali u objekte tijekom 6-7 godina

92,6 mil kn više od 55 mil €( (

Britanska zrakoplovna tvrtka British Airways (BA), nakon nekoliko godina stanke, ponovno uvodi let iz Londona za Zagreb. Prvi let zrakoplo-vima tipa Airbus 319 i 320 bit će 9. prosinca ove go-dine iz londonske zračne luke Heathrow na zagre-bački Pleso. Odlazni le-tovi iz Zagreba omogućit će putnicima iz naše ze-mlje pristup globalnoj put-ničkoj mreži BA iz Heat-hrowa prema više od 500 destinacija diljem svije-

ta. Time će se unaprijedi-ti već postojeća ponuda cjelogodišnjih letova BA prema Hrvatskoj. Još od 2003. zrakoplovi BA lete

iz londonske zračne luke Gatwick za Dubrovnik. Zrakoplovi BA svakod-nevno će iz Londona kre-tati u 8.25 sati, a u Zagreb

će sletjeti u 11.40 sati. Po-vratni let je istoga dana u 12.30 s dolaskom u Lon-don u 14 sati. Najpovolj-nija karta u jednom smje-

ru je 600 kuna, a povratna karta 1200 kuna. Zrako-plovne karte mogu se re-zervirati na webu BA ili nekih hrvatskih turistič-

kih agencija. Ističući važ-nost ponovnog uvođenja leta za Zagreb, direktori-ca BA za Hrvatsku, Slo-veniju te BiH Mirjana Dostal je rekla kako ta pri-vatna tvrtka u Hrvatskoj djeluje već 16 godina. Pri-je dvije godine BA se spo-jio sa španjolskom zrako-plovnom tvrtkom Iberia, ali je svaka tvrtka zadrža-la svoj brend. U šest mje-seci ove godine, na razini BA grupacije, ostvareno je 13 milijuna eura operativ-nog profita. (S.P.)

BrItIsH AIrwAys ponoVno letI zA zAgreB

od prosinca svakodnevna veza zagreb-london

najpovoljnija karta u jednom smjeru je

600 kuna

17Broj 3743, 10. rujna 2012. HRWWWATSKAwww.privredni.hr

Ususret MobilityDay konferencijiU zagrebačkom hotelu Antunović 27. rujna odr-žava se šesta konferen-cija MobilityDay 2012. Središnja tema konfe-rencije su mobilna rješe-nja i pametni uređaji koji su povezani kroz raču-nalni oblak. Osim najno-vijih tehnoloških vijesti, trendova, uređaja i apli-kacija iz mobilnog svijeta, sudionici će moći nešto više saznati o operativ-nim sustavima Windows 8 i Windows Phone 8 na-mijenjenim korištenju na pametnim telefonima te, među ostalim, tablet raču-nalima.

Suradnja Tele2 i hokejašaTele2 Hrvatska postao je službeni pružatelj mobil-nih usluga hokejaškog kluba Medveščak Zagreb. “Drago nam je što sura-đujemo s Tele2 jer su iz-vrsni, zabavni i druga-čiji, što je i naša odlika. Igrači su oduševljeni jer će sada moći neometano komunicirati gdje god se nalazili”, kaže generalni menadžer KHL-a Medve-ščak Zagreb Marko Anto-nio Belinić.

Veća ulaganjaZbog prelaska na nove tehnologije operatori po-kretnih i nepokretnih mreža u drugom su tro-mjesečju znatno poveća-li ulaganja u odnosu na prvi kvartal. Glavna pod-ručja rasta su i dalje širo-kopojasni pristup interne-tu i usluga prijenosa TV programa uz plaćanje na-knade, objavila je Hrvat-ska agencija za poštu i elektroničke komunikaci-je. Očekuje se da će se tr-žište elektroničkih komu-nikacija i dalje razvijati u istom smjeru jer korisnici od operatora sve više traže pakete usluga koji uklju-čuju internet i televiziju.

*vijesti


N ovac za gorivo važna je stavka u gotovo sva-

kom domu. No zbog rasta cijena crnog zlata, sve je više onih koji prebiru po kunama prije negoli ih od-luče potrošiti na benzin-skim postajama. K tomu, rađaju se i razne ideje o tome kako bi, primjerice, bilo dobro nekome usko-čiti u automobil i s njime podijeliti trošak puta. Jer, mnogo je automobila koji osim vozača nemaju dru-gih putnika. A upravo ta-kva prometala, odnosno vozače, moguće je prona-ći na web stranici Gorivo.com.

Goran Kadić, vla-snik i osnivač Gorivo.coma, ističe kako ove stranice povezuju one osobe koje u približno isto vrijeme putuju prema istom odredištu zahvalju-jući čemu se učinkoviti-je iskorištavaju slobodna mjesta u automobilima. Primjerice, ako netko pu-tuje iz Zagreba prema Dubrovniku, na stranice upiše datum i vrijeme vo-

žnje, koliko ima slobod-nih mjesta u automobi-lu, traži li kao suputnike nepušače... Potom, kada pronađe vožnju koja mu odgovara, putem elektro-ničke pošte ili telefon-

skim pozivom s ponu-đačem dogovara ostale detalje kao što je cijena puta ili koliko ima mje-sta u prtljažniku. “Osim ponude vožnje korisnik može upisati potražnju. U tom slučaju on kao suvo-zač traži nekoga tko će ga povesti prema odredištu. Valja naglasiti kako se tako ukupni trošak vožnje dijeli s brojem osoba koje putuju, a cijena može biti i stvar dogovora među njima. Najčešće je cijena znatno niža od uobičaje-nih prijevoznih sredstava kao što su autobus, vlak

ili zrakoplov”, objašnja-va nam.

Ideja o pokretanju ove web stranice Kadi-ću je sinula ranih 1990-ih godina, u vrijeme njego-va čestog autostopiranja do Njemačke. Kako bi izučio zanat web progra-miranja, prije 10 godine je izradio stranice Gradi-šta (www.gradiste.com) koje su ubrzo postale naj-čitaniji portal u Vukovar-sko-srijemskoj županiji. Najveći problemi u ra-zvoju stranica bili su mu oni tehničke naravi. Ta-kođer, u vrijeme nastanka Gorivo.coma 2003. go-dine određene prepreke stvarale su male brzine pristupa internetu te spo-ro prebacivanje podataka na poslužitelj.

Samopouzdanje i zajednički nastupTrenutačno, ove web stra-nice koje pridonose sma-njenju broja automobila na cesti te tako i emisije štetnih ispušnih plinova u okoliš, imaju oko 5850 registriranih korisnika i još 1105 Facebook kori-snika, dakle, ukupno go-tovo 7000. “Onih, pak,

koji samo pregledava-ju i telefonski ili e-mai-lom odgovaraju na upi-sane ponude ili potražnje ima barem još toliko. Ko-risnici su uglavnom za-dovoljni jer nakon prve vožnje mogu osjetiti de-blji novčanik, a osobi-to su zahvalni oni koji su uspjeli naći suvoza-če na svakodnevnim rad-nim relacijama. Takvih korisnika najviše je na re-laciji Zagreb-Varaždin, Zagreb-Karlovac i Za-greb-prigradska mjesta”, napominje on.

Valja dodati kako Go-rivo.com nije jedinstve-ni projekt. U Hrvatskoj su poznate stranice Putpod-noge.com i Ajmoskupa.com, ali one imaju znatno manje korisnika od ove. Najpoznatiji sličan ser-vis u Europi je njemački Mitfahrzentrale.de.

Ocjenjujući ovaj sek-tor, Kadić ističe kvalitetu hrvatskih IT stručnjaka, što potvrđuju brojne me-dalje koje još kao sred-njoškolci dobivaju na ra-znim natjecanjima. “IT je vezan za ukupno sta-nje u državi i primjetan je pad raznih prodajnih zva-

nja u tome sektoru, odno-sno porast specijalizira-nih stručnjaka kao što su programeri i oni za baze podataka te IT sigurnost. Ovakva će zanimanja još dulje vremena biti defici-tarna i ne trebamo se bo-jati konkurencije ukoli-ko se ulaže u fakultete s ovim smjerovima. Mi-šljenja sam da nam treba malo više samopouzda-nja i zajedničkog nastupa prema van kako bismo se mogli nositi s konkuren-cijom”, kaže.

Ulaskom u Europsku uniju, smatra on, ovom sektoru će se otvoriti vra-ta na mnogo veće trži-šte i bit će uklonjene ad-ministrativne barijere. U budućnosti Kadić na-mjerava razviti još jednu uslugu koja će dodatno štedjeti novac onima koji putuju, ali želi da to za sada ostane poslovna taj-na. “Također, planirana je promjena dizajna stranica i dodavanje još nekih sit-nijih elemenata te daljnja integracija s društvenim servisima u svrhu većeg povjerenja korisnika jed-nih u druge”, zaključu-je on.

Gorivo.com

Ista potrošnja,a deblji novčanik

Stranica povezuje osobe koje u isto vrijeme putuju prema istom odredištu čime se učinkovitije iskorištavaju slobodna mjesta u automobilima

Ukupni trošak vožnje dijeli se s brojem osoba u

automobilu, a cijena može biti i stvar dogovora među

njima

nastala stranica Gorivo.com korisnika te stranice

2003. god oko 7000( (

18 Broj 3743, 10. rujna 2012.PST! Privredni vjesnik

KNJIGOMETARPripremila: Vesna Antonić

Don WinslowDivljaciAlgoritam

Prijatelji Ben i Chon uživaju u idiličnom životu koji imaju za-hvaljujući sjemenu vrhunske marihuane koje je Chon donio s terena i koje se sad hidroponički uzgaja na nizu lokacija. Omiljen proizvod, zahvalna klijentela i jamstvo kvalitete os-tvarenje su američkog sna. I meksičke noćne more. Kartel Baja ne može dopustiti konkurenciju Bena i Chona. I zato jednog jutra u idilu stiže videosnimka – devet odrubljenih glava meksičkih policajaca. Poruka je jasna: divljaci stižu.

joan BorysenkoSagorjeliDvostruka duga

Što se dogodilo s onom iskrom koju ste imali kao dijete i koja je pokretala vašu znatiželju, želju za životom i krea-tivnost? Je li sagorjela? Osjećate li se fizički i emocionalno iscrpljeno? Sagorijevanje jako sliči depresiji, ali ono nije bi-ološki poremećaj koji se može ublažiti lijekovima ili tehni-kama upravljanja stresom. To je poremećaj nade i volje koji siše život iz sposobnih, idealističnih i marljivih ljudi poput vas, a pred vama je izazov da ponovno vratite svoju moć!

Semezdin Mehmedinovićautoportret S torBoMFraktura

Mehmedinovićevi prozni zapisi sadrže i stvarno i izmašta-no te njima stvara novi pogled ne samo na autobiografsko pismo već i na naš doživljaj književnosti. Crtice u kojima bilježi svakodnevicu, opisuje ljude koje vidi ili ih se prisjeća i u kojima se izmjenjuju autoru bliske i nepoznate osobe u savršenom su skladu s crtežima nastalima na koljenu, u vožnji metroom... Ova je knjiga prije svega Mehmedinovi-ćev autoportret u kojem se potpuno razotkriva.

alan BradleyDiMljena haringa Bez SenfaNaklada Ljevak

Dok jedanaestogodišnja Flavija de Luce rješava svoj naj-noviji slučaj, njezina je obitelj na rubu bankrota. Usred obiteljske krize nezaustavljiva mlada detektivka istražuje slučaj premlaćivanja ciganske vračare i ubojstvo lokalnog kradljivca povezano sa skupinom pripadnika vjerskog kul-ta, lokalnom antikvarnicom i nestankom djeteta. Zvuči za-mršeno? I jest, no Bradleyevo pripovjedačko umijeće sve povezuje u tečnu i uvjerljivu priču.

jan guillouarnovo naSlijeđeZnanje

Arnovo naslijeđe najnoviji je nastavak ciklusa povijesnih romana Jana Guilloua o dobu križarskih pohoda. Taj pu-nokrvni viteški roman podjednako je lijepo i krvavo štivo, saga o junaštvu u kojoj tlo podrhtava pod naletom nadola-zećih vojski, a more se razbija o pramce križarskih brodo-va što plove na Istok. Priča u kojoj ljubav pobjeđuje moć...Ovaj roman postao je najveći nacionalni bestseler te se samo u Švedskoj prodao u pola milijuna primjeraka.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

SuradnjaZelina, Sveti Ivan Ze-lina, www.di-zelina.hr. Tvrtka je zainteresirana za inovativne proizvode na stranim tržištima kao i za suradnju u postojećoj proizvodnji materijala za podove. Kontakt: Krešo Perić, [email protected], +385 1 2060143, +385 98 214672.

inženjering i projektiranjeHEN-MAR, Zagreb, www.hen-mar.hr. Tvrt-ka koja se bavi preradom metala nudi usluge inže-njeringa i projektiranja te visokokvalitetne pro-izvode za procesnu, far-maceutsku i kemijsku in-dustriju. Zemlje interesa: Poljska, Slovačka, Bo-sna i Hercegovina, Srbi-ja, Ukrajina, Bjelorusija. Kontakt: Mladen Hendi-ja, [email protected], +385 1 3708116.

Suradnja

Rama, Virovitica. Tvrtka koja se bavi skupljanjem i reciklažom rabljenog je-stivog ulja traži koopera-ciju ulaganja u obnovlji-ve izvore energije (OIE). Kontakt: Marko Rajno-

vić, [email protected], +385 33 800693.

investiranjeZvečevo, Požega, www.zvecevo.hr. Tvrtka je za-interesirana za zajednič-ko ulaganje u projekt iz-gradnje proizvodnog pogona u inozemstvu koji bi proizvodio čoko-ladirane pjenaste proi-zvode za lokalno tržište. Zemlje interesa: Rusija, Kazahstan, Azerbejdžan, Kirgistan, Latvija, Litva, Moldavija, Tadžikistan, Turkmenistan, Ukraji-na, Uzbekistan. Kontakt: Krunoslav Alvir, [email protected], +385 1 2407002.

Suradnja

Kordun-alati, Karlovac, www.kordun.hr. Tvrt-ka proizvodi alate i osta-le proizvode od metala, proizvode od metala za kućanstvo te strojeve za posebne namjene. Tvrtka traži partnere za zajednič-ko ulaganje i nudi: 7000 m2 proizvodnog prostora u Karlovcu, mogućnost izgradnje hale od 10.000 m2 pokraj proizvodnje INOX programa 10 km od Karlovca; kvalitetnu poslovnu infrastruktu; or-ganizaciju proizvodnje. Kontakt: Andreja Grgi-nić, [email protected], +385 47 645560.

ulaganje u proizvodnjuFarmaland, Suhopolje, www.farmaland.hr. Tvrt-ku čini uspješna ekipa mladih i visokoobrazova-nih ljudi u cijelosti preda-nih svom poslu s ciljem unapređenja poslovanja i postizanja zadovoljstva kupaca u zemlji i ino-zemstvu kvalitetom pro-izvoda i usluga. Poslo-vanje društva je gotovo u cijelosti orijentirano na proizvodnju i promet žive stoke, mesa, stočne hra-ne i žitarica, prvenstve-no s ciljem plasmana na izvozna tržišta. Traži par-tnere za daljnje zajednič-ko ulaganje u proizvod-nju. Kontakt: Mladen Mavriček, [email protected], +385 1 4898400, +385 33 771052.

SuradnjaElgrad, Varaždin, www.elgrad.hr. Elgrad traži tvrtku koja želi surađiva-ti na području tehničkih djelatnosti, elektronike, trgovine elektroničkim artiklima i repromate-rijalom, ili tvrtku koja želi uložiti kapital u Hr-vatskoj u proizvodnju s Elgradom, vezanu za elektrotehniku ili elek-troniku. Kontakt: Zden-ko Gradeček, [email protected], +385 42 332544.

IZBOR IZ NADMETANJA

hrvatSkaizgradnja doma za stare i nemoćneOpćina Konavle nabav-lja usluge izgradnje doma za stare i nemoćne Gruda. Rok dostave ponuda je 1. listopada.

opremanje školaOsječko-baranjska župa-nija nabavlja usluge opre-manja škola. Rok dostave ponuda je 25. rujna.

vozila za hitnu medicinsku pomoćZavod za hitnu medici-nu Vukovarsko-srijemske

županije nabavlja vozila za hitnu medicinsku po-moć. Rok dostave ponuda je 26. rujna.

regijaSigurnosne zatvornicePoduzeće za poštanski sa-obraćaj Republike Srpske u Banjoj Luci nabavlja si-gurnosne zatvornice. Rok dostave ponuda je 1. listo-pada.

usluge popravka i održavanja automobilaMinistarstvo pravde u Podgorici nabavlja uslu-ge popravka i održava-

nja automobila Ministar-stva. Rok dostave ponuda je 21. rujna.

vozilaGrad Novi Pazar nabav-lja putnička vozila pu-tem financijskog leasin-ga. Rok dostave ponuda je 29. rujna.

Briefing e-servisi d.o.o.tel.: 01/5501-511fax.: 01/[email protected] www.briefing-nadmetanja.hr


STEČAJEVINEKRETNINEDRAŽBE

Deset skulptura za manje od 180.000 kunaDio tvorničkog kruga Že-ljezare Split u stečaju, po-vršine 90.000 četvornih metara i procijenjene vri-jednosti 77.244.742 kune (10.311.673 eura), u Ka-štel Sućurcu. Jamčevi-na je pet posto od procije-njene vrijednosti i plaća se

na račun stečajnoga duž-nika kod Hrvatske poštan-ske banke broj 2390001-1100358086. Predmet prodaje ne može biti pro-dan kupcu ispod polovine procijenjene vrijednosti. Nekretnina se može ra-zgledati uz prethodnu naja-vu na telefon 01/6113 225, 6119 692 ili na mobitel 099/2005 201. Pisane po-nude slati do 15. rujna na adresu Stečajna upravitelji-ca Marija Vujčić Turkulin, Vrtlarska 3, Zagreb, p.p. 881. Ponude će se otvara-ti u roku od osam dana, u uredu stečajne upravitelji-ce, u Zagrebu, Avenija Ma-rina Držića 4/III.

Katamaran s motornim pogonom i jedrima Pri-vilege 435, godina proi-zvodnje 2002., procijenje-ne vrijednosti 2.437.500 kuna. Plovilo se nalazi u Marini Frapa, u Rogozni-ci, Šibensko-kninska žu-panija. Na pokretnini je upisano razlučno pravo u korist Ministarstva finan-cija. Jamčevina je pet po-sto i plaća se do 12. ruj-na, do kada traje i rok za slanje pisanih ponuda. Razgledavanje je mogu-će radnim danom od 9 do 12 sati, uz prethodni do-govor na telefon 01/4647 218 ili 01/6184 432. Po-kretnina ne može biti pro-dana za manje od procije-njene vrijednosti.

Skulpture akademskog kipara Joze Turkalja, 10 komada, ukupne procije-njene vrijednosti 179.000 kuna. Prodaja će se prove-sti prikupljanjem pisanih ponuda. Neće se uzimati u obzir ponude ispod 10 po-sto procijenjene vrijednosti svake skulpture. Skulpture se mogu razgledati svakog radnog dana između 10 i 14 sati uz prethodnu naja-vu na telefon 01/6113 225. Ponude se dostavljaju u za-tvorenoj omotnici na adre-su Marija Vujčić Turkulin, stečajna upraviteljica, Vr-tlarska 3, 10000 Zagreb, p.p. 881 s naznakom “Ne otvaraj – ponuda za pred-met St- 456/03” najkasnije do 15. rujna 2012. Svi po-nuditelji bit će obaviješte-ni u pisanom obliku čija je ponuda prihvaćena.

Poslovni prostor u Za-grebu, ukupne površi-ne 1641 četvorni metar i procijenjene vrijednosti 13.861.505 kuna. Nekret-nine se prodaju na 10. ro-čištu po početnoj cijeni od

5.500.000 kuna i ispod te cijene ne mogu se proda-ti. Jamčevina je 10 posto utvrđene vrijednosti i pla-ća se najkasnije dva dana prije ročišta za dražbu. Razgledavanje je moguće po dogovoru sa stečajnim upraviteljem na mobitel 098/855 370. Dražba se održava 12. rujna 2012. u 10 sati u zgradi Trgovač-kog suda u Zagrebu, soba broj 94/II. (ulična zgrada).

Poslovna zgrada i nogo-stup u Križevcima, ukupne površine 29 četvornih me-tara i procijenjene vrijed-nosti 149.000 kuna. Jam-čevina je 10 posto i plaća

se najkasnije do zaključ-no 10. rujna. Razgledava-nje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upra-viteljem na broj 091/1368 886 ili 095/5039 246. Dražba se održava 12. ruj-na 2012. u 12 sati na Trgo-vačkom sudu u Varaždinu, soba br. 223/II.

Kuća i dvorište, ugo-stiteljski objekt s prize-mljem i katom na kojem se nalaze sobe, u Zambra-tiji kod Umaga, Istarska županija, ukupne površi-ne 926 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 9.000.000 kuna. Nekret-nina je predmet spora kod Trgovačkog suda u Rije-ci, Stalne službe u Pazi-nu. Jamčevina je 10 posto i plaća se na račun Općin-skog suda u Bujama prije dražbe. Razgledavanje je moguće uz prethodnu na-javu na telefon 052/725 230. Dodatni podaci o ne-kretnini dostupni su na www.umag-gradnja.com. Nekretnina se na draž-bi ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vri-jednosti. Dražba se održa-va 13. rujna 2012. u 9.30 sati na Općinskom sudu u Bujama, Istarska 1, ra-spravna dvorana br. 23.

Novi troetažni objekt u poslovnoj zoni Ilovac kod Karlovca, ukupne po-vršine 2521 četvorni me-tar i procijenjene vrijed-nosti 22.500.000 kuna. Jamčevina je 500.000 kuna i plaća se najkasni-je pet dana prije dražbe na račun Trgovačkog suda u Zagrebu. Razgledava-nje je moguće uz prethod-ni dogovor sa stečajnim upraviteljem na mobitel 098/387 098. Dražba se održava 14. rujna 2012. u 9.30 sati u zgradi Suda u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja 1/3.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

PogleD u svijet

opet usporavanje

dr. uroš Dujšin

A ko mi Hrvati ku-kamo zbog kri-ze, možda nas

utješi to da smo u veli-kom i dobrom društvu. U drugom tromjesečju svjet-ska je privreda zabilježila rast od tek 2,8 posto, što je najlošiji rezultat od kra-ja 2009. kada je izgleda-lo da je započeo oporavak nakon teške krize. U sa-dašnjem usporavanju naj-više zabrinjava to što je ono tako rašireno, poga-đajući privrede u usponu kao i bogate zemlje.

Najslabija karika bo-gatog dijela svijeta je euro-zona, gdje je BDP pao za 0,2 posto, što na godišnjoj razini nosi 0,7 posto, pa je on tako za 0,4 posto ma-nji no prije godinu dana. Opsjednuta strahovanjem od mogućeg izlaska Grč-ke i veće svote potrebne za spašavanje Španjolske, eu-rozona sve dublje propada u neprilike. Zbirni indek-si industrijske proizvod-nje i uslužnih djelatnosti, zasnovani na izvješćima nabavnih službi, ukazu-ju na daljnji pad BDP-a u trećem tromjesečju. Svije-tla točka u svemu tome je bila povoljna pozicija Nje-mačke, koja čini četvrti-nu proizvodnje eurozone i koja je u drugom tromje-sečju postigla rast od 0,3 posto - a što je za jedan posto više nego prethod-ne godine. No i ta svijetla točka tamni: analiza eko-nomske klime münchen-skog instituta Ifo pokazala

je da su očekivanja za slje-dećih šest mjeseci najniža od 2009. nadalje.

Japan, pa i Kina, u teškoćamaTeškoće eurozone pogađa-ju i druge bogate zemlje. Ojačana radovima na ob-novi nakon katastrofal-nog potresa i tsunamija iz 2011., japanska je privre-da u godini do drugog tro-mjesečja postigla rast od 3,5 posto. No vrijednost japanskog izvoza u Eu-ropsku uniju je tijekom 12 mjeseci do lipnja pala za zabrinjavajućih 25 posto.

Na dan 28. kolovoza vla-da je upozorila da daljnje usporavanje rasta u preko-morskim zemljama pred-stavlja rizik za oporavak.

Amerika je prošla dale-ko bolje od Europe. U dru-gom tromjesečju američki BDP je, prema revidiranim podacima objavljenim 29. kolovoza, porastao za 1,7 posto po godišnjoj stopi od 1,7 posto. No oporavak po-kazuje znakove usporava-nja: stopa rasta smanjena je sa dva posto u prvom tro-mjesečju na 4,1 posto pot-kraj 2011. Usprkos tome što ima znakova da se trži-šte nekretninama napokon oporavlja - cijene stanova su do drugog tromjesečja porasle za 1,2 posto - ras-položenje potrošača se u kolovozu naglo pogoršalo.

Da stvari budu još gore, usporavanje pogađa i gospodarstva u usponu. Među četiri zemlje BRIC-a (Brazil, Rusija, Indija i Kina) pad privredne aktiv-

nosti je naročito izražen: njihov je rast početkom 2012. bio anemičan. U tije-ku je i usporavanje rasta ši-rom Latinske Amerike, ot-kako se potražnja Kine za sirovinama počela uspo-ravati. Usporavanje uvoza ukazuje na to da će kinesko usporavanje biti ozbiljni-je no što se prethodno oče-kivalo. I kineski izvoznici žive u teškim vremenima. U kolovozu su nove na-rudžbe industriji bile najni-že od ožujka 2009. godine.

Središnje banke preslabeKineski je BDP do dru-gog tromjesečja rastao za samo 9,2 posto do srpnja, što je znatno manje od sto-pe od 14 posto od prije go-dinu dana. Šangajska bur-za kojoj su kotacije pale na minimum u zadnje tri godine najbolji je znak ovog slabljenja. Nasuprot tome, burze u bogatim ze-mljama su bile euforič-

ne. Prošlog mjeseca cijene američkih dionica porasle su za četiri posto, a europ-ske su burze sa šest posto zabilježile još impresivniji rast. No i to sada ide kraju jer investitori realnije pro-cjenjuju što središnje ban-ke mogu učiniti.

Razočaravajuća kre-tanja u svjetskoj privre-di pokazuju da središnje banke same ne mogu ob-noviti prezadužene ze-mlje. Sve ovo ukazuje na to da je potpisani autor imao pravo kada je pred-vidio da će kriza trajati do 2018. Poštovani čitatelji, čitajte Privredni vjesnik i spremite se na najgore.

Najviše zabrinjava u sadašnjem usporavanju to što je ono tako rašireno, pogađajući privrede u usponu kao i bogate zemlje

20 Broj 3743, 10. rujna 2012.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

*vijesti

Manje poreznih dužnikaU prvih mjesec dana od objave liste poreznih duž-nika, zaključno sa 31. ko-lovozom, s liste su obrisa-na 964 dužnika, objavila je Porezna uprava. Uku-pno su dužnici podmi-rili 54,82 milijuna kuna duga. S liste je brisano 299 dužnika koji su u ci-jelosti podmirili dug u iznosu od 21,69 milijuna kuna, a 665 dužnika pod-mirilo je dio duga u uku-pnom iznosu od 33,12 mi-lijuna kuna, pa su brisani s liste jer je njihov dug na-kon uplata postao niži od granice za objavu na listi dužnika.

Od turizma 8,9 milijardi kuna

U šest mjeseci ove godine u našoj je zemlji od turiz-ma ukupno uprihodova-no 8,9 milijardi kuna što je 3,2 posto više nego u istom razdoblju 2011., po-daci su Porezne uprave. U djelatnosti pružanja smje-štaja u hotelima i sličnim objektima u prvom polu-godištu ostvaren je pri-hod od 3,5 milijardi kuna ili 10 posto više nego lani. Putničke agencije zabilje-žile su prihod od 1,9 mili-jardi kuna, 3,3 posto više, a turoperatori 191 mili-jun kuna ili 23 posto više nego u prvih šest mjeseci prošle godine.

Medika: veći prihod, manja dobitU prvih šest mjeseci 2012. godine Medika je ostvari-la ukupan prihod od 1,1 milijardu kuna, što je po-rast od četiri posto u od-nosu na isto razdoblje prethodne godine. Neto dobit je iznosila 8,9 mili-juna kuna, što je pad od dva posto, jer je u istom razdoblju prethodne godi-ne iznosila 9,07 milijuna. Grupa Medika ostvarila je u prvih šest mjeseci 2012. ukupan prihod od 1,14 milijardi kuna, uz porast od pet posto, dok je neto dobit pala za četiri posto, na 10,6 milijuna kuna.

V lada je sredinom srpnja (s dva mje-seca zakašnjenja)

objavila Strategiju Vla-dinih programa za 2013.-15.; početkom kolovoza (s mjesec i pol zakašnje-nja) Smjernice ekonom-ske i fiskalne politike za 2013.-15.; Ministarstvo financija je odmah nakon Smjernica (s mjesec dana zakašnjenja) objavilo Upute za izradu državnog proračuna za 2013.-15.

Strategija, nažalost, nudi istu viziju, strateški cilj i 12 općih ciljeva koje je HDZ-ova vlada ponudi-la za razdoblje 2010.-12. Budući da se Smjernice rade na temelju Strategi-je, nedostatak nove, kva-litetnije vizije i ciljeva odrazio se i na njih, pa one nude svojevrsni sta-tus quo.

Usmjerenje na tehničke uštedeVlada predviđa ekonomski rast od nula posto 2012., 1,8 posto 2013., tri po-sto 2014. i 3,5 posto 2015. Predviđanja su preoptimi-

stična, pogotovo za prve dvije godine, ali su i pre-skromna. Zbog nepripre-mljenosti Vlade za preu-zimanje vlasti, 2012. je, nažalost, izgubljena, ali na-kon niza loših godina tako skromna povećanja BDP-a - kada bi se i ostvarila - neće nas daleko dovesti.

Vlada najavljuje “od-lučnost u provedbi fiskalne konsolidacije i poštivanju Zakona o fiskalnoj odgo-vornosti, pri čemu će na-staviti s prelaskom s direk-tnih na indirektne poreze i dalje rasterećivati porezni trošak rada”. Fiskalna kon-solidacija je zaista neop-hodna, no problem je što su indirektni porezi (PDV i trošarine) u Hrvatskoj

već ionako vrlo visoki, porez na i m o v i n u koji se pla-nira uvesti je direk-tni, a ne i n d i r e k -tni porez; dok je rasterećenje poreznog t roška r a d a n e -m o -guće b e z

strukturnih re-formi na ras-

h o d n o j strani pro-računa. I tu je naj-veći pro-blem. Iz

odrednica Strategije,

te posljedično i iz Smjer-

n i c a ,

iščitava se uglavnom usmjerenje na tehničke uštede, ali ne i na suštin-ske promjene. Privatiza-cija i jača uloga privatnog sektora se ne spominju, a očita je usmjerenost na dr-žavnu intervenciju, pa čak i u stvaranju optimalnog ozračja za razvoj konku-rentnoga gospodarstva.

Stvaranje optimalnog ozračja za razvoj konku-rentnog gospodarstva je, ispravno, visoko rangiran cilj, u kojem se ističe re-strukturiranje i razvoj po-jedinih grana industrije (tu se države obično i ne iskazuju posebno uspješ-nima); aktivne mjere po-litike tržišta rada (ta-kođer diskutabilne); te unapređenje ulagačkog okruženja i izmjene za-konodavnog okvira (što je zapravo najvažnije). Vladina Biblija bi tre-bala biti publikacija Svjetske banke Do-ing Business, jer nji-hova ljestvica lakoće poslovanja ukazuje na

to da su zemlje u koji-ma je najlakše poslovati

Katarina Ott, institut za javne financije

Predviđanja i preoptimis tična i preskromna iz odrednica strategije, te posljedično i iz smjernica, iščitava se uglavnom usmjerenje na tehničke uštede, ali ne i na suštinske promjene. Privatizacija i jača uloga privatnog sektora se ne spominju, a očita je usmjerenost na državnu intervenciju, pa čak i u stvaranju optimalnog ozračja za razvoj konkurentnoga gospodarstva

Država treba stvarati povoljne

uvjete za investiranje koji će potaknuti privatne

investicije, a ne sama investirati

Za tako nasušno neophodna smanjenja rashoda potrebna je vizija i strategija suštinskih reformi, koje nema ni u Strategiji ni u Smjernicama. Nisu dovoljni tek puki pokušaji ušteda i nadzora koji na ko ncu rezultiraju apsolutnim povećanjem tih rashoda.

Negativna kretanja u in-dustrijskoj proizvodnji nastavljena su i u srpnju. Prema najnovijim kalen-darski prilagođenim po-dacima Državnog zavoda za statistitiku, industrijska proizvodnja je u srpnju za-bilježila pad po istoj stopi kao i prethodni mjesec, od

5,5 posto na godišnjoj ra-zini. Istodobno, broj zapo-

slenih u industriji smanjio se 4,4 posto.

Kumulativni podaci za razdoblje od siječnja do srpnja pokazuju pad industrijske proizvod-nje od 6,1 posto u odno-su na isto razdoblje proš-le godine, kao posljedica snažnih stopa pada i u pr-voj polovini godine. Pre-ma kategorijama glavnih

industrijskih grupacija (GIG) u srpnju je najve-ći pad zabilježen kod in-termedijarnih proizvoda (-17,4 posto). Kod ka-tegorija kapitalnih pro-izvoda pad je 0,1 posto, dok je proizvodnja ne-trajnih proizvoda za ši-roku potrošnju pala 0,4

posto. Energija i trajni proizvodi za široku po-trošnju bilježe rast po stopi od 2,8 posto odno-sno 0,7 posto.

Povećati investicijePromatrajući prema ka-tegorijama nacionalne klasifikacije djelatnosti

inDustrijsKa PrOizvODnja

U srpnju pad od 5,5 postou ovoj godini očekujemo nastavak smanjenja industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, što će biti četvrta uzastopna godina negativnih kretanja. Pozitivnija kretanja ne očekujemo ni sljedeće godine, prognoziraju analitičari rBa

Broj zaposlenih u industriji smanjio se

4,4 posto

“


najčešće i ekonomski naj-uspješnije.

Kad bi se u Hrvatskoj olakšalo poslovanje, a to se uz volju i znanje može relativno brzo postići, onda se i skromni predvi-đeni rast BDP-a ne bi tre-bao temeljiti na “pokreta-nju investicijskog ciklusa šireg javnog sektora”, već bi sasvim sigurno bilo i znatno više privatnih in-vesticija, a ne bismo toliko ovisili ni o “nastavku po-voljnih gospodarskih kre-tanja u okruženju”. Goto-vo isključivo oslanjanje na “doprinos bruto investici-ja u fiksni kapital gospo-darskom rastu” ne ulijeva nadu da će se taj rast zaista i ostvariti, jer će biti “gene-riran pokretanjem investi-cijskog ciklusa javnih po-duzeća, dok će investicije privatnog sektora uslijedi-ti”. Budući da javna podu-zeća baš i nisu poznata po uspješnom i urednom po-slovanju, postoji bojazan da će njihovo eventualno pokretanje investicijskog ciklusa voditi novim dubi-ozama i dodatnom optere-

ćenju poreznih obveznika, te je upitno i hoće li usli-jediti investicije privatnog sektora. Država treba stva-rati povoljne uvjete za in-vestiranje koji će potaknu-ti privatne investicije, a ne sama investirati.

Čuda su moguća, ali...U Smjernicama piše da će glavni teret fiskalne konsolidacije biti na stra-ni rashoda. No, problem je u tome što se iz godi-ne u godinu predviđa rast tih rashoda (sa 138,5 mi-lijardi 2012., na 148 mili-jardi kuna 2015.), a upitno je planirano ostvarenje ra-sta BDP-a, pa stoga i udio rashoda u BDP-u. Ukoliko se ne ostvare državne in-vesticije i nastavak povolj-nih gospodarskih kretanja u okruženju na kojima se temelji rast BDP-a, teško će se moći poštivati Zakon o fiskalnoj odgovornosti. U Smjernicama su dobro opisani rizici ostvarenja projekcija, ali, nažalost, nema i objašnjenja što će Vlada poduzeti ako se neki

od tih rizika ostvare. Stoga je neoprostivo što nije pla-nirano stvarno smanjiva-nje rashoda u apsolutnim brojkama, već samo rela-tivno, u postotku BDP-a.

Kad je riječ o uku-pnim rashodima državnog proračuna, kao i rashodi-ma proračuna opće drža-ve, oni će rasti iz godine

u godinu (sa 117 milijar-di 2012. na 127 milijardi kuna 2015.). Budući da su rashodi za otplate kamata i glavnica dugova, uplate u proračun EU-a i subvenci-je brodogradnji sukladno planovima restrukturiranja zadani i ne mogu se sma-njivati, drastičnija smanje-nja bi se očekivala u naj-većim stavkama rashoda. To su rashodi za mirovin-sko i zdravstveno osigu-

ranje, te za zaposlene koji u čitavom razdoblju izno-se oko 70 posto ukupnih rashoda poslovanja. Na-žalost, rashodi za mirovin-sko i zdravstveno osigura-nje će iz godine u godinu rasti, a za zaposlene će se smanjiti samo 2013. u od-nosu na 2012., a inače će stalno rasti. No, za tako nasušno neophodna sma-njenja rashoda potrebna je vizija i strategija suštin-skih reformi, koje nema ni u Strategiji ni u Smjernica-ma. Nisu dovoljni tek puki pokušaji ušteda i nadzo-ra koji na koncu rezultira-ju apsolutnim povećanjem tih rashoda.

Smjernice, kao ni Strategija, ne ulijeva-ju puno nade. Čuda su, naravno, uvijek mogu-ća, ali za njih nije dovolj-no kao cilj postaviti veće ubiranje prihoda i navod-no - samo navodno - sma-njivanje rashoda, bez na-znaka stvarnih strukturnih reformi na strani rashoda državnog proračuna i ras-hoda izvanproračunskih korisnika.

(NKD), pad u prerađivač-koj industriji iznosi 4,6 posto godišnje u srpnju, no s obzirom na dugotraj-no negativne stope, u pr-vih sedam mjeseci kumu-lativni je pad 5,3 posto na godišnjoj razini. Proi-zvodnja koksa i rafinira-nih naftnih proizvoda u srpnju zabilježila je go-dišnji rast od čak 44,2 po-sto, međutim, promatra-jući kumulativno, u prvih sedam mjeseci ostvaren je pad od 3,2 posto. Na-dalje, proizvodnja me-tala nastavlja razmjerno snažno padati (-28 po-

sto u srpnju), dok je kod ove djelatnosti zabilježen i snažan pad zaposlenosti od 30,2 posto.

“Slaba domaća potra-žnja te nepovoljna kreta-

nja u Europskoj uniji, od-nosna slabija inozemna potražnja imaju negati-van utjecaj na kretanja u industrijskoj proizvod-nji. U isto vrijeme re-

strukturiranje pojedinih industrijskih grana ne-gativno utječe na razinu proizvodnje. U ovoj go-dini očekujemo nastavak smanjenja industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, što će biti četvrta uzastopna godina nega-tivnih kretanja. Pozitiv-nija kretanja ne očeku-jemo ni sljedeće godine. Osjetniji oporavak indu-strijske proizvodnje mo-guć je nakon povećanja investicija, a dugotrajno kroz strukturne promje-ne”, prognoziraju analiti-čari RBA.

Predviđanja i preoptimis tična i preskromna Iz odrednica Strategije, te posljedično i iz Smjernica, iščitava se uglavnom usmjerenje na tehničke uštede, ali ne i na suštinske promjene. Privatizacija i jača uloga privatnog sektora se ne spominju, a očita je usmjerenost na državnu intervenciju, pa čak i u stvaranju optimalnog ozračja za razvoj konkurentnoga gospodarstva

Neoprostivo je što nije planirano stvarno smanjivanje rashoda u apsolutnim brojkama

Za tako nasušno neophodna smanjenja rashoda potrebna je vizija i strategija suštinskih reformi, koje nema ni u Strategiji ni u Smjernicama. Nisu dovoljni tek puki pokušaji ušteda i nadzora koji na ko ncu rezultiraju apsolutnim povećanjem tih rashoda.

INduStrIjSka ProIzvodNja

Katarina Ott, Institut za javne financije ”

Zadržavanje kredit-nog rejtinga je dobra vi-jest koju Hrvatska treba prihvatiti sa zadovolj-stvom, ali ne treba previ-še pričati o tome, savjet je predsjednika Upra-ve Erste Grupe Andrea-sa Treichla. Unatoč svim problemima koje Hrvatska ima, Treichl je optimisti-čan zbog skorog ulaska u EU, jer u ovim teškim vre-menima svaka zemlja ko-joj se otvaraju nove prilike može se smatrati sretnom zemljom. Upitan o rasple-tu krize eurozone, Treichl je novinarima u Zagrebu rekao da ne očekuje ništa dramatično prije njemač-kih parlamentarnih izbo-ra iduće godine. Predviđa uspostavu bankarske uni-je u nekom “light”’ obli-ku, što će dovesti do opu-

štanja na tržištu kapitala, ali bez skore obnove pu-nog povjerenja privat-nih investitora. Hrvatski bankarski sustav, prema Treichlu, vrlo je stabilan, kao i u većini europskih država, ali problem je ne-stabilno poslovno okruže-nje. Upitan za komentar česte primjedbe hrvatskih poduzetnika da strani vla-snici domaćih banaka pre-feriraju poslovati s kompa-nijama iz svojih zemalja, Treichl je to kategorično odbacio. “Za nas je Hr-vatska domaće tržište, vla-sništvo pritom nije bitno, jer poslovne partnere ne biramo po državi u kojima im je sjedište, nego prema njihovoj kvaliteti’’, poja-snio je. Kao primjere koji podržavaju njegovu tezu naveo je Češku i Slovač-ku, u kojima su banke ta-kođer uglavnom u stranom vlasništvu, a obje zemlje bilježe solidne stope rasta i stabilno brode kroz ovu recesiju. (D.Ž.)

Trgovina na malo nasta-vila je i peti mjesec za redom bilježiti pad na godišnjoj razini. Naime, prema prvim podacima Državnog zavoda za sta-tistiku, promet od trgo-vine na malo je tijekom srpnja bio 5,1 posto re-alno manji nego u istom mjesecu prošle godine.U nominalnom izrazu pad prometa u trgovini na malo intenziviran je u od-nosu na lipanj te iznosi 2,2 posto godišnje (četvrti uzastopni mjesec trgovi-na na malo bilježi godiš-nju stopu pada u nominal-nom izrazu). U odnosu na lipanj, trgovina na malo je porasla za 16,9 posto real-no (+15,2 posto nominal-no) što je u skladu sa se-zonskim kretanjima.Nastavak gospodarskog pada u ovoj godini, godiš-nji rast nezaposlenosti te pad zaposlenosti uz stagna-ciju kreditiranja stanovniš-tva negativno su utjecali na maloprodaju. Tome treba pridodati stagnaciju plaća,

visoku razi-nu potrošač-kog pesimizma te neizvje-snost glede ostvarivanja budućih dohodaka. Dodat-no, realni raspoloživi do-hodak smanjen je uslijed rasta troškova života dije-lom zbog povećanja PDV-a te poskupljenja struje i plina u svibnju, ali i rela-tivno visokog kreditnog opterećenja.Očekivani dobri fizički rezultati u središnjoj tu-rističkoj sezoni mogli bi ublažiti očekivano sma-njenje domaće potrošnje. Međutim, s obzirom na globalna negativna kreta-nja te suzdržanost u po-trošnji kod inozemnih go-stiju, pozitivni učinci bit će ograničeni. Pad za-poslenosti i rast nezapo-slenosti, koji započinje s krajem drugog, a intenzi-vira se u posljednjem tro-mjesečju, ne daje optimi-zam da će se promet u trgovini na malo oporaviti do kraja godine, smatraju analitičari RBA.

oPtImIStIčNI baNkar

Za Erste Grupu Hrvatska je domaće tržište

Pad od 5,1 posto

trgovINa Na malo

22 Broj 3743, 10. rujna 2012.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

P osljednji tjedan održavanja obve-zne pričuve bio

je iznimno napet budući da je na novčanom tržištu svakodnevno dominirala potražnja za kratkoročnim pozajmicama. Stoga je i kamatna stopa u ovome razdoblju zabilježila zna-čajan porast, a prekonoć-na stopa premašivala je tri posto. U ovakvim okolno-stima gotova sva prijav-ljena ponuda novca bila je iskorištena. Unatoč vi-sokoj potražnji i atraktiv-noj kamatnoj stopi, dio sudionika viškove likvid-nosti krajem dana deponi-ra u središnju banku kao prekonoćni depozit po ka-

matnoj stopi od 0,25 po-sto. U ovom razdoblju prosječna tjedna dnevna kamatna stopa iznosila je 2,65 posto, dok je prosječ-na tjedna prekonoćna ka-matna stopa iznosila 2,3 posto.

U utorak je Ministar-stvo financija održalo

aukciju trezorskih zapisa u kunama i eurima. Una-toč napetijem novčanom tržištu, kamatna stopa na trezorske zapise u kunama s najkraćim rokom dospi-jeća smanjena je sa 2,33 posto na 2,25 posto, dok su stope na ostale roko-ve dospijeća ostale nepro-

mijenjene. Planirani iznos izdanja zapisa u kunama bio je 800 milijuna, a os-tvareni iznos emisije 890 milijuna kuna. Na rok od 91 dan upisano je 80 mi-lijuna kuna po kamatnoj stopi od 2,25 posto, na rok od 182 dana upisan je naj-veći iznos, 435 milijuna

kuna po 3,5 posto i na rok od 364 dana 375 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 3,6 posto. Kod trezorskih zapisa u eurima odaziv na aukciju bio je skromniji te je umjesto planiranih 100 upisano 86.035 milijuna eura. Na trezorske zapi-se u eurima s rokom dos-

pijeća od 91 dan kamatna stopa je porasla sa 2,1 po-sto na 2,4 posto. Sljede-ća aukcija najavljena je za 11. rujna.

Novčano tržište je na početku rujna iznimno napeto i dinamično. Ne-koliko puta viša potra-žnja od ponude, te krat-koročna kamatna stopa koje prelazi razinu od tri posto, značajno mijenjaju obilježja novčanog trži-šta. Idućeg tjedna slijedi smjena razdoblja održa-vanja te bi se napetost u trgovanju sudionika mo-gla zadržati. Rast potra-žnje na početku razdoblja zasigurno će podržavati dosegnutu razinu kamat-ne stope.

Objava plana predsjednika Europske središnje banke Marija Draghija o kupo-vini državnih obveznica, radi ublažavanja posljedi-ca dužničke krize u euro-

zoni, oživjela je burze kra-jem prošlog tjedna. Dow Jones je dostigao najvišu razinu od prosinca 2007., prinosi na španjolske ob-veznice pale su na najnižu

razinu u zadnja četiri mje-seca, a prinosi na talijan-ske obveznice najniže u zadnjih pet mjeseci. Opti-mizam su donekle pokva-rili podaci o zapošljavanju

u SAD-u, koji su pokaza-li da je u kolovozu novo-zaposlenih bilo 96.000, osjetno manje od predvi-đanja većine ekonomista. Iako američko gospodar-stvo zadnje tri godine bi-lježi rast BDP-a, nezapo-slenost je već 43 mjeseca iznad osam posto, što je najduže razdoblje još od velike depresije prije 80 godina. Američki dolar zbog toga je u padu, a euro je dodatno ojačao do razi-ne od 1,2777 dolara, naj-više u zadnja četiri mjese-ca. Cijena zlata porasla je iznad 1700 dolara po unci, dok je cijena barela nafte pala ispod 95 dolara.

TržišTe novca Zagreb

Potražnja znatno veća od ponude

Promjene na tečajnici Hrvatske narodne banke prošloga su tjedna doni-jele i ponešto dobrih vi-

jesti za dužnike u švi-carskim francima. Tečaj franka prema kuni od ponedjeljka do petka je

HrvaTsko deviZno TržišTe

Kuna jača od svih

Međunarodno TržišTe kapiTala

U Europi rast optmizma, SAD oprezan

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog ob-veznog mirovinskog fonda, sredinom prošlog tjedna dosegnula je 167,9106 bodova. To je vrlo blagi porast u usporedbi s pretprošlim tjednom koji je Mirex okončao na 166,8339 bodova.

Mirovinski fondovi

Mirex u blagom rastusmanjen za 1,4 posto. Blago je oslabio i euro, preračunato za oko tri kune na 100 eura, kao i američki dolar, koji je sada slabiji i od austral-

skog i od kanadskog imenjaka. Općem sla-bljenju glavnih valuta prema kuni pridružili su se i japanski jen i britan-ska funta.

5650

5684

5718

5752

5786

5820

7.9.6.9.5.9.4.9.3.9.

13000

13080

13160

13240

13320

13400

7.9.6.9.5.9.4.9.3.9.

3060

3078

3096

3114

3132

3150

7.9.6.9.5.9.4.9.3.9.

3380

3412

3444

3476

3508

3540

7.9.6.9.5.9.4.9.3.9.

6900

6966

7032

7098

7164

7230

7.9.6.9.5.9.4.9.3.9.

8650

8698

8746

8794

8842

8890

7.9.6.9.5.9.4.9.3.9.

FTSE 100 Dow Jones NASDAQ

CAC40 DAX NIKKEI 225

Jelena drinković

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 6.9.2012.Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond 173,6514

Erste Plavi obvezni mirovinski fond 172,0678

PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 155,8756

Raiffeisen obvezni mirovinski fond 164,8769

MIREX 167,9106

Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 183,5865

AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 208,2539

CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 122,0364

Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 143,4013

Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 148,0479

Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond 154,4204

Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB 101,0401

Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 112,0076

AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 197,8962

AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 193,2122

AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 207,9684

AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 150,8364

Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 127,7410

CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 106,9488

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 167,4796

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 111,8850

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 122,9674

Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 175,7134

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR 153,5419

Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 128,3281

Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 108,8318

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 143,6591

Izvor: HNB primjena od 8. rujna 2012. 3.9. 4.9. 5.9. 6.9. 7.9.

7.48

7.47

7.46

7.45

7.44

7.43

EUR 5.96

5.94

5.92

5.90

5.88

5.86

USD 6.24

6.21

6.18

6.15

6.12

6.09

CHF

3.9. 4.9. 5.9. 6.9. 7.9. 3.9. 4.9. 5.9. 6.9. 7.9.

valuta Srednji tečaj za devize

AUD australski dolar 6,068448

CAD kanadski dolar 5,981220

JPY japanski jen (100) 7,439486

CHF švicarski franak 6,138465

GBP britanska funta 9,377330

USD američki dolar 5,873216

EUR euro 7,448413

3.9.’12. - 7.9.’12.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

4

3

2

1

0ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

u % 27.8.’12. - 31.8.’12.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

700

600

500

400

300

200

100

03.9.2012. 4.9.2012. 5.9.2012. 6.9.2012. 7.9.2012.

u mil. kn Ponuda Potražnja Promet

169

168

167

166

169

168

167

166

MIREX - mjesečni

30.7. 10.8. 20.8. 30.8.

MIREX - tjedni

3.9. 4.9. 5.9. 6.9.


Hamag daje jamstva za PBZPrivredna banka Zagreb i Hamag Invest zaključili su sporazum o poslovnoj su-radnji čiji je cilj osiguranje kvalitetne potpore i uvjeta financiranja poduzetnika i obrtnika u segmentu malog gospodarstva putem pet jamstvenih programa. To su programi Novi poduzet-nici, Poljoprivrednici, Li-kvidnost, Rast i Inovacije. Odobrena jamstva odnose se na osiguranje povrata di-jela glavnice kredita koji će Privredna banka odobrava-ti malim poduzetnicima.

RBA Visa PlatinumRaiffeisenbank Austria prva je banka na hrvat-

skom tržištu koja u ponu-di ima ekskluzivnu kredit-nu karticu Visa Platinum. Korisnik uz nju dobiva besplatno Uniqa dodatno zdravstveno osiguranje, putno zdravstveno osigu-ranje, osiguranje kuplje-ne robe kao i produženo jamstvo na kupljenu robu. RBA Visa Platinum kartica prihvaćena je u preko 200 država diljem svijeta, na nekoliko milijuna prodaj-nih mjesta i gotovo dva mi-lijuna bankomata.

Hypo uveo e-knjižicuHypo Alpe-Adria banka uvela je e-knjižicu, novu uslugu kojom korisnici HYPOneta mogu ostvari-

ti kratkoročne štedne ka-matne stope. Klijenti koji koriste e-knjižicu ostvaru-ju kamatnu stopu od 1,5 posto za kune, jedan po-sto za eure, te 0,25 posto za američke dolare i švicarske franke. E-knjižica je pri-je svega namijenjena kli-jentima banke koji se kori-ste uslugama internetskog bankarstva i imaju potrebu za kratkoročnom, neveza-nom vrstom štednje.

Novi zapisi PetrokemijePetrokemija je izdala 18. tranšu komercijalnih za-pisa u nominalnom izno-su od 40 milijuna kuna na rok od 364 dana. U izda-nju su sudjelovala 23 ula-gatelja. Banke su kupile 59 posto zapisa, investicijski fondovi 27,6 posto, miro-vinski fondovi 7,5 posto, a ostali 5,9 posto. Prihod od novih komercijalnih zapi-sa Petrokemija će koristiti za refinanciranje dijela 16. tranše svojih zapisa, koja dospijeva 7. rujna 2012. godine.

Gubitak Vjesnika 50 milijuna kunaGlavna skupština Vjesni-ka odlučila je da se gubi-tak ostvaren u 2011. godi-ni u iznosu od 50,1 milijun kuna prenese u 2012. go-dinu. Upravi koja je obna-šala dužnost od 1. siječnja 2011. do 7. listopada 2011. skupština je odbila dati ra-zrješnicu, dok je razrješ-nica dana Upravi Društva koja je vodila tvrtku od 7. listopada 2011. do kraja 2011. godine.

*vijesti

Iza nas je odličan tjedan u kojem je 65 od uku-pno 85 aktivnih fondova ostvarilo porast vrijedno-

sti udjela. Najuspješniji dionički fond bio je Iliri-ka Gold kojemu je vrijed-nost udjela porasla za 6,70 posto. Na drugom mjestu je NFD Aureus US Algo-rithm s porastom od 3,78 posto. Najveći pad kod di-oničkih fondova imao je fond OTP indeksi, za 0,52 posto, a slijedi ga HPB Dionički s padom od 0,5 posto. Najuspješniji kod

mješovitih fondova bio je KD Balanced kojemu je vrijednost porasla za 1,19 posto, a slijedi ga HI-ba-lanced s porastom od 0,83 posto. Najveći pad u ovoj grupi zabilježio je fond OTP uravnoteženi kojemu je vrijednost udjela sma-njena za 0,68 posto. Naj-uspješniji kod obveznič-kih fondova su bili OTP euro obveznički (+0,87

posto) i Raiffeisen Bonds (+0,62 posto). Jedini s ne-gativnim rezultatom kod obvezničkih fondova su Capital One (-0,19 posto) i ZB bond (-0,07 posto). Novčani fondovi imali su uglavom pozitivne rezul-tate, a najuspješniji su bili PBZ Euro Novčani, OTP novčani fond i Agram Euro Cash, svi s porastom od 0,07 posto.

INVESTICIJSKI FONDOVI

Odličan tjedan za većinu fondova

Proteklog je tjedna na Za-grebačkoj burzi redov-ni dionički promet izno-sio 75,157 milijuna kuna, što je porast od 92,96 posto

u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 0,28 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.684,64 boda. Crobex10 tjedan je završio na 920,01 bodu, što je porast od 0,56 posto. Najviše se trgova-

lo dionicom Hrvatskih te-lekomunikacija, kojom je ostvareno 13,147 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 199 kuna, što je pad od 0,5 posto. Najveći porast zabilježila je dionica Podravke, za 4,87 posto, te

je trgovanje završila na 226 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 1,861 mi-lijuna kuna. Najveći gubit-nik među najtrgovanijima je dionica Privredne ban-ke Zagreb koja je pala za

8,26 posto i trgovanje za-vršila na 530 kuna, a njo-me je trgovano u vrijedno-sti od 3,33 milijuna kuna.

Svih 10 najtrgovanijih di-onica imalo je promet veći od milijun kuna, a pet ih je zabilježilo porast cijene.

BURZA

Dobar tjedan za Podravku, loš za PBZ

Top 10 po prometu

tjedna promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim

rastom cijenetjedna

promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena zadnja cijena promet

Marko Repecki www.hrportfolio.hr

Apartmani Medena d.d. +48,02% 36,99 12.953,15

Prehrambeno ind. kombinat d.d. +14,16% 250,00 44.230,00

Validus d.d. +12,50% 1,80 1.510,30

ZIF Breza d.d. +10,80% 12,52 2.504,00

Arenaturist d.d. +9,22% 104,85 190.256,35

Franck d.d. +8,17% 450,00 8.034,00

Tehnika d.d. +8,02% 929,00 171.191,81

Solaris d.d. +7,91% 230,01 14.950,65

Hoteli Brela d.d. +7,69% 70,00 7.000,00

Hidroelektra niskogradnja d.d. +7,16% 91,50 22.893,75

Hrvatske telekomunikacije d.d. -0,50% 199,00 13.147.277,39

Privredna banka Zagreb d.d. -8,26% 530,00 3.332.880,67

Atlantic Grupa d.d. +0,65% 466,50 2.852.971,38

AD Plastik d.d. +3,19% 108,10 2.601.849,72

Valamar Adria Holding d.d. +0,94% 97,42 2.428.047,81

Europlantaže d.d. 0,00% 750,00 2.250.000,00

Petrokemija d.d. -1,34% 221,00 2.129.284,21

Končar - distrib. i spec. trans. d.d. 0,00% 903,01 2.012.941,00

Razvitak d.d. +0,02% 55,00 1.925.000,00

Podravka d.d. +4,87% 226,00 1.861.126,66

Centar banka d.d. -27,79% 101,10 15.404,00

Istarska kreditna banka Umag d.d. -22,14% 1.020,00 1.020,00

Zagrebačko elektroteh. poduzeće d.d. -14,11% 74,49 3.724,50

Koka d.d. -13,32% 130,01 2.080,16

TOZ penkala d.d. -13,04% 100,00 1.500,00

KentBank d.d. -12,48% 3.501,00 45.513,00

Termes grupa d.d. -12,48% 157,00 785,00

Kaštelanski staklenici d.d. -12,48% 702,00 119.458,03

Badel 1862 d.d. -9,99% 70,00 174.012,92

Hotel Excelsior d.d. -9,99% 88,00 9.856,00

UKUPAN TJEDNI PROMET: 733,019 milijuna kunaTJEDNI DIONIČKI PROMET: 75.157.705,28 kn

index zadnja vrijednost tjedna promjenaCrobex 1.684,6400 +0,28%Crobex10 920,0100 +0,56%Crobis 97,8669 +0,98%Crobistr 113,3776 +1,08%

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI od31. kolovoza - 6. rujna 2012. godine

Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela*Tjedna

promjena [%]Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDSVB SMART € 94,9650 0,31

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDSKD Victoria kn 12,0716 -0,15

HI-growth € 8,4730 1,14

Raiffeisen World € 114,2400 1,85

ZB euroaktiv € 112,1500 2,25

ZB trend € 134,6300 1,67

FIMA Equity kn 61,4793 -0,21

KD Prvi izbor kn 11,3131 1,49

Ilirika JIE € 127,7939 1,56

Raiffeisen Central Europe € 43,9700 0,59

PBZ Equity fond kn 62,5605 -0,19

HPB Dionički kn 75,4191 -0,50

Erste Adriatic Equity € 66,0800 0,05

NFD Aureus Global Developed kn 91,4369 1,25

ZB aktiv kn 88,6800 -0,16

Prospectus JIE kn 40,0551 0,86

AC Rusija € 29,4581 1,10

NFD Aureus BRIC € 20,7676 0,16

Capital Two kn 62,1822 -0,10

Ilirika Azijski tigar € 47,1229 -0,43

PBZ I-Stock kn 57,6942 0,49

HPB Titan € 65,8214 -0,13

HPB WAV DJE € 98,0371 1,69

Platinum Global Opportunity $ 12,2507 1,20

Erste Total East € 22,4000 0,00

KD Nova Europa kn 6,3086 2,41

OTP indeksni kn 34,6336 -0,52

Platinum Blue Chip € 90,5224 1,88

C-Zenit kn 40,5267 0,97

NFD Aureus MENA kn 485,1368 0,67

OTP MERIDIAN 20 € 70,0524 0,62

A1 kn 74,7400 -0,49

NFD Aureus US Algorithm kn 136,8922 3,78

NFD Aureus New Europe kn 90,9268 0,91

AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) € 9,2027 -0,28

OTP Europa Plus € 104,8014 2,66

Ilirika BRIC € 81,3388 0,36

VB CROBEX10 kn 86,3362 0,05

KD Energija kn 9,4756 0,95

ZB BRIC+ € 91,6600 1,28

Ilirika Gold € 91,2196 6,70

Raiffeisen Prestige Equity € 101,7100 2,83

Allianz Equity € 101,8882 0,50

MJEŠ OVITI FONDOVI - BALANCED FUNDSErste Balanced € 105,1800 0,28

ZB global € 132,6600 -0,06

PBZ Global fond kn 91,1175 -0,26

HI-balanced € 10,2889 0,83

Raiffeisen Balanced € 127,5700 0,35

ICF Balanced kn 110,7819 0,62

HPB Global kn 79,4452 -0,34

OTP uravnoteženi kn 90,7276 -0,68

KD Balanced kn 7,7216 1,19

NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn 76,4086 0,56

C-Premium kn 4,6720 0,37

Agram Trust kn 60,2640 0,77

AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € 9,0335 -0,16

Allianz Portfolio kn 115,6769 0,66

Raiffeisen Prestige € 102,7900 0,53

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDSZB bond € 175,5200 -0,07

HI-conservative € 11,8401 0,17

Raiffeisen Bonds € 180,7900 0,62

PBZ Bond fond € 133,9003 0,28

Erste Bond € 136,6400 0,51

Capital One kn 174,7002 -0,19

HPB Obveznički € 133,2672 0,27

OTP euro obveznički € 118,9802 0,87

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDSPBZ Novčani fond kn 138,3785 0,06

ZB plus kn 170,2656 0,03

ZB europlus € 145,5592 0,04

PBZ Euro Novčani € 132,2128 0,07

Raiffeisen Cash kn 152,2800 0,05

Erste Money kn 145,1200 0,05

HI-cash kn 145,0040 0,06

PBZ Dollar fond $ 127,2466 0,02

HPB Novčani kn 138,2428 0,06

OTP novčani fond kn 128,3538 0,07

VB Cash kn 121,7425 0,06

Agram Euro Cash € 11,3182 0,07

Allianz Cash kn 114,2249 0,07

Platinum Cash kn 84,3038 -0,18

Erste Euro-Money € 111,3000 0,02

Auctor Cash kn 103,8297 0,05

Raiffeisen euroCash € 102,8200 0,07

HPB Euronovčani € 102,6638 0,04

Locusta Cash kn 1251,4861 0,07

Renault GOSPODARSKA VOZILA oglas 260x360 Privredni.indd 1 5/4/12 9:37 AM

Documents

e-pv 3743