Državni organi i funkcije

Doc. dr. sc. Barbara Preložnjak

Pojam države

• Skup međusobno povezanih i organiziranih ljudi koji na osnovi djelatnosti i uz pomoć sredstava žele postići zajedničke ciljeve

• Ljudi (članstvo, organi, pripadnici)

• Cilj ili svrhu

• Djelatnosti ili funkcije

• Sredstva

• Jezik (svakodnevni, službeni i normativni)

• Zajedništvo (homogenost), disciplina i sankcije

• Ime i naziv

• Poredak (normama regulirani odnosi)

• Prostor i vrijeme

Država

• Organizacija - država

• Odnosi: država - državni organ - službena osoba

država - državni organ: odnos nerazdvojivosti i istovjetnosti

državni organ i službena osoba: odnos transpersonalnosti i inpersonalnosti

državni organi (najviši, viši, niži): odnosi jednakosti i ravnopravnosti; podređenosti i nadređenosti (pravna i organizacijska)

Državni organi

• Teritorijalna nadležnost:

centralni (npr. Sabor)

necentralni (lokalni) (npr. općine)

• Prema sastavu -kome je dana ovlast za donošenje odluka?:

pojedinačne

kolegijalne

mješovite

Državne funkcije

Montesquieu - 3 temeljne funkcije prema kojima se akti države mogu razvrstati u 3 razreda:

zakonodavni aktisudski aktiupravno-izvršni akti

Zakonodavna funkcija

• Zakonodavni postupak - postupak prema kojemu se donose zakoni

• Tijek postupka je obično utvrđen u osnovnom zakonu države

Prijedlog donošenja zakona (zakonodavna inicijativa)

Izrada nacrta ili projekta zakona

Rasprava o nacrtu zakona

Glasovanje o zakonskom prijedlogu

Čin promulgacije

Publikacija ili objavljivanje zakona (vacatio legis)

Sudbena funkcija

• Sud utvrđuje što je pravo u konkretnom slučaju (čuvanje mira i pravosuđenje)

Iurisdictio, Rechtssprechung

• Načelo neovisnosti sudbene funkcije

nezavisnost od ''politike'', odnosno "vlasti"

Lord Acton - "Svaka vlast korumpira, a apsolutna vlast korumpira apsolutno. Političku vlast, kao nužno zlo, treba stoga ograničiti. Vlast se učinkovito može ograničiti samo drugom vlašću. Samo protumoć zaustavlja moć."

• Sudstvo na sebe preuzima odgovornosti za ostvarenje ideala podjele vlasti: ideala kontrolirane i ograničene vlasti

• Primarno ograničenje vlasti postaje pravo - pravo kakvo (su)oblikuje i izriče sudstvo

Načelo neovisnosti sudbene vlasti

• "Svako ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obavezama, ili o sumnji i optužbi zbog kažnjivog djela." (čl. 29. st. 1. URH, slično i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda)

• Osnovna obilježja neovisnosti sudaca u RH jesu:

način imenovanja

stalnost sudačkog položaja i načelo neuklonjivosti

načelo neodgovornosti.

• Sudac se mora ponašati tako da čuva svoj ugled i ugled sudbene vlasti te ne dovede u pitanje svoju nepristranost i neovisnost u suđenju i samostalnost sudbene vlasti.

Sudski postupci i akti

• Privatno ostvarivanje pravne zaštite - samopomoć - (načelno) je zabranjena

• Socijalna uvjetovanost subjektivnih prava: uživaju pravnu zaštitu u mjeri u kojoj ih društvo priznaje (opći zadaci i ciljevi zajednice)

• Parnični postupak (jurisdictio contentiosa):

spor

utvrđivanje i raspravljanje činjenične i pravne osnove

primjena prava

pravni akt

• Vezanost suda zakonskim formama postupanja i pravilima za meritorno odlučivanje

• Uloga: represivna i preventivna

Sudski postupci i akti

• Parnična metoda nije u svim situacijama adekvatan pravozaštitni instrument

• Izvanparnični postupak (jurisdictio non contentiosa):

elastičnost procesnih instituta i mogućnost prilagođavanja specifičnim materijama

mnoge izvanparnične postupke pokreće sud

može sudjelovati samo jedna stranka

Gdje se obavlja sudbena funkcija?

Vrhovni sud

Županijski

sudovi (12)

Visoki

trgovački sud

Visoki

upravni sud

Visoki

prekršajni

sud

Općinski

sudovi (24)

Trgovački

sudovi (8)

Upravni

sudovi (4)

Prekršajni

sudovi (22)

Ustavni sud

Ustavni sud kao "četvrta vlast"

• Nevezanost za ostale državne funkcije

• Daje ustavni okvir za djelovanje političke vlasti

• Kelsen - sud koji je nadležan da poništava zakone djeluje kao NEGATIVNIZAKONODAVAC

antagonizam između pozitivnog i negativnog zakonodavca - može se ublažiti tako da članove ustavnog suda bira parlament

Kontrolne funkcije Ustavnog sudaocjena suglasnosti zakona s Ustavom i drugih propisa s ustavom

zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda (ustavne tužbe)

rješavanje sukoba nadležnosti između zakonodavne, izvršne i sudbene funkcije

odlučivanje o odgovornosti predsjednika

nadzor nad ustavnošću programa i djelovanja političkih stranaka

nadzor nad ustavnošću i zakonitošću izbora i izbornog referenduma

provođenje postupaka u povodu žalbe protiv odluke o razješenju sudačke dužnosti i odluke o stegovnoj odgovornosti sudaca

praćenje ustavnosti i zakonitosti

nadzor nad donošenjem propisa za izvršenje ustava, zakona i drugih propisa

Zakonodavstvo vs pravosuđenje

Materijalno razlikovanje

Zakonodavstvo je stvaranje novih normi

ČISTA TEORIJA PRAVA -primjena ustavnihnormi

Pravosuđenje je spoznavanje i primjenapostojećih normi

pravne praznine i popunjavanjepostojećih normi

Formalno razlikovanjePrema vrsti organa od kojeg potječu

zakon - kolegijalni predstavnički organ, sud - birokratski organ

Postupku stvaranjazakonodavni postupak, parnični postupak

Strukturi dokumenta u kojoj su sadržanizakon - normativni akt, presuda -

obrazložen akt

Pravnom uređenju zakon - erga omnes, presuda - inter partes

Dioba zakonodavne i sudske funkcije

Zakonodavni rezervat

• Sucima je zabranjeno donositi zakone

formuliranje pojedinačnih pravnih akata

zabrana arbitrarne presude

zabrana stvaranja novih normi koje nisu svedive na postojeće zakone

zabranjeno odbiti primjenu neustavnih zakona

Pravosudni rezervat

• Zakonodavcu je zabranjeno zadirati u sudsku funkciju

zabrana donošenja pojedinačnih zakona

donošenje zakona kojima se utječe na već pokrenute ili okončane sudske sporove (unatražno djelujući zakon -protivno res iudicata)