107

Poglavlje 5.

DR�AVNE POTPORE U EUROPSKOJUNIJI I HRVATSKOJ

Marina Kesner-ŠkrebInstitut za javne financijeZagreb

Mia MikiæEkonomski fakultetZagreb

Loša dr�ava, kao i loša sreæa, ubija rast.William Easterly, 2002, str. 217

SA�ETAK

Politika EU prema dr�avnim potporama koje odobravaju zem-lje èlanice svojim nacionalnim gospodarstvima temelji se na naèeluslobodnog funkcioniranja jedinstvenog tr�išta. Dr�avne potpore kojenarušavaju tr�išno natjecanje davanjem prednosti nekim poduzeæima isektorima Europska komisija ima pravo zabraniti. Naputak EU jest dase nacionalne dr�avne potpore smanjuju, te da se preusmjeravaju pre-ma horizontalnim ciljevima jer tada one koriste svim poduzeæima isektorima jednako. U RH su dr�avna ulaganja u poticanje gospodar-stva znatna i uglavnom su usmjerena prema pojedinim sektorima: bro-dogradnji, turizmu, prometu i poljoprivredi. Mo�e se oèekivati da æeradi usklaðivanja s EU Hrvatska morati smanjivati obujam dr�avnihpotpora i preusmjeravati ih prema horizontalnim ciljevima.

108

Kljuène rijeèi: EU, Hrvatska, dr�avna potpora

UVOD

Cilj ovog rada jest ukratko prikazati što Hrvatska treba uèinitikako bi se u politici dr�avnih potpora pribli�ila EU. Rad je podijeljenu tri dijela. U drugoj toèki prikazuje se politika EU na podruèju dr�av-nih potpora, u treæoj se daje prikaz dr�avnih potpora u Hrvatskoj, a uèetvrtoj se zakljuèno navodi kakvo je stanje dr�avnih potpora u Hrvat-skoj te što bi trebalo uèiniti za pribli�avanje EU. Valja napomenuti daje ovaj tekst poèetan pokušaj izrade pregleda dr�avnih potpora u Hrvat-skoj. Naime, radovi o tome gotovo i ne postoje. Istra�ivanje ote�ava ne-dostatak javno dostupnih informacija o vrstama, primateljima i iznosi-ma dr�avnih potpora. Upravo zbog nedostatka valjanih podataka u ovojfazi istra�ivanja bilo je vrlo teško u kratkom razdoblju vjerodostojno kvan-tificirati iznos ukupnih dr�avnih potpora u Hrvatskoj. Zato je dan samoprikaz dr�avnih potpora prema njihovim nositeljima, uz pokušaj izradenjihova sektorskog rasporeda. Pojaèana transparentnost u praæenju dr-�avnih potpora koju zagovara EU u zemljama pristupnicama svakakoæe utjecati i na lakše izraèunavanje iznosa ukupnih dr�avnih potpora.Transparentnost sustava dr�avnih potpora olakšat æe takoðer njihovo p-raæenje i sektorsku analizu, a dr�avnu politiku prema potporama oslo-boditi lobistièkih pritisaka.

ANALIZA UVJETA ZA PRIDRU�IVANJE NOVIH ÈLANICA EU

Dr�avne potpore - razlozi za i protiv

Dr�avne su potpore oblik dr�avne intervencijei, a cilj im je po-ticanje neke ekonomske aktivnosti, sektora ili poduzeæa. One iskrivlju-ju konkurenciju jer stvaraju diskriminaciju izmeðu primatelja potporai onih koji na tr�ištu djeluju bez dr�avne pomoæi (Commission of theEC, 2002). No što znaèi iskriviti konkurenciju? Tr�išni kriterij u proc-jeni iskrivljuje li neka potpora konkurenciju glasi: konkurencija je isk-rivljena ako nijedan sudionik na tr�ištu ne �eli investirati u isti iznos uz

109

iste mjere u poduzeæe koje dr�ava podupire (Lavadas i Mendrinou,1999). Dakle, svojim potporama dr�ava preusmjerava tijek investicijau one grane i poduzeæa u koje privatni investitori ne ula�u (Adams i Klein,1985; Schultze, 1986; Krugman, 1986).

Tradicionalna dr�avna intervencija obièno je usmjerena na dr-�avni odabir grana ili poduzeæa koje treba pomagati. To su buduæi "po-bjednici", tj. one grane i poduzeæa od kojih se oèekuje da æe imati vi-soke stope rasta ili grane i poduzeæa u gubicima kojima dr�avna pomoæslu�i za opstanak i rehabilitaciju. Pretpostavka za takvu dr�avnu inter-venciju jest da dr�ava posjeduje analitièku sposobnost da bolje od tr�i-šta odredi odgovarajuæu gospodarsku strukturu, izabere grane i podu-zeæa - potencijalne pobjednike, odluèi koje je gubitaše vrijedno spaša-vati te da odredi mjere kojima bi sve to trebalo provesti.

No iskustvo je pokazalo kako je takav tradicionalni pristup neu-èinkovit te ne dovodi do restrukturiranja i rasta. Naime, dr�ava se ug-lavnom pokazala višestruko nesposobnom: nije znala izabrati granepobjednike, nije znala kada je potrebno prekinuti davanje pomoæi, tj.kada je neka grana sposobna samostalno poslovati, svojim je èesto nea-dekvatno izabranim mjerama u gospodarstvo uvodila brojne poremeæa-je koji su smanjivali ekonomsku efikasnost. Pod pritiskom razlièitih lo-bisitièkih utjecaja mre�a dr�avne intervencije postajala je sve slo�eni-ja, a dr�avna administracija sve potkupljivija. Jednom kad se interven-cija ustali, postoji opasnost da dr�ava padne pod utjecaj interesnih gru-pa koje uspješno lobiraju kako bi zadr�ale dr�avne potpore iako to vi-še nije ekonomski opravdano.ii Osim toga, uvijek se pojavljuju novi"interesenti" kojima bi dobro došla dr�avna pomoæ. Jer, zašto subven-cionirati poljoprivredu, a ne turizam ili prehrambenu industriju koji supovezani s poljoprivredom? Pod utjecajem interesnih grupa dr�avne sepotpore teško ukidaju, uvode se nove, a taj je zaèarani krug teško pre-kinuti.

Usto, dr�avna intervencija dovodi i do nelojalne konkurencijeizmeðu subvencioniranih i nesubvencioniranih poduzeæa. Naime, ni-�im cijenama koje mogu ponuditi subvencionirana poduzeæa, a koje ni-su posljedica poboljšane kvalitete i produktivnosti, s tr�išta se istisku-ju kvalitetna ali nesubvencionirana poduzeæa s višim cijenama proiz-voda. Sve veæe dr�avne potpore istodobno stvaraju sve veæi pritisak nadr�avni proraèun, što rezultira sve veæim porezima i dovodi u pitanjefiskalnu odr�ivost proraèuna. Dr�avne potpore u konaènici se morajufinancirati iz poreza, te stoga svi porezni obveznici snose njihov trošak.Iako su plaæali ni�e cijene za subvencionirane proizvode, potrošaèi u

110

konaènici putem veæih poreza ipak moraju platiti njihovu punu, nesub-vencioniranu cijenu.

Iako zbog njihovih brojnih negativnih posljedica dr�ava trebabiti vrlo oprezna prema potporama, one nerijetko mogu i poticati rast.Tako ni EU nije protivnik dr�avnih potpora, no smatra se da ih trebausmjeriti iskljuèivo na podruèja gdje tr�ište zakazuje, tj. gdje postojetr�išni neuspjesi (Commission of the EC, 2002). Naglasak se stavlja nakomplementarnost dr�ave i tr�išta, te se smatra da su za uspješan go-spodarski rast potrebna tr�išta koja ne potpoma�e dr�ava. U tablici 1.navedeni su tr�išni neuspjesi te naèini na koji se oni mogu ubla�iti pot-porama.

Tablica 1. Tr�išni neuspjesi

Naziv tr�išnog Primjer tr�išnog Najèešæi oblik neuspjeha neuspjeha dr�avne potpore

javno dobro svjetionici, ulièna rasvjeta, dr�ava izravno pru�ajavni radio i televizija uslugu

primjereno dobro programi cijepljenja, subvencioniranje iliosnovno obrazovanje potpuno financiranje

ekonomije obujma monopolska i oligopolska pomoæ poduzeæima tr�išta koja ulaze na tr�ište

eksternalije, pozitivne razvoj i istra�ivanje, subvencioniranjeeksternalije, negativne oneèišæenje oporezivanje, regulacija

nepotpune ili nesime- mala i srednja poduzeæa subvencioniranje kama-triène informacije teško dolaze do kredita te, jamstva, informativni

centri

nefleksibilnost minimalna nadnica sni�avanje doprinosa, na tr�ištima rada subvencioniranje zapo-

šljavanja

smanjena mobi- rad i kapital teško sele u poveæanje kvalitete infra-lnost faktora nerazvijena podruèja rastrukture

ote�ano prilagoðivanje poduzeæe ili sektor koji pomoæ pri izlasku promjenama na tr�ištu treba restrukturirati s tr�išta

inozemne subvencije pomoæ domaæoj industriji subvencije, pregovori radi inozemnog subven- u WTO-ucioniranja proizvoda

Izvor: European Commission, 1999, str. 25.

111

No da bi se opravdala primjena dr�avnih potpora, nije dovoljnoutvrditi postojanje tr�išnog neuspjeha. Potrebno je takoðer argumenti-rano dokazati da javni sektor mo�e bolje riješiti utvrðeni problem od pri-vatnog sektora (Sandmo, 2002). Vrlo je va�an i valjan odabir oblika dr-�avne potpore. Naime, svaki od moguæih oblika dr�avne potpore kaošto su subvencije, porezne povlastice, povlašteni krediti i dr. imaju pred-nosti i nedostatke te mogu imati posve razlièit utjecaj na ekonomsku efi-kasnost izabrane grane, ukupnoga gospodarstva i na blagostanje graða-na. Prije primjene nekog oblika dr�avne potpore potrebno je usporedi-ti sve koristi i troškove (izravne i neizravne) koje ona nosi.

Politika EU prema dr�avnim potporamaiii

Od brojnih regionalnih grupacija samo EU na eksplicitan naèinureðuje kontrolu dr�avnih potpora svojih zemalja èlanica (EuropeanCommission, 1999). Dr�avnim se potporama narušava naèelo nepri-strane i slobodne konkurencije, pa one znaèe ogranièenje u funkcioni-ranju i razvijanju jedinstvenog EU tr�išta. Zbog toga je Sporazum EZ-apostavio sustav pravila kojima se èlanicama dopušta korištenje dr�av-ne potpore u iznimnim sluèajevima.

Èlanak 87(1) Sporazuma EZ-a u osnovi ka�e da dr�avna potpo-ra i jedinstveno tr�ište nisu kompatibilni jer dr�avna potpora nekompoduzeæu ili djelatnosti utjeèe na trgovinu meðu zemljama èlanicama.Preciznije, taj èlanak odreðuje da "svaka potpora koju daje dr�ava èla-nica u bilo kojem obliku, a koja remeti ili mo�e poremetiti konkuren-ciju jer svojom pristranošæu daje prednost odreðenim poduzeæima ili pro-izvodima i tako ima utjecaj na tokove trgovine izmeðu èlanica nijekompatibilna s jedinstvenim tr�ištem". Kada bi se regulativa zemaljazaista oslanjala samo na taj jedan èlanak, zemlje èlanice EU ne bi ima-le mnogo prostora za intervenciju kojom bi podr�avale odreðene regi-je odnosno nacionalne ekonomije. Meðutim, èlanci 87(2) i (3) rješava-ju taj problem jasno navodeæi koje se mjere potpore mogu smatrati do-puštenima ako ne narušavaju zajednièko tr�ište. Iz duljine liste takvihdr�avnih mjera oèito je da je ostavljen širok prostor za potpore na razi-ni pojedinaènih zemalja i cijelog EU. Potpore koje su dopuštene èlan-kom 87(2) odnose se na potpore socijalnog karaktera, uz uvjet da ne re-zultiraju diskriminacijom proizvoda s obzirom na nacionalno/regional-no podrijetlo; potpore kojima se saniraju štete prouzroèene elementar-nim i drugim nepredvidivim dogaðajima te potpore namijenjene onim

112

regijama Njemaèke koje su bile pogoðene podijeljenošæu zemlje. Èla-nak 87(3) još više širi prostor intervencije nabrajanjem potpora koje semogu smatrati kompatibilnima sa zajednièkim tr�ištem, npr. potporekoje promoviraju ekonomski razvoj podruèja u kojima je �ivotni stan-dard netipièno nizak ili u kojima je nezaposlenost ozbiljno visoka; pot-pore koje omoguæuju završetak projekata u zajednièkom europskominteresu ili one koje ubla�avaju ozbiljni poremeæaj u nacionalnom iliregionalnom gospodarstvu; potpore koje olakšavaju razvoj odreðenihekonomskih aktivnosti ili podruèja a da nepovoljno ne djeluju na trgo-vinu meðu èlanicama; potpore koje unapreðuju oèuvanje kulturne ba-štine i okoliša te sve ostale vrste potpora koje Vijeæe Europe mo�e iz-glasati kvalificiranom veæinom.

S obzirom na brojnost i raznovrsnost dopuštenih potpora jasnoje da osnovni motiv kontrole dr�avnih potpora na razini EU nije njiho-vo ukidanje ili zabrana veæ smanjivanje nepotrebnog remeæenja tr�i-šnog natjecanja u EU. To se posti�e praæenjem i reguliranjem "pomo-æi" te definiranjem i prilagoðivanjem uvjeta u kojima dr�ave èlanicemogu davati specifiène strukturalne i/ili regionalne pomoæi. Èlankom88 du�nost i pravo kontrole dr�avnih potpora dana je Europskoj komi-siji. Stoga zemlje èlanice moraju izvijestiti Komisiju o nacionalnim po-litikama potpora, a zadatak je Komisije da utvrdi njihovu kompatibil-nost s ciljevima Sporazuma EZ-a. Jasno je da Komisija ne mo�e kont-rolirati svaku vrstu instrumenata što ih nacionalne èlanice mogu prim-jenjivati a koji utjeèu ili bi mogli utjecati na ponašanje poduzeæa. Kon-trola se odnosi samo na mjere koje zadovoljavaju sve kriterije navede-ne u èlanku 87(1)iv, tj. da:

• podrazumijeva transfer resursa dr�ave,• rezultira ekonomskom prednošæu koju poduzeæe odnosno proizvod ina-

èe ne bi imalo, • podrazumijeva selektivnost, što znaèi da primjena mjere mijenja od-

nos izmeðu poduzeæa ili proizvoda, • ima uèinak na konkurenciju i trgovinu zemalja èlanica. Potpora mo-

ra mijenjati stupanj konkurentnosti.

Prema tome, opæi kriterij za "dopustivu" mjeru jest da je u skla-du s obvezama Sporazuma EZ-a i da je ogranièena na najmanju mogu-æu mjeru nu�nu da se postigne cilj intervencije. To zapravo znaèi dacilj svake sektorske potpore, da bi bila prihvatljiva, mora biti postiza-nje dugoroène odr�ivosti sektora (što se posti�e rješavanjem struktural-

113

nih problema ili smanjenjem kapaciteta). Ako potpora koju neka dr�a-va daje ne zadovoljava navedene uvjete, Europska komisija ima du�-nost i pravo zabraniti takvu potporu.

Opisane mjere postale su predmetom aktivne politike smanjiva-nja dr�avnih potpora. Tako je na sastancima Europskog vijeæa u Stock-holmu 2001. godine i u Barceloni 2002. godine od zemalja èlanica zah-tijevano da smanje udjele dr�avnih potpora (koje su ureðene èlankom87(1)) u BDP-u te da dr�avnu pomoæ preusmjere na potporu voðenutzv. horizontalnim ciljevimav. Horizontalni ciljevi spreèavaju moguæ-nost sektorske ili regionalne favorizacije i koncentriraju se na utklanja-nje tr�išnih neuspjeha pa se smatraju manje iskrivljujuæim za konku-rentnost. Tipiène horizontalne potpore usmjerene su na istra�ivanje irazvoj, zaštitu okoliša, razvoj malih i srednjih poduzeæa, trgovinu,štednju energije, restrukturiranje poduzeæa, zaposlenost, permanentnousavršavanje i ostalo. Najnoviji izvještaj Europske komisije o kretanjupotpora u EU (European Commission, 2002) pokazuje da se èlanice popravilu dr�e Stockholmskoga i Barcelonskog naputka, ali da još uvijekpostoje vrlo velike varijacije meðu njima (tabl. 2).

Kategorija potpore koja se vrlo èesto koristi jest tzv. ad hoc pot-pora. Svaka potpora koja nije predviðena postojeæim regulativnim ak-tima ima ad hoc karakter. Te potpore uglavnom slu�e za restrukturira-nje i "spašavanje"poduzeæa. Njih obilje�ava naèelo minimalnih iznosate naèelo jednokratnosti, tj. daju se "jedanput i nikada više". Najviše tihpotpora odlazi u industriju, posebice u sektor brodogradnje i èelika (vi-še od 50%), ali znatan se broj usmjerava i u financijske usluge odno-sno usluge zraènog prometa.

Iz tablice je vidljivo da je u EU prosjeèan udio dr�avnih potpo-ra u BDP-u 2000. godine iznosio 0,99%vi, te da se on u razdoblju 1996--2000. smanjivao. Istodobno se poveæava udio horizontalnih potpora,te je on 2000. godine prosjeèno iznosio 47% ukupnih potpora.

Najveæi dio potpora odlazi za transport, rudarstvo, poljoprivre-du i ribarstvo, a unutar pomoæi industriji, na brodogradnju i proizvod-nju èelika. Najèešæi oblik davanja potpore industriji i uslugama jesusubvencije (prosjek EU 63%) i porezna izuzeæa (prosjek EU 25%).Meðutim, postoji visok stupanj razlièitosti u zemljama èlanicama - npr.Luksemburg, Finska i Velika Britanija daju potporu industriji i usluga-ma uglavnom putem subvencija (95, 91 odnosno 96%), dok se Irskanjima slu�i mnogo rjeðe (19%), ali se zato iznad prosjeèno èesto kori-sti poreznim izuzeæima (74%).

114

ANALIZA DR�AVNIH POTPORA U HRVATSKOJ

EU i dr�avne potpore u RH

Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridru�ivanju (SSP)Hrvatska je meðu brojnim obvezama preuzela i obveze dr�avnih pot-pora. Tako je u èlanku 70. SSP-a, kao i u Planu provedbe SSP-a, nave-deno da Hrvatska mora osnovati neovisno operativno tijelo za nadzor iprovedbu dr�avnih potpora. Posao tog tijela bio bi da upozorava nasvaku dr�avnu potporu koja narušava tr�išno natjecanje davanjem pred-

Tablica 2. Dr�avne potpore u EU

Dr�avne Trend udjela Udio Trend udjelapotpore kao potpora u horizontalne horizontalne% BDP-a BDP-u prema potpore kao(2000. g.) 1996-2001, ukupnoj %

%1 potpori, % ukupne(2000. g.) 2 potpore 1,2

EU 0,99 -0,25 47 12,2Belgija 1,34 -0,11 77 3,0Danska 1,23 +0,15 83 0,7Njemaèka 1,23 -0,26 46 14,4Grèka 0,89 -0,40 8 4,4Španjolska 0,99 -0,20 42 7,4Finska 1,44 -0,30 71 1,3Francuska 1,13 -0,24 42 9,1Irska 1,20 +0,34 55 12,9Italija 0,92 -0,47 33 11,8Luksemburg 1,24 +0,18 47 9,9Nizozemska 0,98 +0,09 75 2,6Austrija 0,97 -0,18 58 -1,5Portugal 1,18 -0,44 38 7,4Švedska 0,75 -0,11 61 3,0Vel. Britanija 0,46 -0,17 60 4,1

1 Promjene postotka izmeðu godišnjeg prosjeka za razdoblje 1996-1998. i 1998-2000.2 Ukupne potpore umanjenje za poljoprivredu, ribarstvo i promet.

Izvor: Commission of the EC, 2002.

nosti nekim poduzeæima ili nekim proizvodima. To æe tijelo odobrava-ti programe dr�avnih potpora i nareðivati povrat potpora koje su neza-konito dodijeljene. Ono bi takoðer trebalo sastaviti sveobuhvatan popissvih programa potpora i takve programe uskladiti s kriterijima EU urazdoblju od najviše èetiri godine od stupanja na snagu SSP-a. Zakon-ski temelj tih aktivnosti trebao bi biti Zakon o dr�avnim potporama. Pre-ma Planu provedbe SSP-a, poslovi donošenja Zakona, osnivanja tijelazadu�enoga za dr�avne potpore te izrada popisa postojeæih dr�avnihpotpora trebaju se obaviti tijekom 2001. i 2002. godine. Cilj zahtjevaEU postavljenih Hrvatskoj jest da se poveæa transparentnost sustavadr�avnih potpora te da se dr�avne potpore usmjeravaju u skladu s cilje-vima dogovorenim izmeðu zemalja èlanica EU.

Pregled dr�avnih potpora u RH

U ovom æemo poglavlju pokušati dati kratki pregled dr�avnihpotpora koje se provode u Hrvatskoj. Rijeè je samo o pregledu vrlo slo-�enog fenomena, a ne o kvantifikaciji ukupnog iznosa dr�avnih potpo-ra. Naime, podaci o dr�avnim potporama još se ne vode na jednome mje-stu, te se moraju skupljati iz brojnih izvora: Narodnih novina, tiska, sInternet stranica pojedinih ministarstava ili se dobivaju iz osobnih iz-vora. To ote�ava njihovu procjenu i dublju analizu. Nadamo se da æeprovoðenje poslova oko dr�avnih potpora na koje EU obvezuje Hrvat-sku taj problem biti riješen te da æe pregled tih potpora biti mnogo tran-sparentniji.

Pregled dr�avnih potpora napravljen je prema njihovim nosite-ljima; to su izravne subvencije iz dr�avnog proraèuna, povoljniji kre-diti i jamstva koji se dodjeljuju preko Hrvatske banke za obnovu i raz-voj (HBOR-a), Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo(MOMSP-a) i Hrvatske garancijske agencije (HGA-e), subvencionira-nje zapošljavanja putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ-a)te porezni poticaji koji se dodjeljuju na temelju poreznih zakona. U pre-gled smo uvrstili i dostupne informacije o sanacijama poduzeæa, što jetakoðer znatan oblik dr�avnih potpora u Hrvatskoj.

Osim navedenih dr�avnih potpora koje se veæ dulje vrijemedodjeljuju donesena su i odreðena zakonska rješenja za poticanje go-spodarstva koja još nisu u potpunosti provedena u praksi. Tako je usrpnju 2000. godine donesen Zakon o poticanju ulaganja kojemu je ciljraznim mjerama (subvencijama, poreznim i carinskim poticajima i sl.)potaknuti razvoj gospodarstva. Tijekom 2001. godine osnovani su i

115

116

razvojni fondovi: Fond za razvoj i zapošljavanje i Fond za regionalnirazvoj èiji je cilj takoðer poticanje razvoja gospodarstva. Poticanjemrazvoja maloga gospodarstva bavit æe se i novoosnovana Hrvatska agen-cija za malo gospodarstvo, a potporu hrvatskim izvoznicima te doma-æim i stranim investitorima pru�at æe Agencija za promicanje izvoza iulaganja osnovana u rujnu 2002. godine.

Izravne subvencije iz dr�avnog proraèuna

Godine 2000. iz dr�avnog je proraèuna dodijeljeno 3,8 mlrd. kntekuæih subvencija, što iznosi 2,4% BDP-a (Ministarstvo financija,2001). Subvencije bilje�e skok 1998. godine, kada su porasle s 1,86%BDP-a na 2,38% BDP-a. U razdoblju nakon 1998. godine uglavnom sezadr�avaju na razini od oko 2,4% BDP-a (sl. 1).

Slika 1. Udio izravnih subvencija u BDP-u (%)

Izvor: Ministarstvo financija, 2001. i interni podaci Ministarstva financija

Valja naglasiti da se subvencije dodjeljuju i na lokalnim razina-ma, a ne samo iz dr�avnog proraèuna. Tako je 1999. godine na raziniopæe konsolidirane dr�ave dodijeljeno 3,9 mlrd. kn subvencija, a iz dr-�avnog proraèuna 3,4 mlrd. kn (Ministarstvo financija, 2001). Razlikaizmeðu ta dva podatka èine subvencije dodijeljene na ni�im razinamavlasti. Tako je 1999. godine dodijeljeno oko 500 mil. kn subvencija nalokalnoj razini, ili oko 13% ukupnih dr�avnih subvencija.

117

Godine 2000. dr�avne se subvencije uglavnom dodjeljuju pro-metu i komunikacijama (50% ukupnih subvencija), poljoprivredi(38%), turizmu (7%) i brodogradnji (4%) (sl. 2). U tome se Hrvatskane razlikuje znatnije od prosjeka EU. Najveæi pojedinaèni korisnici suHrvatske �eljeznice, koje su subvencionirane s 1,276 mil. kn, poljopri-vreda s 1,233 mil. kn, Jadrolinija Rijeka sa 166 mil. kn, BINA Istravii

s 285 mil. kn, te poduzeæa u turizmu s 266 mil. kn.

Povoljni krediti i jamstva

Hrvatska banka za obnovu i razvoj

Osnovna djelatnost HBOR-a jesu programi kreditiranja poduze-æa i programi davanja jamstva. Tim programima HBOR sudjeluje u ob-novi i razvoju gospodarstva i infrastrukture, poticanju maloga i sred-njeg poduzetništva te financiranju i osiguranju izvoznih poslova hrvat-skoga gospodarstva.

Prema godišnjem izvješæu HBOR-a za 2000. godinu (HBOR,2001), za programe kreditiranja utrošeno je 1,6 mlrd. kn, a za jamstva2,5 mlrd. kn, tj. ukupno 4,1 mlrd. kn. Na sektorsku se potporu odnosi90% ukupne aktivnosti HBOR-a, i to uglavnom na turizam i brodo-

,+):� ��6):7��6*!�"�

�'

)� *-)�' 7+�5*:

�'

118

gradnju, a na horizontalne mjere oko 10%, i to prete�ito na poticanjemaloga i srednjeg poduzetništva.viii

Kamate na kredite koje odobrava HBOR preko poslovnih bana-ka krajnjim korisnicima ni�e su od tr�išnih. HBOR svojom Odlukom okamatnim stopama koju donosi Nadzorni odbor odreðuje kamatne sto-pe za programe kreditiranja. Nadzorni je odbor HBOR-a 26. veljaèe2002. godine donio Odluku o kamatnim stopama prema kojoj se ka-matne stope za krajnje korisnike kredita kreæu izmeðu 3% godišnje (zakorisnike s direktnom ratnom štetom) do 7,5% godišnje za sve ostalekorisnike. U isto vrijeme (veljaèa 2002. godine) prosjeène kamatnestope poslovnih banaka na dugoroène kunske kredite bez valutne kla-uzule trgovaèkim društvima iznosile su 8,69% godišnje (HNB, 2002).Dakle, kamatne stope na kredite HBOR-a mnogo su ni�e od kamatnihstopa na kredite na tr�ištu kapitala. Dr�ava stoga putem HBOR-a dod-jeljuje povoljnije kredite i potièe razvoj gospodarstva, uglavnom turiz-ma i brodogradnje, a manjim dijelom i razvoj malih odnosno srednjih po-duzeæa te izvoza.

Hrvatska garancijska agencija

Relativno mali dio jamstvene djelatnosti ostvaruje se i prekoHGA-e, koja pru�a potporu razvoju poduzetništva. Potpora se odnosina mala i srednja privatna trgovaèka društva, trgovce pojedince, obrt-nike, zadruge, individualne poljoprivrednike i pripadnike slobodnih za-nimanja. Prema godišnjem izvješæu HGA-e (HGA, 2001), u 2000. go-dini odobrena su 604 jamstva za kredite u iznosu 115 mil. kn i dodije-ljeno 3,9 mil. kn nepovratnih potpora. Najveæi broj jamstava odobrenje prema Programu za podruèja od posebnog interesa RH, dakle uglav-nom u regionalni razvoj malih i srednjih poduzeæa.

Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo

Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo (MOMPS)uglavnom dodjeljuje kredite postojeæim malim poduzetnicima ili po-èetnicima u poslu, i to za razvoj novih tehnologija, izvoza i turizma teza restrukturiranje. Krediti iz programa MOMSP-a odobravaju se i real-iziraju preko poslovnih banaka i lokalne samouprave. Tijekom 2001. go-dine dodijeljena su 2 264 kredita u ukupnom iznosu od 1,1 mlrd. kn, što

je dvostruko više nego u 2000. godini. Krediti su se 2001. godine dodje-ljivali uz kamatne stope koje su se kretale od 5,5 do 7,5% (Jutarnji list,2002). Tako su krediti preko MOMSP-a, kao i krediti HBOR-a, vrlo po-voljan oblik kreditiranja gospodarstva, a razlika izmeðu subvencionira-ne i tr�išne kamate neizravna je subvencija korisniku kredita.

Poticanje zapošljavanja

Tijekom 2002. godine Vlada je donijela Program poticanja za-pošljavanja (NN 21/2002) koji sadr�i šest potprograma:

• A - S faksa na posao - za osobe s VSS mlaðe od 27 godina koji su di-plomirali u roku prosjeènom za faks na kojemu studiraju

• B - Iz uèionice u radionicu - za KV i VKV radnike bez radnog isku-stva koji završavaju srednje strukovne škole

• C - Uèenjem do posla za sve - orijentacija na obrazovanje za potrebetr�išta rada

• D - Iskustvom do profita - za starije osobe s iskustvom• E - Šanse i za nas - zapošljavanje invalidnih i teško zapošljivih osoba• F - Posao za branitelje - zapošljavanje hrvatskih branitelja te njihove

nezaposlene djece i supru�nika.

Nositelj tih programa je HZZ. Program se provodi sufinancira-njem zapošljavanja tako da HZZ subvencionira poslodavcima dio tro-škova za novozaposlene i na taj naèin rad èini jeftinijim. Predviðeno jeda æe se tijekom 2002. godine putem tih programa zaposliti 14 029 oso-ba i u to ulo�iti 179 mil. kn (HZZ, interni podatak).

Porezni poticaji

Zakonom o porezu na dobit (NN 127/2000) dopušteni su porez-ni poticaji koji imaju obilje�ja neizravnih dr�avnih potpora poduzeæima.

Poticaji regionalnom razvoju

Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na podruèjima po-sebne dr�avne skrbi plaæaju porez na dobit po stopi koja mo�e biti 25,50 ili 75% propisane stope poreza na dobit, tj. od 20%. Dakle, na timpodruèjima stopa poreza na dobit iznosi 5, 10 ili 15%. Porezni obvez-

119

120

nici na podruèju grada Vukovara posve su osloboðeni plaæanja porezana dobit tijekom pet godina od poèetka obavljanja djelatnosti, a nakontoga æe plaæati porez na dobit u visini 25% propisane stope.

Poticaji u slobodnim zonama

Korisnici slobodne zone plaæaju porez na dobit u visini 50%propisane stope. Ako korisnik zone ulo�i 1 000 000 kn u slobodnu zo-nu, sljedeæih pet godina ne plaæa porez na dobit. Ako se slobodna zo-na nalazi na podruèju Vukovarsko-srijemske �upanije, ne plaæa se po-rez pet godina od poèetka djelatnosti, a zatim se plaæa porez na dobit uvisini 25% propisane stope.

Poticaji za ulaganja

Povlaštene stope poreza na dobit ovise o visini ulaganja i brojuosoba koje poslodavac zapošljava. Moguænosti korištenja povlaštenomstopom koje mogu imati samo nova poduzeæa dane su u tablici 3.

Tablica 3. Porezne povlastice za ulaganja

Iznos ulaganja Povlaštena Vrijeme korištenja Obveza stopa povlaštene stope zapošljavanja

najmanje 10 mil. kn 7% 10 godina od najmanje 30poèetka ulaganja zaposlenika

više od 20 mil. kn 3% 10 godina od najmanjepoèetka ulaganja 50 zaposlenika

više od 60 mil.kn 0% 10 godina od najmanjepoèetka ulaganja 75 zaposlenika

Poticaji zapošljavanju

Porezna se osnovica mo�e dodatno smanjiti za iznos plaæa i do-prinosa na plaæu novozaposlenih tijekom godine dana od dana njihovazaposlenja. Na taj je naèin odbijanje tih plaæa omoguæeno dva puta: pr-vi put kao izdatak pri utvrðivanju dobiti, a drugi put kao smanjenjeizraèunane porezne osnovice poreza na dobit.

Nenaplaæeni porezi

Nenaplaæeni porezi obièno se smatraju neizravnom subvenci-jom. Naime, porez koji nije naplaæen a koji dr�ava otpiše ili ga nagod-bom s poreznim obveznikom naplati u manjem iznosu èini neizravnu fi-nancijsku pomoæ poreznom du�niku. Osim toga, takvom se mjerom na-rušava i konkurentnost jer se uredni platiše poreza dovode u neravno-pravan polo�aj u odnosu prema poreznom obvezniku kojemu je opro-šten dug. U Hrvatskoj je na snazi Zakon o naplati dospjelih a neplaæe-nih poreza, carina, doprinosa i dr�avnih jamstava (NN 117/2001 i NN95/2002). Porezni du�nici èiji je dug nastao do 31. prosinca 2000. godi-ne imaju pravo sklopiti s dr�avom nagodbu i svoj dug podmiriti nekimod ovih naèina: jednokratnom uplatom uz popust, prijebojem potra�iva-nja, ustupanjem nekretnine, reprogramiranjem potra�ivanja te ustupa-njem potra�ivanja ili multilateralnom kompenzacijom. Ukupna potra�i-vanja sa stajališta neplaæenih dugova dr�avi iznose više od 21 mlrd. kn.Do zakonskog roka, tj. do 23. sijeènja 2002. godine više od 35 000 du�-nika (poduzeæa i obrtnika) prijavilo je ukupno 5,33 mlrd. kn ili okoèetvrtine ukupnog duga dr�avi (Poslovni tjednik, 2002a). Taj poreznidug porezni du�nici mogu podmiriti nagodbom s dr�avom prema neko-me od predviðenih modela. Tako æe dr�ava dio duga naplatiti, a dio æepostati neizravnom subvencijom poreznim du�nicima. Ostatak dugavjerojatno æe ostati nenaplaæen, pa se on u svojem punom iznosu mo�esmatrati neizravnom subvencijom dr�ave poreznim du�nicima.

Sanacija poduzeæa

Sanacije poduzeæa uglavnom se provode oprostom dugova ilinjihovim pretvaranjem u vlasnièke udjele. Konverziju duga EU tako-ðer uvrštava u jedan od oblika dr�avnih potpora jer bez takve dr�avnepomoæi poduzeæa u gubicima ne bi mogla opstati na tr�ištu. I u RH seèesto koristi taj oblik pomoæi poduzeæima u gubicima, pa je Vlada svo-jim odlukama više puta pokušavala sanirati poduzeæa u svojem vlasni-štvu. To se ponajprije odnosilo na brodogradilišta i agrokombinate. Ta-ko je u veljaèi 2001. godine Vlada donijela Prijedlog mjera za konso-lidaciju društava u poljoprivredi u kojemu je dr�ava ovlastila resornaministarstva da svoja potra�ivanja otpišu, reprogramiraju ili pretvore uvlasnièke udjele. Prema procjeni Vlade, dugovi agrokombinata iznosi-li su oko 2,2 mlrd. kn (Jutarnji list, 2001).

121

122

Vlada RH takoðer je 1997. godine donijela Odluku o sanacijiodreðenih poduzeæa (NN 118/97) kojom je u pet brodogradilišta otvo-ren postupak sanacije. Tom odlukom vjerovnici su trebali zamijeniti svo-ja dospjela nesporna potra�ivanja za dionice, odnosno za udjele podu-zeæa u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju ili RH. Kako je Vla-da bila nezadovoljna skromnim uèincima provedene sanacije, u kolo-vozu 2002. godine usvojila je financijske mjere za pomoæ brodograd-nji koje iznose ukupno 2,8 mlrd. kn. Mjere se odnose na preuzimanjeotplata kredita u dr�avni proraèun te na otpis obveza brodogradilištaprema Ministarstvu financija po osnovi izvršenih plaæanja prema izda-nim jamstvima. Program navedenih financijskih mjera odnosi se narazdoblje do 2008. godine. Vlada se takoðer obvezuje na subvencioni-ranje gradnje brodova u iznosu od najmanje 10% prodajne cijene bro-da (Vlada RH, 2002).

Zakon o poticanju ulaganja

U srpnju 2000. godine donesen je Zakon o poticanju ulaganja(NN 73/2000) kojim je predviðeno niz poticajnih mjera: davanje u za-kup nekretnina u vlasništvu RH, pomoæ za otvaranje novih radnih mje-sta, pomoæ za izobrazbu i prekvalifikaciju, porezne povlasticeix i carin-ske povlastice (neplaæanje carine na uvoz opreme). Poticaji se dodje-ljuju samo novim poduzeæima za ulaganja koja iznose najmanje 4 mil.kn, a prednost za dobivanje povlastice imaju domaæa poduzeæa. Tije-kom dvije godine primjene tog zakona samo je devet poduzeæa ostva-rilo pravo na te poticaje, i to u iznosu od 803 mil. kn (od toga se 646mil. kn odnosi samo na tvrtku Metro Cash&Carry) (Poslovni tjednik,2002b). No tijekom 2002. godine pripremljena je izmjena tog zakonkoji se tijekom jeseni našao u saborskoj proceduri.

Poticanje razvoja putem razvojnih fondova

Krajem 2001. godine doneseni su zakoni o osnivanju dvaju raz-vojnih fondova: Fonda za razvoj i zapošljavanje i Fonda za regionalnirazvoj RH (NN 107/2001). Fondovi se prete�ito financiraju iz dr�av-nog proraèuna, te prihodima od privatizacije, a mogu se i kratkoroènozadu�ivati do najviše 25% godišnjega financijskog plana, a prema od-luci Vlade, i više od toga ako se ne ostvare sredstva od privatizacije.

123

Njihov temeljni cilj jest poticanje razvoja i zapošljavanja. No djelat-nost tih fondova nije još u potpunosti za�ivjela.

Fond za regionalni razvoj RH

Djelatnost Fonda jest poticanje razvoja podruèja pogoðenih po-sljedicama rata, slabo naseljenih podruèja, podruèja posebne dr�avneskrbi, otoka, brdsko-planinskih podruèja, graniènih i pograniènih pod-ruèja, podruèja sa strukturnim problemima, podruèja koja ostvarujuBDP ni�i od 65% prosjeènog BDP-a u zemlji i drugih podruèja. Sred-stva Fonda na tim podruèjima namijenjena su realizaciji infrastruktur-nih i gospodarskih projekata. Projekti se odabiru na temelju natjeèajašto ga raspisuje Fond, a na kojemu sudjeluju �upanije s projektima.Prethodni odabir unutar svoga podruèja provode �upanije, i to za in-frastrukturne projekte utemeljene na analizi troškova i koristi, a za go-spodarske prema nekoliko kriterija: rentabilnosti projekta, izvoznojorijentiranosti, utjecaju na okoliš, zasnovanosti na domaæim izvorima ina zapošljavanju lokalnog stanovništva. Konaèni odabir projekata oba-vlja Upravni odbor Fonda. Izabrani se projekti financiraju kreditima èi-je uvjete odreðuje Upravni odbor Fonda, a moraju biti povoljniji odonih na tr�ištu kapitala. Prema Financijskom planu Fonda za 2002. go-dinu, predviðeno je u regionalni razvoj investirati 611 mil. kn (NN26/2002).

Fond za razvoj i zapošljavanje

Djelatnost Fonda usmjerena je na poticanje razvoja obrta, ma-lih, srednjih i velikih poduzeæa, pru�anje potpore pri zapošljavanju, po-ticanje novih tehnologija i izvoznih programa, na potporu �upanijskimprogramima, pomoæ u osnivanju poslovnih i razvojnih centara, slobod-nih i industrijskih zona, davanje dr�avnih nekretnina u razvojne svrhei na obnovu u ratu razrušenih objekata. Na temelju natjeèaja što ga raspi-suje Fond, odabir projekata provode �upanije i predla�u ih Upravi Fon-da koja ih konaèno prihvaæa. Projekti se financiraju kreditima ne loši-jim od onih na tr�ištu kapitala, subvencioniranjem kamata, otkupomobveznica, dodjelom nekretnina i opreme kojima raspola�e RH ibespovratnim potporama. Prednost u dodjeli sredstava Fonda imat æeprojekti kojima se otvaraju nova radna mjesta, koji su tr�išno isplativi,

124

izvozno orijentirani, koji se koriste domaæim resursima i zadovoljava-ju propise o zaštiti okoliša. Financijskim planom Fonda za 2002. godi-nu predviðena su sredstva za poticanje razvoja u iznosu od 3 mlrd. kn(NN 26/2002).

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i Agencija za promicanje izvoza i ulaganja

Tijekom 2002. godine osnovane su dvije agencije koje još nisuu potpunosti poèele raditi. Tako je Zakonom o poticanju razvoja malo-ga gospodarstva (NN 29/2002) osnovana Hrvatska agencija za malogospodarstvo èiji je Upravni odbor imenovan u rujnu 2002. godine(NN 103/2002). Cilj Agencije jest poticanje razvoja maloga gospodar-stva nizom mjera, od povoljnijih kredita, jamstava, potpora za poveæa-nje zapošljavanja te pru�anja informacija poduzetnicima. Sredstva zarad Agencije osiguravaju se iz dr�avnog proraèuna, domaæih i stranihfondova i od banaka i sl.

U rujnu 2002. godine osnovana je Agencija za promicanje izvo-za i ulaganja (NN 102/2002) koja æe uglavnom pru�ati informacijskupotporu hrvatskim izvoznicima te domaæim i stranim investitorima, akoja bi trebala poèeti raditi do kraja 2002. godine.

Utvrðivanje podruèja na kojima su potrebne prilagodbe uvjetima EU

Iako je hrvatska Vlada ozbiljno shvatila pripreme za pridru�iva-nje i uèlanjivanje Hrvatske u EU, na podruèju dr�avnih potpora trebaobaviti još dosta poslova. To se odnosi na usklaðivanje pravne i insti-tucionalne podloge, kao i na analizu ekonomskih argumenata koji su uskladu s europskim shvaæanjem uloge dr�avnih potpora. Nije upitno daæe Hrvatska morati promijeniti naèin razmišljanja o dr�avnoj interven-ciji. U prošlosti je o njoj samostalno odluèivala dr�ava. Ulaskom u EUo najveæem broju takvih intervencija zadnju rijeè ima Komisija EU. Ipremda je Komisija vrlo blaga u davanju pristanka na potpore u nekojzemlji èlanici, èinjenica je da se na papiru politika temelji na pretpo-stavci da dr�avne potpore narušavaju tr�išno natjecanje i smanjuju efi-kasnost. Zbog toga nijedna èlanica ne mo�e autonomno odluèivati o

najveæem dijelu pravila i instrumenata u davanju potpora. Iz toga, da-kle, proizlazi da Hrvatska mora uskladiti ciljeve na osnovi kojih sedodjeljuje i raspodjeljuje pomoæ prema proizvodima, proizvoðaèima iregijama. Najte�i zadatak svakako æe biti preusmjeravanje dr�avnihpotpora od pojedinih sektora gospodarstva prema horizontalnim cilje-vima.

Na podruèju instrumenata koji se primjenjuju operacionalizaci-ji potpora takoðer æe biti potrebna prilagodba iako ne toliko drastiènakao u vezi sa samim ciljevima. Uvoðenje razlièitih poreznih re�ima ra-di privlaèenja novih ulagaèa ili restrukturiranja gospodarstva sve se èe-šæe smatra neprihvatljivom dr�avnom potporom, a zemlje èlanice od-vraæaju se od korištenja diferenciranih poreznih stopa.

ZAKLJUÈCI I PREPORUKE

Dr�avnim potporama narušava se naèelo nepristrane i slobodnekonkurencije, pa one znaèe ogranièenje u funkcioniranju i razvijanjujedinstvenog EU tr�išta. Zbog toga je Sporazum EZ-a postavio sustavpravila kojima se èlanicama dopušta davanje dr�avne potpore u iznim-nim sluèajevima. Dr�avne potpore koje narušavaju tr�išno natjecanjeEuropska komisija mo�e zabraniti. Opæa preporuka EU jest da zemljeèlanice smanjuju obujam dr�avnih potpora do 2003. godine, te da ihpreusmjeravaju na horizontalne ciljeve. Takva opredijeljenost EU pre-ma dr�avnim potporama u buduænosti æe uvelike odreðivati i hrvatskupolitiku prema dr�avnim potporama.

Kako bi se lakše ocijenilo stanje dr�avnih potpora u Hrvatskojs obzirom na zahtjeve EU, u prethodnom smo tekstu pokušali sistema-tizirati dr�avne potpore prema podjeli koja se primjenjuje u EU. Dakle,sve dr�avne potpore koje se koriste u Hrvatskoj razvrstane su u tri sku-pine: sektorske, horizontalne i regionalne. Valja napomenuti da se iz-nosi u tablici 4. ne mogu zbrajati kako bi se dobio ukupan iznos svihoblika dr�avnih potpora (subvencija, povoljnih kredita, jamstva, porez-nih povlastica i sl.). Tome su èetiri razloga. Prvo, ne raspola�emo do-voljnim brojem potrebnih informacija kako bi se za svaku mjeru mo-gao toèno izraèunati iznos dr�avne potpore. Primjerice, iznos kreditakoji HBOR dodjeljuje brodogradnji ne mo�e se u cijelosti smatrati dr-�avnom potporom. Dr�avnu potporu èini samo razlika izmeðu kamat-ne stope HBOR-a i tr�išne kamatne stope.x Drugo, podjela dr�avnihpotpora u tri skupine ima preklapanja. Naime, neke su mjere uvrštene

125

126

Mjera Izvor/nositelj Iznos Godina(mil. kn)

Sektorske potpore

turizam subvencije dr�avni proraèun 266 2000.povoljni krediti HBOR 359 2000.

brodogradnja subvencije dr�avni proraèun 163 2000.povoljni krediti HBOR 697 2000.jamstva HBOR 2 503 2000.sanacija program Vlade 2 800 2002.

promet i subvencije dr�avni proraèun 1 907 2000.komunikacije

poljoprivreda subvencije dr�avni proraèun 1 433 2000.sanacija Vlada 2 200 2001.

resturkturiranje subvencije dr�avni proraèun 30 2000.i ostalo povoljni krediti HBOR 12 2000.

izvoz povoljni krediti HBOR 180 2000.

nova poduzeæa smanjena stopa Zakon o porezu za ulaganja poreza na dobit na dobitveæa od 10 mil. kuna

porezni du�nici nagodba za ne- Zakon o naplati 21 000 2000.plaæene poreze dospjelih a

neplaæenih poreza

Horizontalne potpore

malo i srednje povoljni krediti HBOR 181 2000.poduzetništvo jamstva HGA 115 2000.

subvencije HGA 4 2000.povoljni krediti MOMSP 1 128 2001.

infrastruktura subvencije dr�avni proraèun 0,3 2000.povoljni krediti HBOR 70 2000.

unapreðenje subvencije dr�avni proraèun 2,4 2000.poduzetništva povoljni krediti HBOR 143 2000.

poticanje subvencije HZZ Zakon 178 2002.zapošljavanja smanjenja

osnovica porezana dobit zanovozaposlene

Tablica 4. Sektorske, horizontalne i regionalne dr�avne potpore u RH

Regionalne potpore

podruèjaposebne dr�av- povoljni krediti HBOR 89 2000.ne skrbi, otoci

podruèja pose- smanjena stopa Zakon o porezu bne dr�avne, poreza na dobit na dobitskrbi Vukovar,slobodne zone

127

u dvije skupine. Tako su krediti HBOR-a za malo i srednje poduzetni-štvo jedanput ukljuèeni u horizontalne mjere, a drugi put u regionalne,kad se odnose na kredite malim i srednjim poduzetnicima na podruèji-ma posebne dr�avne skrbi ili na otocima. Treæe, podaci se odnose narazlièite godine. Èetvrto, popis dr�avnih potpora nije potpun - u njeganisu uvrštene aktivnosti Fonda za razvoj i zapošljavanje, Fonda za re-gionalni razvoj, mjere prema Zakonu o poticanju ulaganja, Hrvatskeagencije za malo gospodarstvo i Agencije za promicanje izvoza i ula-ganja jer je njihova aktivnost u poticanju gospodarstva još neznatna.

No bez obzira na navedena ogranièenja iz tablice, vidljivo je daje veæina dr�avnih potpora u RH usmjerena na poticanje razvoja poje-dinih sektora, i to uglavnom turizma, brodogradnje, prometa i poljopri-vrede. Samo u te namjene 2000. godine bilo je usmjereno 3,8 mlrd. knili 99% ukupnih subvencija iz dr�avnog proraèuna, te 3,6 mlrd. kn kre-dita i jamstva HBOR-a odnosno 86% njegove ukupne aktivnosti. Do-datni poticaji pojedinim poduzeæima i sektorima mogu se oèekivati odopse�nije buduæe aktivnosti Fonda za razvoj i zapošljavanje te Fondaza regionalni razvoj, kao i veæom operacionalizacijom Zakona o poti-canju ulaganja.

U horizontalne namjene ula�e se relativno malo dr�avnih sred-stava. Najizra�enija je aktivnost MOMSP-a, HBOR-a i HGA-a, kojidodjeljuju kredite i jamstva za razvoj maloga i srednjeg poduzetništva.U tome je najaktivniji MOMSP, preko kojega je 2001. godine bilo do-dijeljeno 1,1 mlrd. kn kredita malim i srednjim poduzetnicima, što jenajveæa aktivnost dr�ave unutar horizontalnih mjera. Smatra se da ma-la i srednja poduzeæa teško dolaze do kredita jer banke nemaju dovolj-no informacija na temelju kojih bi mogle sa sigurnošæu procijeniti nji-hove izglede za uspjeh. Istodobno mala i srednja poduzeæa imaju ote-�an pristup informacijama o novim tehnologijama i novim tr�ištima.Zato se dr�avna potpora u ispravljanju tih tr�išnih neuspjeha smatra

Izvor: kao u tekstu

opravdanom horizontalnom mjerom. Tijekom 2002. godine planiranaje i znatna aktivnost HZZ-a u subvencioniranju novog zapošljavanja.

Regionalne mjere uglavnom se odnose na poticanje razvojapodruèja posebne dr�avne skrbi poreznim povlasticama te povoljnijimkreditima i jamstvima HBOR-a. Veæom aktivnosti novoosnovanogFonda za regionalni razvoj pomagat æe se razvoj veæeg broja nerazvi-jenih podruèja u RH. Na snazi su i zakonska rješenja o poticanju raz-voja otoka i brdsko-planinskih podruèja, no još uvijek ima dosta biro-kratskih prepreka u njihovoj operacionalizaciji.

I, konaèno, valja upozoriti da je iznos dr�avnih potpora u Hrvat-skoj velik. Samo su subvencije iz dr�avnog proraèuna 2000. godine iz-nosile 2,4% BDP-a. Usporedbe radi, svi oblici dr�avnih potpora istegodine u zemljama EU iznosili su 0,99% BDP-a (odnosno od 0,46 do1,44% u pojedinim zemljama èlanicama), uz zahtjev za njihovim dalj-njim smanjivanjem do 2003. godine. Dakle, samo subvencije iz dr�av-nog proraèuna u Hrvatskoj dva su i pol puta veæe od ukupnih dr�avnihpotpora (subvencija, povoljnih kredita, poreznih poticaja i sl.) u zem-ljama èlanicama EU-a. Zato valja oèekivati da æe EU od Hrvatske zah-tijevati da smanji izdvajanja za dr�avne potpore i da ih preusmjeri u ko-rist horizontalnih ciljeva, a na štetu sektorskih i ad hoc potpora. ZahtjevEU da se u Hrvatskoj osnuje neovisno tijelo za nadzor i provedbu dr-�avnih potpora poveæalo bi transparentnost sustava dr�avnih potpora,èime bi praæenje, analiza i dr�avna politika prema potporama bile bit-no olakšane. Hrvatska æe, dakle, i dalje moæi davati dr�avne potpore,ali æe ih postupno morati usklaðivati sa zahtjevima EU. Prvi korak utom procesu jest provedba odredaba SSP-a koja se treba obaviti tije-kom 2002. godine, a èime bi sustav potpora postao mnogo transparent-niji.

128

i U ovom radu pojam dr�avna potpora oznaèava oblik dr�avne intervencije, a pojam sub-vencija jedan od oblika dr�avnih potpora, i to izravnu potporu iz proraèuna.ii Rjeèita je izjava Bo�idara Pankretiæa, ministra poljoprivrede: "Zašto netko uopæe sijepšenicu ako ne mo�e dobiti poticaje?" (Izjava za"Vjesnik" objavljena u "Jutarnjem li-stu", 30.lipnja 2002, str.10).iii Taj se dio rada uglavnom zasniva na European Commission, 1999 i Commission of theEC, 2002.iv Za precizni opis tih kriterija vidjeti u European Commission, 2002.v Horizontalnim mjerama poma�u se svi sektori i poduzeæa ravnomjerno, dok se sektor-skim i regionalnim mjerama poma�u izabrana poduzeæa ili regije.vi Valja upozoriti da taj iznos obuhvaæa potpore što ih pojedine zemlje dodjeljuju svoje-mu gospodarstvu, a ne potpore koje se dodjeljuju iz proraèuna EU. Dakle, u taj iznos ni-

su ukljuèene npr. potpore poljoprivredi koje Unija dodjeljuje u sklopu zajednièke poljo-privredne politike, veæ samo potpore koje svojoj poljoprivredi dodjeljuju pojedine zem-lje èlanice Unije. U ovom nas radu zanima upravo taj podatak jer treba usporediti štoHrvatska treba uèiniti kako bi se pribli�ila politici nacionalnih potpora što su je dogo-vorile zemlje EU.vii BINA Istra poduzeæe je utemeljeno radi financiranja, izgradnje i upravljanja Istarskimipsilonom.viii Dio te potpore odlazi i na podruèja posebne dr�avne skrbi, te ima regionalni karakter.ix Opisane su u dijelu Porezni poticajix Za detaljniji izraèun te razlike potrebno je više informacija koje se nisu mogle priku-piti u kratkom vremenuxvii Primjerice, pokatkad je jeftinije platiti carinu nego podnijeti trošak dokazivanja podri-jetla robe (Mahyew, 1998).xviii Razina zaštite prema neèlanicama EU mo�e rasti i zbog procesa pristupanja EU.Primjerice, pri ukljuèivanju Slovenije u EU morale bi se povuæi odredbe sporazuma oslobodnoj trgovini izmeðu Hrvatske i Slovenije koje omoguæuju bescarinski i neogranièeniizvoz vina iz Hrvatske u Sloveniju. xix To je sud koji tek treba dobiti potporu temeljitijom analizom koja na�alost nije moglabiti obuhvaæena ovim radom.

129

LITERATURA

Adams, G. F., and Klein, L. R. (eds.), 1985. Industrial Policies forGrowth and Competitiveness - An Economic Perspective. Lexing-ton: Lexington Books.

Besley, T. and Seabright, I. P., 1999. “State Aid”. Economic Policy,28 (9), 14-53.

Commission of the EC, 2000. Eight Survey on State Aid in the Euro-pean Union. Brussels, COM(2000) 205 final.\

Commission of the EC, 2001. Ninth Survey on State Aid in the Euro-pean Union. Brussels, COM(2001) 403.

Commission of the EC, 2002. State Aid Scoreboard Spring 2002 Up-date [online]. Brussels, COM(2002) 242 final. Available from:[http://europa.eu.int/eur-lex/en/com/rpt/2002/ com20020242en01.pdf].

Easterly, W., 2002. The Elusive Quest for Growth-Economists’Adven-tures and Misadventures in the Tropics. Cambridge; London: TheMIT Press.

European Commission, 1999. European Economy - State Aid in aSingle Market, No. 3. Bruxells: European Commission.

European Commission, 2002. Report to the Seville European Coun-cil [online]. Available from: [http://europa.eu.int/comm/sevilleco-uncil/indexen.html].

HBOR, 2001. Godišnje izvješæe HBOR-a za 2000. godinu. Zagreb: Hr-vatska banka za obnovu i razvoj.

HGA, 2001. Godišnje izvješæe o poslovanju HGA za 2000. godinu [on-line]. Zagreb: Hrvatska garancijska agencija. Available from:[http://www.hga.hr/izvjesca.html].

HNB, 2002. Bilten HNB-a, br. 70. Zagreb: Hrvatska narodna banka.Jutarnji list, 2001. Vlada je od javnosti pokušavala prikriti više od mi-

lijardu i pol kuna dugova agrokombinata, 13. srpnja 2001. Jutarnji list, 2002. Pecekovi krediti zaposlili su 27 tisuæa novih radni-

ka, 13. srpnja 2002. Krugman, P. R., 1986. “Targeted Industrial Policies: Theory and Evi-

dence”. Portfolio - International Economic Perspectives, 11( 3),25-32.

Lavadas, K. A. and Mendrinou, M. M., 1999. Politics, Subsidies andCompetition, The New Politics of State Intervention in the Euro-pean Union. Cheltenham: Edward Elgar.

130

131

Ministarstvo Financija, 2001. Godišnje izvješæe za 2000. godinu. Za-greb: Ministarstvo financija.

Narodne novine, razl. brojevi. Zagreb: Narodne novine.Poslovni tjednik, 2002. Prevelika moæ novoj agenciji za poticanje ula-

ganja, 1 (19), 20-22.Sandmo, A., 2002. Public Provision and Private Incentives, IIPF

Congress 2002 - opening lecture [online]. Helsinki. Availablefrom: [http://data.vatt.fi/iipf2002/].

Schulze, C. L., 1986. “Industrial Policy: A Dissent”. Portfolio - Inter-national Economic Perspectives, 11( 3), 12-18.

Vlada RH, 2002. Analiza stanja hrvatske brodogradnje s prijedlozimamjera [online]. Available from: [http://www.vlada.hr/vlada.shtml?id=3449&4n=&2n=&w2=3&chsj=1&w1=1&year=2002&uid].

Vujisiæ-Sardeliæ, S., 2002. “Nagodbe idu samo na formalnu provjeru”.Poslovni tjednik, 1 (12), 16-18.