Doživljaji dobrog vojaka Švejka

Embed Size (px)

Citation preview

X X .STO LJE E 30

Biblioteka Jutarnjeg lista XX. STOLJEE 30

JAROSLAV

HAEKDO IV LJA JI D O BRO G JN IK A SV EJKZA SVJETSK O G R ATA VO A

Jaroslav ffaltk

Naslov originala: Osudy dobreho vojdka Svejka Prijevod: Nada Gai Nada Gai 2004 Mediasat Group, S.A / Mediasat Rights Kft. za ovo izdanje Printed in Spain

Doivljaji dobrog vojnika Svejka za svjetskog rata

ISBN 84-9789-710-2 ISB N 953-7160-29-7 D .L. B . 40 926-2004Globus Media d.o.o. Odranska 1/1, Zagreb Knjiga se prodaje iskljuivo uz primjerak Jutarnjeg lista. Sva prava pridrana.

Prijevod Nada Gai >

v

BIBLIOTEKA JUTARNJtG USTA

PRVI DIO U pozadini

-.,' ' { '

Uvod

Veliko doba trai velike ljude. Postoje neznani junaci, skromni, bez slave i povijesti Napoleona. Ralamba njihova karaktera zasjenila bi i slavu Aleksandra Makedonskog. Danas, na prakim ulicama moete sresti pohabana ovjeka koji nisam ne zna to zapravo znai u povijesti novog, velikog doba. Ide skromno svojim putom, ne gnjavi nikoga, ali ni njega ne gnjave novinari molei ga za intervju. Ako biste ga upitali kako se zove, odgovorio bi vam jednostavno i skromno: Ja sam vejk... A taj tihi, skromni, pohabani ovjek, odista je onaj stari, dobri vojnik vejk, hrabar, odvaan, koji je nekada za Austrije bio na ustima svih graana ekog kraljevstva, a njegova slava nee potamnjeti ni u Republici. Jako mi je drag taj dobri vojnik vejk i opisujui njegove doivljaje za svjetskog rata, uvjeren sam da e vae simpatije biti na strani skromnog, neznanog junaka. On nije zapalio hram Boice u Efesu, kako je to uinio onaj glupan Herostrat da bi uao u novine i kolske itanke. I to je dovoljno. Autor

>?

Upletanje dobrog vojnika vejka u svjetski rat si

Tak, ubili su nam Ferdinanda rekla je dvorkinja gospodinu Vejku, koji je prije nekoliko godina napustio vojnu slubu, nakon to ga je vojna lijenika komisija definitivno proglasila blesavim, pa se uzdravao prodajom pasa, gadnih neistokrvnih udovita, kojima je krivotvorio redovnike. Osim od ovog posla, patio je i od reumatizma i upravo je mazao koljena Opodeldokom1. Kojega Ferdinanda, gospoda Miilerova? odazvao se Svejk ne prestajui masirati koljena ja poznam dva Ferdinanda. Jednoga, taj je sluga kod drogerista Prue i tam mu je jednom zabunom popil flau nekakve mazarije za kosu, i onda poznam jo jednog Ferdinanda Kokoku koji pobira pesji drek. Nijednoga ni nikakva teta. Ali, milostivi gospon, gospona nadvojvodu Ferdinanda, onog s Konopita, onog debeloga, pobonoga. Jezumarija uskliknuo je vejk to je dobro. A gde mu se to, gosponu nadvojvodi, dogodilo? Napucali su ga u Sarajevu, milostivi gospon, iz revolvera, znate. Vozil se tam s tom svojom nadvojvotkinjom u autu. Tak, dajte da to pogledamo, gospoda Mullerova, u autu... Je, takav gospon si to moe dozvoliti, a da si ni ne pomisli da takva vonja autom moe nesretno zavriti. A ul Mast protiv reumatskih bolova (prev.). , &! 5

Sarajevu k tome, to je u Bosni, gospoda Mullerova. To su, valjda, napravili Turci. Mi im ba nismo smeli zeti tu Bosnu. Tak, vidite gospoda Mullerova. On je, taj gospon nadvojvoda, ve na pravdi Bojoj. Dugo se muil? Gospon nadvojvoda su bili odmah gotovi, milostivi gospon. To znate da z revolverom nema igranja. Nedavno se isto tak jedan gospon kod nas u Nuslama igral z revolverom, '; pa je postrelil elu familiju i domara koji je doel videti ko to tam puca na treem katu. Neki revolver, gospoa Mullerova, nee vam opaliti ni da ponorite. Takvih sistema je puno. Ali, za gospona nadvojvodu sigurno su si kupili nekaj boljega, a mogel bi se kladiti, gospoda Mullerova, da se taj ovek koji mu je to napravil, za to fino oblekel. To, znate, pucati na gospona nadvojvodu, to je jako teki posel. Pa nije to ko kad krivolo-vac puca u lugara. Tu se radi o tome, kak doi do njega; na takvog gospona ne smete ii u nekakvim krpama. Morate ii ! u cilindru da vas prije ne pobere pandur. Veliju da ih je bilo vie, milostivi. To se razme samo po sebi, gospoda Mullerova rekao je vejk, prestavi masirati koljena kad bi vi htela ubiti gospona nadvojvodu, ili cara, isto tak bi se z nekim posavetovala. Vie ljudi ima vie pameti. Jedan posavetuje ovo, jedan ono, pa posel uspe, tak kak veli naa himna. Glavna stvar je nanjuiti taj moment kad takav gospon ide tono ispred vas. Ko, ak se seate gospona Lucchenija koji je probol nau pokojnu Elizabetu, z onom rapom. Setal se z njom. Pa sad jo verujte nekom; od tog doba nijedna carica nejde u etnju. A to eka jo mnogo osoba. A bute vidla, gospoda Mullerova, da se budu doepali i ruskog cara i car-; ice, a moe biti, ne daj Bog, i naeg cara kad su to ve poeli ' z njegovim neakom. Taj stari gospon ima puno neprijatelja. Jo vie nego taj Ferdinand. Kak je nedavno pripovedal jedan ,': gospon u birtiji, da bu dolo vreme kad budu ti carevi kapali jedan za drugim, pa da im ne bu pomoglo ni dravno nadodvjetnitvo. Onda ni imal za platiti, pa je krmar pozval10

da ga zatvoriju. A ovaj mu je dal uku, a panduru dve. Pa su ga otpelali u uzu da dojde k sebi. Je, gospoda Mullerova, danas vam se svega dogaa. To je opet gubitak za Austriju. Kad sam bil u vojski, tam je jedan infanterist1 ubil kapetana. Napunil je puku i iel u ured. Tam su mu rekli da tam nema kaj delati, ali on je teral svoje, da mora govoriti s gosponom kapetanom. Taj kapetan je iziel i odmah mu opalil zatvor. Ovaj je uzel puku i pogodil ga tono u srce. Metak je izletil gosponu kapetanu kroz leda i jo je napravil tetu po uredu. Razbil je flaicu s tintom, a ta je polila slubene spise. A kaj se dogodilo s tim vojnikom? javila se zakratko gospoda Mullerova, dok se Svejk oblaio. Obesil se za remen rekao je Svejk, istei svoj tvrdi eir. A taj remen nije ni bil njegov. Posudil si ga je od profoza2, jer da mu padaju hlae. Trebal je ekati da ga streljaju? Pa znate, gospoda Mullerova, da se u takvoj situaciji svakome pomuti u glavi. Profoza su zato degradirali i dali mu est meseci. Ali ni ih odsedil. Pobegel je u vicarsku, i danas tam dela ko propovednik u nekoj crkvi. Danas je malo potenjaka, gospoda Mullerova. Mogu si predstaviti da se gospon nadvojvoda Ferdinand, isto tak u tom Sarajevu prevaril u tom oveku koji ga je ustrelil. Videl je nekog gospona i pomislil si, to je neki pristojni ovek, kad mi vie, 'ivio'. A onda ga je taj gospon pogodil. Jel ga jednom, ili nekolko? Novine pieju, milostivi gospon, da je gospon nadvojvoda bil ko reeto. Ispalil je u njega sve patrone. To ide jako brzo, gospoda Mullerova, strano brzo. Ja bi si za takvu stvar kupil brauning. Zgleda ko igraka, ali moete s tim za dve minute postreliti dvadeset nadvojvoda, mravih ili debelih. Iako, medu nama gospoda Mullerova, debeloga gospona nadvojvodu sigurnije strefite nego mravoga. Ak se seate kak su onda u Portugalu nastrelili tog svog kralja. Bil je isto tak, takav debeli. Pa znate da kralj ipak ne bu'' "*l- Pripadnik pjeakih vojnih jedinica, pjeak (franc.). 2. Nadzornik vojnog zatvora f/*.;. .,,(||

11

mravi. Ja sad idem u birtiju Kod Kalicha 1, a ako bi neko doel sim po tog radera, za kog sam zel kaparu, recite mu da ga imam u svojoj psetarnici na selu, da sam mu nedavno kupiral ui i da se sad ne srne prevoziti dok mu ui ne zarasteju, da se ne bi prehladil. Klju dajte pazikui. U gostionici Kod Kalicha sjedio je samo jedan gost. Bio je to redarstvenik u civilu Bretschneider, koji je bio u slubi tajne policije. Gostioniar Palivec prao je posluavnike i Bretschneider se uzaludno trudio navui ga na ozbiljan razgovor. Palivec je bio poznati prostak, svaka druga rije bila mu je guzica ili drek. No, usto je bio naitan i svakoga je upozoravao na to, to je o posljednjem predmetu napisao Victor Hugo, kad je oslikavao posljednji odgovor stare Napoleonove garde Englezima u bitki kod Waterlooa. Ba imamo lijepo ljeto zapoeo je svoj ozbiljni razgovor Bretschneider. Sve to drek vredi odgovorio je Palivec slaui posluavnike u ostakljeni ormar. To su nam fino u tom Sarajevu izveli nastavio je sa slabom nadom Bretschneider. U kom Sarajevu? upitao je Palivec. Onoj vinariji na Nuslama? Tam se mlate svaki dan, pa znate Nusle. U bosanskom Sarajevu, gospodine gostioniar. Ubili su tamo gospodina nadvojvodu Ferdinanda. Sto na to kaete? Ja se u takve stvari ne pletem, s tim me svako moe v rit poljubiti odgovorio je pristojno gospodin Palivec, zapalivi lulu danas se u to mesari, to moe svakoga doi glave. Ja sam obrtnik, kad mi neko doe i narui si pivu, ja mu ju i natoim. Al nekakvo Sarajevo, politika, ili pokojni nadvojvoda, nije za nas, iz toga viri samo zatvor na Pankracu. Bretschneider umukne i osvrne se razoarano po pustoj gostionici. Ovdje je nekada visio lik Njegova Velianstva cara javio se zakratko opet upravo tamo gdje sad visi zrcalo.1. Kod kalea, pivnica u Pragu, ovdje ostaje pod izvornim opepoznatim nazivom (prm.).

_ Te> imate pravo odgovorio je gospodin Palivec __ visi] je tam i srale su po njemu muhe, pa sam ga metnul na tavan. Znate, jo bi si neko mogel dozvoliti nekakvu primedbu, i mogle bi iz tog ispasti neugodnosti. Jo mi samo to treba. fi U tom Sarajevu moralo je biti gadno, gospodine gol tioniaru. ^ Na to podlo, izravno pitanje gospodin Palivec odgovori neobino oprezno: U ovo doba u Bosni i Hercegovini je strano vrue. Kad sam tam sluil, morali smo stavljati naem obrlajtantu1 led na glavu. U kojoj ste pukovniji sluili, gospodine gostioniaru? Takve sitnice ne pamtim, ja se nikad nisam interesiral za takve bedastoe i nikada nisam bil radoznali odgovorio je gospodin Palivec suvina radoznalost teti. Tajni agent Bretschneider definitvno je uutio, a njegov se natmureni izraz popravio tek dolaskom Vejka koji je, uavi u gostionicu, naruio crno pivo uz ovu primjedbu: U Beu danas isto imaju alost. Bretschneiderove oi zasvijedie pune nade. Rekao je kratko: Na Konopitu je danas deset crnih barjaka. Trebalo bi ih tam biti dvanajst rekao je vejk kad je otpio. Zato mislite dvanaest? upitao je Bretschneider. Da bi to ilo u raun, na tucet se bolje rauna i na tucet uvek dojde jeftinije odgovorio je vejk. Vladala je tiina koju je naruio sam vejk, uzdahnuvi: Tak, ve je tam na pravdi Bojoj, daj mu dragi Bog veni pokoj. Nije ni doekal da postane car. Kad sam ja sluil vojsku, jedan je general opal s konja i iz ista mira se . v ^te^ su mu pomoi da se ponovo popne na konja, da uzjae, pa su se zaudili da je skroz mrtav. A isto je tak trebal^"porunik f^.njm

12

.).

aw!ll^^

13

mr avanzirati u feldmarala. Dogodilo se to na vojnoj smotri, do; Te vam smotre nikad ne vodiju k dobromu. U Sarajevu je da isto tak bila neka smotra. Seam se da mi je jednom falilo na ku takvoj smotri dvadeset gumbi na mundiru i da su me zbog ast tog zatvorili na etrnajst dana u samicu, a dva dana sam leal ko Lazar, zvezan na krikras. Ali discipline u vojski mora je biti, inae se niko ne bi na ni obaziral. Na obrlajtant Mako-taj ve uvek nam je govoril: Discipline, glupi klipani, mora bit, scr inae bi se ko majmuni penjali po drveu, ali vojska e od vas napravit ljude, budale blesave. A jel to ni istina? Zamislite je si park, recimo na Karlovom trgu, a na svakom drvetu po zo: jedan vojnik bez discipline. Toga sam se uvek najvie bojal. Hi U tom Sarajevu nastavljao je Bretschneider to on su uinili Srbi. To greite odgovorio je vejk napravili su to go Turci, zbog Bosne i Hercegovine. I vejk je izloio svoj pogled na meunarodnu politiku pc Austrije na Balkanu. Turci su izgubili 1912. godine od Srbije, Bugarske i Grke. Htjeli su da im Austrija pomogne, a sla kada se to nije dogodilo, ubili su Ferdinanda. Voli Turke? obratio se vejk gostioniaru Palivecu. na Voli te poganske pse? Jel da ih ne voli? Gost ko gost rekao je Palivec pa nek je i Turin. taj Za nas obrtnike ne vredi nikakva politika. Plati pivu, sedi se u gostioni i melji kaj hoe. To je moj stav. Je li to naem p< Ferdinandu naredil Srbin ili Turin, katolik ili musliman, lu anarhist ili mladoeh, meni je to svejedno, sa Dobro, gospodine gostioniaru ree Bretschneider n: u kojem su se opet probudile nade da e se netko od ove jv dvojice dati uloviti ali dopustite da je to veliki gubitak za Austriju. Umjesto gostioniara odgovorio je Svejk: Je, to je gubitak, to se nemre porei. Grozan gubitak. ja( Taj se Ferdinand nemre nadomestiti z nekakvom budalom. Samo je trebal biti jo deblji. Kako to mislite? ivnuo je Bretschneider.l14

_ Kak to mislim? odgovorio je mirno vejk. Tono tak: da je bil deblji, sigurno bi ga prije strefila kap dok je nateraval te babe po Konopitu, kad su tam na njegovom gruntu pobirale drva i gljive, pa ne bi moral umreti takvom sramotnom smru. Kad si samo pomislim, neak Njegovog Velianstva, a ovi ga ubiju. Pa to je sramota, tog su pune novine. Kod nas su pred nekolko let, u Budejovicama, proboli na sajmu, u nekoj tak maloj svai, jednog trgovca stokom, nekakvog Bfetislava Ludviga. Taj je imal sina Bohuslava, i gde god je doel prodavati pajceke, niko od njega ni ni kupil i svaki je rekel: To je sin onog probodenog, sigurno je i on neki lopov. Moral je skoiti u Vltavu, s tog mosta u Krum-plovi, i morali su ga zvaditi, morali su ga oivljavati, morali su iz njega ispumpati vodu, a onda im je moral umreti na rukama doktora dok mu je daval nekakvu injekciju. Vi imate udne usporedbe rekao je Bretschneider znaajno prvo govorite o Ferdinandu, a poslije o trgovcu stokom. Ma nemam branio se vejk. Bog sauvaj da bi ja htel nekoga z nekim usporeivati. Gospon gostioniar me pozna. Jel da nisam nikada nikoga z nekim usporeival? Ja jedino ne bi htel biti u koi te udovice od nadvojvode. Kaj bu sad napravila? Deca su siroeki, gospodarstvo na Konopitu bez gospodara. Da se oeni za nekog novog nadvojvodu? Kaj ima od toga? Otputovala bu ponovo z njim u Sarajevo i po drugi put bu bila udovica. Bil je u Zlivu kod Hluboke pred nekolko let jedan lugar, imal je tak gadno prezime, Pindour. Nastrelili su ga krivolovci i ostala je za njim udovica s dvoje dece i za godinu dana si je opet zela lugara, Pepika avlovica iz Mvdlovara. I njega su joj napucali. Pa se oenila po trei put i uzela si ponovo lugara i veli: Triput Bog pomae. Ak sad ne uspe, ne znam kaj bum naredila. Jasno da su joj i njega nastrelili, a ve je s tim lugarima sve skup imala est komada dece. Bila je u uredu gospona upana u Hlubokoj i poalila se da ima s tim lugarima muke. Tak su joj preporuili uvara ribnjaka Jarea od Raikih ribnjaka. I kaj bute na to15

rekli? Utopili su joj ga kod ribolova, a imala je i z njim dvoje dece. Onda si je zela jednog koji je kopil, iz Vodnjana, a taj ju je jednom po noi lupil sa sekirom, i otiel se dobrovoljno predati. Kad su ga posle u Okrunom sudu u Piseku veali, ugrizel je sveenika za nos i rekel da uope ne ali i jo je rekel neto jako gadno o Njegovom Velianstvu. A ne znate to je o njemu rekao? pitao je glasom punini nade Bretschneider. To vam nemrem rei, zato jer se to niko ni usudil ponoviti. Ali izgleda da je to bilo neto grozno i uasno, tak da je jedan sudski savjetnik koji je bil prisutan, od tog polud-il i jo ga danas driju u izolaciji da to ne izae u javnost. To ni bila samo obina uvreda Njegovog Velianstva kakva se napravi u pijanstvu. A kakve se uvrede Njegovog Velianstva naine u pijanstvu? upitao je Bretschneider. Prosim vas, gospodo, okrenite list javio se gostioniar Palivec znate, meni se to ne svia. ovek kojeta bljezgari, a posle mu je al. Kakve se uvrede Njegovog Velianstva naine u pijanstvu? ponovio je vejk. Svakakve. Napijte se, dajte da vam zasviraju austrijsku himnu, pa bute videli kaj bute poeli govoriti. Tolko bute zmislili o Njegovom Velianstvu, da kad bi samo polovica od toga bila istina, bilo bi dovoljno da bude on osramoeni za eli ivot. No, to si taj stari gospon zbiljam ni zasluil. Zemite ovo: sina Rudolfa zgubil je u najboljim godinama u punoj mukoj snagi, suprugu Elizabetu proboli su mu z rapom, zatim mu se zgubil Jan Ort, a brata, meksikog cara streljali su u nekakvoj tvravi kod nekakvog zida. Sad su mu opet, na stara leta, ustrelili neaka. ovek bi moral imati eline ivce. I onda se jo seti neki pijani tip i pone ga vredati. Da danas nekaj izbije, idem dobrovoljno i budem sluil Njegovom Velianstvu dok me ne raskomadaju. vejk temeljito otpi i nastavi: Vi mislite da bu Njegovo Velianstvo to tek tak pustilo? Slabo ga poznate. Rata s Turcima mora biti. Ubili ste16

mi neaka, sad bute dobili po njuki. Rat je siguran. Srbija i Rusija budu nam pomogle u tom ratu. Bude se to tuklo. vejk je u tom proroanskom trenutku izgledao divno. Njegovo prostoduno lice, nasmijeeno kao puni mjesec, zrailo je oduevljenjem. Njemu je sve bilo tako jasno. _ jVfoe biti nastavio je s oslikavanjem budunosti Austrije _ da nas u sluaju rata s Turskom Nijemci napadneju zato jer se Nijemci i Turci driju skup. To su takvi gadovi da im nema para na svetu. A ipak se moemo spojiti s Francuskom koja grize na Njemaku jo od sedamdeset prve. I onda bu krenulo. Rata bude, ni vam vie ne bum rekel. Bretschneider je ustao i rekao sveano: _ Vie i ne morate govoriti, poite sa mnom na hodnik, tamo u vam neto rei. vejk je izaao s redarstvenikom u civilu na hodnik, gdje gaje ekalo malo iznenaenje kad mu je njegov pivski kolega pokazao orlia1 i izjavio da ga uhiuje i smjesta vodi na policijsko ravnateljstvo. vejk se trudio objasniti da se gospodin vjerojatno vara, da je u potpunosti nevin, da nije prozborio ni jedne rijei koja bi mogla bilo koga uvrijediti. Bretschneider mu je pak rekao da si je odista dopustio nekoliko kanjivih djela, medu kojima igra ulogu i zloin veleizdaje. Potom su se vratili u gostionicu, a vejk je rekao gospodinu Palivecu: Imal sam pet piva i jedan kifl s hrenovkom. Sad mi dajte jo jednu ljivovicu, jer moram ii zato kaj sam uhapen. Bretschneider je pokazao gospodinu Palivecu znaku s orliem, trenutak je promatrao gospodina Paliveca, a onda upitao: Oenjeni? Jesam. Moe li vaa supruga umjesto vas voditi posao za vri1* jeme vaeg odsustva? mi1. Policijska znaka s likom dvoglavoga carskog orla (prm). i (*&'.' ,;4tt;fW,*fnll*>

17

Moe. Onda je to u redu, gospodine gostioniaru veselo je rekao Bretschneider pozovite ovamo svoju suprugu, predajte joj posao, a naveer u doi po vas. Ni se ne brini tjeio ga je vejk ja tam idem samo zbog veleizdaje. Ali zato ja zajaukao je gospodin Palivec ja sam bil tak oprezni. Bretschneider se nasmijeio i pobjedniki izjavio: Zato to ste rekli da su muhe srale na Njegovo Velianstvo cara. Oni e vam ve izbiti iz glave to Njegovo Velianstvo. I vejk je napustio gostionicu Kod Kalicha u pratnji tajnog agenta kojeg je, kad su izali na ulicu, uz svoj dobroduni osmijeh na licu upitao: Jel moram sii s trotoara? Zato? Mislim, kad sam ve uhapeni, da nemam pravo ii po trotoaru. Kada su prolazili kroz vrata policijskog ravnateljstva vejk je rekao: Ba nam je vreme fino prolo. Idete esto Kalichu? I dok su vejka vodili u prijamni ured, Kod Kalicha je gospodin Palivec svojoj uplakanoj eni predavao gostionicu, tjeei je svojim posebnim nainom: Ne plai, ne deri se, kaj mi mogu napraviti zbog posranog lika Njegovog Velianstva? I tako se dobri vojnik vejk upleo u svjetski rat svojim milim, ljupkim nainom. Povjesniare e zanimati ono to je vidio daleko u budunost. Ako se kasnije situacija i razvila drugaije nego to je objanjavao Kod Kalicha, moramo imati na umu da nije imao prethodne diplomatske naobrazbe.18

t *

Dobri vojnik vejk u policijskom ravnateljstvu toII Sarajevski atentat napunio je policijsko ravnateljstvo brojnim rtvama. Dovodili su jednog za drugim, a stari inspektor u prijamnom uredu govorio je svojim dobrodunim glasom: Taj vam se Ferdinand nee isplatiti. Kad su vejka zatvorili u jednu od brojnih prostorija prvog kata, vejk se naao u drutvu estorice mukaraca. Petorica su sjedila za stolom, a u uglu na leaju sjedio je, i kao da je zazirao od njih, ovjek srednjih godina. vejk je poeo ispitivati jednoga za drugim zato su zatvoreni. Od petorice koji su sjedili za stolom dobio je takorei istovjetan odgovor: Zbog Sarajeva. Zbog Ferdinanda. Zbog tog ubojstva gospodina nadvojvode. Za Ferdinanda. Zato to su nadvojvodu ubili u Sarajevu. esti, koji je zazirao od te petorice, rekao je da s njima ne eli nita imati kako na njega ne bi pala kakva sumnja te da tu sjedi samo zbog pokuaja ubojstva iz koristoljublja tateka iz Holica. ovejk je sjeo u drutvo urotnika za stolom, koji su ve po deseti put pripovijedali kako su u to upali. Svi do jednoga nastradali su ili u gostionici, ili u vinar19

nici, ili u kavani. Iznimku je inio neobino debeo gospodin s oalima, uplakanih oiju, koji je bio uhien kod kue u svome stanu, stoga to je dva dana prije atentata u Sarajevu, u gostionici Kod Brejke, platio raun za dvojicu srpskih studenata tehnike, a uz to ga je pijanog u njihovu drutvu vidio detektiv Brix u gostionici Montmartr, u Retezovoj ulici, gdje ih je gospodin, kako je u zapisniku potvrdio vlastorunim potpisom, takoer poastio. Na sva pitanja pri prethodnom istranom sasluanju na policijskoj postaji stereotipno je cvilio: Ja imam trgovinu papirom. Nato je dobivao takoer stereotipan odgovor: To vas ne opravdava. Mali gospodin, kojemu se to dogodilo u vinarnici, bio je profesor povijesti i objanjavao je krmaru povijest raznih atentata. Bio je uhien upravo u trenutku kada je zavravao psiholoku ralambu svih atentata, ovim rijeima: Ideja atentata tako je jednostavna, kao Kolumbovo jaje Isto kao i to da vas eka Pankrac dopunio je za vrijeme sasluanja njegovo izlaganje policijski istraitelj. Trei je urotnik bio predsjednik dobrotvornog drutva Dobromil iz Hotkovica. Toga dana, kada je bio izvren atentat, upriliilo je drutvo Dobromil vrtnu zabavu s koncertom. Doao je andarmerijski narednik kako bi zamolio nazone da se raziu, stoga to je u Austriji proglaena alost, nato je predsjednik Dobromila odgovorio dobroduno: Priekajte trenutak da odsviraju Hej Slaveni. Sada je sjedio ovdje ovjeene glave i naricao: U kolovozu imamo nove izbore predsjednitva, ako ne budem kod kue do toga vremena, moe se dogoditi da me ne izaberu. Ve sam po deseti put predsjednik. Ja tu sramotu neu preivjeti. Pokojni se Ferdinand udno poigrao s etvrtim zatoenikom, ovjekom ista karaktera i besprijekorna imena. itava dva dana izmicao je bilo kakvom razgovoru o Ferdinandu,

sve do veeri kada je u kavani pri partiji marijaa1, odnosei irovskog kralja adut sedmicom, rekao: _ Sedam metaka kao u Sarajevu. Peti ovjek, koji kao to je sam rekao, sjedi zbog tog ubojstva gospodina nadvojvode u Sarajevu, imao je jo i danas od uasa najeenu kosu i brkove, tako da mu je glava podsjeala na pina. U restoranu, gdje je bio uhien, uope nije progovorio ni slova, pa ak nije ni itao novine o ubojstvu Ferdinanda, ve je sjedio za stolom potpuno sam kad mu je priao jedan gospodin, sjeo mu suelice i rekao nekako brzo: | itali ste to? ^ Nisam itao. ,. {> Znate o tom? lj Ne znam. fo A znate o emu se radi? ;, > Ne znam, nije me briga za to. nj A svejedno bi vas to moglo zanimati. Ne znam to bi me moglo zanimati? Popuim svoju cigaru, popijem svojih nekoliko aica, veeram i ne itam novine. Novine lau. Zato se uzrujavati? Vas, znai, ne zanima ni to ubojstvo u Sarajevu? Mene uope nikakvo ubojstvo ne zanima, pa da je i u Pragu, Beu, Sarajevu ili Londonu. Zbog toga mogu biti samo uredi, sudovi i policija. Pa ako negdje nekoga i ubiju, tako mu i treba zato to je truba i neoprezan, pa se dao ubiti. To su bile njegove posljednje rijei u tom razgovoru. Od tog trenutka ponavljao je glasno, s petominutnim stankama: Ja sam nevin, ja sam nevin. le je rijeci vritao i na vratima policijskog ravnateljstva, te e rijei ponavljati i prilikom prijevoza do Kaznenog suda u Pragu, a s tim e rijeima stupiti i u svoju tamniku eliju. Kada je Svejk sasluao sve te strane urotnike povijesti,l Kartaka igra, igra se kartama maaricama (f mi). ,' , . . , :,,,T* v.v

20

21

smatrao je umjesnim da im pojasni posvemanju beznadnost njihova poloaja. Sa svima nama je to jako loe poeo je svoje rijei utjehe to ni istina, kak vi velite, da se vama i svima nama nemre ni dogoditi. Zakaj imamo policiju nego zato da nas kanjava za nae duge jezike? Ak je takvo nesigurno vreme da ubijaju nadvojvode, niko se ne srne uditi da ga vodiju u policiju. To se sve dela zbog sjaja, da bi Ferdinand imal reklamu pred svojim pogrebom. im vie nas tu bude, to bu , za nas bolje zato jer bu nam veselije. Kad sam sluil vojsku, ponekad je bila zatvorena polovica kompanije1. A kolko je nevinih ljudi bilo osueno? I ne samo u vojski nego i na sudovima. Jednom se seam da je jedna enska bila osuena da je zagutila svoje, tek roene, dvojeke. Iako se zaklela da ni mogla zagutiti dvojeke, kad joj se rodila samo jedna curica, koju je uspela zagutiti bez bilo kakvih bolova, svejedno je bila osuena za dvostruko ubojstvo. Ili taj nevini Cigan u Zabehlicama, koji je provalil u neku trafiku na sami Badnjak po noi. Prisegnul je da se iel ugrijati, ali ni mu to ni pomoglo. im sud nekaj zeme u ruke, zlo je. A to zlo mora biti. Iako svi ljudi nisu takve hulje kak se o njima moe pretpostavljati, ali kak bus danas razlikoval tog dobrog od tog lopova, i to ba danas, u tak ozbiljnom trenutku kad su tog Ferdinanda nastrelili?! Kod nas, dok sam sluil vojsku u Budejovicama, ubili su u umi iza vebalita pesa od gospona kapetana. Kad je to doznal, sve nas je pozval, postavil ispred sebe i veli nek istupi svaki deseti. Samo se po sebi razme da sam ja isto bil deseti, i tak smo stajali mirno da nismo ni treptali. Kapetan hoda ispred nas i veli: Gadovi, nitarije, lopovi, hijene pjegave, tako bi vam zbog tog mog psa svima htio odvaliti samicu, isjei vas na rezance, postreljati i napraviti od vas pljeskavicu. Ali da znate da vas neu tediti, strpat u vas sve na etrnaest dana u zatvor. Tak, vidite, onda se radilo o pesu, a sad se radil. U austrougarskoj vojsci satnija, eta; ovdje su veinom zadrani nazivi postrojbi i inova prema izvorniku (prev.).

ak o gosponu nadvojvodi. I zato mora biti grozno, da bi ta alost nekaj i vredila. _ . ja Sam nevin, ja sam nevin ponavljao je najeeni mukarac. _ Isus Krist je isto bil nevini rekao je Svejk pa su ga isto razapeli. Nigde, nikada, nikom ni bilo stalo do nekakvog nevinog oveka. Maul halten und weiter dienen!1 kak su nam govorili u vojski. To je ono najbolje i najlepe. vejk je legao na krevet i zadovoljno zaspao. Kasnije su doveli dvojicu novih. Jedan od njih bio je Bosanac. Hodao je po prostoriji, krgutao zubima, a svaka mu je druga rije bila: Jebem ti duu. Muila ga je pomisao da e mu se u policijskom ravnateljstvu izgubiti torbarska koara. Drugi novi gost bio je gostioniar Palivec koji je, spazivi svoga znanca, smjesta probudio vejka i glasom punim tragike uzviknuo: Evo i mene! vejk mu srdano zatrese ruku i ree: Joj, ba mi je drago. Ja sam znal da bu taj gospon odral re kad vam je rekel da budu doli po vas. Takva tonost je dobra stvar. No, gospodin Palivec primijeti da je takva tonost drek na ibici, i upita tiho vejka nisu li ostala zatvorena gospoda razbojnici, i da li bi mu to kao obrtniku moglo tetiti. Svejk mu je objasnio da svi, osim jednoga koji je ovdje zbog pokuaja grabenog umorstva tateka iz Holica, spadaju u njihovo drutvo zbog nadvojvode. Gospodin Palivec se uvrijedio i rekao da nije ovdje zbog nekakvog glupog nadvojvode, ve zbog Njegovog Velianstva. A budui da je to ostale poelo zanimati, ispriao im je kako su mu muhe zagadile Njegovo Velianstvo. ~ Zmazale su mi ga, betije zavrio je oslikavanje svog sluaja i na kraju me dovele do zatvora. Ja to tim muhama ne bum oprostil dodao je prijetei.! Zaepi gubicu i slui dalje (njem.).

22

Svejk je opet otiao spavati, ali nije spavao dugo stoga to su doli po njega da ga odvedu na sasluanje. I tako, penjui se po stubitu do III. odjela na sasluanje, Svejk je nosio svoj kri na vrh Golgote, a da sam nije bio svjestan svojeg muenitva. Vidjevi natpis da je po hodnicima Pljuvanje zabranjeno, zamolio je redarstvenika da mu dopusti pljunuti u pljuvanicu, i ozaren svojom jednostavnou stupio je u ured s rijeima: Dobra veer elim gospodo, svima skup. Umjesto odgovora netko ga je udario pod rebra i postavio pred stol za kojim je sjedio gospodin hladnog uredskog lica s crtama zvjerske okrutnosti, kao da je upravo ispao iz Lombrosove knjige O zloinakim tipovima. Pogledao je krvoedno Svejka i rekao: Ne pravite se tako blesavi. Ja si nemrem pomoi odgovorio je ozbiljno Svejk ja sam u vojski bil pregledan za blesavou i proglaen slubeno, od posebne komisije, za blesavog. Ja sam slubena budala. Gospodin zloinakog tipa zacvokotao je zubima: To, glede ega ste optueni i to ste si dozvolili, svjedoi da imate sve daske u glavi. I izredao je Svejku cijeli niz raznih zloina, otpoevi od veleizdaje i zavrivi uvredom Njegovog Velianstva i lanova carske obitelji. U sreditu te skupine isticalo se odobravanje ubojstva nadvojvode Ferdinanda, odakle je proizlazila grana novih zloina, medu kojima je blistao zloin pozivanja na pobunu stoga to se sve to dogodilo na javnom mjestu. Sto na to kaete? pobjedniki je upitao gospodin s obrisima zvjerske okrutnosti. Toga je dost odgovorio je nevino Svejk ono eg je previe, ni s putrom ni dobro. No, vidite da shvaate. Ja sve razmem, strogosti mora biti, bez strogosti se nikam nemre. Ko kad sam sluil vojsku... Zaepite gubicu proderao se policijski savjetnik na

Svejka i govorite tek kad vas budem neto upitao. Razumijete? Kak ne bi razmel? rekao je Svejk. Pokorno jav ljam da razmem sve i da se u svemu, kaj izvoliju rei, mogu orijentirati. ji3 S kim se druite? ifag Sa svojom slukinjom, visosti. 'v * A u mjesnim politikim krugovima nemate nikog poznatog? Je, imam, visosti, kupujem si popodne Narodnu politiku... Pokvarenjaa. Van! izderao se na Svejka gospodin zvjerskog izraza. Kad su ga izvodili iz ureda, Svejk je rekao: Laku no, visosti. Vrativi se u svoju prostoriju, Svejk je objavio svim uhienima da je takvo sasluanje ista zafrkancija. Malo tam na vas vieju i na kraju vas hitiju van. Prije nastavljao je Svejk to je bilo grdo. Cital sam jednom jednu knjigu da su optueni morali hodati po usijanom eljezu i piti rastopljeno olovo da bi se videlo da li su nevini. Ili su im stavili noge u panjolske izme i navlaili ih na kota ako nisu hteli priznati, ili su im palili bokove vatrogasnom bakljom, kak su to napravili svetom Ivanu Nepomuku. Veliju da se taj deral ko da mu kou dereju, i ni prestal dok ga nisu hitili z Eliinog mosta u nepromoivoj vrei. Takvih sluajeva je bilo vie, a jo su posle oveka raetvorili, ili nabili na kolac negde kod Narodnog muzeja. A kad bi ga samo zatvorili u kulu, taj bi se ovek oseal ko preporoeni. Danas je to ala biti zatvoreni zadovoljno je nastavljao Svejk danas te ne raetvoriju, nema nikakvih panjolskih izmi, krevet imamo, stol imamo, klupu imamo, ne tiskamo se jedan na drugoga, juhu dobimo, bokal z vodom nam doneseju, zahod nam je tono pod nosom. U svemu se

vidi napredak. Istina, do sasluanja je malo daleko, ak preko tri24

hodnika i kat vie, al je zato na hodnicima isto25

i ivo. Tam vodiju jednoga, sim drugoga, mladoga, staroga, mukoga i enskoga spola. Sretni ste da bar tu niste sami. Svako ide mirno svojim putem i ne mora se bojati da budu mu u uredu rekli: Tak smo se posavetovali i sutra bute raetvoren, ili spaljen, po vaoj vlastitoj elji. To bi bila teka odluka, i ja mislim, gospodo, da bi mnogi od nas tog momenta bili skroz zbunjeni. Je, danas su se prilike popravile u nau korist. Upravo je dovrio obranu modernog utamnienja graana kada je nadglednik otvorio vrata i pozvao: vejk, obui se i na sasluanje. Ja bum se oblekel odgovorio je vejk ja protiv toga ni nemam, ali ja se bojim da je to nekakva greka, ja sam ve jednom bil izbaen sa sasluanja. A jo se i bojim da se ta ostala gospoda, koja su tu z menom, ne bi na mene srdila zato jer ja idem dvaput zaredom na sasluanje, a oni jo ni jednom naveer nisu bili. Oni bi mogli biti ljubomorni na mene. Izlazi van i ne melji! glasio je odgovor na dendmensku vejkovu izjavu. vejk se opet naao pred gospodinom zloinakog tipa koji je bez ikakva uvoda zaurlao tvrdo i bespogovorno: Priznajete li sve? vejk je usmjerio svoje dobre, plave oi na neumoljivog ovjeka i rekao meko: Ako si eliju visosti da priznam, ja bum priznal, meni to nemre nakoditi. Ali ako veliju: vejk, nemojte ni priznati, porical bum dok me ne rastrgneju na komade. Stari je gospodin pisao neto po aktima i pruivi vejku pero, pozvao ga da to potpie. vejk je potpisao i Bretschneiderovu dojavu i ovaj dodatak:Sve gore navedene optube protiv mene, temelje se na istini. Josefvejk26

Kada je potpisao, obratio se strogom gospodinu: Imam jo nekaj za potpisati? Ili trebam jo ujutro do i? Ujutro e vas odvesti na Kazneni sud dobio je odgovor. U kolko sati, visosti? Da sluajno, zaboga, ne bi zaspal. Van! zaurlalo je po drugi put toga dana na vejka, s druge strane stola pred kojim je stajao. Vraajui se svome novom, reetkama osiguranom domu, vejk je rekao redarstveniku koji ga je pratio: Tu sve ide ko podmazano. im su se za njim zatvorila vrata, njegovi su ga suutamnienici zasuli raznim pitanjima na koja je vejk odgovorio jasno: Upravo sam priznal da sam, valjda, ubil nadvojvodu Ferdinanda. estorica mukaraca podvukla su se uplaeno pod uljive deke, jedino je Bosanac rekao: Dobro doli. Namjetajui se na leaj, vejk ree: To je glupo da tu nemamo vekericu. Ujutro su ga ipak probudili i bez budilice i tono u est sati Svejka su odveli u plavoj marici ka Dravnom kaznenom sudu. Tko rano rani, dvije sree grabi! rekao je vejk svojim suputnicima dok je plava marka prolazila kroz vrata policijskog ravnateljstva.

27

2O

III

vejkpred lijenicima-sudskim vjetacima

di-.

iste, ugodne sobice Zemaljskog kaznenog suda ostavile su na Vejka najugodniji dojam. Obijeljeni zidovi, crne omal-jane reetke i debeli gospodin Demartini, vrhovni nadglednik u istranom sudu, s ljubiastim oznakama i obrubom na slubenoj kapi. Ljubiasta boja bila je propisana ne samo ovdje, ve i pri vjerskim obredima, na Pepelnicu i Veliki petak. Vraala se slavna povijest rimske vladavine nad Jeruzalemom. Dolje, u prizemlju, uznike su izvodili i predstavljali ih Pilarima 1914., a istrani suci, Pilari novog doba, umjesto da asno operu ruke, slali su po paprika i Plzenjsko pivo Kod Tesiga i dostavljali nove i nove optube dravnom nadodvjetnitvu. Ovdje je uglavnom nestajala svaka logika, a pobjeivao je paragraf, guio paragraf, ludovao paragraf, bjesnio paragraf, smijao se paragraf, prijetio paragraf, paragraf je ubijao, paragraf nije opratao. Bili su to ongleri zakona, reci slova u zakonima, derai optuenih, tigrovi austrijske dungle koji su svoj skok na optuenog odmjeravali prema broju paragrafa. Iznimku je inila nekolicina gospode (isto kao i u policijskoj upravi), koji zakon nisu uzimali tako ozbiljno jer se, eto, svugdje nade penice medu kukoljem. K jednom takvom gospodinu doveli su vejka na sasluanje. Bio je to stariji gospodin dobroduna izraza, koji nekada davno, dok je sasluavao poznatog ubojicu Valea, nije zab o ra v lja o re i: > * # * w * * * * * * * < h .> .

Izvolite sjesti, gospodine Vale, upravo je ovdje jedna prazna stolica. Kad su Svejka doveli, ponudio mu je, sa sebi uroenom ugladenou, da sjedne i rekao: Tako, vi ste znai taj gospodin vejk? Ja mislim odgovorio je vejk da to moram bit, zato jer je moj tatek bil vejk, a mamica gospoda Svejkova. Ja im ne smem napraviti takvu sramotu da zatajim svoje ime. Ljubazni osmijeh preleti licem istranog suca: No, vi ste nadrobili lijepih stvari. Vi imate mnogo toga na savjesti. Ja uvek imam puno toga na savesti rekao je vejk smijeei se jo ljubaznije od gospodina istranog suca ja imam toga, moe biti, jo vie na savesti nego kaj vi izvolite imati, vaa visosti. Vidi se po zapisniku koji ste potpisali rekao je nita manje ljubaznim tonom sudski savjetnik. Nisu li na vas inili kakav pritisak na policiji? Ma kakvi, visosti. Ja sam ih pital jel to trebam potpisati, a kad su rekli da to potpiem, tak sam ih i poslua!. Ne bum se, valjda, tukel z njima zbog svog vlastitog potpisa. S time si sigurno ne bi pomogel. Reda mora biti. Osjeate li se, gospodine vejk, potpuno zdravim? Skroz zdrav, to ba i ne, potovani gospon savjetnik. Imam reumu i maem se s Opodeldokom. Stari se gospodin opet ljubazno nasmijeio: to biste na to rekli kada bih vas poslao na pregled sudskim lijenicima? Ja mislim da z menom ni tak loe da bi ti gosponi na mene troili zabadav svoje vreme. Mene je ve pregledal nekakav gospon doktor na policijskoj upravi, da nemam triper. Znate, gospodine vejk, mi emo to ipak probati s tom gospodom sudskim vjetacima lijenicima. Lijepo emo sastaviti komisiju, poslat emo vas u istrani zatvor da se lijepo odmorite. I jo jedno pitanje: Vi ste, kako stoji u zapisniku, izjavljivali i irili vijest da e ubrzo izbiti rat? t.,30

_ je prosim, potovani gospon savjetnik, izbil bu jako _ A jeste li nekada imali kakav modani udar? _ Tb prosim ne, samo me je jednom zamalo udaril auto na Karlovom trgu, al ve su od onda prola leta i leta. Time je sasluanje bilo zavreno, vejk je pruio sudskom savjetniku ruku i vrativi se u svoju sobicu rekao svojini susjedima: _ I tak me budu, zbog tog ubojstva gospona nadvojvode Ferdinanda, pregledavali sudski doktori. I mene su isto tako pregledavali sudski doktori rekao je jedan mladi mukarac to je bilo onda kad sam dospio zbog tepiha pred porotu. Priznali su mi da sam malouman. Sad sam pronevjerio parnu vrilicu i nita mi ne mogu. Rekao mi je juer moj advokat da ako sam jednom bio proglaen za maloumnog, moram od toga imati koristi za cijeli ivot. Ja tim sudskim lijenicima nita ne vjerujem naglasio je mukarac inteligentnog izraza kad sam jednom krivotvorio mjenice, za svaki sluaj iao sam na predavanje doktora Heverocha, a kad su me uhvatili, simulirao sam paralitiara, upravo tako kako ga je opisao gospodin doktor Heveroch. Ugrizao sam jednog sudskog lijenika iz komisije za nogu, popio sam im tintu iz tintarnice i, s oprotenjem, posrao sam se pred cijelom komisijom u uglu. Ali samo zato to sam jednog ugrizao za nogu, proglasili su me za potpuno zdravog i bio sam izgubljen. Ja se pregleda od te gospode ope ni ne bojim izjavio je vejk dok sam sluil vojsku, pregledal me je jedan veterinar i ispalo je to dost dobro. Sudski vjetaci su mrcine odazvao se mali, skutreni ovjek nedavno su nekakvim sluajem iskopali na mojoj livadi kostur i sudski vjetaci su rekli da je taj kostur bio ubijen nekakvim tupim predmetom, udarcem u glavu prije etrdeset godina. Ja imam tridesetosam i zatvoren sam, iako unarn krsni list, izvod iz matine knjige i domovnicu.31

Mislim rekao je vejk da na sve treba gledati s te potenije strane. Svaki se moe prevariti i mora se prevariti im vie o neem razmilja. Sudski vjetaci su ljudi, a ljudi greiju. Ko jednom u Nuslama, tono kod mosta preko Botia, kad sam se vraal od Banzeta, priel mi je po noi jedan gospon i opalil me z biom po glavi, a dok sam leal na zemlji, osvedil me i rekel: To je greka, to ni on i tak se razbesnil kaj se zabunil, da me je jo jednom zviznul prek leda. To je u ljudskoj prirodi da ovek grei dok je iv. Ko onaj gospon koji je po noi nael besnog, promrznutog pesa, uzel ga sa sebom doma i gurnul ga eni u krevet. Kad se pes ugrijal i raskravil, izgrizel je elu obitelj, a tog najmlaeg u zipki, rastrgnul je i poderal. II bum vam ispripovedal sluaj kak se prevaril kod nas doma jedan loser. Otvoril si je s kljuem podolsku crkvicu jer je mislil da je doma, skinul si je cipele u sakristiji jer je mislil da je kod sebe u kuhinji, legnul se na oltar jer je mislil da je doma u krevetu i navlekel je na sebe nekakve pokrivae sa svetim natpisima, a pod glavu si je del evanelje i jo neke svete knjige da bi imal visoko pod glavom. Ujutro ga je nael crkvenjak, a ovaj mu tak dobroduno veli, kad je doel k sebi, da je to greka. Zgodna greka veli crkvenjak kad zbog takve greke moramo * dati iznova posvetiti crkvu. Posle je loser bil pred sudskim doktorima, a ti su mu dokazali da je bil potpuno svestan i trezan, jer da je bil pijani, da s tim kljuem ne bi potrefil tu bravu na vratima od crkve. Posle je taj loser umri u zatvoru na Pankracu. A isto vam mogu dati primer kak se na Kladnu prevaril jedan policijski pes, vujak onog poznatog konjikog kapetana Rottera. Kapetan Rotter je uzgaja! te pese i izvodil pokuse sa skitnicama dok nisu sve skitnice poele izbegavati kladenski kraj. Onda je dal naredbu, kaj kota da kota, da andari privedeju nekakvog sumnjivog oveka. Tak su mu i doveli jednog dost dobro obleenog oveka, kojeg su nali u Lanskim umama kak sedi na nekom panju. Odmah je nare-dil da ovome odreeju komadi od kaputa, to je dal ponjuiti svojim andarskim pesima, a onda su tog oveka otpelali do

nekakve ciglane izvan grada i pustili po njegovim tragovima te izvebane pese, koji su ga nali i doveli ga ponovo natrag. Onda je taj ovek moral puzati po nekim lojtrama na tavan, skakati prek zida, skoiti u ribnjak, a pesi za njim. Na kraju se pokazalo da je taj ovek bil jedan eki radikalni zastupnik koji je otiel na izlet u Lanske ume, kad mu se sabor zgadil. Zato velim da su ljudi greni, da se varaju, svejedno jel su ueni, ili glupe, neobrazovane budale. Greiju i ministri. Komisija sudskih vjetaka-lijenika, koja je trebala odluiti odgovara li vejkovo duevno stanje ili ne odgovara svim tim zloinima za koje je bio optuen, sastojala se od tri neobino ozbiljna gospodina, od kojih se nazor svakog pojedinog znaajno razlikovao od nazora ove druge dvojice. Bile su tu zastupljene tri razliite znanstvene kole i psihijatrijska miljenja. Ako je u vejkovu sluaju i dolo do potpunog slaganja medu ovim suprotstavljenim znanstvenim taborima, moe se to objasniti samo poraavajuim dojmom koji je vejk ostavio kad je, stupivi u dvoranu gdje je trebalo biti ustanovljeno njegovo duevno stanje i spazivi na zidu sliku austrijskog monarha, uskliknuo: Gospodo, neka ivi car Franjo Josip Prvi! Stvar je bila potpuno jasna. vejkovom spontanom izjavom otpao je cijeli niz pitanja, a ostala su samo neka najvanija. Odgovor na njih mogao je tek potvrditi prvotni stav o Svejku, ustanovljen na temelju sustava doktora psihijatrije Kallersona, doktora Heverocha i Engleza Weikinga. Je li radij tei od olova? Ja ga, prosim, nisam vagal svojim milim osmijehom odgovorio je vejk. Vjerujete li u kraj svijeta? Prvo bi taj kraj sveta moral videti nemarno je odgovorio vejk sigurno je da ga sutra ne bum doekal. Jeste li u stanju izraunati promjer Zemljine kugle? 33

To, prosim, ne bi mogel odgovorio je vejk al bi vam, gospodo, isto tak postavil jednu zagonetku: Ima jedna trokatnica, u toj kui na svakom katu je osam prozora. Na krovu su dva prozoreka i dva dimnjaka. Na svakom katu su dva stanara. A sad mi recite, gospodo, koje godine je umrla domaru njegova baka? Sudski lijenici pogledali su se znaajno, no jedan od njih postavi jo jedno pitanje: Znate li najveu dubinu u Tihom oceanu? To, prosim, ne znam glasio je odgovor al mislim da bu sigurno vea nego pod viegradskom stenom na Vltavi. Predsjednik komisije struno je upitao: Dovoljno? Ipak je jedan od lanova komisije postavio jo ovo pitanje: Koliko je 12.897 puta 13.863? ,;! , 729 odgovorio je vejk, ne trepnuvi. Mislim da je posve dovoljno rekao je predsjednik komisije moete toga osumnjienoga odvesti na staro mjesto. Hvala vam, gospodo pristojno se oglasio vejk meni je isto ist dost. Nakon njegova odlaska kolegij trojice se usuglasio da je vejk notorna budala i idiot po svim zakonima prirode koje su otkrili psihijatrijski znanstvenici. U izvjeu predanom istranom sucu stajalo je izmeu ostaloga: Niepotpisani sudski vjetaci-lijenici svoje miljenje o potpunoj duevnoj tuposti i uroenom kretenizmu predvedenog komisiji Josefa vejka temelje na rijeima koje je izgovarao, poput ovih: Neka ivi car Franjo Josip L, te smatraju da je to kao iskaz posve dovoljno da bi osvijetlilo duevno stanje Josefa vejka, kao notorne budale. Niepotpisana komisija stoga preporuuje: 1. obustavu istrage protiv Josefa vejka 2. uputiti Josefa vejka na pro-

matranje na psihijatrijsku kliniku kako bi se ustanovilo do koje je mjere njegovo duevno stanje opasno po okolinu. Dok se sastavljalo ovo izvjee, vejk je pripovijedao svojim suzatoenicima: _. ]sja Ferdinanda su hranuli, a z menom su razgovarali o jo veim glupostima. Na kraju smo si rekli da nam je to, o emu smo se razgovarali, sasvim dosta, i razili smo se. _ Ja nikome ne vjerujem naglasio je skvreni mali ovjek na ijoj su livadi iskopali kostur sve je to banda. _ Je, i ta banda mora biti rekao je vejk namjetajui se na slamaricu kad bi svi ljudi mislili o drugim ljudima dobro, onda bi se meusobno pomlatili u najkraem roku.

f.

35

l nS n

r t r i

IV jka izbacuju iz ludnice

Kada je vejk kasnije opisivao ivot u ludnici, inio je to uz neobine hvalospjeve: Zbiljam ne znam zakaj se ti luaci srdiju kad ih tam driju. ovek tam moe puzati gol po podu, zavijati ko akal, besniti i gristi. Da to ovek napravi negde na promenadi, ljudi bi se tak udili, al to tam spada u najobinije stvari. Tam vam je takva sloboda o kojoj ni socijalisti ne sanjaju. ovek se tam moe predstavljati ko Gospod Bog, ili ko Djevica Marija, ili Papa, ili engleski kralj, ili Njegovo Velianstvo car, ili sveti Vaclav, iako je ovaj zadnji bil stalno zvezani i gol i leal je u izolaciji. Bil je tam isto jedan koji se deral da je nadbiskup, al taj ni drugo ni delal nego dral, i jo nekaj kaj s tim ide, z oprotenjem, znate da se to moe i rimovati, ali zbog toga se tam niko ne srami. Jedan se tam izdaval za svetog irila i Metoda, da bi dobil dve porcije. A jedan je gospon tam bil trudan i zval je svakog na krstitke. Bilo je tam puno zatvorenih ahista, politiara, ribara i skauta, skupljaa marki i fotografa amatera. Jedan je tam bil zbog nekakvih starih lonaca koje je nazival urne. Jedan je stalno bil u luakoj koulji da ne bi mogel izraunati kad bu doel kraj sveta - ^to sam tam srel nekolko profesora. Jedan je od njih s no isel za menom i objanjava! daje pradomovina Cigana 7 "Krkonoama, a taj drugi mi je objanjaval da unutar emljine kugle ima jo jedna, samo puno vea od one gornjevaki je tam mogel govoriti kaj je htel i kaj mu je palo na37

pamet, ko daje u parlamentu. Ponekad su si tam pripovedali bajke i posvadili se kad bi to z nekom princezom jako loe ispalo. Najbesniji je bil jedan gospon koji se predstavlja! za esnajsti dio Ottovog znanstvenog rjenika i svakog je prosil da ga otvori i nade pojam Kartonana ivaica, jer da je bez tog zgubljeni. Smiril se tek onda kad su mu navle-kli luaku koulju. Onda se veselil da je uel u knjiarsku preu i molil je da mu napraviju moderni uvez. Uope se tam ivilo ko u raju. Moete tam urlati, derati se, pevati, plakati, meketati, jaukati, skakutati, molit se, prekobicavat se, hodati na sve etri, skakutati na jednoj nogi, trati naokolo, plesati, hopsati, eli dan uati ili puzati po zidovima. Niko vam ne bu priel ni rekel: To ne smete delati, to vam gospon ni pristojno, moe vas biti sram pa vi ste obrazovani ovek. Je, ipak je istina da tam ima i skroz tihih luaka. Ko to je tam bil jedan obrazovani pronalaza koji je stalno kopal nos i jednom na dan rekel: Upravo sam pronael struju. Kak velim, bilo je jako lepo, a tih nekolko dana koje sam provel u ludnici spadaju u najlepe trenutke mojega ivota. I doista, ve sam doek koji je vejku prireen u ludnici, nakon to su ga doveli na promatranje iz Zemaljskog kaznenog suda, nadiao je sva njegova oekivanja. Prvo su ga svukli do gola, pa su mu dali nekakav ogrta i odveli ga okupati, primivi ga povjerljivo ispod pazuha, pri emu ga je jedan bolniar zabavljao vicevima o Zidovima. U kupaonici su ga namoili u kadu s toplom vodom, a onda su ga izvukli i stavili pod hladan tu. To su s njim ponavljali tri puta, a onda su ga pitali kako mu se to svia. vejk je rekao da je bolje nego u javnim kupalitima kod Karlova mosta i da se vrlo rado kupa. Ako mi jo odreete nokte i kosu, ni ne bu falilo do moje potpune sree dodao je, smijeei se zadovoljno. I toj je elji bilo udovoljeno, a kad su ga jo dobro izribali spuvom, zamotae ga u plahtu i odnijee do I. odjela na krevet gdje su ga smjestili, pokrili dekom i zamolili da zaspi, i Svejk jo i danas pripovijeda o tom s ljubavlju: |38

_- Predstavite si da su me nosili, u stvari odnesli, i ja sam tog trenutka bil potpuno blaeni. I tako je u postelji blaeno usnuo. Onda su ga probudili da bi mu ponudili loni mlijeka i pecivo. Pecivo je bilo izrezano na male komadie i dok je jedan od bolniara drao veika za obje ruke, drugi je namakao komadie peciva u mlijeko i hranio ga kao to se opa guska. Kad su ga nahranili, uhvatili su ga pod pazuha i odveli na zahod gdje su ga zamolili da obavi veliku i malu nudu. O tom krasnom trenutku vejk je priao s ljubavlju i ne moram ponavljati njegove rijei to su sve potom s njim inili. Spomenut u jedino kako vejk kae: _ Jedan od njih me pritom dral u naruju. Kad su ga doveli natrag, poloili su ga opet u krevet i iznova ga zamolili da zaspi. Kad je zaspao, probudili su ga i odveli u sobu za promatranje gdje se vejk, stojei potpuno gol pred dvojicom lijenika, prisjetio slavnog dogaaja svoga novaenja. Ne htijui, izletjelo mu je iz usta: Tauglich1. to ste rekli? upitao je jedan od lijenika. Nainite pet koraka naprijed i pet natrag. vejk je uinio deset. Ja sam vam ipak rekao izjavio je lijenik da ih uinite pet. Meni ni stalo do nekolko koraka rekao je vejk. Nato su ga lijenici zamolili da sjedne na stolicu, a jedan ga je lupkao po koljenu. Zatim je rekao drugom da su refleksi potpuno u redu, nato je drugi zavrtio glavom i poeo vejka sam lupati po koljenu, dok je prvi otvarao vejku one kapke i provjeravao puls. Potom su otili do stola i promrmljali nekoliko latinskih izraza. ujte, znate li pjevati? pitao je jedan od njih vejka. Ne biste li nam mogli zapjevati nekakvu pjesmu? Kak ne, gospodo odgovorio je vejk. Dodue, .;!l- Sposoban (njem.). ;:|;

39

nemam ni glasa ni sluha, al bum to probal, napravil bum vam po volji, kad se ve hoete zabavljati. I Svejk je zapjevao:to taj monah u tom stolcu elo desnom rukom kloni dvije vrele gorke suze niza bijelo lice roni... * Dalje ne znam nastavio je vejk ali ak hoete, ja bum vam zapeval: Kako je teko sad oko srca teka, i bolna njedra u sjeti dok tiho sjedim i u dalj gledim moja enja u daljinu leti. i ; pp> '/jja;

Ni to ne znam dalje uzdahnuo je Svejk znam jo jednu kiticu Gdje je moj zaviaj, i jo General Windischgratz i vojna gospoda i jo par takvih narodnih pjesmica kao Boe ivi, Boe titi, Kad smo vukli k Jaromefu i Tisuu puta pozdravljamo Tebe. Gospoda lijenici meusobno su se pogledali i jedan od njih postavi Vejku pitanje: Da li ste nekada bili na pretrazi vaeg duevnog stanja? U vojski odgovorio je vejk pobjedonosno i ponosno bil sam od gospode vojnih doktora slubeno proglaeni za notornu budalu. Meni se ini da ste simulant proderao se drugi lijenik na vejka. Ja, gospodo branio se vejk nisam nikakvi simulant, ja sam prava budala, moete se raspitati u stoeru 91. pukovnije u ekim Budejovicama ili u Priuvnoj upravi na Karlinu. Stariji od dvojice lijenika odmahnuo je beznadno rukom, i pokazujui na vejka rekao bolniarima:40

___ Ovom ovjeku vratite njegovu odjeu, odvedite ga na ' w na orvi ulaz, a onda neka se jedan vrati i odnese sve trei KII> *"* r , i . \ T spise o njemu u ured. I recite tamo da to brzo obave, da ga ne bismo ovdje imali jo dugo na vratu. Lijenici su jo jednom bacili zaprepaten pogled na vejka, koji je pristojno iao natrake ka vratima, ponizno se klanjajui. Na pitanje jednog od bolniara zato izvodi gluposti odgovorio je: _ Zato jer nisam obleeni, zato jer sam gol, a ne bi htel toj gospodi ni pokazivati, da ne bi mislili da sam nepristojan i prost. Od toga trenutka, kada su bolniari dobili zapovijed da vrate vejku njegovu odjeu, o njemu vie nisu vodili ba nikakvu skrb. Naredili su mu da se obue, a jedan ga je odveo na III. odjel gdje je mogao tih nekoliko dana, dok mu nisu u uredu napisali otpusnicu, iskoristiti mogunost za vrenje svojih finih promatranja. Razoarani lijenici dali su mu svjedodbu da je simulant slabijeg razuma, a stoga to su ga otpustili prije objeda, dolo je do malog izgreda. vejk je izjavio da ako ve nekoga izbacuju iz ludnice, ne smiju ga izbaciti bez objeda. Sukob je prekinuo policajac kojeg je pozvao vratar, i koji je vejka priveo u Redarstveno povjerenitvo u Salmovoj ulici.

41

izi mi Sv; mi ras ru tes mi u te s a d si n n t l

V vejk u redarstvenom povjerenitvu u Salmovoj uliciNakon krasnih, sunanih dana u ludnici, za vejka su nastupili sati puni progona. Policijski inspektor Braun aranirao je scenu susreta sa Vejkom, s okrutnou rimskih krvnika iz vremena ljupkog cara Nerona. Tvrdo, kao nekada kada su govorili: Bacite ovog razbojnika kranina lavovima!, inspektor Braun je rekao: U uzu s njim. I ni rijei vie, a ni manje. Jedino su oi gospodina policijskog inspektora Brauna pritom zasvijedile posebnim, perverznim uitkom. Svejk se naklonio i rekao gordo: Spreman sam, gospodo. Mislim da uza znai isto to i buksa, a to ni tak loe. Ne razmei se ovdje odgovorio je policijski redarstvenik, nato je vejk odgovorio: Ja sam jako skromni i zahvalan za sve kaj bute za mene naredili. U eliji, na golom leaju, sjedio je zamiljeno neki ovjek. Sjedio je apatino, a po njegovu izrazu moglo se vidjeti da nije povjerovao, kada je zakripao klju u vratima elije, da su mu se otvorila vrata slobode. Moj naklon, uvaeni rekao je vejk sjedajui k njemu na dasku. Kolko moe bit sati? msu .. mojim gospodarom odgovorio je zami ljeni mukarac. ,4 if.

Tu i ni tak loe vejk je dalje nastavio razgovor ta daska je od izblanjanog drveta. Ozbiljni mukarac nije odgovorio, ustao je i poeo brzo hodati po malom prostoru izmeu vrata i drvenog leaja, kao da uri kako bi neto spasio. vejk je za to vrijeme sa zanimanjem promatrao natpise naarane po zidovima. Bio je tu i natpis na kojem je nepoznati uznik obeavao samom sebi borbu s policijom na ivot i smrt, a tekst je glasio: Vi bute to zgutali. Drugi uznik je napisao Ma moete mi..., kokoti jedni! Drugi je jednostavno konstatirao: Sjedio sam ovdje 5. srpnja 1913. i sa mnom su pristojno postupali. Josef Mareek trgovac iz Vrovica. A bio je tu i natpis potresan u svoj svojoj dubini: Milost veliki Boe..., a ispod toga Poljubite me u d. Slovo d bilo je precrtano i sa strane je velikim slovima napisano TUR. Pokraj toga je neka poetina dua zapisala stihove: Kraj potoka nujan sjedim, sunce se za gore skriva, na brdaca ozareno gledim, tamo moja mila sad prebiva. Mukarac, koji je jurio izmeu vrata i klupe kao da eli pobijediti u maratonskoj utrci, zaustavio se i zadihan sjeo opet na staro mjesto, poloio glavu u dlanove i naglo zaurlao: Pustite me van! Ne, oni me nee pustiti govorio je sam sa sobom nee me pustiti i nee me pustiti. Ve sam ovdje od jutra, od est sati. Dobio je napad zajednitva, uspravio se i upitao vejka: Nemate li sluajno kod sebe remen, kako bih sa svime zavrio. O, vrlo rado, stojim vam na uslugi odgovorio je vejk otkopavajui remen ja jo nikad nisam videl kak se u eliji ljudi veaju na remen. Jedino je to loe nastavio je ogledavajui se da tu nema nikakve kuke. Kvaka na prozoru vas ne bu zdrala. Jedino ak bi se obesili na kleeki, za klupu, kak je to napravil jedan sveenik u samostanu u Emauzima, koji se obesil na raspelo zbog jedne mlade44

idovke. Ja jako volim samoubojice, dajte samo, izvolte Namrteni ovjek kojemu je vejk gurnuo remen u ruke, pogledao je remen, odbacio ga u ugao i zaplakao, razmazujui suze crnim rukama, pri emu je isputao jecaje: _ ja imam djeicu, ja sam tu zbog pijanstva i nemoralnog ivota, Isuse i Marijo, moja jadna ena, to e mi rei u uredu? Ja imam djeicu, ja sam tu zbog pijanstva i nemoralnog ivota. I tako dalje, u beskonanost. Na kraju se ipak malo primirio, priao je vratima i poeo po njima udarati i nogama i akama. Iza vrata zauli su se koraci i glas: ta oete? Pustite me van rekao je takvim glasom kao da mu nije preostalo nita vie zbog ega bi ivio. Kuda? bilo je pitanje s druge strane. U ured odgovorio je nesretni otac, mu, inovnik, pijanica i razvratnik. Zauo se smijeh, stravian smijeh u tiini hodnika, i koraci su se opet udaljili. Kak mi se ini, taj vas gospon mrzi, kad vam se tak smije rekao je vejk, dok je beznadni mukarac opet sjeo pokraj njega. Takav straar, ak je zloban, moe napraviti puno, a ak je jo zlobniji, moe napraviti sve. Sednite se mirno, ak se ve ne bute obesili, i priekajte kak se budu stvari razvijale. Ak ste slubenik, oenjeni, i imate deicu, je, to je priznam, strano. Vi ste valjda svesni da vas budu otpustili iz ureda, ak se ne varam? To vam ne mogu rei uzdahnuo je ovaj zato jer se ni sam ne sjeam to sam izvodio; ja samo znam da su me odnekud izbacili i da sam se tamo htio vratiti da pripalim cigaru. A tako je lijepo poelo. ef naeg odjela slavio je imendan i pozvao nas je u jednu vinarnu, pa se ilo u drugu, pa u treu, pa u etvrtu, pa u petu, pa estu, pa sedmu pa osmu pa devetu...45

elite da vam pomognem raunati? upitao je vejk. Ja se u to razmem, ja sam jednom za jednu no bil u dvadeset osam lokala. Al kaj je-je, nigde nisam popil vie od tri pive. Ukratko nastavio je nesretni podreeni inovnik, koji je tako velianstveno slavio efov imendan kad smo proli valjda deset tih raznih pajzla, primijetili smo da nam se ef izgubio iako smo ga zavezali pagom i vodili ga sa sobom kao psia. Onda smo ga ili svugdje traiti i na kraju smo se jedan drugom pogubili, i na koncu sam se naao u jednom od nonih barova na Vinohradima, vrlo pristojnom lokalu, gdje sam pio nekakav liker direktno iz boce. to sam pritom radio, toga se ne sjeam, samo znam da su ovdje na povjerenstvu, kad su me priveli, oba redarstvenika prijavila u izvjeu da sam pijan, da sam se vladao razvratno, da sam istukao jednu damu, isjekao depnim noem tui eir koji sam naao na vjealici, razjurio damsku kapelu, optuio efa sale pred svima da mi je ukrao dvadeset kruna, razbio mramornu plou na stolu za kojim sam sjedio i zlonamjerno pljunuo nepoznatom gospodinu za susjednim stolom u crnu kavu. Vie nita nisam napravio, barem se ne mogu sjetiti da sam jo neto izveo. A vjerujte mi, ja sam tako sreen, inteligentan ovjek koji na nita drugo ne misli osim na svoju obitelj. Sto na to kaete? Ja ipak nisam nikakav izgrednik. A jeste se jako namuili dok niste potrgali tu mramornu plou? upitao je sa zanimanjem vejk umjesto odgovora. Ili ste je prebili odjednom? Odjednom odgovorio je inteligentni gospodin. Onda ste zgubljeni zamiljeno je rekao vejk budeju vam dokazali da ste se na to pripremali marljivim vebanjem. A ta kava, tog nepoznatog gospona u koju ste pljunuli, bila je bez ruma ili z rumom? I ne doekavi odgovor, objasnio je: Ak je bila z rumom, to bu gore, zato jer je skuplje. Na sudu se sve izrauna, stavi se skup, da to ispadne najmanje ko zloin. Na sudu? slaboumno je proaptao savjesni otac46

obitelji i, objesivi glavu, upao u neugodno stanje u kojemu ovjeka dere grinja savjesti.1 __ A doma znaju upitao je vejk da ste zatvoreni, ili budu priekali da to bude u novinama? _ yj mislite da e to biti u novinama? naivno se oglasila rtva imendana svoga nadreenog. _ -jo je vie nego sigurno zvuao je direktni odgovor, stoga to vejk nikada nije imao naviku skrivati neto pred drugima. . _ To o vama, svim bu se itateljima novina jako svialo. Ja isto tak rado itam rubriku o tim pijancima i njihovim izgredima. Nedavno Kod Kalicha jedan gost nije ni drugo izvel nego je sam sebi razbil glavu s aom. Hitil ju je u zrak i postavil se pod nju. Otfurali su ga i ve ujutro se to italo. Ili jednom u Bendlovki, flisnul sam jednog pogrebnika, a on mi je vratil. Da bi se smirili, morali su nas obadva zatvoriti i odmah je to bilo u Veernjaku. Ili kad je u kavani Kod mrtvaca onaj gospon savjetnik razbil dve tace, mislite da su ga tedili? Bil je isto tak odmah sutra u novinama. Vi moete jedino iz zatvora poslati u novine ispravak da se vest koja je o vama bila objavljena, vas ne tie i da z gosponom tog imena niste nikakva rodbina, niti ga ne poznate, a doma pismo da vam taj va ispravak izreeju i sauvaju, da si to moete proitati kad odleite svoje. Nije vam zima? upitao je vejk pun suosjeanja kad je primijetio da se inteligentani gospodin trese. Imamo ove godine nekak prilino hladni konac leta. Ja sam nemoan zajecao je vejkov sudrug ja u izgubiti promaknue. To sigurno spremno potvrdi vejk ak vas, kad odsedite u zatvoru, ne primiju natrag u ured, ne znam dal bute tak brzo nali drugi posel zato jer svaki, i kad bi hteli sluiti kod intera, trai od vas svedodbu o vladanju. Ah, takav trenutak uitka, koji ste si dozvolil, ne isplati se. A ima eki pisci upotrebljavaju izraz grize grinja savjesti. Ovaj izraz ne smatram posve priklad nim. I tigar dere ovjeka, a ne grize. (Autor) .

47

se od neega uzdravati vaa gospoda z decom za to vreme dok bute vi sedeli? Ili bu morala prositi i uiti decu raznim porocima? Zauo se jauk: Moja jadna djeica, moja jadna ena! Nesavjesni je pokajnik ustao i raspriao se o svojoj djeici: ima ih petero, najstarijemu je dvanaest godina i u izviaima je. Pije samo vodu i trebao bi biti primjer svojem ocu koji je ovo napravio prvi put u svom ivotu. U izviaima? uskliknu vejk. O tim izviaima rado sluam. Jednom u Mvdlovarima kod Zliva, Kotar Hluboka, Okruno nadletvo eke Budejovice, upravo kad smo tam imali s devedeset prvom vebe, organizirali su si seljaci iz okolice lov na izviae u opinskoj umi, jer su im se tam bili razmnoili. Vlovili su tri. Taj najmanji od njih, kad su ga zvezali, tak je cvilel, pital i jaukal da mi, otvrdnula vojska, nismo mogli na to gledati, rade smo se maknuli u stranu. Kod tog vezanja, ta tri izviaa izgrizla su osam seljaka. Kasnije, na mukama kod seoskog starjeine, pod ibama, doznalo se da ni bilo ni jedne livade u okolini koju nisu povaljali dok su se tam izleavali na suncu, dalje, da je taj lanac nepokoenog ita upravo pred etvom u Raanima zgoril skroz sluajno, dok su si u itu pekli srnu koju su priklali z noom, u opinskoj umi. U njihovoj jazbini, u umi, nali su prek pol kvintala oglodanih kosti od ivine i umskih ivotinja, ogromnu koliinu koica od trenji, elo udo svih tih ogrizaka od zelenih jabuka i drugih dobrih stvari. Ubogi se otac izviaa nije mogao primiriti. Sto sam to poinio alio se ja imam uniten dobar glas. To imate rekao je vejk svojom uroenom iskrenou. Posle onog kaj se dogodilo morate imati uniteni dobar glas za eli ivot, jer im to proitaju u novinama, vai poznati budu jo nekaj nadodali. To se tak uvek dela, al nemojte se zbog tog uzrujavati. Ljudi koji48

i uniteni i narueni dobar glas, na svetu je bar deset *Vvie neg onih s dobrim glasom. To je obina i bezvezna a hodniku su se zauli teki koraci, klju je zakripao u bravi, otvorila su se vrata i policijski straar je prozvao vejkovoime. __ Dopustite rekao je viteki vejk ja sam tu tek od dvanajst sati popodne, a taj gospon je tu jo od est sati Umjesto odgovora vejka je na hodnik izvukla snana ruka policijskog straara i utke ga odvukla po stubama do prvoga kata. U drugoj sobi sjedio je za stolom policijski inspektor, debeli gospodin bodrog izraza, koji ree vejku: _ Tako, vi ste znai taj vejk? A kako ste ovamo dospjeli? ist jednostavno odgovorio je vejk doel sam u pratnji jednog gospona redarstvenika zato jer nisam dozvolil da me iz ludnice hitiju bez obeda. To je isto ko da bi me smatrali za nekakvu odbaenu ensku s ceste. Znate to, vejk? rekao je uljudno gospodin inspektor. Zato da se mi ovdje u Salmovoj zbog vas uzrujavamo? Nee li biti bolje da vas poaljemo na policijsko ravnateljstvo? Vi ste, kak bi se reklo odgovorio je vejk gospodar situacije; proetati se do policijske uprave sad naveer, jako je ugodna mala etnja. Drago mi je da smo se dogovorili izjavio je veselo policijski inspektor nije li ljepe kad se dogovorimo? Nije li to istina, vejk? Ja se isto sa svakim jako rado savetujem odgovorio je vejk ja vam, verujte mi gospon inspektor, nikad ne bum zaboravi! vau dobrotu. Poklonivi se pristojno, otiao je s policijskim redarstvenikom dolje do straarnice, i za pola sata moglo se na uglu Jecne ulice i Karlova trga vidjeti vejka u pratnji drugog po49

licijskog redarstvenika, koji je ispod pazuha drao obimnu knjigu s njemakim naslovom Arrestantenbuch1. Na uglu Spalene ulice susreli su vejk i njegov pratilac gomilu ljudi koji su se gurali oko izvjeenog plakata. To je manifest Njegovog Velianstva o objavi rata rekao je policijski redarstvenik vejku. Ja sam to pretpostavlja! rekao je vejk ali u ludnici za to jo ne znaju, iako bi to mogli znati iz prve ruke. Kako to mislite? zapitao je policijski redarstvenik Svejka. Zato jer je tam puno zatvorene gospode asnika objasnio je vejk, a kad su doli do nove gomile koja se gurala pred manifestom, Svejk je uskliknuo: ivio car Franjo Josip! Taj burno rat dobili! Netko iz oduevljene gomile nabio mu je eir preko uiju, i tako je uz mnotvo ljudi dobri vojnik Svejk ponovo kroio kroz vrata policijskoga ravnateljstva. Taj burno rat sigurno dobili, ponavljam to jo jednom gospodo tim rijeima raziao se vejk s gomilom koja ga je pratila. A negdje, u dalekim daljinama povijesti, sputala se na Europu istina, da e sutranjica razoriti planove sadanjosti.

VI vejk opet kod kue, probivsi zaarani krug

l

Hl. Knjiga s popisom uhienika (njem.).

Zgradom policijske uprave irio se miris inozemnog auto riteta koji je utvrivao do koje je mjere puanstvo oduev ljeno ratom. Osim nekoliko iznimaka, ljudi koji nisu zatajili da su sinovi naroda koji mora iskrvariti zbog tuih interesa, policijsko je ravnateljstvo predstavljalo najljepu skupinu bi rokratskih grabeljivih zvijeri koje su imale smisla jedino za tamnicu i vjeala, kako bi obranili opstojanje izvitoperenih paragrafa. Pritom su se obraali svojim rtvama s jetkom Ijubaznou, vaui usto svaku rije. 1 Vrlo mi je ao rekao je jedan od crno-utih grabeljivaca kad su mu priveli Svejka da ste nam opet pali u ake. Mislili smo da ete se popraviti, ali razoarali smo se. Svejk je nijemo kimao glavom i drao se tako nevino daje crno-uta zvijer radoznalo pogledala na njega i izjavila: Ne drite se tako glupo. Ipak je smjesta preao na uljudan ton i nastavio: Nama je, svakako, veoma neugodno drati vas u -zat 1 voru i mogu vas uvjeriti da, po mom miljenju, vaa krivica nije tako velika, jer glede vae slabe inteligencije nema sum nje da ste bili zavedeni. Recite mi, gospodine Svejk, tko vas ustvari navodi da inite takve gluposti.! Boja austrougarskih i njemakih nacionalnih simbola (pm). ''':(

, Apolinarija.53

52

Valjda je netko umro rekao je drugi gost, nato j e trei dodao: Jesu li bili pogrebi s katafalkom? Rado bi znal rekao je vejk kakvi budu sad u ratu ti vojni pogrebi. Gosti su ustali, platili i tiho otili. vejk je ostao sam s gospodom Palivcovom. Nisam si ni pomislil rekao je da bi osudili nevinog oveka na deset let. Da su jednog nevinog osudili na pet let, to sam ve ul, ali na deset, to je ve malo previe. Kad je onaj moj priznal plakala je Palivcova kak je onda rekel o tim muhama, o toj sliki, tak je to ponovil i na povjerenitvu i na sudu. Ja sam bila na raspravi ko sve-dok, ali kaj sam mogla svedoiti kad su mi rekli da sam u rodbinskom odnosu sa svojim muem, i da mogu odbiti svedoenje. Ja sam se tak prepala tog rodbinskog odnosa, da neto i iz toga ne bu ispalo, pa sam odbila svedoiti, a on je, siromak stari, tak na mene pogledal da do smrti na te njegove oi ne bum zaboravila. A posle je nakon rasprave, kad su ga odvodili, viknul tam na hodniku, ko da je od svega toga poludel: Neka ivi sloboda miljenja! A gospon Bretschneider vie ne dolazi? upitao je vejk. Bil je tu nekolko puta odgovorila je gospoda gostioniarka popil je jednu ili dve pive, pital me ko tu dolazi i poslual kak se gosti razgovaraju o nogometu. Oni uvek kad ga vidiju, pripovedaju samo o nogometu. A on se tak trzal ko da bu posteklil i previjal se. Za elo ovo vreme vlovil mu se na udicu samo jedan tapetar iz Prine ulice. To je stvar vebe primijeti vejk a jel taj tapetar bil glupi ovek? Tak nekak, ko moj mu odgovorila je uz pla. Pital ga je dal bi on pucal na Srbe, a ovaj mu je odgovoril da ne zna pucati, da je bil jednom u streljani i da je tam pogodil krunu. Onda smo svi uli da je gospon Bretschneider rekel, kad je zvadil zapisnik: No pogledajmo, opet nova lijepa54

veleizdaja - i otiel je s tim tapetarom iz Prine ulice, koji56

!!!! Doltal se ne bu vratilo - rekao je vejk - dajte

upavo je zatraio da mu se rum ulije po drugi put kad u toionicu ude tajni agent Bretschneider. Bacivi letimian pogled po toionici i praznom lokalu, jsjedne do Svejka i, namivi pivo, prieka to e rei Svejk. Svejk je skinuo s vjealice nekakve novine i pregledavajui zadnju stranu oglasa, javio se: _ joj gle, taj impera u Strakovoj br. 5, pota Rainves, prodaje gospodarstvo s trinaest jutara vlastitog polja, kola i pruga blizu. Bretschneider nervozno zabubnja prstima i obraajui se vejku ree: udim se, odista, zato vas to gospodarstvo zanima, gospodine Svejk. A, to ste vi ree vejk podavi mu ruku nisam vas odmah prepoznal, ja jako slabo pamtim. Zadnji put smo se razili, ak se ne varam, u prijemnom uredu policijskog ravnateljstva. Kaj delate odonda, dolazite sim esto? Ja sam doao zbog vas ree Bretschneider reeno mi je na policijskom ravnateljstvu da prodajete pse. Trebao bih lijepoga ratlera, ili pica, ili neto tome slino. To vam sve mogu nabaviti odgovori Svejk elite istokrvnu ivotinju, ili nekakvog s ceste? Mislim odgovorio je Bretschneider da u se odluiti za istokrvnu ivotinju. A ne elite si policijskog pesa? upitao je vejk. Takvog koji odmah sve istrai i privede na stup zloina. Ima ga jedan mesar na Vrovicama, vlee mu kolica; taj pes je promail, kak se veli, svoju profesiju. Ja bih htio pica s tihom tvrdokornou rekao je Bretschneider pica koji ne bi grizao. elite pica bez zuba? upitao je vejk. Znam za jednoga. Ima ga jedan gostioniar u Dejvicama.55

Onda radije radera zbunjeno je odgovorio Bretschneider, ije su kinoloke sposobnosti bile u samim zaecima i da nije dobio takvu naredbu u policijskom ravnateljstvu, nikada o psima ne bi nita ni doznao. Ali naredba je zvuala jasno i tvrdo. Upoznati se intimnije sa vejkom na temelju njegove trgovine psima, a u tu svrhu je imao pravo odabrati pomonike i raspolagati odreenim iznosom za kupnju pasa. Radera ima veih i manjih ree vejk znam za dva manja i tri vea. Svih pet moete odjednom njihati u krilu. Mogu vam ih najtoplije preporuiti. To bi mi se svidjelo izjavi Bretschneider a koliko bi kotao jedan? To vam se rauna po veliini odgovori vejk to ovisi o veliini. Rader ni tele, kod ratlera je to ba naopak, to manji to skuplji. Ja reflektiram na veeg, koji bi mogao biti uvar odgovorio je Bretschneider, bojei se da ne optereti tajni fond dravne policije. Dobro rekao je vejk vee vam mogu prodati po pedeset kruna, a jo vee po etrdeset pet, ali pritom smo zaboravili na jednu stvar. Trebaju to biti tenci, ili stariji pesi, kujice ili mujaki? Meni je svejedno odgovori Bretschneider koji je uletio u nepoznate probleme. Osigurajte mi ih, a ja u sutra u sedam naveer doi k vama po njih. Moe li to biti? Doite, bude suho je odgovorio vejk ali u takvom sluaju prinuen sam traiti kaparu od trideset kruna. Naravno rekao je Bretschneider isplaujui novac a sad emo ispiti svaki dva deci na moj raun. Kada su ispili, naruio je vejk jo po dva na svoj raun, onda ponovno Bretschneider, pozivajui Svejka da ga se ne boji, da danas nije u slubi i da se danas moe s njim govoriti o politici. vejk je izjavio da on nikada o politici u birtiji ne razgovara i da je cijela politika za malu djecu. Bretschneider je56

tiv bio revolucionarnijih nazora rekao je da je svaka predodreena na propast i pitao Svejka koji je orPo toj stvari, vejk je izjavio da s dravom nije posa, ali da je jednom njegovao slabo stene bernardmca kojeg je hranio vojnikim dvopekom i da je isto tako crklo. Kad su ve obojica imala pet puta po dva deci u sebi, Bretschneider se proglasio anarhistom i pitao Svejka u koju se organizaciju treba upisati. vejk je rekao da je jednom jedan anarhist kupio od njega leonbergera za sto kruna i da mu je ostao posljednju ratu duan. Kod este ae Bretschneider je govorio o revoluciji i protiv mobilizacije, nato mu se vejk pribliio i proaptao u uho: _ Upravo je uel u lokal nekakvi gost, pazite da vas ne uje jer bi mogli od tog imati neugodnosti. Vidite da gostioniarka ve plae. Gospoda Palivcova odista je plakala na svojoj stolici za ankom. Zato plaete, gospodo gostioniarka? upitao je Bretschneider. Za tri mjeseca dobit emo rat, bit e amnestija, va gospodin e se vratiti pa emo se kod vas naliti. Ili moda mislite da neemo pobijediti? obratio se vejku. A zakaj to fiirt prevakavati? rekao je vejk. Pobediti se mora i fertik, sad stvarno ve moram ii doma. vejk je platio raun i vratio se svojoj staroj dvorkinji, gospodi Mullerovoj, koja se prilino uplaila kada je vidjela da je mukarac koji kljuem otvara vrata stana vejk. Ja sam mislila, milostivi gospon, da bute se vratil za ne znam kolko let rekla je uobiajenom iskrenou ja sam si iz saaljenja zela na stan jednog portira iz nonog bara, jer je kod nas triput bila premetaina i kad nisu ni mogli nai, rekli su da ste zgubljeni zato jer ste rafinirani. vejk se odmah uvjerio da se nepoznati stranac vrlo udobno smjestio. Spavao je u njegovu krevetu i bio je ak toliko velikoduan da se zadovoljio polovicom postelje, a na drugu polovicu smjestio je nekakvo dugokoso stvorenje koje je iz zahvalnosti spavalo obgrlivi ga oko vrata, dok su se dijelovi57

muke i damske odjee valjali izmijeani oko kreveta. P0 tome kaosu moglo se vidjeti da se noni portir iz bara vratio sa svojom damom u veselom raspoloenju. Gospon rekao je Svejk drmajui uljeza pazite da ne propustite obed. Bilo bi mi jako al kad bi vi o meni govorili da sam vas hitil van kad vie nigde niste ni mogli dobiti za jesti. Portir iz nonog bara bio je silno pospan, i dugo je trajalo dok nije shvatio da se vlasnik kreveta vratio kui i da trai svoje pravo na postelju. Po navici svih portira nonih barova, i taj je gospodin izjavio da e svakoga pretui tko ga bude budio, i probao je dalje spavati. Za to vrijeme Svejk je pokupio dijelove njegove odjee, donio mu ih do postelje i, prodrmavi ga, energino rekao: Ak se ne obleete, probal bum vas hitit na ulicu tak kak jeste. Za vas bu velka prednost ak izletite van obleeni. Ja sam htio spavati do osam naveer zateeno je izjavio vratar navlaei hlae ja dnevno plaam za krevet dvije krune onoj gospodi i mogu si tu dovoditi gospodine iz bara. Mareno, ustaj! Dok je stavljao ovratnik i namjetao kravatu, ve je doao k sebi do te mjere da je mogao uvjeriti vejka kako je noni bar Mimoza odista jedan od najpristojnijih nonih lokala, kamo imaju pristup jedino dame koje imaju policijsku knjiicu u potpunom redu, te je srdano pozvao vejka da doe u posjet. Suprotno tomu, njegova prijateljica nije nikako bila zadovoljna Svejkom i upotrijebila je nekoliko vrlo pristojnih izraza, od kojih je najpristojniji bio: Frajeru gospodski. Nakon odlaska uljeza Svejk je poao napraviti reda s gos podom Mullerovom, ali od nje nije naao nikakvih tragova osim komadia papira na kojem je olovkom, razvuenim ru kopisom gospode Mullerove, bilo nakrabano miljenje ko jim se ona neobino lako izjasnila u vezi nezgodnog sluaja s iznajmljivanjem postelje vrataru iz nonog bara. A,58

.Oprostite milostivi gospon, kaj ih vie ne bum vidla jer bum skoila kroz prozor. _L Lae rekao je Svejk i priekao. Za pola sata dovukla se do kuhinje nesretna gospoa Mullerova, a na njezinom oajnom izrazu lica moglo se vidjeti da eka od vejka rijei utjehe. Ak hoete skakati s prozora rekao je Svejk odite u sobu, prozor sam otvoril. Ne preporuam vam da skaete s kuhinjskog prozora zato jer bute opala na ruinjak, zdrobila bute grmove i budete to morala platiti. Sa sobnog prozora bute krasno sletela na trotoar i ak bute imala sree, slomila bute kimu. Ak bute imala peh, samo si bute slomila sva rebra, ruke i noge i budete morala platiti bolnicu. Gospoda Mullerova je zaplakala, tiho otila u sobu, zatvorila prozor, a kad se vratila, rekla je: Propuh vlee, a to ni dobro za gosponov reumatizam. Onda je otila prostrijeti postelju, neobino paljivo dovodila je sve u red i vrativi se u kuhinju Svejku, sa suznim oima mu priopila: Ta dva tenca, milostivi gospon, kaj smo ih imali na dvoriu, krepali su. A taj bernardinac, taj nam je pobegel, dok su tu delali premetainu. A, zaboga uzviknuo je Svejk taj bu upal u kau, tog sad sigurno trai policija. On je ugrizel jednog gospona policijskog komesara, kad su ga kod premetaine izvlekli ispod kreveta nastavila je gospoda Mullerova. Prvo je, dodue, jedan od tih gospona rekel da je tam neko ispod kreveta, pa su pozvali tog bernardinca u ime zakona da izajde van, a kad ni tel, izvlekli su ga. A on ih je tel progutati, pa je izletel kroz vrata i vise se ni ni vratil. Z menom su isto naredili sasluanje, ko sim dolazi, dal dobivamo nekakve nofce izvana, a onda su pravili primedbe da sam glupa kad sam rekla da nofci izvana dolaziju jako retko, posljednji od onog gospona upravitelja j2 orna, ona kapara od ezdeset kruna za angorsku maku, za kju ste dali oglas u Narodnoj politiki, a namesto koje ste

mu poslali u kutiji od datula to slepo tene foksterijera. Posle su govorili z menom vrlo pristojno i preporuili tog portira iz nonog bara, da se ne bi bojala biti sama u stanu, ba toga kog ste hitili van. Ja imam peh s tim uredima, gospoda Miillerova, sad bute vidla kolko bu ih sim dolazilo kupovati pese uzdahnuo je vejk. Ne znam jesu li gospoda, koja su nakon prevrata pregledavala policijski arhiv, deifrirala stavke tajnog fonda dravne policije gdje je stajalo: B... 40K, F... 50K, L... SOK, itd..., ali su sigurno pogrijeili da su B, F, L poetna slova nekakve gospode koja su za 40, 50, 80 itd... kruna prodavali eki narod crno-utom orlu. B znai bernardin, F foksterijer, L leonberger. Sve te pse doveo je Bretschneider od vejka u policijsko ravnateljstvo. Bile su to ogavne betije, koje nisu imale ni najmanje veze s nekom istokrvnom rasom kakvom ih je vejk predstavljao Bretschneideru. Bernardinac je bio mjeanac neistokrvnog pudla i nekakve lutalice, foksterijer je imao ui jazavara, a veliinu mesarskog psa s iskrivljenim nogama kao da je prebolio rahitis. Leonbergerova glava podsjeala je na dlakavu gubicu pina, imao je podrezan rep, visinu jazavara, a stranjicu golu kao u uvenih goludravih amerikih pasa. Onda je doao kupiti psa detektiv Kalous i vratio se s izbezumljenom nakazom koja je podsjeala na hijenu pjegavu, s grivom kotskog ovara, a u stavkama tajnog fonda dopisano je novo D... 90 kruna. Ta je nakaza igrala ulogu doge... Ali ni Kalousu nije uspjelo izvui neto iz vejka. Ilo mu je otprilike kao i Bretschneideru. I najzapetljanije politike razgovore Svejk je preveo na lijeenje teneaka u tenadi, pa su i najotroumnije podmukle zamke zavravale time da je Bretschneider od vejka odvodio sa sobom opet novu, nezamislivu nakazu dobivenu krianjem. I to je bio kraj slavnog detektiva Bretschneidera. Kada je60

u svome stanu imao ve sedam takvih rugoba, zatvorio se s njima u pokrajnju sobicu i tako im dugo nije nita davao jesti dok ga nisu poderale. Bio je tako astan da je dravnom budetu ustedio za pogreb. U njegovoj slubenoj karakteristici u policijskom ravnateljstvu bile su unesene u rubriku Promaknue u slubi ove rijei pune tragike: Proderan od vlastitih pasa. Kada je kasnije vejk doznao za taj tragini sluaj, rekao je: Mota mi se stalno po tikvi kak buju ga skup sastavili na posljednjem sudu.

tffif.

61

VII vejk odlazi u rat

SR

U vrijeme kada su ume kraj rijeke Rab u Galiciji vidjele austrijsku vojsku kako bjei preko Raba, a dolje, u Srbiji, austrijske divizije jedna za drugom dobivale po turu, to im je odavno i pripadalo, austrijsko ministarstvo vojske sjetilo se i vejka, kako bi pomogao monarhiji da se izvue iz te kae. Kada su mu donijeli poziv da se ima za tjedan dana javiti na Streleckv otok lijenikoj komisiji, vejk je upravo leao u postelji, opet pogoen reumatizmom. U kuhinji mu je gospoda Miillerova kuhala kavu. Gospoda Miillerova zazvao je iz sobe tihi vejkov glas gospoa Miillerova, ote sim na trenutak. Kada je dvorkinja prila postelji, vejk joj je rekao posve tihim glasom: Sednite se, gospoa Miillerova. U njegovu glasu bilo je neega tajanstveno sveanog. Kad je gospoa Miillerova sjela, vejk je, uspravivi se u postelji, izjavio: Ja idem u rat! Djevice Marija! uzviknula je gospoa Miillerova. A kaj buju tam delali? Boril bum se grobnim je glasom odgovorio vejk - sa Austrijom je to jako loe. Gore nam ve ideju na Krakov, a dole na Maarsku. Mlatiju nas ko vola u kupusu kam Pogleda, i /at0 me zoveju u rat. Ja sam vam sino ital u63

novinama da su milu nam domovinu nadvili nekakvi oblaki. Pa vi se nemrete pomaknuti. To ni ne smeta, gospoda Mullerova, idem u rat u kolicima. Znate onog slastiara tam iza vugla, koji ima takva kolica. Vozil je u njima pred nekolko let svog epavog zloestog dedeka na friki zrak. Vi bute me, gospoda Mullerova, na tim kolicima odvlekla u taj rat. Gospoda Mullerova je zaplakala: * Milostivi, da idem po doktora? Nikam nejdete, gospoda Mullerova, ja sam, osim tih nogu, skroz zdravo meso za topove, a sad kad je to z Austrijom gadno, svaki bogalj mora biti na svom mestu. Samo vi dalje mirno kuhajte kavu. I dok je gospoda Mullerova, uplakana i rastrojena, procjedivala kavu, dobri vojnik Svejk pjevao je na krevetu:General Windischgrdtz i gospoda znana, zapoeli rat prije jutra rana hop, hop, hop Rat su zapoeli sa ovom armijom, pom ozi nam Gospod Bog s Djevicom M arijom hop, hop, hop

Krvca do koljena, tona mesa seje vukla, osamnaesta regimenta tamo seje tukla hop, hop, hop Osamnaesta regimento niega se nedok se boj, novci na kolima vuku za tvoj proboj hop, hop, hop

_ Milostivi gospon, prosim vas za dragoga Boga zaulo se alosno iz kuhinje, ali Svejk je ve zavravao svoju ratniku pjesmu:Na kolim a novci a u m anjim hrana, koja regimenta jo je takva brana hop, hop, hop

*s

Izbezumljena gospoda Mullerova, pod dojmom stranog ratnikog napjeva, zaboravila je na kavu i tresui se cijelim tijelom, zaplaeno je prislukivala kako dobri vojnik Svejk i dalje pjeva na krevetu:S Djevicom M arijom i ta ietri mosta, Pijemonte silni to ti nije dosta hop, hop, hop Bila bitka silna ba kod Solferina, tekla tamo krvca, krvca do koljena hop, hop, hop64

,f

Gospoda Mullerova izletjela je kroz vrata i otrala po lijenika. Vratila se za jedan sat dok je Svejk jo dremuckao. Probudio ga je debeljukasti gospodin, koji mu je kratko drao ruku na elu i izjavio: Ne bojte se, ja sam doktor Pavek s Vinohrada, dajte ruku, toplomjer stavite pod pazuho, tako, pokaite jezik, jae, drite jezik, od ega je umro va gospodin otac i vaa gospoda mama? I tako, dok je Be elio da svi narodi Austro-Ugarske daju najsjajniji primjer vjernosti i odanosti, doktor Pavek propisao je Svejku, protiv njegova domoljubnog oduevljenja, brom te preporuio postojanom i dobrom bojovniku Svejku da ne misli na rat. Leite mirno, sauvajte spokojstvo, sutra u opet doi. Kada je sutradan doao, pitao je u kuhinji gospodu Mullerovu kako stoji stvar s pacijentom. ~- o njim je gore, gospon doktor odgovorila je istinski astuzena po noi je peval, z oprotenjem, kad ga je opila reuma... austrijsku himnu.65

Na taj je novi izljev pacijentove lojalnosti doktor Pavek smatrao nunim reagirati poveanom dozom broma. Treega dana priopila mu je gospoda Miillerova da je sa vejkom jo loije. Popodne, gospon doktor, poslal me je po kanu fronte, a po noi je imal napad halucinacije da bu Austrija pobedila. Uzima li prakove tono po receptu? vf Jo po njih ni ni poslal, gospon doktor. j|i Doktor Pavek je otiao nakon to je izlio na Svejka buru grdnji, uvjeravajui ga da vie nikada nee doi lijeiti ovjeka koji odbija njegovu lijeniku pomo bromom. Preostala su jo samo dva dana do Svejkove obveze da se pojavi pred komisijom za novaenje. Za to je vrijeme vejk izvrio nune pripreme. Najprije je poslao gospodu Miillerovu da mu kupi vojniku kapu, a onda ju je poslao slastiaru iza ugla da posudi kolica na kojima je nekada slastiar vozio svoga zloestog, epavog djedicu na svjei zrak. Onda se sjetio da su mu potrebne take. Na sreu, slastiar je uvao i take kao obiteljsku uspomenu na svoga djedicu. Nedostajala mu je jo regrutska kitica cvijea. I nju je pribavila gospoda Mullerova, koja je tih dana vidljivo omravjela, a kamo god je ila, tamo je i plakala. I tako, toga povijesnog dana, dogodio se na prakim ulicama sluaj dirljive lojalnosti: Stara ena gurala je pred sobom kolica na kojima je sjedio mukarac s vojnikom kapom i ulatenom znakom maui takama. A na kaputu, blistala je arena regrutska kitica. A taj mukarac, maui iznova i iznova takama, vikao je po prakim ulicama: Na Beograd! Na Beograd! Za njim je ilo mnotvo ljudi, koje je neprestano raslo od neznatne skupine to se bila sakupila pred kuom iz koje je vejk krenuo u rat.66

s .1 :e mogao konstatirati da su mu na nekim raskrialutirali i policijski redarstvenici. z^ ..T Vjiclavskom trgu mnotvo oko kolica naraslo je na , ijko stotina osoba, a na uglu Krakovske ulice prebili su 11 koe njemakog studenta koji je s njemakom kapom na davi doviknuo vejku: Heil! Nieder mit den Serben1. Na uglu Vodikove ulice izala je pred njih policijska konjica i rastjerala gomilu. Kada je vejk opinskom inspektoru pokazao kako posjeduje crno na bijelo da danas mora biti pred komisijom za novaenje, opinski je inspektor bio pomalo razoaran, pa je zbog spreavanja mogunosti izgreda naloio da dvojica okonjenih redarstvenika sprovedu Svejka na Streleckv otok. O itavom tom dogaaju pojavio se u Prakim slubenim novinama ovaj lanak: Domoljublje invalida Juer prije podne prolaznici na glavnim prakim avenijama bili su svjedocima scene koja krasno govori o tom da u ovom velikom i znaajnom vremenu sinovi naega naroda mogu dati najsvjetliji primjer vjernosti i odanosti prijestolju naeg ostarjelog monarha. ini se kao da su se vratila doba starih Grka i Rimljana, kada je Mucius Scaevola naloio da ga odvedu u boj ne osvrui se na svoju spaljenu ruku. Najsvetija osjeanja i brigu krasno je juer demonstrirao bogalj na takama, kojeg je u invalidskim kolicima vozila starica majka. Taj sin ekog naroda dragovoljno, ne marei za svoj hendikep, naredio je da ga odvedu u rat, kako bi poloio svoj ivot i imovinu za svoga cara. A to to je njegovo klicanje: Na Beograd! imalo tako iv odaziv na prakim ulicama, svjedoi samo o tom da Praani pruaju zorni primjer ljubavi spram domovine i vladajueg doma. U istom tom duhu pisao je i Prager Tagblatt, koji je' jvio! Dolje Stbi! (Njem.) .V

67

zavrio svoj lanak rijeima da je dragovoljca invalida pratilo mnotvo Nijemaca koji su ga svojim tijelima sauvali od lina ekih agenata sila Antante. Bohemia je objavila ovu vijest zahtijevajui da se domoljub bogalj nagradi te obznanila itateljstvu da u ime nepoznatoga prima od njemakih graana darove u redakciji lista. No, iako prema pisanju ta tri asopisa, eka zemlja nije mogla dati plemenitijeg graanina, gospoda u komisiji za novaenje nisu bila toga miljenja. Osobito ne vii vojni lijenik Bautze. Bio je to neumoljiv ovjek koji je u svemu vidio pokuaj prevare u cilju izbjegavanja rata, bojinice, metaka i rapnela. Poznata je njegova izreka Da ganze tschechische Volk ist eine simulantenbande1. Za deset tjedana svoje djelatnosti izluio je, od 11.000 civila, 10.999 simulanata, a bio bi upecao i onoga jedanaesttisuitoga da toga sretnika, upravo u trenutku kad se na njega proderao Kehrt euch2, nije udarila kap. Odnesite toga simulanta rekao je Bautze kada je ustanovio da je ovjek mrtav. A toga povijesnog dana pred njim je stajao Svejk, kao i ostali potpuno gol, skrivajui edno svoju golotinju takama o koje se oslanjao. Da ist vvirklich ein besonderes Feigenblatt3 rekao je Bautze ovakvih smokvinih listova nije bilo u raju. Otputen zbog maloumnosti naglasio je narednik pogledavi u slubene papire. A to vam jo nedostaje? pitao je Bautze. Pokorno javljam da sam reumatiar, al da bum sluil Njegovo Velianstvo cara dok me ne rastrgneju skromno je rekao Svejk imam nateena koljena. Bautze je stranim pogledom odmjerio vejka i izderao se:l . itav eki narod je banda simulanata (njem.). 2. Okrenite se! (Odlazite!) (Njem.) 3. To je odista osobit smokvin list (njem.).

_ 5ie sind ein Simulant!1 pa se obratio naredniku ledenim mirom i rekao: _ Den Kerl sogleich einsperren2! Dvojica vojnika s bajunetima odvela su vejka u garnizonski zatvor. Svejk, koji se oslanjao o take, s uasom primijeti da njegov reumatizam poinje iezavati. A gospoda Mullerova, koja je gore s kolicima ekala vejka, kad je vidjela da ga vode pod bajunetima, zaplakala je i napustila kolica da im se vie nikada ne vrati. A dobri vojnik Svejk iao je skromno u pratnji naoruanih uvara drave. Bajuneti su bljetali u sjaju sunca, a na Maloj Strani pred spomenikom Radetzkom Svejk se obratio mnotvu koje ga je pratilo: Na Beograd! Na Beograd! A maral Radetzkv sneno je promatrao sa svojeg spomenika dobrog vojnika vejka kako se udaljava s regrutskom kiticom na kaputu, epajui na starim takama, dok je neki ozbiljni gospodin objanjavao uokolo ljudima da vode dezentera.

Jh (f

*

' Vi _*e simulant! (Njem.) zatvorite ovoga momka (njem.).

68

69

VIII vejk kao simulant

U to znaajno doba vojni su se lijenici neobino trudili kako bi iz simulanata izgnali avla sabotae i vratili ih opet u krilo vojske. Bilo je uvedeno nekoliko stupnjeva muenja simulanata i ljudi osumnjienih da su simulanti, kao to su bili: suiavci, reumatiari, ljudi s kilom, s bubrenim bolestima, tifusom, eernom bolesti, upalom plua i drugim bolestima. Muenje kojem su simulanti bili podvrgnuti bilo je sistematizirano, a stupnjevi mu