Interpretativni kolski esej

Priredila: A. Sikavica Joler, prof.

F. M. Dostojevski: Zloin i kazna

Pravo na zloin

Roman Zloin i kazna Fjodora Mihajlovia Dostojevskoga nastao je 1860-ih te

pripada razdoblju visokoga ruskog realizma. Ve iz samog naslova nasluuju se

kriminalistiki elementi: radi se o zloinu (ubojstvu), istrazi oko njega te konano kazni

za poinitelja. Ipak, roman se ne moe prvenstveno odrediti kao kriminalistiki jer od

konvencija toga tipa znatno odstupa time to je poinitelj, kao i svi detalji zloina, od

poetka poznat i naglasak je na njegovim psiholokim proivljavanjima, a ne na

postupcima istraitelja.

Glavni lik Rodion Romanovi Raskoljnikov, mladi koji je zbog siromatva morao

prekinuti studij, poinio je dvostruko ubojstvo. U poloaju da se domogne novca, ubio je

beutnu staru lihvaricu koja je materijalno upropatavala njega i mnoge druge te

njezinu maloumnu sestru Lizavetu, koja je tada sluajno naila. U ovom ulomku, koji

pripada zavrnom dijelu romana, nakon to Raskoljnikov priznaje Sonji svoj zloin,

otvara se temeljni problem romana: pitanje moe li se zloin opravdati viim ciljevima,

veim dobrom koje bi iz njega trebalo proizai. Raskoljnikov u njemu obrazlae svoje

stvarne razloge za zloin i svijest o svojoj pogreci.

Raskoljnikov uvia da njegov primarni motiv za zloin nije bila pljaka da mu

nisu toliko bili potrebni novci kao neto drugo, a to je provjera njegove teorije o

malobrojnim viim ljudima poput Napoleona, koji imaju pravo na zloin iz plemenitih

pobuda, odnosno odgovor na pitanje moe li se on sam ubrojiti meu te ljude (doznati,

jesam li gnjida kao i svi, ili sam ovjek). On shvaa da je odgovor negativan ve samim

time to si to pitanje postavlja: ako sam se ve poeo pitati i ispitivati imam li pravo da

prigrabim vlast ili nemam, onda to znai da nemam prava na vlast. Takoer spoznaje

da njegove pobude nisu bile altruistike, nije time uistinu htio postati dobrotvor

ovjeanstva nego je ubio samo radi sebe i bez opravdanog uzroka (bez

kazuistike).

Raskoljnikov se kaje zbog svog ina (kad bih opet iao tim istim putem, moda

se ne bih nikad vie latio ubojstva) i taj je osobni osjeaj krivice njegova najvea kazna.

Uz to, on razvija svijest da mora prigrliti i drutvenu, zakonsku kaznu, a u tome mu

najvie pomae Sonja Marmeladova, pobona djevojka koja je zbog ekstremno teke

obiteljske financijske situacije prisiljena na prostituciju, a koja s njim razvija intimne

osjeaje. Unato svome drutvenom poloaju Sonja je najmoralniji lik romana koji nosi

ideju religioznog smirenja. Njezin stav da je svaki ljudski ivot jednako vrijedan i da nitko

ni pod kojim okolnostima nema nikome pravo oduzeti ivot suprotstavljen je

Interpretativni kolski esej

Priredila: A. Sikavica Joler, prof.

Roskoljnikovljevu. Ona mu daje konani poticaj da se preda, a kasnije odlazi s njim u

Sibir na odsluenje kazne i prua mu podrku u svemu.

Na Sonjino pitanje ima li pravo ubijati Raskoljnikov je doao do zakljuka da on

nema to pravo, a moe se zakljuiti i da ga nitko nema jer ljudski je ivot ono najvrednije

i jedino nenadoknadivo. U svakom sluaju, sloboda pojedinca prestaje im ugroava tuu

slobodu, ali, s druge strane, kada je rije o manjim, prvenstveno isto materijalistikim,

zloinima (npr. da je Raskoljnikov samo opljakao lihvaricu), oko pitanja prava,

opravdanosti, mjera koristi i tete ostaje mnogo prostora za raspravu koje prelaze okvire

kolskog eseja.

(511 rijei)

Kristina Kuanda

I. gimnazija, Zagreb